Dnevne novine 25. jul 2016. by Dnevne Novine

■ 6 7

POTPREDSJEDNIK VLADE DUŠKO MARKOVIĆ ■ 11

Potrebni su nam profesionalci, ne medijske zvijezde

PREDLOG ZAKONA O LEGALIZACIJI OBJEKATA

Profitiraće i država i građani

Marko Čanović

BESTSELER

Trči koliko te noge nose PONEDJELJAK, 25. 7. 2016. BROJ 1513 GODINA V

SAMO UZ VN 30. I 31. JULA

4.99€

ZAPOŠLJAVANJE U VRIJEME PREDIZBORNE KAMPANJE ■ 2 3

I OPOZICIONI MINISTRI RASPISUJU OGLASE ■ 4 5

INTERVJU: VESELIN GRBOVIĆ, PREDSJEDNIK OPŠTINE NIKŠIĆ

Zašto sad izbori, kad imamo sjajne rezultate KOLAŠIN: OTPUŠTENI RADNICI SE ŽALILI I AMFILOHIJU

Željka nas je otpustila jer smo Srbi

SVIREPI ZLOČIN U TUZIMA ■ 12 13

Tukao rođaka do smrti, pa ga onda zapalio Ubica je, prema saznanju Dnevnih novina, brat hodže Ferida Orahovca iz Tuzi koji ga je i predao policiji.

20 21 ■20 21 ■

ATLETIKA ■ 48

ISPRAĆAJ NAŠIH OLIMPIJACA U RIO

MARIJA LETJELA DO REKORDA

BOJANA BARJAKTARKA NA OTVARANJU OI

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

■ 52 53

POLITIKA

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

ZAKON O MEDIJIMA

Konsultativno saslušanje zakazano za sjutra Odbor za politički sistem nja nezavisnih elektronskih održaće sjutra konsultativ- medija i Unije lokalnih javno saslušanje u vezi sa Pred- nih emitera Crne Gore”, relogom izmjena i dopuna Za- kla je Jonica. kona o medijima, kazala je Ona je precizirala da će predsjedavajuća Odborom poziv za učešće biti upućen i Snežana Jonica. predstavnicima četiri televiOna je agenciji MINA rekla zije sa nacionalnom frekvenda će poziv za učešće na sjed- cijom - TVCG, Vijesti, Prva i nici u ime Vlade dobiti miPink, kao i predstavnici čenistri pravde i kulture Zoran tiri dnevne novine - Dan, Vijesti, Pobjeda i Dnevne Pažin i Pavle Goranović. novine. Jonica je dodala da će u ime civilnog “Rukovodstvo sektora pozvaSkupštine je ti predstavnike preuzelo obaAkcije za ljudvezu da ukoska prava, Koliko Predlog alicije „Saradzakona o izmjenama i njom do cidopunama lja“, Građanske zakona o mealijansa i Cendijima bude na tra za građansko obrazovanje. plenumu prije saJonica Prema njenim riječislušanja rok za podnoma, sa Pravnog fakulteta bi- šenje amandmana na ovaj će pozvana Aneta Spaić. zakon bude produžen, ta“Poziv će dobiti i predstav- ko da će se moći podnositi nici Agencije za elektronske amandmani još 24 časa namedije, Medijskog savjeta kon saslušanja”, pojasnila je za samoregulaciju, Udruže- Jonica. Mina

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

ZAPOŠLJAVANJE U VRIJEME PREDIZBORNE KAMPANJE

I OPOZICIONI MINISTRI RASPISUJU KONKURSE

⌦ Elhana Hamzić

Darvin Erović predsjednik N Savjeta mladih Ulcinj

a sajtu Uprave za kadrove od 21. maja do 23. jula ove godine postavljena su 53 javna oglasa za zapošljavanje na neodređeno u organima javne uprave, od čega je najviše konkursa bilo za radna mjesta u crnogorskim sudovima (osnovnim, višim i Vrhovnom) - 15.

Erović

Na drugom mjestu je Ministarstvo finansija sa deset oglasa za 12 izvršilaca, a na trećem Ministarstvo unutrašnjih poslova sa pet konkursa. Slijede tužilaštva sa tri oglasa, pa ministarstva vanjskih poslova, prosvjete i nauke sa po dva, koliko su imali Privredni sud, Zavod za zapošljavanje Crne Gore...

■ OBRAZLOŽENJE AGENCIJE

U Ulcinju je juče održana Opštinska izborna konferencija Savjeta mladih Demokratske partije socijalista. Na konferenciji je izabran Opštinski odbor Savjeta mladih, koji će u ovom mandatu imati 36 članova. Za predsjednika Savjeta mladih izabran DPS Ulcinj izabran je Darvin Erović. Opštinskoj izbornoj kon-

ferenciji prisustvovali su delegati mjesnih odbora Savjeta mladih, kao i Halil Duković, koordinator ispred Predsjedništva stranke, predsjednik Opštinskog odbora Ljoro Nrekić, član Izvršnog odbora Bojan Đakonović, poslanik Ljuiđ Škrelja, član Glavnog odbora Nail Redža i predsjednik Savjeta mladih DPS CrneGore Nikola Pešić. E.H.

Realizacija većine od objavljenih javnih oglasa ulazi u period nakon raspisivanja izbora, zbog čega je Agencija za sprečavanje korupcije na svom sajtu objavila obrazloženje člana 33 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, prema kojem se ne krše propisi ukoliko se je riječ o zapošljavanju na radnim mjestima koja su sistematizovana. “Agencija je mišljenja da član 33 Zakona ne propisuje zabrane i ograničenja pokretanja postupka za popunu rad-

nih mjesta, odnosno oglašavanja radnih mjesta i zapošljavanje kako na neodređeno, tako i na određeno vrijeme, kao i zaključivanje ugovora za obavljanje privremenih i povremenih poslova, ukoliko je radno mjesto predviđeno aktom o sistematizaciji radnih mjesta organa vlasti i ako je navedeno zapošljavanje neophodno zbog obezbjeđivanja neometanog i redovnog odvijanja i funkcionisanja procesa rada u tim organima vlasti”, navodi se u obrazloženju koje je pro-

“SVE ODLUKE O ZAPOŠLJAVANJU KOJE SU DONIJETE U SKLADU SA ZAKONIMA KOJIMA SE UREĐUJU RADNI ODNOSI, PRAVA I OBAVEZE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA, SA PRATEĆOM DOKUMENTACIJOM, DOSTAVLJAJU SE AGENCIJI U ROKU OD TRI DANA OD DANA DONOŠENJA ODLUKE”.

slijeđeno i Upravi za kadrove. U mišljenju Agencije su navedeni su konkretni uslovi koja moraju biti ispunjeni ukoliko se zasniva radni odnos u vrijeme predizborne kampanje, a to su: “1. radi obezbjeđivanja neometanog i redovnog odvijanja i funkcionisanja procesa rada tih organa vlasti, 2. na osnovu odluke nadležnog organa ovih subjekata, i 3. samo ako je to predviđeno aktom o sistematizaciji radnih mjesta”. Navedeno je takođe da se “sve odluke o zapošljavanju koje su donijete u skladu sa zakonima kojima se uređuju radni odnosi, prava i obaveze državnih službenika i namještenika i obligacioni odnosi, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, dostavljaju se Agenciji u roku od tri dana od dana donošenja odluke”.

■ ODLUČUJE KONJEVIĆ

Svi oglasi, prije nego što postanu javni, dostavljaju se ministru finansija Rašku Konjeviću, s obzirom da, prema propisima, za svako radno mjesto u državnoj upravi saglasnost mora da se dobije od Ministarstva finansija, koje je očigledno raspoloženo da izađe u susret po-

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

POlitika

Đukanoviću uručena Mostarska povelja Mira

Saradnjom idemo ka evropskim ciljevima

Premijer Đukanović je kazao da Povelja afirmiše vrijednosti mira i multietničkog života

oglasa za 12 izvršilaca objavilo je ministarstvo finansija, a pet izvršilaca potražuje ministarstvo unutrašnjih poslova

trebama države, što su pokazali i sopstvenim primjerom - raspisivanje 10 javnih oglasa za rad u državnoj upravi od 21. maja, dakle, od vremena kada je zajedno sa kolegama iz Trojke, prema političkom Sporazumu o fer i slobodnim izborima i na osnovu

Leks specijalisa postao dio Vlade premijera Đukanovića. Čini se da je zapošljavanje, pa i u predizborno vrijeme, normalan proces, kako bi se obezbijedilo funkcionisanje ministarstava i drugih državnih organa i institucija. Opozicioni ministri u Vladi sada mogu potvrditi da se to ne mora uvijek proglašavati “korupcijom” i “kupovanjem glasova”, niti svrstati u kategoriju izbornih manipulacija. Jer i opozicioni ministri takođe za potrebe svojih ministarstava i u predizborno vrijeme raspisuju oglase i zapošljavaju ljude, kako bi mogli normalno da funkcionišu. Neće valjda biti da i oni, koji imaju zadatak da spriječe izborne manipulacije, partijski zapošljavaju i šire svoju mrežu kadrova po dubini.

Kad prozivaju, neka počnu od sebe Opozicija uporno proziva Demokratsku partiju socijalista da zapošljavanjem u predizbornoj godini utiču na crnogorske građane i povećavaju broj glasova. Opoziciona trojka SDP, DEMOS, URA, primjera radi, danima je ukazivala na sve češće partijsko zapošljavanje, navodeći, između ostalog, Parking servis u

Bijelom Polju. Umjesto komentara, navešćemo primjer iz Ministarstva finansija. Nedavno je na mjestu samostalnog savjetnika za kontrolu kvaliteta u Direktoratu za finansiranje o ugovaranje sredstava EU pomoći primljena djevojka iz medijskog tima SDP.

Premijeru Crne Gore Milu Đukanoviću u subotu je uručena Mostarska povelja mira na 12. godišnjici otvaranja obnovljenog Starog mosta u Mostaru, koju je potpisao sa predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem. Đukanović je kazao da je povelja još jedan važan korak koji dalje afirmiše vrijednosti mira, multietničkog života, kao i da je Crna Gora zemlja koja je tim vrijednostima jako posvećena. “Svako priznanje me raduje, posebno ono koje unapređuje dalju saradnju sa susjedima. Samo dobrom saradnjom i stabilnošću u regiji možemo ići zajedno ka našim evropskim ciljevima. Crna Gora je svemu tome jako posvećena i ubijeđena da ćemo sve lakše dostići ako budemo sarađivali sa svojim susjedima i zbog toga sam danas ovdje”, dodao je premijer. U obrazloženju organizatora prilikom uručenja Povelje premijeru Đukanoviću, ističe se da je on poveo Crnu Goru u nezavisnost i trajno utemeljio njen evropski put, i da je cijeli svoj politički angažman prožeo njegovanjem dobrosusjedskih i komšijskih odnosa. “Prijateljstvo i saradnja je put koji su premijer Đukanović i Crna Gora izabrali kao trajni putokaz“ – istaknuto je u obražlozenju.

Svako priznanje me raduje, posebno ono koje unapređuje dalju saradnju sa susjedima. Samo dobrom saradnjom i stabilnošću u regiji možemo ići zajedno ka našim evropskim ciljevima

Zvizdić je istakao da su mir i stabilnost dvije najvažnije stvari i ključni preduslovi evropskog, ekonomskog, društvenog i političkog razvoja. “Posebno je važna simbolika što ćemo poruku mira poslati upravo iz ovog predivnog grada koji je bio, jeste i uvijek će ostati simbol jedinstva, zajedništva i primjer kako ljudi različitih naroda mogu živjeti zajedno”, smatra on. Prema njegovim riječima, dolazak Đukanovića je još jedna potvrda jako dobre saradnje izmeđi BiH i Crne Gore. “Saradnja naše dvije zemlje može biti primjer ne samo regiji nego uopšte primjer kako dvije zemlje trebaju sarađivati na bazi međusobnog razumijevanja, unapređivanja svih društvenih, političkih i ekonomskih segmenata koji znače prosperitet, stvaranje i kreiranje boljeg ambijenta za život svih naših građana”, ka-

zao je Zvizdić. Prethodno su premijeri Đukanović i Zvizdić u izjavama brojnim novinarskim ekipama na Starom mostu zajednički izrazili zadovoljstvo odnosima i saradnjom Crne Gore i Bosne i Hercegovine, uz ocjenu da oni mogu biti uzor ne samo državama u regionu, već i u širem okruženju. O tome su dva premijera razgovarali tokom dana na radnom ručku koji je premijer Zvizdić priredio u čast premijera Đukanovića u Blagaju na izvoru Bune. Potom su zajedno posjetili istaknutog umjetnika Safeta Zeca u njegovom grafičkom studiju, kao i umjetničku koloniju u Počitelju, u kojoj trenutno borave i slikari iz Crne Gore, s kolegama iz brojnih drugih zemalja. Na manifestaciji su dodijeljene i međunarodne nagrade za mir “Mostar Peace Connection” bivšem francuskom predsjedniku Žaku Širaku, evropskim administratorima Martinu Garodu, Hansu Kosčniku i Rikardu Perez Kasadu, bivšem generalnom direktoru UNESCO-a Federiku Majoru i glavnom tužiocu haškog Tribunala Seržu Bramercu. U sklopu manifestacije domaći i međunarodni političari su sa Starog mosta simboličnim bacanjem cvijeća odali počast svim žrtvama rata. E.H.

POLITIKA

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

INTERVJU: VESELIN GRBOVIĆ, PREDSJEDNIK OPŠTINE NIKŠIĆ

NEMA OZBILJNOG RAZLOGA DA SE IZBORI ODRŽE PRIJE VREMENA Nema razloga za prijevremene izbore, posebno zato što su rezultati koje je do sada napravila ova lokalna vlast zaista sjajni, kaže DN Veselin Grbović

Na sve uzavrelijoj predizbornoj političkoj sceni Crne Gore čuju se i predlozi da se u oktobru održe i prijevremeni lokalni izbori u Nikšiću. Uz tu priču, kao po pravilu, javljaju se razni kritičari nikšićke uprave, a ne zaostaju ni NVO, posebno ova što žali za lipama. To je bio povod da direktno kod prvog čovjeka Nikšića, gospodina Veselina Grbovića, provjerimo koliko osnova imaju ove kritike, koje posljednjih dana čitamo i slušamo u medijima. DN: Ima li, zaista, nekog razloga da se održe prijevremeni izbori u Nikšiću? GRBOVIĆ: Ne vidim zaista nijedan ozbiljan razlog da prije vremena održavamo izbore u Nikšiću. Do kraja mandata ima još punih devet mjeseci i očekujemo da se redovni lokalni izbori održe u aprilu naredne godine. Nema razloga za prijevremene izbore posebno zato što su rezultati koje je do sada napravila ova lokalna vlast zaista sjajni. DN: Kako onda odgovarate na optužbe da je Nikšić pod Vašim rukovodstvom postao prezadužena opština? GRBOVIĆ: Upravo na tom planu ova lokalna vlast je na-

Isplaćujemo redovno plate, budžet je stabilan, imamo sredstava za tekuće obaveze koje uredno izvršavamo, a istovremeno se trudimo da dio sredstava, ne u onoj mjeri koliko bismo željeli, odvajamo i sredstva iza kapitalne investicije

pravila najviše. Ne bih htio sam da se hvalim, ali je javnosti već dobro poznato, da smo, bez obzira na ogromna dugovanja koja smo zatekli na početku mandata, sada sposobni da redovno izvršavamo sve naše mjesečne obaveze. Isplaćujemo redovno plate, budžet je stabilan, imamo sredstava za tekuće obaveze koje uredno izvršavamo, a istovremeno se trudimo da dio sredstava, ne u onoj mjeri koliko bismo željeli, odvajamo i sredstva iza kapitalne investicije. Izvršili smo reprogram poreskih obaveza i uredno po tom reprogramu plaćamo anuitete, izvršili smo i refinansiranje komercijalnih kredita koji su sada manji od pet miliona, tako da je sada naša obaveza po tom osnovu oko 100.000 eura mjesečno.

Mislim da je sve to ogroman uspjeh na planu finansijske konsolidacije opštinske kase. DN: Je li u međuvremenu preostalo novca i za neke važnije projekte? GRBOVIĆ: Odakle da počnem? DN: Recimo, od putne infrastrukture… GRBOVIĆ: U ove tri godine uspjeli smo da, prije svega, završimo obilaznicu oko Nikšića. To je bila investicija od desetak miliona eura. Završili smo i treće trake u Kusidama, prema Vilusima, u dužini od 5,5 kilometara. Ove godine završeno je i proširenje puta kod Trubjele u dužiini od 2,5 kilometara u saradnji sa Direkcijom javnih radova. Nadam se da ćemo u naredna dva, tri mjeseca uspjeti da završimo i rekonstrukciju puta od Petrovića do Vraćenovića, prema Bileći. DN: A šta je sa gradskim saobraćajnicama? GRBOVIĆ: Završena je dionica Bulevara 13. jul, u Kličevu, prema Carevom mostu. Nakon tendera, očekujemo da ovih dana počnemo sa rekonstrukcijom još 1,3 kilometra ka Carevom mostu i nadam se da ćemo sljedeće godine završiti kompletan ovaj bulevar.

Ne brinite za lipe, imaćemo DN: Počeli ste uređenje gradskog trga, neki aktivisti NVO sektora su se pobunili, jer siječete lipe. Vaš komentar? GRBOVIĆ: Pojavile su se neke nevladine organizacije, protestujući zbog sječe lipa. Ta stabla su „pregrađivala“ trg i njih u projektu nema. Istim projektom je, međutim, predviđeno na trgu čak i više stabala, ali drugačije raspoređenih. Dio drveća koje se, po projektu, uklanja sa trga, presađeno je u gradski park, naš rasadnik, i ono će moći da se premjesti na neku drugu lokaciju. I sve tri lipe su sačuvane.

DN: O kakvom projektu je riječ? GRBOVIĆ: Projekat je urađen još 2001. godine, a u žiriju za izbor ovog rješenja, pored ostalih, bili su i sadašnji predsjednik države Filip Vujanović, kao i mitropolit Amfilohije Radović. Eto, poslije 15 godina krenuli smo sa realizacijom. Od tog projekta do sada je postavljen samo spomenik kralju Nikoli, a mi smo sada obezbijedili sredstva za kompletnu njegovu realizaciju. DN: Kako će to na kraju izgledati?

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

POLITIKA

16,5 MILIONA EURA BILA JE VRIJEDNA INVESTICIJA KOLEKTORA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Uređena je Trebješka ulica. To je praktično mini-obilaznica oko Trebjese prema Željezari, čime se teretni saobraćaj izmješta iz centra grada. Završili smo i rekonstrukciju nekoliko ulica u samom centru grada. Asfaltirana je i Ulica Vuka Karadžića, prema Željezari, Ulicu Ivana Milutinovića, Ulicu prema Duklu, pored katoličke crkve, sanirana je Ulica Nika Miljanića, ulica prema stadionu, Njegoševa ulicu... Grad nam sada, po ocjeni mnogih naših građana, sasvim pristojno izgleda. DN: Koje biste još važnije investicije izdvojili? GRBOVIĆ: Mi smo ove godine završili kolektor za prečišćavanje otpadnih voda, a vrijednost te investicije je 16,5 miliona eura. Završili smo rekonstrrukciju nikšićnog bazena. Dio sredstava je obezbijedila opština, a preostali dio smo obezbijedili donacijama firmi, uglavnom iz Nikšića, u saradnji sa Vaterpolo savezom i Elektroprivredom koja nam je značajno pomogla u realizaciji tog projekta. Kad se sve sabere, za relativno mala sredstva napravljena je sjajna priča u Nikšiću kad je bazen u pitanju. Takođe smo završili i investiciju na nikšićkom aerodromu.

o najljepši trg GRBOVIĆ: Oko središnjeg dijela i ulice koje više neće biti, jer trg će biti popločan kao jedna cjelina, posadiće se novo drveće, ali tako da više neće smetati korišćenju trga u cjelini za organizaciju kulturnih i javnih događaja. Biće to već izrasla stabla, koja će biti visoka čak i do devet metara. Taj dio projekta hortikulture su radil stručnjaci i mislim da će sve izgledati mnogo ljepše, biće to pravi gradski trg, sa svim funkcijama koje treba da ima. Mislim da će to biti pravo ogledalo, najljepši dio Nikšića.

DN: Za šta se zapravo priprema nikšićki aerodrom? GRBOVIĆ: U ovom momentu radimo na obezbjeđivanju potrebne dokumentacije, sertifikata i ostalih licenci kako bismo nikšićki aerodrom pustil u komercijalnu upotrebu. Imamo partnere iz inostranstva koji su spremni da uđu u privatno-javno partnerstvo, finansiraju gradnju terminalske zgrade, a kasnije i svjetlosnu signalizaciju za noćno letjenje. Aerodrom je predviđen za ATR avione sa 100 sjedišta, jer naš partner ima takve avione i spreman je da ovdje dovozi turiste iz inostranstva. Nikšić bi tako postao destinacija koja bi bila tranzitna za primorje i sjever, ali i za korišćenje nikšićkih turističkih potencijala.

DN: Kad pominjete turizam, uskoro će i Lejk fest sa mnogo posjetilaca… GRBOVIĆ: U Nikšiću imamo nekoliko festivala. Svakako tu moram izdvoijiti Lejk fest. Ove godine on će trajati četiri dana, a najave su da ćemo imati oko 80.000 posjetilaca. Ponosni smo na Lejk fest i ono što rade njegovi organizatori, iako sada nijesmo u prilici da im značajnije pomognemo. Imamo i Bedem fest, manifestaciju koja u tri dana privuče i do 20.000 ljubitelja tog tipa muzike. Imamo i pozorišni festival koji smo obnovili nakon desetak godina prekida. Oživjeli smo i nikšićke književne susrete. Imamo i Gitar fest koji okuplja izuzetno kvalitetne muzičare. Eto, Nikšić je danas postao vrlo privlačna međunarodna destinacija kad su u pitanju ovi sadržaji. DN: Nijeste zapostavili ni ostale oblasti života... GRBOVIĆ: Naprotiv, ali trebalo bi mnogo više prostora da sve pobrojimo. Evo, samo ukratko, da podsjetim da smo završili zgradu Nikšićkog pozorišta i ono sada radi punom parom, završavamo projekat Tehnopolisa, podigli smo zgradu za raseljena lica sa 62 stana, zgradu za penzionere sa 75 stanova, desetak stanova za Rome... Planiramo gradnju i doma za stare. Gradićemo još jednu sportsku dvoranu, jer je ova postala pretijesna za sve naše sportiste i sportske klubove, na koje sam, inače, ponosan. Na Vučju, pravimo vještačku akumulaciju za proizvodnju vještačkog snijega. Sad se krenulo u revitalizaciju Hotela „Onogošt“, a posebno me raduje što je oživjela ta čuvena „nikšićka terasa“ koja je sada puna cio dan. I to je dobar znak da se život u Nikšić vraća punim jedrima.

OŽIVLJAVANJE PRIVREDE DN: Jedna od primjedbi vaših oponenata je što Nikšić više nije industrijski centar kakav je nekad bio. Kako na to odgovarate? GRBOVIĆ: Pa nije baš sve tako crno. Pivara radi izvanredno, Mesna industrija Goranović takođe. Tu su i pekara Uniprom, pa Nikšićki mlin koji sjajno radi, čak su otvorili i fabriku stočne hrane u Danilovgradu... Ali, činjenica je da su potencijali Nikšića daleko veći. Iako to nije u direktnoj nadležnosti lokalne uprave, ja sam, kao čovjek koji je najveći dio svog radnog vijeka proveo u privredi, baš u nikšićkim preduzećima, vrlo zainteresovan da stvorimo uslove i pomognemo u pokretanju proizvodnje i oživljavanju privrede u Nikšiću. Raduju me zato ovih dana najave o pokretanju proizvodnje u Metalcu, kao i eksploatacije boksita u jami Biočki stan. DN: Vi ste nekad bili direktor u Boksitima... GRBOVIĆ: Da, a i tada smo imali problema sa Biočkim stanom. Gospodin Pejović je sada našao partnere za izvoz boksita. Mislim da je dobro krenuo i nadam se da će nastaviti tako. Već su stigli u Nikšić partneri iz Poljske, u hotelu je smješteno tridesetak njihovih inžinjera, koji planiraju da pokrenu proizvodnju u jami Biočki stan. Najave su da bi se to moglo desiti u septembru. DN: Šta je sa ostalim preduzećima? GRBOVIĆ: Očekujem da i Željezara krene u još neke no-

ve investicije. Posebno bih volio da ponovo puste bluming, što bi obezbijedilo dodatnih sto hiljada tona više proizvedenog čelika, dodatno zapošljavanje novih radnika i bolji profit vlasnicima. Završen je tender, kupljena je mljekara NIKA i očekujem da za nekoliko mjeseci i ona krene da radi. Javorak je u jednom dijelu počeo već da radi. U planu je da se uskoro pusti u pogon i Monteživ, prerada i proizvodnja pilećeg mesa, sa novim holandskim partnerom. Otvara se i mogućnost i još jednog pogona drvoprerade u Autobazi, što bi nova radna mjesta. Imali smo već kontakte i očekujem u septembru partnere iz Kine da nastavimo razgovore o mogućnostima investiranja kineskih kompanija u nikšićku privredu. DN: A kakve efekte očekujete od vjetroelektrane na Krnovu? GRBOVIĆ: Na Krnovu je u toku jedna od najvećih investicija u Crnoj Gori – gradnja vjetroelektrane. Čitav projekat će koštati oko 120 miliona eura, a moguće je da sve bude završeno do kraja ove godine. Već se, međutim, pojavljuje i novi zainteresovani investitor, koji je spreman da finansiranje podizanje drugog parka vjetrenjača na potezu prema Vučju. Mi pripremamo potrebnu prostorno-urbanističku dokumentaciju i za taj projekat. Za opštinu je važno što će prihodovati značajna sredstva od poreza na nepokretnosti. Imaćemo solidan godišnji prihod od tih vjetroelektrana.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

NAKNADA ZA LEGALIZOVANJE KUĆA I STANOVA U 240 RATA DN: Na koji način će biti postavljeni finansijski zahtjevi prema građanima i eventualno olakšano njihovo učešče u projektu? Čanović: Projekat u krajnjem donosi velike benefite, ali smo i sve obaveze tokom njegove im-

plementacije postavili tako da se mogu ispuniti. Tako je za objekte primarnog stanovanja predloženo plaćanje naknade za komunalno opremanje u 240 rata, a za ostale 120. Naravno, kvadratura objekta, njegova namjena i zona u kojoj je izgrađen, dio su finansij-

ske konstrukcije. Pored ove obaveze previđeno je plaćanje i naknade za legalizaciju u iznosu od 5 odsto od iznosa utvrđene komunalne naknade. No, od nje su izuzeti objekti primarnog stanovanja. Motiv uvođenja ove naknade jeste penal za one koji su gradi-

li suprotno zakonu, a nijesu gradili krov nad glavom. Čitav projektni sistem je postavljen tako da se uklopi sa već postojećim mehanizmima implementacije zbog ekonomičnosti i efikasnosti, te da radi u korist građana, a nikako protiv njih.

INTERVJU: MARKO ČANOVIĆ O PREDLOŽENOM ZAKONU

LEGALIZACIJA OBJEKATA DONIJEĆE DRŽAVI VIŠE STOTINA MILIONA EURA Predloženo zakonsko rješenje povećaće vrijednost nelegalno izgrađenih objekata i obezbijediti značajan kapital za sanaciju brojnih lokacija, smatra Čanović

Usvajanjem Predloga zakona o legalizaciji neformalnih objekata uvešće se u sistem poreskih obaveza ono što je bilo u sivoj zoni, čime će država prihodovati više stotina miliona eura, smatra direktor Direktorata za stanovanje u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović. U intervjuu za Dnevne novine, on je kazao da će predloženo zakonsko rješenje, o kojem bi, poslije četiri godine stajanja u skupštinskim fiokama, uskoro trebalo da raspravljaju poslanici, povećati vrijednost nelegalno izgrađenih objekata i obezbijediti značajan kapital za sanaciju brojnih lokacija.

