Issuu

PRIJEM PREDSJEDNIKA VUJANOVIĆA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI

■ 2 3

■ 10 11

Nezavisnost smo obnovili za nas, a ne protiv bilo koga

PREMIJER ĐUKANOVIĆ OPOZICIONIM MINISTRIMA:

Sporazum ne predviđa konsenzus u Vladi

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016. BROJ 1504 GODINA V

GRAĐANIMA CRNE GORE ČESTITAMO 13. JUL, DAN DRŽAVNOSTI

■2

Del Monako

AMBASADOR ITALIJE ZA DNEVNE NOVINE

A2A djeluje tržišno, a ne politički

PRIPREME NA JAZU■42

Sve spremno za Sea Dance

INTERVJU: DUŠKO MARKOVIĆ ■ 4 5

Država je dovoljno snažna da odgovori na sve izazove

KNJIŽEVNIK MILORAD POPOVIĆ, OVOGODIŠNJI DOBITNIK TRINAESTOJULSKE NAGRADE■ 32 33

Gluposti kojima brane Rječnik nijesu manje od samog izdanja IVO JOSIPOVIĆ ZA DN

Don Branko je spojio sve dobro Crne Gore i Hrvatske

PETI DAN POTRAGE

■ 34 35

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Medin kao da je u zemlju propao, nema ni Ulame ■ 17

marketing@dnovine.me

ISTRAGA ■ 16

Barutne čestice na odjeći Šukovića +382 77 300 104

POLITIKA

AMBASADOR ITALIJE VINĆENCO DEL MONAKO

Kompanija A2A djeluje tržišno, a ne politički

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

PREDSJEDNIK FILIP VUJANOVIĆ NA PRI

NEZAVISNOST OB NAS, A NE PROTIV

Del Monako Ambasador Italije u Crnoj Gori Vinćenco Del Monako kazao je za Dnevne novine da se nada pozitivnom ishodu sporazuma kompanije A2A sa crnogorskom Vladom i da se uzda da će, koja god solucija da bude prihvaćena, biti ispoštovana tržišna pravila i pravila Evropske unije. “A2A je kompanija koja se upravlja pravilima tržišta a ne politike, i upravo je to njen doprinos u EPCG. A2A je nosilac koncepta moderne kompanije koja je potpisala sporazum sa Vladom Crne Gore a ne sa nekom političkom partijom. Nadam se pozitivnom ishodu novog sporazuma jer će on proći i parlamentarnu proceduru. A2A je kompanija koja je uvijek vjerovala Crnoj Gori i koja je do sada uložila pola milijarde eura u ovu državu, čime je postala značajan međunarodni parter vaše zemlje. Ni ne pomišljam da bi moglo biti prihvaćeno bilo kakvo rješenje koje ne bi bilo u skladu sa pravilima funkcionisanja tržišta i zakona Evropske Unije”, kazao je ambador Italije u Crnoj Gori. Del Monako ističe da smatra da je svaki hipotetički pokušaj uvlačenja A2A u političku predizbornu priču “loš signal crnogorskog tržišta i loš signal za strane investitore koji to tržište posmataraju. S druge strane, Crna Gora koja ima rast od četiri odsto godišnje i koja ima potencijal u oblasti energije jeste Crna Gora koja vjeruje

A2A je kompanija koja je uvijek vjerovala Crnoj Gori i koja je do sada uložila pola milijarde eura u ovu državu, čime je postala značajan međunarodni parter vaše zemlje

u slobodno tržište.” “ A2A je kompanija koja posluje na tržištu, ima sjedište u Milanu, u srcu ekonomije Evrope. Ona se ne bavi politikom i nije došla ovdje da bi se njome bavila, te smatram da neće dozvoliti da bude uvučena u politiku, ukoliko bi to neko eventualno pokušao”, poručio je ambasador. Vlada Crne Gore je na posljednjioj sjednici novim ugovorom definisala odnose sa ovom italijanskom kompanijom. Nakon toga su opozicioni ministri juče tražili od potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića da Vlada nađe mehanizme i dodatno se zaštiti ukoliko bi A2A odlučila da svoj udio u EPCG proda na tržištu. Naime, njihov je zahtjev da to A2A ne može uraditi bez saglasnosti Vlade. “Predlozi su išli do toga da se zabrani kompaniji da raspolaže akcijama, što nije prihvatljivo niti je u skladu sa standarima EU i tržišnog poslovanja”, izjavio je Lazović za TVCG. N. Pajović

⌦ Mili Prelević

redsjednik Crne Gore Filip Vujanović je izjavio sinoć da je Crna Gora obnavljajući nezavisnost dosljedno, jasno i svima razumnjivo pokazala smo da to čini u korist njenih građana, a ne protiv bilo koga.

“Ni protiv bliskosti sa Srbijom sa kojom želimo najbolje odnose koje poznaje međunarodna zajednica, ni protiv viševjekovnog i tradicijonalnog prijateljstva sa Rusijom”, kazao je Vujanović na svečanom prijemu u Plavom dvorcu na Cetinju koji je priredio povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore. Prijemu su prisustvovali predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore, narodni heroji i raniji najviši državni funkcioneri. Prisustvovali su i predstavnici diplomatskog kora i visoki zvaničnici međunarodnih organizacija i institucija. Vujanović je kazao da Crna Gora ove godine, sa ponosom i privilegijom, obilježava deceniju obnove nezavisnosti i hiljadu godina državnosti. “Sa ponosom jer je svoju nezavisnost obnovila na temeljima antifašizma majskim referendumom 2006 godine. Obnovila demokratski i strpljivo, u miru i bez ostrašćenosti, za do-

bro svih njenih gradjana. Prije deceniju Crna Gora je imala privilegiju trajne obnove nezavisnosti i državne prepoznatljivosti u međunarodnoj zajednici”, rekao je predsjednik Crne Gore.

■ DOSLJEDNO

OBNOVILI DRŽAVU

“Obnavljajući nezavisnost dosljedno, jasno i svima razumnjivo pokazali smo da to činimo u korist naše države i nje-

nih građana a ne protiv bilo koga. Ni protiv bliskosti sa Srbijom sa kojom želimo najbolje odnose koje poznaje međunarodna zajednica. Ni protiv viševjekovnog i tradicijonalnog prijateljstva sa Rusijom. Imamo pravo da očekujemo od svih, posebno od prijatelja, da prihvate da naš suverenitet znači naše pravo da biramo vlastiti put. Taj put nije razilaženje ni sa kim već pronalaženje našeg zasluženog mjesta u međunarodnoj zajednici”, rekao je crnogorski predsjednik. Vujanović je naglasio da smo danas posvećeni Crnoj Gori na vrijednostima demokratije, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava, evropskih i evroatlanskih integracija, ekonomske stabilnosti i razvoja.

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

BNOVILI ZA V BILO KOGA

Foto: Saša Matić

IJEMU POVODOM 13. JULA

POLITIKA

ĐUKANOVIĆU URUČEN ORDEN NACIONALNE ZASTAVE ALBANIJE

Manjine su mostovi koji učvršćuju povjerenje ⌦ Jovana Đurišić

■ GRAĐANSKA I

ANTIFAŠISTIČKA

“Na Dan naše državnosti dužni smo da ponovimo našu privrženost neprolaznim vrijednostima antifašizma koji je opštenarodnim ustankom 13. jula uputio poruku da fašizam nije ni vječan ni nepobjediv. Poštujmo temeljnu poruku antifašizma u jednakosti svih bez obzira na vjerske, nacionalne i druge razlike. Protekla decenija od naše nezavisnosti je snažno potvrdila vrijednost i nezamjenjivist građanske Crne Gore. Građanske jednako antifašističke”, rekao je on. Vujanović kaže da građansko društvo poštuje nacionalno i istovremeno isključuje svaki rizik asimilacije ali jednako i rizik populizma i etnonacionalizma koji ugrožava drugo i drugačije. “Na čuvanje drugog i drugačijeg i manjinskog trajno nas obavezuju naše manjine koje su nemjerljiva i nedjeljiva vrijednost Crne Gore a obaveza njihovog poštovanja od većine garancija je skladnosti i dragocjenosti našeg suživota. Duga ekonomska i migraciona kriza jasno je upozorila na rizik ugrožavanja suživota različitog. Zato je naše građansko društvo trajan kapital koji svi mora-

Vučić čestitao Dan državnosti Premijer Srbije Aleksandar Vučić čestitao je crnogorskom kolegi Milu Đukanoviću Dan državnosti, uz želje za uspješan razvoj Crne Gore i njenih građana. Kako je saopšteno iz Vlade, Vučić je u čestitki istakao poseban značaj koji Srbija pridaje daljem razvoju dobrih i tradicionalno prijateljskih bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom. „Crna Gora nije samo susjedna zemlja, već veoma značajan politički i privredni partner Srbije, sa kojim zajedno radi na realizaciji važnih infrastrukturnih projekata i na daljem unaprjeđenju privredne, ali i saradnje u svim drugim oblastima od zajedničkog interesa”, poručio je Vučić, ističući da vjeruje da obostrana opredijeljenost za članstvo u Evropskoj uniji i saradnja u procesu evrointegracija kvalitativno doprinosi izgradnji dvije države, ostvarenju boljeg života građana i odnosima u regionu. mo njegovati. Naše razlike su naše bogatstvo i u njima treba da ostvarujemo zajedničko dobro. Dužni smo to prema našoj savremenosti ali i prema budućim generacijama da bi živjeli u slozi i vječnoj Crnoj Gori”, rekao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

Predsjednik Skupštine Albanije Iljir Meta uručio je premijeru Milu Đukanoviću Orden nacionalne zastave, kojim ga je odlikovao predsjednik Albanije Bujar Nišani. “Počastvovan sam i zahvalan za priznanje. Dobijena priznanja su posebno važna u životu jednog čovjeka. Rekao bih da su posebno važna priznanja koja dolaze od susjeda, jer ta priznanja su potvrda da oni koji dobijaju priznanja pažljivo rade na razvoju dobrosusjedskih odnosa i prijateljstva među narodima”, kazao je Đukanović. On je zahvalio Tirani na bezrezervnoj podršci koju je pružala i pruža u evroatlantskoj integraciji Crne Gore, kao i na brzoj ratifikaciji Protokola o pristupanju NATO od strane albanskog Parlamenta, što je ocijenio kao gest prijateljstva i podsticaj za druge članice Alijanse. Istakao je takođe da će Crna Gora nastaviti da podržava evropski put Albanije. “Albanska manjina je u svim našim uspjesima odigrala značajnu ulogu”, istakao je Đukanović, uz ocjenu da su manjine važni mostovi učvršćenog povjerenja tokom posljednje decenije, i pouzdan temelj za razvoj odnosa u budućnosti. Predsjednik Skupštine Albanije Ilir Meta, uz zahval-

Protest Demokratskog fronta Demokratski front je za Metu imao posebnu poruku a prigovorio je i na albanskom. “Gospodine Meta, Kosovo je srce Srbije, to nemojte nikad da zaboravite”, rekao je on na konferenciji za novinare lider DNP Milan Knežević. On je dodao da je Meta posredovao u razgraničenju Crne Gore i Kosova. nost na prijemu, i punu saglasnost sa stavovima Đukanovića, pozdravio je ostvareni napredak koji je naša zemlja ostvarila u poslednjih 10 godina od obnove nezavisnosti, i istakao da je napredak Crne Gore i nacionalni interes Albanije. Rekao je da mu je čast što može da uruči premijeru Đukanoviću Orden nacionalne zastave, najveće odlikovanje koje predsjednik Albanije dodjeljuje stranim zvaničnicima, za doprinos unapređenju sarad-

Albanska manjina je u svim našim uspjesima odigrala značajnu ulogu, istakao je Đukanović

“Svaki kvadratni metar Crne Gore, branićemo svim raspoloživim sredstvima”, naglasio je on. “Predsjednik albanskog parlamenta je dobrodošao, ali orden je konačni simbolički iskaz nagrađivanja Đukanovića za potez koji je sramota za sve naše pretke, a ljaga je za potomstvo”, kazao je Slaven Radunović. nje i učvršćivanju stabilnosti u regionu. Ilir Meta je govorio i u Skupštini Crne Gore, a iskoristio je da da odgovor i na protest poslanika Df-a. Meta im je poručio da Albanija svakodnevno unapređuje odnose sa Srbijom, zbog čega se nadaju da će ih uskoro imati na istom nivou kakvi su sa Crnom Gorom. Njega, međutim, poslanici Nove i DNP-a nijesu uživo mogli da čuju, jer su odlučili da bojkotuju njegov govor u crnogorskom parlamentu. Meta je naglasio da Albanija maksimalno vrednuje odluku Crne Gore da prizna nezavisno Kosovo. Meta se tokom posjete Crnoj Gori sastao i sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, predsjednikom Skupštine Darkom Pajovićem i potpredsjednikom Skupštine Suljom Mustafićem.

POLITIKA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

INTERVJU: DUŠKO MARKOVIĆ, POTPREDSJEDNIK VLADE

DRŽAVA JE DOVOLJNO SNA DA ODGOVORI NA SVE IZA ⌦ Vesna Šofranac, Mili Prelević

a dan Samita u Varšavi vidjeli smo našu zastavu ne na nekom kamenitom prevoju iscijepanu i potrošenu od kuršuma, već prvom u nizu zastava najrazvijenijih država planete, dakle zastavu koja je svjedok moderne, evropske i evroatlantske Crne Gore, kaže Marković u intervjuu DN

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Duško Marković, u intervjuu za Dnevne novine ističe, da je sigurnost građanina mjera snage svake države i da je Crna Gora bezbjednosno stabilna. „Ma koliko se ponekad činilo da su kriminalni faktori ojačali do mjere da predstavljaju težak izazov institucijama u zaštiti javnog poretka i sigurnosti građana, država je dovoljno snažna da odgovori na te izazove”, naglašava potpredsjednik Marković, u odgovoru na naša pitanja. Potpredsjednik Marković u intervjuu komentariše sprovođenje Leks specijalisa, značaj učešća Crne Gore na Samitu NATO-a, pripreme za izbore, ističući da se Demokratska partija socijalista u prethodnom četvorogodištu odgovorno ophodila prema građanima i njihovim potrebama, vodila uspješne unutrašnje i vanjske politike, te da su „to su činjenice pred kojima DPS nema namjeru da zatvara oči, pa ni da bilo koga na-

građuje nečim što mu ne pripada“. DN: Gospodine Markoviću, upravo je završen Samit NATO-a, na kojem je crnogorska delegacija na čelu sa premijerom Milom Đukanovićem bila izuzetno uvažena, a naša zemlja već predstavljena kao 29. članica. Vaš komentar? MARKOVIĆ: Uvažavajući činjenicu da je crnogorska delegacija na čelu sa premijerom Đukanovićem imala poseban tretman na Samitu NATO, mogu reći da je Crna Gora zadobila trajno mjesto u evroatlantskoj zajednici država. Povodom obilježavanja 220 godina Martinićke bitke, rekao sam da smo na dan Samita

SIGURNOST GRAĐANINA JE MJERA SNAGE SVAKE DRŽAVE. U TOM KONTEKSTU ŽELIM DA SAOPŠTIM DA JE CRNA GORA BEZBJEDNOSNO STABILNA DRŽAVA

u Varšavi vidjeli našu zastavu ne na nekom kamenitom prevoju iscijepanu i potrošenu od kuršuma, već prvom u nizu zastava najrazvijenijih država planete, dakle zastavu koja je svjedok moderne, evropske i evroatlantske Crne Gore. Okolnost da u međunarodnom okviru Crnu Goru već vide kao 29. članicu NATO, posmatram kao objektivan pristup naših partnera, koji su posvećeno pratili i konstatovali ostvareni napredak naše zemlje na polju vladavine prava, reforme sistema odbrane i službi bezbjednosti, kao i na planu ispunjavanja ostalih važnih kriterijuma. Konačno, ulazak u ravnopravno okruženje stabilnih država je naša kapitalna zaloga za budućnost. DN: Očekujete li da ćemo Dan državnosti 2017. dočekati kao punopravna članica NATO? MARKOVIĆ: Ne smatram uputnim postavljati rokove i datume, ali sam optimista kad je posrijedi jedna ovakva procjena. Pozivnici i punopravnom članstvu u NATO nijesu posvećene samo prošla i ova godina, već i mnoge prethodne godine očuvanja unutrašnje, i doprinosa regionalnoj stabilnosti. Zbog toga vjerujem da će države članice Alijanse, shodno odgovarajućim unutrašnjim procedurama, nesmanjenim intenzitetom

DPS spremno dočekuje izbore DN: Mediji su nedavno objavili rezultate istraživanja agencije Damar prema kojem bi rezultat predstojećih izbora bio takav da DPS i manjine čine apsolutnu većinu. Kakva su Vaša očekivanja? MARKOVIĆ: Demokratska partija socijalista spremno

dočekuje izbore 16. oktobra i sasvim sam siguran da je podrška građana našoj politici na nivou koji nam omogućava samostalni nastup, a bez sumnje i rezultat na osnovu kojeg će DPS biti ključni činilac vlasti. U prethodnom četvorogodištu odgovorno smo se

ophodili prema građanima i njihovim potrebama, i vodili uspješne unutrašnje i vanjske politike, čije efekte smo apsolvirali i ovom prilikom. To su činjenice pred kojima DPS nema namjeru da zatvara oči, pa ni da bilo koga nagrađuje nečim što mu ne pripada.

DIK ima nadzornu ulogu nad MUP-om i biračkim spiskom

DN: Nedavno je u MUP-u formirano koordinaciono tijelo za praćenje izbornog procesa, u kojem su predstavnici dijela opozicije i NVO sektora. Kako to komentarišete? MARKOVIĆ: Pozdravljam svaki napor koji se čini kako bi se obezbijedili uslovi za nesmetano sprovođenje izbora

nastaviti verifikaciju Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u. DN: Izjavili ste nedavno da ste zadovoljni radom Vlade izbornog povjerenja. Sa druge strane, opoziciona trojka insistira na širem tumačenju Leks specijalisa. Da li novi ministri slijede politiku Vlade ili partijske interese? MARKOVIĆ: Vlada izbornog povjerenja je, mogu slobodno da kažem, crnogorski izum i mislim da je to dobar model koji daje novu dimenziju i podsticaj svima da radimo bolje i efikasnije kako bi građani brže osjećali benefite naših odluka. Važno je da budemo svjesni da mi svi radimo za državu i dobrobit građana, a ne za bilo čije lične ili partijske interese. To je princip koji moramo snažnije da afirmišemo. DN: Predsjednik Vujanović je raspisao izbore za 16. oktobar. S obzirom na to da su se čule ocjene da MUP nije spreman za izbore, kakva je Vaša ocjena ispunjenosti uslova za izlazak građana na birališta? MARKOVIĆ: Obezbijeđeni su svi uslovi da volja naroda bude izražena na slobodan način, a da rezultate izbora priznaju kako njihovi učesnici tako i međunarodna zajednica koja će ih, preko OEBS/ODIHR-a, posmatrati. Očekujemo više od 100

i puno povjerenje u sve djelove procesa. Ali, u tom kontekstu moramo biti svjesni svojih nadležnosti i činjenice da je Državna izborna komisija krovna institucija za sprovođenje izbora, i da ona ima nadzornu ulogu u odnosu na Ministarstvo unutrašnjih poslova i birački spisak koji ono vodi.

posmatrača koji će pratiti različite aspekte izbornog procesa na teritoriji cijele Crne Gore. Siguran sam da će kao i svi prethodni izbori održani u nezavisnoj Crnoj Gori, biti ocijenjeni kao fer i demokratski. DN: Svjedoci smo obračuna kriminalnih grupa u Kotoru. Kakva je bezbjednosna situacija u tom gradu, s obzirom na činjenicu da je turistička sezona u jeku? Da li su državni organi adekvatno reagovali? MARKOVIĆ: Činjenica je da su događaji u Kotoru privukli pažnju javnosti, a posebno razumijem interesovanje građana s obzirom da se nalazimo u mjesecima turističke sezone. Evidentno je da se ukupna situacija u Kotoru popravila u prethodnih dva mjeseca. Državni organi ozbiljno i posvećeno ostvaruju svoje obaveze i nadležnosti u tom gradu, i uvjeren sam da je njihova adekvatna reakcija obezbijedila potreban nivo bezbjednosti u Kotoru. Ma koliko se ponekad činilo da su kriminalni faktori ojačali do mjere da predstavljaju težak izazov institucijama u zaštiti javnog poretka i sigurnosti građana, država je dovoljno snažna da

E CRNE GORE

AŽNA AZOVE

POLITIKA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Za greške koje narušavaju građanski sklad nema opravdanja

DN: Polemika o Rječniku CANU i dalje je aktuelna. Predsjednik CANU je saopštio da neće povući Rječnik. Kako vidite rješenje ove situacije? MARKOVIĆ: Činjenica je da je Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika uzburkao i stručnu i laičku javnost u Crnoj Gori. Moglo bi se uslovno

reći da je donekle uzburkao i samu Crnu Goru, što nije poželjno. Čak su i pojedini akademici CANU i članovi Autorskog tima za njegovu izradu, priznali određene greške u Rječniku. Na takav način ne može nastajati niti opstajati nijedan naučni rad, pogotovu ne Rječnik kao kapitalni projekat, niti se rješenja koja narušavaju multietničko gra-

đansko biće Crne Gore mogu pravdati metodološkim, leksikografskim, lingvističkim ili nekim drugim stručnim potrebama. Dakle, kazaću veoma direktno – i za Vladu, i za druge odgovorne društvene subjekte, neprihvatljiv je svaki koncept koji narušava multikulturni i ukupni sklad Crne Gore i ugrožava njeno građansko jedinstvo.

Političko neiskustvo nekih nadomjestiti strpljenjem DN: Iz URE se već oglašavaju da će imati odgovor adekvatan, ukoliko njihovi predstavnici budu izloženi opstrukciji. Sa druge strane, DF konstantno poziva opozicionu trojku da napusti Vladu i pridruži im se u bojkotu izbora. Da li je riječ samo o provokaciji DF ili, možda, o unaprijed smišljenom dogovoru sa UROM, Demosom i SDP-om? MARKOVIĆ: Prije svega bih podsjetio da su formiranju Vlade izbornog povjerenja prethodili mjeseci razgovora, pregovora i širokih konsultacija. Mnogo je truda ulo-

Vlada izbornog povjerenja je, mogu slobodno da kažem, crnogorski izum i mislim da je to dobar model koji daje novu dimenziju i podsticaj svima da radimo bolje i efikasnije kako bi građani brže osjećali benefite naših odluka

ženo da bismo imali funkcionalnu izvršnu vlast koja će pomoći u jačanju povjerenja u izborni proces. Mislim da dobro radimo, uprkos tome što imamo svakodnevno izazove, uzrokovane novinom ovog modela po kojem radimo. Vjerujemo da smo svi spremni da u duhu dobrih namjera, uz puni profesionalizam, ispunjavamo obaveze iz naših državnih agendi. Zajedno radimo da rezultate izbora i legitimitet buduće vlade učinimo nespornim. Mislim da svi moramo biti svjesni odgovornosti situacije. Političko neiskustvo kod nekih treba nadomjestiti strpljenjem i mudrošću. odgovori na te izazove. DN: Kakva je bezbjednosna situacija u zemlji? Koliko smo spremni za globalne izazove poput terorizma, sajber kriminala, migracija...? MARKOVIĆ: Sigurnost građanina je mjera snage svake države. U tom kontekstu želim da saopštim da je Crna Gora bezbjednosno stabilna država, iako ukupna stabilnost u društvu zavisi od mnogo faktora – kako unutrašnjih, tako i vanjskih. Upravo zbog toga, naše službe analiziraju uzroke, donose strategije i razrađuju taktike suprotstavljanja svim bezbjednosnim rizicima. U pogledu terorizma, sajber kriminala i migracija, razloga za ozbiljniju zabrinutost nema. Situacija se pažljivo posmatra i lica koja eventualno predstavljaju prijetnju u tom smislu su pod kontinuiranom pažnjom resornih institucija i službi.

POLITIKA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

MAJKL KARPENTER SA ZVANIČNICIMA

GENERALNI SEKRETAR OEBS ZANIJER U ZVANIČNOJ POSJETI

Crnogorske reforme i progres model za cijeli region OEBS je spreman da, na poziv Crne Gore, prati parlamentarne izbore u oktobru, kazao je generalni sekretar te organizacije Lambert Zanijer na sastanku s predsjednikom Filipom Vujanovićem. Tokom susreta sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milom Đukanovićem, Zanijer ocijenio je da ostvareni progres i sprovedene reforme u Crnoj Gori mogu biti model za čitav region. Premijer Đukanović je upoznao

Zanijera o razlozima koji su doveli do formiranja Vlade izbornog povjerenja, pritom ponovivši spremnost da pruži puni doprinos realizaciji Sporazuma o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore, kako bi se zajedničkim snagama stvorili što optimalniji uslovi za punu primjenu nacionalnog zakonodavstva i međunarodnih standarda, i za osposobljavanje nadležnih državnih institucija u susret redovnim parlamentarnim izborima u oktobru.

Ratifikacija Protokola do američkih izbora

Pajović i Zanijer Predsjednik Skupštine Crne Gore Darko Pajović takođe se sastao sa Zanijerom i izrazio zadovoljstvo što ovu desedogodišnjicu možemo da proslavimo sa dokazanim prijateljima Crne Gore, generalnim sekretarom organizacije koja je kontinuirano pružala pomoć i podršku demokratskim procesima i jačanju institucija u Crnoj Gori. Zanijer se sastao i sa ministrom MUP-a Goranom Danilovićem i liderom SDP Rankom Krivokapićem. E.H.

Premijer Milo Đukanović primio je zamjenika pomoćnika državnog sekretara za odbranu SAD Majkla Karpentera, koji boravi u posjeti regionu. Đukanović je zahvalio Vladi i narodu SAD na podršci evroatlantskoj integraciji Crne Gore, na pokrenutoj inicijativi za ratifikaciju Pristupnog protokola prema Senatu i podijelio utiske sa nedavno održanog Samita NATO u Varšavi na kojem je Crna Gora prvi put učestvovala u statusu pozvane zemlje. Karpenter je čestitao premijeru desetogodišnjicu nezavisnosti, i podsjetio da je Crna Gora praktično od prvog dana u Partnerstvu za mir, na putu evroatlantske integracije. Odajući priznanje za reforme koje je ostvarila u vojnom, odbrambenom i obavještajnom sektoru, kao i na polju vladavine prava, uz ocjenu da je podignut nivo političke kul-

ture u društvu kroz spremnost vlasti da sarađuje sa opozicijom, Karpenter je podvukao da su to elementi koji su Crnu Goru doveli do ovog stadijuma, i do Samita NATO u Varšavi u pomenutom statusu, na kojem je i on učestvovao kao član američke delegacije. Karpenter je obavijestio premijera Đukanovića da je Bijela Kuća proslijedila neophodna dokumenta Senatu za ratifikaciju Pristupnog protokola Crne Gore sa NATO, i izrazio uvjerenje da će taj proces biti završen u mandatu sadašnje američke administracije. Pristupanje Crne Gore u NATO biće jasna poruka drugim zemljama aspirantima da vrata NATO ostaju otvorena za one koji sprovode reforme neophodne za članstvo i doprinose bezbjednosti Alijanse, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Skupštine Crne Gore Darka Pajovića sa Karpenterom. E.H.

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

POLITIKA

PREDSJEDNIK CRNE GORE FILIP VUJANOVIĆ ZA MINU

NEMA USPORAVANJA NA PUTU KA EVROPSKOJ UNIJI

rnogorski predsjednik Filip Vujanović rekao je da je siguran da će ulazak Crne Gore u NATO-u ubrzati pregovore i članstvo u Evropskoj uniji i ocijenio da su standardi tih integracija kompatibilni. Vujanović je u intervjuu agenciji MINA, povodom 13. jula Dana državnosti, rekao da postoje svi uslovi da u prvoj polovini naredne godine Crna Gora bude članica NATO-a. On je kazao da su među 28 članica EU 22 članice NATO-a da od deset stanovnika Unije devet živi u članicama Alijanse. On je kazao da je za ocjenu crnogorskih integracionih procesa jedino važna politička i ekspertska ocjena koju daju u EU I NATO-u i da je ona jedinstvena u visokom vrednovanju dostignuća.

■ POSTOJE SVI USLOVI ZA INTEGRACIJE

“Dakle, izvjesno, postoje svi uslovi da u prvoj polovini naredne godine Crna Gora bude članica NATO-a. To doživljavam izuzetno vrijednim uspjehom i dokazom odgovornog odnosa u evroatlanskim integracijama”, rekao je Vujanović. On je istakao da je Crna Gora u pregovorima sa EU otvorila 24 poglavlja, da je

privremeno zatvorila dva i da je prema ocjeni partnera iz Enije lider evropskih integracija. “Naravno da je teško prognozirati i danamiku pristupanja i članstvo u EU ali mi treba da budemo maksimalno posvećeni pregovorima i da u njima prepoznajemo model intenziviranja naših reformi, boljeg regionalnog povezivanja i korišćenja regionalnih resursa”, rekao je Vujanović. Upitan kako će se odluka Velike Britanije da izađe iz EU odraziti na budućnost EU, a posebno na proces pristupanja Crne Gore, Vujanović je odgovorio da je uvjeren da će članice Unije

Žaljenje zbog incidenata

Na pitanje kako je doživio nekoliko incidenata u Skupštini Crne Gore, predsjednik Vujanović je rekao da ih je doživio sa žaljenjem. “Naša Skupština bila je primjer demokratskog dijaloga koji se u njoj odvijao. Bila je za ugled, što nam je uvijek i svuda posebno vrednovano i, nadam se i želim da se taj ugled što prije vrati i da ove neprijatne epizode postanu podsjetnik onoga što naša Skupština ne treba da bude”, kazao je Vujanović. On je rekao da je siguran da naši građani žele demokratski dijalog, uz korektnu i argumentovanu razmjenu mišljenja. “Takav ugled

smo stekli i treba ga vratiti u interesu dobrog demokratskog imidža naše Skupštine”, naveo je Vujanović. On je kazao da je siguran da će novi saziv Skupštine na ozbiljan i odgovoran način voditi računa o sopstvenom ugledu. “Decenijama je poštovan visok nivo demokratičnosti naše Skupštine, a incidenti koji su se desili pokazuju šta je rizik njihovog narušavanja”, poručio je Vujanović. On je naglasio da se ne slaže sa ocjenama da je nakon referenduma Crna Gora u najvećoj političkoj krizi.

sa maksimalnom posvećenošću čuvati vrijednosti EU. “Crna Gora, kao kandidat za članstvo sa izvanrednom dinamikom pregovora, treba sa punom odgovornošću da nastavi svoje pristupne pregovore pokazujući da je ozbiljan partner pregovaračkog procesa. Ubijeđen sam da nema niti jednog razloga da se pristupni pregovori usporavaju niti da politika proširenja izgubi na značaju”, ocijenio je Vujanović. Na pitanje na šta će Crna Gora morati posebno da obrati pažnju u daljem procesu i u kojim oblastim bi trebalo da intezivira posao, Vujanović je kazao da je u pitanjima iz poglavlja 23 i 24, najnačelnije konstatovano da su vladavina prava i ljudska i manjinska prava, od posebnog značaja.