Ti objekti neće biti legalizovani, već će dobiti staus privremenih i plaćati posebne naknade državi do trajnog rješenja. Njihov privremeni status je vezan za plan privremenih objekata koji će biti oročen na tri godine. Objekti u zaštićenim zonama građeni na državnom zemljištu će morati da obnavljaju svoj status u skladu sa propisanim procedurama za privremene objekte, do konačnog rješenja koje može biti i uklanjanje objekta. Kada govorimo o zoni morskog dobra i drugim zaštićenim zonama, te iznesenim tezama koje se odnose na navodnu prodaju ovih prostora kroz proces regularizacije, moramo imati u vidu sistemske propise koji-

DN: Zašto je novim rješenjem koje je predloženo amandmanima na osnovni tekst Pitanje je da li kritičari zaista Predloga zakona omogućena vjeruju u koncept u kome bi se legalizacija objekata u zaštiće- svi objekti u pomenutoj kategoriji nim zonama, poput morskog srušili i automatski obezbijedio smještaj porodicama, pri čemu dobra, nacionalnih parkova? rušenja koštaju hiljade i hiljade Čanović: Novim predložeeura, koja padaju na teret nim rješenjem nije omogućeonih kojima se ruši objekat, a na legalizacija objekata u zaštiprocedure naplate traju dugo. ćenim zonama. Prosto je uvaženo činjenično stanje, kako bi zakon bilo moguće implementirati.

ma je regulisana ova materija. Pozitivnim propisima je precizno definisano da prirodna bogatstva, u koja spada i morska obala, kao i druga dobra u opštoj upotrebi ne mogu biti predmet privatne svojine, osim stečenih prava u koja se ne dira. Režim korišćenja objekata u ovim zonama, takođe je precizno propisan pozitivnim propisima, te se ove tvrdnje ne mogu smatrati argumentovanim, barem ne onima koji poznaju sistem zaštite državne imovine. Ovaj zakon se tiče velikog broja građana, a teritorijalno čitave Crne Gore, te smo njegov koncept apsolutno morali zasnovati na jednom jedinom pitanju - možemo li njegove odredbe sprovesti ili ne. Ukoliko je odgovor bio negativan, tražili smo alternativna rješenja. Jer, ako imate realnu situaciju sa nemalim brojem nelegalnih objekata u zaštićenim zonama, vi ih morate tretirati tako da ih izuzmete iz procesa, u smislu onemogućavanja legalizacije u liniji sa ostalima. No, pitanje je da li kritičari zaista vjeruju u koncept u kome bi se svi objekti u pomenutoj kategoriji srušili i auto-

matski obezbijedio smještaj porodicama, pri čemu rušenja koštaju hiljade i hiljade eura, koja padaju na teret onih kojima se ruši objekat, a procedure naplate traju dugo. Cijenim da je svima više nego očigledno da time ne bismo riješili problem, s obzirom da takav plan funkcioniše na osnovu idealnih premisa, a ne na osnovu onoga što imate na terenu. Takođe, smatram važnim da naglasim da je na formulaciji ponuđenih rješenja rađeno u prethodnom, ne kratkom periodu, od tima eksperata iz ove oblasti, kojim je koordinirao ministar Branimir Gvozdenović. Renomirani stručnjaci iz Austrije i Kanade, uradili su studiju sa preporukama za unapređenje neformalnih naselja, odabrano pilot naselje u Opštini Bar. Dakle, cilj je da sve nelegalne objekte, odnosno graditelje uvedemo iz sive zone u sistem obaveza prema državi, do trajnog rješavanja njihovog statusa, a ne da i država i vlasnici tih objekata budu uvučeni u izdatke koje ne mogu pokriti. DN: Zašto se ovoliko čekalo sa usvajanjem ovog zakonskog

Očekuje se da će se poslanici uskoro izjasniti o legalizaciji

rješenja i kako komentarišete optužbe da je njegovo usvajanje namjerno poklopljeno se predizbornim periodom? Čanović: Predlog zakona je poslat u Skupštinu prije četiri godine, a Plan pretvaranja neformalnih objekata u formalne, koji je bio baza za dalje aktivnosti, urađen je prije čak pet. Mislim da sam time dovoljno odgovorio na Vaše pitanje u vezi sa našom navodnom namjerom da njegovo usvajanje poklopimo sa perio-

270

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

EKONOMIJA

VRIJEME DA PRESTANEMO SA POLITIZOVANJEM PROJEKATA “Vrijeme je da prestanemo sa politizovanjem projekata, posebno ovakvih, koji se direktno i neposredno tiču kvaliteta života velikog broja građana, i da krenemo u njihovu realizaciju sa jasnim ciljem, bez ideoloških floskula i nerealnih očekivanja. Ovo je moj iskreni apel i poruka svima. U pitanju je aktivnost koja zahtijeva direktne napore građana i države i koja će im, na isto tako direktan način i u kratkom ili srednjem roku, donijeti poboljšanje kvaliteta života. Poboljšanje se prvenstveno odgleda u ulaganjima svih dobijenih sredstava upravo u mjesta iz kojih su i povučena. To je ogromna sanaciona šansa. I na svima nama je da li ćemo je, i u kom obimu, iskoristiti”, istakao je Čanović.

DANA IZNOSIĆE ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA LEGALIZACIJU

Predlog zakona je poslat u Skupštinu prije četiri godine. Šta se za njim dešavalo godinama u Skupštini kao zakonodavnom organu, nije pitanje za mene, kao predstavnika druge grane vlasti, kaže Čanović

dom sprovođenja parlamentarnih izbora. Šta se za zakonom dešavalo godinama u Skupštini kao zakonodavnom organu, nije pitanje za mene, kao predstavnika druge grane vlasti. DN: Kako planirate da obezbijedite rast vrijednosti objekata koji budu ušli u proces legalizacije? Čanović: Da bi se u procesu regularizacije obezbijedila sigurnost rasta vrijednosti lega-

lizovanih objekata, potrebno je prikupljena sredstva sa jednog područja, odnosno jednog neformalnog naselja, usmjeriti na poboljšanje komunalne infrastrukture tog naselja. Predlogom je precizno definisana upravo takva namjena sredstava. U pitanju su stotine miliona eura za koje se očekuje da će se nakon projekta sliti u budžet, i imamo veliku odgovornost da ih pravilno uvedemo u krvotok privrede. Proces će se odvijati u dvije faze: legalizacija, koja se odnosi na prepoznavane stanja, obezbjeđivanje sigurnog i stabilnog objekta i uvođenje u legalne tokove, te regularizacija, koja podrazumijeva upravo vizuelno upodobljavanje objekata i njihove okoline. Sa krajnjim rezultatom koji ću pokušati slikovito da predstavim. Ukoliko vam je kuća ili poslovni prostor okružen otpadom, neregulisane infrastrukture i susjednim objektima koji su u nestandardizovani, vrijednost mu je za oko 30-40 odsto manja od mogućeg maksimuma. Drugim riječima, ako imate stambeni prostor čija je trenutna cijena 40.000 eura, nakon ulaska u pro-

ces regularizacije, imaćete ne samo riješen njegov formalni status, već uvećanje njegove vrijednosti do 20.000 eura. DN: Šta će se desiti u slučaju da graditelji iskažu malo interesovanje za postupak regularizacije? Čanović: Predlogom zakona predviđen je rok od 270 dana za podnošenje zahtjeva, što je vjerujemo, više nego dovoljno. Za očekivati je da se određeni broj građana neće prijaviti, a u tim slučajevima previđeno je plaćanje posebne godišnje naknade. Takođe, shodno Zakonu o porezu na nepokretnosti opštine su dužne da sprovode mjere poreske destimulacije nelegalnih graditelja da zadrže status kvo svojih objekata. Tačnije, Zakonom o porezu na nepokretnosti predviđeno je uvećanje poreske stope za objekte izgrađene suprotno zakonu, za 50 odsto za objekte osnovnog stanovanja i čak do 100 odsto uvećanje poreske stope za sekundarne objekte, rezidencijalne ili poslovne. Primjenom ovih mjera nelegalni graditelji će se stimulisati da uđu u

Ovaj projekat, ukoliko bude sproveden kvalitetno i prema planu, može sam sebe finansirati.

proces, jer visina poreza i ostalih naknada, kumulativno će biti veća od iznosa predviđenog procesom regularizacije. DN: Kako reagujete na komentare da se Zakonom građani aboliraju odgovornosti? Čanović: U pitanju nije aboliranje, već upravo suprotno - uvođenje u sistem obaveza onoga što je bilo u sivoj zoni. Takođe, primjena zakona ne abolira vlasnike neformalnih objekata od krivične odgovornosti, ukoliko se za krivično djelo građenje objekta bez građevinske dozvole, odnosno suprotno građevinskoj dozvoli, vode sudski postupci. U tom kontekstu, ne vjerujem da Vaše čitaoce treba posebno podsjećati i na to da je upravo ovo Ministarstvo bilo inicijator zakonskog prepoznavanja građenja bez građevinske dozvole, kao krivičnog djela.

Cijenim i da ne treba podsjećati i da smo mi inicirali formiranje inspekcije čija je isključiva nadležnost zaštita prostora Crne Gore od bespravne gradnje, te saradnju Vrhovnog državnog tužioca, Ministarstva pravde, Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine i Uprave policije po ovom pitanju. DN: Koliko će biti uloženo i šta država dobija od ovog projekta? Čanović: Procjenjuje se da će se od naplate komunalnih naknada, prihod jedinica lokalne samouprave biti više stotina miliona eura. Takođe, ovi objekti će uvođenjem u katastar nepokretnosti postati obveznici poreza na nepokretnost, što će dodatno doprinijeti godišnjem uvećanju prihoda i do više desetina miliona eura. Država dobija uređen sistem već izgrađenih objekata i sa njima povezane infrastrukture, uključujući redovne prihode od istih. Građani dobijaju “čiste” papire za svoje objekte, čija će vrijednost biti uvećana 30-40 odsto. Dobijaju bolje prilaze kućama i školama, parkove, uređene ulice.

ekonomija

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

DARKO PAJOVIĆ POSJETIO PREDUZETNICE IZ CRMNICE

Riješimo probleme zajedno Problemi sa kojima se susrijeću žene preduzetnice crmničkog kraja na Virpazaru treba zajednički rješavati, jer sve oblasti kojima se bave su značajne i čine tu oblast dostupnijom i ekonomski snažnijom, kazao je predsjednik Skupštine Darko Pajović. On je juče razgovarao sa ženama preduzetnicama tog kraja, koje su mu predstavile probleme sa kojima se srijeću u radu. “Pajović je istakao veliki značaj ženskog preduzetništva, kao i doprinos koji u raznim aspektima ima njihov angažman za crnogorsko društvo”, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Pajović sa preduzetnicama

Predsjednik Skupštine juče je obišao i specijalni rezervat prirode Pančeva oka na Skadarskom jezeru, sa direktoricom Nacionalnih parkova Crne Gore Azrom Vuković

Pajović je, kako se dodaje, preuzeo obavezu da riješi neke od problema koji su

iznijeti na sastanku u saradnji i komunikaciji sa drugim institucijama. Predsjednik Skupštine juče je, sa direktoricom Nacionalnih parkova Crne Gore Azrom Vuković, obišao i specijalni rezervat prirode Pančeva oka na Skadarskom jezeru. “Konstatovali smo da je Skadarsko jezero ogroman, da ne kažem nepresušan izvor ekonomske dobiti. Međutim, isto tako vjerujem da smo saglasni da Skadarsko jezero prije svega zaslužuje snaznu zaštitu, da bismo ga onda mogli na jedan kvalitetan i održiv način ekonomski valorizovati”, rekao je Pajović.

ŽARKO RADULOVIĆ NAJAVIO IZGRADNJU NOVOG OBJEKTA

Naložena likvidacija

U planu hotel bolji od Splendida

Upravni sud donio je presudu kojom je postalo pravosnažno rješenje Ministarstva finansija u kojem se nalaže Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) da mora da upiše dobrovoljnu likvidaciju Fonda zajedničkog ulaganja Trend i objavi je u Službenom listu. Predstavnik manjinskih akcionara Vesna Grgurović kazala je da je Upravni sud donio presudu kojom je poništio rješenje Ministarstva finansija od oktobra prošle godine.

Izvršni direktor i suvlasnik hotela Splendid Žarko Radulović najavio je izgradnju novog ugostiteljskog objekta, koji će, kako je kazao, biti bolji, veći i 15 odsto jeftiniji od bečićkog hotela. Gostujući u emisiji “Živa istina”, Radulović je kazao da je nacrt novog ugostiteljskog objekta gotov. “U skorije vrijeme biće nekoliko novih stvari, pri čemu imamo nekoliko ponuda za menadžment, odnosno da

Radulović

preuzmemo upravljanje hotelima”, rekao je Radulović. On je, sumirajući dosadašnje rezultate Splendida, koji je nedavno proslavio deset godina uspješnog poslovanja, rekao da je taj hotel, na svoj način, postao prirodna ljepota Crne Gore. “Splendid bez Crne Gore ne znači ništa, što je bolji Splendid to je bolja Crna Gora, što je više boljih od Splendida, to će i Crna Gora biti bolja” naveo je Radulović.

15 odsto u odnosu na splendid biće niže cijene u novom hotelu

ATLAS BANKA AKCIONARSKO DRUŠTVO PODGORICA

Na osnovu člana 23. Statuta ATLAS BANKE AD Podgorica, SAZIVAM vanrednu sjednicu Skupštine akcionara ATLAS BANKE AD Podgorica. Vanredna sjednica Skupštine akcionara će se održati 26.08.2016. godine u poslovnim prostorijama Banke u Podgorici, ul. Vaka Đurovića bb, sa početkom u 12 časova. Za ovu sjednicu predlažem sljedeći

DNEVNI RED 1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela; 2. Usvajanje Zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara Atlas banke AD Podgorica; 3. Donošenje Odluke o raspodjeli dobiti; Materijal, predlog Odluka o kojima će se odlučivati na Skupštini akcionara nalazi se u poslovnim prostorijama ATLAS BANKE AD u Ul. Vaka Đurovića bb u Podgorici i može se pregledati svakog radnog dana u toku trajanja radnog vremena u zakonskom roku. Molimo Vas da nam potvrdite svoj dolazak najkasnije dva dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara. Za sve bliže informacije stoji Vam na raspolaganju Sektor za pravne i opšte poslove i ljudske resurse, i kont. telefon br.: 020/407-220. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Prof. Dr Hasan Hanić, s.r.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

ŠEHOVIĆ O GRADNJI DRUGOG BLOKA TE

Gradnja malih hidroelektrana planirana je na vodotocima Lještanica, Bistrica, Bjelojevićka rijeka, Bukovica i Sjevernica

Kritičari štite interes uvozničkog lobija Kočničari gradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima ne štite državni, nego interes uvozničkog lobija, za koji na taj način svjesno ili nesvjesno rade, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Damir Šehović. Umjesto da, kako je istakao Šehović, pohvale to što su u Crnoj Gori konačno stvorene pretpostavke za postizanjem energetske nezavisnosti naše države, oni zbog politikantskih razloga pošto-poto žele da stopiraju njegovu gradnju. “Umjesto da javno pozdrave to što je Vujica Lazović, odnosno SD, u potpunosti zaštitio državni interes ugovorom sa A2A na način što država akcije, koje je prije sedam godina prodala za 434 miliona eura sada može otkupiti za 250 miliona eura u sedam jednakih godišnjih rata, i na taj način uštedjeti oko 200 miliona eura, oni čine sve da ni do potpisivanja tog ugovora ne dođe”, smatra Šehović. On je poručio da zaštitnici državnih interesa ni-

ZAVRŠEN OGLAS ZA DAVANJE KONCESIJA, DOKUMENTACIJA UREDNA

18. jula istekao je rok za prijavu na na oglas za davanje koncesija za korišćenje vodotoka

šće na nadmetanju”, rekli su predstavnici Ministarstva agenciji Mina-biznis. Oni su najavili da će se u narednom periodu pristupiti otvaranju tehničke ponude, nakon čega će se, ukoliko svi propisani uslovi budu ispunjeni, obaviti vrjednovanje ponude. “Na osnovu toga će biti formirana rang lista”, ka-

zali su u Ministarstvu. Ministarstvo ekonomije pozvalo je sredinom maja zainteresovane da se do 18. jula prijave na vodotocima Lještanica, Bistrica, Bjelojevićka rijeka, Bukovica i Sjevernica. Predmet koncesije je projektovanje, izgradnja, korišćenje i održavanje mHE na pet vodotoka u Crnoj Gori, a pravo učešća imala su domaća i strana preduzeća, preduzetnici, građani, konzorcijum i drugi oblici poslovnog povezivanja koji ispune uslove neophodne za učešće na nadmetanju. Iz Ministarstva je tada objašnjeno da se ponuđač, samostalno ili kao član konzorcijuma, može prijaviti najviše za dva vodotoka od ponuđenih pet, odnosno da ima mogućnost da dostavi samo jednu ponudu za isti vodotok.

Foto: Dejan Lopičić

Pet ponuda za gradnju malih hidroelektrana Na oglas za davanje koncesija za korišćenje vodotoka za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Lještanica, Bistrica, Bjelojevićka rijeka, Bukovica i Sjevernica, stiglo je ukupno pet ponuda, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Iz tog Vladinog resora su objasnili da je za svaki od pet ponuđenih vodotoka dostavljena po jedna ponuda, kao i da sve ispunjavaju tražene uslove. “Do ovog trenutka, tenderska komisija je obavila kontrolu dokumentacije kako bi utvrdila da li je ponuđač, u skladu sa oglasom i tenderskom dokumentacijom, dostavio svu dokumentaciju za utvrđivanje podobnosti u zahtijevanoj formi, da li je dostavio garanciju ili depozit i je li podoban za uče-

Umjesto da, kako je istakao Šehović, pohvale to što su u Crnoj Gori konačno stvorene pretpostavke za postizanjem energetske nezavisnosti naše države, oni zbog politikantskih razloga pošto-poto žele da stopiraju njegovu gradnju

jesu oni koji opstruiraju, nego oni koji grade autoput, jer je on pretpostavka razvoja, posebno na sjeveru države. “Zato su Ivan Brajović i partija čiji je predsjednik, spremni da preuzmu punu odgovornost za kompletan projekat. Socijaldemokrate su partner svima koji podstiču, a alternativa onima koji zbog dnevno političkih razloga žele da sputavaju razvoj države”, zaključio je Šehović.

Šehović

INSPEKTORI SANKCIONISALI VLASNIKA PRODAVNICE ª ANKAº NA JAZU U OKVIRU KAMPANJE ª BUDI ODGOVORANº

Kazna od 1.000 eura zbog neizdavanja fiskalnih računa Prodavnica “Anka” na Jazu kažnjena je sa 1.000 eura zbog neizdavanja fiskalnih računa, u okviru kampanje “Budi odgovoran”. To je jedina novčana kazna koju su inspektori izrekli prošle sedmice, tokom koje je evidentira-

no 14 primjedbi građana. Neizdavanje fiskalnih računa utvrđeno je prilikom posjete ugostiteljskog objekta “Magaze” u Plavu, koji posluje u okviru plavskog preduzeća “Palavrtić” prijavljenog za neobračunavanje po-

reza i doprinosa, zbog čega je podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Inspektori nijesu mogli obaviti kontrolu automehaničarske radnje u Gornjoj Gorici, jer je bila zatvorena, kao ni preduzeća “Baošić” u

Zagoriču, jer se objekat ne nalazi na navedenoj adresi. Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole štanda sa frižiderom za prodaju pića u Perastu, kazina “Oceans Elevens” u Podgorici i pekare “Evropa” u Sutomoru.

Od ukupno 14 pritužbi sedam nije dobilo odgovor. Pritužbe na koje nije odgovoreno odnosile su se na nepropisno parkiranje, čak i službenih vozila, zloupotrebu službenih vozila i izbacivanje smeća iz automobila.

hronika

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

institucije da rasvijetle nestanak nemanje medina

Medin

Porodica najavljuje protest

Porodica Nemanje Medina, koji je nestao 8. jula, pozvala je nadležne organe da ih upoznaju sa konkretnim stanjem u istražnom postupku. Najavljuju građanski protest u znak nezadovoljstva zbog do sada (ne)učinjenog u rasvjetljavanju ovog slučaja. U javnom pozivu upućenom predsjedniku skupštinskog Odbora za bezbjednost Mevludinu Nuhodžiću, vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću, Ministarstvu unutrašnjih poslova, direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću i načelniku Centra bezbjednosti Bar Milošu Raduloviću, porodica napominje da je prošlo više od dvije sedmice da im se niko od subjekata zaduženih za utvrđivanje činjenica i razloga Nemanjinog nestanka i njegovog pronalaženja nije obratio. “Izražavamo veliku zabrinutost i nezadovoljstvo zbog ovakvog odnosa prema nama, a sve više i sumnju, da

Barska policija radi na slučaju Slučaj misterioznog nestanka Nemanje Medina prijavljen je budvanskoj policiji ali je nakon preduzimanja službenih radnji u Budvi, dalju istragu preuzeo Ekan Jasavić, šef kriminalističke policije u barskom CB-u koji ima najviše iskustva sa sličnim slučajevima.

se uopšte ulažu napori u rasvjetljavanje ovog slučaja. Našem strpljenju, i do sada iskazanoj nadi u aktivnosti državnih organa, dolazi kraj”, stoji u javnom pozivu porodice Medin. Porodica primjećuje da najavljeno prikupljanje dokaza i “sklapanje kockica” ne daje nikakve rezultate, te da od samog netsanka člana njihove porodice istražitelji prave

značajne propuste. “Iz navedenih razloga najhitnije pozivamo nadležne organe da nas upoznaju sa činjeničnim stanjem u postupku istrage povodom nestanka Nemanje Medina. Naglašavamo da nemamo pretenzije za bilo kakvim ucjenama, ali zbog ogorčenosti bićemo primorani da najavimo građanski protest u znak nezadovoljstva zbog do sada učinjenog ili neučinjenog”, poručila je porodica Medin. Nemanja Medin je nestao 8. jula oko 17.30 sati, nakon što je krenuo u pravcu Virpazara. Vozio je automobil “reno megan” koji je pronađen zapaljen pored lokalnog puta Virpazar Rijeka Crnojevića, u mjestu Jabukov do. Na licu mjesta su uzeti tragovi i predmeti i poslati na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu. Porodica moli sve koji imaju informaciju o Nemanjinom nestanku da se jave na broj telefona 068-417-510.S.K.

Jonica traži podatke o istrazi Zamjenica predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Snežana Jonica uputila je ministru unutrašnjih poslova Goranu Daniloviću dopis u kome zahtijeva da on od Uprave po-

licije zatraži informacije o svim aktivnostima koje su preduzete od dana nestanka Nemanje Medina do danas i svim saznanjima do kojih je policija došla u tim aktivnostima.

u pritvoru zbog šverca droge

U “opelu’” prenosili 300 grama heroina Vanpretresno vijeće Vi- 300 grama heroina. Policajci su na Ribarevišeg suda u Bijelom Polju produžilo je pritvor za još nama, kod Bijelog Polja, radva mjeseca Darku Dulo- di kontrole, zaustavili “opel viću (26) iz Beograda i Dra- insignia”, beranskih regiganu Tariću (23) iz Bera- starskih oznaka, kojim je na, zbog sumnje da su iz- upravljao Aleksandar Duvršili krivično djelo lović iz Bijelog Polja, neovlašćena prodok se kao suvoizvodnja, držazač u autu nanje i stavljalazio Darko nje u proDulović. Vimet opojdjevši polinih droga. cijske služPritvor po benike, oni istom osnosu se velivu određen kom brzije u odsustvu nom udaljili i Aleksandru vozilom ka BijeDuloviću (35) iz lom Polju pa je poIlustracija Bijelog Polja za kojim se licijska patrola krenula traga zbog sumnje da je sa- u potjeru za njima. Sumučesnik u ovom ilegalnom nja se da su tom prilikom poslu. osumnjičeni odbacili kesu Darko Dulović i Tarić sa heroinom i pištolj ,”vzor” uhapšeni su 23. juna kada sa okvirom u kojem se nasu inspektori Odsjeka za lazilo šest metaka. Vozilo borbu protiv droge i Gra- je sustignuto, osumnjični nične policije Bijelo Polje, Darko Dulović je lišen slou mjestu Kruševo na teri- bode, dok je Aleksandar toriji Opštine Bijelo Polje, Dulović uspio da se udalji pronašli i zaplijenili oko i za njim se traga. B.Č.

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

hronika

DUŠKO MARKOVIĆ PODRŽAO TUŽIOCE, ALI I UPOZORIO:

Foto:Vedran Ilić

POTREBNI PROFESIONALCI, A NE MEDIJSKE “ZVIJEZDE” P

otpredsjednik Vlade Duško Marković kazao je da očekuje da će Specijalno tužilaštvo, u skladu sa svojim tvrdnjama da se protiv njih vodi specijalni rat, procesuirati sve koji na takav način pokušavaju da podrivaju državu. Na pitanje da prokomentariše navode specijalnog tužioca Milivoja Katnića da se protiv njega i tužilaštva vodi specijalni rat, Marković je agenciji Mina kazao da mu je drago da čuje da su se tužioci oduprli, kako navode njihovi šefovi, različitim pritiscima. “Očekujem da će u skladu sa svojim nadležnostima efikasno procesuirati sve one koji su na takav način pokušali da podrivaju državu. U tome imaju punu podršku Vlade i realno je očekivati da ti pokušaji budu procesuirani i dobiju sudski epilog, posebno u kontekstu navoda da za to postoje dokazi”, rekao je Marković agenciji Mina. On je kazao da je u Crnoj Gori postoje svi elementi političke i bezbjednosne stabilnosti i da tome doprinose državni ali i organi za sprovođenje zakona na čelu sa Upravom policije kojoj je obezbjeđivanje stabilnog javnog reda i mira osnovna nadležnost. “U potpunosti smo svjesni opasnosti od organizovanog kriminala u Crnoj Gori i narastajućih rizika i prijetnji koje su posljedica djelovanja regionalnog i transnacionalnog kriminala, ali moram istaći da je percepcija građana o

Marković

Na zahtjevNom zadatku jačaNja vladaviNe prava CrNoj Gori Ne trebaju pojediNCi željNi, prije sveGa pažNje javNosti i kamera, koji drže isprazNe moNoloGe, već profesioNalCi spremNi da se Na zakoNit NačiN izbore sa svim izazovima i preprekama, poručio je marković

U potpunosti smo

njima veća od realne opasvjesni opasnosti od snosti za državu”, ocijenio organizovanog krije Marković. minala u Crnoj GoOn je kazao da je Vlada ri i narastajućih riziza uspješnu borbu protiv ka i prijetnji koje su organizovanog kriminaposljedica djelovanja la i korupcije obezbijedila regionalnog i trannajviše normativne standarde, materijalno-tehničsnacionalnog krimike uslove za rad i garantonala, ali je percepcija vala nezavisnost i samograđana o njima vestalnost u radu institucijaća od realne opasnoma za sprovođenje zakona. sti za državu, navodi Marković smatra da je Marković ključno da na rukovodećim pozicijama budu ljudi sa punim moralnim i profesionalnim integritetom koji nih dnevno-političkih porade u skladu sa zakonom i ena situaciju u Crnoj Gori ovlašćenjima, bez traženja predstavljaju gotovo alarizgovora za neznanje, ne- mantnom, čestitke i pohvavoljnost ili nesposobnost. le za demokratske uspjehe “Na zahtjevnom zadat- državi stižu od najprestižku jačanja vladavine pra- nih evropskih i svjetskih va Crnoj Gori ne trebaju demokratija. pojedinci željni, prije sve“Vrlo često, a posebno u ga pažnje javnosti i kame- posljednje vrijeme, sa najra, koji drže isprazne mo- viših međunarodnih adrenologe, već profesiosa stižu pohvale Crnalci spremni da noj Gori zbog obezbjeđivase na zakonit način izbonja unutrašre sa svim nje stabilsa Najviših međuNarodNih izazovinosti i akadresa stižu pohvale Crma i pretivnog Noj Gori zboG obezbjeđivaprekadoprinoNja uNutrašNje stabilNoma”, posa registi i aktivNoG dopriNosa ručio je onalnoj reGioNalNoj i evropskoj i evropMarković. bezbjedNosti”, podsjetio je skoj beOn je marković zbjednosti”, ocijenio da podsjetio je nema rezultata bez timskog Marković. rada i dobre međuOn smatra da tainstitucionalne saradnje, kve ocjene najbolje govore koja neće biti oslabljena o neutemeljenosti stavoličnim netrpeljivostima i va pojedinaca da je stanje animozitetima. bezbjednosti u Crnoj Gori “Svakodnevno kroz svoj zabrinjavajuće. rad osjećam koliko je to teš“Da je to tako, na put inko, ali oni koji nijesu spre- tegracija bi nam davno bimni za težak i požrtvovan la stavljena rampa, a kao rad mislim da pozicije tre- što vidite, mi smo sve bliba da ustupe onima koji je- že Evropskoj uniji, a pitanje su”, naveo je Marković. je mjeseca kada ćemo biti On je rekao da dok po- punopravna članica Alijanjedini akteri javne sce- se”, zaključio je Marković. ne, zarad ostvarivanja sit(Mina)

HRONIKA

NAKON OSLOBAĐAJUĆE PRESUDE

Kalići tuže državu

Članovi porodice najpoznatijeg Rožajca Safeta Kalića, nakon što su pravosnažno oslobođeni za optužbe da su oprali skoro osam miliona eura stečenih prodajom droge, spremaju se da tuže državu. Tužbe se neće odnositi samo na neosnovano pritvaranje već i na izgubljenu dobit i štetu koja im je nanijeta usljed oduzimanja imovine vrijedne više od 22 miliona eura, javlja

TV Vijesti. Osim toga, država će morati da vrati sve ono šta je zaradila posljednje tri godine upravljajući ovom imovinom, a na taj iznos, shodno zakonu, biće obračunata i kamata. Odlukom Apelacionog suda, Safet Kalić koji se nalazi u pritvoru u Njemačkoj, supruga Amina i brat Mersudin oslobođeni su optužbi za pranje 7,7 miliona eura. S.K.

Kalić

MUP NEGIRA PRAVNO NASILJE

Hadžalić suspendovan po sudskoj presudi Nakon što je opštinski odbor rektorata za vanredne situaDPS Pljevlja kritikovao odluku cije, oglašen krivim za krivičministra unutrašnjih poslova no djelo zloupotreba službenog položaja u pomaganju, i Gorana Danilovića da otpusti načelnika Područne jedinice osuđen na uslovnu kaznu zaPljevlja za vanredne situacije, tvora od šest mjeseci”, navodi Muamera Hadžalića, oglasili se u saopštenju. su se iz MUP-a. U tom reOpštnski odbor DPS Pljevlja okaraktesoru podsjećaju da je risao je suspenzakonska obaveza ziju načelniministra unuka PJ Pljevlja trašnjih poslova da potkao “klasično piše rješenje djelo pravo prestanku nog nasilja i radnog odsamovolje”. S nosa službedruge strane, niku ukoliko je po stavu Danipravosnažnom lovića, riječ je o pokušaju političpresudom osuđen Danilović kog pritiska i miješaza krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u nja u rad državnih organa. državnom organu. “Radi se o evidentnoj op“U navedenom predmestrukciji napora ovog važnog tu je pravosnažnom presuresora u Vladi izbornog povjedom Osnovnog suda u Pljevrenja i nastojanja da se obezbiljima Muamer Hadžalić, najede uslovi za održavanje sločelnik PJ Pljevlja za teritorju bodnih i fer izbora”, navodi se opština Pljevlja i Žabljak Diu saopštenju. S.K.

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

SVIREPO UBISTVO U TUZIMA

TUKAO ROĐAKA DO SMRTI, A ONDA GA ZAPALIO

Tuzanin Fahrudin Orahovac (48) do smrti je preksinoć pretučen, a potom i zapaljen u mjestu Lugovi nadomak Podgorice. Vinovnik teškog zločina je, kako je već priznao, njegov rođak Fikret Orahovac (42), kojeg je podgorička policija identifikovala i uhapsila sat i po kasnije. Svirepom ubistvu prethodio je incident, koji se dogodio preksinoć oko 21 čas u kafeu “Park” u Tuzima, kada je prvo došlo do verbalne čarke, a onda i do manjeg fizičkog obračuna. Osumnjičeni za ubistvo, jake fizičke konstitucije, snažno je ubacio stradalog u svoj automobil i odveo ga iz kafane u nepoznatom pravcu. Kasnije se ispostavilo da ga je vozio do mjesta Lugovi, gdje se zaustavio na lokalnom putu od Mataguža ka Skadarskom jezeru i graničnom prelazu Božaj. “Sumnja se da je Fikret udarao Fahrudina pesnicama sve dok mu navodno nije smrskao lobanju. Onda ga je izvukao iz vozila i nastavio da ga udara i rukama i nogama. Fahrudin je od zadobijenih udaraca na mjestu ostao mrtav, a ubica je potom zapa-

Mjesto na kojem je spaljeno tijelo

lio vatru od granja i bacio ga na nju. Vatra se brzo ugasila, tako da tijelo nije ugljenisano”, kazao je sagovornik blizak istrazi, koji je objasnio da

se ovo monstruozno ubistvo dogodilo oko 23.30 časova. Policija je o događaju dobila operativni podatak, kada je krenula potraga na lo-

Ubicu predao brat hodža Ferid Orahovac Ubica je, prema saznanju Dnevnih novina, brat hodže Ferida Orahovca iz Tuzi koji ga je i predao policiji. On je javnosti poznat kao profesor islamske teologije, koji je diplomirao na najstarijem i najpoznatijem univerzitetu “Al Azharu” u Kairu, na odsjeku za šerijatsko pra-

vo. Prema ranijem pisanju medija, u svom domu, u selu Vladne, nadomak Tuzi, u neobičnim seansama, bavi se navodno liječenjem crne magije. Protiv njega su u nekoliko navrata podnošene prekršajne prijave zbog prijetnji i sukoba sa čelnicima Islamske vjerske zajednice.

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

hronika

Polugodišnji izvještaj o kontroli rada Policije

osumnjičeni u pritvoru Osumnjičeni Fikret Orahovac juče popodne je saslušan pred višim državnim tužiocem Milošem Šoškićem koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata, odnosno do privođenja sudiji za istrage. Po nalogu tužioca, već su obavljene određene procesne radnje. “Na licu mjesta je obavljen uviđaj, izuzeti su tragovi i dokazi sa lica mjesta koji će biti vještačeni. Takođe, donijeta je naredba za obdukciju tijela”, kazao je Šoškić.

Građani se žalili na selektivno kažnjavanje učesnika u saobraćaju

Unutrašnja kontrola postupala po 25 prijava građana, jedna ocijenjena kao osnovana

Uhapšeni Fihret Orahovac kalnim putevima, gdje je ubrzo pronađeno tijelo stradalog Orahovca. Nešto kasnije tokom patroliranja u mjestu Vladne, odakle su obojica, policajci su uhvatili Fikreta i priveli ga oko jedan čas iza ponoći. On je kasnije priznao da je ubio rođaka, a konstatovane su mu i povrede po rukama od bjesomučnog udaranja, a nađeni su i tragovi u njegovom vozilu. Policijska ekipa je obezbjeđivala tijelo do svitanja, kada su na mjesto ubistva izašli dežurni Viši državni tužilac Miloš Šoškić i inspektori kriminalističke policije podgoričkog Centra bezbjednosti. Prema nezvaničnim sazna-

njima Dnevnih novina, Fahrudin Orahovac je u posljednje vrijeme stanovao u Podgorici, a često je boravio u Tuzima, gdje je izlazio i posjećivao majku i brata. Po riječima mještana, sa rođakom koji ga je, kako se sumnja, nakon nekoliko pića u lokalu “Park” prebio do smrti, bio je u vrlo dobrim odnosima. “Provodili su dosta vremena zajedno i nikada među njima nije bilo čarki. Šta se tačno desilo ne znam, ali znam da su cijelog života bili nerazdvojni. Išli su zajedno u školu, na karate i izazili su zajedno”, kazao je jedan od mještana naselja Vladne, u kojem stanuje porodica stradalog. J.M.-S.K.

Porodična kuća ubijenog Tuzanina

Ilustracija Unutrašnja kontrola policija (UK) primila je tokom prvih šest mjeseci ove godine 25 prijava građana, ali je samo jedna od njih ocijenjena kao osnovana, navodi se u izvještaju o radu ovog Odjeljenja MUP-a za prvu polovinu 2016. godine. Ni u tom slučaju međutim, nije bilo naročitog posla za inspektore Unutrašnje kontrole jer je utvrđeno da je neposredni rukovodilac policajaca čiji je rad provjeravan već ovim povodom obavijestio nadležni Etički odbor. Građani su se uglavnom žalili na postupanje saobraćajnih policajaca, odnosno na navodno selektivno kažnjavanje učesnika u saobraćaju. Veći broj prijava odnosio se i na rad policijskog odsjeka za održavanje reda i mira,prevashodno, na nedovoljno preduzimanje ili nepreduzimanje radnji po službenoj dužnosti ili propustima prilikom vršenja uviđaja. “U jednom slučaju je pritužba sadržavala i navode o zlostavljanju“, navodi se u

Disciplinski postupak protiv tri policajca Ishod postupaka koje su inspektori UK prethodnih mjeseci inicirali po operativnim saznanjima, u dva slučaja su podnijeti predlozi za pokretanje disciplinskih postupaka protiv tri policijska službenika, zbog osnovane sumnje da su počinili teže povrede službene dužnosti. U preostalim slučajevima utvrđene su manje nepravilnosti, pa je naloženo njihovo otklanjanje. izvještaju UK. Osim navedenog, dvije pritužbe građana odnosile su se i na postupanja službenika granične policije u kojima tokom kontrole nijesu utvrđene nepravilnosti. Prijave građana, međutim, nijesu jedni slučajevi na kojima je minulih mjeseci radilo Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije. U izvještaju se navodi da

“U 15 slučajeva na osnovu izvršenih kontrola zakonitosti vršenja određenih policijskih poslova, u centrima i odjeljenjima bezbjednosti konstatovane su određene nepravilnosti u sačinjavanju službene dokumentacije i vođenju evidencija, uslijed čega su naložene mjere za otklanjanje konstatovanih nepravilnosti“, navodi se u izvještaju. je, u periodu 1. januar – 30. jun 2016. godine, izvršena 21 provjera zakonitosti postupanja službenika policije, na osnovu operativnih i drugih saznanja o mogućim nepravilnostima i nezakonitostima u radu. U 17 slučajeva ove provjere su za rezultat imale konstatovanje izvjesnih propusta ili nezakonitosti u postupanju policijskih službenika. S.K.

Društvo

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

OŠ ¹ BukOvicaª : Budući pjesnici, matematičari, spOrtisti vr Prva mjesta u krosu Mujević Ilhan, učenik osmog i Rujović Belmin učenik petog razreda pokazali su talenat za bavljenje atletikom. Na svim dosadašnjim takmičenjima u okviru škole osvajali su prva mjesta u krosu. Ovi

učenici su pokazali da posjeduju veliki talenat za ovaj vid sporta. U budućnosti ukoliko odluče da nastave da se bave atletikom sigurno će biti osvajači medalja na nekim od velikih takmičenja.

2.000 naslova posjeduje biblioteka u osnovnoj školi “bukovica

Iskustvo koje ne može nadomjestiti nijedna knjiga Kadaif Šutković je nastavnik maternjeg jezika i književnosti u JU OŠ „Bukovica“. „U radu sa djecom različite dobi puno toga sam naučio. Smatram da nijedna knjiga ne mo-

že nadomjestiti ovo iskustvo, puno toga učim u direktnom radu sa djecom. Zbog toga sam jako srećan i zato nastavljam i dalje svoju nastavničku misiju“, kaže nastavnik Šutković.

Sa dodjele državne nagrade “Luča”

Mala škola Problem napuštanja sjevernih opština pogodio je i Rožaje čija OŠ “Bukovica” broji svega 87 đaka

JU OŠ „Bukovica“ Rožaje, osnovana je 1926. godine, u okviru udružene škole. Od 1926. pa sve do 1932. godine, đaci su pohađali privatnu školu u privatnoj kući koja se nalazila u zaseoku Kačar, a 1932. godine, napravljena je nova školska zgrada u kojoj su učila djeca iz Bukovice i Paučine. U JU OŠ „Bukovica“, prije rata su radila tri učitelja, prvi od njih bio je Milisav Ilinčić zatim, Miloš Bakić i Vučić Bajić. Prvi učitelj nakon oslobođenja bio je Ćazim Hot. Školske 1990/91. godine Radna jedinica Bukovica koja je radila u okviru Udružene Osnovne škole preimenovana je u Javnu ustanovu, odnosno u samostalnu školu. Skupština Opštine Rožaje na sjednici održanoj 9. oktobra 1990. godine, donijela je odluku o formiranju 10 samostalnih škola među kojima se našla i škola u Bukovici. Od tada škola je registrovana kao samostalna Javna ustanova. Školske, 2000/01. godine, izgrađena je i nova školska zgrada, Područno odjeljenje Paučina.

Na polju profesionalnog razvoja od početka reformi do danas, svi nastavnici škole su uzimali učešće na raznim seminarima od strane Zavoda za školstvo Crne Gore

■ Škola broji devet odjeljenja

Nastavni proces ustanove odvija se u matičnoj školi u Bukovici i područnom odjeljenju u mjestu Paučina. Škola u Bukovici ima devet odjeljenja, s tim što je podijeljena na razrednu i predmetnu nastavu. Razredna nastava funkcioniše kroz kombinovani način rada. U područnom odjeljenju Paučina, rad je organizovan u dva kombinovana odjeljenja. U matičnoj školi postoje kabineti za informatiku, biologiju, hemiju kao i za fiziku. Biblioteka posjeduje preko 2.000 naslova. Danas je škola opremljena savremenim učilima i kvalitetnim infrastrukturnim sadržajem, odvija se u jednoj smjeni. „Škola trenutno broji zajedno sa Područnim odjeljenjem Paučina 87 učenika. U školi se bilježi blagi pad učenika što je rezultat iseljavanja stanovništva sa seoskog područja u grad kao i odlazak u inostranstvo. Škola u Bukovici je najudaljenija škola u opštini Rožaje. Od centra Rožaja je udaljena je oko 30 kilometara“, kaže za DN direktor JU OŠ „Bukovica“ Mehmed Husović. On kaže da su ove školske godine dva učenika ove škole dobitnici Državne nagrade „Luča“. “Husović Almasa i Ibrahimović Elvis su za svoj devetogodišnji rad i trud, nagrađeni diplomom „Luča“, istakao je direktor Husović.

■ Među učeniciMa

vlada preduzetnički duh

Veoma važan segment koji se mora istaći je da kod određenog broja učenika vlada preduzetnički duh koji oni takoreći svakodnevno pokazuju. Pošto se radi o djeci koja pohađaju školu sa seoskog područja, a znamo da je to kraj gdje se stanovništvo aktivno bavi poljoprivredom i drvopreradom, gdje djeca aktivno učestvuju u radu sa roditeljima prepoznaje se talenat za preduzetnički duh, što su pokazali na sajmu preduzetništva koju je organizovala Turistička organizacija Rožaje, u saradnji sa Ministarstvom

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

Društvo

vraćaju vjeru u razvOj jedne Od najsirOmaŠnijih OpŠtina

a, Mnogo talenata Međutim, mnogi od onih koji su ostali, pokazali su izvanredne talente na takmičenjima, te ulivaju nadu u svijetlu budućnost ove opštine U školi postoje kabineti za informatiku, biologiju, hemiju kao i za fiziku

prosvjete, gdje su izložili svoje kreacije na štandovima i gdje su imali ogroman zajednički uspjeh. U školi su, takođe, organizovane razne sekcije učenika: mladi geografi, recitatori, mladi matematičari, ljubitelji ruske riječi, sekcije iz engleskog i ruskog jezika, mladi ljubitelji šaha. Takođe, u školi je organizovan rad đačkog parlamenta, kojim rukovodi Almasa Husović, učenica devetog razreda, ona ima veoma važnu ulogu u mnogim aktivnostima koje učenici organizuju. Ernesa Hasić, učenica šestog razreda, talentovana je i voli matematiku. Ona ispoljava svoj talenat tako što

učenika trenutno broji ju oŠ „bukovica“, zajedno sa Područnim odjeljenjem Paučina pronalazi svoje nove načine rješavanja zadataka. „Nadam se da ću na nekim budućim takmičenjima iz oblasti matematike, osvojiti zadovoljavajuću nagradu“,

kaže Ernesa. Učenica osmog razreda Husović Belkisa svoju kreativnost ispoljava kroz čitanje stihova. „Recitacija mi je otvorila vrata svijeta umjetnosti. Moj talenat je prepoznao nastavnik književnosti. Moju nadarenost i želju za čitanjem i kazivanjem stihova. Na časovima književnosti i dodatnim radom u okviru literarne sekcije uspješno se usavršavam“, priča za DN Belkisa. Džeko Kalač je nastavnik geografije u JU OŠ „Bukovica“, a za DN kaže da mu je zadovoljstvo raditi sa djecom ove škole. “Zajedno sa njima proživljavam svaki domaći zada-

tak, ispravljenu ocjenu, napredak i radost zbog novih znanja i vještina koje sam im nastojao usaditi. To su stvari koje nemaju cijenu“ ističe za DN nasatvnik Kalač.

■ Učiti djecU

kako da Uče

Vaspitačica Aldina Murić ističe da djecu treba naučiti kako da uče, vaspitavati i pomagati im da izrastu u zdrave ličnosti kroz zajednicu, druženje, igru, zabavu i učenje. „Na polju profesionalnog razvoja od početka reformi do danas, svi nastavnici škole su uzimali učešće na raznim seminarima od stra-

Buduća pjesnikinja

Učenica Kurtanović Belmina ove godine je završila osmi razred. Belmina piše pjesme. Inspiraciju za pisanje pjesama nalazi kako i sama kaže najviše u pejzažima svog zavičaja i motivima svakodnevnog života na selu. „Moj rad i pjesme u više navrata su objavljivane u školi. Nadam se da će moj talenat za poetiku doći će do izražaja na nekom od budućih takmičenja iz oblasti lirike“, ističe Belmina.

ne Zavoda za školstvo Crne Gore. Nastavnici smatraju da im učešće na seminarima pomaže kasnije prilikom nastave, jer sve što prođu na tim seminarima mogu primijeniti u praksi. U cilju da se nastava i dalje osavremenuje i unapređuje novim metodama, istraživačkim radionicama, sredstvima i sadržajima, planira se i jačanje kompentencije nastavnika za korišćenje savremenih metoda i nastavnih sredstava. U prvom redu se ovo odnosi na korišćenje savremenih nastavnih sredstava kojima škola raspolaže“, zaključio je direktor u JU OŠ „Bukovica“ Mehmed Husović. Od velikog broja učenika koji su pohađali JU OŠ „Bukovica“, mnogi su danas uspješni ljudi. Jedan od njih je i prof. dr Vehbo Hot. Rođen je 1949. godine u Bukovici, gdje je i završio osnovnu školu. Magistarske i doktorske studije biologije stekao je na Univerzitetu “Kiril i Metodij” u Skoplju. Bio je predsjednik Opštine Rožaje od 1982. do 1984. godine. Objavio je nekoliko naučnih radova iz oblasti bioloških nauka. Od 1992. godine, živi u Švedskoj, gdje radi kao univerzitetski profesor.

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

Ministarstvo: Procjenu sposobnosti za kolektivni smještaj vrše ljekari JOŠ SE NE ZNA KO JE KRIV ZA PREBIJANJE STARCA U BIJELOM POLJU

adležni još rade na slučaju prebijanja Vuka Jaćimovića u Domu za stare u Bijelom Polju. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja za DN kažu da je Centar za socijalni rad slučaj vodio po zakonu, dok su za procjenu otpuštanja pacijenata zaduženi ljekari. Slučaj prebijanja starca u bjelopoljskom Domu za stare od strane pacijenta liječenog od psihičkih problema, zabrinuo je građane. Mnogi su se pitali da li su njihovi najbliži, rođaci, prijatelji smješteni u ustanove ovog tipa bezbjedni, s obzirom da se u istom ovom domu prije nekoliko mjeseci dogodio sličan slučaj. Odgovor na ovo pitanje od nadležnih još nije stigao, a još nije poznato ni ko je odgovoran za incident. Kako su u Ministarstvu rada i socijalnog staranja kazali za Dnevne novine, Centar za socijalni rad je u konkretnom slučaju postupio u skladu sa zakonom, a procjenu otpuštanja pacijenata kao i procjenu sposobnosti za kolektivni smještaj vrše ljekari. “Voditelj slučaja – Centar za socijalni rad, na osnovu zakonom propisane dokumentacije vrši najadekvatniji oblik zbrinjavanja korisnika. U ovom slučaju, to je bio smještaj u ustano-

Jaćimović

VODITELJ SLUČAJA – CENTAR ZA SOCIJALNI RAD, NA OSNOVU ZAKONOM PROPISANE DOKUMENTACIJE VRŠI NAJADEKVATNIJI OBLIK ZBRINJAVANJA KORISNIKA. U OVOM SLUČAJU, TO JE BIO SMJEŠTAJ U USTANOVU ZA ODRASLA I STARA LICA. vu za odrasla i stara lica. Slučaj je procesuiran kod nadležnih organa, tako da se čeka okončanje postupka da bi se mogli preduzeti dalji koraci. Procjenu otpuštanja pacijenata kao i procjenu sposobnosti za kolektivni smještaj vrše ljekari”, naveli su iz Ministratsva. Podsjećamo, korisnika Doma za stare u Bijelom Polju Vuka Jaćimovića je 16. jula napao cimer V.B. iz Nikšića, nanevši mu teške povrede glave. Jaćimović se još nalazi u Kliničkom centru u Podgorici na liječenju, dok je V.B., nakon saslušanja u policiji, poslat u

Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Dobroti. Kako je Dnevnim novinama objasnila ljekar ove bolnice Marina Roganović, poslije obrade pacijenta, dijagnostike i uvođenja terapije, po uspostavljanju remisije potrebno je pacijenta poslati na probni terapijski vikend, te ukoliko bude dobro, može se otpustiti na ambulantni tretman. “Opasni mogu biti i zdravi ljudi. Ne možemo mi znati da li će porodica i društvo voditi računa o pacijentu,

Kako je Dnevnim novinama objasnila ljekar ove bolnice Marina Roganović, poslije obrade pacijenta, dijagnostike i uvođenja terapije, po uspostavljanju remisije potrebno je pacijenta poslati na probni terapijski vikend, te ukoliko bude dobro, može se otpustiti na ambulantni tretman.

obilaziti ga recimo iz centara za socijalni rad, nadzirati uzimanje terapije, voditi ga na ambulantne preglede...i slično”, kazala je ona. Prema riječima direktora Doma u Bijelom Polju Dejana Pavićevića, pacijent V.B. je prije nemilog događaja bio tri mjeseca u Domu, redovno je uzimao terapiju, bio je miran i normalno komunicirao sa drugim korisnicima. Povrijeđeni je prebačen u sobu sa njim zbog prebukiranosti. M.I.

MINISTARSTVO ODBRANE

Za polaznike vojnog kampa 29 sertifikata Ljetnji vojni kamp za mlade završen je juče svečanom dodjelom sertifikata za 29 polaznika, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Nagrade je polaznicima uručio generalni direktor Direktorata za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane Mihailo Volkov. „Kamp je okupio 29 srednjoškolki i srednjoškolaca iz Crne Gore uzrasta od 16 do 18 godina koji su tokom protekle dvije sedmice, u jedinicama Vojske Crne Gore (VCG) u Kolaši-

nu i Pljevljima, sticali znanja i vješine iz oblasti vojne obuke i upoznali se sa pojedinim segmentima života i rada u VCG Crne Gore“, navodi se u saopštenju Ministarstva. Kako je kazao, cilj kampa je da učesnici steknu jedinstveno iskustvo koje nijesu u prilici u svakodnevnom životu, a sa druge strane, da se Vojska kao stub odbrambenog sistema Crne Gore što više približi mladim ljudima, u nadi da će upravo ona u budućnosti biti njihov izbor. Mina

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

društvo

PriPremiti teren za Primjenu Porodičnog zakona

Foto: Profimedia

Mihailović: Raditi na sprečavanju nasilja Udruženju smatraju da je za primjenu Porodičnog zakona neophodno stvoriti preduslove u vidu sistema podrške porodici za nenasilno rješavanje problema.

Fizičko kažnjavanje djece često se primjenjuje, ali teško da će odredbe u Porodičnom zakonu, kojima se ono zabranjuje, značajnije uticati na promjenu stanja, ocijenila je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji. Podsjećamo, Dnevne novine su pisale o izmjenama i dopunama Porodičnog zakona, koje su usvojili crnogorski poslanici, a kojima se predviđa da dijete ne smije biti podvrgnuto tjelesnom kažnjavanju ili bilo kom drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju. Mihailović je kazala da u Udruženju smatraju da je za primjenu te odredbe zakona neophodno “pripremiti teren”, odnosno stvoriti preduslove u vidu sistema podrške porodici za nenasilno rješavanje problema. Kako je navela, u Udruženju smatraju da u ovome, kao i u mnogo čemu što se odnosi na prava građana, u ovom slučaju prava djece i roditelja, ne može polaziti od kraja i liječiti posljedice nastale nasiljem, već se mora

raditi na sprečavanju nastanka nasilja, i to na sveobuhvatan način. “Stoga se kao društvo trebamo pozabaviti porodicom, pomoći roditeljima da rješavaju probleme i uspostavljaju kvalitetnije odnose sa djecom, obezbijediti im podršku i na taj način osigurati promjenu u ponašanju, ali i poimanju ove društvene pojave”, poručila je Mihailović. Prema njenim riječima, ako je tjelesno kažnjavanje loše, treba objasniti roditeljima, ali i cijelom društvu, zašto je to tako i pokazati kako da se takav način odgajanja djece promijeni. Ona je pojasnila da zakonske odredbe predviđaju neke kazne za roditelje koji fizički kažnjavaju djecu, ali da je pitanje koje su to kazne. Kako je dodala, tome će u narednom periodu biti posvećena posebna pažnja, kao i obezbjeđivanju servisa podrške roditeljima. “Jer prvo moramo raditi kao društvo na preventivi i podršci, a tek onda na kažnjavanju, mada to često kod nas nije slučaj”, rekla je Mihailović. Mina

najviša dnevna do 35 stePeni

Ako je tjelesno kažnjavanje loše, treba objasniti roditeljima, zašto je to tako i pokazati kako da se takav način odgajanja djece promijeni, rekla je Mihailović

aPeL za PomoĆ srđanu roĆenoviĆu

Foto: Iva Mandić

Danas poslijepodne kiša Potreban novac za dijagnostiku u Srbiji

U Podgorici kiša moguća u poslijepodnevnim časovima U Crnoj Gori će danas biti promjenljivo oblačno, u južnim predjelima duži sunčani periodi, a poslijepodne i tokom noći mjestimično se očekuje kiša ili pljusak sa grmljavinom. Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatu-

ra vazduha od 13 do 25, najviša dnevna od 22 do 35 stepeni. U Podgorici promjenljivo oblačno uz dosta sunčanih intervala, a poslijepodne ili tokom noći moguća kiša ili pljusak sa grmljavinom. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni i istočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 24, najviša dnevna do 35 stepeni.

Podgoričanka Mira Ćirković apeluje na ljude dobre volje da pomognu njenom sinu 30-godišnjem Srđanu Roćenoviću, koji je od 18. februara 2015. godine, nakon operacije u Kliničkom centru Crne Gore, ostao vezan za postelju. Nakon rehabilitacije u Institutu “Simo Milošević” u Igalu poslije operacije vratnog dijela kičme Srđan mora da ide za Beograd kako bi, po nalogu digestivnog hirurga, uradio defekografiju i tranzitno vrijeme kroz kolon koji se ne rade u Crnoj Gori. “U privatnoj klinici na

Zvezdari defekografija i tranzitno vrijeme kroz kolon koštaju oko 700 eura i da bi se to uradilo, kako su nam rekli, potrebno je da u Beogradu ostanemo deset dana. Tek s tim nalazima treba da se javimo digestivnom hirurgu kako bi riješio Srđanov osnovni problem”, ka z a l a j e Ćirković. Ona je podsjetila da su Srđanu prije skoro godinu i po u KCCG prvo ustanovili fisuru analnog dijela debelog crijeva, a zatim tokom operacije prekinuli svinter. “Od tada je vezan za krevet i trpi jake bolove, a zbog

dugotrajnog ležanja došlo je dodeformiteta i pojave diskusa u vratnom i donjem dijelu kičme, te problema sa ekstremitetima, posebno sa desnom rukom”, priča Ćirković. Kao samohrana majka, nakon ovoliko vremena, ističe, nije u mogućnosti da finansira put, boravak i potrebnu dijagnostiku na privatnoj klinici. “Do sada su nam više puta iz Montenegro erlajnza i davali nam besplatne povratne karte, ali su mi rekli da nam više ne mogu izlaziti u susret”, kazala je Ćirković. Ukoliko ste u mogućnosti novac možete uplatiti na žiro račun Hipotekarne banke: 520031000000130251. Broj telefona Mire Ćirković je 067/180-066. J.V.Đ.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

BUDVA: OpštinA, AqUAterrA sOlUtiOns i nVU ª ZinAkº OrgAniZOVAli BOrAVAk ZA nAJMlAĐe

Djeca uživala u vodenim atrakcijama

Djeca samohranih roditelja, njih 28 iz Podgorice, juče su boravila sa svojim roditeljima u Akva parku na brdu Topliš. Ovaj humani gest potpisuju Opština Budva, kompanija Aquaterra solutions, koja gazduje Akva parkom, i Nevladino udružnje „Zinak“ iz Podgorice. Predsjednik Opštine Budva Srđa Popović je kazao da su na ideju došli kroz saradnju sa NVU Zinak. “Ovo je jedan divan gest saradnje i zahvalan sam Akva parku što je izašao u susret, te smo ovoj djeci i njihovim roditeljima omogućili jedan nezaboravan dan“, rekao je Popović. On je kazao da je Akva park obezbijedio besplatan ulaz, dok je Opština sa svoje strane finanisrala ručak za djecu i roditelje. Izvršna direktorica NVU „Zinak“ Nikoleta Strugar istakla je da su članovi tog udruženja

navikli na iznenađenja koja im priređuje Zinak. „Bavimo se konkretnim servisima podrške , satavljajući u fokus jednoroditeljske i višečlane porodice, prvenstveno sa teritorije Podgorice, a zatim i iz cijele Crne Gore. Predsjednik Opštine Budva je pokazao vrhunsku empatiju i altruizam na čemu mu se posebno zahvaljajumo, kao i kompniji koja gazduje Akva parkom“, kazala je Strugar. N.L.

Ovo je jedan divan gest saradnje i zahvalan sam Akva parku što je izašao u susret, te smo ovoj djeci i njihovim roditeljima omogućili jedan nezaboravan dan

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Prijestonica Cetinje, ul. Bajova br. 2 Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Osiguranje lica, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 5.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 16-11Š/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 22.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Milica Jablan, telefon 041/232-373, e-mail javne. nabavke@cetinje.me.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Prijestonica Cetinje, ul. Bajova br. 2 Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Kancelarijski materijal, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 14.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 09-08Š/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 22.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Milica Jablan, telefon 041/232-373, e-mail javne.nabavke@cetinje.me.

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 933 KO MOTIČKI GAJ I, označene kao: • katastarska parcela br. 425, po kulturi livada 7.klase, površine 760 m2, • katastarska parcela br. 531/2, po kulturi livada 7.klase, površine 8060 m2 SVOJINA: Mandić Miladin, u obimu prava 1/1 NAPOMENA: U pogledu naprijed navedenih nepokretnosti, prema katastarskoj evidenciji, postoji upisana hipoteka III reda u korist Države Crne Gore, na osnovu zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. 03/13-4/4849/4 od 02.10.2013.godine, radi duga Mandić Miladina, na iznos od 1.640,31 €, te zabilježba rješenja o izvršenju Ivm.br. 1890/2014 od 20.05.2016.godine javnog izvršitelja Snežane Begović iz Pljevalja. Početna prodajna cijena nepokretnosti koje su predmet prodaje iznosi 352.800,00 eura. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika KOMERC KORMAN DOO Bar u stečaju, na dan 25.08.2014.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-979 od 18.04.2007.godine, Aneksa I istog ugovora od 04.11.2009.godine i Aneksa II istog ugovora od 15.04.2011.godine, iznosi 187.379,37 €, te po osnovu Ugovora o investicionom kreditu br. 96188-65 od 25.08.2008.godine i Aneksa I istog ugovora od 15.04.2011.godine, iznosi 230.130,32 €, kao i iznos od 1.500,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 09.09.2016. godine, u prostorijama CKB AD Podgorica – Filijala Žabljak, Ul. Vuka Karadžića bb, Žabljak, sa početkom u 12.00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj: partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović&Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

CRNA GORA

MojkoVAC: UDrUženje ¹ srCeª

Prva suvenirnica u gradu na Tari

BUDVA: M: tel oBilježio 160 goDinA rođenjA nAUčnikA

Teslin vremeplov u Budvi

se Nikola Tesla uživo predstavlja. Zahvaljajum Opštiompanija M: tel u saradnji sa Opštinom Budva i Gra- ni Budva i Grad teatru, što dom teatrom, sinoć je u Starom gradu brojnim po- su nam omogućili da resjetiocima priredila nesvakidašnji multimedijalni lizujemo upravo ovdje u događaj “Teslin vremeplov”. Starom gradu ovu digitalnu predstavu. Zato smo i odlučili da premijera ovog Riječ je o digitalnoj pred- likanu bez kojeg bi današnji multimedijalnog događastavi, koja je premijerno način života bio nezamisliv. ja, van granica Srbije bupredstavljena van granide upravo u Bud“Telekom Srbija i ca Srbije upravo u Budvi, M:tel su naparavi”, kazao je direktor M:tela brojni posjetioci imali su vili jedinstven a Vladimir prilike da upoznaju sa ži- multimedijalvotom ovog briljantnog na- ni događaj koLučić. učnika. Povod je 160 godina ji traje 15 miGradonačelnik obilježavanja rođenja Niko- nuta i koji će više puta toBudve Srle Tesle. đa PopoKoristeći najsavreme- kom tri večević je kanije digitalne tehnologije, ri biti emitovazao da je ovo umjetnički projekat „Teslin ni u period od 22 samo nastavremeplov“, prvi takve vr- do 24 časa. Vjeruvak dobre saradste kod nas, kako su saopšti- jem da će svi posjetili iz kompnije M: tel, pred- oci Budve doći da vide ovu nje koju lokalna uprava stavlja nastavak populari- digitalnu predstavu, gdje i Grad teatar imaju sa ovom zacije nauke kroz omaž ve- stičete utisak kao da vam kompanijom.