■ NOVI SAZIV SKUPŠTINE ODLUČUJE O NATO “Naša fokusiranost treba da bude upravo na ova poglavlja. Naravno, to nije samo interes pristupnog procesa već prije svega obezbjeđivanja kvaliteta života u Crnoj Gori. Naša obaveza je da unapredimo kvalitet života primarno zbog interesa na-

Predsjednik je rekao da je datum izbora za Skupštinu Crne Gore dogovoren sporazumom parlamentarnih stranaka za 16. oktobar

ših građana, a jasno i zbog i kvaliteta i dinamike pristupnog procesa”, ocijenio je Vujanović. On smatra da će odluku o ulasku Crne Gore u NATO donijeti novi saziv Skupštine nakon što članice Alijanse ratifikuju Pristupni protokol. “Ubijeđen sam da će novi saziv Skupštine tu odluku donijeti uz maksimalnu odgovornost cijeneći sve što je neophodno da se opredijeli da li će odluku donijeti građani na referendumu ili poslanici koje su građani birali da bi u njihovo ime odlučivali. Dakle, sačekajmo da se stvore uslovi za odlučivanje i dajmo povjerenje novom sazivu Skupštine za donošenje te važne odluke”, kazao je Vujanović. Na pitanje kako vidi poziciju Rusije tim povodom Vujanović je podsjetio da je ranije ocijenio da stav Ruske Federacije nije posledica bilateralnih odnosa povodom crnogorskog članstva u NATO-u već odnosa Moskve i Alijanse i aktuelnog geopolitičkog konteksta. “Taj će se kontekst svakako mijenjati prema neophodnoj saradnji Rusije i NATO-a. Zar se globalni problemi mogu efikasno rješavati bez te saradnje? Zato mislim da mi treba da budemo strpljivi jasno naglašavajući potrebu očuvanja tradicionalnih odnosa sa Rusijom koji traju već više od tri vijeka”, kazao je Vujanović. (MINA)

SREĆAN DAN DRŽAVNOSTI SVIM

GRAĐANIMA CRNE GORE ŽELI

čestita svim građanima crne gore 13. jul dan državnosti

EKONOMIJA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Foto: Dejan Lopičić

Šehović

PREMIJER MILO ĐUKANOVIĆ ODGOVORIO

U Sporazumu ne odluke donose ko

POSLANIK SD DAMIR ŠEHOVIĆ

Drugi blok nam donosi energetsku nezavisnost Dogovorom o nastavku strateškog partnerstva između države i A2A u Elektroprivredi (EPCG) maksimalno je zaštićen državni interes i postignuta saglasnost o izgradnji drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, čime su stvorene pretpostavke za postizanje energetske nezavisnosti, smatraju Socijaldemokrate Crne Gore. Potpredsjednik SD-a i poslanik u Skupštini Damir Šehović kazao je da Socijaldemokrate Crne Gore pozdravljaju postizanje dogovora o nastavku strateškog partnerstva i usvajanje Predloga akcionarskog ugovora na sjednici Vlade. “Time su stvorene pretpostavke za postizanje energetske nezavisnosti, koja je za nas u SD-u uslov i političke i ekonomske nezavisnosti”, naveo je Šehović u saopštenju. On je precizirao da država predlogom ugovora čuva partnerstvo sa italijanskom kompanijom A2A, ali istovremeno štiti svoj interes. “Pored toga što je EPCG nakon šest godina nesumnjivo bolja kompanija, paket akcija koji je 2009. godine prodala za 434 miliona eura, u slučaju aktiviranja izlazne opcije sada može otkupiti za 250 miliona eura, i to u sedam jednakih godišnjih rata”, podsjetio je Šehović. Država, kako je dodao, samo po tom osnovu može da ostvari kapitalnu dobit od 184 miliona eura, a ako se uzme u obzir i diskontni faktor, onda je ona za par desetina miliona eura veća. Prema njegovim riječima, država takođe ugovorom

Paket akcija koji je 2009. godine prodala za 434 miliona eura, u slučaju aktiviranja izlazne opcije sada može otkupiti za 250 miliona eura

ostvaruje veću kontrolu nad radom menadžmenta EPCG nego što je to prethodno bio slučaj, budući da se prepoznaje takozvani dogovorni odnosno zajednički menadžment kao mehanizam kontrole, koji prethodnim ugovorom nije bio prepoznat. “Davanjem saglasnosti A2A na gradnju drugog bloka TE u Pljevljima, uprkos opstrukcijama uvozničkog lobija, definitivno su stvorene pretpostavke za realizaciju trenutno najvažnijeg projekta u oblasti energetike vrijednog preko 300 miliona eura, kojim se postiže energetska nezavisnost države, eliminiše trenutni deficit sa kojim se suočavamo i poboljšava se sigurnost snabdijevanja potrošača električnom energijom”, ocijenio je Šehović. Prema njegovim riječima, od posebne važnosti je to što se na taj način stvaraju pretpostavke za toplifikaciju Pljevalja, kojom se trajno rješava problem zagađenja sa kojim se u kontinuitetu taj grad suočava, odnosno problem prisustva štetnih čestica koje nastaju sagorijevanjem uglja u kotlarnicama i individualnim ložištima.

Vlada je usaglasila stavove po pitanju saradnje sa A2A, jer je ispunjen zahtjev predstavnika opozicije da će u slučaju izlaska italijanske kompanije država kupiti njene akcije ⌦ Nemanja Lacman Politički sporazum vlasti i dijela opozicionih partija koje su ušle u Vladu Crne Gore neće biti prekršen ukoliko ne bude konsenzusa oko ugovora sa A2A, smatra premijer Milo Đukanović. On je, komentarišući izjavu ministra rada i socijalnog staranja Borisa Marića da bi nedostatak konsenzusa oko nastavka saradnje sa italijanskom kompanijom uticao na dalji tok sporazuma, kazao da su predstavnici opozicije u Vladi izašli sa samo jednim zahtjevom, a to je da Vlada potvrdi da će u slučaju aktiviranja put opcije za kompaniju A2A iz EPCG kupiti akcije koje taj akcionar prodaje. “Svi smo u obavezi da se pridržavamo odredbi sporazuma i Lex specialisa. Međutim, ni politički sporazum, a ni Lex specialis ne predviđaju da se odlu-

ke u Vladi moraju donositi konsenzusom. To je prvo, ali to nije najvažnije u ovom slučaju. U ovom slučaju je važnije da smo u ponedjeljak na sjednici Vlade imali detaljan razgovor od nekoliko sati i da smo u potpunosti usaglasili stavove na tu temu”, objasnio je Đukanović.

■ USAGLAŠENI STAVOVI

Prema riječima premijera, Vlada je usaglasila stavove po pitanju saradnje sa A2A u vezi upravljanja sa EPCG, jer je ispunjen zahtjev predstavnika opozicije u izvršnoj vlasti da će u slučaju izlaska italijanske kompanije država kupiti njene akcije, saopštio je premijer Milo Đukanović. “Mislim da smo i tu posljednju pretpostavku ispunili, što bi trebalo da znači da bi se i partije koje u Vladi predstavljaju mini-

SVI SMO U OBAVEZI DA SE PRIDRŽAVAMO ODREDBI SPORAZUMA I LEX SPECIALISA. MEĐUTIM, NI POLITIČKI SPORAZUM, A NI LEX SPECIALIS NE PREDVIĐAJU DA SE ODLUKE U VLADI MORAJU DONOSITI KONSENZUSOM, REKAO JE ĐUKANOVIĆ stri iz opozicije mogli pridružiti Vladinoj koaliciji u parlamentu u pružanju podrške tom ugovornom aranžmanu sa kompanijom A2A i u narednom periodu”, rekao je Đukanović novinarima nakon sjednice Upravnog odbora Privredne komore.

■ DEFINISANA PUT OPCIJA

Kako je istakao Đukanović, ministrar ekonomije

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

I dalje imamo enormno visoke kamatne stope

piše da se onsenzusom

Bankarski sistem, smatra premijer, ne korenspondira svojom politikom sa onim što je strategija našeg ekonomskog razvoja

mu se izjašnjava Vlada Crne Gore iako ne postoji zakonska obaveza jer se radi o projektu koji će da realizuje kompanija, iz svojih sredstava i kreditnog zaduženja koji ide na teret EPCG a ne države. Konačno, sa projektom će biti upoznata i Skupština Crne Gore”, tvrde u Ministarstvu. Ističu i da je netačno da Evropska unija „od 1. januara naredne godine zabranjuje svojim članicama da finansiraju projekte izgradnje termoelektrana”. “Tačno je da EU, od 1. januara, neće finansirati projekte termoelektrana sa instalisanom snagom manjom od 300 MW. Izostavljanje ove činjenice svakako da predstavlja grubo manipulisanje javnošću”, zaključili su u ministarstvu.

“Zbog toga smo tako dugo pregovarali sa kompanijom A2A i usaglasli se da je cijena put opcije 250 miliona eura, a vrijeme plaćanja sedam budžetskih godina”, zaključio je Đukanović.

Od obnove nezavisnosti do danas Crna Gora je napravila ozbiljne ekonomoske pomake, ali smo daleko još od onoga gdje želimo biti, rekao je na sjednici Upravnog odbora PKCG premijer Milo Đukanović. “Kao predsjednik Vlade nijesam zadovoljan ovom odličnom stopom rasta od 3,2 odsto u prethodnoj deceniji. Neophodne su nam više stope rasta. Imperativ je da pokušamo da dalje dinamiziramo rast i zato Vlada uporno pokušava da stvara uslove da ostvarujemo projekciju rasta na godišnjem nivou u zoni između četiri i pet odsto. Smatram da je to realno, bez obzira što je i ambiciozno”, istakao je Đukanović.

Foto: Bojana Čupić

Foto: Iva Mandić

Sve analize pokazale opravdanost

Vladimir Kavarić je ranije objasnio da put opcija i nije ništa drugo nego definisanje pravila po kojima će Vlada, ukoliko se steknu uslovi za aktiviranje put opcije, otkupiti akcije od A2A.

SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA PRIVREDNE KOMORE

O OPOZICIONIM MINISTRIMA

Ministarstvo ekonomije reagovalo je na tvrdnje MANS-a da Vlada žuri da na “mala vrata” progura drugi blok TE Pljevlja, navodeći da su netačne tvrdnje o opravdanosti projekta i da su sve analize pokazale opravdanost projekta koje su radile renomirane kompanije kao što su Poyry, Fichner i Deloitte. Iz ovog Vladinog resora kažu da je o ovom projektu, od odabira prvorangiranog ponuđača do sada, razgovarano na svim relevantnim adresama. “I sam MANS je organizovao okrugli sto na tu temu gdje je do detalja tim EPCG i Rudnika uglja Pljevlja demantovao sve tvrdnje koje MANS uporno iznosi kako bi spriječio projekat. Dalje, u procesu realizacije projekta, o nje-

EKONOMIJA

■ SNAŽAN IMPULS Kako je objasnio Đukanović, Crna Gora je svoj ekonomski rast ostvarila u vremenu kada je evropska ekonomija bila u velikoj krizi. “Ako se godišnja stopa rasta od 3,2 odsto ostvari u vremenu u kojem je od deset godina evropska ekonomija osam provela u krizi, onda taj pokazatelj dobija na vrijednosti”, tvrdi predsjednik Vlade. Kada je u pitanju bankarski sistem, premijer smatra da on ne korenspondira svojom politikom sa onim što je strategija ekonomskog razvoja Crne Gore. “Ne možemo da ne primijetimo neke nelogičnosti, da su i dalje enormno visoke kamatne stope u Crnoj Gori u odnosu na ono što je

7,3 MILIJARDI EURA PRILIV JE DIREKTNIH STRANIH INVESTICIJA ZA DESET GODINA

Dug redovno servisiramo

Tačno je da je udio duga u BDP-u porastao, ali se suočavamo sa izazovom sa kojim se suočavaju sve zemlje u razvoju, tvrdi premijer. “Ako ne želite da se razvijate onda ćete lako sačuvati nisko učešće duga u BDP-u. Ali ako želite da se razvijate, morate krenuti od infrastrukture, a ona je najskuplja”, kazao je Đukanović. Kada je u pitanju dug, Đukanović je rekao da na osnovu dosadašnjeg iskustva država nije zakasnila nijedan dan u servisiranju svog duga, prenosi agencija Mina-biznis. Predsjednik PKCG Velimir Mijušković kazao je da ohrabruje to što Vlada ne razmišlja o povećanju poreskih stopa, kao i što planira da se zadužuje samo za razvoj infrastrukture. “Rast BDP-a za deset godina od 67 odsto je impozantan, ali ga nije jednako generisao svaki sektor”, smatra Mijušković.

čak i region, a kamoli dalje evropsko okruženje”, kazao je Đukanović i dodao da postoji jako dinamičan rast depozita i nesrazmjerno nizak rast kredita.

■ POVJERENJE Od 2006. do danas priliv direktnih stranih investicija iznosio je 7,3 milijardi eura. “Crna Gora je prosječno imala priliv direktnih stranih investicija između 18 i 19 odsto godišnje u odnosu na BDP. To je izuzetan pokazatelj i važan impuls jednoj ekonomiji kojoj su potrebne strane investicije”, rekao je Đukanović. On smatra da je priliv stranih investicija mnogo više od samog ulaska novca u crnogorsku ekonomiju. “To je pokazatelj da međunarodna investiciona javnost ima povjerenje u ovu državu. Investitor je mogao novac da uloži bilo gdje na kugli zemaljskoj, ali je uradio to baš ovdje. Biće da je to uradio racionalno i da je procijenio da bi se njegovi interesi možda bolje mogli ostvariti ovdje nego negdje drugo”, saopštio je Đukanović.

ekonomija

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

POTPISAN MEĐUDRŽAVNI PROTOKOL O SARADNJI SA ČEŠKOM

Korak ka gradnji drugog bloka TE

MA nagradio putnike

Protokol su potpisali generalni direktor Direktorata za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju Goran Šćepanović i ambasadorka Češke Ivana Hlavsova Protokolom o saradnji u oblasti energetike i infrastrukture, koji su u utorak potpisali predstavnici Crne Gore i Češke, biće obezbijeđena institucionalna podrška u implementaciji velikih investicionih ulaganja, koja bi trebalo da se ostvare između kompanija dvije države. Time je načinjen prvi korak ka stvaranju uslova za realizaciju projekta drugog bloka Termoelektrane (TE) u Pljevljima, koji će graditi češka kompanija Škoda Praha. Protokol su potpisali generalni direktor Direktorata za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom u crnogorskom Ministarstvu ekonomije Goran Šćepanović i ambasadorka Češke u Crnoj Gori Ivana Hlavsova. “Ugovorne strane su se obavezale da će podsticati i podržati kompanije iz svojih zema-

Šćepanović i Hlavsova prilikom potpisivanja sporazuma

⌦---------------------------------------------“Ugovorne strane sU se dogovorile da je cilj protokola Unaprijeđenje saradnje izmeđU kompanija dvije države, zasnovane na principima Uzajamnog korišćenja, interesa i dobrobiti, U skladU sa važećim zakonima na teritoriji obje Ugovorne strane“, navodi se U protokolU.

----------------------------------------------⌦

lja da učestvuju u implementaciji projekata u oblasti energetike i infrastrukture, koji mogu biti realizovani na teritoriji ugovornih strana po osnovu protokola”, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Prvi prioritetni projekat, koji predstavlja investiciju velikog obima u smislu ciljeva i uzajamne dobrobiti, biće gradnja drugog bloka TE koji će realizovati Elektroprivreda i italijanska A2A. „Imajući u vidu da izgradnja podvodnog kabla između Italije i Crne Gore i izgradnja Transbalkanskog koridora od 400 kilovolti za prenos električne energije, koji će povezati tržište istočne i zapadne Evrope, uspostavlja bazu za investiranje u energetski sektor, čineći time projekat izgradnje drugog bloka konkurentnim i održivim”, zaključili su u Ministarstvu.

Nacionalni avio-prevoznik Montenegro erlajnz (MA) i ove godine je, povodom Dana državnosti, 13. jula, pripremio brojna iznenađenja za putnike, čime je obilježio jedan od najvažnijih datuma u crnogorskoj istoriji. Kako je saopšteno iz kompanije, 18 najboljih crnogorskih studenata od nacionalne avio-kompanije dobili su trodnevne ulaznice za nastupajući Sea dance festival, dok će najmlađe putnike danas i sjutra obradovati brendiranim slikovnicama. “Članovi Vision Team-a i ovog puta će biti nagrađeni za lojalnost Montenegro erlajnzu, pa će svi članovi koji u srijedu budu letjeli na redovnim linijama dobiti 13.000 nagradnih milja na svoj račun”, kazali su u MA.

BIVŠI RADNICI METALCA APELOVALI

Prihvatite ponudu Čeha

Bivši radnici Metalca zatražili su od nadležnih da prihvate ponudu češke kompanije Termochem za kupovinu imovine tog nikšićkog preduzeća, u suprotnom će, kako su najavili, početi proteste ispred Privrednog suda, Ministarstva ekonomije i Vlade. Oni su se u znak upozorenja okupili ispred fabrike, ističući da je riječ o kredibilnoj firmi koja garantuje pokretanje proizvodnje i isplatu potraživanja. “Ova ponuda je posljednja šansa za spas Metalca. Ono što je najvažnije je da Česi imaju namje-

Bivši radnici ispred fabrike

ru da početkom septembra pokrenu proizvodnju i do kraja godine zaposle 30 do 50 radnika, a naredne duplo više”, kazao je Radisav Jauković, predstavnik radnika. On je pozvao predsjednika Opštine Nikšić Veselina Grbovića, ministra ekonomije Vladimira Kavarića i Vladu da se uključe u rješavanje problema i spase Metalac. Na oglas za prodaju imovine Montavar Metalca iz Nikšića ponudu je dostavila jedino češka kompanija Termochem u iznosu od 330.000 eura. M.R.

MARKETING

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

VLADA CRNE GORE MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Podgorica, 12. jul 2016. godine

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

povodom raspisivanja izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore Povodom Odluke Predsjednika Crne Gore, g-dina Filipa Vujanovića, o raspisivanju izbora za poslanike u Skupštini Crne Gore za 16. oktobar 2016. godine, shodno ovlašćenjima iz člana 16 Zakona o biračkom spisku, Ministarstvo unutrašnjih poslova obavještava sljedeće:  Birački spisak za izbore za poslanike u Skupštini Crne Gore izložen je u elektronskoj formi u svim Područnim jedinicama i Filijalama za upravne unutrašnje poslove;  Birački spisak za opštinu Petnjica biće izložen u Područnoj jedinici za upravne unutrašnje poslove Berane, a za opštinu Gusinje u Filijali za upravne unutrašnje poslove Plav; Uvid u birački spisak, birač može ostvariti svakim radnim danom (od ponedeljka do petka), u terminu od 10.00 do 16.00 časova;



 Uvid u birački spisak se vrši lično, na šalterima Područne jedinice i Filijale, uz važeću biometrijsku ličnu kartu ili putnu ispravu (pasoš); Prilikom neposrednog uvida, birač može zatražiti promjenu podataka upisanih u birački spisak;



 Birač može izvršiti uvid u birački spisak i direktno, preko internet portala www.biraci.me. Na tom portalu, građanin unosom broja lične karte ili putne isprave može provjeriti da li je u biračkom spisku i na kojem biračkom mjestu glasa. S obzirom na to da je tačnost adrese na kojoj građanin živi važna za tačnost biračkog spiska, na portalu je ostavljena mogućnost podnošenja elektronskog zahtjeva za promjenu adrese u okviru opštine (jedinice lokalne samouprave).

a) b) c)

Birači koji su biračko pravo stekli punoljetstvom Birači koji su prijavili prebivalište u Crnoj Gori Birači koji su biračko pravo stekli prijemom u crnogorsko državljanstvo

PODGORICA,GR.OP.TUZI

PODGORICA,GR.OP.GOLUBOVCI

PODGORICA

PLJEVLJA

PETNJICA

MOJKOVAC

HERCEG NOVI

DANILOVGRAD

341 265 39

1736 1197 191

456 377 53

1241 959 121

521 466 31

4203 3655 253

494 454 18

737 610 76

1885 1373 284

139 121 17

9281 7734 680

893 765 48

891 790 57

1981 1659 74

97 78 6

786 535 116

1404 1178 100

186 156 17

38543 31321 3420

0 24206 4574 25142

7290 57982 7248 58979

0 13265 6374 9205

26696 2819 26683 2614

10747 11241

UKUPNO

ULCINJ

TIVAT

BUDVA

ŠAVNIK

20910 1786 21932 1709

ŽABLJAK

879 734 64

ROŽAJE

831 735 42

PLUŽINE

10540 11270

1401 792 373

PLAV

11265 11800

3108 2719 196

4295 35800 29789 40479 14429 14658 12720 4270 37953 23863 40808 16429 14498 12870

NIKŠIĆ

124982 133514

2003 1618 222

GUSINJE

17637 18148

2737 2118 283

CETINJE

6871 6733

312 233 59

BERANE

KOTOR

07.04.2013 12.07.2016

Broj novoupisanih birača

KOLAŠIN

1. BROJ BIRAČA

BAR

VRSTA PROMJENE U BIRAČKOM SPISKU

BIJELO POLJE

ANDRIJEVICA

CRNA GORA VLADA CRNE GORE MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA Podgorica, 12. jul 2016. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova, saglasno članu 17 Zakona o biračkom spisku ("Sl. list Crne Gore", br. 10/14 i 20/15), OBJAVLJUJE Numerički tabelarni prikaz podataka o promjenama nastalim u biračkom spisku u cjelini i po jedinicama lokalne samouprave, u odnosu na birački spisak po kome su održani izbori za predsjednika Crne Gore 07.04.2013.godine

18936 3303 19774 3209

511405 530840

336

163

193

236

348

161

295

228

867

248

135

126

3802

Broj birača za koje je izvršena promjena upisa na osnovu prijave, odnosno odjave prebivališta u Crnoj Gori

477

2666

1650

2270

2066

878

1098

930

503

1088

543

2641

239

518

1059

293

7921

295

338

776

258

642

715

302

30254

Broj birača brisanih po osnovu

227

1399

1417

1710

460

694

687

978

371

710

348

2514

583

1575

182

4260

475

315

606

131

422

797

202

21063

225

1376

1363

1651

444

687

685

954

369

701

344

2488

549

1550

179

4194

473

304

534

130

411

774

199

20584

336

143

833

395

683

392

299

226

428

416

1103

188

367

3410

227

320

431

191

504

10898

330

386

360

183

111

132

109

477

211

255

828

215

150

142

326

173

5001

354

397

365

199

114

139

112

106

101

492

214

257

1007

221

153

146

180

5051

2768 10067

3647

5095

3054

3009

2033

1294

1531

2734

934 12930

4017

4468

270

46520

3811

4444

2818

205

2469

3316

248

121682

a) b) c)

Činjenice smrti Gubitka crnogorskog državljanstva Odjave prebivališta

Broj birača koji su promijenili lično ime

Broj birača kojima je promijenjen jedinstveni matični broj

Broj birača kojima je promijenjen datum prijave poslednjeg prebivališta

Broj birača kojima je promijenjen datum prebivališta u Crnoj Gori

Broj birača kojima je promijenjeno biračko mjesto

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

hronika

PO POTJERNICI IZ KOTORA

“Škaljarac” uhapšen na graničnom prelazu Kotoranin Božidar Punošević, za kojeg se sumnja da je član takozvanog škaljarskog kriminalnog klana, uhapšen je juče na osnovu potjernice na graničnom prelazu Ranče kod Pljevalja. Potjernicu za Punoševićem je raspisalo Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Prema nezvaničnim informacijama, Punošević se dovodi u direktnu vezu sa arsenalom oružja, koje je pronađeno u blizini kuće Jovana i Igora Vukotića,

i to u noći nakon surove likvidacije Podgoričanina Srđana Vlahovića (28), koji je u aprilu izrešetan u automobilu “reno klio” u kotorskom naselju Dobrota. U okviru opsežne istrage policije, tada su uhapšeni Podgoričanin Nikola Malović i državljanin Bosne i Hercegovine Goran Stančić, inače tjelohranitelj braće Jovana i Igora Vukotića, kojem je policija zabranila boravak u Crnoj Gori. Policija za sada nema dokaze kojima bi povezala ova dva događaja, iako su se dešavala u istoj no-

ći. Kada su Malović i Stančić uhvaćeni u blizini kuće Vukotića mokri od kiše, koja je te noći padala, i prljavi od zemlje sa kojom su, kako se sumnja, pokušali da zakopaju naoružanje. Viša državna tužiteljka u Podgorici Vesna Jovićević je ove predmete objedinila i dala na ocjenu Glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću. Međutim, iz Specijalnog tužilaštva su predmeti vraćeni postupajućim tužiocima, te će Punošević danas biti priveden Osnovnom tužiocu u Kotoru. J.M.

ZAPOčETO dAvANJE ZAvRšNIh RIJEčI u slIčAJu CKB

šAvNIčANIN u PRITvORu

Pucao u Nikšićanina zbog porodične svađe Dežurni sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, Jokan Varagić, odredio je pritvor do 30 dana Danilu Jankoviću (34) iz Šavnika zbog pokušaja ubistva Nikšićanina Milivoja Đikanovića (39). Prethodno je okrivljenog, u prisustvu advokata Draga Konatara, saslušao viši tužilac Hasan Lukač i odredio mu zadržavanje u trajanju od 72 sata. Tokom saslušanja, osumnjičeni je izjavio da je pucao u Đikanovića da ga tjelesno povrijedi, ali nikako da ga liši života. Sukobu su, kako je

ispričao kod tužioca, prethodili neriješeni lični i porodični odnosi. Inače, Đikanović je ranjen u nogu u četvrtak, oko 16 časova, ispred hotela u Šavniku. Njega je, nakon kratke prepirke, ispalivši četiri metka, jednim od njih ranio Janković. Janković se udaljio sa lica mjesta, ali ga je ubrzo policija uhapsila. Đikanović je prevezen u nikšićki Dom zdravlja, gdje su konstatovane lake tjelesne povrede nakon čega je pušten na kućno liječenje. B.Č.

Iznoseći završne riječi u sudskom postupku protiv bivšeg menadžmenta Crnogorske komercijalne banke, specijalni tužilac Veljko Rutović juče je kazao da je tokom sudskog postupka dokazano da su optuženi ne poštujući procedure odobrili šest spornih kredita, čime je OTP grupa, vlasnik pomenute banke, oštećena za 6,92 miliona eura. Osim Milke Ljumović i Bose Tatar, na optuženičkoj klupi su i Jelica Petričević, Dubravka Pavićević, Veliša Radunović i Gorica Vujisić koji se terete da su od 2005. do kraja 2007. godine, zloupotrebljavajući položaj, odobravali kredite bez obezbjeđenja. Tužilac Rutović smatra da su se odluke o kreditiranju pravnih lica donosile bez procjene klijenta i prethodnog pribavljanja osiguranja naplate, što je suprotno pravilima struke. “Prema nalazu vještaka, poslovanje banke u periodu od 2005. do 2007. godine nije na adekvatan način bilo propraćeno procedurama upravljanja rizicima banke, tako da su se u poslovanju javljali veliki, operativni i kreditni rizici”, kazao je Rutović. U prilog ovim tvrdnjama idu i iskazi svjedoka, koji su kazali da nijesu po-

Optužene sa advokatima stupali po procedurama već da se “radilo od slučaja do slučaja i isključivo po naređenju menadžmenta, odnosno “top” menadžmenta, po nalozima Ljumović i Tatar, posebno kada su u pitanju “veliki klijenti”. Suprotno tužiocu, advokat Rodić koji je zastupao Ljumović i Tatar, kazao je da dokaznu građu u najvećem dijelu u ovom predmetu predstavljaju fotokopije više hiljada stranica dokumentacije, uključujući i dosijee šest spornih kredita. “Fotokopija dokumentacije, koja nije ovjerena od nad-

ležnog organa, ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku, jer ista uopšte nema karakter isprave, obzirom da je nemoguće utvrditi da li su pojedini djelovi umetnuti, dopisivanjem ili prepravljani. Fotokopijama se može manipulisati, prepravljati, dopisivati, umetati potpisi i pečati, dok bi na originalu to bilo otkriveno. Takvu dokumentaciju ne mogu osnažiti ni svjedoci, i neprihvatljivo bi bilo da sud vjerodostojnost tih dokumenata utvrđuje putem svjedoka”, kazao je Rodić. N.P.

Foto: Iva Mandic

Nepoštujući procedure odobrili sporne kredite za šest firmi

HRONIKA 16 POTRAGA ZA NAPADAČEM NA POLICAJCA, ĐUKANOVIĆ I STANKOVIĆ PORUČILI DA MAFIJA NIJE JAČA OD DRŽAVE

BARUTNE ČESTICE NA ODJEĆI ŠUKOVIĆA

Pripadnici podgoričke policije pronašli su zrno metka, koje je prekjuče prošlo kroz nogu bivšeg šefa Odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala Predraga Šukovića. Vještačenjem je bez dvojbe utvrđeno da je projektil ispaljen iz “magnuma 357” u kojem su ostale čaure, saznaju Dnevne novine iz policije. Preliminarni rezultati vještačenja potvrdili su verziju Šukovića i očevidaca, da mu je nepoznati napadač prišao s leđa i pucao iz neposredne blizine, jer su na Šukovićevoj odjeći ostali tragovi barutnih čestica. Šuković je ranjen sa tri metka u noge prekjuče oko 10.30 časova u Njegoševoj ulici, a policija je uspjela sa obližnje kamere da “skine” sliku napadača, koji je pobjegao niz Bulevar

Ivana Crnojevića do obale Ribnice. Iako mu se lice jasno vidi na snimku, za policiju, ali i građane, njegov lik je nepoznat, što ukazuje na sumnju da nije iz Crne Gore. Prema prvoj rekonstrukciji događaja, sumnja se da je Šuković juče u jutarnjim satima praćen, što ukazuje na pretpostavku da je napadač možda imao i logistiku. Ovu sumnju podgrijava i činjenica da Šuković nije imao ustaljene navike, te da je njegovo pješačenje iz pravca stadiona Budućnosti niz Njegoševu ulicu, bilo puka slučajnost. Nakon ranjavanja Šuković je smješten na odjeljenje Kliničkog centra gdje ga policija obezbjeđuje. Povodom ranjavanja Šukovića, iz Vrhovnog državnog tužilaštva su saopštili da istragom ruŠuković kovodi Viši dr-

žavni tužilac i da je krivično djelo kvalifikovano kao “ubistvo u pokušaju”. Premijer Milo Đukanović je na pitanja novinara nakon sjednice Upravnog odbora Privredne komore, odbio da komentariše pokušaj ubistva Šukovića, poručujući da se time bavi kriminalistička policija. “Gruba je neistina da je mafija ovdje ili bilo gdje drugo u državi. Ako neko ima tu iluziju, onda je nedobronamjeran. Država je uvijek jača i država će uvijek postaviti stvari na svoje mjesto”, poručio je Đukanović Isto mišljenje ima i vrhovni državni tužilac Ivica Stanković koji je poručio da se “ne bi složio s tim da država gubi rat sa mafijom”. “Naprotiv, država će pokazati svoju snagu i odlučnost u tom pravcu, da pruži sigurnost i bezbjednost svim građanima i da se oštro obračuna sa svim učiniocima krivičnih djela i svim krakovima mafije, bez obzira na to otkud oni dolaze”, kazao je Stanković, navodeći da će od saradnika zahtijevati da preduzmu sve na otkrivanju napadača na Predraga Šukovića. J.M.-N.P.