⌦ Nina Lajović

Udruženje hendikepiranih „Srce“ svečano je otvorilo prvu suvenirnicu u Mojkovcu. Suvenirnica se nalazi u centru grada u omanjem kiosku, u Ulici serdara Janka Vukotića, gdje turisti mogu kupiti sitnice koja će ih podsjećati na posjetu Mojkovcu. Prema riječima predsjednika udruženja “Srce” Duška Rakočevića kiosk koji je uzet pod zakup na šest mjeseci nije adekvatan prostor, niti reprezentativan, ali da bolje nijesu mogli dobiti. On je naglasio da će se u tom kiosku prodavati suveniri sa obilježjima mojkovačkog kraja, po cijena-

ma od 0,50 eura do 15 eura, koje već dvije godinine izrađuju osobe sa invaliditetom, u Socijalnom preduzeću, otvorenom uz podršku Zavoda za zapošljavanje Crne Gore “Iako kiosk nije baš pravo rješenje, ovo je veliki iskorak za nas, jer smo mi do sada suvenire mogli ponuditi samo na nekim jednodnevnim sajmovima. Bilo je to više predstavljanje onog što radimo, nego prava prodaja. Vjerujem da ćemo u neko dogledno vrijeme, uz podršku lokalne uprave, ipak dobiti neki malo prikladniji prostor”, kazao je Rakočević. V.B.

MojkoVAC: plAto BiVšeg jAloVištA

Mojkovačka čorbijada U organizaciji lokalne Turističke organizacije 30. jula održaće se peta “Mojkovačka čorbijada” na platou bivšeg jalovišta. Prema riječima direktorica TO Magdalene Mrdović, to je manifestacija dobre hrane, pića, a prije svega nezaboravnog druženja. Ekipe su iz čitavog regiona. Za najbolje tri čorbe obezđijeđene su nagrade koje će ocijeniti stručni žiri. Cjelodnevna manifestacija biće upotpunjena kulturno–zabavnim programom. V.B

Sa prošlogodišnje čorbijade

tiVAt: oDličnA posjetA U tiVAtskoj MArini

Porto Montenegro posjeti 12.000 ljudi dnevno Kroz tivatsku marinu “Porto Montenegro” protekle sedmice prošlo je oko 89.000 posjetilaca, što je na dnevnom nivou između 11 i 12.000, kazao je PR menadžer kompanije Adriatic Marinas-Porto Montenegro, Danilo Kalezić U odnosu na prošlogodišnjih 250, ove godine je skoro dvostruko više, pa je i izazov veći za popuniti marinu. Statistika pokazuje da je u marinu prošle sedmice uplovilo 120 brodova, što je za oko 20 posto više nego

u istoj sedmici 2015. U prosjeku, na dnevnom nivou u marinu uplovljava, odnosno isplovljava 20-30 plovila tako da je vrlo intenzivno i dinamično. “U ponudi su različite vrste paketa od čega zavisi i popunjenost koja je na zadovoljavajućem nivou, između 85-100 posto”, naglasio je PR menadžer kompanije. U marini svakodnevno boravi oko 400 članova posada sa jahti. Sa programom koji i ove godine organizuju u svim segmentima, u Portu su

sigurni da će marina i ove sezone biti prepoznata kao jedna od najzanimljivijih mjesta na crnogorskoj obali, što potvrđuju i statistički podaci. Oni su pokazatelj i kvalitetnih kulturnih dešavanja jer se na različitim lokacijama odvijaju kulturni programi, galerije Pizana, Gajo, koje su smještene u rezidencijalnom objektu „Ksenija“, a tu je i galerije Mid Karni iz Londona čiji se vlasnik trudi da svake godine prezentuje nešto novo i atraktivno. Z.K.

CRNA GORA

DANILOVGRAD: PROŠLO 72 GODINE OD SMRTI 52 HRABRA MLADA ČOVJEKA

Položen vijenac u Lazinama 23. jula

U subotu, 23. jula polaganjem vijenca na Lazinama, obilježeno je 72 godine od smrti 52 mladih, hrabrih i odvažnih ljudi. Vijenac su položili predsjednik opštine Danilovgrad Branislav Đuranović, predsjednik SUBNOR-a Danilovgrad Vujadin Šaranović i major Stanko Popović. Vijenac su položile i delegacije iz Nikšića, Plužina i Kragujevca. Prisutnima se obratio Vujadin Šaranović koji je istakao da se “ponovo okupljamo kako bismo se poklonili sjenima mladosti koja je bila i ostala ponos i prkos Crnogoraca”, te naglasio da dok traju sjećanja na njih i njihovo djelo oni su besmrtni. Ukazao je na žrtve koje su ovi mladi ljudi ugradili u slobodu. Istakao je da su svojim življenjem stekli vječnu slavu i ostavili časno ime svome potomstvu i time zaslužili poštovanje naroda koji ih je rodio, te da je to najviše što čovjek može uraditi za svoga života. Istakao je da su živjeli za drugoga, a umrli za sebe, svoje ime i za svoje potomstvo, te da su bili i ostali ponos svoga doma i roda i ponos crnogorskog naroda. Na prigodnom koktelu upriličenom u Opštini Danilovgrad, u ime porodica stradalih se obratio prof. dr Mihailo Burić i istakao da su strijeljani ostavili u nasljedstvo trasu kuda dalje da se ide, uz isticanje da su veze proširene, te da Lazine nisu same, već su povezane i sa Kragujevcem, Plužinama, Nikšićem, i svim prostorima

Strijeljani su ostavili u nasljedstvo trasu kuda dalje da se ide, uz isticanje da su veze proširene, te da Lazine nisu same, već su povezane i sa Kragujevcem, Plužinama, Nikšićem, i svim prostorima gdje se gaji i poštuje antifašizam i slobodarstvo

gdje se gaji i poštuje antifašizam i slobodarstvo, te da su to osnovne vrijednosti države Crne Gore, kao i Srbije. Povodom 72 godine od strijeljanja na Lazinama, predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović je istakao da je današnji datum za sjećanje i poštovanje građana Danilovgrada i Crne Gore za žrtve koje su pale na Lazinama, te istakao da su mladi ljudi dali svoje živote za svoju državu i za svoje ideale. Ukazao je da je na mlađima da baštine sve te tekovine, te da zajednički treba pokazati odnos prema tom vremenu revolucije, a pogotovu prema žrtvama. Iskazao je zahvalnost delegacijama iz Kragujevca, kao i iz opština Nikšić i Plužina, koje su zajedno sa SUBNOR-om i građanima pokazali odnos poštovanja prema ljudima koji su stradali na Lazinama. R.D.N.

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

KOLAŠIN: OTPUŠENI RADNICI SE ŽALILI AMFILOHIJU I JOANIKIJU

ŽELJKA NAS JE OTPUSTILA JER SMO SRBI Pun doprinos progonu radnika, kako tvrde, dali su Andrija Mandić, Srđan Milić, Aleksandar Bečić, Milan Knežević, Goran Danilović i posebno Predrag Bulatović.

Otpušteni radnici kolašinske opštine najavili su obraćanje mitropolitu Crnogorsko primorskom Amfilohiju Radoviću, Vladici Joanikiju, kao i ambasadi Srbije i cijeloj javnosti, zbog kako tvrde, načina na koji aktuelna koaliciona vlast u gradu na Tari “vrši neviđeni teror i progon srpski orijentisanih radnika”, koja traje pune dvije godine. Pun doprinos njihovom progonu, kako tvrde, dali su Andrija Mandić, Srđan Milić, Aleksandar Bečić, Milan Knežević, Goran Danilović i posebno Predrag Bulatović.

MJESECA RADNICI SU PROŠLOG LJETA ŠTRAJKOVALI ZBOG NEISPLAĆENIH ZARADA I OSTALI SU BEZ POSLA

MANDIĆ, DANILOVIĆ, MILIĆ, KNEŽEVIĆ, BEČIĆ I POSEBNO PREDRAG BULATOVIĆ DALI SU PUNU PODRŠKU VUKSANOVIĆ NA OBESPRAVLJIVANJU SRPSKOG NARODA U KOLAŠINU I ZATIRANJU SVEGA ŠTO JE SRPSKO “Svi radnici koji su prošlog ljeta puna četri mjeseca štrajkovali zbog neisplaćenih zarada ostali su bez posla na nezakonit način ili su stavljeni na raspolaganje poslije čijeg isteka ih takođe čeka prestanak radnog odnosa, raspoređeni su na druge poslove ili diskriminisani na drugi način. Bez posla su ostali i stavljeni na raspolaganje isključivo radnici koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi i to njih 90 odsto, što je više od 30 radnika, a ostalo su birači DPS. Na posljednjem popisu stanovništva, više od 40 odsto njih su se izjasnili kao Srbi, više od 70 odsto govori srpskim jezikom, a više od 90 odsto pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi”, objasnili su otpušteni radnici i njihovi sindikalni predstavnici. Oni tvrde da je predsjednica Željka Vuksanović ukinula

sva prava svim Srbima, osim onima od kojih je imala lične koristi. “Ukinula nam je pravo na posao time na život i egzistenciju, pravo na izdržavanje porodice, pravo na školovanje djece. Vuksanović ovo, pored crnogorske vlasti, jedino može raditi u Kolašinu. Da se ovo radi Hrvatima, Albancima ili Bošnjacima, cijela bi država bila na nogama. Nas Srbe u Kolašinu nema ko da brani od nacionalne diskriminacije, pa smo odlučni da o svemu ovome već danas obavijestimo i ambasadu Srbije u Crnoj Gori”, poručili su radnici. Kako su objasnili, crnogorski zakoni nalažu da u državnoj administraciji i lokalnoj samoupravi zastupljenost onih koji se izjašnjavaju kao Srbi i drugi narodi i nacionalne manjine mora biti analogan ostvarenom procentu. U lokalnoj samoupravi opštine Kolašin i Centru za kulturu Srba mora imati više od 40 odsto, uključujući tu i javna preduzeća. “Mandić, Danilović, Milić, Knežević, Bečić i posebno Predrag Bulatović su dali punu podršku Vuksanović na obespravljivanju srpskog naroda u Kolašinu i zatiranju svega što je srpsko. Mi smo u Kolašinu

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

CRNA GORA

TIVAT: USPJEH PORTO MONTENEGRA

Primarna destinacija za jahting zajednicu

Emituje se otvorena mržnja PREDSJEDNIK SINDIKATA LOKALNE UPRAVE

Darko Bulatović

“Sve ovo je izraženo u protekle dvije godine. Emituje se otvorena mržnja sa svakodnevnim napadima i progonima prema onima koji se ne izjašnjavaju kao koaliciona vlast SDP-DF-SNP. I ja sam ostao bez posla zato što se izjašnjavam kao Srbin”, kazao je Bulatović.

Kultura na koljenima

DA SE OVO RADI HRVATIMA, ALBANCIMA ILI BOŠNJACIMA, CIJELA BI DRŽAVA BILA NA NOGAMA. NAS SRBE U KOLAŠINU NEMA KO DA BRANI OD NACIONALNE DISKRIMINACIJE, PA SMO ODLUČNI DA O SVEMU OVOME VEĆ DANAS OBAVIJESTIMO I AMBASADU SRBIJE U CRNOJ GORI pravi Srbi, a ne Srbi od interesa. Nijesmo oni Srbi koji zavise od novčanika Koštunice i drugih dobrotvora za koje se sumnja da finansiraju prethodno naznačenu gospodu. Vas gospodo iz Demosa, SNP, DNP, DF i Demokrata, treba da je sramota što ste od kolašinskih Srba uradili i u koju crkvu ste pokušali da nas uvedete zarad ličnih interesa. Sa ovim pismom upoznaćemo i Amfilohija, Vladiku Joanikija, ambasadu Srbije, srpsku i crnogorsku javnost uz dodatno obrazloženje koga ste u ovaj grad dovodili, kome ste aplaudirali, koga ste dočekivali a koga nijeste a sve sa jednim ciljem, da se pokaže, ko, kako i zbog čega se diskriminiše srpski narod u Kolašinu”, poručili su radnici. Z.B.

PREDSJEDNIK SINDIKATA JU CENTAR ZA KULTURU

Vesko Rakočević

Radnici ove ustanove najbolje su osjetili nezakonitost i diskriminaciju ove vlasti jer je od 36 zaposlenih ostalo samo osam, što nije dovoljno da se na kvalitetan način plasira kultura u Kolašinu i najavio da će i Ministarstvo kulture biti obaviješteno o dešavanjima u gradu na Tari.

Bolje bilo i na Goli otok

PREDSJEDNIK SINDIKATA SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Vuksan Popović

Istjerivanje 12 radnika sa posla najbolje pokazuje diskriminaciju jer su se svi ti radnici izjašnjavali kao Srbi. Bez posla ih je ostavio VD komandir Miloš Vlahović, kome je Upravna inspekcija zabranila dalji rad jer ne ispunjava nijedan uslov za pomenuto radno mjesto. Bolje bi bilo da su otpušteni radnici poslati na Goli otok, jer bi tada imali tri obroka dnevno. Ovako nemaju ni za sebe, ni za svoje porodice i sva prava su im ukinuta od kada je Vuksanović došla na vlast”, poručio je Popović.

Za MYBA Pop-Up Superyacht Show, Porto Montenegro će svoja vrata otvoriti po drugi put narednog septembra. Tim povodom sa predsjednicom MYBA-a, Fionom Maureso, kako bi saznali više o drugom izdanju i zašto bi ova godina mogla biti značajnija od prethodne, razgovarao je Ben Roberts, a prenio portal Superyachts.com “Prošlogodišnja izložba je bila veoma uspješna sa 29 jahti, 30 brokera i 50 agenata i bila je odlično posjećena“, kazala je Fiona Meureso naglasivši ad su brokeri otišli s pozitivnim utiscima i podstakli su druge da posjete region, „zato očekujem da MYBA Pop-Up Show bude uspješniji ove godine.” Prethodni Pop UP show je dozvolio brokerima za čarter i prodaju da diskutuju o lokalnim zakonima vezanim za poslovanje u oblasti jahti i još važnije da sagledaju zašto popularnost mjesta za krstarenje u ovom regionu raste velikom brzinom. “U pitanju je prodajna i čarter izložba,”objašnjava Maureso. “Odlična je prilika da se vidi destinacija koja nije viđena ranije. Zadržaćemo isti format. Neformalnog karaktera je, nema izlagača, na primjer. Više je po pricipu, samo brodovi i brokeri.” Dva mjeseca do početka izložbe, već su registrovani jaki klijenti iz industrije kao što su Fraser, Burgess, Ocean Independence, Northrop & Johnson, Camper & Nicholson, Y.CO, IYC, OC Yachts and Blue Water. “Marina je predivna,” rekla je Maureso. “Liči na Poro Cervo, u smislu da je izgrađena namijenski, da ima odlična postrojenja, kao i luksuzna odmarališta. Upravo

su završili veliko pristanište, imaju jaht klub, restorane i barove, šoping centre, hotel od 5 zvjezdica.” Za samo 10 godina Porto Montenegro se afirmisao kao primarna destinacija za jahting zajednicu, i dobio je nagradu za najboplju marinu u 2015., sa novom nominacijom u 2016. “Niko nam prije nije dao priliku da istražujemo Crnu Goru i Hrvatsku ranije, “, kazala je Maureso. “Crna Gora je sve više popularna među klijentima i vlasnicima, djelimično zbog toga što Crna Gora nudi povoljen poreske uslove, a gorivo je oslobođeno carine. Ostatak Evrope se suočava sa fiskalnim tegobama, a Crna Gora je izvan EU, pa ima dosta koristi. “Imamo bescarinsko gorivo, koje je oko 45% jeftinije nego u Hrvatskoj, Italiji, Grčkoj ili Francuskoj,” kazao je Billy Canellas, PMYC generalni menedžer. “Takođe nema poreza na čartere, što je velika stvar u vezi superjathti. Izvan smo EU; locirani u Evropi, ali izvan EU, a takođe mjesta za krstarenje, od kojih su neka pod zaštitom UNESCO-a, su zadivljujuća.” “Posljednjeg dana prošlogodišnje izložbe, brokeri su povedeni na izlet Bokom Kotorskom, da razgledaju prostor,”dodala je Maureso ističući da su se na taj način iz prve ruke mogli upoznati s onim što će klijenti vidjeti i s čim će se susretati.” “Brokeri su to zahtijevali,”zaključio je Cannelas. “Veliki je broj superjahti u ovoj regiji, takođe mnoge značajne firme operišu ovdje, pa ima mnogo smisla, održati izložbu jahti tamo gdje će one biti i upotrebljavane.” Z.K.

SVIJET

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

DESETINE HILJADA LJUDI PROTEST

NOVA PORUKA LIDERA AL KAIDE

Borci snimkom pozvani da otimaju zapadnjake Lider Al-Kaide Ajman alZavahiri pojavio se na zvučnom snimku na kojem poziva borce da uzimaju zapadnjake za taoce i razmjenjuju ih za džihadiste koji se nalaze iza rešetaka, objavila je juče obavještajna grupa SITE, prenio je Reuters. Na snimku koji je objavljen na internetu, Al-Zavahiri je pozvao globalnu ekstremističku mrežu da kidnapuje zapadnjake “sve dok

OPOZICIONARI I V ZAJEDNO OSUDILI

ne bude oslobođen i posljednji muslimanski zarobljenik, i posljednja muslimanska zarobljenica, iz zatvora krstaša, otpadnika i neprijatelja islama”, navodi SITE. Britanska agencija napominje da nije mogla da provjeri autentičnost snimka. Vjeruje se da se Zavahiri skriva u pograničnoj oblasti između Avganistana i Pakistana, gdje se nalazi baza talibana.

ISPALJENA RAKETA U CENTRU DAMASKA

U napadu na restoran osam mrtvih, 20 ranjenih

Juče na istanbulskom trgu Taksim

emonstranti su se okupili na mitingu koji je sazvala najveća opoziciona sekularna stranka lijevog centra Republikanska narodna partija, a da bi se iskazalo patriotsko jedinstvo, skupu se priključila i partija Pravde i razvoja AKP.

Najmanje osam osoba je juče poginulo, a 20 ranjeno kada je u centru Damaska jedan restoran pogodila raketa ispaljena sa pozicija koje u predgrađu drže pobunjeničke snage, sapštila je sirijska Opservatorija za ljudska prava. Opservatorija, sa sjedištem u Britaniji, tvrdi da je ispaljeno više raketa ko-

je su pogodile različite delove centra grada, prenio je AFP. Pozivajući se na izjave svjedoka, Reuters navodi da je pogođen restoran u dijelu grada Bab Tuma. Britanska agencija ukazuje da su ovakvi napadi na oblasti Damaska koji se nalaze pod kontrolom vladinih snaga veoma rijetki.

Desetine hiljada pristalica glavne turske opozicione grupe, kojima su se pridružili i članovi vladajuće stranke, okupilo se juče u Istanbulu u znak osude pokušaja puča 15. jula, a riječ je o prvom mitingu jedinstva u osudi pokušaja udara protiv predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, objavila je agencija Associated Press. Istanbulski trg Taksim pretvoren je u “more crvenih nacionalnih zastava na skupu koji je nazvan festivalom demokratije”, navodi AFP. Oko trga su podignute čelične ograde kako bi se zaštitili učesnici mitinga, koji su u ograđeni prostor ušli kroz bezbjednosne kontrolne punktove, noseći postere sa natpisima “NE pučevima” i “Stojimo uz republiku i demokratiju”. “Pokušaj puča je učinjen pro-

tiv naše demokratske, sekularne, socijalne države, koja ima vladavinu prava”, rekao je u obraćanju okupljenima predsjednik Republikanske narodne partije Kemal Kilidždaroglu. On je istakao da je usred nereda “parlament ostao ponosan, kao i Turska, poslanici, ljudi na trgu Taksim, i demokratija je pobijedila”. Uprkos dubokim političkim podjelama u Turskoj, opozicionim demonstrantima pridružio se gradonačelnik Istanbula i drugi lideri vladajuće stranke kako bi osudili miješanje vojske u politiku. Jedan zvaničnik AKP je nešto ranije rekao da će ta partija preduzeti mjere da spriječi bilo kakve probleme sa pristalicama opozicije, naglašavajući “da nastoje da ovakve skupove pretvore u mogućnost za nacional-

no jedinstvo i zajednički festival proslave demokratije”. Premijer Binali Jildirim poručio je juče putem Twittera da je Turska “zemlja Turaka, Kurda, Aleva” i da su se pristalice velikih opozicionih stranaka “ujedinile i očitale potrebnu lekciju pučistima”. Turski tužioci ispituju ljude koji su na društvenim mrežama tvrdili da je pokušaj puča od 15. jula insceniran i da ga je organizovala vlada, saopštio je juče turski ministar pravde Bekir Bozdag. Bozdag je u intervjuu za tursku televiziju Kanal 7 rekao da je svako onaj ko tvrdi da je pokušaj puča bio namješten vjerovatno imao ulogu u pobuni, prenosi AP. “Pogledajte samo one koji po društvenim mrežama govore da je to bilo pozorište, državni tužioci ih već istražuju. Većina njih su gubitnici koji misle da je čast umrijeti pod komandom Fetulaha Gulena”, rekao je Bozdag. Turska je nakon neuspjelog pokušaja državnog udara uhap-

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

SVIJET

TOVALO NA ULICAMA ISTANBULA

VLAST U TURSKOJ I POKUŠAJ PUČA

Vlada tražila podršku G20 Lideri G20 juče u Kini

Turska je željela da se u finalnom zaključku sastanka ministara finansija i guvernera članica G20 nađe rečenica podrške aktuelnoj vladi u Ankari nakon neuspjelog pokušaja puča, ali nije uspjela u tome, rekli su zvaničnici G20. “Jačanje vladavine prava je fundmentalno za održivi razvoj i mi podržavamo legitimnu vladu Turske u njenim nastojanjima da poveća ekonomsku stabilnost i prosperitet”, trebalo je da glasi dodatni pasus komunikea. To je, međutim, negirao, zamjenik turskog premijera sila ukupno 13.000 ljudi, izjavio je ranije juče premijer te zemlje Binali Jirdirim.

Mehmet Šimšek koji je prisustvovao sastanku objavivši na Tviteru da Turska “nije imala takvu inicijativu”, prenosi Reuters. Ipak, evropski komesar za ekonomska pitanja potvrdio je juče da je Turska upravo to tražila. “Tačno je da je Turska to željela i da se o tome raspravljalo, ali je ministar nakon razgovora sa nekolicinom nas, procijenio da je mudrije ne pominjati to pitanje na sastanku G20. To je bilo mudro”, rekao je Pjer Moskovici na konferenciji za novinare. Kako je rekao, u Istanbulu je uhapšeno 3.879 ljudi, u Ankari 2.734, u Izmiru 197, dok je u

Foto:Reuters

SIRIJSKI IZBJEGLICA UBIO JEDNO, A RANIO DVOJE

ostalim provincijama uhapšeno 6.192 ljudi, prenosi Sputnjik. Vojnici koji su bili umiješani u propali pokušaj puča, koji je izveden u Turskoj prošlog vikenda, nanijeli su zemlji veliku štetu i suočiće se sa “najstrožijom kaznom”, izjavio je juče načelnik Generalštaba turske vojske Hulusi Akar, prenijela je državna televizija NTV. Akar, koga su zavjerenici nakratko držali kao taoca u noći kada je pokušan puč, takođe je rekao da će oružane snage sa odlučnošću nastaviti da obavljaju svoje dužnosti, prenosi Reuters. “One kukavice u uniformi, oni izdajnici, nanijeli su veliku štetu našoj zemlji, a pogotovu našoj vojsci”, rekao je Akar novinarima tokom posjete Ministarstvu unutrašnjih poslova u Ankari u cilju utvrđivanja štete nanijete tokom nasilja. Akar će se kasnije tokom dana, kako je najavljeno, sastati sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, navode turski mediji.

Nema dokaza da je napad mačetom teroristički napad Najmanje jedna osoba je ubijena, a dvije su povrijeđene kada je muškarac sa mačetom napao ljude u njemačkom mjestu Rojtenlingen kod Štutgarta. Incident se dogodio kod restorana brze hrane, a napadač se navodno prethodno raspravljao sa ženom koju je ubio. Njemački mediji prenose da je policija uhapsila počinioca. Na društvenim mrežama pojavila se fotografija na kojoj se vidi kako su policajaci savladli napadača i drže ga na zemlji. Njemačka policija saopštila je da je riječ o 21-godišnjem azilantu iz Sirije, koji je i ranije učestvovao u sličnim incidentima. “Sve ukazuje na to da je napadač djelovao sam. Trenutno nema opasnosti po druge građane”, ističe se u saopštenju polcije, koja nije mogla da potvrdi da se radi o terorističkom napadu. Njemački mediji prenose da su povrijeđeni jedan muškarac i žena, dok je osoba, koja je stradala bila trudna. Policija je saopštila da nema dokaza da je napad mačetom, koji je na jugu zemlje izveo sirijski izbjeglica, teroristički napad. “U ovoj fazi istrage ništa ne ukazuje na teroristički napad”, saopštila je policija, prenio je

Sve ukazuje na to da je napadač djelovao sam. Trenutno nema opasnosti po druge građane, ističe se u saopštenju polcije

AFP. Sirijski izbjeglica je u gradu Rojtlingen kod Štutgarta mačetom ubio jednu ženu i ranio još dvije osobe. Policija je navela da se napadač raspravljao sa ženom koju je ubio, a potom je ranio drugu ženu i jednog muškarca. Policija je savladala 21.- godišnjeg napadača i uhapsila ga, a navodi se da je od ranije poznat policiji i da je djelovao sam. Kako je navela policija, motiv napada još nije jasan, a za sada nema dokaza da je u napad umiješan još neko, naveo je list “Bild”.

svijet

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

Foto:Reuters

predSjednik Sad barak obama ocijenio

Tramp komentarima pokazao nespremnost za spoljnu politiku Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama rekao je da je nedavni komentar republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa da SAD možda neće braniti saveznike iz NATO još jedan znak da Tramp nije dovoljno pripremljen za spoljnu politiku. Obama je, u juče emitovanom intervjuu za CBS News, rekao da komentari koje je Tramp nedavno izneo u listu New York Times, u kojima nagovještava da saveznicima koji nijesu platili dažbine u okviru Alijanse neće biti zagarantovana pomoć u slučaju da ih Rusija napadne, predstavljaju priznanje da SAD možda neće poštovati glavno načelo NATO. Članstvo u NATO podrazumijeva da se napad na bilo

koju članicu Alijanse smatra napadom na sve njene članice, podsjeća američka agencija. Tramp je njujorškom listu rekao da ne bi mogao da predvidi američki odgovor u slučaju ruskog napada na neku manju saveznicu iz NATO kao što su Estonija ili Latvija. “Ukoliko one ispune obaveze prema nama, odgovor je da”, rekao je Tramp. Obama je na to odgovorio da “postoji velika razlika između pozivanja saveznika iz Evrope da ispune svoje obaveze kad je riječ o vojnim troškovima, posebno u vrijeme kada Rusija postaje agresivnija, i poručivanja tim saveznicima da SAD možda neće poštovati glavno načelo najvežnijeg saveza u istoriji svijeta”.

njemačka: otvoreno pitanje kontrole naoružanja

Zvaničnici pozvali na reviziju zakona o oružju Foto:Reuters

u gradu Sabrati zapadno od tripolija

Na plaži u Libiji pronađeno tijelo više od 40 migranata

Na plaži u libijskom gradu Sabrati zapadno od Tripolija volonteri su pronašli 41 tijelo osoba, za koje se vjeruje da su migranti, saopštili su juče lokalni zvaničnici. Tijela, pronađena prekjuče, prebačena su u mrtvačnicu gdje će biti obavljena DNK analiza prije nego što budu sahranjeni, dodao je zvaničnik.

Vjeruje se da su se oni utopili pre pet ili šest dana. Zvaničnik je naveo da obično dnevno bude pronađeno jedno ili dva tijela, a da je 41 “izuzetno veliki broj”. Više od 10.000 migranata, koji su se uputili ka Evropi, poginulo je ili nestalo u Mediteranu od 2014. godine, pokazuju podaci koje je objavio UNHCR.

Njemački ministar unutrašnjih poslova rekao je da planira da zatraži poboljšanja tamo gdje uoči da je to potrebno

Visoki njemački zvaničnici pozvali su juče na reviziju, inače strogog, njemačkog zakona o oružju, nakon pogubne pucnjave u petak u Minhenu u kojoj je naoružani napadač, 18-godišnjak opsjednut masovnim ubijanjem, usmrtio devet osoba, prenio je Reuters. “Kontrola naoružanja je važno pitanje. Moramo nastaviti da činimo sve što je u našoj moći da ograničimo i strogo kontrolišemo pristup smrtonosnom oružju”, rekao je za “Funke Mediengrup” njemački vicekancelar Zigmar Gabrijel, lider Socijaldemokratske partije lijevog centra. Gabrijel je rekao da njemačke vlasti istražuju kako je Njemac iranskog porijekla, uprkos tome što je imao problema psihološke prirode, stekao pristup oružju, koje je policija identifikovala kao pištolj tipa “glok 17” kalibra devet milimetara, koji pretežno koristi policija širom svijeta. Istovremeno, njemački poslanik Stefan Majer, portparol vladajućih Konzervativaca kancelarke Angele Merkel u parlamentu, rekao je juče da

Kontrola naoružanja je važno pitanje. Moramo nastaviti da činimo sve što je u našoj moći da ograničimo i strogo kontrolišemo pristup smrtonosnom oružju

je jasno da će Njemačka u bliskoj budućnosti morati da organizuje raspravu o tome da li je trenutna kontrola naoružanja dovoljna. “Najveći prioritet je borba protiv ilegalne trgovine oružjem, jer bi se i na taj način mogle smanjiti razmere kriminala i terorizma”, rekao je Majer. I njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer, takođe član stranke Angele Merkel, rekao je za list “Bild am Zontag” da planira da revidira njemačke zakone o naoružanju poslije napada i zatraži poboljšanja tamo gde je to potrebno.

On je dodao da je njemački zakon o oružju već prilično strog i da to smatra primjerenim, te da je od ključe važnosti utvrditi kako je napadač pristupio pištolju koji je koristio u napadu. Majer i De Mezijer su podsjetili da je u EU u toku debata o paketu reformi kojim bi se pooštrila kontrola naoružanja unutar bloka i olakšalo ulaženje u trag porijeklu oružja koje se ilegalno kupuje. Naoružani napadač, koga su njemački mediji imenovali kao Ali Davida Sobolija, otvorio je vatru u blizini prepunog tržnog centra u petak uveče i ubio devet, a ranio još 35 ljudi, prije nego što je u sebe uperio oružje i ubio se kada mu se policija približila, navodi britanska agencija. List “Zidojče cajtung” je danas objavio da je pištolj koji je upotrijebio napadač nabavio putem interneta. Portparol kancelarije tužioca u Minhenu Tomas Štajnkraus-Koh rekao je juče da je napadač prošle godine bio na psihijatrijskom liječenju, jer je patio od depresije i imao strah od kontakta sa drugim ljudima.