Mjesto na kojem je Šuković ranjen

Ne može se dovesti u kontekst sa sudskim procesom Potpredsjednik Vlade Duško Marković kazao je da se napad na bivšeg šefa Odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupci-

NASTAVLJENO SUĐENJE ZA SMRT IVANE ŠOĆ

Andrić: Niko me nije obavijestio o pogoršanju stanja, inače bih reagovala Iznošenjem odbrane doktorke Bogdanke Andrić juče je nastavljeno suđenje ljekarima infektivne klinike Kliničkog centra koji se terete za nesavjesno liječenje Ivane Šoć, koja je zbog infekcije virusom H1N1 preminula 19. februara 2011. Pored doktora Dragana Obra-

dovića i Brankice Dupanović, Andrić se naknadno našla na optuženičkoj klupi po tužbi Miladina Šoća, oca pokojne Ivane. Andrić je u odbrani istakla da je sada pokojnu Ivanu prvi put vidjela četvrti dan nakon prijema prilikom obavljanja vizite u kojoj su

bili prisutni svi ljekari, a posljednji put na dan otpusta. “Pomenutog dana Obradović mi je saopštio da je Ivanu otpustio da ide kući, što je ponovio i tokom vizite. Po preuzimanju dežurstva na odjeljenju sam ostala ja sa dvije dežurne sestre i tu je bila i jedna radnica. Nijesam

Foto: Vedran Ilić

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Šoć

je Uprave policije, Predraga Šukovića nikako ne može dovesti u kontekst sa sudskim procesom koji je vodio protiv njega.

znala da je Ivana još u sobi” kazala Andrić. Ona je tvrdila da joj niko od osoblja i pacijenata sa infektivne klinike nije saopštio da se Ivanino stanje pogoršalo jer bi u suprotnom ona nešto preduzela.Odgovarajući na pitanja predstavnika oštećene porodice, tvrdila je da se ne sjeća šta je ordinirajući ljekar tokom vizita govorio o Ivaninom zdravstvenom stanju pa ni to da je neurolog konstatovao nemogućnost govora. Nastavak suđenja zakazan je za 18.oktobar. N.P.

HRONIKA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Medin kao da je u zemlju propao, nema ni Ulame PETI DAN: PRONAĐENO ZAPALJENO VOZILO MLADOG PETROVČANINA

Dokazi ukazuju da je vozilo do jarka u mjestu Jabukov do mogla da doveze samo osoba kojoj su ti makadamski i travom utabani putevi veoma dobro poznati Foto:Vedran Ilić

Jarak u koji je auto odgurnuto a zatim zapaljeno

Porodica i dalje apeluje Medin je u petak popodne “renoom megan”, krenuo iz Petrovca preko Petrovačke gore ka Virpazaru, gdje je njegovo vozilo posljednji put primijećeno oko 17.30 sati.Njegova porodica je u subotu ujutro prijavila policiji njegov nestanak, i apelovala na sve koji imaju bilo kakvu informaciju da se jave na broj telefona 068-417-510.

■ KO JE ZAPALIO VO-

ZILO, DOBRO JE POZNAVAO LOKACIJU

Ostaci havarisanog “reno megana” nestalog Petrovčanina Nemanje Medina (24), pronađeni su juče ujutro u jarku daleko od asfal-

tnog puta Virpazar – Rijeka Crnojevića. Zapaljeno vozilo, sa kojeg su bile skinute registarske oznake, dalo je novu dimen-

Od druga tražio pištolj? Policija pokušava da pronađe i Vladana Ulamu, koji je posljednji imao kontakt sa Medinom. Zašto se ovaj mladić sakrio od policije, poslije prvog informativnog razgovora, za sada nije poznato. Tokom prvog razgovora, Ulama je potvrdio da se u petak vidio sa Medinom, te da mu je navodno nestali Petrovčanin tražio da mu nabavi pištolj.

“Ulama tvrdi da je on to odbio, te da mu je tada Medin navodno rekao da će uspjeti da nađe oružje kod neke osobe u Nikšiću”, ispričao je sagovornik blizak istrazi. Kako inspektori nijesu povjerovali u ispričanu verziju, ponovo su pozvali Ulamu na informativni razgovor, ali se više nije oglašavao. I sada je nedostupan.

ziju misteriji koja prati nestanak mladića, a istražitelji se ne usuđuju da prognoziraju krajnji epilog. Mobilisani su timovi kriminalističke policije i uniformisanog sastava iz Bara, Budve, Podgorice, ali i drugih gradova, u nadi da se najgore slutnje, ipak, neće obistiniti. Međutim, svi do sada prikupljeni dokazi ukazuju na sumnju da je vozilo do jarka u mjestu Jabukov do, mogla da doveze samo osoba, kojoj su ti makadamski i travom utabani putevi veoma dobro poznati. Za policiju je, takođe, enigma zašto se već dva dana od inspektora krije Vladan Ulama, koji se, prema dosadašnjim podacima iz istrage, posljednji vidio sa Medinom.

Mjesto na kojem je pronađen zapaljeni automobil nalazi se na desetom kilometru od Virpazara starim putem ka Rijeci Crnojevića i prilično je zabačeno. Automobil je prvo odgurnut u jarak dubok oko desetak metara, a zatim je zapaljen najvjerovatnije benzinom. Lokacija na kojoj su pronađeni ostaci automobila je udaljena jedno 120 metara od lokalnog put. Skretanje do jarka prilično je sakriveno žbunjem i niskim rastinjem, mada se po tragovima šuta može zaključiti da je ta lokacija nekada služila za odlaganje građevinskog i drugog otpada. Nedaleko od rupe u kojoj je nađen “megan”, na rastojanju od 20-ak metara nalazi se napuštena kuća pod pločom, kao i dvije, takođe, napuštene kamp prikolice,

Medin

za koje se prema nađenim tragovima vjeruje da su doskora korišćene. Prvo naseljno mjesto nalazi se na drugom kilometru i zaklonjeno je brdom, tako da su osobe koje su zapalile vozilo, znale da dim niko neće prijaviti.

■ NAĐENE FRANCUSKE TABLICE

Tokom jučerašnjeg uviđaja koji su obavili Viši državni tužilac iz Podgorice i pripadnici kriminalističke policije iz Bara, nijesu pronađeni opipljivi dokazi, koji bi ukazali na trag nestalog Medina. Prema nezvaničnim informacijama, u gepeku je nađen par francuskih tablica, koje nijesu od pomoći inspektorima, jer je na table ovo vozilo uvezeno u Crnu Goru, a kasnije je registrovano na oznake BD BB142, koje nijesu nađene. Automobil je nakon višesatnog uviđaja odvezen na vještačenje. N.P.-J.M.

društvo

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Savez Sindikata podržava željezničare

Redovne plate osnovno pravo

Radnici traže tri plate

Foto: Dejan Lopičić

Savez sindikata Crne Gore istakao je da podržava štrajk zaposlenih u Željezničkom prevozu, te apelovao na nadležne organe da riješe njihove probleme i zaposlenima obezbijede redovno primanje zarada i normalne uslove života. Podsjetimo, DN su juče objavile da će Sindikati Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) organizovati u petak jednosatni štrajk upozorenja. Sagovornik DN iz ŽPCG kazao je da je razlog štrajka upozorenja neisplaćivanje tri zarade radnicima tog preduzeća. On je pojasnio da niko od

treći upisni rok

Univerzitet Crne Gore raspisaće 19. jula konkurs za upis u prvu godinu studija u trećem upisnom roku, a kako je saopšteno, mjesta ima za 57 budžetskih i 337 samofinansirajućih studenata. U prva dva upisna roka, na 19 univerzitetskih jedinica, upisano je gotovo 90 odsto od 3.609 predviđenih mjesta za brucoše. Prijave na konkurs podnose se 20. jula.

prijave iSključivo elektronSki

Do 21. oktobra prijave za studentske kredite

Ministarstvo prosvjete raspisalo je Konkurs za dodjelu 3.400 studentskih kredita za studijsku 2016/2017. studentima osnovnih i specijalističkih akademskih i primijenjenih studija ustanova visokog obrazovanja. Pravo na studentski kredit mogu ostvariti studenti osnovnih i specijalističkih akademskih i primijenjenih studija ustanova visokog obrazovanja, koji su prvi put upisali semestar odgovara-

juće godine studija i nijesu mijenjali studijski program. Od ove godine prijava za dodjelu studenskih kredita za studente koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori podnosi se isključivo elektronski preko Portala elektronske uprave, na adresu: www. euprava.me Rok za podnošenje zahtjeva elektronski preko Portala eUprave za sve korisnike je od 1. septembra do 21. oktobra 2016. godine. Bo.P.

ne obaveze, u prilog čemu svakako idu priznanja koje je ovo preduzeće, od javnog interesa, dobilo u prethodnom periodu. “Kontaktirali smo sa njima i upoznati smo sa svim problemima i svakako smo tu da im pružimo bilo kakavu podršku, prije svega stručnu u njihovim nastojanjima za rješavanje ovih pitanja”, ističu iz Saveza. Povodom toga uputili su i apel ministru finansija Rašku Konjeviću da u okviru svojih ingerencija preduzme aktivnosti u rješavanju njihovih problema. Bo.P.

u ponedjeljak u podgorici Foto: Dejan Lopičić

Na budžetu ostalo još 57 mjesta

zaposlenih u ŽPCG neće raditi tokom trajanja štrajka upozorenja, što znači da vozovi neće saobraćati u vremenu od 12.45 do 13.45. U Savezu sindikata Crne Gore smatraju da je osnovno pravo svakog zaposlenog pravo na zaradu koje ne može ni na jedan način biti uskraćeno. “Svakako, njihova egzistencija jednim dijelom je ugrožena s obzirom na kašnjenje plata od gotovo tri mjeseca”, ističu iz Sindikata. Ipak, kako navode, uprkos kašnjenju zarada ovi zaposleni redovno i savjesno obavljaju svoje rad-

300

stipendija biće dodjeljeno najboljim studentima za studijsku 2016/2017. godinu, od čega će 200 dobiti studenti koji produžavaju pravo na stipendiju, dok je 100 rezervisano za studente koji prvi put konkurišu. Rok za podnošenje dokumenata za dodjelu stipendija najboljim studentima je od 1. septembra do 21. oktobra.

Majke iz Rožaja nastavljaju proteste

Majke iz Rožaja ponovo su se juče okupile u tom gradu protestujući zbog “ćutanja administracije” i nepriznavanja prava na ostvarivanje naknade po osnovu rođenja troje i više djece. U saopštenju dostavljenom DN koje potpisuje predstavnica Rožajki Rafeta Murić, navodi se da će proteste od ponedjeljka nastaviti u Podgorici. “Želimo poručiti ministru rada i socijalnog staranja Borisu Mariću kao i direktoru ZZZCG Radu Miloševiću, da nećemo odustati od svojih zahtjeva i da planiramo od ponedjeljka da sa protestima nastavimo u Podgorici ispred Ministarstva rada, gdje ćemo ostati dok nam se god ne počnu rješavati zahtjevi”, poručuju Rožajke. One raspolažu informacijama da im se žalbe na rješenja još nalaze u Centru za rad i socijalno staranje i da Ministarstvo ništa nije uradilo po tom pitanju.

“Više je nego očigledno da je Centar za socijalni rad Rožaja u svome odlučivanju kada se tiče svih zahtjeva majki, postupio suprotno načelu saslušanja stranke, utvrđenom Zakonom opštem upravnom postupku, prema kojem, prije nego što se donese rješenje, stranci se mora pružiti mogućnost da se izjasni o svim činjenicama i okolnostima značajnim za njegovo donošenje. Nasuprot tome, prvostepeni organ se samo pozivao na uvjerenje Biroa rada Rožaja”, navodi se u saopštenju i dodaje da u njihovom slučaju nijedna majka nije saslušana, niti im je pružena bilo kakva mogućnost da se izjasne o okolnostima. Rožajke tvrde da je u njihovim slučajevima prekršen zakon i pozivaju ministra rada i socijalnog staranja da po hitnom postupku sva rješenja vrati na ponovni postupak. Poručile se da neće odustati do ostvarivanja dvojih prava. Bo.P. Rožajke juče na protestu

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

DRUŠTVO

STAV

Pajović s ovogodišnjim dobitnicima

Foto: Iva Mandić

BLAGOTA MITRIĆ

FENOMEN NAGRADA I PRIRODNO PRAVO

DODIJELJENA NAJVIŠA DRŽAVNA PRIZNANJA

Bulajić: Neka živi Crna Gora ⌦ Jelena Vađon Đurišić

editelj Veljko Bulajić, prof. dr Igor Đurović, književnik Milorad Popović i muzičar Miladin Šobić ovogodišnji su dobitnici Trinaestojulske nagrade. Najveći aplauz u Vili Gorica dobio je Šobić.

Predsjednik Skupštine Darko Pajović uručio je juče laureatima reditelju Veljku Bulajiću, prof. dr Igoru Đuroviću, književniku Miloradu Popoviću i kantautoru Miladinu Šobiću najveće nacionalno priznanje Trinaestojulsku nagradu. Predsjednik žirija za dodjelu nagrade Gojko Kastratović, rekao je da su nagrade dodijeljene za djela u različitim oblastima rada i stvaralaštva u prethodne dvije godine, koje imaju izuzetan značaj za Crnu Goru. “U konkurenciji od 20 kandidata nagrada za životno djelo uručena je režiseru Veljku Bulajiću, a u konkurenciji od 27 kandidata Trinaestojulska nagrada za 2016. godinu dodijeljena je prof. dr Igoru Đuroviću, književniku Miloradu Popoviću i kantautoru Miladinu Šobiću”, kazao je Kastratović. Dobitnici, istakao je predsjednik Skupštine, zaslužuju poštovanje, ali i preuzimaju veliku odgovornost. “Kao što znate, svi mi koji Crnu Goru osjećamo svojom, volimo da kažemo da je to mala zemlja velikih ljudi. U našoj istoriji nije nam uvijek bilo lako da priznamo kad je neko bolji od nas. Znalci politike i istorije reći će da biti veliki u Crnoj Gori jeste svakako teže, nego se dokazati u nekoj velikoj sredini. Djelo Bulajića pamtiće svi sa prostora bivše Jugo-

slavije. Jugoslavije više nema, ali ima velikih stvaralaca u Crnoj Gori. I uvijek će ih biti. Mi ćemo se ponositi vama, a vi se ponosite zemljom koja vam je ulila talenat i stvaralački kvalitet. Crna Gora vas je sačinila, a vi ste je učinili ponosnom! Stoga će vam Crna Gora uvijek biti zahvalna”, poručio je Pajović istakavši da su laureati prošli stroge testove javnosti.

■ MILADIN ŠOBIĆ

NAJEMOTIVNIJI

Trinaestojulsku nagradu najemotivnije je primio Miladin Šobić, koji je nagrađen i najdužim aplauzom prisutnih, a zadovoljstvo zbog uručene nagrade nije krio ni Bulajić koji se, u svoje i ime nagrađenih, zahvalio na priznanju. “Pripala mi je čast da u moje ime iskažem zahvalnost na priznanju koje mi je Crna Gora dodijelila. Samo nekoliko mjeseci dijeli nas od članstva u NATO. Cr-

UVJEREN SAM DA ĆEMO SVI MI NAGRAĐENI I U BUDUĆNOSTI ČINITI SVE ŠTO JE U NAŠOJ MOĆI DA I DALJE DOPRINOSIMO NAPRETKU I RAZVOJU CRNE GORE I DANAS I SJUTRA. NEKA ŽIVI CRNA GORA

na Gora postaje država kakva je nekad bila - uvažavana u svijetu, koja garantuje slobodan razvoj. San o crnogorskoj nezavisnosti postao je java, a na javi se više ne sanja. Uvjeren sam da ćemo svi mi nagrađeni i u budućnosti činiti sve što je u našoj moći da i dalje doprinosimo napretku i razvoju Crne Gore i danas i sjutra. Neka živi Crna Gora”, poručio je Bulajić.

■ ĐUROVIĆ:

PRIZNANJE ZA KOLEKTIV

Trinaestojulsku nagradu Đurović doživljava ne samo kao pojedinačnu, već kao kolektivnu za grupu koja se bavi digitalnom obradom signala već 25 godina izuzetno uspješno na Univerzitetu Crne Gore. “Činjenica je da tako postojane grupe naučnika u Crnoj Gori nema”, kazao je on, dodajući da je to nagrada za Elektrotehnički fakultet koji ove godine obilježava 55 godina postojanja i svakako je perjanica u naučnom i visokoobrazovnom radu Crne Gore. Popović je rekao da je počastvovan što je dobio najveće državno priznanje i zahvalio se žiriju na povjerenju. On je kazao da smatra da je žiri cijenio, osim romana “Čovjek bez lica”, i njegov ukupni angažman u domenu izdavaštva i afirmacije crnogorske književnosti. Odluku o dobitnicima donio je žiri čiji je predsjednik bio Gojko Kastratović, a članovi Ilija Vujošević, Igor Lakić, Miomir Vojinović i Asim Dizdarević.

Pišem o fenomenu Nagrade, kao zvaničnog državnog priznanja za određenu ličnost i njihovom doprinosu (značajnom) svojoj Državi, a u tom fokusu o ovogodišnjoj Trinaestojulskoj nagradi. Mnogi moji nekadašnji studenti, danas vrsni poznavaoci prava, sa odgovarajućim značajnim dužnostima mi govore, kako nije ispoštovan Zakon o Trinaestojulskoj nagradi, u kome je glavna odrednica - doprinos od velikog značaja za Crnu Goru u posljednje dvije godine (godišnja nagrada) i za cio životni opus (nagrada za životno djelo.) Pa, da kažem, i njima i cijeloj crnogorskoj javnosti sljedeće: da pored domaćeg prava postoji i PRIRODNO pravo, kao mjera svih prava. Polazeći od načela PRIRODNOG prava, koja su kodifikovana dokumentima Ujedinjenih nacija, posebno Univerzalnom deklaracijom o pravima čovjeka iz 1948. godine, kojim je usvojena koncepcija o pluratitetu opšte filozofije prirodnog prava, prema kojoj se izvor prava nalazi u legitimitetu zajedničke umnosti, a ne u samovolji, zbog čega je ova koncepcija sposobna da “rukopoloži” sveopštu PRIRODNU i socijalnu pravdu i tako postavi univerzalno(nadnacionalno) i pravedno pravo. To potvrđuje i naš Ustav u članu 9, prema kome međunarodno pravo i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i uvijek se primjenjuju kad regulišu odnose drukčije od domaćeg prava. Iz ovoga proizilazi da odnos nesrazmjere između međunarodnog prava i neizvršenog, prijeti da ugrozi ideju PRIRODNOG prava kao pravde, da dovede do pravne nesugurnosti i da nas i dalje drži u rukama zatvorene sudbine, što predstavlja

klasičnu suprotnost koncepciji PRIRODNOG prava, nego da se uspostavi vjera u ono pravo, čiji je smisao da služi pravdi, kao osnovnoj vrlini Čovjeka. Jer, nijedan pravni sistem sam po sebi nije dovoljna cjelina, kao što nijedan čovjek nije ostrvo samo za sebe. Polazeći u osnovnim crtama o suštavstvenosti PRIRODNOG prava, ima li išta PRIRODNIJE nego da Miladin Šobić dobije Trinaestojulsku nagradu(i to za ŽIVOTNO DJELO), a koju je trebalo da dobije onih godina kada je stvorio neponovljiva muzička djela, od ogromnog značaja za Crnu Goru, jer se takva djela stvaraju jednom u životu.(Bez imalo lažne skromnosti, kao što je i ovaj što ovo piše zaslužio tu nagradu još 1998. godine, kada je odlukama organa na čijem je čelu bio, uradio stvari od ogromnog značaja za buduću državnopravnu sudbinu CG.) Slično je i sa nagradom Veljka Bulajića, mada je Veljko uradio umjetnička(filmska) djela od značaja za SFRJ, i dobio jugoslovenske nagrade za njih. Ali, i CG je bila dužna da mu se oduži. Za Milorada Popovića ću reći samo jednu rečenicu - da je jedan njegov intervju od većeg značaja za CG, nego nečija cijela knjiga, pa neka mi se ruga cio svijet, ali to je nepobitni fakat, da ne govorim o njegovm književnim i drugim djelima. Na kraju, pošto je žiri bio u vremenskom tjesnacu da pročita i pregleda radove 47 kandidata, lično mislim da su bili rukovođeni i EMOCIJOM, kao nadgradnjom PRIRODNOG prava, jer, po svom ličnom i dugogodišnjem iskustvu znam da je EMOCIJA jača od svakog prava. Razumije se, i u nauci i u umjetnosti. (Autor je redovni profesor Međunarodnog prava i kandidat za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu)

društvo 20 Početak ljeta u znaku uobičajenog broja intervencija SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Kišoviti jun bez većih strahuju od nabujale Kišni jun glavni je razlog zbog kojeg nije bilo velikog broja požara tokom tog mjeseca. No, podgorički vatrogasci su u pripravnosti zbog nabujale vegetacije, koja predstavlja novu opasnost

Ako su građani zaboravili na prošlogodišnje požare koji su danima “divljali” na području Podgorice, Služba zaštite Glavnog grada i te kako dobro pamti prošlu godinu, koja je, po broju požara, bila jedna od rekordnih. To što je prošle godine u Podgorici ugašeno gotovo 2.800 požara, dovoljan je razlog da podgorički vatrogasci ovu sezonu dočekaju spremniji nego ikad. Komandir Službe zaštite Glavnog grada Andrija Čađenović kaže da su u pripravnosti zbog nabujale vegetacije koja predstavlja novu opasnot. Neophodne mjere za predstojeću požarnu sezonu blagovremeno su sprovedene, a vatrogascima su na ruku išle vremenske prilike. Kiši su se u junu, izgleda, najviše radovali oni koji su na prvoj liniji odbrane od vatre.

Prošle godine u Podgorici ugašeno gotovo 2.800 požara

■ Obilaze kritične “Tako da smo vrijeme koje bismo utrošili na akcije gašenja požara, osmatranja, dežurstava i drugih aktivnosti koje su vezane za gašenje požara, utrošili na preventivne aktivnosti i saradnju sa građanima”, rekao je Čađenović Dnevnim novinama, uz napomenu da je u junu ugašeno 56 požara. Riječ je o požarima koji su glavnom bili manjeg intenziteta i na otvorenim prostorima na lokacijama u užem i širem dijelu grada. No, ako je bilo dosta kiše u junu, ne znači da narednih mjeseci mogu sjedjeti skrštenih ruku. “Naprotiv, velika vlaga i visoke temperature uslovile su nagli razvoj vegetacije koja je značajno bujnija ove godine i strahujemo da će sa duđim toplotnim talasom ta vegetacija brzo uvenuti i sasušiti se i kao takva postati rizična za nastanak po-

Foto:Iva Mandić

lOkacije

Za gašenje požara u Podgorici spremno 25 vozila Kad je riječ o voznom parku, Služba zaštite Podgorice raspolaže sa 25 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Vozni park je, navodi Čađenović, za ovu sezonu kompletiran dolaskom nekih vozila koja su već par godina bila van stroja usljed kvarova. “Pomenuta vozila su blagovre-

meno servisirana i spremna za rad na terenu. Glavni grad je i ove godine obezbijedio sredstva za nabavku još dva nova specijalna vatrogasna vozila za potrebe naše službe. A takođe, Glavni grad i Služba zaštite, u saradnji sa Direktoratom za vanredne situacije i ostalim lokalnim samoupravama nastoji da za potre-

be Službe obezbijedi još tri vatrogasna vozila što bi u mnogome pomoglo kvalitetnom obavljanju zadataka na terenu“, napominje Čađenović. U kadrovskom dijelu, navodi on, raspolažu sa stalnim operativnim sastavom od 85 spasilaca. “Taj broj nedavno je popunjen prijemom devet novih spasilaca

koji su zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme i što predstavlja značajno osvježenje naših redova. Tom broju priključiće se i 30 sezonskih spasilaca koji će pružati pomoć starijim kolegama u radu na terenu”, kazao je Čađenović, uz napomenu da će ove godine imati određen broj volontera.

21 a vatrogasnih službi, ovu sezonu dočekuju sPremniji SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

društvo

h požara, sad e vegetacije Građani da djeluju preventivno spaljivanjem očisti određeni dio imanja, građani bi, navodi on, trebalo da se za svaku vrstu pomoći obrate službi na broj 123. “Naši zaposleni će pomoći makar kvalitetnim savjetom, a ukoliko je to potrebno i izlaskom na lice mjesta gdje će zajedno izvršiti kontrolisano paljenje“, objašnjava Čađenović. U slučaju nastanka požara potrebno je, kaže on, odmah obavijestiti službu na pomenuti broj i nastojati da požar bude ugašen u početnoj fazi. “Ali samo pod uslovom da je lice u potpunosti sigurno u uspjeh gašenja, a da pritom ni u jednom trenutku nije izložen povećanoj opa-

snosti od samog požara. U svakom slučaju sve što uradite korisno je u saniranju posljedica od požara pa makar i blagovremena prijava o nastalom požaru i detaljne informacije o istom, a u krajnjem i sretanje vatrogasnih vozila i upućivanje na lice mjesta ili stavljanje kapaciteta za gašenje koje svako domaćinstvo posjeduje na raspolaganje vatrogascima. U svakom slučaju problem nastanka velikog broja požara, štete koje nastaju u njima i uništavanje zelenih oaza u našem gradu, zajednički je problem svih nas i samo ga zajednički možemo makar ublažiti“, zaključio je Čađenović.

nata koji su mogući u jednoj savremenoj sredini, kako tehnički tako i kadrovski.

crpljenja vode i montažne barijere odbrane za sprečavanje poplavnih talasa, koje će prvi put biti na raspolaganju u našoj službi. Svi se dobro sjećamo velikih poplava koje su prije par godine zadesile našu državu i glavni grad, naročito u oblastima gradskih opština, a pomenuta oprema puno će značiti u slučaju nastanka ovakvih nepogoda u budućnosti“, objasnio je Čađenović.

■ Obuke, kvalitetna Oprema…

žara”, rekao je Čađenović. U toku su, kako je rekao, obilasci najkritičnijih lokacija po iskustavima iz prethodne godine, a sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i u neposrednom razgovoru sa građanima nasatoje da identifikuju probleme i zajednički ih riješe, kako bi preduprijedili nastanak velikog broja požara. Govoreći o opremljenosti službe na čijem je čelu, Čađenović kaže da su opremljeni za sve vrste akcide-

“U nekim segmentima oprema i sredstva za pojedine vrste intervencija skromna je i zastarjela, ali kroz projekte i na sve druge načine nastojimo da je obnovimo i osavremenimo i na taj način pratimo savremene tokove u ovoj oblasti. U nekoliko projekata u kojima zajedno sa kolegama iz Direktorata za vanredne situacije učestvujemo stekli smo neka nova znanja kroz obuke i seminare koji se u okviru njih organizuju, razmijenili smo neka vrijedna iskustva sa kolegama iz evropskih spasilačkih službi i svakako ćemo nastojati da ih sprovedemo kod nas“, rekao je Čađenović. On je rekao da je kroz projekat koji je u toku obezbijeđena kvalitetna obuka spasilačkog tima, koji je opremljen najsavremenijom opremom za akcije spasavanja iz poplava. “Vrlo brzo očekujemo i specijalnu opremu kao što su pumpe izuzetno velikog kapaciteta

■ Spremni i tivat,

Herceg nOvi, nikšić

Za požarnu sezonu ove godine su spremne i službe zaštite u Tivtu, Herceg Novom i Nikšić. Tako je Služba zaštite i spašavanja u Tivtu, prema riječima njenog v.d. komandira Zorana Barbića, upotpunjena sa povećanim brojem ljudi tokom ljeta. “U pripremi sezone remontovana su vozila, a Služba zajedno sa Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Krtoli, raspolaže sa devet specijalnih vatrogasnih vozila”, kazao je on. Barbić je naglasio da su izvršene sve neophodne preventivne mjere, obilazak terena, košenje puteva blizu rubnih područja grada, urađene procjene

Čađenović

rizika za sve objekte. Pripadnici nikšićke Službe zaštite i spašavanja dobili su nedavno 50 kompleta opreme koja se sastoji od kombinezona za gašenje šumskih požara, protivpožarnih šljemova i opasača, zaštitnih rukavica, naprtnjača, metli, lampi za šljemove. Komandir Veselin Gardašević kazao je da je vrijednost opreme 23.500 eura. “Naša služba raspolaže sa osam vatrogasnih vozila, koja se redovno servisiraju i održavaju, svu prateću opremu za spasioce vatrogasce, kupljena je oprema za šest pripadnika PSD ‘Subra’ koji vrše spašavanje na nepristupačnim, planin-

Naprotiv, velika vlaga i visoke temperature uslovile su nagli razvoj vegetacije koja je znatno bujnija ove godine i strahujemo da će sa dužim toplotnim talasom ta vegetacija brzo uvenuti i sasušiti se i kao takva postati rizična za nastanak požara

Foto:Iva Mandić

Kao i prethodnih godina, Čađenović apeluje na građane da preduzmu preventivne mjere kako bi se požari izbjegli. “Potrebno je pokositi pojas oko ugroženih objekata u širini od tri do pet metara i ukloniti sve gorive materijale iz zone oko objekta, i u koliko navedene radnje blagovremeno i u potpunosti urade njihova imovina u slučaju nastanka požara biće sigurna. Takođe apelujemo da svoja imanja i dvorišta ne čiste spaljivanjem, jer se na taj način požari nekonrolisano prošire i ugrožavaju imanja i objekte u čitavoj okolini”, kaže Čađenović. U slučaju da je neophodno da se

skim terenima, koja će umonogome doprinijeti njihovom boljem radu na terenu. Takođe je kupljen najnoviji sistem radioveze”, rekao je Gardašević. Rukovodilac Službe zaštite i spašavanja Herceg Novog Aleksandar Škobalj napominje da je unutrašnjost Vatrogasnog doma u Meljinama u potpunosti renoviran, a krajem avgusta trebalo bi da stigne novo navalno vatrogasno vozilo za brze intervencije koje bi olakšao intervencije u uskim djelovima grada, naročito šetalište Pet Danica, naselje Srbina, Ul. Partizanski put do „Škvera“, itd. On dodaje da će Dobrovoljno vatrogasno društvo “Krtoli” pokrivati i ove godine teritoriju poluostrva Luštica. Posjeduju pet vatrogasnih vozila od kojih je jedno stacionirano u mjestu Mrkovi. “Imaju devet angažovanih dobrovoljaca, tako da je dio teritorije opštine na Luštici od ove godine još bolje pokriven u slučaju izbijanja požara. Saradnja sa susjednim opštinama Trebinje, Dubrovnik, Konavle, Kotor i Tivat je podignuta na jedan mnogo viši operativno–preventivni nivo”, naglasio je Škobalj. E.D.N.

crna gora

KOLAŠIN: OODPS UKAZUJE NA KORUPCIJU

Vlast krši lex specijalis

Lokalna uprava u Kolašinu nije imala vremena da otkloni nezakonitosti na koje je ukazao kontrolor postavljen po leks specijalisu, tvrde iz OO DPS. “Kršeći zakon, bez supotpisa su požurili da obračunaju i isplate platne liste iako se na njoj nalazi ime potpredsjednika Đura Miloševića kome je Upravna inspekcija zabranila da profesionalno obavlja funkciju jer je prethodno od istog poslodavca, Opštine Kolašin, do-

bio otpremninu. Potpredsjednik neće da bude volonter po primanjima nego profesionalac po zaradi, učinak je nebitan jer „volja građana“ je tu.To što mu je isplaćena otpremnina i što je po konstataciji upravne inspekcije zakon prekršen, ne uznemirava previše predsjednicu opštine koja radi mira u sve nervoznijoj i nezadovoljnijoj „koalicionoj kući“ pristaje na nezakonitost jer plate ne smiju da čekaju”, kazali su iz tabora OO DPS. Z.K.