SVIJET

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 25. JUL

1261. GRAD PONOVO POSTAO PRIJESTONICA VIZANTIJE

Mihajlo VIII Paleolog vratio Konstantinopolj

Vizantijski car Mihajlo VIII Paleolog vratio je Konstantinopolj i ponovo ga proglasio prijestonicom Vizantije. Grad su 1204. osvojili krstaši, spalili ga, opljačkali, a potom ga s Mlečanima proglasili prijestonicom Latinskog carstva, dok je prijestonica Vizantije premještena u Nikeju. Pobjeda nad balkanskim rivalima za vizantijsko nasljeđe omogućila je Mihajlu da preotme grad od latinskog cara Balduina II. Vizantijska vojska pod komandom Aleksija Strategopula je 25. jula 1261. godine oslobodila Konstantinopolj koji je bio u franačkim rukama još od Četvrtog krstaškog pohoda i pada 1204. godine.

1817. PO NALOGU MILOŠA OBRENOVIĆA

Karađorđe ubijen po povratku iz Rusije

1894. ČLAN POKRETA ª MLADA BOSNAº

Rođen Gavrilo Princip Gavrilo Princip rođen je u bosanskom selu Obljaj. Školovao se u Sarajevu, a već u ranoj mladosti pristupio je nacionalističkoj organizaciji “Mlada Bosna”. Organizacija je bila revolucionarnog karaktera i imala je izrazito pan-slavensku ideologiju kao osnovu. Članovi organizacije Srbi, Hrvati i Bošnjaci zalagali su se za odvajanje južnoslovenskih

1917. Mata Hari osuđena na smrt Holanđanka Margareta Gertruda Cele, poznata kao Mata Hari, osuđena je na smrt pod optužbom da je špijunirala za Njemce tokom Prvog svjetskog rata. Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata Holandija je ostala neutralna, pa je Cele, koja je imala holandsko državljanstvo, mogla slobodno da prelazi državne granice. Jednom je u razgovoru sa zaposlenicima britanske tajne službe rekla da radi kao špijunka za francusku vojsku, što je kasnije negirala.

naroda iz okvira Austro-ugarskog carstva. Princip je zbog prisustova demonstracijama protiv austro-ugarske vlasti u Sarajevu bio izbačen iz škole. Za vrijeme posjete Sarajevu 1914. godine pucao i ubio nadvojvodu Franca Ferdinanda, nakon čega je pokušao da pucati sebi u glavu, ali ga je policija razoružala prije nego što bi ispalio metak.

Vođa I srpskog ustanka Đorđe Petrović Karađorđe ubijen je u Radovanjskom Lugu kod Velike Plane po povratku iz Rusije u Srbiju. On je nakon sloma ustanka 1813. izbjegao u Austriju, a zatim u Rusiju, a ubijen je prema nalogu knjaza Miloša Obrenovića. U Austrijsko-turskom ratu borio se kao dobrovoljac u sastavu jedinica kapetana Koče

1898. U ŠPANSKO AMERIČKOM RATU

SAD okupirale Portoriko Sjedinjene Američke Države okupirale su Portoriko u špansko-američkom ratu, a Pariškim mirovnim ugovorom iste godine ustupljen je Americi. Dnošenjem Jonesovog akta 1917. godine Portoriko je ponovo dobio pravo na unutrašnju samoupravu,

1978. METOD VANTJELESNE OPLODNJE

Rođena prva IVF beba

Prvo dijete u svijetu začeto vještačkom, vantjelesnom oplodnjom Luiz Braun rođena je u Bristolu, u Velikoj Britaniji. Njena majka Lesli Braun podvrgnuta je u novembru 1977. godine ovom zahvatu poznatom kao IVF (in vitro fertilizacija), koju su razvili Patrik Steptou i Robert Edvards. Edvards je 2010. godine

Anđelkovića, na austrijskoj strani. Karađorđa i njegovog pisara Nauma Kanara u kolibi Dragića Vojkića ubio je Nikola Novaković, po naređenju Karađorđevog kuma Vujice Vulićevića. Ovaj događaj mnogi istoričari smatraju jednim od najvećih zločina u srpskoj istoriji toga doba. Karađorđe je rodonačelnik kraljevske porodice Karađorđević.

dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Sestra Luiz Braun, Natali Braun takođe je rođena pomoću IVF četiri godine kasnije kao 40. dijete u svijetu, a koja je 1999. godine postala prva IVF osoba koja je rodila dijete, odnosno četvoro njih prirodnim putem. U svijetu je do 2010. godine rođeno četiri miliona djece vantjelesnom oplodnjom.

koja se 1948. proširila. Ostrvo je 1952. dobilo status dominiona. Takođe na današnji dan 1953. godine dobio je status pridružene države SAD. U glasanjima 1967. i 1993. Portorikanci su se izjasnili protiv nezavisnosti i za nastavak povezanosti sa SAD.

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

KULTURA

PREMIJERA: KOMAD ª TRE SORELLEº U REŽIJI ZORANA RAKOČEVIĆA

Prelijepa bokeška priča ispričana na poseban način

Miris lovine na Ljetnjoj sceni

Scena iz komada

REPERTOAR DANAS 25.7.2016.

FILM

Star Trek: Izvan granica

15.30 / 17.45 / 18.45 / 20.00 / 21.00 / 22.15 h

REŽIJA: Džastin Lin MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

SJUTRA 26.7.2016.

FILM

Ledeno doba: Veliki udar

15.00 / 16.15 / 17.00 / 18.00 / 19.30 h

REŽIJA: Majkl Turmajer MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

Foto:Zora Krstović

Knjiga o pjesmama. Kao i sve knjige o muzici, i ova vas prije svega želi navesti da je još više i dublje slušate. Zato u prozu polazi od pjesama. Pokazalo se da su one – evo očekivane metafore – tek haustor kojim se ulazi u mnogo veću priču o ljudima i vremenima. Kroz nju se protežu Rundekovi intimni, poetski zapisi u prvom licu koji bolje od bilo kakve biografske fikcije ocrtavaju čovjeka i njegov rad.

Komad “Miris lovine” Kazališta Moruzgva iz Zagreba, u režiji Franka Perkovića, biće izvedena na Ljetnjoj pozornici u Starom Baru večeras od 22 sata. U fokusu ove komedije su žena i njen položaj. Glavni likovi ove komedije Niki (Nataša Dangubić), Debra (Barbara Nola) i Moli (Lada Bonacci) dugogodišnje su prijateljice. Njihovi životi, kao i brakovi, naizgled su idilični. Zajedno sa supružnicima njeguju tradiciju druženja uz večere. Tokom još jednog tipičnog izlaska one se polako udaljavaju od uobičajene komunikacije i otvoreno progovaraju o svojim problemima, kojima odlučuju na nesvakidašnji način stati na kraj. S.I.

⌦ Zora Krstović

omad sam napisao prije 15 godina i ovi mladi glumci dokazali su večeras da za tekst nije prošlo vrijeme, kazao je nakon premijere dramski pisac Stevan Koprivica. Predstava “Tre sorelle”, zajednički projekat Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja i Centra za kulturu Tivat, koju je po tekstu Stevana Koprivice režirao student II Akademije dramskih umjetnosti sa Cetinja Zoran Rakočević, premijerno je izvedena na sceni Atrijuma ljetnjikovca Buća u Tivtu u sklopu Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije”. Prepuno gledalište atrijuma imalo je priliku da se uvjeri da u profesionalne vode stupa odlična generacija mladih glumaca cetinjske akademije, te je publika ovacijama i na nogama pozdravila aktere predstave - Mariju Đurić, Jelenu Đukić, Mariju Labudović, Omara Bajramspahića, Vuleta Markovića i Pavla Popovića. U publici su, s obzirom da je to bio diplomski ispit studenata glume, bili šef katedre Branislav Mićunović i njihov profesor Branko Ilić. Više nego zadovoljan, dramski pisac Stevan Koprivica je nakon predstave kazao da mu

Kad su mladi ljudi u pitanju odavno nisam gledao predstavu sa toliko puno energije i radosti igranja i to je ono što je i najveći kvalitet predstave

kao piscu jako godi da gleda takvu predstavu. “Ovaj komad napisao sam prije 15 godina i ovi mladi glumci dokazali su večeras da za tekst nije prošlo vrijeme. Kad su mladi ljudi u pitanju odavno nisam gledao predstavu sa toliko puno energije i radosti igranja i to je ono što je i najveći kvalitet predstave”, naglasio je Koprivica istakavši da su studenti - glumci sa radošću zakoračili u profesionalni svijet pozorišta. “’Tre Sorelle’ su ozbiljna pozorišna predstava i ne može

se gledati samo kao diplomski rad”, istakao je Koprivica naglasivši da mu to kao piscu veoma imponuje. Tokom predstave se ni ju jednom momentu nije osjećalo da je riječ o početnicima, bilo glume ili režije. Rediteljska i scenarijska jednostavnost nijesu dozvolile gledaocima ni u jednom trenutku da “ispadnu” iz toka radnje. Tako su uz ovacije publike studenti položili diplomski ispit, a studentkinja treće godine produkcije, Jelena Odalović položila ispit iz istoimenog predmeta. Desetku za režiju publika je, bez sumnje, dodijelila mladom reditelju. “Prelijepa bokeška priča ispričana na poseban način”, “Mladi glumci su pokazali da su tokom studija naučili mnogo”, “Mladi i fenemonalni glumci”, “Bilo je fantastično, mladi, lijepi, a uz to i daroviti”, samo je dio utisaka publike nakon predstave. Nakon sinoćnje reprize, predstava će se igrati 11. i 20. avgusta, a zbog velikog interesovanja traži se još jedna termin, kazao je direktor Centra za kulturu Tivat Vojislav Kaluđerović zadovoljan što je i ovaj zajednički projekat Centra i cetinjske akademije završen uspješno.

Koncert u Ministarstvu kulture

Tretjakov Koncert Viktora Tretjakova i Natalije Likhopoi biće priređen u Ministarstvu kulture na Cetinju večeras od 21 sat u sklopu 9. Muzičkog festivala Esspresivo. Na repertoaru su djela Prokofjeva, Čajkovskog i Šostakoviča. Viktor Tretjakov dobitnik je svih velikih svjetskih nagrada kao i svih priznanja kojima Rusija odlikuje svoje umjetnike. Od 1986. do 1994. godine bio je predsjednik žirija Čajkovski takmičenja. Takođe je dugi niz godina bio profesor na Moskovskom konzervatorijumu. S.I.

KULTURA

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

SVA SVJETLOST KOJU NE VIDIMO ENTONI DOR

KRIVOKAPIĆ I CEROVIĆ NA AZIJSKOJ TURNEJI

Koncerti crnogorskog dua u Kini i Koreji Gitaristički duo koji čine Goran Krivokapić i Danijel Cerović održao je sinoć prvi koncert u sklopu azijske turneje tokom koje će do 9. avgusta prirediti koncerte u Koreji (Seul, Daejun) i Kini (Šenjang, Heđin, Kvinling, Rižao, Jantai). U sklopu turneje biće priređena i svjetska premjera koncerta za dvije gitare i orkestar naslovljena “Žuta Rijeka”, nastala u saradnji sa Simfonijskim orkestrom Šenjanga. Na programu ostalih koncerata su djela Johana Sebastijana Baha (Engleske svite u transkripciji članova dua), kao i djela Rodriga de Falje te savremenog poljskog autora Gerarda Drozda.

Tokom juna Krivokapić i Cerović bili su gosti američkog festivala Guitar Foundation of America, a u nastavku sezone nastupaće na prestižnim festivalima u Americi, Kanadi, Španiji i Holandiji. U septembru 2015. godine, prestižna izdavačka kompanija “Naxos”, objavila je kao svjetsku premijeru prvi od dva CDa sa Bahovim “Engleskim svitama”, u transkripciji članova dua. Riječ je o projektu koji je sufinansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore, čija je zvanična promocija organizovana u “Concertgebouw” dvorani u Amsterdamu, nakon čega je projekat predstavljen na nastupima Krivokapića i Cerovića širom svijeta. S.I.

DON BRANKOVI DANI MUZIKE

Autorsko veče Isidore Žebeljan u Kotoru

PREPORUKA KNJIGA

IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 11, 80 EURA

Knjiga govori o slijepoj Francuskinji Mari Lor i Njemcu Vermeru čiji se putevi ukrštaju u okupiranoj Francuskoj dok oboje pokušavaju da prežive razaranja Drugog svjetskog rata. Kada je Mari Lor u šestoj godini oslijepila, otac je za nju izgradio maketu kvarta u kojem žive u Parizu, ne bi li dodirom zapamtila raspored ulica u komšiluku. Bezbrižne godine prolaze i, kada njemačka vojska okupira Pariz, Mari Lor i njen otac bježe iz grada. Istovremeno u jednom drugačijem svijetu, u Njemačkoj, odrasta siroče Verner. Jednog dana pronalazi stari radio-aparat koji će ga potpuno očarati...

PROGRAM JUBILARNOG GRADA TEATRA

Slavica Perović na Trgu pjesnika, Aveti na sceni Vještica Zbornik radova “Analiza diskursa - teorije i metode” urednice Slavice Perović biće predstavljen na budvanskom Trgu pjesnika večeras od 21 sat u sklopu jubilarnog, 30. festivala Grad teatar. O ovoj svojevrsnoj monografiji govoriće i profesorka Ivana Milošević-Trbojević sa Katedre za anglistiku Filološkog fakulteta u Beogradu, kao i profesor Igor Lakić, lingvista i vanredni profesor Univerziteta Crne Gore. Na sceni Vještice u Bečićima večeras od 21.30 sati dramski program Grada teatra nastavlja se izvođenjem predstave “Aveti”, u režiji Andreja Nosova, koja je premijeru imala proš-

log ljeta na 29. Grad teatru. Riječ je o inscenaciji djela Henrika Ibzena,, velikog norveškog pisca sredine 19. vijeka. Lik glavne junakinje, gospođu Helenu Alving igra Mirjana Karanović,, a u glumačkoj ekipi su i Branko Cvejić (Jakov Engstrand), Slobodan Beštić (pastor Manders), Milan Marić (Osvlad Alving) i Jovana Gavrilović ( Re g i n a Engsrand). N.L.

EKSTRA ESEJI: OD KRLEŽE DO DŽOJSA ZDRAVKO ZIMA Autorsko veče srpske kompozitorke Isidore Žebeljan biće priređeno u Crkvi Svetog Duha u Kotoru večeras od 21.30 sati u sklopu manifestacije KotorArt Don Brankovi dani muzike. Na programu je bogat repertoar, koji, između ostalih, čine i kompozicije “Čudo u Šarganu”, pjesma za obou i violu, “Leons i Lena”, svita za sopran, obou, violu, kontrabas, klavir i udaraljke, “Ej, dušo”, pjesma za sopran, violinu i klavir, “Tri kozja uveta”, svita

za obou, violinu i klavir... Isidora Žebeljan studirala je u klasi Vlastimira Trajkovića na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu, gdje od 2002. godine radi kao profesor kompozicije. Pažnju međunarodne javnosti privukla je operom “Zora D”, nakon čega dobija porudžbine institucija i muzičkih festivala u svijetu. Među njima su i Venecijansko bijenale, Festival u Bregencu, Dženezis fondacija iz Londona, Univerzitet u Kentu, Opera iz Gelzenkirhena... S.I.

PREPORUKA KNJIGA

IZDAVAČ : MEANDARMEDIA; CIJENA: 17,3 EURA

Ekstra eseji objedinjuju pisce kojima je Zima u godinama vlastitog stasavanja na ovaj ili onaj način plaćao ceh, pisce koji su ga formirali ili deformirali te, napokon, pisce koji su bili i ostali njegova trajna fascinacija. Ako je posrijedi hrvatska književnost, onda se ta konstatacija najprije odnosi na Krležu i neka druga imena, iako je Zimin intimni favorit Matoš. Posebnost rukopisa prepoznaje se u paralelnim portretima (Krleža i Frojd, Matoš i Tenžera, Krleža i Petrak), kojima su mogući model Plutarhovi “Vitae parallelae”), što ih je u recentnoj publicističkoj praksi do majstorstva doveo Zvonimir Berković. Na ljestvici autorovih preferencija povlašteno mjesto pripada takođe Edvardu Kokbeku i Danilu Kišu.

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

KULTURA

ORHANOVO NASLJEĐE ALIN OHANESIAN

TITO I DRUGOVI JOŽE PIRJEVEC

IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 7,30 EURA

IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 4,99 EURA

Kada je Orhanov briljantni i ekscentrični djed, koji je sagradio dinastiju od pravljenja ćilima, nađen mrtav u kazanu farbe, Orhan nasljeđuje decenijama star posao. Ali djedov testament postavlja više pitanja nego što nudi odgovora. Kemal je ostavio kućno imanje neznanki koja je hiljadama kilometara daleko, ostariloj ženi u staračkom domu u Los Anđelesu. Njeno postojanje i tajnovitost oko njene prošlosti samo produbljuju misteriju oko toga zašto bi Orhanov djed njihov dom ostavio toj ženi, a ne svojoj porodici. Riješen da ispravi nepravdu, Orhan se ukrcava u avion za Los Anđeles...

Dva dana nakon Titove smrti, u Kabinetu predsjednika Republike, kako se nekada zvao Maršalat, održan je „najtužniji skup našeg kolektiva“, napisao je posljednji šef Titovog ureda, general Berislav Badurina. Badurina je još jednom ponovio fraze o Titovoj ljubavi, onome što je on bio “za naše narode, za naše ljude“ i svijet. Rekao je kako je bio čovjek koji je dao “pečat jednoj čitavoj epohi”. Biti uz Tita za članove Kabineta razlog je za ponos. Tito nas je učio i svojim primjerom pokazivao kako se voli svoj narod i brane sloboda i nezavisnost zemlje, kako se treba uporno i dosljedno boriti za revoluciju i progress, kako treba vjerovati u neiscrpne snage radnih ljudi...

DJELA KORUNOVSKOG NA GRAD TEATRU

APSTRAKTNI PEJZAŽI I ODSJAJ NOĆNE BUDVE Pristup ovim djelima formiran je na osnovu iskustava apstraktne umjetnosti i kubizma, kazao je umjetnik

Likovni programa festivala Grad teatar nastavljen je izložbom radova jednog od najpoznatijih makedonskih vajara Angela Korunovskog u starogradskoj Crkvi Santa Marija. Riječ je skulpturama iz ciklusa “Predjeli 2016”, rađenih u drvetu. Selektor likovnog programa Merin Smailagić je, otvarajući postavku, kazao da je Korunovski diplomirao na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta “Sveti Kiril i Metodije” u Skoplju, na od-

sjeku za skulpturu, konzervaciju i restauraciju, gdje je i magistrirao. “Prije nego što nešto kažem o njegovim djelima, želio bih da nekoliko riječi kažem o samom vajarstvu. Jer, vajarstvo je na neki način možda metaforična ‘baza’ mnogih drugih umjetnosti – glumac, radeći na ulozi koju treba da odigra, vaja taj svoj lik u sebi od riječi, pokreta, emocija i on se na kraju pojavljuje u predstavi kao nekakva pozorišna ‘skulptu-

Smailagić i Korunovski na otvaranju izložbe ra’. Muzičar svoju ‘skulpturu’ vaja od nota, tonova i virtuoznosti, a pisac od riječi, mašte, duše i snova. Tako u različitim umjetnostima dobijamo najfantastičnije ‘skulpture’ izrađene u nezamislivim i nedokučivim materijalima”, kazao je Smailagić, podsjetivši prisutne da je Korunovski izlagao na samostalnim i grupnim izložbama u regionu, Holandiji, Francuskoj, Bugarskoj, te da je poznat po monumentalnim skulpturama u bronzi “Ja i ti”, “Filip

Drugi”, “Gemidži”, “Žena svirač”, “Angel”, “Bogojavljenje”... Poznati makedonski vajar izrazio je zadovoljstvo što ima priliku da svoja djela predstavi publici Grad teatra. “Dolazio sam u Budvu nekoliko puta kao turista, a o festivalu samo sam slušao od brojnih umjetnika iz Makedonije, prije svega pozorišnih, koji su gostovali na Grad teatru i koji su učešće na njemu smatrali pitanjem prestiža. Iz Budve nosim najljepše utiske, bilo je vrlo

PISMA IZ LUDNICE ANTONEN ARTO

SEKSUALNA MAGIJA SARAN ALEKSANDRIJAN

IZDAVAČ : GRADAC; CIJENA: 5 EURA

IZDAVAČ : GRADAC; CIJENA: 5,3 EURA

Pisma iz ludnice (u originalu Pisma iz Rodeza) je jedno od najpotresnijih svjedočanstava jednog umjetnika. Februara 1943, poslije nekoliko azila za duševne bolesti, Arto je prebačen u Slobodnu zonu, u Rodez, odakle šalje pisma prijateljima iz predratnih godina u kojima govori o zlim silama sa kojima se bori, o demonima i čarobnjacima koji ga začaravaju, o čudesnom štapu svetog Patrika, izvoru njegove snage, koji mu je otet, o fantazmima paranoidnog sindroma koji ga opsedaju i zbog kojih se i nalazi u azilu u Rodezu. Zauzimanjem mnogih javnih ličnosti, Arto će maja 1946, poslije devet godina provedenih u azilima, biti konačno otpušten i vraćen u normalan život.

Saran Aleksandrijan je jedan od posljednjih učesnika one velike nadrealističke avanture koja je imala namjeru da sprovede revoluciju duha, tijela i društva. Ta vatra koja se palila i gasila od 1920. do prije nekoliko decenija i danas ima svoju stvaralačko-magijsku moć skrivenu u dubinama, u podsvjesti savremenog čovjeka kao živi dokaz da se čovjek morao buniti i da će se opet pobuniti. Oblik te nove pobune nije nam u ovom trenutku jasan, ali je neophodan kao neugašena nada da čovječanstvo još nije mrtvo. Kao autentični nadrealista, Aleksandrijan se interesuje za najšira pitanja duha...

zanimljivo tokom vajarske radionice koju sam ovdje imao. Odlučio sam se za apstraktni pejzaž i to noćnog grada, kad utone u tišinu, u magično plavetnilo i zlatne odsjaje svjetiljki u moru. Skulpture u Crkvi Santa Marija su moj istraživački rad, koji se manifestuje preoblikovanjem formi u jednu pojednostavljenu formu, a pristup ovim djelima formiran je na osnovu iskustava apstraktne umjetnosti i kubizma”, naveo je Korunovski. N.L.

HOTSPOT

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

TRGOVINA TEČNIM GASOM SVE JAČA

SAD najveći proizvođač Prošle godine u svijetu je proizvedeno ukupno 3.643 milijardi kubnih metara prirodnog gasa

TEHNOLOGIJA STARA POLA VIJEKA

Videorekorder zvanično postao prošlost

Pojavom kompjutera i brzog interneta popularnost videorekordera je opala. Sada potpuno prestaje njihova proizvodnja Japanska kompanija Funai Electric, posljednji proizvođač video rekordera, objavila je da će ovog mjeseca proizvesti posljednji komad ovog uređaja, nakon čega on “odlazi u istoriju”. U posljednjih 50 godina video rekorderi su postali obavezni članovi mnogih domaćinstava, ali je pojavom kompjutera i brzog interneta njihova popularnost u znatnoj mjeri opala. Funai je počeo sa proizvodnjom video rekordera 1983. godine i u jednom trenutku je prodavao čak 15 miliona uređaja godišnje. Pojavom novih tehnologija, kasete su zamijenjene DVD-om, BlueRay-om, a sada i web streaming-om. Prošle godine ova kompa-

nija je prodala 750.000 uređaja, nakon čega je utvrdila da postaje sve teže naći dijelove za proizvodnju video rekordera. Video rekorderi, ili VCR, nastali su tokom šezdesetih godina prošlog vijeka. Postali su svjetski popularni kada je kompanija Sony uspjela da napravi relativno jeftin model koji je postao pristupačan običnim građanima.

Sjedinjene Američke Države su prošle godine bile najveći svjetski proizvođač prirodnog gasa, sa ukupno 768.8 milijardi miliona metara kubnih tog energenta. Organizacija izvoznika nafte objavila je godišnji Statistički bilten, u kojem se navodi da je 2015. godine u svijetu proizvedeno ukupno 3.643 milijardi metara kubnih prirodnog gasa. Svjetski lider po proizvodnji tog energenta je SAD, koji je znatno povećao eksploataciju gasa na kopnu. Rusija, najveći svjetski izvoznik prirodnog gasa, prošle godine je bila drugi najveći proizvođač tog

energenta, sa proizvedenih ukupno 637 milijardi metara kubnih. Na trećem mjestu bio je Iran, koji je proizveo ukupno 226 milijardi metara kubnih gasa, a slijede Katar, Kanada, Kina, Norveška i Saudijska Arabija.

VRHOVNI SUD SAD-A JE 1984. GODINE UTVRDIO DA NIJE KRŠENJE AUTORSKIH PRAVA UKOLIKO SE SNIMA PROGRAM ILI FILM KOJI SE EMITUJE NA TELEVIZIJI.

FACEBOOK ŽELI INTERNET U SVAKOM ĆOŠKU NA SVIJETU

Takmičenje u svjetskoj distribuciji interneta

Facebookova solarna letilica koja bi trebalo da omogući internet cijelom svijetu uspješno je završila let Internet za cijeli svijet je misija je na kojoj već neko vrijeme radi kompanija Facebook. Ponosno su objavili prvi testni let bespilotne letilice na solarno napajanje, koja bi trebalo da omogući internet cijelom svijetu. Aquila, Facebookova bespilotna letjelica, uspješno je završila svoj prvi testni let iznad Arizone. Trajao je 56 minuta duže od očekivanog, na visini većoj od 1.000 metara. Mark Zukeberg je snimak leta, ali i ponosnu najavu, objavio na svom Facebook profilu.

“Nakon dvije godine istraživanja i ulaganja, ponosan sam što mogu izjaviti da je prvi testni let Aquile bio uspješan”, navodi Zukerberg. Ovim potezom kompanija se nada da će internet dostaviti u svaki ugao planete. “Investiramo u nove i radikalne pristupe ovom problemu. I to doslovno znači - odlazimo u oblake. Morate imati satelite, bespilotne letilice i ostale stvari koje ne zahtijevaju ogromne investicije u zemaljske infrastrukture kako bi povoljno omogućili internet cije-

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

HOTSPOT

č prirodnog gasa Cijene prirodnog gasa prošle godine zabilježile su pad, a osnovni razlozi za to su povećanje potražnje na tržištu i povećanje trgovine tečnim gasom LNG.

TOP PET PROIZVOĐAČA Amerika Rusija Iran Katar Kanada

Na pad cijena uticalo je i povećanje kopnenih eksploatacija SAD-a. Prema podacima Američke agencije za energetiku, SAD je 2000-ih godina svega jedan posto proizvedenog prirodnog gasa crpjela na kopnu, a od 2010. godine SAD na kopnu crpi i do 20 posto tog energenta. Prošle godine je taj razmjer dosegao i do 30 posto, a planirano je da u naredne dvije decenije SAD na kopnu crpi skoro polovinu prirodnog gasa. Nastavak povećanja kopnene eksploatacije bi i srednjeročno mogao zadržati trend pada cijena prirodnog gasa na globalnom tržištu.

NAJAVLJEN ZVANIČNI SASTANAK ERDOGANA I PUTINA

Odnosi Rusije i Turske zavise od Sirije

Ankara i Moskva su nedavno obnovili odnose, koji su bili narušeni nakon obaranja ruskog borbenog aviona prošle godine

Cilj je da Aquilla leti na visini iznad 20.000 metara i da u vazduhu boravi nekoliko mjeseci - što do sada nikome nije uspjelo lom svijetu”, kazao je Majk Šrefer, šef tehnološkog odjeljenja u Facebooku. Ovaj let smatraju jednom od prekretnica u namjeri da svijetu omoguće pristup internetu. Ali čeka ih još mnogo izazova. Cilj im je da Aquilla leti na visini iznad 20.000 metara i da u vazduhu boravi nekoliko mje-

seci, nešto što do sada niko nije uspio. Kako bi postigli taj cilj moraju prevazići mnoge tehničke probleme. Google takođe investira novac u projekat koji će dostaviti internet u udaljene djelove svijeta. Takmičenje između dvije kompanije traje, ali cilj im je isti. Želimo da cijeli svijet ima pristup internetu, kako biste svi vi mogli da gradite bolju tehnološku budućnost, naveo je Google portparol. Facebook je uložio nekoliko milijardi dolara kako bi više ljudi imalo pristup internetu. Planiraju se novi testni letovi Aquile, a u kompaniji se nadaju da će uskoro povećati broj korisnika, koji sada prelazi milijardu i šest miliona.

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je da obnova povjerenja između Turske i Rusije uglavnom zavisi o njihovoj suradnji na rješavanju krize u Siriji. “Nije riječ samo o bilateralnim odnosima, ili kako obavljati trgovinu, investicije ili zajedničke projekte. Radi se o saradnji na rješavanju sirijske krize”, rekao je Lavrov, govoreći na omladinskom forumu u gradu Vladimiru, na zapadu Rusije. Time je ponovio svoj ranije iskazani stav, prema kojem će razvoj odnosa Rusije i Turske zavisiti o saradnji oko Sirije, ali i od toga hoće li Turska preduzeti korake protiv onih koji koriste teritoriju te države za pomoć određenim snagama u Siriji. “Mi smo predstavili mnogo dokaza koji ukazuju na to da se teritorija Turske uveliko koristi za finansiranje terorista i prebacivanje boraca u Siriju. Sada kada smo obnovili odnose, biće teško ignorisati činjenicu da će naši turski partneri morati da odgovore

na ova pitanja. I ne samo da odgovore, već i da preduzmu korake, pošto su teroristi koristili njihovu teritoriju kako bi podržavali bratoubilački rat”, kazao je tada Lavrov. Po njegovom mišljenju, “i u Turskoj shvataju da bi saradnja more sve više biti zasnovana na povjerenju i iskrenosti”. Turska i Rusija su krajem prošlog mjeseca obnovili odnose koji su bili narušeni nakon obaranja ruskog borbenog aviona u novembru 2015. godine. Zatopljenjem odnosa, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se ukidaju sankcije koje se odnose na prodaju turističkih aranžmana i čarter letova za Tursku. Potom je Putin i telefonski razgovarao sa turskim kolegom Erdoganom, kojom prilikom je najavljen skoriji susret. Rusija je prethodno zatražila da predsjednik Sirije Bašar al-Asad bude dio tranzicijskog procesa u toj zemlji, dok se Turska, koja je proteklih godina primila najmanje tri miliona sirij-

skih izbjeglica, čvrsto protivi ostanku Asada na vlasti, smatrajući njegov režim odgovornim za smrt velikog broja Sirijaca. Ruske vazdušne snage izvode napade u Siriji od kraja septembra prošle godine. Iako su akcije najavljene u okviru borbe protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant, ruski avioni gađaju i uporišta umjerene sirijske opozicije u Idlibu, Homsu, Hami i Halepu. Sjedinjene Američke Države i Turska kritikovale su rusku intervenciju u Siriji, upozoravajući da u vazdušnim napadima njihovih snaga stradaju uglavnom civili.