BIJELO POLJE: PROTEST RADNIKA BJELASICE

Menadžmentu rok od 10 dana da odgovori

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

HERCEG NOVI: ŠTRAJK UPOZOREN

Raskinuti ugo gRupom za ops ⌦ Sanja Milović

adnici privatne zdravstvene ustanove Meljine organizovali su juče jednočasovni štrajk upozorenja kako bi skrenuli pažnju nadležnim u resornom ministarstvu za hitno rješavanje statusa bolnice i teškog stanja zaposlenih. Predsjednica sindikalne organizacije Slavica Drobnjak istakla je da je štrajk upozorenja posljedica višegodišnjih finansijskih problema zbog loše finansijske procjene bivšeg menadžmenta bolnice, podsjetivši da je sredinom 2013. godine počelo otežano funkcionisanje bolnice, smanjenje zarada i pritisak na radnike, što je uzrokovalo osipanjem kadra. Ona je podsjetila i da nakon odlaska bivšeg menadžmenta, počinju blokade bolničkog računa od lokalnih i državnih potražioca, uz konstataciju da je najveću nezainteresovanost pokazao Duško Knežević, vlasnik Atlas grupe, koji nikada nije u ustanovu poslao finansijske revizore kako bi procijenili finansijsku situaciju, po odlasku bivšeg menadžmenta. “Opština nam je blokirala račun zbog poreza na nepokretnosti. Oduzeta nam je zarada za april, koju smo iščekivali kao slamku spasa na rubu egzistencije. Znamo da je zakonski, ali da li je ljudski? Znamo da se dug od-

Prilikom Preuzimanja bolnice od strane atlas gruPe, u njoj je bilo zaPosleno 250 zdravstvenih radnika, a danas ih ima svega 160“ nosi na 2013. 2014. i 2015.godinu, ali je interesantno da je opština imala empatiju prema bivšem menadžmentu bolnice, pa su porez na nepokretnosti naplatili baš sada”, pita se Drobnjak. Ona smatra takođe da je nedopustivo da bolnica ode u stečaj. Dr Goran Komatina, hirurg, kazao je da platu nijesu primili od aprila. „Ukoliko je potrebno, ostaću još, samo neka kažu da će bolnica opstati. Svi smo ostali ovdje nakon vojske, i ja volim ovaj grad. Međutim, ako se nastavi ovakva situacija, a bolnica ugasi, moram se sa porodicom seliti odavde. Dr Nenad Sekulić, hirurg, kazao je da je krajnje vrijeme

da se radikalizuje štrajk, koji je u ovom trenutku samo štrajk upozorenja. “Mislim da nema smisla na ovaj način raditi više. Pravo je vrijeme baš sada, kada je jek turističke sezone da se ovako šta dogodi, tim prije što niko ne reaguje. Mislim da treba animirati i građane ovoga grada, ako misle da se bolnica sačuva, a vrijeme je krajnje”, zaključio je dr Sekulić.

TIVAT: AKTIVNOSTI SLUžBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OPŠTINE

Pranje ulica za čistiji grad u sezoni Radnici bjelopoljske fabrike mineralne vode „Bjelasica rada“ juče su ispred zgrade opštine održali dvosatni protest i poručili menadžmentu, da im je ostavljen rok od 10 dana da im se ispune dva osnovna zahtjeva. „Prvi je isplata zaostalih zarada od januara ove godine i drugi uplata doprinosa za posljednjih sedam i po

godina. U suprotnom, ukoliko se ništa od naših zahtjeva ne ispuni, dogovorili smo se da preduzmemo radikalne mjere borbe za ostvarivanje naših prava. A to je ili blokada magistralnog puta na Ribarevinama, kao i odlazak na protest ispred sjedišta većinskog vlasnika ,,Eurofonda’’, poručio je predstavnik sindikata Miraš Joksimović. B.Č.

U cilju čistijeg i uređenijeg grada, pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat počeli su prije dva dana pranje ulica u gradu, kazao je v.d. komandir službe Zoran Barbić. Do sada je završeno čišćenje gradske i hotelskih plaža na šetalištu „Iva vizina“, na potezu od plaže hotela Mimoza pa sve do lučice Klimanj, dok su juče ujutro oprane Druga dalmatin-

ska i Palih boraca. Od 14. jula planirano je da se te aktivnosti nastave na cijelom području grada, kako centra tako i ulicama u drugim djelovima. Za taj posao, koji bi trebao da se završi za dva – tri dana, angažovana su dva vatrogasana vozila, navodi Barbić i ističe da će se tokom turističke sezone pranje ulica ponoviti još jednom ili dva puta, zavisno od potrebe. Z.K.

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

crna gora

NJA RADNIKA BOLNICE MELJINE

ovoR sa atlas stanak bolnice DANILOVGRAD: GODIŠNJICA BITKE

Martinićka bitka sudbina Crne Gore Vlast u HN podržava Vladu za raskid ugovora Vlada Crne Gore treba da raskine ugovor sa Atlas grupom koja drži bolnicu u Meljinama i u tome će imati podršku lokalne uprave, saopšteno je iz kabineta predsjednika Opštine Herceg Novi. Upozoravaju da sva dosadašnja dešavanja neminovno vode ka stečaju i zatvaranju ove ustanove, zbog čega mora da se alarmiraju nadležni, smatraju u grad-

skoj upravi. Cilj Opštine Herceg Novi je, kako kažu, da grad zadrži bolnicu u Meljinama, kao zdravstvenu ustanovu koja je od nemjerljivog značaja, i da se status ove ustanove u što hitnijem roku riješi. “Interes zaposlenih i interes građana Novog isti je – opstanak bolnice i njeno funkcionisanje na najbolji mogući način. Opšti-

na ostaje pri stavu da je potrebno raskinuti ugovor sa Atlas grupom, koja se pokazala kao neozbiljan i neodgovoran investitor. Treba naći novog strateškog partnera koji će osigurati dugoročno rješenje, unaprijediti zdravstvenu djelatnost i tako osigurati bolju zdravstvenu zaštitu za Novljane i sve goste”, poručuju iz lokalne vlasti.

TIVAT: UBRZANO PRIJAVLJIVANJE GOSTIJU DALO REZULTATE

Od boravišne preko 100 hiljada eura Za nešto više od pola godine na pet punktova TO, prijavljeno je 16.739 gostiju i prihodovano 100.500 eura, saopšteno je iz TOT-a. TO Tivat ove godine nabavila je osam čitača biometrijskih podataka koji su instalirani na punktovima u Radovićima, Krašićima, na autobuskoj stanici, u Donjoj Lastvi, kao i u centru grada. Nabavkom čitača ubrzan je proces prijave i manje su gužve na punktovima.

Gošća Marina Vukomanović iz Kragujevca prima poklon iz TO

Boravišna taksa od 1. januara iznosi 0.90 centi, a umanjenu za 50% plaćaju lica od 12 do 18 godina starosti (0,45) dok boravišnu taksu ne plaćaju djeca do 12 godina starosti. Povodom Dana državnosti, TO Tivat je gostu koji je juče ujutru prvi ušao u njihove prostorije uručila prigodan poklon sa reklamnim materijalom, a gošća Marina Vukomanović iz Kragujevca bila je prijatno iznenađena. Z.K.

Crna Gora obilježava 220 godina od boja na Martinićima, jedne od najslavnijih pobjeda u našoj viševjekovnoj istoriji ratovanja. Ona je opredijelila dalju sudbinu Crne Gore, udarila temelj savremene države, koji je odolijevao vremenima, bitkama i ideologijama, kazao je Đoko Jočić na otvaranju Svečane akademije organizovane povodom obilježavanja godišnjice. “Danas, kada obilježavamo 220 godina od boja na Martinićima, s ponosom vraćamo sjećanja na ta vremena i naše pretke koji su viteštvom zadivili svijet i zlatnim slovima ispisali najljepše stranice naše istorije. Za predragu slobodu i ljubezno otečestvo bila je čast i privilegija položiti život na bojištu. Smrt su prezirali, a život pod tuđi-

Tom velikom pobjedom, postavljeni su trajni temelji slobode i konačnog ujedinjenja Crne Gore

Istorija

Nakon sporadičnih obračuna, došlo je do poznate bitke na Martinićima 1796. u kojoj je crnogorska vojska pod vođstvom vladike Petra I nadvladala trostruko jače trupe poznatog skadarskog namjesnika Mahmud-paše Bušatlije, koji je u tom sukobu bio ranjen. S tom pobjedom Piperi i Bjelopаvlići su ušli u sаstаv Crne Gore. nom nijesu prihvatali”, kazao je Jočić. Na Svečanoj akademiji govorio je i potpredsjednik Vlade Duško Marković, koji je kazao da Martinićka, uz bitku na Krusima, po mišljenju brojnih istoričara, predstavlja najznačajniji crnogorski datum u XVIII stoljeću. “Tom velikom pobjedom, postavljeni su trajni temelji slobode i konačnog ujedinjenja Crne Gore. Bitku na Martinićima sa današnje distance valja sagledati i kroz prizmu tadašnjih crnogorskih državno-pravnih, građansko-političkih, i konačno, ujediniteljskih potreba i prilika”, kazao je Marković.

crna gora Osim knjiga, đaci su dobili i simbolične novčane nagrade, nosioci “Luče I” po 100 eura, a nosioci “Luče II” po 50 eura

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

diploMa ª lučaº za 47 budvanskih učenika

Stojanović, Vukmirović i Ivković najbolji učenici

Predsjednik Opštine Budva Srđa Popović uručio je juče novčane nagrade za nosioce diplome “Luča” za 47 budvanskih učenika. Ove školske godine u tri osnovne i srednjoškolskom centru troje je dobilo “Luču I” i to Ines Ivković, Vladan Stojanović i Mladen Vukmirović, dok su ostali dobitnici “Luče” iz SMŠ “Danilo Kiš”: Milena Braić, Isidora Burić, Marko Pešović, Milica Kaluđerović, Tamara Radunović, Jovana Kordić, Zoraida Kaluđerović, Niko-

Iv.br. 1028/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Rokšped auto centar“ Podgorica, ulica Josipa Broza Tita broj 29, koga zastupa punomoćnik Divna Vukadinović, advokat iz Podgorice, ulica Josipa Broza Tita broj 67, protiv izvršnog dužnika DOO „It štit“ Podgorica, ulica Dalmatinska broj 130D, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 69.238,00 eura, na osnovu vjerodostojne isprave-faktura broj f-00012/2016 od 14.03.2016. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je

Z A K LJ U Č A K

o dostavljanju putem javnog objavljivanja Izvršnom dužniku DOO „It štit“ Podgorica, ulica Dalmatinska broj 130D, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 1028/16 od 17.06.2016. godine, kojim je isti obavezan da osnovom navedene vjerodostojne isprave-fakture, na ime duga plati izvršnom povjeriocu iznos od 69.238,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 12.05.2016. godine, pa do konačne isplate, te zakonsku zateznu kamatu koja se ima obračunati na iznos od 84.238,00 eura počev od 22.03.2016. godine pa do 11.05.2016. godine, kao i na ime troškova sastava predloga za izvršenje uvećanih za iznos obračunatog pdv-a od 19% iznos od 297,50 eura i iznos od 165,00 eura na ime troškova nagrade za rad javnog izvršitelja do dana donošenja rješenja o izvršenja. Izvršni dužnik DOO „It štit“ Podgorica, ulica Dalmatinska broj 130D, se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju Iv.br. 1028/16 od 17.06.2016. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO „It štit“ Podgorica, ulica Dalmatinska broj 130D, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica 04.07.2016. godine JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14), naručilac Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – Uprava za šume, ul. M. Tošića Pljevlja, oglašava

la Šikmanović, Miloš Petrović, Ana Božović, Jelena Racanović, Semina Seknderoski, Milica Aćimov, Katarina Aničić, Dragiša Rajović, Aleksandra Šljivančanin i Nikša Odalović. Nagrađeni svršeni đaci OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša” su: Ksenija Milošević, Dijana Mitorvić, Nina Mitrović, Suzana Savčić, Nikola Franeta, Boris Martinović, Lena Marković, Marko Rakita, Miona Milić, Olga Duletić, Ana Subotić, Anita Lalić, Mia Milić i Dijana Crepulja, dok su

u Drugoj osnovnoj školi “Luču” dobili: Irina Kapičić, Helena Gavranović, Ana Stanić, Slaven Mitrović, Ivan Adrović, Jovana Vučinić, Anastasija Marinović, Sara Zečević, Ajša Aljović i Sara Šljivančanin. Petrovačka Osnovna škola “Mirko Srzentić” dodijelila je “Luču” Marini Marljukić, Nikolini Radojević i Ivanu Ćetkoviću. Osim knjiga, đaci su dobili i simbolične novčane nagrde, nosioci “Luče I” po 100 eura, a nosioci “Luče II” po 50 eura. N.L.

Mještani šipčanika blizu dogovora sa nadležniMa

Plantaže i Vlada traže novu lokaciju

Mještani Šipčanika organizovaali su juče novi protest ispred kapije vinopodruma Šipčanik nezadovoljni zbog nesprovođenja u cjelosti odluke Vlade i Plantaža o zamjeni zemljišta “metar za metar” između bivših vlasnika i A.D. “Plantaže”, donijete još 6. maja 2010. godine. Inicijator skupa Dževdet Pepić kazao je da pregovori napreduju i da su sve strane uvidjele da problem postoji. “Zadovoljni smo što 1. juna nije došlo do većeg incidenta, jer smo bili isprovocirani. Dobro je što se tako završilo, jer smo željeli da ovo riješimo na miran način. Predstavili smo problem, što su uvidjeli iz Plantaža, a onda i iz Vlade Crne Gore i već se stupilo u ozbiljne pregovore, odnosno dislociranja sporne treći-

ne zemljišta, koje se nalazi van kruga koje koriste Plantaže”, kazao je Pepić. Porodice Pepić, Berišaj, Drešević, Piranić, Ljuljđuraj, Vuljaj i Vatić traže da svih 36 hektara zemljišta, koje su im dodijeljene u Vladnama, budu unutar vinograda, odbijajući da prihvate 11 hektara koje su mimo kapije Plantaža. “Iz Plantaža su ovih dana preuzeli obavezu da zajedno sa Vladom i agencijama za razmjeravanje terena nađu novu lokaciju. Uvidjeli su da postoji problem i da je zemljište pod sporom, a mi smo na to ukazivali više od šest godina. Pokušavali su da prikažu da smo neprijatelji Plantaža, ali mi to nijesmo”, kazao je Pepić. Prema njegovim riječima, dokaz da se radi o spornom zemljištu je i čovjek koji je vlasnik zemljišta u Vlad-

nama, a koji se juče i pridružio mještanima. “Formalno gledano Plantaže su ispunile svoj dio, jer su dale 36 hektara, ali suštinski trećina zemljišta je sporna i to je činjenica”, kazao je Pepić. Mještanin Šipčanika Isljam Tuzi, čija je porodica još prije II Svjetskog rata napustila Crnu Goru i preselila se u Skadar, jedna je od vlasnika spornog zemljišta. “Nadležni su mještanima dodijelili oko sedam hektara zemlje moje porodice, koja je trebala da pripadne mojim unucima, a nakon rata je pripala zemljoradničkoj zadruzi, nakon čega su je preuzele Plantaže. To zemljište je naše i to svi znaju. Među prvima sam podnio zahtjev za restituciju, ali su mi kazali da ne postoje dokumenti da je to država oduzela, što je veliki apsurd”, kazao je Tuzi. M.M.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka kancelariskog namještaja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 2.000.00 €. Tenderska dokumentacija broj 03 Š 16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 11.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Vule Bošković sl. za j.n. telefon 067255612, e-mail: cgsume@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JPU „Đina Vrbica”, Golubovci bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka radova za adaptaciju radnih soba i prostorija za djecu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40000.00 €. Tenderska dokumentacija broj 2055 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn. gov.me dana 08.07.2016.godine. Lice za davanje informacija Mr Milena Mijović, telefon +382(0)20680980, e-mail vrtic@djvrbica.edu.me.

Protest mještana Šipčanika

Crna Gora Ministarstvo kulture

Pavle Goranović

Ministarstvo kulture Tel. +382 41 232 571, Fax +382 41 23213. 572 čestita jul Dan državnosti E-mail: kabinet.kultura@mku.gov.me Ministar

,]GDYDĀ

JU Muzeji i galerije Podgorice

Ulica Njegoševa, 81250 Cetinje, Crna Gora

Publisher

Museums and Galleries of Podgorica

=D L]GDYDĀD

On behalf of the publisher

Organizator

Organizer

mr Nela SavkoYLý ² VXNÿHYLý Moderna galerija

Za organizatora

PHWULFD 'XOHWLý Saradnik

6HOPD đHÿHYLý Uvodni tekst

PHWULFD 'XOHWLý Izvodi iz tekstova

Pavla GoranoYLýD L ,ve Körbler DuškR 0LOMDQLý Prevod na engleski

0LODQND ,]gDUHYLý Dizajn

SvHWODQD /ROD 0LOLÿkoYLý

mr Nela SavkoYLF ² Vukcevic Modern Gallery On behalf of the organizer

Petrica Duletic

Project associate

Selma Djecevic Introductory text

Petrica Duletic

Extracts from the texts written by

Pavle GoranoYLF DQG ,va Körbler Photos

Dusko Miljanic Translation into English

0LODQND ,]garevic Design

Lola Milickovic Petar Lubarda, Svetlana Borba, 1954. Štampa

APP, Podgorica

7LUDç

Printed by

APP, Podgorica Circulation

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

I.br.226/2015 Javni izvršitelj Bajović Jasminka, iz Herceg Novog, ul.Njegoševa 52 u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Societe Generale Banka Montenegro AD, Bulevar Revolucije br. 17, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Jančić Milorada, adresa Podi bb, Herceg Novi, radi naplate novčanog potraživanja prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, dana 28.06.2016.god., donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI 1. Određuje se PRVA prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti br.933 KO Podi, kat.par.1547/4, dvorište površine181m2, zemljište pod objektom br. 1, površine 161m2, objekat 1 etažno razrađen na poslovni prostor PD1, spratnost P, površine 96m2, koji se nalazi u objektu br. 1 u iznosu od 48.300,00 Eura, nepokretnosti upisane u LN br. 250 KO Bijela, poslovni prostor u objektu 1 na kat.parc. 839/2, označen kao PD3, P, površine 39m2 u iznosu od 44.200,00 Eur-a, nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti br. 317 KO Sasovići, poslovni prostor u privredi u objektu 1 na kat.parc. 118, označen kao PD1, površine 36m2 u iznosu od 49.000,00 Eur-a. 2. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je na osnovu Zaključka o utvrđivanju vrijednosti I.br. 226/2015 od 05.05.2016.godine. 3. Nepokretnost koja se nije prodala na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem, na drugom ročištu za prodaju nepokretnost se može prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod 50 %. 4. Javni izvršitelj će na predlog stranke, koji mora biti podnešen najkasnije 8 dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom ponovo utvrditi vrijednost nepokretnosti, ako stranka učini vjerovatnim da se ta vrijednost znatno izmijenila od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti nepokretnosti do dana prodaje. 5. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na ž.r. za jemstvo u postupku sprovođenja izvršenja br.510-85942-40 kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 4.830,00 Eur-a za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br.933 KO Podi, kat.par. 1547/4, dvorište površine 181m2, zemljište ispod objekta br. 1, površine 161m2, objekat 1 etažno razrađen na poslovni prostor PD1, spratnost P, površine 96m2, koji se nalazi u objektu br. 1, u iznosu od 4.420,00 Eur-a za nepokretnost upisanu u LN br. 250 KO Bijela, poslovni prostor u objektu 1 na kat.parc. 839/2, označen kao PD3, P, površine 39m2, u iznosu od 4.900,00 Eur-a za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti br. 317 KO Sasovići, poslovni prostor u privredi u objektu 1 na kat.parc. 118, označen kao PD1, površine 36m2, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti, najkasnije do 28.07.2016.godine. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. 6. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi na ž.r. za uplatu naplaćenih sredstava u postupku izvršenja br.510-85943-37 kod Crnogorske komercijalne banke u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 7. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 8. Prvo ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 29.07.2016.god. u 11.00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelj Bajović Jasminke, Njegoševa br.52., Herceg Novi. 9. Zaključak o prodaji će se objaviti u dnevnom listu Dnevne novine dana 13.07.2016.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Napomena: Zaključak o prodaji osim strankama dostaviti založnim povjeriocima, učesnicima u postupku i licima koja imaju upisano ili zakonsko pravo preče kupovine. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

MARKETING

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14), naručilac Opština Herceg Novi, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Zakup prostora za potrebe JU “Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju Herceg Novi“, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-02-5-443-6/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn.gov.me dana 12.07.2016. godine. Lice za davanje informacija: Zorica Begović, telefon +382 (031) 323 781 e-mail: zorica.begovic@hercegnovi.me Herceg Novi, 12.07.2016. godine

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Voće, povrće i konzervirano voće i povrće i zimske salate, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 125.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 23A-01-6152/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 11.07.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac DOO “Vodovod i knalizacijaCetinje”, Obilića poljana bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Protivprovalnog alarmnog sistema i videonadzora, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 6.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 3099 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 12.07.2016.godine. Lice za davanje informacija Milica Krstićević, telefon 041 231 221, e-mail milica.krsticevic@vikct.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Agencija za sprječavanje korupcijhe, Ul. Kralja Nikole 27/V, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izrada novih modula softvera, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01-2532-12A-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 12.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Marija Madžgalj, telefon 020/447 706, e-mail: marija.madzgalj@antikorupcija.me.

svijet

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

BEZ mEđunarodnih PrEdSTaVniKa

Foto:

Obilježena 21. godišnjica stradanja Srba u Podrinju

TEŠKa SaoBraĆaJna nESrEĆa u aP

NajmaNje 20 žr čeoNom sudaru N

ajmanje 20 osoba je poginulo, a desetine su povrijeđene u čeonom sudaru dva voza u italijanskom regionu Apulija. Strahuje se da će broj žrtava rasti s obzirom da ima veliki broj teško povrijeđenih putnika.

U srebreničkim selima Zalazje, Saše i bratunačkim Biljača i Zagoni juče je obilježena godišnjica od stradanja 69 srpskih civila i vojnika na Petrovdan 1992. Nastavljajući sistematsko plansko etničko čišćenje srpskih prostora započeto u aprilu, jake muslimanske snage iz Srebrenice, upale su u ova srpska sela ubijajući, pljačkajući i paleći sve što su stigle, prenijela je RT Republike Srpske. Samo na Petrovdan, prije tačno 24 godine, muslimanske oružane formacije iz Srebrenice ubile su 69 mještana sela Sase, Zalazja i Biljače. Na Zalazju je ubijen i izmasakriran sudija Slobodan Ilić. Za njegovo ubistvo podignuta je optužnica protiv Nasera Orića. Karakteristika gotovo svih

napada jeste to da su srpska sela paljena a mještani ubijani na najveće pravoslavne praznike. Tokom rata u periodu od 1992. do 1995. godine, na području opština Bratunac, Srebrenica i okoline planski je uništeno i zapaljeno više od 150 sela. Tokom ratnih sukoba u srednjem Podrinju, prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske, ubijeno je 2.428 osoba srpske nacionalnosti. Od toga su 324 osobe bili civili. Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske prošle subote u Bratuncu organizovao je godišnjicu stradanja Srba u Podrinju, ali se niko od visokih predstavnika međunarodne zajednice nije odazvao pozivu.

Do nesreće je došlo na pruzi između gradova Ruvo di Pulja i Korato, u blizini Barija, na obali Jadranskog mora. Još nije objavljeno koliko je tačno ljudi povrijeđeno u toj nesreći, ali su regionalni vozovi koji saobraćaju na toj liniji obično puni u jutarnjim časovima kada je došlo do nesreće. Zamjenik gu-

no i ministar saobraćaja Gracijano Delrio. “Ima mnogo mrtvih. Došlo je do direktnog sudara vozova, a neki vagoni su potpuno uništeni. Spasioci izvlače ljude iz ostataka vagona”, izjavio je za italijanski list “Republika” šef lokalne policije Rikardo Cingaro. Na lice mjesta su stigli policija i hitne službe, koje pomažu povrijeđenima, prenio je sajt RT. Na snimcima se vidi kako spasioci pokušavaju da izvu-

ª draKonSKaº KaZna Suda u Bih

Godinu dana zatvora jer se borio za Islamsku državu Sud BiH je naveo da je Karajić postao pripadnik terorističke paravojne formacije “Devla islamija”, odnosno pripadnik Islamske države, čiji je bio aktivni pripadnik do sredine prošle godine, kada su ga uhapsile turske vlasti. Karajić je obavezan da plati sudski paušal u iznosu od 50 evra, ali je oslobođen plaćanja ostalih troškova krivičnog postupka. Sud je produžio meru zabrane putovanja Karajiću, ali su mu ukinute mere zabrane napuštanja boravišta i obaveznog povremenog javljanja državnom organu.

ZaJEdno ProTiV don

Berni Sande

Foto:

Sud BiH osudio je Mirela Karajića na jednogodišnju kaznu zatvora zbog toga što se priključio Islamskoj državi i bio njen aktivni pripadnik do sredine prošle godine, kada su ga uhapsile turske vlasti. Sud je prihvatio sporazum o priznanju krivice s Karajićem i proglasio ga krivim jer je napravio plan, obezbijedio novac i prikupio potrebne informacije s ciljem pridruživanja stranoj paravojnoj formaciji koja djeluje van teritorije BiH. Karajić je poslije toga odlučio da se pridruži Islamskoj državi na području Sirije i Iraka, saopštio je Sud BiH.

vernera Pulje Antonio Nuncijante, koji je došao na mjesto nesreće, rekao je agenciji ANSA kako se strahuje da će broj mrtvih vjerovatno rasti. “Situacija je dramatična. Srećom, spasilačke službe dobro rade svoje posao”, rekao je Nuncijante, dodavši da će na mesto sudara uskoro stići i guverner Pulje Mihele Emilija-

Senator Berni Sanders, doskorašnji glavni rival Hilari Klinton u borbi za nominaciju za kandidata Demokratske stranke na predsjedničkim izborima u SAD, podržao je kandidaturu Klintonove za predsjednicu. On je na skupu u Portsmutu u Nju Hempširu, stojeći pored Hilari Klinton, obećao da će se njegova “politička revolucija” nastaviti, ali je priznao da je ona osvojila dovoljno delegata za nominaciju, prenosi AP. Sanders je rekao da podrža-

svijet

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

PULIJI NA JUGU ITALIJE

rtava u u dva voza Američki vojni brod USS Grin bej prolazi iza filipinskog ribara u JUžnom kineskom moru

PRESUDA MEĐUNARoDNoG SUDA, PEKING JE oDBACUJE KAo NIŠTAVNo

Hag: Kina nema istorijsko pravo na Južno kinesko more

ku ljude iz olupina dva potpuno uništena vagona. Oba voza su imala po četiri vagona, a slike s poprišta događaja prikazuju ih razbacane oko pruge području. Neki od vagona toliko su oštećeni da su od njih ostale samo olupine. Istražitelji su saopštili da postoji mogućnost da je sudar izazvan ljudskom greškom. Jedan od vozova je trebalo je da u stanici sačeka zeleno svijetlo prije nego što je krenuo jedinom prugom između gra-

dova Korato i Andrija, navodi AFP. Na ovom željezničkom pravcu, kojim upravlja poduzeće Ferotramviaria, hiljade ljudi prevozi se dnevno sa oko 200 vozova. U toku su radovi na postavljanju pruge sa dva kolosjeka. Na vijest o nesreći, premijer Italije Mateo Renci prekinuo je govor koji je držao u Milanu, rekavši da se mora raditi na izvlačenju poginulih i ranjenih. Renci je dodao da će se odmah vratiti u Rim.

NALDA TRAMPA

ers podržao Hilari Klinton va Klinton za predsjednicu zato što se ona može uhvatiti u koštac s problemima poput nejednakosti, klimatskih promjena i studentskih kredita. Dodao je da je kilinton spremna da se bori za povećanje minimalne cijene rada, otvaranje novih radnih mjesta, širi pristup zdravstvenoj pomoći, što su, kako je naveo, vrijednosti koje republikanski kandidat, milijarder Donald Tramp, ne dijeli. Tramp je uzvratio, rekavši da je Sanders “sada zvanično dio

namještenog sistema”. Njegov savjetnik Stiven Miler je kazao da je Hilari Klinton kandidatkinja koja najviše podržava rat, Volstrit i izmještanje poslova u ofšor kompanije u istoriji Demokratske stranke. Hilari Clinton je nakon Sandersovog govora izjavila: “Udružujemo snage kako bi porazili Donalda Trampa!” “Ne mogu da ne kažem koliko ću više uživati u ovim izborima kada smo na istoj strani. Znate šta? Jači smo zajedno”, rekla je ona.

Peking nema pravni osnov za polaganje “istorijskih prava” na ostrva u Južnom kineskom moru, zaključio je Stalni arbitražni sud u Hagu, u presudi o sporu između Filipina i Kine u vezi sa teritorijalnim pravima u Južnom kineskom moru, javlja AFP. “Tribunal je zaključio da ne postoji pravna osnova da Kina polaže istorijska prava na morske oblasti u okviru takozvane ‘linije devet crtica’”, saopštio je sud. Presuda je donijeta u slučaju koji su pokrenuli Filipini osporivši poziciju Kine, koja svoje zahtjeve zasniva na nejasno definisanoj “liniji devet crtica” nađenoj na kineskoj mapi iz 1940. godina, dok Filipini i drugi njeni susjedi osporavaju te tvrdnje. Međunarodni sud je ustanovio i da je Kina prekršila suverena prava Filipina u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni te zemlje u Južnom kineskom moru, miješajući se u filipinske ribarske aktivnosti i istraživanje nafte, gradeći vještačka ostrva i ne sprječavajući kineske ribare da love ribu u toj zoni, javio je AFP. Sudije su utvrdile da su kineske policijske patrole rizikovale sudar sa filipinskim ribarskim brodovima u djelovima mora bo-

gatog energentima, mineralima i ribom, i da je Kina izazvala neotklonjivu štetu na koralnim stijenama tokom građevinskih radova. Filipini su pozdravili odluku suda i pozvali na uzdržanost u reagovanju na sudsku odluku. Kineski predsjednik Si Đinping rekao je povodom presude da je Kina posvećena održavanju mira i stabilnosti u Južnom kineskom moru, ali neće prihvatiti nikakve stavove niti akcije zasnovane na presudi Stalnog arbitražnog suda (PCA) u Hagu. Kineska agencija Sinhua javila je, poslije objavlji-

Sjedinjene Američke Države saopštile su da je presuda koju je Stalni arbitražni sud u Hagu donio važan doprinos zajedničkom cilju mirnog rješavanja sporova u Južnom kineskom moru. Portparol američkog Stejt departmenta Džon Kirbi pozvao je sve strane da se povinuju toj, kako je rekao, pravno obavezujućoj presudi i izbjegnu bilo kakve provokativne izjave ili akcije

vanja presude, da Kina ne prihvata i ne priznaje odluku suda u Hagu. “Ova presuda je ništavna, nevažeća i nije obavezujuća”, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Kine na svom sajtu, dodavši da Peking ne prihvata nijedan način rješavanja spora koji nametne treća strana, niti bilo kakvo rješenje koje se Kini nameće. Peking je odbacio i mogućnost da brani svoj stav pred sudom. “Kineski teritorijalni suverenitet i pomorska prava i interesi u Južnom kineskom moru ni pod kakvim okolnostima neće biti pogođeni ovakvim presudama. Kina se protivi i nikada neće prihvatiti nijednu tvrdnju niti akciju zasnovanu na ovakvim presudama”, dodaje se u saopštenju. Tokom višemjesečnog sudskog procesa, Peking je pokušavao da diskredituje sud koji uživa podršku UN, za koji tvrdi da nema jurisdikciju u sporu u koji je uključeno nekoliko zemalja. Kina tvrdi da ima suverenitet nad skoro svim strateški ključnim vodama u ovom moru, dok istovremeno teritorijalna prava na vode Južnog kineskog mora polažu i njeni susjedi u jugoistočnoj Aziji.

SVIJET

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 13. JUL 1878. CRNA GORA I SRBIJA POSTALE NEZAVISNE I MEĐUNARODNO PRIZNATE DRŽAVE

Berlinski kongres promijenio mapu Balkana

Završen je Berlinski kongres koji je pod predsjedavanjem njemačkog kancelara Ota fon Bizmarka održan od 13. juna do 13. jula 1878. godine u Berlinu. Berlinski mirovni kongres je održan nakon Ruskoturskog rata (1877—1878) i Velike istočne krize, koja je otpočela hercegovačkim ustankom protiv otomanske vlasti 1875. godine, podržanim od Crne Gore i Srbije, a ubrzo potom i od Rusije. Velike evropske sile su Berlinskim kongresom nastojale da izbjegnu novi rat izazvan nezadovoljstvom Velike Britanije činjenicom da je Rusija Sanstefanskim mirovnim ugovorom stekla ogroman uticaj na Balkanu. Na kongresu je odlučeno da se Sanstefanski ugovor stavi van snage, a jedna od odluka se ticala i Bosne i Hercegovine, koja

je po Sanstefanskom ugovoru trebala da dobije široku autonomiju u okviru Otomanskog Carstva. Berlinski Kongres je osta-

1941. PRVI U POROBLJENOJ EVROPI

Počeo Trinaestojulski ustanak u Crnoj Gori

Trinaestojulski ustanak naroda Crne Gore je bio najveći ustanak u porobljenoj Evropi 1941. godine. Otpočeo je 13. jula, pod rukovodstvom KPJ, a trajao je do polovine avgusta, kada je ugušen jakom italijanskom ofanzivom. Ustanak je izbio 13.7. 1941. godine, neposredno nakon početka formiranja proitalijanske crnogorske vlade. Ustaničke formacije su, koristeći iznenađenje, napale italijanske snage, zadale im teške gubitke i preuzele vlast nad mnogim oblastima Crne Gore. Iako planiran u mnogo manjoj mjeri, ustanak je od prvog dana dobio karakter opštenarodnog ustanka u kojem je učestvovalo oko 30.000 ljudi. Ustanici su razbili i zarobili do tada najveći okupatorski gar-

nizon u porobljenoj Evropi, od oko 1000 talijanskih vojnika i starješina. Ustanak je dobrim dijelom ohrabren napadom Njemačke na SSSR. Italijanska vojska je na to odmah reagovala pokretanjem tzv. julske ofanzive te je, koristeći nadmoć u tehnici, uspjela brzo da preuzme nadzor nad djelovima crnogorske teritorije, ustanicima nanese gubitke i preduzme represalije nad crnogorskim stanovništvom. Ustanak je krajem jula i početkom avgusta ugušen intervencijom 6 italijanskih divizija, a od septembra je počela ponovna organizacija partizanskih odreda od preostalih ustaničkih grupa. U vrijeme SFRJ, 13. juli, se obilježavao kao Dan ustanka naroda Crne Gore, a danas se obilježava kao Dan državnosti.

vio BiH formalno u sastavu Otomanskog Carstva, ali je zato odlučeno da na teritoriju BiH i Sandžaka uđu austro-ugarske trupe kako bi

zavele red i mir. Berlinskim kongresom su Crna Gora i Srbija dobile nezavisnost i teritorijalna proširenja, ali ne i

glavninu Bosne i Hercegovine, koju su velike sile dodijelile na upravu Austrougarskoj. Dio Hercegovine (Nikšićko područje, kao i gradove Pogoricu i Bar) dobila je Crna Gora, dok je Srbija dobila četiri okruga na račun Turske: niški, pirotski, toplički i vranjski. Dio Bosne (Novopazarski sandžak) ostao je pod turskom upravom. Moć Turske u Evropi i Aziji ovim je mirovnim sporazumom drastično smanjena. Uticaj Rusije takođe je smanjen u korist Austro-Ugarske, što je povećalo napetosti između dva carstva. Osim toga, ovo novo uređenje Balkana dovelo je do novih napetosti na tom području, koje će uroditi Balkanskim ratovima, a potom će djelimično dovesti i do Prvog svjetskog rata, te jermenskog genocida u Turskoj.

1919.

Britanski dirižabl R34 sletio u Norfolk i time završio prvi let preko Atlantika, od Britanije do SAD i natrag. Putovanje trajalo 182 sata efektivnog leta.

1943.

Pobjedom sovjetske vojske okončana ključna faza Kurske bitke u Drugom svjetskom ratu, najveće tenkovske bitke u istoriji, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 tenkova. Njemci izgubili 2.900 tenkova, a poginulo i povrijeđeno najmanje 230.000 vojnika.

1985.

Sovjetski atletičar Sergej Bubka postigao svjetski rekord u skoku s motkom, kada je u Parizu prvi put preskočio šest metara.

1930. U MONTEVIDEU U URUGVAJU

Počelo prvo Svjetsko prvenstvo u fudbalu Svjetsko prvenstvo u fudbalu 1930. godine bilo je prvo zvanično svjetsko prvenstvo. Održano je u Urugvaju od 13. do 30. jula. FIFA je izabrala Urugvaj za prvog domaćina na sastanku u Barseloni zato što je Urugvaj 1930. slavio stogodošnjicu nezavisnosti, a i Fudbalska reprezentacija Urugvaja je osvojila zlatnu medalju na Olimpijskim igrama 1928. u Amsterdamu. Na prvom svjetskom prvenstvu takmičilo se trinaest reprezentacija, od kojih četiri iz Evrope, među njima i Jugoslavija, a devet iz Južne i Sjeverne Amerike. Ve-

ćina ekipa iz Evrope odbila je da učestvuje zbog udaljenosti i velikih troškova prevoza. Jugoslavija je osvojila prvo mjesto u grupi, savladavši Brazil i Boliviju (2:1; 4:0), i plasirala se u polufinale gdje joj je protivnik bio domaćin Urugvaj. Obje utakmice polufinala završene su istim rezultatom, Urugvaj je Jugoslaviju savladao sa 6:1, kao i Argentina SAD. U finalu je domaćin Urugvaj pred 93.000 gledalaca na stadionu Sentenario u Montevideu pobijedio Argentinu sa 4:2 i postao prvi svjetski prvak u fudbalu.

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

SVIJET

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 14. JUL 1789. PAD ČUVENE TAMNICE I POČETAK FRANCUSKE REVOLUCIJE

Građani Pariza zauzeli ozloglašenu Bastilju U Parizu narod zauzeo zloglasni zatvor Bastiju, simbol represije monarhije. Taj dan smatra se početkom Francuske revolucije, događaja koji je predstavljao prekretnicu u evropskoj istoriji, a u Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik. Nakon sjednice u kraljevom prisustvu i odbijanjem poslanika trećeg staleža (Narodne skupštine) da se pokori kralju - Vlada je počela da prikuplja vojsku u Parizu. Oko Pariza, u logorima, razmjestila se vojska od 20.000 ljudi, većinom švajcarskih i njemačkih pukova. Dolazak vojske bio je dočekan gromkim protestima narodnih masa. U Parizu je obrazovan komitet koji je imao zadatak da vodi računa o splet-

kama aristokrata i da održava vezu sa Ustavotvornom skupštinom. Revolucionarno vrenje otpočelo je i u redovima vojske - 30. juna gomila je oslobodila iz zatvora deset gardista koji su uhapšeni zbog narušavanja discipline. Toga dana je sva garda i mlađi oficiri prešla na stranu naroda. Među njima se nalazio i podoficir Lazar Goš, budući čuveni general revolucionarne vojske. Parižani su svakog dana očekivali da vojska pođe na Versaj kako bi pohapsila poslanike trećeg staleža. Pronosili su se glasovi kako se u Bastilji spremaju topovi za slučaj da u Parizu izbiju nemiri. Kad je švajcarski najamnički puk napao gomilu u Tiljeriskom vrtu, zvona su zazvonila za uzbunu i

1918. FILMSKI I POZORIŠNI REŽISER

Rođen Ingmar Bergman

obavijestila narod o opasnosti. U središtu grada okupili su se radnici iz Sent-Antoana i drugih predgrađa, a 13. jula narod je iz vojnog magacina oteo 28 000 pušaka i nabavio nekoliko topova. Pariski birači obrazovali su Ustavni komitet koji se komandantu Bastilje obratio da preda oružje miliciji i da ukloni topove razmještene po kulama utvrđenja. Komandant je dočekao delegaciju pucnjevima. Tada su narodne mase krenule ka Bastilji i počela je opsada. Garda se ubrzo pridružila narodu. Na kraju dana, poslije žestoke borbe u kojoj je narod imao mnogo poginulih, Bastilja se predala. Narod nije samo zauzeo Bastilju, on ju je postepeno raznio ciglu po

1867.

Alfred Nobel, izumitelj dinamita, prvi put demonstrirao svoj izum u kamenolomu kod engleskog grada Redhil.

1958. Ingmar Bergman (šved. Ingmar Bergman; Upsala, 14. jul 1918 — Faro, 30. jul 2007) je bio švedski filmski, pozorišni i televizijski režiser, scenarista i producent. Priznat je kao jedan od najvještijih i najuticajnih filmskih režisera svih vremena. Režirao je preko 60 filmova i dokumentarnih filmova za bioskopska izdanja i televiziju, za koju je većinu napisao scenario. Takođe je režirao preko 1070 pozorišnih predstava. Glumci koji su glumili u njegovim filmovima su: Harijet

Anderson, Liv Ulman, Gunar Bjernstrand, Bibi Anderson, Erland Josefson, Ingrid Tulin i Maks fon Sidou. Njegovi filmovi se obično bave smrću, bolešću, vjerom, izdajom, sumornošću i ludilom. Tri njegova filmova osvojila su “Oskara” za najbolji strani film: Djevičanski izvor (1960), Kroz tamno ogledalo (1861) i Fani i Aleksandar (1983). Osim Oskara višestruki je dobitnik prestižnih evropskih filmskih nagrada Zlatne palme iz Kana i Zlatnog medveda iz Berlina.

U Iraku izvršen vojni udar u kojem su ubijeni kralj Fejsal II i premijer Nuri el Said. Irak proglašen za republiku, a vlast preuzeo general Abdul Karim Kasim.

1959.

Prvi brod na atomski pogon “USS Long Beach” porinut u Kvinsiju, u Masačusetsu. Brod imao dva nuklearna reaktora i postizao brzinu od 30 čvorova na sat.

1992.

Milan Panić, američki biznismen srpskog porijekla, izabran za prvog premijera Savezne Republike Jugoslavije.

ciglu. Uskoro su Parižani na tom mestu napravili divan trg. U središtu toga trga podigli su mramorni obelisk, na kojem su urezane riječi: “Ovdje se igra”, a 14. juli postao je nacionalni praznik francuskoga naroda. Pad Bastilje pobrkao je planove o vladinom prevratu koji je pripremao dvor. Narodna skupština

najzad se učvrstila tek posle 14. jula. Zauzimanje Bastilje poslužilo je kao primer i ostalim gradovima u Francuskoj., narod je širom zemlje počeo da ruši mjesne bastilje. U cijeloj Francuskoj dogodilo se jedno isto: narod je zadavao udarac feudalizmu, a rezultati pobjede pripali su buržoaziji koja je došla na vlast.

1913. 38. AMERIČKI PREDSJEDNIK

Rođen Džerald Ford Rođen američki državnik Lesli Linč King - junior, poznat kao Džerald Ford, bio je 40. potpredsjednik i 38. predsjednik SAD, a na čelu države boravio je od 1974. do 1977. Jedini je američki potpredsjednik i jedini predsjednik koji na te dužnosti dužnost nije izabran. Ključni događaj u Fordovoj političkoj karijeri bilo je izbijanje a f e r e Vo tergejt. Godine 1973. su mediji, a kasnije i specijalni istražitelji, razotkrili cijeli niz financijskih i drugih malverzacija vezanih za najuži krug saradnika tadašnjeg predsjednika Niksona. Istraga je, između ostalih, razotkrila kako je potpredsjed-

nika SAD Spiro Agnev, u doba kada je bio guverner Marilanda, utajivao porez i prao novac. Suočen sa sudskim procesom i mogućnošću da završi u zatvoru, Agnev je 10.10. 1973. podnio ostavku. Time su SAD ostale bez potpredsjednika i Nixon je, po Ustavu SAD, bio prisiljen da imeniju zamjenu. Izbor je pao na Forda, a on je kasnije potvrđen od strane Senata i Kongresa. Nikson je ostavku zbog Votergejta podnio 9.8. 1974. Ford je istog dana položio zakletvu i postao prvi predsjednik u istoriji SAD koji na tu dužnost nije došao temeljem demokratskih izbora.

kultura

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Intervju: Milorad PoPović, dobitnik trinaes

Gluposti izrečene u odbran nijesu manje od samog izd ⌦ Sonja Ičević

tepen amaterizma, neodgovornosti i bahatosti izdavača i autora Rječnika CANU takav je da je o pomenutom projektu jedino suvislo govoriti na satiričan i crnohumoran način, kazao je u razgovoru za DN crnogorski književnik Milorad Popović. Jedan od ovogodišnjih laureata najvećeg državnog priznanja – Trineastojulske nagrade, je i crnogorski književnik Milorad Popović. Ovu godinu u Popovićevoj karijeri obilježilo je i objavljivanje izuzetno zapaženog romana “Čovjek bez lica”, koji je pobrao sjajne komentare publike i književne kritike. U razgovoru za DN Popović govori o nagradi, novom proznom djelu, špijunima, televizijskoj seriji “Božićni ustanak”, ali komentariše i objavljivanje rječnika CANU. “U emocionalnom smislu meni je najznačajnija bila prva nagrada koju sam dobio 1983. godine za Najbolju knjigu objavljenu u Crnoj Gori, jer sam u to vrijeme bio mlad i nepoznat pjesnik. U čisto profesionalnom pogledu Nagrada “Meša Selimović”se poslije Njegoševe smatra najvažnijim regionalnim književnim priznanjem. Ipak, Trinaestojulska nagrada, s obzirom na vrijednosti koje simboliše, za mene ima najdublji značaj. To jest, vjerujem da mi na izvjesan način daje satisfakciju ne sa-

Trinaestojulska nagrada, s obzirom na vrijednosti koje simboliše, za mene ima najdublji značaj i vjerujem da mi na izvjesan način daje satisfakciju ne samo za književni rad nego i za ukupne javne aktivnosti.

mo za književni rad nego i ukupne javne aktivnosti, prevashodno u domenu izdavaštva i afirmacije savremene crnogorske kulture i književnosti”, kazao je Popović.

■ NAGRADE I ESNAF U ovim, našim, malim sredinama nagrade i priznanja često više govore o aktuelnom društvenom miljeu, odnosu snaga uokviru određenog esnafa, kompetentnosti, žirija nego o estetskim i intelektualnim dometima nagrađenog djela, smatra Popović. “Ja sam Trinaestojulsku nagradu mogao dobiti i prije tri, pet, deset godina za neke druge knjige, ali mogla me i trajno mimoići. Neki značajniji pisci od mene, na primjer Tin Ujević, nikada u životu nijesu dobili nijed-

kultura

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

estojulske nagrade Božićni ustanak u finansijskoj krizi

nu Rječnika danja CANU

Serijal “Božićni ustanak” zapao je u finansijsku krizu, jer se, kako kaže Popović, ovdašnji sponzori, izuzev nekolicine, “koji inače daju potporu raznim šund programima, estradi, amfilohijevim crkvama, modnoj industriji i sportskim organizacijama, nisu pokazali minimum želje da podrže ovaj do sada najambiciozniji i najzahtjevniji te-

Novi Popovićev roman pobrao je sjajne komentare publike i književne kritike no priznanje”, podsjeća književnik čiji je posljednji roman ‘Čovjek bez lica’ za samo četiri mjeseca doživio dva izdanja, na vrhu je lista čitanosti u regionu, o njemu su dosad pisali eminentni pisci i književni kritičari, od Miljenka Jer-

‘Čovjek bez lica’ mnogo šire i kompleksnije odslikava duh epohe, lomove starih državnih tvorevina i stvaranje novih ideologija. U jednom važnom sloju naracije to je saga o tri generacije jedne katunske familije, koju će ratne i političke prilike voditi od nemila do nedraga, od Cetinja do Gaete i Kazerte, Buenos Airesa i General Madriage, Zagreba, Kosovske Mitrovice, ponovo do Cetinja, onda Beograda

govića, Envera Kazaza, Ivana Lovrenovića, Ivice Ivaniševića, do Rajka Cerovića, Vaska Raičevića, Andreja Nikolaidisa... “Dakle, što se tiče recepcije ovog djela nemam razloga da budem nezadovoljan. Ipak, rano je suditi o njegovim dometima. Za vjerodostojnu recepciju knjige potreban je vremenski protok od najmanje dvadesetak godina. Nemamo boljeg sudije od vremena, to jest od onih eventualnih budućih čitalaca koje će interesovati isključivo umjetničko djelo, a ne njegov autor”, navodi Popović. “Čovjek bez lica” književna kritika je okarakterisala kao špijunski roman. Ipak, kako naglašava njegov autor to je

učinjeno više iz marketinških razloga.

■ STVARNI I

IZMIŠLJENI LIKOVI

“Istina, on jest i špijunski jer su dvojica glavnih likova bili komunistički konspirativci i kasnije pripadnici titoističkih tajnih službi. ‘Čovjek bez lica’ mnogo šire i kompleksnije odslikava duh epohe, lomove starih državnih tvorevina i stvaranje novih ideologija. U jednom važnom sloju naracije to je saga o tri generacije jedne katunske familije, koju će ratne i političke prilike voditi od nemila do nedraga, od Cetinja do Gaete i Kazerte, Buenos Airesa i General Madriage, Zagreba, Kosovske Mitro-

levizijski projekat u Crnoj Gori.” “Očekivao sam makar simboličku pomoć od nekih tajkuna, bliskih vlasti i trenutnoj opoziciji, koji su se obogatiili prevashodno zahvaljujući bliskosti sa centrima moći koji su obnovili našu državu. Situacija sa serijom je takva da ukoliko se za kratko vrijeme ne obezbijede određe-

vice, ponovo do Cetinja, onda Beograda”, precizira književnik i dodaje da je ovom roman koji “dubinski pokušava oslikati bijedu i otuđenost ideologija - onih naizgled toliko moćnih i djelotvornih, kao i njenih protagonista, sa nejasnim i varljivim sudbinama koje su ograđene nevidljivim zidovima, i prema spolja isijavaju strah, a iznutra su nesigurne i propadljive”. “Među nekoliko stotina stvarnih i izmišljenih likova čitaocima su, prema impresijama koje sam dosad čuo bili posebno interesantni oni koji su prethodno već imali stvarnu povijesnu dimenziju, poput Jova Kape, Krsta Popovića, Steva Krajačića, Gojka Kruške…”, kaže književnik. Nije rupa u planeti no je rupa u pameti Komentarišući situaciju nastalu nakon objavljivanja rječnika CANU, Popović kaže da je “stepen amaterizma, neodgovornosti i bahatosti izdavača i autora ovog Rječnika takav da je o pomenutom projektu jedino suvislo govoriti na satiričan i crnohumoran način”. “Svetozar Durutović Duro, nekadašnji lokalni komunistički ideolog i vicmaher, koji je svojevremeno utvrdio da su doušnički spisi jednog člana Savjeta Rječnika obimniji u arhivi Udbe nego njegovi javni književni uradci, rekao bi – ‘Nije rupa u planeti no je rupa u pameti’. Antologija glu-

na sredstva veliki trud i rad (sedamdeset odsto igranog materijala je snimljeno) nepovratno će propasti. Koristim ovu priliku da apelujem na sponzore koji dosad nijesu bili u prilici da pomognu, kao i na Vladine institucije da ulože dodatni napor i obezbijede sredstva za ovaj projekat od posebnog državnog interesa”, poručio je Popović. posti koja je izrečena u odbrani rječnika nije manjeg obima od samog izdanja CANU. Zaista, neki neupućeni i elementarno obrazovani čovjek koji bi čuo iskaze da Izdavač nakon što je odredio Redakciju i Savjet Rječnika, nije mogao naći referentnog urednika, i da bi CANU, da ima para i stručnjaka(!) napravila Rječnik za pola godine, pomislio bi da je riječ o priređivaču biltena socijalističke fabrike traktora, a ne predsjedniku nacionalne akademije nauka. naglašava Popović. Popović je angažovan i na polju televizije i jedan je od saradnika na televizijskoj seriji “Božićni ustanak” autora Željka Sošića. “Projektu ‘Božićni ustanak’ sam se priključio isključivo iz želje da pomognem Željku Sošiću, prevashodno u obezbjeđivanju sredstava za dovršetak ovog kompleksnog i zahtjevnog umjetničkog projekta. Sam scenario se ne bazira na romantičnim i patetičnim predstavama jednog tragičnog nacionalnog pokreta, već na ozbiljno promišljenoj fabuli i dramaturgiji, nalik filmskim televizijskim ostvarenjima britanskih i irskih producenata o nacionalnoj borbi Iraca s početka 20. stoljeća i stoga garantuje jedno ozbiljno umjetničko djelo koje na objektivan i slojevit način prikazuje Crnu Goru dvadesetih godina proteklog stoljeća”, ističe Popović.

Što te ruže, lave stari, istočnoga cara svjeta “Koliko su glupost, laž i nesnošljivost često sinonimne pokazuje nam i istup Šerba Rastodera na sjednici posljednjoj Savjeta Rječnika, gdje je kazao da pojmovi ‘Turčin’ i ‘islam’ imaju negativne konotacije u Rječniku jer u crnogorskoj istoriji ne po-

stoje pozitivni primjeri odnosa prema Turcima”, kaže Popović. “Niko od prisutnih akademika, profesora univerziteta, ministara kulture u sijenci nije oponirao na ovu šovinističku bestijalnost. Istine radi, niti bilo ko drugi izvan ove družine do da-

nas se nije ‘posprdnuo’ ovoj drskoj laži, iako svaki srednjovječni pučkoškolac u nas zna mnoštvo primjera iz crnogorske epske poezije o slavljenju turskog gospodstva i junaštva, anegdote o pobratimstvu čuvenih crnogorskih i turskih prvaka, i ma-

kar jednu pjesmu kralja Nikole u slavu tursku”, dodaje Popović podsjećajući na početne stihove poznate pjesme kralja Nikole “Turčin” – “Što te ruže, lave stari/ istočnoga cara svjeta,/ orle, koji sred zapada/ u pohode nam dol’jeta”.

kultura

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

INTERVJU: Ivo JosIpovIć, bIvšI predsJednIk hrvat

Don Branko je sp DoBro Crne Gore Na svečanom koncertu na otvaranju Don Brankovih dana muzike, na Trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna večeras će, između ostalog, biti izvedena i kompozicija Iva Josipovića, bivšeg predsjednika Hrvatske

⌦ Boris Marković Ivo Josipović široj je crnogorskoj javnosti postao posebno poznat tokom mandata koji je obavljao kao predsjednik Hrvatske. Pošto tokom državničkog djelovanja nije imao vremena za komponovanje, sada se vratio pisanju i realizaciji već odavno najavljene opere o Džonu Lenonu. Na KotorArtu biće izvedena njegova kompozicija Kurosavin nemir svijeta koju je napisao kao porudžbinu, povodom obiljevažavanja deset godina od smrti don Branka Sbutege, osnivača i počasnog predsjednika KotorArta. Vaša kompozicija Kurosavnin nemir svijeta poziva se na istoimeno literarno djelo don Branka Sbutege. Može li se ona razumjeti kao svojevrsna muzička konkretizacija Sbuteginog djela? Lično, nisam programski skladatelj i naslovi koje dajem imaju često samostalnu poruku. Ovaj je naslov posveta i počast don Branku kojeg sam i lično imao čast upoznati. Ali, ne bih rekao da sama muzika opisuje njegovo djelo. Rekao bih, postoji daleka poveznica, jer je optimizam don Branka bio inspirativan. Na koji način je sam literarni tekst uticao na oblikovanje muzičkog teksta? Postoji li osobenost u izboru muzičkog materijala, njegove organizacije, forme, muzičkog stila i sl?

Asocijacija na djelo don Branka je daleka, vrlo apstraktna. Mislim da naslov djela don Branka, posebno citat u podnaslovu, „Ne psuj tmine, upali svijeću“, nosi optimizam, vjeru u čovjeka. Sigurno da je na asocijativnoj osnovi uticalo na odabir materijala, posebno na završni, tonalni, pomalo minimalistički dio, te angažman timpana i zvona. Koliko ste u čitanju Sbuteginog djela pronikli u ličnost samog autora? Koju poruku, posredstvom muzike, želite da prenesete slušaocima? S don Brankom sam se susreo dva puta. Imali smo vrlo zanimljive razgovore. Uz to, pratio sam njegovo djelovanje. Izložen napadima ekstremista,sam je izbjegao da postane isključiv. Bio je čovjek ekumenizma, široko obrazovan, spreman na dijalog i pomirenje. Posvetom komopzicije tom humanisti, želio sam podsjetiti na vrijednosti koje je

mu kao da se združilo sve dobro hrvatskog i crnogorskog humanizma.