Sjedinjene Američke Države i Turska kritikovale su rusku intervenciju u Siriji, upozoravajući da u vazdušnim napadima njihovih snaga stradaju uglavnom civili

TEHNOLOGIJA

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

SVE VEĆI BROJ KOMPANIJA SE ODLUČUJE ZA PRELAZAK NA ª DESETKUº

Zaposleni ipak preferiraju ostanak na Windowsu 7

Tehnološki profesionalci priznaju da su već prešli na verziju Windows 10 ili da njihova kompanija barem trenutno razmatra takvu mogućnost Veliki broj korisnika širom svijeta se postepeno premiješta na verziju Windows 10, no podaci kompanije Microsoft pokazuju da je novi operativni sistem instaliran na više od 350 miliona uređaja, među kojima se računaju računari i mobilni uređaji. Studija koju je sprovela kompanija Spiceworks ukazuje na istu stvar, a tehnološki profesionalci priznaju da su već prešli na Windows 10 ili da njihova kompanija barem trenutno razmatra migraciju. Do sada je 38 odsto ispitanika odgovorilo da je tranzicija na Windows 10 već završena, a Spiceworks poručuje da je ovo malo ispod procenjenih 40 odsto, koliko se očekivalo za prvu godinu nakon pokretanja no-

Objavljen je i podatak da kompanije sa 250 ili više zaposlenih obično prve prelaze na novi operativni sistem, dok veće kompanije čekaju prvu veliku nadogradnju kao što je Anniversary Update.

vog operativnog sistema. Objavljen je i podatak da kompanije sa 250 ili više zaposlenih obično prve prelaze na novi operativni sistem, dok veće kompanije čekaju prvu veliku nadogradnju kao što je Anniversary Update. Zaposleni ipak preferiraju Windows 7, budući da su oni ti koji ga i koriste. Takođe, 69 odsto ispitanih priznalo je da, iako je Windows 10 opcija za njihovu kompaniju, zaposleni biraju Windows 7, uglavnom zato što je to operativni sistem sa kojim su upoznati. Kako se podrška za Windows 7 završava 2020. godine, kompanije moraju da razmišljaju unaprijed, tako da većina barem razmatra prelazak na Windows 10. A.N.R.

SRIJEDA, 10. 9. 2014.

TEHNOLOGIJA

Ilon Mask najavIo drugI dIo Masterplana Za deset godIna

ČETIRI VELIKE PROMJENE OČEKUJU TESLA MOTORS

⌦ Ana Nives Radović

evolucionarni pristup prevozu, ali i drugim ključnim oblastima čiji će značaj u budućnosti rasti dio su nove strategije kompanije Tesla Motors, čiji osnivač je otkrio čime će se baviti tokom naredne decenije. Osnivač i vlasnik kompanija Tesla Motors i SpaceX Ilon Mask objavio je masterplan, tačno deset godina nakon što je objavio originalni plan koji se odnosio na osnivanje uspješne kompanije koja proizvodi električne automobile, a čiji je vrhunac bio vidljiv na nedavno predstavljenom prototipu Modela 3 koji će biti plasiran na tržište iduće godine. Mask je informaciju o onome što se odnosilo na tajni projekat objavio na svom Twitter nalogu, napisavši kako radi na “drugom Teslinom masterplanu” koji će objaviti ove sedmice. Iako nije precizirao na šta se masterplan odnosi, već kruže brojna

nagađanja. Interesantno je da je najava uslijedila upravo na 160. rođendan genijalnog naučnika po kojem je kompanija Tesla Motors dobila ime. Kandidat za prvi plan je nedavno predstavljen Teslin Model 3, a Mask je još 2006. godine napisao blog pod nazivom “The Secret Tesla Motors Master Plan (just between you and

me)”, odnosno “Tajni plan Tesla Motorsa (samo između vas i mene)”. Sadržaj objave na blogu bio je sljedeći: “Napravi sportski automobil. Iskoristi novac od zarade za pravljenje pristupačnog automobila. Iskoristi novac od zarade za pravljenje još pristupačnijeg automobila. Usput, kreiraj mogućnosti snabdIjevanja električnom energijom bez zagađenja. Nemoj nikome reći”. Dvije godine nakon objavljivanja ovog bloga kompanija Tesla Motors predstavila je prvi automobil. Mask je sada objavio drugi dio originalnog plana pod nazivom “Master Plan, Part

Deux”, odnosno “Masterplan, drugi dio”, a veći dio teksta njegove vizije odnosi se na Teslinu autopilot opciju koja bi, prema njegovim riječima, trebalo da ima karakteristike potpuno autonomnog sistema koji će, nakon automobila, biti primijenjen i na kamionima te autobusima. Na ko n d e s e t g o d i n a ovaj plan je ispunjen, pa je Mask naglasio da je vrijeme za novi. drugi dio velikog plana sastoji se od četiju ključnih područja, a fokusiran je na obnovljive izvore energije, održivost, ekologiju i ekonomiju dijeljenja. Mask je naglasio kako spajanjem kompanija Tesla Motors i Solar City nastoji da

unaprijediti i poveća dostupnost i kupovinu solarnih panela za krovove. Kada su u pitanju kamioni i autobusi, koji su takođe obuhvaćeni planom, oni bi ubrzavali jednako brzo kao što to danas rade Teslini automobili. Uloga vozača takvih vozila prerasla bi u neku vrstu menadžera vožnje, a ukupan broj putnika po autobusu bi se povećao. Mask je za kraj ostavio podsjećanje na plan sve veće implementacije autonomne vožnje u Teslinim automobilima, a iznio je i ideju iznajmljivanja ličnih Teslinih automobila dok je vlasnik na poslu, odnosno njihovo pretvaranje u automatizovano taksi vozilo, što bi znatno snizilo troškove kupovine kroz vlasnikovu zaradu.

Poslovanje u budućnosti Kompanija Tesla Motors bi se prema masterplanu u narednim godinama mogla fokusirati na: • Izradu solarnih krovova s ugrađenim baterijskim sistemom za čuvanje energije; • Proširenje postojeće ponude automobila kako bi se pokrili svi bitni segmenti; • Razvoj autonomne vožnje koja je 10 puta bezbjednija od ljudskih vozača i to pomoću tehnologije mašinskog učenja na bazi velike flote vozila; • Omogućavanje da vozilo donosi prihode vlasniku dok ga on ne koristi.

SHOWBIZ

VEČERAS KONCERT NA PLATOU KIC A ª ZETAº

Đavo nosi probleme, a MVP dobru muziku u Golubovce Bane Lalić i srbijanski sastav MVP održaće večeras od 21 čas koncert na platou KIC-a “Zeta” u Golubovcima u okviru manifestacije “Podgoričko ljeto 2016”, a ulaz je besplatan. Biće to lijepa prilika da domaća publika uživa u rege, bluz i hip-hop zvuku koji već godinama forsira ova muzička postava, našoj javnosti najviše poznata po hit numeri “Celu noć i celi dan”,

te sada već kultnim optimističnim stihovima “celu noć i celi dan, opusti telo nek’ ritam ga vozi, nemoj da se nerviraš, pusti probleme nek’ đavo ih nosi”. Osim te, MVP se može podičiti sa još nekoliko vrhunskih numera s tri objavljena albuma, a najsvježija je obrada “Vesele pesme” od Bajage, koju su snimili u okviru projekta beogradskog Radija S “Zvezde pevaju zvezde”. D.B.

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

AMBASADOR SRPSKE TRUBE DEJAN PETROVIĆ ZA DN:

RASTJERAĆE TRUBA KIŠU S OBALA KRUPCA

“Što je ljudima ljepše, mi bolje sviramo. Ne mo zvuk trube ići uz sve i svašta, iako nije predodre samo za jedan stil svirke”, priča trubač

Bane Lalić i bend MVP

HRVATI NA JAPANSKOM FESTIVALU

2Cellos dijelio binu s Red Hot Chili Peppersima

S nastupa u Japanu

Kada bi jednog dana Srbija dobila muzičku vladu, Ministarstvo trube sigurno bi pripalo porodici Petrović. Od davnina je kultni instrument sastavni dio njihovog doma, a kroz istoriju su trubu pod krov Petrovića unosili Tanasije, Danilo, Mićo i sada njegovi nasljednici Dejan i Darko. Nama najzanimljiviji je Dejan - vođa Big Banda osvojio je sve što se moglo osvojiti - Majstorsko pismo, Prvu trubu svijeta u Guči i mnoge druge nagrade, a u narodu je poznat i kao ambasador srpske trube. Osim četiri diskografska izdanja, proslavile su ga i netipčne obrade - poput “Englishman In New York” od Stinga, kombinacije trube i džeza, rokenrola, distorzije na električnoj gitari. Ove godine čest je gost Crne Gore - nedavno je zvuk trube odjekivao budvanskim Top Hillom, Pljevljima, a Petrović Dnevnim novinama priznaje da su utisci sa oba gostovanja fenomenalni. “Publika je fantastično reagovala, pa se samim tim stvori mnogo dobra energija. Što je

Godina iz snova za Luku Šulića i Stjepana Hausera, violončeliste hrvatskog sastava 2Cellos - poslije spektakularnog koncerta na Tomislavcu u Zagrebu, gdje su proslavili pet godina uspješne karijere pred oko 50.000 gostiju, održali su nastupe širom Evrope, da bi minulog vikenda na jubilarnom 20. Fuji Rock festivalu trijumfovali i u dalekom Japanu. Trod-

nevni festival koji se svake godine održava u Japanu okupi više od 200 domaćih i inostranih izvođača, prosječna posjeta je oko 100.000 ljudi, a da stvar bude još ljepša - pored 2Cellosa na bini je bila postava kultnog benda Red Hot Chili Peppers. Sjajni američki rokeri i hrvatski univerzalci izazvali su ovacije, a Japanci su uživali u višesatnoj svirci. D.B.

■ DISCIPLINOVANOM

⌦ Danilo Brajković

etvrtu generaciju trubača srbijanske porodice Petrović predvodi Dejan - višestruko nagrađivani vođa Big Banda proširio je opseg trubačkog muziciranja, a ovog ljeta širom Crne Gore odjekuje zvuk igre trube i rokenrola, džeza... ljudima ljepše, mi bolje sviramo i obratno. Bez pretjerivanja, mnogo dobre utiske smo ponijeli svi iz benda. U Pljevljima smo, poslije svirke, dugo ostali kraj bine sa svim tim ljudima, što govori o iskrenom, prijateljskom odnosu i dobroj energiji. A, mogli smo biti i ‘profesionalci’ i otići odmah nakon nastupa”, primjećuje Petrović, “komandir” postave od čak 16 muzičara koji dišu kao jedan. S jednog od nastupa

ČETOM NIJE TEŠKO KOMANDOVATI

“To je već dobro uigrana ekipa. Svako zna svoj posao u bendu, navikli smo na jedan princip rada, tako da tu nema problema. Naravno, na meni su sve konačne odluke, ali mogu slobodno reći da disciplinovanom četom nije teško komandovati”, nastavlja vojničkim slengom Petrović. Navikli smo da Dejana s trubom gledamo širom srbijanskih festivala i manifestacija, a organizatori nikšićkog Lake festa, koji je na programu od 11. do 14. avgusta na obalama jezera Krupac, odlučili su da, poslije

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

Dejan Petrović

SHOWBIZ

ODJECI DEVETOG IZDANJA BANJALUČKOG DEMOFESTA

Bend Seine zaslužio novac, a Mando Diao dubok naklon

ože eđen

Seine - pobjednici Demofesta 2016.

AKO IZUZMEM KĆERKU, KOJA MI JE NAJVEĆA NAGRADA U ŽIVOTU, ONDA SU MI NAJVREDNIJA PRIZNANJA NUMERE KOJE SU VEĆ ZAŽIVJELE, KOJE LJUDI VOLE

prošlogodišnje zapažene svirke, opet ukažu povjerenje Petroviću. Nijesu brojni povratnici na Lake, naročito za dva uzastopna izdanja, a trubač ne krije da mu godi što će biti dio rokenrol okupljanja. Avgust u Nikšiću zna biti kišovit, ali ni silina trube ne zaostaje. “Naravno da imponuje kada vam neko na taj način ukaže povjerenje. Drago mi je zbog toga i zato ćemo se potruditi da svaka numera koju izvedemo bude takva da može rastjerati kišu s Krupca”, obećava Petrović. Nijesu samo pomenuta tri grada zavoljela Petrovića - aktivan je i u Kotoru, Sutomoru, Beranama... U odnosu na prošlost, primjetan je to pomak, a na dobro se lako navići, kao i na nešto drugačiji mentalitet. “Pa, ne znam da li se i šta se uopšte promijenilo. Možda samo ljudi nijesu imali toliko prilika ranije da nas slušaju. A, što se tiče mentaliteta - mislim da tu nema nekih bitnih razlika. Kad su ljudi pozitivni, raspoloženi, svima nam je zagarantovan dobar provod”, cijeni Petrović.

■ NAJVAŽNIJE JE KAD

NEŠTO TVOJE TRAJE

Premda mnogi trubu doživljavaju kao instrument za svadbe i veselja, Petrović je

d o ka z a o da griješe - naizgled nezamislive kombinacije, poput pomenutog spoja sa džezom i rokenrolom, učinio je logičnim, iako tvrdi da polje igre nije neograničeno. “Pa, ne može zvuk trube ići baš uz sve i svašta, ali kad nešto dobro zvuči - onda je dobro. To lako prepoznamo kad radimo takve numere, a publika prepozna još lakše. Ja sam oduvijek htio da malo proširim opsege trubačkog muziciranja i pokažem ljudima da je truba instrument kao bilo koji drugi, da ne mora biti predodređena samo za jedan stil svirke”, konstatuje Petrović, a u to se možete uvjeriti uz njegove trubačke obrade Rammsteina, EKV-a... Od svih gorepomenutih priznanja, Dejan izdvaja ona “nevidljiva”, ali i te kako značajna. “Sva priznanja su draga, ali smatram da je najvažnije kada čovjek ostavi nešto iza sebe, da traje. Ako izuzmem kćerku, koja mi je najveća nagrada u životu, onda su mi najvrednija priznanja numere koje su već zaživjele, koje ljudi vole i za koje se nadam da će još dugo trajati”, zaključio je ambasador srpske trube.

Varaždinsko-zagrebački sastav Seine najbolji je demo bend devetog izdanja banjalučkog Demofesta, koji je završen minulog vikenda. U konkurenciji 11 finalista (u polufinalu nastupila 33 sastava), Seine je odlukom žirija osvojio vrijednu nagradu - snimanje i produkciju albuma u vrijednosti 5.000 eura, a u leđa su im gledali drugoplasirana Degeneza iz Beograda (osvojili binsku opremu u vrijednosti 2.000 eura) i trećeplasirani Letarg

iz Koprivnice (zgrabili binsku opremu u vrijednosti 1.000 eura). Zvijezde završne večeri, osim pobjednika, bili su bendovi Mando Diao, Bombaj štampa, ZAA i Nord, ali Mando je zaslužio najjači aplauz. Naime, švedska poprok senzacija je sa zakašnjenjem stigla u Banjaluku jer je avionski let iz Njemačke zbog nemilih događaja koji su zadesili Minhen (više ubijenih u pucnjavi ispred jednog tržnog centra) kasnio, a o svom trošku kre-

nuli su drugim letom. Dok su oni putovali ka Banjaluci, ZAA, Bombaj i Branko Đurić Đuro držali su publiku budnom, Nord je predstavio album prvijenac, a Šveđani su kasno nakon ponoći uspjeli da jednosatnim setom na efektan način spuste zavjesu na Demofest. Vođa sastava Bjorn Dixgard zahvalio je publici na strpljenu, sišao je u prve redove i izgrlio se sa skoro svim osobama koje su satima stajale kraj bine. D.B.

Crnogorska kuhinja

KUVAR

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

ISPOD KUVARSK KUVAR: MILICA BUŠKOVIĆŠOŠKIĆ

Danas čunom od riječi plovimo najvažnijim trgovačkim centrom, posljednjim staništem pelikana. Na ušću rijeka Orahovštice i Virštice, u srcu Crmnice, na desetak kilometara od mora, a na samom Skadarskom jezeru nalazi se pitoma varoš na tri mosta- Virpazar. Prvi pomen Vira (Virpa-

GENERACIJA KUVARA JE MILICA U SVOJOJ PORODICI

zara) datira još iz XIII vijeka. U tom periodu, pored riječnog vira do kojeg se uglavnom dolazilo čunovima na pazar formirano je naselje. Polovinom XIX vijeka mjesto počinje da dobija urbani karakter. Kada je 1905. godine izgrađeno pristanište, Virpazar postaje najvažnija luka na Skadarskom jezeru. Od 1888. godine povezan je kolskim putem sa Barom, a od 1908. godine i željezničkom prugom uskog kolosijeka. U Virpazaru postoje mostovi na rijekama Orahovštici i Virštici, po kojima se o ovom naselju govori kao o “varoši na tri mosta”. Virpazar je centar svih dešavanja u crmničkoj nahiji. U toku ljetnje sezone organizuju se brojne kulturne i zabavne manifestacije kao što su: “Dani Skadarskog jezera”, “Crmničke sportske igre”, književne večeri, slikarske kolonije, predstave u okviru festivala “Barski ljetopis” dok u zimskom pe-

SALATA OD UKLJEVE Potrebne namirnice za ovo jelo su: suva ukljeva bijeli luk peršunov list maslinovo ulje limunov sok Način pripreme: Suve ukljeve koje koristimo za pripremu ove salate neophodno je skinuti sa niza i skuvati u ključaloj vodi koja je začinjena sa sokom od limuna. Ukljeva se kuva dok meso ne omekša (nekih 10-20minuta) nakon čega je vadimo u poseban sud i pustimo da se malo prohladi. Prohlađenoj ribi odvajamo meso od kostiju i gla-

ve i stavljamo u poseban sud. Pripremimo marinadu od bijelog luka i peršunovog lista koje je neophodno što sitnije isjeckati i nalijemo sa maslinovim uljem. Ovom marinadom prelijemo očišćene ukljeve i poprskamo sa limunovim sokom. Veoma ukusno, veoma hranljivo i na listi turista od jezerskih specijaliteta - salata od ukljeve - zauzima laskavo treće mjesto. Hvala našim domaćicama iz prošlosti na ovako dragocjenoj jednostavnosti. Postoji legenda da su ukljevu zbog njene unikatnosti i izuzetnog ukusa italijanski trgovci u XIX vijeku plaćali čak i

zlatom! Pa možemo li zaključiti da je ukljeva ustvari naša zlatna ribica ?Kako god da bilo ona je svakako delikates koji može ponosno da parira i krapu, i jegulji i drugim jezerskim

specijalitetima koje vam otkrivamo idućeg ponedjeljka zato nas pratite i zavirite sa nama u podvodni svijet, vaša Milica Bušković-Šoškić i Dnevne novine.

Kuvar

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

ke kape

Virpazar

Postoji legenda da su ukljevu zbog njene unikatnosti i izuzetnog ukusa italijanski trgovci u XIX vijeku plaćali čak i zlatom! Pa možemo li zaključiti da je ukljeva ustvari naša zlatna ribica ?Kako god da bilo ona je svakako delikates koji može ponosno da parira i krapu, i jegulji i drugim jezerskim specijalitetima

riodu možete uživati u festivalu “Dani vina i ukljeve”. Virpazar je sinonim za dobro vino i još bolju ribu. Danas se upoznajemo sa jeguljom i sa ukljevama. Jegulja – provodi u slatkoj vodi većinu života, dok zbog razmnožavanja odlazi u more. Hrani se isključivo sa beskičmenjacima sa dna. Mrijest joj počinje u proljeće. Svaka ženka položi do 1.000 komada ikre, nakom čega migriraju nazad u slatke vode. U slatkoj vodi požive od 4-10 godina, dužina tijela je obično do 0.5m ali može narasti i do 2m,a težina joj je i do šest kg. Od izuzetnog je značaja za stanovnike Skadarskog jezera, u prošlosti je bila veoma zastupljena u ishrani te skladno sa tim nastale su i recepture koje taj period slave. Ništa manje bitna tu je i ukljeva – čija dužina ti-

jela iznosi do 23 cm. Hrane se uglavnom sa planktonima, dok se tokom zime skuplja u sublakrustičnim izvorima i tada se ne hrani. Mrijesti se od kraja marta do polovine jula i to uglavnom u priobalnim područjima sa šljunkovitim dnom, inkubacija ikre traje do pet dana. Ukljeva je ekonomski najznačajnija slatkovodna riba za Crnu Goru uopšte, godišnje se ulovi oko 250 tona, dok postoje neki podaci iz 1962. godine gdje se navodi da je u to vrijeme lovljeno i do 600 tona ukljeve, stoga ne treba da se čudimo što je ukljeva zavrijedila jednom godišnje festival koji se u Virpazaru odvija baš u njenu čast. U čast svega gore navedenog sa zadovoljstvom vam predstavljam recepture iz davnina - jegulja na crmnički način i salata od ukljeve.

Ovo je samo jedan maleni kutak jezerske trpeze, pratite nas i sljedećeg ponedjeljka, kada ćemo otploviti malo dalje i upoznati se sa ostalim jezerskim plodovima i otkriti koje su još naše ribe “slatke”. Sve sugestije i kom e n t a re š a l j i t e n a milica_b@t-com.me i ne zaboravite da se ukrcate sa nama gastro putovanje i sljedećeg ponedjeljka, vaši vodiči Milica Bušković-Šoškić i Dnevne novine.

Potrebne namirnice za ovo jelo su: jegulja limunov sok ulje crni luk paradajz pire bijelo vino pirinač peršunov list so,biber brašno Način pripreme: Jegulja koja se koristi za pripremu ovog jela mora biti svježa, adekvatno se očisti, opere pod mlazom hladne vode i isječe na odgovarajuće komade. Jegu-

lja se zatim začini sa solju, biberom i limunovim sokom i pusti da odstoji i da u sebe upije začine. Nakon toga se stavlja u brašno i prži u dubokoj zagrijanoj masnoći. Potrebno je samo da porumeni sa obje strane, nakon čega se vadi na pripremljeni tanjir sa salvetom da bi se oslobodili viška masnoće. U poseban sud na masnoći prodinstamo crni luk koji smo sitno isjekli i dinstamo dok ne uvene i ne dobije staklastu boju, a zatim dodamo rižu. Posli-

je kraćeg upržavanja dodamo paradajz pire, so, biber, peršunov list i bijelo vino, tek toliko da riža bude upola dinstana. Uzimamo vatrostalnu zdjelu koju podmazujemo sa masnoćom, sipamo pripremljenu rižu, a zatim na rižu pažljivo slažemo prethodno isprženu jegulju, zalijemo sa bijelim vinom i sa vodom i stavimo u zagrijanu rernu da se peče na umjerenoj temperaturi dok riža ne bude gotova. Vodimo računa da jelo ostane sočno i da ukusom i mirisom poziva na JOŠ.

Foto:

JegulJa na crmnički način

KUVAR

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

Namirnice obogaćuju neka jela

HRANA

Raznovrsne sastojke uvijek morate imati u kuhinji za pripemu jednostavnih i brzih obroka

Mala zaliha ovih raznovrsnih sastojaka je sve što vam je potrebno da postanete pravi kulinarski majstor u sopstvenoj kuhinji. Soja sos Vjekovima je bio glavni sastojak mnogih Azijskih specijaliteta. Samo nekoliko kapi ovog nevjerovatnog sastojka omogućava nevjerovatnu slanoću i poboljšava ukus skoro svakom jelu kod kuće. Azijska kuhinja nije jedina odlična kombinacija za ovaj sos, može se takođe dodati raznim marinadama za ribe, šnicle ili čak kao dodatak tradicionalnom omletu. Grčki jogurt Ovaj dijetetski proizvod pun proteina se ne koristi samo za doručak i užinu. Grčki jogurt ima kremastu strukturu koja ide čak i uz slatka jela, a odličan je kao dodatak salatama umjesto majoneza i ostalih kaloričnih preliva. Pomiješajte ga sa maslinovim uljem i napravite kremasti dresing za svaku salatu, ili ga koristite kao marinadu za sve vrste mesa. Takođe, odličan je dodatak supama, sosevima, pa čak i filovima za kolače. Jaja Pitajte bilo kog vrsnog kuvara o najzastupljenijem sastojku u skoro svim jelima, jaja će biti vrlo vjerovatno na toj listi. Njihova jedinstvena struktura ih čini ključnim sastojkom u pripremi pasta, pečenih jela, soseva i svih vrsta ko-

lača. Najbolja stvar u vezi jaja je što zahtijevaju jako malu tehniku pripreme da bi imala sjajan ukus. Tvrdo kuvana se mogu isjeckati i uljepšati svaku salatu, a prženo na oko obloženo preko kuvanog pirinča može pružiti neopisiv užitak. Sušeni paradajz Mnogi recepti se pozivaju na paradajz kada im treba sastojak koji će uravnotežiti i ublažiti neko jelo. Ukoliko uživate u pripremi sendviča, soseva ili pasta kod kuće, ovo je glavni sastojak koji treba da se nađe u vašoj kuhinji. Glavni problem je u tome što svjež paradajz ne ostaje pretjerano dugo svjež, zato je sušeni paradajz mnogo bolje rješenje. Jedan sušeni paradajz nudi mnogo intenzivniji i jači ukus i tegla puna ovih paradajzića traje mnogo duže od kese svježih. Pošto su teži za žvakanje, preporučuje se da se isjeckaju na zalogajčiće i promiješaju u salatama, omletima ili kao jedan od sastojaka u pripremi ćufti. Javorov sirup Predstavlja nekrunisanog kralja među prelivima, ali ne budite toliko brzi u rasklanjanju kada ga prelijete preko palačinki. Njegova duboka slatkoća ga čini idealnim sastojkom za kisjelkasta jela, sladak krompir i salate. Posegnite za njim kada želite da poboljšate ukus jelu i dodate mu bogatu karamelastu strukturu.

Pitajte bilo kog vrsnog kuvara o najzastupljenijem sastojku u skoro svim jelima, jaja će biti vrlo vjerovatno na toj listi

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

Pirinač Osnova je svakom jelu mnogih kuhinja širom svijeta i to sa razlogom: jeftin je, dugo traje i nevjerovatno je svestran. Ukoliko jelu nedostaje nešto, činija pirinča će odmah osvježiti ukus. Možete ga ukrasiti povrćem i začinima tako da on igra glavnu ulogu. Umotajte ga u tortilju, pomiješajte sa povrćem i piletinom da napravite supu ili ga jednostavno prelijte maslinovim uljem i poslužite uz meso, u svakom slučaju će ispasti odlična kombinacija. (Stvar ukusa)

KUVAR

Ljuti sos, bijeli luk, slanina... Ljuti sos Ukoliko je hrana koju pripremate kod kuće blaga i pomalo dosadna, ljuti sos će biti vaš spas. Pečena pileća prsa, kuvani brokoli i meksički pasulj mogu uz par kapi ljutog sosa preći od nezanimljivog do urnebesnog jela. Bijeli luk Ne postoji odgovarajuća zamjena za ukus bijelog luka. Od Tajlanda do Italije, korišćen je kao glavni sastojak mnogih internacionalnih jela širom svijeta. Ako vašem jelu nedostaje tajni sastojak, dodajte mu malo proprženog luka. Meso, riba, povrće, paste, sosevi, mogu poboljšati kvalitet u njegovom prisustvu. Ukoliko ste istinski obožavatelj ove namirnice, probajte da ga ubacite zajedno sa puterom u pore hljeba i zapečete u rerni, bićete oduševljeni. Slanina Postoji li jedno jelo koje slanina ne može da poboljša? Zato što je uglavnom sušena, traje mnogo duže u vašem frižideru od ostalih tipova mesa. Možete je propržiti i nabacati na vašu pastu karbonaru, ili preko sočnog omleta ili pirinča da osvježi taj ukus. Dimljeni slankasti ukus je takođe vrlo dobrodošao u makaronama sa sirom.

Ukoliko je hrana koju pripremate kod kuće blaga i pomalo dosadna, ljuti sos će biti vaš spas

Postoji li jedno jelo koje slanina ne može da poboljša? Zato što je uglavnom sušena, traje mnogo duže u vašem frižideru od ostalih tipova mesa

KUVAR

POSLASTICE

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

Breskve, kajsije i nektarine

Sočne štangle Potrebno je: 100 g šećera, 8 kajsija, 125 g putera, 150 g crne čokolade, 125 g piškota, 500 g neslanog krem sira, 3 lista želatina, 400 g šlaga i ulje za premazivanje. Puter otopite i malo ohladite. Čokoladu izlomite na manje komade i istopite na pari, uz stalno miješanje. Piškote izmrvite i pomiješajte sa puterom. Pleh veličine 24 x 24 cm premažite uljem, sipajte smjesu sa piškotama, pritisnite kašikom i ostavite da se hadi u frižideru 30 minuta. U međuvremenu želatin otopite u hladnoj vodi. Mikserom kremasto umutite sir i šećer, pa umiješajte otopljenu čokoladu. Ocijeđene listove želatina zagrijte na tihoj vatri, dodajte tri kašike čoko-krema, a zatim umiješajte ostatak krema i 150 g šlaga. Koru nafilujte čokokremom, poravnajte i vratite u frižider da se hladi 60 minuta. Kajsije operite, izva-

dite koštice, oljuštite i isijecite na kriške. Kolač premažite ostatkom šlaga, ukrasite kriškama kajsija i servirajte. (Trospratna) šlag torta Sastojci za tijesto: 120 g brašna, prstohvat soli, 150 g šećera, 5 jaja, 50 g mljevenog badema, 2 kašike kakao praha i 4 kašike tople vode. Za krem: 200 g pirea od bresaka, 100 g šećera, 400 ml slatke pavlake, kesica vanilin šećera i 9 listova želatina. Za ukrašavanje: 5 bresaka, 200 g šlaga, pečeni listići badema i nekoliko listića nane. Žumanca umutite sa šećerom i četiri kašike tople vode, dok smjesa ne bude pjenasto gusta. Izmiksujte čvrst snijeg od bjelanaca i prstohvata soli, pa umiješajte u umućena žumanca. Brašno pomiješajte s kakaom i bademima i postepeno dodajte u smjesu od jaja. Tijesto sipajte u okrugli kalup obložen masnim papirom i pecite u rerni zagrijanoj na 180 stepeni oko 40

minuta. Koru ohladite i dva puta isijecite poprečno tako da dobijete tri sprata prečnika 26, 22 i 18 centimetara. Na najširu koru stavite prsten za kalup i pričvrstite. Listove želatina otopite u hladnoj vodi, dobro ocijedite, zagrijte na pari i dodajte ispasirane breskve koje ste prethodno pomiješali sa šećerom. Mikserom umutite šlag od slatke pavlake i vanilin šećera, pa sjedinite sa smjesom od voćnog pirea. Prvu koru nafilujte trećinom krema, stavite koru srednje širine, namažite polovinom preostalog krema, poklopite najužom korom, premažite preostalim filom, poravnajte i ohladite u frižideru najmanje dva, tri sata. Tortu ukrasite šlagom, kriškama bresaka, pečenim bademima i listićem nane. Voćne puslice Za 4 osobe: 4 gotove puslica tortice (svaka od 10 g), konzerva od 425 ml bresaka (ili 400 g svežeg voća i 3 ka-

šike gustog soka od bresaka), 75 g crne čokolade, 2-3 kašike bijelog ruma, limeta i 5 stabljika nane. Puslice poređajte na papir za pečenje. Čokoladu izlomite na komade i otopite na pari. Posudu sklonite s ringle, malo ohladite, sipajte u plastičnu kesu, isijecite vrh i trakasto prelijte puslice. Umjesto plastične kese, za ukrašavanje puslica čokoladom možete upotrebiti kašiku. Puslice ostavite na papiru da se prosuše i čokolada stegne, oko 30 minuta. Breskve ocijedite i isijecite na kockice, a sok sačuvajte. Listiće nane operite, prosušite i sitno isjeckajte. Limetu operite, koru izrežite na uske trake i iscijedite sok. Kockice bresaka pomiješajte sa sokom i trakama limete, tri kašike soka, nanom i bijelim rumom. Poslije deset minuta marinirane breskve rasporedite preko puslica, ukrasite listićem nane i poslužite.

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

KUVAR

Voćne puslice Za 4 osobe: 4 gotove puslica tortice (svaka od 10 g), konzerva od 425 ml bresaka (ili 400 g svežeg voća i 3 kašike gustog soka od bresaka), 75 g crne čokolade, 2-3 kašike bijelog ruma, limeta i 5 stabljika nane.

Badem rolat i kokos puding

Kokos puding

Badem rolat Za tijesto: 100 g šećera, 3 jaja, 60 g brašna, pola kašičice praška za pecivo, 50 g mljevenih badema, pola kašičice ekstrakta vanile i 25 g listića badema. Za fil: 450 nektarina ili kajsija, 2 kašike šećera, 200 ml slatke pavlake, kesica šlag fiksa, 150 g grčkog jogurta, 2 kašike likera od kajsija i šećer u prahu za posipanje. Mikserom pjenasto umutite žumanca, šećer i ekstrakt vanile, a zatim dodajte čvrst snijeg od bjelanaca. Brašno izmiješajte s praškom za pecivo, mljevenim bademima i umiješajte u umućena jaja. Tijesto preručite u kalup obložen masnim papirom, pospite listićima badema i pecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni 10 minuta. Koru premjestite na kuhinjsku krpu posutu šećerom, urolajte i ohladite. Voće operite, izvadite koštice, oljuštite i isijecite na kriške. Slatku pavlaku izmiksujte sa šlag fiksom. Jogurt umutite sa šećerom i likerom, pa umiješajte šlag i voće. Koru nafilujte kremom, urolajte, ohladite 30 minuta, pospite šećerom u

prahu, isijecite na kriške i poslužite. Kokos puding Potrebno je: 3 nektarine (ili breskve), 150 ml kondenzovanog zaslađenog mlijeka, 5 žumanaca, 150 ml bademovog mlijeka, štapić vanile, 5 kašika likera od pomorandže, štapić cimeta i pola kašičice rendane limunove kore. Prokuvajte kondenzovano mlijeko, posudu sklonite s ringle, dodajte štapić cimeta, sjemenke vanile i ostavite da odstoji deset minuta. Mikserom umutite žumanca, postepeno sipajte kondenzovano mlijeko, umiješajte rendanu limunovu koru i ostavite sa strane. Poslije deset minuta dodajte bademovo mlijeko i procijedite. Puding sipajte u odgovarajuće kalupe potopljene u vodu i pecite u rerni zagrijanoj na 160 stepeni oko 40 minuta. Izvadite iz rerne i ohladite u frižideru. U međuvremenu, nektarine operite, izvadite koštice, oljuštite i izgnječite viljuškom. Na tacnu stavite voćni pire, prelijte likerom, dodajte ohlađen puding, ukrasite kriškama nektarina i servirajte.

(Trospratna) šlag torta Sastojci za tijesto: 120 g brašna, prstohvat soli, 150 g šećera, 5 jaja, 50 g mljevenog badema, 2 kašike kakao praha i 4 kašike tople vode. Za krem: 200 g pirea od bresaka, 100 g šećera, 400 ml slatke pavlake, kesica vanilin šećera i 9 listova želatina. Za ukrašavanje: 5 bresaka, 200 g šlaga, pečeni listići badema i nekoliko listića nane.

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

P Samac traži namješten stan u Podgorici - oko 50m2. Ne Preko Morače i ne u prizemlju stambene zgrade. Tel.067/563-541

SOBE Izdajem sobe (kuhinja, kupatilo, internet, klima) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Prednost osobe koje rade. Tel.067/555-065, 069/305-363

Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616 Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel.067/244-616

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614 Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133

TURIZAM

Prodajem imanje od 2.000m2 sa pomoćnim objektom od 80m2, Balijače, blizu DHL-a. Cijena 25.000 eura. Tel.069/974-367

Izdajem apartmane Velika plaža Ulcinj. Klima, TV, internet, parking, terasa, kuhinja. Nedaleko marketi, restorani, pošta, apoteka i predivne plaže. Telefon 067/516-054

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018

I Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt telefon 067/206-566

POSLOVNI PROSTOR

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić - Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Telefon 067/666-791

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Telefon 069/160-705 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Telefon 069/493-279

USLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

43 31

MALI OGLASI

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h

APARATI/OPREMA

Hitno potrebni moleri sa radnim iskustvom. Tel.067/260-408

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

POSAO Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999

RESTORANU ATRIO

(Delta City) potrebni: kuvar, pomoćni kuvar, pizza majstor, pomoćna radnica u kuhinji, radnica za pranje suđa, šanker i konobar. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Ne primamo sezonske radnike. Kontakt telefon 067 613 707

Tel. 068/276-363

Marketu u Podgorici potrebna radnica. Informacije na telefon 067/504-996 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

 VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

44•TVprogram 10:15 Serija: Gilmorove 11:00 Serija: Južnjačko srce 11:45 Serija: Šešir profesora Koste Vujića 12:40 Serija: Dvije djevojke bez love 13:00 Praktična žena 14:00 150 minuta 16:00 Serija: Brusko 16:30 Serija: Gilmorove 17:15 Serija: Južnjačko srce 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dvije djevojke bez love 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:05 Serija: Folk 22:00 Film: Mamaroš 23:55 Duoptrija 00:00 Noćni žurnal 00:15 Exkluziv 00:30 Serija: Nikita 01:15 Serija: Gilmorove 02:00 Serija: Južnjačko srce

PRVA Serija: Andrija i Anđelka, 20:30

09.00 Obrazovni program, r 11.00 Art magazin 11.30 Terra Montenegrina 12.00 Vijesti 12.05 Film 13.45 SAT, reportaža, Bez predaje 18:00 Dok. program BBC 19.00 Nodi 19.30 Dnevnik 2 20.05 Strani dok. program 21.00 Serijski program: Tajna starog mosta, r 22.00 Film 23.45 VOA glas Amerike

RTCG 2 Dnevnik 2, 19:30

10.00 13.00 13.06 13.25 13.31 14.00 14.06 14.15 15.30 16.05 17.00 17.30 17.35 18.20 19.30 19.55 20.05 21.15 23.15 23.45 00.00

Vijesti Vijesti Meridijani, r Topshop Sat tv Vijesti Nodi Muzika Dnevnik 1 Serija: Tajna starog mosta Slobodna Evropa Dnevnik na gestovnom jeziku Serija: Opasne igre Serija: Budva na pjenu od mora Dnevnik 2 Sport Akcenti Film: Riječi Dnevnik 3 Meridijani Serija: Budva na pjenu od mora

RTCG 1 Serija: Opasne igre, 17.36

10:00 10:45 11:00 11:30 11:45 12:15 14.00 15:15 15:45 18:30 20:15 21:15 22:15 23:45

Dogodilo se… Zabava Ekstremno Legende Moda Grad koji volim/r Zabava Zona sumaka/r Na domaćem terenu Sportski intermezzo Na domaćem terenu/r Hramovi Crne Gore Gušteranje Otium/r

777 Na domaćem terenu, 15.45

10:23 11:00 11:23 12:03 12:10 12:24 13:03 17:06 17:09 18:00 18:20 18:52 19:07 20:14 21:28 22:03 23:41 00:03 00:10 00:14 00:43

City kids M Premijera Premijer Sportisimo City M Seks i Grad Audicija r 5 minuta kuvajte sa Džajom Kafanica blizu SIS-a Info monte Premijera Sportisimo Elif Bahar Zehra Sve za ljubav City M Sportisimo Meteo PLUS Seks i Grad Film: Pljačka za tvoju dušu

MBC Hrana i vino, 17:30

Informativa

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

07:00 Boje Jutra 10:00 Vijesti u 10 11:25 Bez granica, specijal 12:00 Vijesti u 12 12:45 Hotel Vavilon, r serija 14:00 Vijesti u 2 14:10 Buka 14:10 Hotel Vavilon, r serija 15:00 Boje ljeta 15:30 Poaro 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Perspektiva 17:20 Tajne, serija 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Život teče dalje, serija 20:00 Poaro, serija 21:00 Hotel Vavilon, serija 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Bez granica 23:30 Poaro, 00:30 Boje ljeta 01:00 Hotel Vavilon, r

PINK Infomonte, 18.00

10:00 Aljazeera, dokumentrani program 11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 12:35 MBC Muzička Top Lista 14:00 Aljazeera 16:30 Lijek iz prirode 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 20:10 Bez recepta 21:30 Aljazeera 23:05 Recite Aljazeeri 23:30 Sportski program Aljazeere 00:00 Zapisano u zvijezdama 02:00 MBC Muzika

Sport

VIJESTI Bez granica, 22.30

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

TV NIKŠIĆ Čast i poštovanje, 13.05

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:00 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00

VOA Film 5 do 5 (r) Živa istina (r) Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Živa istina (r) 5 do 5 Summer Edition Forum Club A International (r) Autoshop Showroom Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor Club A Forum Film

ATLAS 5 do 5 Summer Edition, 16.55

08:00 10:00 10:30 11:00 12:00 12:05 13:50 15:00 18:45 19:00 19:35 20:00 20:30 20:45 21:00 22:00 22:35 23:25

Na dva mora Serija Muzički program Hrana i vino Vijesti Film Muzički program Film Bioskopske najave Polis Grad teatar Budva Emisija: Prelaz Muzički program Bioskopske najave Serija Polis Na dva mora Film

TV BUDVA Film 23.25

TVPROGRAM•45

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA PRVA, Mamaroš, 22.00

CINEPLEXX PODGORICA Dan Nezavisnosti: Nova prijetnja 15:45 Kada se ugase svijetla 18:30, 20:15, 22:00 Ledeno doba: Veliki udar 15:00, 16:15, 17:00, 18:00 - (sinh), 19:30(titl.) Legenda o Tarzanu 16:00, 18:15, 20:45 Obavještajci 20:30, 22:30 Star Trek: Izvan granica 15:30, 17:45, 18:45, 20:00, 21:00, 22:15 VDDŽ - Veliki dobroćudni džin 16:30 Velika iluzija 2 21:30

Pera je tipični mamin dečko (mamaroš). Nakon što je osvojio Zelenu kartu, njih dvoje bježe iz Srbije za vrijeme bombardovanja 1999. godine. Iznenađujuće, ali mama se tamo mnogo bolje snalazi uprkos ideološkim razlikama. Uloge: Bogdan Diklić, Mira Banjac, Bane Vidaković, Anita Mančić, Sergej Trifunović, Goran Radaković, Miša Samolov, Vlasta Velisavljević, Milan Marić Švaba, Dragan Bjelogrlić, Žiža Stojanović, Tatjana Beljakova, Raslav Sekulović, Saša Sinđelić, Viktor Janković, Xiaojin Chu, Jelena Mit, Žika Milenković, Izeta Devedžić...

PINK, Pljačka za tvoju dušu, 00.43 Džoni Noksvil pokazao se sjajnim u prvoj ulozi u kojoj se pojavljuje kao motorista i rock’n’roll menadžer po imenu Fil Kaufman. Nakon smrti legendarnog pjevača Grama Parsonsa, Kaufman ispunjava obećanje koje mu je dao i pokušava da ga sahrani u Joshua Tree. Proganjan od policije, Gramovog oca i Gramove bivše djevojke Beti, Kaufman kreće na mračnu i komičnu avanturu, duboko u pustinju. Uloge: Johnny Knoxville, Christina Applegate, Robert Foster, Michael Shannon Režija: David Caffrey.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS1

10.05 10.55 11.25 11.30 12.00 12.15 12.45 14.05 14.50 15.10 15.55 17.00 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00 23.15 23.50 00.10 00.25 00.35

HRT1

Serija: Put za Ejvonli Lov i ribolov: Somovi sa Ebra Protezanje Eko karavan Dnevnik Sport plus Serija: Hotel Grand Serija: Pandur” Ekipa Ovo je Srbija Serija: Vratiće se rode Dnevnik RT Vojvodina Oko Kviz: Slagalica Vrijeme Dnevnik Serija: Vratiće se rode Film: Hladni jul Šesti krug Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik Serija: “Pandur”

10.01 12.00 12.15 12.19 12.26 14.00 14.48 15.13 16.00 17.00 17.18 17.34 18.20 19.00 19.57 20.00 20.45 21.35 23.20 23.55 00.50

FOX

Plodovi zemlje Dnevnik Sport Vrijeme Serija: Italijanska nevesta Serija: Mekleodove ćerke Jelovnici izgubljenog vremena Najbolje iz Lijepom našom Serija: U registraturi Vijesti TV kalendar Hrvatska uživo Serija. Odmori se, zaslužio si Dnevnik Vrijeme Bingo Serija: Kedar Kouv Film: Zaštitnik Dnevnik Film: Časna sestra Pevaj moju pesmu

11.00 12.00 13.50 14.40 14.55 15.20 16.10 17.10 18.05 19.00 19.20 20.00 21.00 22.00 22.55 23.20 23.55 00.50

Serija: Otac deteta Serija: Uvod u anatomiju Kako izgledam Kuvanje bez granica Zadrži ili prodaj Serija: Opake služavke Serija: Otac deteta Serija: Bivši Serija: Ludnica u Klivlendu Serija: Kristela Serija: Seks i grad Serija: Šapat duhova Serija. Južnjačko srce Serija: Opake služavke Serija: Kristela Serija: Seks i grad Serija: Otac deteta Serija: Život s Fren

ARENASPORT1

MTV ADRIA

08.30

10.00 11.00 12.00 12.10 13.40 13.50

09.00 10.30 11.00 13.30 15.30 17.45 19.45 21.00 22.55 00.00 01.30 04.00 04.30

Fudbal, pregled Kopa Libertadores Košarka: Crvena zvezda - Tajfun Arenasport vijesti Fudbal: Melburn Viktori - Juventus Fudbal: Mančester Siti - Mančester Junajted, uživo Fudbal, Arsenal TV arhiva Fudbal: Široki Brijeg - Vitez Dokumentarni film: It’s Time Fudbal: Bačka Partizan Arenasport vijesti Fudbal: Vitoria Santos Boks: Terens Krouford Viktor Postol Weekly - MAGAZIN Fudbal: Crvena zvezda Napredak

14.20 14.40 15.00 15.30 16.20 16.30 17.10 18.00 18.20 18.40 19.00 19.50 20.00 20.50 21.00 21.30 22.30 22.40

Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Domaćica 3 From 1 Summer Festival Report MTV’s Bugging Out Ridiculousness Slf Music 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 MTV Suspect MTV’s Bugging Out Ridiculousness Ridiculousness 3 From 1 World Stage Jelen Top 10 Rock Chart 3 From 1 Brothers Green Brothers Green 3 From 1 Foxes Pop ‘Till You Drop Top 20

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

FOTO UBOD Hju Hefner prije 40 godina

Drvo paradajza

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3391

2016-01-25

8 8 5 6

7 9

6 8

3 7

7 4

2016-01-26

Medium level

9 5

5 8

2 7 5 3 8 6 9 4 1 Sudoku puzzle No. 2650 2014-01-14

4 8

8 3

1 5

9 1

7 2

4 3 8Puzzle 5 1 solution: 9 6 2 7

7 4

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3392

Sudoku puzzle No. 2659 2014-01-23

www.sudokukingdom.com 7 8 3 1 5 4 2 6

4 3

Medium level

3 5

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

Word Search Puzzle #A299YV

Canteen

IGLOO Gaunt JINXING Genie JOYSTICK GiantKNEES LEERIER LEVER Grade MAYBE Hovers

NEGLIGEE NOISE Resident OBESE Leerier OUTPUTSSatanic PEELS Scaly Lever PERIL Maybe Seamen PROVOKES RAZES Negligee Sectors RESIDENT Noise SATANIC Steamy SCALY Stomp Obese SEAMEN Outputs SECTORS Timer STEAMY

Cater

Igloo

Peril

Cavities

Jinxing

Chastise

Joystick

ADDED ALLAYED Added ARMIES Allayed BASIS BELLY Armies BOAST Basis BURIAL CAGES Belly CANTEEN Boast CATER CAVITIES Burial CHASTISE CHEWY Cages CIGARS

CROWNS

DEALT Chewy

GAUNT

Cigars GENIE

GIANT Crowns

GRADE

DealtHOVERS

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Počnite više da izlazite, ne povlačite se u samoću, tako nećete nikog upoznati. Ako ste na putu, izvjesno je novo poznanstvo. Što se tiče posla, uzdajte se u sebe.

BIK Trudite se da uživate u svakom trenutku sa partnerom. Pokažite mu koliko vam je stalo do vaše veze. Manje poslovne probleme brzo ćete riješiti.

BLIZANCI Partner vam je ljubomoran, ili se naviknite ili prekinite vezu. Morate biti malo tolerantniji. Na poslu budite oprezni i klonite se sukoba. Napeti ste.

VAGA Malo se više angažujte da se svidite suprotnom polu. Ne čekajte uvijek da neko drugi napravi prvi korak. Vaš trud i rad nije još uvijek vidljiv ali biće...

ŠKORPIJA Emocije su obostrane, poslije dužeg vremena uživate sa voljenom osobom. Trudite se da tako ostane. Oni koji nijesu u vezi imaće susret sa osobom iz okoline.

STRIJELAC Imaćete malu svađu sa partnerom, ali ovog puta ne vašom krivicom. Otvorenim razgovorom se sve rješava. Budite strljivi što se tiče napredovanja na poslu.

Knees

Peels

RAK Mnogo toga zavisi od vas, a ne od partnera. Nemojte misliti da ste vi uvijek u pravu. Danas se nećete najbolje snalaziti zbog previše obaveza.

Tongs

JARAC Miran ljubavni život. Vrijeme provodite uživajući u mirnim trenucima sa voljenom osobom. Ojačaćete poslovne kontakte, bićete uspješni u povezivanju sa ljudima.

REBUS Provokes Razes

LAV Uglavnom birate slične partnere. Imaćete lijep izlazak sa partnerom. Mali porodični problemi brzo će se izgladiti. Finasije su stabilne. Zdravlje dobro.

DJEVICA Posvetite malo više pažnje voljenoj osobi. Zbog poslovnih obaveza ste je zapostavili. Jedan prijatelj koga niste dugo vidjeli će vam se javiti. Imunitet opada.

Rješenje iz prethodnog broja: Popi sokove veverica

VODOLIJA Kvalitetnom komunikacijom možete učvrstiti odnos sa partnerom. Bićete zaokupljeni voljenom osobom i odnosom sa porodicom. Ponekad se nećete složiti sa kolegama.

RIBE Budite pažljivi i birajte riječi kako ne biste pokvarili harmoniju. Oni koji su sami - potrudite se da to promijenite. Ne zatvarajte se i izlazite.

SPORT

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

U A diviziju sa 78 76 zlatom oko vrata

EP B DIVIZIJE CRNA GORA NAKON PRODUĹ˝ETKA BOLJA OD ISLANDA 78:76 CRNA GORA

ISLAND

27 14 18 12 16 13 16 26

Foto:

PRODUĹ˝ETAK

ÄŒarapiÄ‡ 5 Hermanson KrivokapiÄ‡ 17 Jenson BakiÄ‡ - Gudmundson 23 KaleziÄ‡ - Birgison 17 RadunoviÄ‡ 4 Palson 10 BoĹĄkoviÄ‡ - Stefanson 3 PopoviÄ‡ 21 Jonson 14 BaÄ‡oviÄ‡ 6 Vignison 3 HadĹžibegoviÄ‡ 5 Agustson IliÄ‡ 14 Fridrikson NikoliÄ‡ 4 Gilfason 6 KneĹževiÄ‡ 2 Hlinason Selektor: Selektor: Finur Frejr DuĹĄan Stefanson DubljeviÄ‡

SKOTI HOPSON U ZAGREBU Cedevita je dobila veliko pojaÄ?anje - Skoti Hopson je novi Ä?lan zagrebaÄ?ke ekipe! Njemu je istekao ugovor sa FoĹĄan Long Lajonsima iz Kine, a ovo Ä‡e mu biti povratak u Evropu. Ljubitelji â€œigre pod obruÄ?imaâ€? dobro pamte njegove igre u Efesu kada je na 11 utakmica u Evroligi prosjeÄ?no biljeĹžio 15,5 poena uz 4,2 skoka. Evropsku karijeru je poÄ?eo u Kolososu, igrao je za Hapoel Eilat, Klivlend, Kanton ÄŒarg, Siu Fols Skajfors i Laboral KuÄ‡u. Prije odliÄ?nog 26-godiĹĄnjeg beka ĹĄampion Hrvatske je dogovorio saradnju sa Dejvidom Stoktonom (sin DĹžona Stoktona), a zadrĹžala je Mira Bilana, Luku BabiÄ‡a i Marka ArapoviÄ‡a. A.K.

15,5 POENA 11 MEÄŒEVA POSTIZAO JE SKOTI HOPSON U EVROLIGI U DRESU EFESA

TIP 1

Man. Siti - Man. Jun

kvota 1.75

Foto:

DANA 2

7:5

HALKIDA - Dvorana: Tasos Kamburis. Gledalaca: 2500. Sudije: Fernando RoÄ‡a (Portugal), Mikola Ambrosov (Ukrajina), Ernad KaroviÄ‡ (Bosna i Hercegovina).

Bili su briljantni u Halkidi: Slavlje naĹĄih mladih koĹĄarkaĹĄa U subotu su ulaskom u finale obezbijedili povratak u A diviziju, ali im to nije bilo dovoljno - mlada koĹĄarkaĹĄka reprezentacija Crne Gore je nakon produĹžetka savladala Island (78:76) i osvojila Evropsko prvenstvo B divizije u GrÄ?koj. BaĹĄ kao i u svaku utakmicu na turniru i sinoÄ‡ su izabranici DuĹĄana DubljeviÄ‡a krenuli furiozno u meÄ?, a razlika je konstantno bila dvocifrena. Sve je funkcionisalo perfektno sve do posljednje

18 SKOKOVA IMAO JE ALEKSA ILIÄ† U SINOÄ†NJEM FINALU

Ä?etvrtine. IslanÄ‘ani su dodali gas, â€œcrveniâ€? su se malo pogubili i polako su istopili

prednost. Trojku za izjendaÄ?enje, na 18 sekundi prije kraja je pogodio Kristin Palson. Na drugoj strani Petar PopoviÄ‡ je krenuo u prodor, ali je kasno izbacio loptu i otiĹĄlo se u dodatnih pet minuta. NaĹĄi momci su imali viĹĄe sreÄ‡e i strpljenja i upisali su sedmu pobjedu u isto toliko meÄ?eva u Halkidi. Tri igraÄ?a u naĹĄoj selekciji su imali dvocifren uÄ?inak - Petar PopoviÄ‡ je bio najefikasniji 21 poen, MiloĹĄ KrivokapiÄ‡ je dodao 17, dok je Aleksa IliÄ‡ odigrao

joĹĄ jedan briljantan meÄ? 14 poena i Ä?ak 18 skokova. U meÄ?u za treÄ‡e mjesto, GrÄ?ka je savladala Hrvatsku (73:67) i izborila plasman u elitnu diviziju evropske koĹĄarke. A.K.

U MEÄŒU ZA TREÄ†E MJESTO, GRÄŒKA JE SAVLADALA HRVATSKU (73:67) I IZBORILA PLASMAN U ELITNU DIVIZIJU EVROPSKE KOĹ ARKE

IV MEÄ?UNARODNI ATLETSKI MITING ÂŞ IVANGRAD 2016Âş U BERANAMA

Marija kasno poletjela do rekorda Dugo je pokuĹĄavala, a sinoÄ‡ je to i uspjela - Marija VukoviÄ‡ postavila je novi crnogorski rekord u vis sa preskoÄ?enih 195 centimetara. Ona je tu visinu preskoÄ?ila juÄ?e na IV MeÄ‘unarodnom atletskom mitingu Ivangrad 2016 u Beranama. Ovaj rezultat je ujedno i za dva centimetra bolji rezultat od norme za Olimpijske igre u Rio de Ĺ˝aneiru, ali je za put u Brazil kasno, jer su veÄ‡ kompletirani spiskovi za atletski miting u Riju. Najbolji atletiÄ?ari u muĹĄkoj konkurenciji su Strahinja JovanÄ?eviÄ‡ (skok u dalj, 7,86m) sa 1107 bodova,

drugi je bio Hamza AliÄ‡ (bacanje kugle, 19,72m) sa 1104 boda, a treÄ‡i Lazar AniÄ‡ (skok u dalj, 7,53m) sa 1036 bodova. Druga u Ĺženskoj konkurenciji je bila Katarina IliÄ‡ (400m, 55,71 sekund) sa 987 bodova, dok je treÄ‡a bila Tanja MarkoviÄ‡ (skok u dalj, 5,92m) sa 970 bodova. Na takmiÄ?enju je oboreno Ä?ak 12 rekorda mitinga. Miting koji je odrĹžan pod pokroviteljstvom Atletskog saveza Crne Gore i Uprave za sport i mlade je okupio oko 100 takmiÄ?ara iz 19 atletskih klubova Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Crne Gore. A.K.

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

SPORT

FORMULA 1: VELIKA NAGRADA MAĐARSKE

LUIS PONOVO ZASIJAO

Kris Frum slavi sa svojim klupskim drugovima

ZAVRŠEN 103. TUR D FRANS KRIS FRUM TREĆI PUT

Pariz se poklonio Frumu

Pred posljednju etapu sve se znalo, samo se čekala zvanična potvrda. Dobili smo je juče na predivnim Jelisejskim poljima u Parizu - Kris Frum pobjednik je ovogodišnje legendarne trke Tur d Frans koja je vožena po 103. put. Fenomenalni Britanac je

ETAPNE POBJEDE OSTVARIO JE KRIS FRUM NA OVOGODIŠNJEM TUR D FRANSU

DA LI STE ZNALI? Da je Kris Frum prvi biciklista koji je uspio da odbrani titulu na Tur d Fransu još od 1995. godine i Migela Induraina

skoro cijelu trku nosio žutu majicu i potpuno zasluženo je stigao do trećeg, drugog uzastopnog trijumfa na najprestižnijoj biciklističkoj trci na svijetu. Vozač Skaja je na Turu slavio i 2013. i 2015. godine. Pobjednik posljednje etape, koja je vožena od Šantilija do Pariza, a duga je 113 kilometara, je bio Andre Grajpel. “Ovo je pobjeda za mog sina Kelana, a moje misli su sa onima koji su izgubili živote u tragediji u Nici. Svi mi volim Tur, jer je nepredvidiv. Ali i zbog strasti navijača pored puta, ljepote francuskih sela i prijateljstava. Ove stvari se nikad neće promijeniti”, rekao je Frum i dodao. “Živio Tur i živjela Francuska”. Kris Frum je takođe postao i prvi britanski biciklista koji je tri puta osvajao Tur, a tek osmi, ne računajući Lensa Armstronga, koji je osvojio tri ili više titula na Turu. Najbolji u klasifikaciji poena i vlasnik zelene majice je Peter Sagan, kralj uspona (tačkasta majica) je Rafal Majka, dok je najbolji mladi vozač Adam Jejts. A.K.

Imao je Niko Rozberg pol poziciju pred 11. trku ovogodišnjeg šampionata Formule 1, ali Hungaroring jednostavno odgovara crnom biseru - Luis Hamilton pobjednik je Velike nagrade Mađarske. Osim pobjede u Budimpešti, vozač Mercedesa je od klupskog kolege preuzeo i prvo mjesto u generalnom plasmanu, a sada ima šest bodova više od Rozberga. Ovo je prvi put ove sezone da se Hamilton nalazi na vodećoj poziciji u generalnom plasmanu. “Početak trke je sve riješio, dobro sam krenuo, imao sam jedan bolid Red Bula sa unutrašnje strane, tako da je bilo dosta priti-

PUT JE LUIS HAMILTON OSVOJIO TITULU NA VELIKOJ NAGRADI MAĐARSKE ska u prvom redu. Kakav dan! Drago mi je zbog tima, uradili su nevjerovatan posao”, rekao je Luis Hamilton nakon trke. Drugo mjesto je zauzeo Niko Rozberg, a mjesta na podijumu se domogao i vozač Red Bula Danijel Rikardo. A.K.