Bio sam govorio i planirao da ću napisati operu o Džonu Lenonu. Već prvi tjedan mandata vidio sam da je to utopija. Zato, sada počinjem s tim poslom, upravo na libretu radi gospođa Marina Biti

zagovarao u vremenima kad to nimalo nije bilo lako. Da li privatna istorija čovjeka, o čemu Sbutega piše, može/treba danas da služi kao platforma za (re)definisanje dominantne, zvanične političke i društvene istorije? Sigurno je da su zvanične politike slijedile iste vrijednosti kao don Branko manje bi ljudi patilo, ne bi se ratovalo, svijet bi bio bolji. U nje-

Djelo ste napisali za gudače, timpane i zvona. Kada je riječ o instrumentarijumu, pretpostavljam da je on bio dio zahtjeva u samoj porudžbini, jer kompoziciju izvodi (gudački) Festivalski orkestar KotorArta. Međutim, kako objašnjavate izbor timpana i zvona. Kakva se simbolika u njima može čitati? Uvođenje timpana i zvona, zapravo tek pri samom kraju kompozicije, atipično je. Timpani i zvona toplom i plemenitom zvuku gudača dodaju određenu svečanost, dodatnu snagu i novu boju, iako ne postoji uvijek do kraja racionalno obrazloženje. S obzirom na veliku zauzetost, nakon dogovora o porudžbini, nijesam odmah stigao da počnem sa komponovanjem, pa sam dugo razmišljao o tome šta i ka-

KotorArt je festival sa važnim zadatkom Koliko prema Vašem mišljenju muzički festivali doprinose razvoju društva? Drugim riječima, da li se jedan KotorArt može posmatrati kao značajan sudionik u približavanju države evropskoj zajednici? Kultura ima neobično važnu ulogu u društvenom i političkom životu. Tako i festivali. Sigurno je, KotorArt je jedan od festivala koji ispunjavaju prevažni zadatak međusobnog upoznavanja

i razmjene kulturnih dobara. U kontekstu evropeizacije i evropskih integracija kultura ima svoje važno mjesto. Ako mogu uporediti, Muzički biennale Zagreb još od svog osnivanja pa sve do danas ima funkciju koja je više od umjetnosti: bio je naša kulturna i opštedruštvena poveznica s Evropom i cijelim svijetom. Mudra politika, poštujući autonomiju umjetnosti i ne miješajući se u program, prepoznaje važ-

nost kulture i podržava finansijski i simbolički takve festivale, te koristi kulturu kao način približavanja drugima. U svom sam mandatu više puta koristio muziku kao medij za važne političke poteze. Koncert pomirenja Hrvatske i Italije koji smo priredili predsjednik Napolitano i ja slušalo je u Areni osam hiljada ljudi, te mnogi drugi pred malim ekranima. Poruka je, i glazbena i politička, bila važna i lijepa.

ko napisati, osluškivao sam, kombinovao. I tako su mi se nametnula dva elementa, jedan koji sam koristio u jednoj horskoj kompoziciji, naravno, modifikovan, te završna, po malo minimalistička proširena koda u kojoj su mi u glavi naprosto zazvučali timpani i zvona. Taj završni dio sam u jednom trenutku improvizovao na sintisajzeru i zvučao je upravo tako kao da ne može bez ta dva instrumenta. Činilo mi se da posveta don Branku traži upravo ta dva lijepa instrumenta koji se mogu koristiti u kontekstu svečanosti i posvete. Postoji tekst u Večernjem listu (14.5.2010.) koji govori o tome da ste postali posebno izvođen kompozitor kada ste postali predsjednik Hrvatske, te da ste počeli dobijati porudžbine iz raznih zemalja. Koja su nova muzička djela obilježila Vaš predsjednički mandat? Mogu li

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

TSKE, KOMPOZITOR I PROFESOR

POJIO SVE I HRVATSKE

Kod nas i u Evropi imate prijatelje Za kraj, molio bih Vas da prokomentarišete trenutno stanje u Evropskoj uniji povodom Bregzita. Postoje naime mišljenja u Briselu da će se zbog nastale situacije usporiti proširenje Unije. Da li bi te izjave trebalo da zabrinjavaju društvo u Crnoj Gori? Mislim da se ne trebate opterećivati Bregzitom. Rezultat referenduma ozbiljan je udarac ideji evropejstva i Unije kao zajednice država i naroda. Ali, s druge strane, možda će sada Unija biti s više kohezije, sposobnija za neke iskorake ko-

se ona iz muzičkog i estetskog aspekta posmatrati kao posebna skupina? Ah, taj je tekst ozbiljno pretjerivanje, po malo i izvrtanje stvarnog stanja. Ne samo da nijesam dobio nikakvu porudžbinu, nego je bilo upravo obrnuto. Zbog velike zauzetosti, prestao sam da komponujem i, prirodno je, znatno je opao broj izvođenja mojih djela. Jedino, u prve dvije godine mandata u inostranstvu su bili znatiželjni i nešto više izvodili moje kompozicije, ali je i to s vremenom presta-

ji su nužni da EU bude efikasnija i konkurentnija u odnosu na druge svjetske faktore. Da, s jedne strane, postoji bojazan da će EU biti skrupuloznija prema novom članstvu. S druge strane, u situaciji u kojoj je dovedena u pitanje atraktivnost Unije, dolazak novih članica daje dobru poruku i mijenja imidž same EU. Moja je preporuka, bez opterećenja i strahova, radite na ispunjavanju uslova i članstvo će sigurno doći. U EU imate prijatelje, rekao bih, posebno Hrvatsku, koja će vas podržati. lo. Najvažnije što mi se kao kompozitoru dogodilo u mandatu je prekrasan koncert mojih djela u Varšavi, te kompakt-disk s izvođenjem kompozicija s tog koncerta. Naravno da nije bilo podrubži, jer kod nas bi to odmah bilo okarakterizirano kao sukob interesa. Jedino, stalno su se izvodile one moje kompozicije koje su i prije toga postale repertoarne, prije svega, klavirske kompozcije Igra staklenih perli, Jubilus, Diabolezza,, Samba da camera u raznim verzijama, te Dernek, za gudače, dva klavira i udaraljke. Prava je istina da za vrijeme mandata nisam napisao ni jednu novu kompoziciju. Bio sam govorio i planirao da ću napisati operu o Džonu Lenonu. Već prvi tjedan mandata vidio sam da je to utopija. Zato, sada počinjem s tim poslom, upravo na libretu radi gospođa Marina Biti.

KULTURA

Glavni grad Podgorica upućuje čestitke građanima Crne Gore povodom 13. jula Dana državnosti

ISKRENE ČESTITKE GRAĐANIMA CRNE GORE POVODOM 13. JULA DANA DRŽAVNOSTI

HOTSPOT

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Foto: Bigstock

NEVJEROVATNI LIJEK IZ PRIRODE

Austrija: Napreda Nakon petnaestogodišnjeg intenzivnog istraživanja, naučni tim iz Austrije uspio je, prema pisanju tamošnjih medija, da ostvari napredak u borbi protiv HIV-a. Riječ je o istraživanju Tomasa Sekeresa, predsjednika Ljekarske komore Beča, i farmaceuta Valtera Jegera, koji kažu da su pronašli potencijalno sredstvo protiv teškog oboljenja imunog si-

Svi putevi vode nazad u prirodu

stema. Najavljuju da će uskoro predstaviti detaljne rezultate svog obimnog istraživanja. “Iza nas je 15 godina teškog

DOKAZALI SMO NA HUMANIM ĆELIJAMA, A AKO JE TAMO DJELOVALO, ONDA MOŽEMO POČETI PROCES LIJEČENJA LJUDI SA HIV-OM

NAKON GODINA NEUSPJEŠNIH PREGOVORA

RODNA KUĆA ADOLFA HITLERA ODUZETA VLASNICI Hitler je u ovoj kući proveo prve tri godine života

Foto: WikimediaCommons

Vlada Austrije donijela je odluku o oduzimanju rodne kuće Adolfa Hitlera u mjestu Braunau na Innu od njene vlasnice. Vlada je prihvatila predlog ministra unutrašnjih poslova Volfganga Sobotke da se kuća oduzme vlasnici, sa kojom godinama nije bilo moguće postići dogovor o daljoj sudbini objekta. Međutim, u vladi ne postoji podrška ideji ministra Sobotke da se zgrada sruši. Austrijski kancelar Kristian Kern rekao je, nakon sjednice vlade, da postoje praktični problemi za rušenje zgrade, jer je ipak pod zaštitom države kao istorijsko zdanje.

■ KUĆA PRIVLAČILA NEONACISTE

I vicekancelar Rajnhold Miterlener naglasio je da zgradu nije moguće srušiti, zbog zaštite pod kojom se nalazi, ali umjesto toga predlaže da se preinači u objekat od “pedagoške vrijednosti”, kao što je muzej. Sobotka ističe da je zgrada stavljena pod zaštitu države u vrijeme Trećeg Rajha i da ta odluka ne bi trebalo da važi i danas. Ideju Sobotke o rušenju rodne kuće Hitlera u Braunau na Innu podržala je cijela jevrejska zajednica u Austriji.

Tako je šef Dokumentacijskog arhiva austrijskog otpora Gerhard Baumgartner rekao da se mjesto na kojem se sada nalazi rodna kuća Hitlera potpuno depolitizuje tako što će se na njemu, na primjer, izgraditi supermarket. Kuća se nalazi u blizini glavnog trga, a u njoj je Hitler proveo tri godine. Odluka o oduzimanju kuće donešena je kako bi se spriječilo da bude mjesto koje bi privlačilo neonaciste.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je od 1972. godine iznajmljivalo od vlasnika Hitlerovu kuću, plaćajući 4.800 eura mjesečno za 800 kvadratnih metara.

■ PLAĆENA

150.000 MARAKA

Vlasnica je odbijala više ponuda za otkup zgrade i sada će dobiti obeštećenje, htjelane htjela. Porodica aktuelne vlasni-

ce prodala je tu kuću 1938. godine. Prema dokumentima nacističke partije, Hitlerov lični sekretar Martin Borman kuću je kupio za tadašnjih 150.000 maraka (reichsmark), što je bila četvorostruka vrijednost objekta u to vrijeme. Porodica sadašnje vlasnice je 1954. godine vratila kuću, plativši 150.000 šilinga, što je bio samo djelić svote koju je za zdanje platila nacistička stranka.

Jedan od predloga je da se mjesto na kojem se sada nalazi rodna kuća Hitlera potpuno depolitizuje tako što će se na njemu, na primjer, izgraditi supermarket

Vlada je prihvatila predlog ministra unutrašnjih poslova Volfganga Sobotke da se kuća oduzme vlasnici, sa kojom nije bilo moguće postići dogovor

ak u borbi protiv AIDS-a AUSTRIJSKI NAUČNICI RAZVILI SU LIJEK, BAZIRAN NA SASTOJKU IZ KORE GROŽĐA, KOJI SPREČAVA RAST HIV-A istraživačkog rada, mnogo uspona i padova, ali uvijek uz novu nadu. Sada smo zadovoljni i možemo izaći

u javnost sa svojim istraživačkim rezultatima”, rekao je Valter sa Fakulteta za kliničku farmaciju i dijagnostiku Bečkog univerziteta. Ključna riječ u metodi dva bečka naučnika je resveratrol. Riječ je o prirodnom sastojku koji se nalazi u kori grožđa i koji mu pomaže u odbrani od bakterija i gljivica. Sekeres i Jeger su razvili

lijek koji se sastoji od te supstance i vještački razvijenog sličnog hemijskog spoja M8. Lijek sprečava rast HIVa, a čak ga i zaustavlja, tvrde naučnici. “Dokazali smo na humanim ćelijama i, ako je tamo djelovalo, onda možemo početi proces liječenja ljudi sa HIV-om”, uvjereni su bečki naučnici.

Dvije strane medalje

HAMAS BRANI DRUŠTVENU MREŽU

Grupa Izraelaca i Amerikanaca tuži Facebook

Foto: TheNewYorkTimes

Kina je odavno počela sa prisvajanjem ostrva, a ono što na njima radi i gradi stroga je tajna

PEKING MJESECIMA POKUŠAVAO DA DISKREDITUJE SUD U HAGU

Presuda u Hagu: Kina nema prava u Južnom kineskom moru

Kina nema pravnu osnovu za polaganje “istorijskih prava” na ostrva u Južnom kineskom moru, zaključio je Stalni arbitražni sud (PCA) u Hagu u presudi o sporu Filipina i Kine u vezi teritorijalnih prava u tom moru. “Tribunal je zaključio da ne postoji pravna osnova da Kina polaže istorijska prava na morske oblasti u okviru takozvane linije devet crtica”, saopštio je taj Sud. Presuda je donešena u slučaju koji su pokrenuli Filipini osporivši poziciju Kine, koja zahtjeve zasniva na nejasno definisanoj “liniji devet crtica” nađenoj na kineskoj mapi iz 1940-ih godina, dok Filipini i drugi njeni susjedi osporavaju te tvrdnje. Kineska agencija Xinhua javila je, poslije objavljivanja presude, da Kina ne prihvata i ne priznaje odluku Suda u Hagu. Filipini su pozdravili sudsku odluku i pozvali na suzdržanost u reagovanju na nju.

HOTSPOT

Kina nema pravnu osnovu za polaganje ‘istorijskih prava’ na ostrva u Južnom kineskom moru, kaže finalni stav Arbitražnog suda

Da bi ojačao svoju poziciju, Peking je brzo pretvorio grebene u vještačka ostrva na koja mogu da slijeću vojni avioni

Kina svoje zahtjeve zasniva na nejasno definisanoj “liniji devet crtica” nađenoj na kineskoj mapi iz 1940-ih godina Peking je iznio niz osuda uoči presude Međunarodnog tribunala o Južnom kineskom moru,

gdje Kina polaže široka teritorijalna prava. Tokom višemjesečnog sudskog procesa Peking je pokušavao da diskredituje Sud koji uživa podršku Ujedinjenih Nacija, za koji tvrdi da nema jurisdikciju u sporu u koji je uključeno nekoliko zemalja. Kina tvrdi da ima suverenitet nad gotovo svim strateški ključnim vodama u ovom moru, dok istovremeno teritorijalna prava na vode Južnog kineskog mora polažu i njeni susjedi u Jugoistočnoj Aziji. Da bi ojačao svoju poziciju, Peking je brzo pretvorio grebene u vještačka ostrva na koja mogu da slijeću vojni avioni, a prošle sedmice je održao i vojnu vježbu između Paracelskih otoka i južnog kineskog ostrva Hainan. Analitičari kažu da je sporna teritorija, koja obuhvata tri miliona kvadratnih kilometara vodene površine, potencijalno žarište regionalnog sukoba.

Grupa Izraelaca i je direktno odgovoriAmerikanaca podnije- la na ovu tužbu, ali je la je tužbu protiv Face- objavila da stoji iza rebooka, tražeći milijardu gulacija za sprečavanje dolara zbog navodnog uvredljivog sadržaja, a pomaganja Palestinci- predstavnik kompanima u ubistvima njiho- je u Izraelu rekao je da vih članova familije. želi da se ljudi “osjećaRodbina ubijenih u ju sigurnim” kad koriTel Avivu, Jerusalimu i ste Facebook. na Zapadnoj obaOva privatna tužba uslijeli, među kodila je najima je čekon što je tvoro imaPODNOSIOCI TUŽBE OD izraelski lo dvojno FACEBOOKA TRAŽE MIministar izraelskoLIJARDU DOLARA ZBOG sigurnoameričsti osuko državNAVODNOG POMAGANJA dio Faceljanstvo, HAMASU U UBISTVIMA book jer a jedan je NJIHOVIH NAJMILIJIH je smatrao bio Amerida odbija da kanac u posjeti Izraeim pomogne lu, optužuu sprečavanju poje FaceboPORTPAROL HAMAtencijalok da je SA KAŽE DA SU NEpomagao nih paleKI IZRAELSKI POLITIČApripadnistinskih RI I VOJNICI ČAK “IZRAcima Hanapada. ZILI PONOS ZBOG UBIJAmasa u PortNJA PALESTINACA” NA izvršavaparol HaFACEBOOKU nju njihove masa u Gazi, Sami Abu operacije. Zuhri, tužbu je U tužbi koja je podnesena u Njujor- proglasio izraelskim ku piše da je Facebook pokušajem da se ucje“svjesno pružao mate- njuje Facebook, i oprijalnu podršku i sred- tužio Izrael da tu drušstva Hamasu”, poma- tvenu mrežu pokušava žući pripadnicima te da pretvori u špijunski grupe da međusobno alat protiv Palestinaca. komuniciraju, prikuDodao je da su nepljaju članove, plani- ki izraelski političari i raju i izvode napade te vojnici čak “izrazili pozastrašuju neprijatelje. nos zbog ubijanja PaleDruštvena mreža ni- stinaca” na Facebooku.

Foto: Bloomberg

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

GRAĐANIMA CRNE GORE

ČESTITAMO 13. JUL

DAN DRŽAVNOSTI

SREĆAN DAN DRŽAVNOSTI SVIM GRAĐANIMA CRNE GORE ŽELI

RUDNIK UGLJA A.D PLJEVLJA

SHOWBIZ

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

TREĆE PO REDU IZDANJE SEA DANCE FESTIVALA OTVA

SVE JE SPREMNO ZA DO SADA Gillerz i brojni drugi. Tokom tri festivalska dana očekuje se da Jaz posjeti desetine hiljada posjetilaca iz cijelog sveta. Najveći broj posjetilaca ove godine dolazi iz zemalja Zapadne Evrope i većini je ovo prvi put da posjete Crnu Goru. Pored gostiju iz Velike Britanije, Holandije i svih zemalja u okruženju, ove godine pojačano su došli gosti iz Grčke, Turske, Rusije, Poljske, Australije, Francuske i Španije.

⌦ Marija Roganović

Sve je spremno za treći po redu Sea Dance, najveći i najprestižniji festival mapiran na budvanskoj plaži Jaz, koji iz godine u godinu ne prestaje da oduševljava muzičke sladoskusce. Od prvog izdanja, 2014. kada smo ugostili zvijezde kao što su Jamiroquai, Example, Underworld, pa rušenja rekorda prošle godine kada su “Voodoo People” dočekali legendarni The Prodigy, ali i podjednako sjajne Rudimental DJ Set, Sigmu, Wilkinson, Rošin Marfi i Džejmsa Zabielu, večeras (četvrtak) u 19 časova otvoriće se festivalske kapije za do sada najbolji festivalski program koji će u naredna tri dana i noći ugostiti preko 100 izvođača na sedam festivalskih bina i muzičkih zona! Uz to dolazak je potvrdilo više od 20.000 turista iz preko 50 zemalja, sa preko 100 izvođača, uz čak 200 međunarodnih predstavnika medija.

■ SKRILLEX OTVA-

RA, HURTS ZATVARA FESTIVAL

Ovogodišnji Sea Dance na spektakuran način će otvoriti muzička ikona i jedan od najpopularnijih producenata današnjice - Skrillex! Koncert koji će se prepričavati još godinama prirediće britanska grupa

PREVOZ NA FESTIVAL

Za sve festivalske fanove u Crnoj Gori, obezbijeđen je organizovani autobuski prevoz iz svih crnogorskih gradova ka plaži Jaz u vrijeme trajanja festivala, a koji će se odvijati svakodnevno od 14. do 16. jula. Cijena povratne karte iz Podgorice je 10 eura, Cetinja 7, Nik-

■ ZAMJENSKA

Hurts

šića 14 eura, Danilovgrada 12 eura, Bijelog Polja 17 eura, Mojkovca 15 eura, Kolašina 14 eura, Ulcinja 12 eura, Bara 10 eura, Petrovca 8 eura, Herceg Novog 10 eura, Kotora 7 eura, i Tivta 7 eura. Karta se kupuje direktno po ulazu u autobus prije samog polaska.

Hurts, kultni londonski sastav Stereo MCs, belgijska DJ zvijezda Lost Frequencies, legendarni techno mag Jeff Mills, višenagrađivani južnoafrički house DJ Black Coffee, kao i muzička liderka grupe Faithless - Sister Bliss sa DJ setom, ruski DJ duo Filatov & Karas koji je remiksom “Don’t be so shy” osvojio svijet, te pionir ambijentalne elektronske muzike Banco de Gaia! I ove godine popularna bass muzika na Jazu će imati neke od najvećih izvođača sa svjetske scene, a pored Skrillexa, tu je i njegov jedini pravi nasljednik Zomboy, ali i otac drum and bassa Andy C, apsolutna legenda londonske scene Goldie, ali još i plejada igrača iz prve lige kao što su Sub Focus & MC ID, Shy FX ft. MC Stamina, Cartoon, My Nu Lang & Dread MC i drugi.

MJESTA

OVOGODIŠNJI SEA DANCE NA SPEKTAKULARAN NAČIN ĆE OTVORITI MUZIČKA IKONA SKRILLEX! KONCERT KOJI ĆE SE PREPRIČAVATI JOŠ GODINAMA PRIREDIĆE BRITANSKA GRUPA HURTS, KAO I KULTNI SASTAV STEREO MCS, DJ ZVIJEZDA LOST FREQUENCIES, TECHNO MAG JEFF MILLS, ALI I DJ BLACK COFFEE. Na Jazu ćemo uživati i uz muziku nekih od najboljih regionalnih bendova i muzičara kao što su S.A.R.S, Who See, Marčelo, Marko Nastić, Mladen Tomić, Miss Sunshine, Lea Dobričić,

Zamjenska mjesta za festivalske narukvice ove godine radiće od utorka, kako bi posjetioci izbjegli čekanje u redovima za zamjenu prvog festivalskog dana! Sea Dance festival vaučer potrebno je zamijeniti za festivalsku narukvicu koja korisniku omogućava ulazak na festivalski prostor. Prilikom zamjene potrebno je prikazati lični dokument radi utvrđivanja državljanstva. Zamjenski šalteri na recepciji kampa Sea Dance festivala, počeće sa radom od utorka u terminu od 10 sati i radiće bez prekida. Zamjenska mjesta na samom ulazu na festival za zamjenu vaučera, radiće danas (četvrtak) od 10h do 03h, sjutra (petak) od 16h do 03h i u subotu od 17h do 03h. Svim posjetiocima festivala savjetuje se da zami-

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

SHOWBIZ

ARA KAPIJE U ČETVRTAK OD 19 ČASOVA

A NAJVEĆI SPEKTAKL NA JAZU jene svoj vaučer za narukvicu prije početka festivala, jer se očekuju ogromne gužve na zamjenskim mjestima, pogotovo prvog dana festivala, u četvrtak, 14. jula.

■ ULAZI Kapije Sea Dance festivala radiće dvokratno - za dnevni i večernji dio programa festivala. Svakog dana posjetioci će moći da prate dnevni program do 18 časova kada je planirana pauza, i priprema programa za večernji dio nastupa. U 19 časova kapije se otvaraju za večernji program, a zatvaraju se u 3 sata poslije ponoći i nakon tog vremena nije moguće da se uđe na festival. Zbog očekivanih ogromnih gužvi na festivalu, organizatori apeluju na posjetioce da na festival dođu ranije kako bi izbjegli gužve na kapijama. Ulaz na festival je dozvoljen samo na jasno obilježenim i obezbijeđenim ulazima, samo uz ulaznicu, festivalsku narukvicu, ili akreditaciju. U toku jednog dana možete ući na festival samo jednom za dnevni program, i samo jednom za večernji program. Ukoliko izađete osoblje na ulazu neće biti u mogućnosti da vas ponovo pusti unutra. Pored festivalskog obezbjeđenja ulaze kontroliše i policija, kako bi se izbjeglo unošenje zabranjenih predmeta i supstanci na festival.

Ulaznice od danas po festivalskim cijenama

Od danas važi festivalska cijena karata od 74.99 eura, dok cijena ulaznica za sve dane pojedinačno iznosi 25 eura po danu.

■ VIP

PONUDA

Za sve one koji festivalske nastupe poznatih svjetskih zvijezda omiljenih izvođača žele da gledaju uz komoditet u posebno izdvojenom prostoru, tim festivala pripremio je posebnu VIP ponudu. Pored redovnih ulaznica, u prodaji se mogu naći

Skrillex

i ulaznice za VIP zonu, ovogodišnjeg festivala. Vlasnici VIP Gold ulaznica uživaće pogodnosti u vidu posebnog pulta za zamjenu narukvica, kao i pristupa VIP Terasi, VIP odjeljku iznad Mejn stejdža i VIP odjeljku Dance Paradise bine itd. Cijena jednodnevne VIP ulaznice je 70 eura, dok VIP Gold paket ulaznica za sva četiri dana iznosi 200 eura.

■ NEZABORAVNO DRUŽENJE U KAMPU NA OBALI MORA

Kamp se nalazi na samoj obali, svega 50m od mora, usred glavnih festivalskih zbivanja, po čemu je višestruko nagrađeni festival na Jazu, jedinstven u svijetu. Druženje domaćina sa ljudima iz svih krajeva svijeta, spavanje pod vedrim nebom i cjelodnevno kupanje očekuju posjetioce Sea Dance

kampova, čime ovaj koncept festivalskog ljetovanja postaje još primamljiviji za turiste i medije iz cijelog svijeta! Pored garantovanog mjesta u kampu, posjetiocima Sea Dance kampa, biće obezbijeđeni zatvoreni tuševi sa toplom vodom, toaleti, lavaboi, raznovrsna ponuda hrane i pića, stanica za punjenje elektronskih uređaja, dok će o njima brinuti osoblje recepcije, stjuarti i volonteri. Svima koji se opredijele za Premium kamp Sea Dance festivala, biće omogućen zakup mjesta u posebno izdvojenom i čuvanom prostoru, sa natkrivenom velikom tendom koja će obezbijediti dodatni hlad, uz zasebne tuševe i toalete, kao i pravo na brz prolaz prilikom prijave na recepciji kampa.

■ AUTOBUSKI PREVOZ - BUDVA - JAZ

Tokom trajanja festivala, na relaciji Budva - Jaz, biće organizovan autobuski i taxi prevoz. Svi polasci iz Budve autobusima “Lalatović travel” biće organizovani pored zgrade Tre Canne i cijena karte za jednu vožnju iznosiće 1.5 eura i kupovaće se kod vozača. Polasci su svakog dana tokom trajanja festivala, od 14. do 16. jula i to na svakih sat vremena u periodu od 10-18h i na svakih 20 min u periodu od 18-22h, dok je povratak sa Jaza na svakih 30 min u

periodu od 2 - 5h i (po potrebi) na svakih 30 do 60 min od 5 - 7h. “Palma taxi” je ovogodišnji partner festivala, a njegovo stajalište će se nalaziti u Mediteranskoj ulici kod hotela Tre Canne ili na poziv broja 19550, 19577 i 068019577, a cijena vožnje u jednom pravcu iznosi 7 eura.

■ PARKING ZA

POSJETIOCE

Za sve posjetioce koji žele na festival doći sa svojim vozilima predviđen je parking na tri lokacije. Parking na samom prostoru Jaza u blizini festivalske zone - po cijeni od 10 eura na dan. Broj parking mjesta je veoma ograničen - i mogućnost parkinga rezervisana je samo tokom dana do 03h časova. Parking na prostoru Mega marketa - na 800 metara od Jaza - po cijeni od 5 eura na dan, kao i parking na oko 1.9 km od Jaza po cijeni od 3 eura na dan.

■ INTERNET Tokom trajanja festivala svi fanovi imaće mogućnost korišćenja M:tel WiFi vaučera za 1 dan, 3 dana ili 7 dana, i to po cijenama od 1, 2,5 eura ili 5 eura. Na festivalu je takođe moguće kupiti i m:go turist 2016 paketa sa mogućnošću aktivacije 15 dana interneta (5GB po max brzini). Prva aktivacija je besplatna dok se svaka naredna naplaćuje 4,9 eura.

SHOWBIZ

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

OBILJEŽAVANJE DANA DRŽAVNOSTI

DJ Takis i Sophie zvijezde žurke u Cafe baru Agora

Plaža, kupanje, ukusni kokteli i kafe najbolje su osvježenje u ljetnjim danima, a upravo u Cafe baru Agora naćićete sve ovo

Povodom proslave Dana državnosti, Cafe bar Agora na Svetom Stefanu, koji svakog vikenda iznenadi goste različitim nastupima poznatih di-džejeva, pjevača, bendova lokalne ili inostrane muzičke scene, pripremio je danas (srijeda) bogat muzički program. “Plaža, kupanje, ukusni kokteli i kafe najbolje su osvježenje u ljetnjim danima, a upra-

vo u Cafe baru Agora naćićete sve ovo. Agora cafe u čast Dana državnosti organizuje cjelodnevnu žurku. Glavne zvijezde žurke, koja počinje u 14 časova a završava u ponoć, biće poznati grčki di-džej Takis i prva dama među crnogorskim di-džejevima - Sophie, koja će spustiti zavjesu na veče”, poručuju organizatori cjelodnevne žurke. D.B.

BEND PARADISE LOST EKSKLUZIVNO ZA DN:

SVI ŽELE DA BUDU MUZIČARI, A INTERNET IM POMAŽE 2015.

⌦ Iz Novog Sada - Jovana Lasica

etal ikone, britanski doom/gothic sastav Paradise Lost, na Exitovoj Explosive bini družio se sa publikom trećeg dana festivala. Predstavili su novi “The Plague Within”, ali i podsjetili na neke od klasika benda iz ranijeg perioda.

Bio je to drugi nastup benda u Srbiji, prvi na festivalu, a nakon svirke, ekipi Dnevnih novina pridružili su se basista Steve Edmondson i mladi dvadesetogodišnji bubnjar Waltteri Väyrynen. “Ovo nam je drugi put u Srbiji, prvi na Exitu. Festival je nevjerovatan, ljudi divni i gostoprimljivi, lijepo su nas pazili, vodili na ručak, hrana je odlična, a vrijeme je sjajno”, očekivan je odgovor Britanaca, koji su navikli na promjen-

ljive vremenske prilike. Na festivalu je, što je i očekivano, u prvi plan stavljen album iz prethodne godine “The Plague Within”, koji je promovisan na turneji tokom 2015, a sa predstavljanjem je nastavljeno i u 2016. “Svirali smo miks starih i novih pjesama, ali prvenstveno numere sa novog izdanja iz 2015. Potrebno je publiku upoznati sa novim stvarima, jer znate koliko su albumi obesmišljeni zbog di-

gitalnih platformi i inbu, tako sam u stvaterneta”, istakao je bari došao u bend”, otsista Steve, koji je u tokrio nam je Finac GODINE BEND JE OBJAme, ipak, vidio predWaltteri. VIO ALBUM “THE PLAnost za mlađe bendove, Paradise Lost potpiGUE WITHIN” ali konstatuje da postosao je ugovor sa velikom ji mogućnost prezasićenja njemačkom izdavačkom kućom Nuclear Blast Recorscene. “Stvari su mnogo jednostavnije neds. Kako su nam otkrili, bend posjego kada smo počeli, ipak, mana interduje većinu njihovih izdanja i veoma neta i samopromocije je to što svi žele su zadovoljni zbog saradnje. da budu u bendu i muzičari. Ipak, mla“Sve što sam vidio je samo parče di bendovi su budućnost, a imaju lakše papira, ništa još ne znamo o detaljiutaban put ka uspjehu”, priča Steve, dok ma, ali siguran sam da će to biti kako je njegov mlađi kolega i bubnjar benda treba, oni su najveća izdavačka kuća dodao kroz smijeh: za muziku koju mi sviramo”, rekao je “Meni takva vrsta promocije ne sme- Edmondson, koji je dosta dugo u muta, imam neke video-snimke na Jutjuzici i na pitanje o omiljenim bendo-

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

SHOWBIZ

MLADA BLISTALA U JEDNOSTAVNOJ BIJELOJ VJENČANICI

Ana i Švajni stali na ludi kamen

Detalj poslije vjenčanja

Srpska teniserka i po mnogima jedna od naljepših žena na svijetu, Ana Ivanović juče je stala na ludi kamen sa njemačkim fudbalerom Bastijanom Švajnštajgerom u Veneciji, u prisustvu članova porodice i najbližih prijatelja. Ivanović je na iznenađenje prisutnih na vjenčanje stigla u jednostavnoj bijeloj vjenčanici bez vela, dok je Švajnštajger bio u odijelu bez kravate. Prema pisanju inostranih medija, svadbeno veselje je proslavljeno u hotelu “Aman Kanal

Foto: Flickr

STVARI SU MNOGO JEDNOSTAVNIJE NEGO KADA SMO POČELI, IPAK, MANA INTERNETA I SAMOPROMOCIJE JE TO ŠTO SVI ŽELE DA BUDU U BENDU I MUZIČARI.