TAKMIČARA JE ODUSTALO OD OVOGODIŠNJE LEGENDARNE TRKE

PLASMAN ŽUTA MAJICA (Generalni plasman) Kris Frum ZELENA MAJICA (Klasifikacija poena) Peter Sagan TAČKASTA MAJICA (Kralj uspona) Rafal Majka BIJELA MAJICA (Najbolji mladi vozač) Adam Jejts

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 17.00h ATP Toronto, tenis 18.30h WTA Montreal, tenis

SPORTKLUB 2 17.00h ATP Toronto, tenis 01.00h ATP Toronto, tenis

SPORTKLUB 3 20.45h Rendžers - Stranrir, fudbal

ARENASPORT 1 13.30h Mančester siti - Mančester junajted, fudbal

EUROSPORT 08.00h Turnir u Kini, snuker 15.15h Trka Valonije, biciklizam

SPORT

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

DA LI STE ZNALI? Ratko Radovanović je sa Jugoslavijom osvojio tri zlatne medalje (EP 1977, SP 1978, OI 1980), jednu srebrnu (EP 1981), te pet bronzanih kovanica (EP 1979. i 1987, SP 1982. i 1986, OI 1984)

Omiljen među fanovima: Ratko Radovanović na ramenima navijača nakon osvajanja Kupa šampiona sa Bosnom 1979. godine

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

TEK KAD ODEŠ TAMO, ZNAŠ DA JE ČAROBNO Legendarni košarkaš Ratko Radovanović za Dnevne novine o uspjesima, čarobnjacima pod obručima, previdu KSCG...

⌦ Miloš Antić, Bojan Topalović Kao 13. igrač na Olimpijskim igrama u Montrealu 1976. sa strane je gledao kako njegovi zemljaci - pokojni Rajko Žižić i velemajstor Žarko Varajić - stavljaju srebro oko vrata, zajedno sa Rajkom u Moskvi 1980. je zagrizao najsjajnije odličje, da bi se opet sa Žižićem u Los Anđelesu 1984. popeo na pobjedničko postolje. Tada se slavila bronza. Tri učešća na veličanstvenim Igrama, tri medalje... To vam je priča nezaboravnog diva u reketu Ratka Radovanovića. Međutim, daleko od toga da sve može da stane u samo jednu rečenicu... “Samo ko ode tamo zna šta su Olimpijske igre. Definitivno je to san svakog sportiste, tu nema

priče“, govori za Dnevne novine legendarni centar poslije jutarnje šetnje Beogradom... “Za svakog sportistu je to nešto najveće što može da doživi. Bio sam tri puta, doživio na pravi način“. A koga se posebno sjećate? “Sjećam se da je Majkl Džordan te 1984. igrao, a onda je uplo-

IMAO SAM LUDU SREĆU. MORAŠ BITI KVALITETAN IGRAČ, ALI OPET DA BI UPAO U JEDNU JAKU REPREZENTACIJU KAKVA JE BILA JUGOSLAVIJA MORAŠ DA IMAŠ SREĆE. IGRAO SAM SA NAJVE-

ĆIM IGRAČIMA U ISTORIJI, MORAM BITI PONOSAN

Legende za sva vremena: Ćosić, Slavnić, Skorče, Dalipagić, Delibašić (iza Praje), Nakić, Krstulović, Knego, Radovanović, Žižić, Jerkov. Kićanović zbog povrede nije mogao da izađe na dodjelu medalja, njegovu medalju primio je Moka Slavnić

vio u NBA karijeru. Vidiš dosta velikih sportista, ali jednostavno nemaš previše vremena, jer je svaki minut isprogramiran“, riječi su 59-godišnjeg čovjeka koji je rođen u Nevesinju.

■ BOSNA, EP, SP! ALI, OI SU OI

Uvijek nasmijani Raša je osvojio sve što se moglo osvojiti devet medalja ima sa reprezentacijom Jugoslavije (tri zlata, jedno srebro, pet bronzi), sa sarajevskom Bosnom je bio klupski šampion Evrope 1979. godine, ali Moskva je nešto posebno... “Bosna, prvenstva Evrope i svijeta su događaji koji su nezaboravni, ali ne postoji ništa ljepše nego se sjetiti toga zlata iz 1980. To je kruna cijele karije-

Dominantna figura pod obručima: Ratko Radovanović u dresu italijanske Venecije

SPORT

Foto:

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

JOŠ 11 DANA Greška KSCG koja ne boli Ratko Radovanović se pojavio na glamuroznoj svečanosti Košarkaškog saveza Crne Gore povodom proslave jubileja - 60 godina od osnivanja KSCG - dobio je “plaketu“. I to je trn u oku svakom ljubitelju magične igre pod obručima, jer ako je neko od Crnogoraca zaslužio “zlatnu značku KSCG“ onda

je to legendarni centar koji je jedan od najtrofejnijih jugoslovenskih igrača u istoriji. “Dobio sam plaketu. Možda se pogriješilo, možda nije, ali ne bih se vraćao na to. Ako ti je neko nešto namijenio treba da budeš tu, a ja sam došao. To je život“, ne osjeti se negativa u glasu Radovanovića.

MEDALJA IMA RATKO RADOVANOVIĆ SA OI, SP I EP - VIŠE OD NJEGA IMAJU SAMO DRAŽEN DALIPAGIĆ (12), TE DRAGAN KIĆANOVIĆ I VLADE DIVAC (10)

205 UTAKMICA JE ODIGRAO U PLAVOM DRESU RATKO RADOVANOVIĆ

Gdje je i šta danas radi Ratko Radovanović? Kao igrač na parketu je proveo 18 godina, punih 14 godina (najviše u FMP-u iz Železnika) je radio pored aut linije kao funkcioner (sportski direktor, izvršni direktor...), a šta danas radi 59-godišnji Ratko Radovanović? “Uživam. I odmaram. Živim u Beogradu, najviše vremena provodim sa porodicom. Kao igrač, re“, govorio nam Radovanović, koji je zajedno sa Androm Knegom, Draganom Kićanovićem, Rajkom Žižićem, Mihovilom Nakićem, Željkom Jerkovim, Brankom Skročeom, Zoranom Slavnićem, Krešimirom Ćosićem, Dujem Krstulovićem, Draženom Dalipagićem i Mirzom Delibašićem redom pobjeđivao Senegal, Poljsku, Španiju, Italiju, Kubu, Rusiju, Brazil, pa u finalu opet Italiju.

pomoćni trener, trener, sportski direktor, ne znam šta sve nisam bio za 14 godina stalno sam bio uz ekipu, pa sam odjednom vidio da su djeca porasla. Sa njima je uvijek bila supruga, naravno uvijek je bila dežurni krivac ako nešto nije dobro“, govori nam kroz smijeh Radovanović... “Sada sam posvećen familiji i super se osjećam“.

2.175 KOŠEVA JE POSTIGAO LEGENDARNI CENTAR IGRAJUĆI ZA REPREZENTACIJU SFRJ

Jedini ko je možda tada mogao da parira “plavima“ su SAD, ali Ameri nisu učestvovali u Mo-

skvi - zbog politike... “Vjerovatno je to bila stvar politike uprkos tome što politika ne smije nikada da bude unutar sporta. Iskreno, žao mi je što SAD nisu učestvovale“, jasan je čovjek od koga su bježali kada bi se pojavio sa svojih 212 centimetara.

■ KAKVU SAM LUDU SREĆU IMAO...

Napisali smo ko je igrao u Rusiji, dok su četiri godine ranije (Montreal 1976) tu bili još Blagoje Georgievski, Vinko Jelovac, Damir Šolman, Žarko Varajić, a četiri godine kasnije (LA, 1984) Dražen Petrović, Aleksandar Petrović, Nebojša Zorkić, Ivan Sunara, Sabit Hadžić, Emir Mutapčić, Branko Vukičević... “Imao sam ludu sreću. Moraš biti kvalitetan igrač, ali opet da bi upao u jednu jaku reprezentaciju kakva je bila Jugoslavija moraš da imaš sreće. Igrao sam još sa Dinom Rađom, Vladem Divcem, Tonijem Kukočem, Žarkom Paspaljem... Ako me pitate koja je reprezentacija najbolja,

reći ću vam: svaka u svoje vrijeme. Kao što i igrača vrhunskih ima dosta“, riječi su majstora koji je 18-godišnju karijeru vezao za samo tri kluba - Bosnu (1972 - 1983), Stad Frans (1983 - 1986) i Veneciju (1986 - 1990).

■ BILI SMO MEKI U GRADU ANĐELA

Zlato iz Moskve je istopljeno u bronzu na Igrama u Los Anđelesu 1984. godine. A sve je trebalo da bude drugačije... “Trebali smo da igramo finale sa SAD, ali Španija nas je eliminisala u polufinalu“, sjeća se Radovanović poraza 74:61, a onda trijumfa lakog Amera u finalu nad “furijom“ 96:65... “Realno, bili smo bolja ekipa od Španaca, ali nije nam se da-

lo. Malo smo i mi krivi, jer smo mislili da ćemo ih lagano proći. Međutim, uzeli smo bronzu savladavši Kanadu (88:82), a svaka medalja sa OI je veliki uspjeh“. Za kraj - rođen u Nevesinju, kako Crnogorac? Čak ste 1980. proglašeni za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine... “Rođen sam u Nevesinju, imam tamo veliko imanje, ali Nikšić je moj grad. Imam kuću u Kličevu, tu su mi sahranjeni i otac i majka. Odrastao sam u Nikšiću, košarkaški sam odrastao tamo, a kasnije je došlo Sarajevo i Bosna“, podvukao je Ratko Radovanović. Legenda koja nije često u medijima, ali koja je obilježila jednu epohu zlatne jugoslovenske košarke...

SPORT

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

RUSKI TIM IDE NA OI, BEZ ATLETIČARA

Odluka je donijeta - Međunarodni olimpijski komitet (MOK) nije suspendovao ruske sportiste zbog “doping skandala”, pa će Rusija učestvovati na OI. Međutim, konačnu odluku o suspenziji će donijeti pojedinačni sportski savezi, ali ništa ne bi trebalo da se promijeni što znači da će Rusija imati 321 predstavnika u Riju. Naravno, ruski atletičari (njih 68) neće putovati na OI što je od ranije poznato...

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

SREĆAN PUT, UČINITE N

foto: V. Ilić

Crnogorski olimpijski komitet na svečanom koktelu u Vili Gorica ispratio olimpijski tim na Igre u Riju - dominirao osmjeh naših sjajnih sportista

⌦ M.Antić, B.Topalović Osmjesi, pozdravi sa bine, pa silazak za srdačan međusobni razgovor i dijalog sa legendama crnogorskog sporta u kome su veliki sportisti vidjeli idole - Crnogorski olimpijski komitet Crne Gore je sa ponosom ispratio naše šampione na Olimpijske igre u Rio de Žaneiro. A promotivni spot koji je prezentovan najavljuje da će malena balkanska ljepotica u Brazilu biti hrabra. Baš tome se nada predsjednik COK Dušan Simonović... “Naša olimpijska priča je počela u Pekingu 2008. godine, ali rekao bih da nikada

nijesmo bili daleko od olimpijskih ideja. Na dobar način smo te godine predstavili našu državu”, rekao je Simonović u Vili Gorica poslije kratke storije o Olimpijskim igrama... “U Londonu smo nastupili sa ponosom, sa posebnom snagom, a to nam se posrećilo na drugom nastupu na OI - obradovale su nas naše lavice. Ta olimpijska medalja i doček će biti upisan zlatnim slovima u istoriju crnogorskog sporta. Niko nikada neće to moći da zaboravi”, jasan je predsjednik COK. Simonović se okrenuo ka sportistima, govor tijela mu je govorio da je ponosan, a

Dušan Simonović: Bili smo u školama, na univerzitetima, na plažama i planinama, bili smo na ulicama, trgovima, želeći da svima prenesemo olimpijski duh koji ima sjajne ideje i poruke

onda je objasnio kampanju za OI u Brazilu... “Isticali smo da su pobjednici među nama, željeli smo da najmlađoj populaciji kažemo da je važan pravi primjer u sportu. Željeli smo da im kažemo da bavljenje sportom može donijeti benefite. Bili smo u školama, na univerzitetima, na plažama i planinama, bili smo na ulicama, trgovima, želeći da svima prenesemo olimpijski duh koji ima sjajne ideje i poruke”, poručio je Simonović, koji je poželio “svu sreću našim ponosnim putnicima u Rio”. Nakon što je predsjednik COK-a promovisao Bojanu

Popović u barjaktarku na otvaranju OI, vrijeme je bilo da Filip Vujanović predsjednik Crne Gore simbolično legendarnoj rukometašici uruči našu zastavu, a zatim se obrati olimpijcima. “Čestitam vam učešće na OI, znam da ćete tamo biti naši ambasadori, znam da ćete se boriti srcem. Cijela Crna Gora će biti uz vas, navijaće za vas, biće ponosna na vas. Srećan put, želim vam mnogo uspjeha, a meni je lično drago što će Bojana nositi našu zastavu”, poručio je Vujanović. I mi ćemo dodati za kraj srećan put! I vratite nam se sa novom medaljom...

SPORT

Foto:

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

NAS PONOSNIM

JOŠ 11 DANA

Emotivna barjaktarka Bojana: Da zastavu podignemo na najviše postolje Srce je htjelo da iskoči iz grudi, suze su nekako ostale u očima, a emocije zaustavile dah Bojani Popović nakon što je Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta saopštio da će baš legendarna rukometašica biti nosilac naše zastave na otvaranju Olimpijskih igara u Riju. Taj 5. avgust i glamurozna Marakana za tridesetšestogodišnju Nišlijku sigurno će predstavljati nešto posebno... “Uzbuđena sam, ovo je ogromna čast, zadovoljstvo i zaista hvala svima na ukazanom povjerenju da budem ispred ovih divnih sportista na otvaranju Igara. Budite sigurni da ću sa ponosom nositi našu prelijepu zastavu”, kazala je iskusna rukometašica i obećala... “Daćemo sve od sebe da na najbolji mogući način predstavimo našu malu zemlju, da ne dozvolimo nikome da iako je veći, bude karakterno, emotivno i motivaciono jači od nas. Sve su to naše odlike, pokazali smo mnogo puta i bićete ponosni na nas, a mi ćemo sve uraditi da se zajedno radujemo nakon Rija”. Jedna od najboljih rukometašica svih vremena objasnila je i zbog čega se nakon četiri godine vratila rukometu. Šta je to, pored svega što je osvojila u prebogatoj karijeri, vuklo nazad na parket... “Uvijek sam govorila da nakon pauze, rođenja dvoje djece, jedino Olimpijske igre mogu da me “natjeraju” da se vratim. Dva mjeseca pravih priprema sam zaista uživala u svakom treningu, u glavi non-stop imala slike otvaranja Igara, utakmica. Svjesna sam da neću moći da radim ono što sam radila prije četiri godine, ali pružiću maksimum i biti na terenu samo kada budem na maksimalnom nivou”, poručila je Bojana, uz uvjerenje da će ova generacija lavica imati mnogo toga da kaže u Riju. “Ne mogu naravno da

obećam medalju, spremali smo se dobro, ali znamo da nas čeka težak posao. Svaki plasman u narednu rundu je uspjeh, imamo potencijal, samo da nas zdravlje posluži i možemo mnogo”, riječi su legendarnog broja 17. Mnogo znači - medalja? “Imali smo veliku želju da našu zastavu podigne-

Uzbuđena sam, ovo je ogromna čast, zadovoljstvo i zaista hvala svima na ukazanom povjerenju da budem ispred ovih divnih sportista na otvaranju Igara. Budite sigurni da ću sa ponosom nositi našu prelijepu zastavu.

mo na najviše postolje i prije četiri godine u Londonu. Nismo uspjeli, imamo misiju da probamo u Riju”.

Crnogorsku zastavu na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine nosio je legendarni vaterpolista Veljko Uskoković, dok je ogromna sportska čast četiri godine kasnije u Londonu pripala sjajnom džudisti Srđanu Mrvaljeviću

BOJANA POPOVIĆ: DVA MJESECA PRAVIH PRIPREMA SAM ZAISTA UŽIVALA U SVAKOM TRENINGU, U GLAVI NON-STOP IMALA SLIKE OTVARANJA IGARA, UTAKMICA. SVJESNA SAM DA NEĆU MOĆI DA RADIM ONO ŠTO SAM RADILA PRIJE ČETIRI GODINE, ALI PRUŽIĆU MAKSIMUM I BITI NA TERENU SAMO KADA BUDEM NA MAKSIMALNOM NIVOU

OLIMPIJCA U SEDAM SPORTOVA (RUKOMET, VATERPOLO, PLIVANJE, TENIS, ATLETIKA, DŽUDO, JEDRENJE) ĆE IMATI MALENA CRNA GORA NA IGRAMA U RIO DE ŽANEIRU

SPORT

ISKUSNI DEFANZIVAC U SELTIKU

Ture kod Rodžersa Bivši igrač Arsenala, Mančester sitija i Liverpula Kolo Ture pojačao je Seltik. Iskusni 35-godišnji defanzivac igraće za “kelte” godinu dana kao pozajmljen igrač kluba sa “Enfilda”, gdje ga Jirgen Klop nije vidio u svojim planovima, pa je Ture završio kod bivšeg trenera Liverpula Brendana Rodžersa, sa kojim je sarađivao u gradu Bitlsa od 2013. do 2015. A.P.

LIVERPUL PRIHVATIO 22 MILIONA

Džo Alen u Stouku

Vezista reprezentacije Velsa Džo Alen nalazi se na korak od prelaska u Stouk. “Potersi” su ponudili 22 miliona Liverpulu, a “redsi” odmah prihvatili ponuđeno, pa će 26-godišnji Alen gotovo sigurno nastaviti karijeru na “Britanija stadionu”. Svonsi je vodio u trci, ali se onda pojavio Stouk i ekspresno završio posao. A.P.

BEŠIKTAŠ DOVEO IGRAČA BARSELONE

Adriano u crno-bijelom Nakon šest godina Brazilac Adriano napustio je Barselonu i preselio se u Bešiktaš. Turci su za transfer izdvojili milione eura, dok će 31-godišnji igrač zaraditi 2,4 miliona eura po sezoni. Njega su na aerodromu dočekali oduševljeni navijači “crno-bijelih”, a pred Adrianom je nova avantura nakon 16 osvojenih trofeja sa Kataloncima. A.P.

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

INTERVJU SA LUKOM ĐORĐEVIĆ D

LUČESKU ME C ODLUČITI DA L

⌦ Uroš Radulović

ova sezona još nije počela u najjačim ligama svijeta, a jedan Crnogorac se već okitio titulom! Luka Đorđević je u subotu protiv CSKA (0:1), na velelepnom Lužnjikiju sa Zenitom došao do titule Superkupa Rusije.

Nova sezona još nije počela u najjačim ligama svijeta, a jedan Crnogorac se već okitio titulom! Luka Đorđević je u subotu protiv CSKA (0:1), na velelepnom Lužnjikiju sa Zenitom došao do titule Superkupa Rusije. Ono što još više raduje, jeste činjenica da je naš odlični ofanzivac imao udjela u cijeloj priči, odnosno petom trofeju kluba iz Sankt Peterburga u ovom takmičenju. Nekadašnji biser Mogrena je dobio šansu od 80. minuta i tako sa terena proslavio titulu s kojom se Zenit donekle osvetio ekipi iz Moskve koja je u protekloj sezoni došla do šampionskog lovora. “Predivan je osjećaj. Ovo je moj prvi trofej sa Zenitom, a nadam se da će ih biti još ove sezone. Dominirali

smo tokom čitave utakmice, tako da smo mogli i ubjedljivije da slavimo. Zadovoljan sam kako je sve proteklo i srećan sam što sam igrao”, poručio je Đorđević koji je još 2012. godine stigao u Zenit.

■ TRI GOLA - NIKAD BOLJE PRIPREME

I prije utakmice Superkupa, Đorđević je imao razloga za slavlje. Ovaj 22-godišnjak je počeo oštro da brusi svoju formu, te da se nameće novom treneru Zenita Mirčei Lučeskuu. Luka je u tri prijateljska meča postigao isto toliko golova - dva je dao Monaku (3:1), a jedan Sportingu iz Lisabona (4:2). “Osjećaj je bio izvanredan, jer smo igrali protiv vrhunskih ekipa. Dolaskom

novog trenera Zenit mijenja stil igre i mislim da smo na dobrom putu”, rekao nam je Đorđević. A, da li dolazak Lučeskua znači i veća minutaža našeg asa u ruskom gigantu? Đorđević je pričao sa, sada već bivšim, legendarnim trenerom Šahtjora... “Nekoliko puta sam razgovarao s njim i priča sa takvim stručnjakom je od neprocjenjive važnosti. Rekao mi je da me cijeni, da mogu puno da napredujem, tako da će on odlučiti da li ću igrati u Zenitu ili negdje drugo”.

■ NIKAD NIJESAM

BLIŽI PRVI TIMU

Radio je sa Lućianom Spaletijem, upoznao je sistem Andrea Viljaša-Boaša, ali Đorđević u Zenitu nikada nije dobio šansu da prezentuje sav potencijal. Uvijek se kalio i dokazivao na pozajmicama, ali ovo ljeto “miriše” na nešto novo nešto bolje... “Svi su zadovoljni mojim

MILAN SE POLAKO BUDI

Lov na Valera i Zazu

Milan je jako stidljiv do sada u prelaznom roku. Međutim, “rossoneri” su krenuli u lov i žele Borhu Valera iz Fiorentine, kao i Simonea Zazu iz Juventusa. Iskusni 31-godišnji španski vezista bio je blizu “San Sira” i prošlog ljeta, ali ga “viola” nije pustila, dok je Zaza bio meta dok je nosio dres Sasuola, a dvojac sada želi novi trener Vinćenco Montela. A.P.

Đorđević je trofej proslavio i sa nekadašnjim štoperom Zvezde Vukašinom Jovanovićem

PONEDJELJAK, 25. 7. 2016.

SPORT

DA LI JE DOĹ LO VRIJEME ZA ZENIT

CIJENI, ON Ä†E LI OSTAJEM ZENIT JE BOGAT KLUB I NIKAD NE ZNATE KADA Ä†E KUPITI IGRAÄŒA OD 50 MILIONA I TAKO VAM SMANJITI Ĺ ANSU DA IGRATE. UKOLIKO OVAKO NASTAVIM, MISLIM DA Ä†U OSTATI U ZENITU napretkom, ali Zenit je bogat klub i nikad ne znate kada Ä‡e kupiti igraÄ?a od 50 miliona i tako vam smanjiti ĹĄansu da igrate. Ukoliko ovako nastavim, mislim da Ä‡u ostati u Zenituâ€?, optimistiÄ?an je Ä?orÄ‘eviÄ‡.. LuÄ?esku je Ä? ov j e k ko ji zna kako se osvajaju trofeji i to mnogo bolje nego njegova dva pomenuta pret-

3 PUTA JE BIO NA POZAJMICAMA LUKA Ä?ORÄ?EVIÄ†. IGRAO JE U TVENTEU, SAMPDORIJI I PONFERADINI.

hodnika. Prekaljeni 70-godiĹĄnji Rumun je u svojoj eri sa Ĺ ahtjorom osam puta bio prvak drĹžave, jednom Ligu Evrope, a osvojio je i pet Kupova. SliÄ?no Ä‡e pokuĹĄati da preslika u Zenitu i to, nadamo se, sa naĹĄim Lukom... â€œCilj je da se osvoji liga, kao i da doguramo ĹĄto dalje u Evropi. Imam sjajne saigraÄ?e i Ä?ini mi se da se baĹĄ uklapam u njihovu igru. Zbog toga sam optimista kada je ova sezona u pitanjuâ€?, zakljuÄ?io je Luka Ä?orÄ‘eviÄ‡.

SUPERLIGA SRBIJE 1. KOLO

Valjak se pokvario Nakon kiksa Crvene zvezde, koja je remizirala (2:2) protiv Napretka, do pobjede nije uspio da stigne ni Partizan u prvom kolu Jelen Superlige. Indisponirani tim Ivana TomiÄ‡a, u Ä?ijem sastavu nije bilo Marka JankoviÄ‡a, odigrao je bez golova protiv BaÄ?ke u Novom Sadu. â€œCrno-bijeliâ€? nisu

POTPISAO Ĺ OU JAMAMOTO

Japanac pojaÄ?ao Rudar Rudar je dobio i treÄ‡e pojaÄ?anje! Novi igraÄ? koji je stigao pod Golubinju je Ĺ ou Jamamoto. RijeÄ? je o 18-godiĹĄnjem Japancu koji igra na poziciji napadaÄ?a, a sa aktuelnim osvajaÄ?em Kupa Crne Gore potpisao je ugovor na tri godine. Pljevljaci su do sada imali dobra iskustva sa Japancima, ako se zna da je boje kluba branio odliÄ?ni Kohei Kato, a tu je Rijota Noma. U.R.

Luka Ä?orÄ‘eviÄ‡ je u subotu osvojio prvi trofej sa ekipom Zenita. U Superkupu je savladan CSKA iz Moskve (0:1)

uspjeli da pogode, iako su od 81. minuta imali igraÄ?a viĹĄe, pa je BaÄ?ka u svom prvom istorijskom meÄ?u u prvoj ligi uspjela da osvoji bod protiv velikog protivnika. Nezadovoljni navijaÄ?i Partizana postrojili su igraÄ?e ispod tribine na poluvremenu, ali ni to nije pomoglo u nastavku. A.P.

Jamamoto i trener RadojiÄ?iÄ‡

IzdavaÄ?: Novine d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, JuĹžna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIÄ†, izvrĹĄni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna Ĺ OFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIÄ†, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIÄ† (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIÄ† (hronika@dnovine.me), DruĹĄtvo: Bojana PEJOVIÄ† (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIÄ† (kultura@ dnovine.me), ReportaĹže: Ivanka FATIÄ† RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIÄ† (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIÄ† (zabava@dnovine.me), Sport: MiloĹĄ ANTIÄ† (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIÄ† (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

aktuelno

zanimljivo kaBul

RaketNi NapaD

Centar Kabula pogodila je raketa, što je izazvalo uzbunu u stranim ambasadama, saopštili su sinoć zvaničnici Ministarstva unutrašnjih poslova. Kako je saopšteno, pogođena je prazna školska zgrada i niko nije povrijeđen. Napad je uslijedio dan poslije samoubilačkog

napada u Kabulu u kojem je poginulo najmanje 80 ljudi, zbog čega je juče u Avganistanu bio dan žalosti. U pitanju je bio napad bombaša samoubice na veliku grupu demonstranata, pripadnika manjinskih Hazara. Odgovornost za napad je preuzela Islamska država.

Podgorica

Željezničari odustali od štrajka Sindikat Željezničkog prevoza Crne Gore ŽPCG odustao je od štrajka najavljenog za danas u 12.45 sati. Na taj korak su se odlučili nakon sastanka u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva

gdje je ispoštovan prvi zahtjev, a tiče se isplata zaostalih zarada za ŽPCG. “Slijedi nastavak traženja rješenja za ostale zahtjeve čime su se stekli uslovi za odlaganje Odluke o štrajku

zakazanog za 25. jul 2016. godine u 12.45 sati. Rješavanjem zaostalih zarada ŽPCG riješena je i isplata zarada za Održavanje željezničkih voznih sredstava AD Podgorica”, kažu u Sindikatu.

velika BritaNija: SkromNi doBitNik

Svi opet traže volvo i mercedes

Novi rekord kiNeza

Najveći hidroavion

Kina je proizvela najveći amfibijski avioni na svijetu, koji se može koristiti za turizam, gašenje požara, spasilačke operacije, kao i za pomorsku bezbjednost. Kineski državni mediji javljaju da je avion AG 600, dug 37 metara s rasponom krila 39 metara, sišao sa proizvodne linije u subotu, u gradu Žunai na jugu Kine, prenosi Anadolija.

Maksimalna težina letjelice pri uzlijetanju biće 53,5 tona, dok će brzina leta iznositi maksimalnih 500 kilometara na sat. Prema podacima proizvođača, avion može nositi 50 ljudi, ima domet od oko 4.500 kilometara, s maksimalnih 12 sata izdržljivosti. Vazduhoplovna industrijska korporacija Kine je saopštila da će avion biti veličine kao “Boing 737”.

Auto kompanija Volvo, u vlaništvu kineskog Džilija, na putu je da ove godine proda rekordan broj automobila zahvaljujući uspjehu novog luksuznog modela XC90 SUV. Kompanija je saopštila da je njena prodajaza tri mjeseca porasla za 11 odsto, na 83,6 milijardi kruna (8,8 milijardi evra), dok je profit iz poslovanja utrostručen na 5,6 milijardi kruna, prenosi agencija Frans pres. U prvom polugodištu tekuće godine, Volvo kars je prodao 256.563 vozila, navodi AFP. Istovremeno, nemački Dajmler je saopštio da je u drugom kvartalu prodao rekordan broj vozila, zahvaljujući snažnoj tražnji za njegovim ključnim brendom “mercedesbencom”. Kako se se navodi prodato je 761.340 komercijalnih vozila u periodu april-jun. Prihodi su u tom periodu porasli za tri odsto, na 38,6 milijardi eura, dok je neto profit uvećan za tri odsto, na 2,45 milijardi eura.

Dobio milione, naručio picu, nastavio da radi Džon Doerti je vodoinstalater iz Velike Britanije koji je na lutriji osvojio više od 14 miliona funti. Međutim, dva dana nakon dobitka on se vratio svom poslu kao da se ništa nije promijenilo. “Zaista uživam u svom poslu, već ga dugo radim. Imam mnogo vjernih mušterija i ne želim da ih iznevjerim”, izjavio je ovaj skromni 52-godišnjak za britanski Mirror. “Želim i dalje da radim jer

je to moja firma, da radim za nekog vjerovatno bih odmah otišao”, i dodaje da su mu klijenti uglavnom stariji ljudi koji nijesu promijenili ponašanje prema njemu nakon dobitka. On i supruga su u utorak osvojili više od 14,5 miliona funti, a proslavili su naručivši picu. Imaju dvoje djece s kojima su nakon dobitka otišli na odmor koji su već ranije isplanirali.