Grande”, u kojem su veselje povodom vjenčanja slavili i Amal i Džordž Kluni. Lista zvanica se čuva strogo u tajnosti, ali se šuška da uključuje predsjednika Bajern Minhena Ulija Henesa, Švajnijevog saigrača Tomasa Milera, trenera njemačke fudbalske reprezentacije Joakima Leva, kao i teniske zvijezde Endija Mareja i Anđelik Kerbera, dok je navodno kum bio skijaš Feliks Neureuter. Poznati par je u vezi od 2014. godine. Čestitamo! M.Rog.

S nastupa na Exitu Foto: Flickr

Paradise Lost vima daje vrlo jednostavan i očekivan odgovor: “Iron Maiden i Black Sabbath - ja sam stara škola metala”, kaže Edmondson, dok je njegov mladi kolega očekivano bio u “modernijem” zvuku: “Trenutno ne slušam nove bendove, već svježe albume omiljenih grupa, među kojima su Katatonia i Swallow the Sun”. Bend koji će za dvije godine proslaviti tri decenije rada još nije isplanirao aktivnosti za ovaj jubilej, ali, kako kažu, najvjerovatnije će ga pratiti specijalno izdanje i turneja, a tokom karijere, jedna najčudnijih stvari koja im se desila bila je da izgube bubnjara. “Jednom se desilo da zaboravimo

bubnjara usred Engleske, propustio je trajket i izgubili smo ga na dan, što je bilo prilično čudno iskustvo, jer nije došao ni na svirku”, ispričao nam je basista kroz smijeh. Na kraju razgovora, momci su rekli da nemaju vremena da se zadržavaju u Novom Sadu, jer ih čekaju nastupi po Skandinaviji, ali... “Nećemo stići da pogledamo grad, ali to je samo podsticaj da opet nastupimo u Srbiji. Naši planovi do kraja godine su nastupi na nekoliko festivala, čime ćemo završiti predstavljanje albuma, a novo izdanje možete očekivati već naredne godine”, zaključio je basista benda Paradise Lost Steve Edmondson.

Explosive stejdž u znaku žurke

Showbiz

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

GUŽVA U 16-ERCU PRED LAKE FEST:

Ostavićemo srce na nikšićkom terenu

Nikšićki Lake fest na programu je od 11. do 14. avgusta na obalama jezera Krupac, a među učesnicima muzičkog programa je i bend Gužva u 16-ercu. Pank-rok gosti iz Osijeka u Nikšić stižu predvođeni vokalom Igorom Dmitrićem Mutom, koji je u intervjuu za sajt Lake festa najavio iskren i spontan festivalski nastup. “Tu je pozitivna energija koju ćemo dijeliti šakom i kapom. Daćemo sve od sebe i ostavićemo srce na terenu, što bi rekli sportski komentatori. O festivalu smo čuli sve najbolje, da je smješten uz jezero i da osim domaćih, nastupaju i svjetske ‘žvake’, tako da jedva čekamo da se pojavimo. Imali smo klupski koncert u Nikšiću, u NK

pubu i uvjerili smo se u temperament nikšićke publike. Ovog puta će publika biti pojačana ljudima iz drugih krajeva Crne Gore i cijelog regiona, što može donijeti samo dodatnu pozitivu”, ističe Dmitrić. Bend je osnovan 1993, odlikuju ga originalni nastupi i “žestoki” tekstovi, a još je neizvjesno kako će izgledati priča na Lajk festu. “Ne pripremamo ništa specijalno jer njegujemo tu našu spontanost. Osim po našim pjesmama, poznati smo po toj nepredvidljivosti. Možemo samo da poželimo i publici i nama dobru zabavu. Poruka je jednom se živi i zato samo veselo, veselo”, zaključio je vođa Gužve. D.B.

SERGEJ ĆETKOVIĆ ZA DN O KONCERT

Publika kra a Prosidbe Dosadašnji dio turneje bio je fenomenalan, a publika za poželjeti - sumira utiske Sergej

⌦ Danilo Brajković Najcjenjeniji crnogorski pop pjevač Sergej Ćetković s velikim uspjehom širom regiona nastupa u okviru turneje “Moj svijet”, na kojoj predstavlja okosnice aktulenog i istoimenog albuma, uz ranije objavljene i već nadaleko poznate hitove. Nasljednica turneje “Dva minuta”, koja je trajala čak pet godina, privukla je na hiljade poklonika Sergejevog djela, a trenutno je fokus na koncertima u Srbiji i Crnoj Gori - pjevač je sinoć nastupio u Baru, u okviru manifestacije “Ljeto sa zvijezdama”, a posebna priča su rasprodati koncerti širom komšiluka. Stoga ne čudi što u razgovoru za praznično izdanje Dnevnih novina Ćetković dosadašnji dio turneje ocjenjuje kao fenomenalno iskustvo, a avantura je počela još prethodne godine u Zagrebu - Sergej je postao prvi Crnogorac koji je nastupio u legendarnoj dvorani “Vatroslav Lisinski”.

S nastupa Gužve

BALKAN SOUL ŽURKA U NEDJELJU VEČE

Zvijezda ovonedjeljnog serijala “Balkan Soul” žurki u budvanskoj diskoteci Top Hill biće jedan od trenutno najpopularnijih regionalnih muzičkih sastava srbijanski Miligram. Brojnom ekipom vrhunskih muzičara diriguje Aleksandar Milić Mili, a poseban pečat radu Miligrama daje autentičan vokal Alena Ademovića. Pop-rok atrakcija na Top Hill u nedjelju veče stiže sa svježim materijalom - pred kraj 2015. go-

dine svjetlost dana ugledao je album “Magnetic”, a publika je od starta izdvojila hitove “Sigurica”, “Ja sto posto”, “Medena”, “Kavijar” i druge, koji su se pridružili ranije objavljenim “Vrati mi se nesrećo”, “Bulevari”... Dnevne novine u saradnji sa Top Hillom za nastup Miligrama poklanjaju po dvije karte za prva dva čitaoca koja danas (srijeda) tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail. com. D.B.

Foto: Vedran Ilić

Dijelimo karte za nastup Miligrama u Top Hillu

Sa jednog od prethodnih nastupa

Imamo jako puno pozIva za koncerte u evropskIm gradovIma, koje smo obIlazIlI u okvIru prethodne turneje, a trajala je punIh pet godIna. takođe, planIramo turneju po amerIcI I kanadI, pa se nadam da ćemo Ih posjetItI krajem ove IlI početkom sljedeće godIne

■ Još sam pod Jakim

utiskom s koncerata

“Turneja ‘Moj svijet’ zvanično je počela koncertom u ‘Lisinskom’ prošle godine. U planu je obilazak što više gradova - onih gdje smo održali koncerte na prethodnoj turneji i onih gdje ćemo se publici predstaviti prvi put. Dosadašnji dio turneje bio je fenomenalan, a publika za poželjeti. Još sam pod ja-

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

SHOWBIZ

TIMA I PREMIJERI VIDEA “RECI DA”:

ASI TURNEJU, NOVI SPOT U spotu “Reci da” imamo čak dvije prosidbe i mnogo raspjevanih fanova - otkriva pjevač

kim utiskom koji nosim sa koncerata iz Podgorice, Kraljeva, Čačka, Kragujevca, Niša... Trudim se da tu energiju prenosim dalje na koncerte koji nas očekuju, poput onog u Trebinju 19. avgusta i drugih”, zapaža Ćetković. Pjevačev repertoar na turneji uglavnom je baziran na novim pjesmama, kao što su “Samo me zagrli”, “Zar je kraj”, “Ne živim ja”, “Mastilo” i druge, a publika je najglasnije pozdravila “tri veličanstvene”. “’Korov’ je od početka i najave novog CD-a ‘Moj svijet’ postao veliki hit, mada su se izdvojile i ‘Samo me zagrli’, za koju ćemo uskoro uraditi i video-spot, zatim ‘Ne živim ja’...”, prisjeća se Ćetković. Imponuje mu i to što publika nipošto ne zaboravlja ranije objavljene adute. “Reakcija na stari repertoar je podjednako dobra i publika uživa kada čuje i ‘Zaustaviću vrijeme’, ‘Pogledi u tami’ ... Sve u svemu, jako sam srećan i zadovoljan komentarima upućenim novom CD-u”, podvlači Ćetković.

■ PUBLIKA DONIJELA

ENERGIJU NA SNIMANJE

Zanimljivo je da će usred turneje naš nekadašnji predstavnik u finalu Eurosonga objaviti novi spot - tačnije, poštovaoce Sergejevog djela danas (srijeda) u 18 časova na njegovoj zvaničnoj Fejsbuk stranici obradovaće “Reci da”. Za razliku od većine prethodnih spotova, Sergej ovog puta nije angažovao provjerena glumačka imena, već je odlučio da glavnu rolu dodijeli vjernim fanovima, baš kao i na snimanju legendarnog hita “Još volim te” prije nešto više od tri godine. Tada su kadrovi snimani u Knez Mihajlovoj ulici u Beogradu, a sada su ih Sergejevi saradnici s kamerama “lovili” tokom koncerata. Ideja je naišla na oduševljenje fanova, a osim uobičajenih kadrova vidjećemo i dvije prosidbe. “Srećan sam što popularnost mogu na ovaj način dijeliti sa publikom i što imam priliku da zabilježim njihovu dobru energiju i spontanost u nekom od svojih projekata. Prošli put smo to učinili sa pjesmom ‘Još volim te’, a ovog puta sa pjesmom ‘Reci da’. U spotu, pojavljuju se moji fanovi sa koncerata koje smo održali prethodnog mjeseca. U spotu imamo čak dvije prosidbe, koje su se desile na koncertu u Nišu, i mnogo pozitivnih i raspjevanih fanova. Ovim putem želim da zahva-

lim svima onima koji su dali mali doprinos i unijeli dobru energiju u novi spot”, još jednom Ćetković pozdravlja one koji mu godinama nesebično pružaju podršku.

■ U PLANU KONCERTI PO KANADI I AMERICI

Odmah nakon premijere spota, fokus će biti na nastavku turneje - još poslije uspješnog nastupa na Eurosongu prije dvije godine, mnogi Evropljani poželjeli su da Ćetkovića češće gledaju van granica bivše Jugoslavije, još se prepričavaju pojedini koncerti s turneje “Dva minuta”, poput onih iz Australije, a poziva preko bare ne manjka ni ove godine. Osim repriza u nekim gradovima, Ćetković najavljuje i nove destinacije. “Polako se pripremam za već tradicionalne koncerte u beogradskom ‘Sava centru’, Novom Sadu, Zagrebu... Imamo jako puno poziva za koncerte u evropskim gradovima, koje smo obilazili u okviru prethodne turneje, a trajala je punih pet godina. Takođe, planiramo turneju po Americi i Kanadi, pa se nadam da ćemo ih posjetiti krajem ove ili početkom sljedeće godine”, zaključuje Ćetković.

Sergej Ćetković

njega

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Zdravlje

TRAJNA EPILACIJA MOGUĆA I LJETI ■ ŠTA JE IPL ?

Laser se u medicini i kozmetici upotrebljava već više od 30 godina, ali zbog njegovih nedostataka stručnjaci su poradili na usavršavanju novog sistema, koji bi bio bezbjedniji za upotrebu. Tako danas nova generacija lasera – IPL aparati, koji su u stvari evolucija i nadogradnja lasera, ima potpuno nov pristup rješavanju estetskih problema. Toliko su usavršeni da efikasno, bezbjedno i na jedinstven način rješavaju veliki spektar problema na koži. IPL za svoj rad upotrebljava polikromatsko svijetlo, odnosno kompletan spektar svjetlosti i jednostavnim mijenjanjem različitih filtera svjetlosti može kvalitetno i uspješno da tretira različite probleme: epilaciju, akne, ka-

pilare, sunčane i staračke fleke, ožiljke, vrši lifting i podmlađivanje lica.

■ PREDNOSTI IPL-A IPL je toliko usavršen da predstavlja revolucionarni pronalazak u efikasnosti, bezbjednosti i jedinstvenom rješavanju problema na koži. Spojena je nauka, inovacija i bezbjednost pri radu. Danas je u svijetu jedini priznati neinvazivni, bezbjedni i bezbolni način trajnog uklanjanja folikula dlačica upravo ovaj - putem svjetlosne energije. IPL aparat u djeliću sekunde prođe kroz dlaku do korijena (folikula), tamo izvrši termolizu, odnosno spaljivanje folikula, odvajajući tako dlaku od korijena. Bezbolan je, tretira i svijetle dlake. U najnovijim IPL aparatima tehnolo-

gija je toliko usavršena da su ugrađeni filteri koji kontrolisano zadržavaju dio snopa svjetlosti. Ono što ga čini revolucionarnim jeste to što od sada trajna epilacija može da se radi i ljeti, kad je koža tamne boje, bez opasnosti od crvenila i opekotina. Novi IPL aparati imaju vazdušno i vodeno hlađenje, te je komfor i bezbjednost klijenata dovedena do maksimuma. Zbog tako pojednostavljenih i bezbjednih procedura, epilacija je postala najmodernija i najtraženija metoda danas u svijetu. Ne samo žene, već i mnogi muškarci, naročito sportisti, odahnuli su jer su se sa IPL-om konačno riješili problema dlakavosti na grudima, leđima, rukama, vratu i jagodicama. Žene mogu da skidaju suvišne i neželjene dlačice sa svih dijelova ti-

jela bez ikakvih opasnosti po zdravlje ili okolno tkivo. Snop svjetlosti je usmjeren tako da prepozna samo korijen dlake i zato se bez opasnosti tretiraju i dijelovi tijela koji su puni žlijezda, kao sto su pazuh i prepone. VAŽNO JE ZNATI... Ciklus rasta dlake sastoji iz tri faze i zbog toga je neophodno ponavljanje. Period rasta je kad je folikul kompaktan sa dlakom i kada ona dobro sprovodi lasersku svjetlost do folikula. Ova faza se zove anagena faza. Jedino u ovoj fazi možemo govoriti o trajnoj epilaciji, tj. o tome da će folikul biti trajno uništen. Pojava dlaka, brzina rasta, jačina i formiranje folikula dlake, pod direktnim su uticajem muških polnih hormona. Ako se izlučivanje hormona pojača, dolazi do bržeg rasta ili poSlobodanka Bubanja

njega

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Dodatni savjeti

■ BEZBJEDAN NAČIN RADA

Snop svjetlosti je usmjeren tako da prepozna samo i isključivo dlaku, koja sprovodi taj snop svjetlosti do korijena, tamo spali folikul dlake, bez opasnosti po okolno tkivo, tako da se bezbjedno tretiraju i dijelovi koji su puni žlijezda.

■ SPALJIVANJE KAPILARA

Mnogi ljudi, bez razlike da li su muškarci ili žene, pate zbog ispucalih kapilara, što je naročito karakteristično za predjele sa izrazito visokim ili niskim temperaturama, kao što je Crna Gora. I tu se IPL nedvosmisleno preporučuje. Sa IPL-om vrlo efikasno smirujemo upalu, otklanjamo crvenilo zbog kojeg oni često imaju kompleks. Kod spaljivanja kapilara stavlja se filter za snop svjetlosti koji prepoznaje isključivo crvenu boju ispucalih kapilara, tako da okolna koža ostaje nepovrijeđena i bez crvenila.

■ SANIRANJE AKNI I OŽILJAKA

Tretmani akni uz pomoć IPL-a klinički su provjereni, efikasni i bezbjedni. Smanjuju proizvodnju sebuma i uništavaju aktivne akne. Rezultati, koji se postižu kod akni i kod uklanjanja ožiljaka od njih više su nego zadovoljavajući. Ožiljci se već poslije nekoliko tretmana smanjuju, bivaju bleđi, a koža postaje elastična i glatka. IPL-om se na sličan način tretiraju i drugi ožiljci, fleke, pjege… Za postavljanje pravilne dijagnoze često nije dovoljno samo ljudsko oko nego se koristi dermatoskop, koji pomaže da vidimo šta se dešava i ispod površine kože, a uz to vidimo i u kakvom je stanju koža lica ili tijela i analiziramo probleme koje želimo da tretiramo. Aparat je već automatski podešen da na osnovu podataka koje mi unosimo za svakog pojedinca posebno izračuna odgovarajuće parametre, nakon čega je rad vrlo jednostavan.

POKLON ČITAOCIMA

Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru. Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana. A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

■ PEGLANJE BORA

Ova jedinstvena tehnologija putem laserskog snopa svjetlosti budi i pokreće matične ćelije da ponovo počnu da stvaraju kolagen i elastin, obnavljaju vezivna vlakna, poboljšavaju ukupnu teksturu kože, zatežu je, a sitne bore i nabori postepeno nestaju. Ovo je jedini neinvazivni i bezbolan tretman u borbi protiv opuštene i naborane kože, gdje već poslije prvog tretmana koža postaje glatka, elastična, tonus podignut, a bore manje vidljive. javljivanja dlaka na netipičnim mjestima. Brzina rasta dlaka zavisi od regije. Ciklus i brzina rasta je različit na raznim regijama pa je tako i učestalost ponavljanja postupka različita. Uspješnost trajne epilacije je iznad 90 odsto.

■ TRAJNA EPILACIJA I LJETI

IPL aparati se svakodnevno usavršavaju, tako da novi imaju vodeno i vazdušno hlađenje, pa je bezbjednost dovedena do maksimuma. Osim toga, imaju ugrađene filtere, pa trajna epilacija može da se radi i ljeti kad je koža osunčana, što je sa ranijom generacijom lasera bilo nezamislivo. Takvim apa-

ratom, ipak, može raditi samo stručnjak, specijalno obučen, obrazovan, koji zna da prepozna vrstu problema i razliku između poremećaja i bolesti. Zbog ovih pogodnosti, epilacija je najmodernija i najtraženija metoda danas u svijetu. Ne samo žene, već i mnogi muškarci su sa IPL-om konačno riješili problem dlakavosti na raznim djelovima tijela kao što su grudi, leđa, ruke ili vratni dio, jer na taj način rješavaju estetski i praktičan problem, na primjer, kod sportista. Žene, naravno, mogu da skidaju suvišne i neželjene dlačice sa svih djelova tijela bez ikakvih opasnosti po zdravlje. Autor: Sloba Bubanja, www.estebel-mn.com

IPL aparati se svakodnevno usavršavaju, tako da novi imaju vodeno i vazdušno hlađenje, pa je bezbjednost dovedena do maksimuma

AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU

DJELATNOST ČESTITA GRAĐANIMA CRNE GORE 13. JUL - DAN DRŽAVNOSTI I DAN USTANKA CRNOGORSKOG NARODA

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

I Izdajem jednosoban namješten stan 40m2 na Gorici, Ulica Vaka Đurovića 108. Tel.068/557-342 Izdaje se namještena garsonjera za jednu osobu, Stari aerodrom. Tel.067/452-282 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”. Tel.067/206-566

Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Telefon 069/554-134 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

TURIZAM Izdajem apartmane - Velika plaža, Ulcinj. Klima, TV, internet, parking terasa, kuhinja. Nedaleko marketi, rastorani, pošta, apoteka i predivne plaže. Tel.067/516-054

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616 Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel.067/244-616

PLACEVI

VOZILA/AUTO DJELOVI

Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata. Povoljno. Tel.067/898-614

Prodajem motor suzuki intruder, 1.800R2 sa dosta opreme. Ful servisiran i spreman za sezonu. Cijena po dogovoru. Tel.069/160-705

Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel. 069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel. 067/666-791

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279 Prodajem povoljno motor četvorotočkaš quade i motor hondu. Povoljno. Cica - Bar. Tel.067/583-174

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

53 31

MALI OGLASI

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

POSAO Hitno potrebni moleri sa radnim iskustvom. Telefon 067/260-408 Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

RESTORANU ATRIO

(Delta City) potrebni: kuvar, pomoćni kuvar, pizza majstor, pomoćna radnica u kuhinji, radnica za pranje suđa, šanker i konobar. Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h. Ne primamo sezonske radnike. Kontakt telefon 067 613 707

Marketu u Podgorici potrebna radnica. Informacije na telefon 067/504-996 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

 VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ENIGMATIKA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

FOTO UBOD Udobnost prije svega

Glumica Riz Viterspun sa kćerkom - pogodite ko je ko...

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2610

9 7

9 5 2 3 6 4 8 1 www.sudokukingdom.com

1 2

1 1

7 4

8 4

2 9

8Puzzle 5 3 solution: 9 7 6 1 7 4 2 3 8

2013-12-06

7 9

8 6

Medium level

3 7 5 1 8 6 4 2 9 Sudoku puzzle No. 3364 2015-12-29

8 9

7 2

Daily Sudoku puzzle No. 2611 Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3363 2015-12-28

2013-12-05

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

3 9

ENIGMATIKA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

FOTO UBOD

Lanac ishrane

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Kvarežmina frizura donijela sreću Portugalu u finalu EURA

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3391

4 6

5 9 1 3 6 8 7 2 6 www.sudokukingdom.com

5 2

7Puzzle 6 3 solution: 9 4 8 4 8 5 1 3 6

4 3

Medium levelPlay sudoku online at: Daily Sudoku puzzle No. 3392 Sudoku puzzle No. 2610 2013-12-05

2016-01-25

8 8 5 6

7 9

6 8

3 7

8 7

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

7 4

5 8

4 8

8 3

1 5

9 1

7 2

6 8 3 2 7 4 9 1 5 Sudoku puzzle No. 2611 2013-12-06

Medium level

2016-01-26

3 5

KOLEKTIV AGENCIJE ZA STANOVANJE

PODGORICA VAM ČESTITA

13. JUL DAN

DRŽAVNOSTI

Srdačne čestitke svim građanima Crne Gore

povodom 13. Jula DANA DRŽAVNOSTI

Agencija za Izgradnju Podgorica

Svim penzionerima i građanima Crne Gore upućujemo čestitke povodom 13.jula Dana državnosti Crne Gore

Film

58•TV SUBOTA 10:00 Serija: Brusko 10:30 Serija: Gilmorove 11:15 Serija: Južnjačko srce 12:00 Serija: Prijatelji 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:00 Serija: Gilmorove 16:45 Emisija: Južnjačko srce 17:40 Serija: Prijatelji 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dvije djevojke bez love 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:00 Serija: Sinđelići 22:00 Film: Nezvanična istraga 00:25 Noćni žurnal 00:45 Exkluziv 01:00 Serija: Nikita 10:45 Serija: Gilmorove 02:30 Serija: Južnjačko srce

PRVA Vijesti, 19.00

07.30 Koncert 08.00 Dokumentarni : Majstor Brajan 10.00 Strani dokumentarni program(cfi): r 11.00 Radni dan, r 12.00 Vijesti 14,00 SAT reportaža, 14.30 Serijski program: Tajna starog mosta, r 15.30 Slobodna Evropa, Perspektiva, r 16.00 Akcenti, r 17.50 Fleš sport 18.00 Kako se to radi, r 19.30 Dnevnik 2 00.00 Film

RTCG 2 Koncert, 07.30

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.00 Vijesti 11.06 Naučno – obrazovni program 13.00 Vijesti 13.06 Meridijani, r 13.33 Muzika 14.06 Nodi crtana serija 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.30 Hronika kotorskog festivala 17.00 Radni dan 17.40 Dnevnik na gestovnom jeziku 17.45 Serija: Opasne igre 19.10 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 20.05 Akcenti 20.35 Film: 13. jul 23.45 Meridijani 01.15 Slobodna Evropa 01.45 Radni dan, r

RTCG 1 Film: 13. jul, 20.35

07:00 Jutarnji program - uživo 10:00 Humoristička serija 10:45 Legende 11:00 Extremno 11:30 Zabava 11:45 Moda 14:00 Sportski intermeco 14:15 Smijeh kao lijek 14:30 Dogodilo se... 15:15 Zvjezdane staze, r 18:00 Crna Gora na ženski način 18:55 Kolačići sudbine - premijerno 19:15 Legende 19:30 Zvjezdane staze 22:15 Film - premijerno 00:45 Zvjezdane staze

777 Ekstremno 11.00

06:35 06:55 07:00 09:08 10:23 11:03 11:23 12:03 Á

12:28 12:37 13:03 14:03 17:06 17:10 18:00 18:25 19:24 20:03 21:08 22:03 23:03 00:34 01:20

Sport

Informativa

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

City M City kids M Dobro jutro 5 minuta kuvajte sa Džajom City kids M Premijera Premijer SKRIVENA KAMERA Pop Corn TV Sportisimo City M Kuća od srca r Ja to tako r 5 minuta kuvajte sa Džajom Kafanica blizu SIS-a Info monte Premijera Elif Bahar Zehra DNK Paparazzo lov City M FILM

07:00 10:00 10:30 11:25 12:00 12:45 14:00 14:07 14:10 15:10 15:35 16:30 16:55 17:20 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

PINK Infomonte, 18.00

10:30 Na točkovima, emisija o automobilizmu 11:15 Hrana i vino 12:00 Farma, emisija o poljoprivredi 13:20 Lijek iz prirode 14:30 Oni pobjeđuju, intervju 16:15 Kućica u cvijeću 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 19:05 Aljazeera, Ex Files, dokumentarni program 20:00 Vrhovi Balkana 22:25 Nas je 10% 23:05 Oni pobjeđuju

MBC Hrana i vino 17.30

Boje Jutra Vijesti u 10 Život teče dalje, r Bez granica specijal,r Vijesti u 12 Tajne, r Vijesti u 2 Ukusno, a lako Hotel Vavilon,r Boje ljeta Crna ruža,r Vijesti u pola 5 Perspektiva Tajne, serija Vijesti u pola 7 Život teče dalje Poaro Hotel Vavilon Vijesti u 10 Bez granica Perspektiva,r Poaro,r Boje ljeta,r

VIJESTI Vijesti, 18.30

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00 02:30

VOA Film 5 do 5 Summer Edition (r) Ljetnji retrovizor Naslovne vijesti Atlas radija FILM Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor 5 do 5 Summer Edition Forum A lista DW Arts 21 (r) Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor Club A Forum Film 5 do 5 (r) Ljetnji retrovizor Club A (r) Repriza programa

ATLAS 5 do 5 Summer Edition, 16.55

10:00 11:00 12:00 12:05 12:55 13:00 15:00 17:20 18:15 19:00 19:35 20:00 22:00 22:35

Serija Hrana i vino Vijesti Mediterraneo Muzički program Film: Zlatno runo Film: 48 sati Na dva mora Hrana i vino Polis Grad teatar Budva Sportsko popodne Polis Motorsport magazine 23:05 Na dva mora, r 23:35 Film: Bjekstvo iz Alkatraza 01:25 Video text

Film: 23.05

BUDVA

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

10:15 Serija: Gilmorove 11:00 Serija: Južnjačko srce 11:45 Serija: Sinđelići 12:40 Serija: Prijatelji 13:00 Tačno 1 14:10 Emisija: Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:00 Serija: Gilmorove 16:45 Serija: Južnjačko srce 17:40 Serija: Prijatelji 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dvije djevojke bez love 19:00 Vijesti Prve 19:25 Emisija: Duoptrija 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:15 Serija: Andrija i Anđelka Specijal 21:00 Serija: Šešir profesora Koste Vujića 22:00 Film: Bračni život 00:00 Exkluziv 00:15 Serija: Nikita 01:00 Serija: Gilmorove

PRVA Andrija i Anđelka, 20.15

08.30 Meridijani , r 09.00 Obrazovni program , r 10.00 Vrtirepić, r 10.30 Muzika 11.00 Radni dan, r 12.00 Vijesti 12.05 Serijski program: Brod, r 13,30 Dobar dan školo, r 16,00 Film 17.50 Fleš sport 18.00 Strani dokumentasrni: Kako se to radi , r 19.30 Dnevnik 2 20.00 Kako se to radi 00.00 Film, r

RTCG 2 Dnevnik, 19.30

06.00 Radio Crne Gore budilnik 06.30 Dobro jutro Crna Goro 11.00 Vijesti 11.06 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.26 BBC: Majstor Brajan 13.06 Meridijani, r 14.06 Nodi, crtana serija 14.15 Hronika kotorskog festivala 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Radni dan 18.00 Serija: Opasne igre 19.30 Dnevnik 2 20.05 Crveni telefon, kontakt emisija 20.45 Film: Ajhmanov šou 23.00 Dnevnik 3 23.30 Meridijani 23.45 Serija: Opasne igre 00.40 Slobodna Evropa 01.10 Radni dan, r

RTCG 1 FILM: Ajhmanov šou, 20.45

07:00 Jutarnji program - uživo 10:30 Top 10 10:45 Legende 11:00 Extremno 11:15 Sportski intermezzo 11:25 Loto najava 14:00 Pravni život, r 15:00 Toto vijesti – uživo 15:15 Zvjezdane staze 16:30 Humoristička serija 17:00 Toto info – uživo 18:00 Otium - premijerno 18:55 Kolačići sudbine - premijerno 19:30 Zvjezdane staze 20:00 Raskovnik - premijerno

777 Ekstremno 11.00

TV NEDJELJA•59 06:36 City M 06:54 City kids M 07:00 Dobro jutro 12:03 Sportisimo 12:08 City M 12:24 Seks i Grad 13:08 Nedjeljno popodne sa Leom Kiš Cg I Plus 15:03 Meteo PLUS 15:53 Mala nevjesta 16:43 City M 17:03 Meteo PLUS 17:06 5 minuta kuvajte sa Džajom 17:11 Kafanica blizu SIS-a 18:00 Info monte 19:06 Elif 20:03 Bahar 21:03 Zehra 22:03 Društvena mreža 23:38 City M 23:53 Sportisimo 00:03 Seks i Grad 00:31 Meteo PLUS

10:00 Vijesti u 10 10:30 Život teče dalje,r 11:25 Bez granica specijal,r 12:00 Vijesti u 12 12:45 Tajne,r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno, a lako 14:10 Hotel Vavilon,r 15:10 Boje ljeta 15:35 Crna ruža,r 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Perspektiva 17:20 Tajne, serija 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Život teče dalje 20:00 Poaro 21:00 Hotel Vavilon 22:00 Vijesti u 10 22:15 Meteo centar u 10 22:30 Bez granica specijal 23:00 Perspektiva, r 23:30 Poaro, r

PINK Seks i grad, 12.24

10:00 Dok. prog. Vrhovi Balkana 11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 12:35 MBC Muzička Top Lista 14:00 Aljazeera 16:10 Bez recepta 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 20:10 Farma: emisija o poljiprivredi 21:30 Aljazeera 22:15 Motorsport magazin 22:45 Video katalog 23:05 Vrhovi Balkana 00:00Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino 17.30

VIJESTI Vijesti, 18.30

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

07:30 08:00 10:00 11:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 02:00 02:30

VOA Film 5 do 5 Summer Edition (r) Ljetnji retrovizor FILM Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor 5 do 5 Summer Edition Forum Club A (r) Autoshop (r) DW Global 3000 (r) Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor Club A Summer Edition Forum Film 5 do 5 Summer Edition (r) Club A (r) Repriza programa

ATLAS 5 do 5 Summer Edition, 16.55

10:00 10:35 12:05 15:00 17:20 18:15 18:45 19:00 19:35 20:00 20:30 20:45 21:00 21:30 22:00 22:35 23:25 01:15

Serija Muzički program Film: Moja Afrika Film: Bjekstvo iz Alkatraza Na dva mora Hrana i vino Bioskopske najave Polis Grad teatar Budva Sportsko popodne Muzički program Bioskopske najave Serija Muzički program Polis Na dva mora ® Film: Boni i Klajd Video text

BUDVA Film, 23.00

SREĆAN DAN DRŽAVNOSTI

SVIM GRAĐANIMA

CRNE GORE

VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O.

VAM ČESTITA 13. JUL DAN DRŽAVNOSTI

“TRŽNICE I PIJACE” d.o.o. Podgorica svim GRAĐANIMA CRNE GORE ČESTITA 13. jul Dani državnost

DEPONIJA d.o.o.

čestita

13. JUL DAN

DRŽAVNOSTI

Svim građanima

CRNE GORE

GRAĐANIMA CRNE GORE

ČESTITAMO 13. JUL

DAN DRŽAVNOSTI

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

SPORT

GORI ATINA: BURUZIS U ZELENOM Nakon pet godina se vratio u domovinu - Janis Buruzis je potpisao dvogodišnji ugovor sa Panatinaikosom, objavili su zeleni iz Atine. PAO je saopštio da je pregovore sa iskusnim grčkim centrom zaključio lično prvi čovjek kluba Dimitris Janakopulos. Kako su pisali mediji u Grčkoj ovaj transfer je mogao da pokvari samo eventualni poziv San Antonia, ali pošto on nije stigao, Buruzis je prihvatio uslove vicešampiona Grčke. U njegovom ugovoru ima opciju da može da ode ukoliko mu se ukaže prilika da zaigra u NBA ligi. Janis je posljednjih pet godina proveo u Španiji (Real Madrid, Laboral Kuća i kratko Barselona) i Italiji (Armani). Prije toga je pola decenija igrao za najvećeg rivala njegovog novog kluba, Olimpijakos. A.K.

14,5 POENA PROSJEČNO BILJEŽIO JE JANIS BURUZIS PROTEKLE SEZONE U DRESU LABORAL KUĆE

TIP 1

DANA 2

Dundalk - Hafnafjordur

kvota 1,85

Boško Radulović

DA LI JE CRNOGORSKI PLIVAČ OŠTEĆEN NEDOBIJANJEM VAJLD KARTE ZA OI

RADULOVIĆ: NE IDE NAJBOLJI, KLIKOVAC: FINA IMA MJERILA

⌦ Kosta Bošković Dugo se čekao poziv iz FINE, a onda su očekivano iz Crne Gore dvoje plivača dobili vajld kartu za nastup na Olimpijskih igrama u Rio de Žaneiru. Ubrzo je bilo jasno da su to Jovana Terzić i Maksim Inić - činilo se da je priča tu završena, ali... Boško Radulović, momak koji je uz pomenuti duo najbolji dio našeg plivanja, napisao je na Facebooku: “Odlučeno je da na Olimpijskim igrama ne treba da učestvuje statistički najbolji plivač Crne Gore”, istakao je Radulović i poželio sreću u Riju svojim drugovima iz reprezentcaije. Da li je bilo nepravilnosti u svemu i da li je Radulović oštećen željeli smo da saznamo od predsjednika Stručnog savjeta za plivanje u našem savezu i selektora plivača Mladena Klikovca. “Prije svega, ne bih želio ovdje nikakve rasprave, tu jednostavno FINA ima svoja mjerila”, jasan je Klikovac. A ta mjerila su? “Kada FINA odlučuje kome će da dodijeli vajld kartu glavni uslov je da je takmičar prije Olimpisjkih igara imao bar jedno Svjetsko prvenstvo iza sebe”, objašnjava

Mladen Klikovac Klikovac. “I Maksim i Boško su bili na SP u Kazanju, a između njih je tamo bila ogromna razlika i Maksim je napravio mnogo bolje rezultate. Sve to ostaje u arhivi Fine. Olimpijske discipline su 50 i 100 kraul, ali 50 metara delfin nije. A na 50 kraul Inić ima više bodova od Radulovića”.

■ PONAVLJANJE TRKE U KRANJU

Na koji rezultat se poziva Radulović kada kaže da na OI ne putuje najbolji plivač? “U normalnoj trci na mitingu u Kranju, koju je FINA odobrila za dobijanje normi,

Boško nije ušao ni u finale, a onda su pitali organizatora da naprave novu polufinalnu trku i tada je ostvaren taj njegov rezultat”, istakao je Klikovac. Da li je taj rezultat prihvaćen? “Boško i njegov trener jesu i oni kažu da je to najbolje vrijeme, ali to vrijeme je kao da se mi sad dogovorimo ‘ajde da ponovimo trku”.

■ VAJLD KARTA ZA

KRAĆE DISCIPLINE

Boško Radulović drži državni rekord na 100 metara kraul, a Maksim Inić na 50... “Kada iz Fine šalju poziv gledaju da to bude adresi-

rano na takmičare koji nastupaju u što kraćim disciplinama, da sve manje traje, jer ipak se radi o vajld karti i u Fini ne žele da im ti takmičari smetaju mnogo. Uz to gleda se i ko u nekom zbiru tri-četiri discipline ima bolje rezultate”, nastavio je Klikovac. Selektor plivačke reprezentacije ističe da niko drugi osim FINE u ovom slučaju nema pravo da odlučuje. “Kao što je Međunarodna atletska federacija pozvala Danijela Furtulu, tako i ovdje FINA šalje poziv. Vaterpolo i plivački savez Crne Gore nema tu nikakvog uticaja, ni selektor niti bilo ko drugi”.

■ NEKA SPUSTI LOPTU

Šta mislite o javnom istupu Boška Radulovića? “Mislim da je to emotivno napisao i da treba da spusti loptu. Mislim da mu je najbolje da nastavi dalje da trenira i da tako dođe do pravih rezultata. Boško je dečko koji je imao najbolji tretman u crnogorskom plivanju - i maksimalnu stipendiju i pomoć da pođe u Zagreb kod novog trenera”, zaključio je Klikovac.

CENTAR CRNE GORE NAPUSTIO PRIPREME ZA OI

Vukčević ne ide u Rio

Nikola Vukčević neće putovati na Olimpijske igre! Centar naše vaterpolo reprezentacije tokom treninga u ponedjeljak napustio je pripreme “ajkula”, a nije ni sinoć bio dio tima na utakmici protiv Grčke. “Nikola Vukčević nije izdržao pripreme kraja, odustao je. To je njegova odluka”, rekao je naš selektor Vladimir Gojković nakon sinoćnje utakmice sa Grcima.

Da li postoji šansa da se sidraš Trsta vrati u selekciju za Olimpijske igre? “Ova priča je završena”, bio je jasan Gojković. Šta se desilo na relaciji Gojković-Vukčević vjerovatno znaju jedino njih dvojica i ostali reprezentativci. Inače, Nikola Vukčević i ranije nije igrao za reprezenciju zbog neslaganja sa tadašnjim selektorom Rankom Perovićem. K.B.

SPORT

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Konačno vaterpolo u Nikšiću: Draško Brguljan i Saša Mišić na sinoćnjem meču sa Grčkom

CRNA GORA U PRIJATELJSKOM MEČU BOLJA OD GRČKE

Vaterpolo priča u Nikšiću krenula pobjedom ajkula Druga selekcija Evrope protiv treće na svijetu - prava poslastica za početak nove vaterpolo priče na renoviranom bazenu u Nikšiću! Crna Gora je u pripremnom meču za Olimpijske igre savladala Grčku 9:6. Ajkule su u neizvjesnom meču nekoliko puta imale dva gola prednosti, a riješile su ga sjajnom posljednjom četvrtinom koju su dobili 3:1. Najefikasniji u našoj selekciji bio je Vjekoslav Pasković sa tri pogotka, dva gola je postigao Aleksandar Radović, a po jedan Darko Brguljan, Dragan Drašković, Mlađan Janović i

Crna Gora - Grčka 9:6 Nikšić - Bazen SC “Nikšić”. Gledalaca: 800. Sudije: Đurašković, Ivanovski. Rez. po četvrtinama: 2:1, 2:2, 2:2, 3:1. Crna Gora: Radić, Dr. Brguljan, Pasković 3, Petrović, Da. Brguljan 1, Radović 2, Janović 1, Drašković 1, Ivović 1, Mišić, Klikovac, Jokić, Lazović, Pješivac.

Aleksandar Ivović. “Zadovoljan sam pobjedom u lijepom ambijentu na bazenu u Nikšiću u kojem je sve bilo dobro organizovano”, istakao je nakon meča naš selektor Vladimir Gojković. “Savladali smo reprezentaciju koja je

Grčka: Flekas, Milonakis 1, Dervisis, Genidonijas, Solonakis, Podikeas 1, Afrudakis, Delakas 1, Murikis 1, Kolomvos, Junas 1, Vlahopulos 1, Galanopulos, Argiropojlos.

treća na svijetu, igrači oba tima su teški i umorni zbog priprema, ali sam zadovoljan igrom u defanzivi. Sada tek slijedi ono pravo - odličnu provjeru imaćemo na turniru u Boru”. Turnir u Boru počinje sjutra. K.B.

SPORTSKI EKRAN SRIJEDA

ARENASPORT 4 20.00h

SPORTKLUB 1 11.00h 11.00h

ATP Hamburg, tenis ATP Baštad, tenis

SPORTKLUB 2 11.00h 11.00h

EUROSPORT 14.15h

Tur de Frans, biciklizam

EUROSPORT 2 16.30h 19.00h

SP Rusija do 20 godina, rukomet SP Rusija do 20 godina, rukomet

ČETVRTAK ATP Hamburg, tenis ATP Baštad, tenis

SPORTKLUB 3 12.00h

Flitvud - Liverpul, fudbal

14.15h Tur de Frans, biciklizam 19.15h Njemačka U19 - Portugal U19, fudbal

Kavasaki - Nigata, fudbal

ARENASPORT 1 17.30h Brazil - Italija, odbojka 20.30h Poljska - Francuska, odbojka 02.30h Atletiko Nasional - Sao Paulo, fudbal

ARENASPORT 3 19.30hB. Menhengladbah - Jang Bojs, fudbal 00.30h Bragantino - Botafogo, fudbal 02.45h Vasko - Santa Kruz, fudbal

SPORTKLUB 1 11.00h 11.00h

Završni turnir Svjetske lige u Krakovu (Arenasport 1)

ATP Hamburg, tenis ATP Baštad, tenis

SPORTKLUB 2 11.00h 11.00h

ATP Hamburg, tenis ATP Baštad, tenis

ARENASPORT 1 17.30h SAD - Italija, odbojka 20.30h Poljska - Srbija, odbojka 02.45h Boka juniors - Independijente, fudbal

EUROSPORT

Jedan od derbija na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu do 19 godina. Njemačka - Portugal Eurosport, 19.15h

SPORT

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

ŠTA DANAS RADI MIRKO VIČEVIĆ? Mirko Vičević je nakon završetka igračke karijere, ostao u vaterpolu. Vezao se naravno za svoj Kotor, gdje živi sa porodicom. Jedan je od osnivača Vaterpolo akademije Kataro, gdje vodi mlađe kategorije, a bio je i selektor juniora Crne Gore sa kojima je 2013. godine na Malti osvojio Evropsko prventsvo. “Nisam dozvolio da klubovi imaju prednost u odnosu na reprezentaciju i zbog toga sam napustio reprezentaciju. To su greške koje prave čelnici VPSCG, konkretno predsjednik Srđan Kovačević i direktor Petar Porobić”, kaže Vičević. Ostaće zapisano je da bio prvi kapiten vaterpolo reprezentacije Crne Gore.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

MOK: Rio je spreman da dočeka i zadivi svijet Glavna inspektorka Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) Naval El Mutavakel uvjerena je da je Rio de Žaneiro “spreman da dočeka svijet”, na Olimpijskim igrama koje počinju za nešto više od dvadesetak dana. “Ne mogu da zamislim spektakularniju pozornicu na kojoj će sportisti i sportistkinje svijetu pokazati svoj talenat”, navela je Naval El Mutavakel u saopštenju MOK-a. Rio je tokom priprema za Igre nailazio na brojne probleme: epidemiju virusa zika, porast nasilja i bezbjednosne rizike, zagađenu vodu i sporu prodaju ulaznica za takmičenja. Osim toga, Brazil je u najgoroj recesiji još od tridesetih godina prošlog vijeka, a suđenje o opozivu predsjednice Dilme Rusef trebalo bi da počne nekoliko dana po završetku Igara.

Uvjerena u najspektakularnije Igre u istoriji: Naval El Mutavakel El Mutavakel je tokom vikenda boravila u Riju i pregledala olimpijska borilišta, za koja je rekla da su “sjajna i da su se u Riju održala 44 probna takmičenja kao priprema za prve Olimpijske igre u Južnoj Americi”. “Biće proširene pojedine linije metroa, koje će koristiti samo navijači i učesnici Igara. Takođe organizatori rade na tome da umanje rizik za

hiljada vojnih i policijskih snaga brinuće o bezbjednosti učesnika Olimpijskih igara u Riju, dvostruko više nego u Londonu prije četiri godine

posjetioce od virusa zika, pratimo upustva Svjetske zdravstvene organizacije i sigurni smo da ni na tom polju neće biti problema”, rekla je čuvena Marokanka, olimpijska šampionka iz Los Anđelesa 1984. u trci na 400 metara s preponama.

500

hiljada turista i gostiju iz cijelog svijeta ugostiće Rio tokom OI

SEUL ZA VJE SLAVU, SUZ ZBOG BARS Mirko Vičević, legendarni Kotoranin, bio je dio jugoslovenskog vaterpolo tima koji je 1988. osvojio olimpijsko zlato ⌦ Miloš Antić

U Olimpijskom selu često sam sretao Bena Džonsona - ispostaviće se kasnije da će baš on obilježiti Igre: prvo zbog duela sa Karlom Luisom, a onda i zbog dopinga. Ličnost Igara za mene je bila argentinska teniserka, tada zgodna osamnaestogodišnjakinja Gabrijela Sabatini

Dva puta svjetski šampion, dva puta evropski, uz olimpijsko zlato - vaterpolista Mirko Vičević je tokom bogate igračke karijere sa kapicom Jugoslavije sve što je dotakao pretvarao u zlato. Legendarni Kotoranin zlatne medalje sa kontinentalnih (Bon 1989. i Atina 1991.) i planetarnih takmičenja (Madrid 1989. i Pert 1991.) međutim stavlja u drugi plan kada se pomene Seul 1988.

SPORT

Foto:

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

JOŠ 23 DANA

EČNU ZE SE “Za mene su to bile prve Igre u karijeri. Neviđeni spektakl. Organizacija, rekordan broj sportista, kao i povratak svih reprezentacija nakon raznoraznih bojkota u Moskvi i Los Anđelesu. Još kada kući donesete zlato, ne može ljepše”, govori za Dnevne novine čovjek koji je 30. juna proslavio 48. rođendan. Generacija predvođena trenerom Ratkom Rudićem, Rudićem koju su uz Vičevića činjeli Aleksandar Šoštar, Deni Lušić, Dubravko Šimenc, Perica Bukić, Veselin Đuho, Dragan Andrić, Igor Gočanin, Mislav Bezmalinović, Tomislav Paškvalin, Igor Milanović, Goran Rađenović i Renco Posinković Posinković, do najvišeg postolja u Južnoj Koreji stigla je nakon četiri pobjede (Mađarska, Grčka, Kina i Španija) i poraza u grupi (SAD), te trijumfa u polufinalu (Njemačka) i super uzbudljivom finalu nad SAD nakon produžetaka. Za potvrdu jugoslovenske va-

Posljednja šansa za Crnu Goru? Ne bih dramatizovao Može li Crna Gora ovog ljeta konačno do olimpijske medalje? “Morali smo već do medalje”, kaže Vičević. “Umijeće je gledajući sve okolnosti ne uzeti medalju u Pekingu sa onakvim timom, pa i u Londonu”, kaže Vičević. “Dosta toga treba da se poklopi da bi se uzela olimpij-

Vičević će u društvu rukometnih legendi Svetlane Antić i Ljiljane Vučević, uživo pratiti dešavanja u Riju: “Hvala Crnogorskom olimpijskom komitetu, koji nas je okupio kroz klub olimpijaca, koji nam ne dozvoljava da zaboravimo nekadašnje trenutke, da se družimo, uz to i navijamo za naše olimpijce. Čast mi je što ću biti u društvu sestara Mugoša, mojih drugarica, koje su po mom mišljenju najbolje sportistkinje u istoriji Crne Gore”.

terpolo dominacije i odbranu trona iz Los Anđelesa... “Uz pet igrača iz Los Anđelesa (Milanović, Bukić, Đuho, Andrić i Lušić) i mlađe snage otišli smo u Koreju kao favoriti. Kao reprezentacija koja dominira godinama i koja “konačno treba od nekog da izgubi”. I izgubili smo, ali samo na otvaranju šampionata od Amerikanaca, kasnije je sve išlo

onako kako smo priželjkivali. I baš smo tim istim Amerikancima vratili dug kada je bilo najslađe”, uz osmjeh priča Vičević, kome to nije bilo jedino učešće na najvećoj sportskoj smotri. “Bio sam u Atlanti 1996, ali nakon sankcija, pretumbacija u tadašnjem Savezu, činjenica da nismo imali bazen za trening i normalne pripreme, kao i da u periodu od 1991. do 1996. nije bilo okupljanja selekcije - jasno je da se nije moglo mnogo. Iako smo imali dobar tim i na startu savladali lako Španiju, kasnijeg šampiona, to osmo mjesto (ispadanje od Hrvatske u četvrtfinalu) nekako je bila realnost”. Ne žali Vičević, međutim, za tom Atlantom, koliko za onim što se desilo četiri godine ranije. “Jugoslavija je bila na vrhuncu - aktuelni svjetski,

5 16 ZLATNIH MEDALJA SA JUGOSLAVIJOM JE OSVOJIO MIRKO VIČEVIĆ - DVIJE NA SVJETSKOM PRVENSTVU, DVIJE NA EVROPSKOM I JEDNU NA OI

GOLOVA NA OLIMPIJSKIM IGRAMA POSTIGAO JE MIRKO VIČEVIĆ - TRI U SEULU 1988. I 13 U ATLANTI 1996. GODINE

ska medalja, odlučuju najsitniji detalji, nadam se da ćemo biti na visokom nivou u nokaut, najvažnijoj, fazi šampionata. Mnogi kažu da je ovo posljednja šansa za medalju, ali ne bih to posmatrao na taj način i previše dramatizovao, jer imamo djecu, biće vaterpola u Crnoj Gori i poslije Rija”.

Prebogata kolekcija medalja Mirka Vičevića (Foto: Privatna arhiva)

evropski i olimpijski prvak. San je bio da treći put uzastopno uzmemo olimpijsko zlato, ali nisu nam dali”, sjeća se Vičević, perioda sankcija zbog nesrećnog rata. “Imali smo uvjerenje do samog kraja da ćemo igrati, trenirali, dobili opremu, ali... Šteta, zlato bi sigurno bilo naše, jer u tom periodu nismo imali dostojnog konkurenta”. I nakon te 1992. sve bi, kada je vaterpolo u pitanju (a i mnogi drugi sportovi), bilo u znaku plave boje. Ovako pauza od tri-četiri godine ostavila je traga, a Mirko je imao ponudu da - ne pauzira. I to iz Hrvatske. “Postojao je taj poziv Hrvatske, insistirali su da igram za njih, ali očigledno - ne dovoljno. Ne žalim, međutim, dočekao sam nešto što je malo ko - igrao sam za četiri zemlje (SFRJ, SRJ, SiCG i CG), miran sam”, ističe Vičević.

sport

RUKOMET

Crvene 17. u Rusiji

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Stub nove Budućnosti ZORAN NIKOLIĆ TREĆE POJAČANJE EKIPE IZ NJEGOŠEVOG PARKA

Ženska juniorska rukometna reprezentacija Crne Gore savladala je Kinu (27:23) i osvojila 17. mjesto na Svjetskom prvenstvu u Rusiji i tako osvojile utješni trofej Kup predsjednika. Najefikasnije u redovima naše selekcije najefikasnije su bile Dijana Ujkić i Ivana Novaković sa po pet golova, dok je gol manje postigla Lejla Bošnjak. A.K.

TUR D' FRANS

Prvijenac Metjuza

Australijski biciklista Majkl Metjuz trijumfovao je na desetoj etapi Tur d’Fransa koja je vožena od Eskalade-Engordanija do Revela. Ovo je prva etapna pobjeda za vozača Orike na prestižnoj trci, nakon prvog dana pauze. Metjuz je slavio nakon sprinta u posljednjem kilometru dobivši Petera Sagana i Edvalda Boason Hagena. U generalnom plasmanu Kris Frum je i dalje lider. A.K.

TRANSFER

Simović kod Pera Miloševića

Crnogorci u Temišvaru su brojniji za desnog beka - Marko Simović je potpisao jednogodišnji ugovor sa Politehnikom koju vodi Pero Milošević. Rukometaš sa Cetinja dolazi iz Bukurešta u klub za koji su prošle sezone igrali Marko Pejović i Marko Lasica. Simović je u karijeri nastupao za Vardar, Ankaruspor, a sa Crnom Gorom je igrao na Svjetskom prvenstvu u Španiji. A.K.

TU je da pojača centarsku liniju: Sa jučerašnjeg predstavljanja Zorana Nikolića Pokušali su da ga dovedu i prije njegovog odlaska na Pirineje, tada do dogovora nije došlo, ali jeste sada - Zoran Nikolić je juče zvanično predstavljen kao treće pojačanje Budućnost Volija! Član mlade reprezentacije Crne Gore je pet godina boravio u Španiji, a od 2014. godine je bio član Huventuda. U aprilu 2015. je debitovao u ACB ligi, a prošle sezone je odigrao tri meča za tim koji je šampionat završio na 13. mjestu. “Drago mi je što sam dobio priliku da budem član Budućnosti”, rekao je na predstavljanju Nikolić koji je zadužio dres

sa brojem 19. “I ranije je bilo kontakata, ali ne i dogovora. Radujem se uspjesima koji slijede”. Pored Huventuda, novi član crnogorskog šampiona je prošle sezone nastupao i za Prat, koji je filijala ekipe iz Badalone. “U početku je bilo dobro, kasnije nešto slabije za mene. Srećom, imao sam vremena da poradim na sebi. Zadovoljan sam kako se sve završilo. Mislim da će mi iskustvo iz španske lige pomoći da se brzo prilagodim”, istakao je Nikolić koji je karijeru počeo u nikšićkoj školi košarke Basket, a

ZORAN NIKOLIĆ U početku je bilo dobro, kasnije nešto slabije za mene. Srećom, imao sam vremena da poradim na sebi. Zadovoljan sam kako se sve završilo. Mislim da će mi iskustvo iz španske lige pomoći da se brzo prilagodim

MEGA LEKS OSTAJE BEZ NIKOLIĆA

Bilbao želi Danila Nikola Ivanović je otišao u AEK, a Mega Leks bi mogao da ostane bez još jednog Crnogorca - Bilbao želi da dovede Danila Nikolića javljaju španski mediji. Klub iz Baskije je nedavno završio posao oko angažovanja novog trenera, a sada se okrenuo na jačanje igračkog kadra, a mladi krilni centar je profil igrača kakvog traže popularni “ljudi u crnom”, jer je dobar šuter i zna da pogodi van linije 6,75 metara. Iza Danila je najbolja sezona u dosadašnjoj karijeri pošto je sa ekipom iz Beograda osvojio Kup Radivo-

10,5 poena po meču postizao je Danilo nikolić prošle sezone u aBa ligi

ja Koraća, igrao finale plejofa ABA lige i bio jedan od nosilaca igre tima Dejana Milojevića. Zbog toga bivši član Budućnost Volija je dobio poziv Orlanda da za njih igra čuvenu Ljetnju ligu. A.K.

igrao je za Ibon, Anagastum i Đironu. Dovođenjem 20-godišnjeg Nikšićanina novi trener Podgoričana, Vlado Šćepanović će imati još jednog mladog igrača u rotaciji, a to je i jedan

od ciljeva za narednu sezonu. “Veoma nam je interesantna. Prije svega, on je domaći košarkaš i igra na centarskoj poziciji koja je deficitarna. Procijenili smo da nam treba i da će biti stub onoga što smo najavili - višegodišnjeg projekta koji ima za cilj stvaranje baze domaćih igrača”, rekao je Šćepanović. “Pravimo tim koji će biti spoj mladosti i iskustva i vjerujem da smo krenuli kvalitetnim koracima naprijed”. Boris Savović, Džej Ar Rejnolds, Zoran Nikolić... Budućnost Voli polako sklapa kockice za narednu sezonu, a traže se još plejmejker i centar. A.K.

SPORT

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

JOŠ ČETIRI GODINE U ČELSIJU

Vilijanu novi ugovor

Nakon 36 godina, koje je kao igrač i pomoćni trener proveo u Milanu, Mauro Tasoti napustio je sedmostrukog šampiona Evrope. Legendarni desni bek ima novi posao - biće pomoćniki Andriju Ševčenku,, koji će biti novi selektor reprezentačenku cije Ukrajine. Tasoti i Ševa sarađivali su u redovima “rossonera”, gdje je Tasoti bio pomoćnik Karlu Anćelotiju, a Ševčenko napadač tima sa San Sira. A.P.

Brazilac Vilijan igrače za Čelsi i u sljedeće četiri sezone. Novi trener “plavaca” Antonio Konte naredio je da se sa sjajnim majstorom potpiše novi ugovor, što je klub sa “Stemford Bridža” i učinio. “Veoma sam srećan zbog ugovora, jer na ovaj način nastavljam svoj san u ovom

klubu. Tokom naredne četiri sezona trudiću se da pomognem Čelsiju da osvoji što više trofeja. Protekle godine su bile nevjerovatne za mene, osvojio sam titulu, a prošle sezone sam bio u Čelsijevom timu godine. Nadam se da ću biti na tom nivou i narednih sezona i da ću postići još više uspeha”, rekao je Vilijan. A.P.

BARSELONA

Dinje stiže u Kataloniju Stop za astronomsku ponudu Kineza: Gonzalo Iguain

Nakon Samuela Umtitija iz Liona i Denisa Suareza iz Viljareala, šampion Španije Barselone na pragu je trećeg pojačanja. Lukas Dinje, francuski lijevi bek koji je proveo prošlu sezonu na pozajmici u Romi, neće se vratiti u PSŽ, čiji je igrač, već će u transferu između 12 i 16 miliona eura stići na “Nou Kamp”. A.P.

GONZALO IGUAIN REKAO NE KINESKOM HEBEIJU

Pipita odbio 50 miliona NAJPLAĆENIJIH

10 IGRAČA 1. K. Ronaldo (Real M.)

446.000

2. L. Mesi (Barselona)

427.000

2. Hulk (Šangaj)

427.000

4. Nejmar (Barselona)

407.000

5. Z. Ibrahimović (M. Junajted) 341.000 5. G. Pele (Šandong)

341.000

7. T. Miler (Bajern M.)

289.000

8. E. Laveci (Hebei)

275.000

9. Dž. Martinez (Gvangžu)

262.000

10. T. Silva (PSŽ)

256.000

* Nedjeljna primanja

MILIONA EURA IZNOSI OTKUPNA KLAUZULA GONZALA IGUAINA IZ NAPOLIJA.

mediji, spremaju 70 miliona za njega. Otkupna klauzula za Iguaina iznosi 94 miliona eura, a predsjednik Napolija Aurelio De Laurentis spreman je da sasluša sve ponude za svoju najveću zvijezdu i jednu od potencijalnih “bombi” prelaznog roka. A.P.

KOLIKO BI IGUAIN

PRIMAO U KINI

50 miliona za godinu 4,1 milion u mjesecu 650.000 nedjeljno 92 hiljade dnevno 3.800 po satu 63 eura po minutu

Foto:

Fantastični napadač Napolija Gonzalo Iguain, koji je prošle sezone postigao 35 golova u Seriji A, odbio je nevjerovatnu ponudu kineskog Hebeija. Argentinac je zahvalio Kinezima, koji su mu nudili, vjerovali ili ne, nestvarnih 50 miliona eura za jednu sezonu! Ipak, “Pipita” želi da ostane u Evropi, gdje ga love Arsenal, Vest Hem, Juventus i ostali. “Tobdžije” su poslale ponudu od 65 miliona plus Olivije Žiru, dok “čekićari”, tvrde engleski

SPORT

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

BUDUĆNOST OTPUTOVALA U BELGIJU U ČETVRTAK PROTIV GENKA

Melunović potpisao

FOTO: Iva Mandić

Samo bez pritiska

RUDAR

Kapiten prevodi tim u Belgiji: Radunović sa ostatkom igrača proslavlja trijumf nad Rabotničkim.

Melunović

U utorak popodnevni trening, brzo tuširanje i pravac Belgija! Preko Dubrovnika, pa Brisela sve do Flandrije, odnosno Genka gdje će Budućnost ui četvrtak (20h) protiv istoimenog rivala igrati prvi meč drugog kola kvalifikacija za Ligu Evrope. Poslije odlične igre i velike pobjede nad Rabotničkim (1:0), “plavi” puni samopouzdanja dolaze na megdan ekipi koja je u proteklom prvenstvu završila na četvrtom mjestu belgijanskog šampionata. Favorit se zna, ali u fud-

Znamo šta nas čeka, ali vjerujemo u sebe. Treba da budemo disciplinovani i maksimalno ozbiljni - samo tako možemo da dođemo do rezultata

balu se često nikad ništa ne zna, tako da izabranici Miodraga Vukotića neće položiti bijelu zastavu na Kristal areni. “Očekuje nas dvomeč protiv jedne od najboljih ekipa u Belgiji. Atraktivan rival, veoma jak i kvalitetan, jasno je da su oni favoriti, ali to ne umanjuje našu nadu”, poručio je Risto Radunović, strijelac pobjedonosnog i jedinog gola u revanšu sa Rabotničkim. Ono što je najvažnije za našeg predstavnika je zdravstveno stanje igrača. Vukotić može da računa na sve svoje izabranike osim Gorana Vujovića koji “vuče” crveni karton još iz evropskih mečeva sa Sutjeskom, dok je odavno povrijeđen Milivoje Raičević. “Daćemo sve od sebe da ostvarimo što bolji rezultat u revanšu. Znamo šta nas čeka, ali vjerujemo u sebe. Treba da budemo disciplinovani i maksimalno ozbiljni - samo tako možemo da dođemo do rezultata”, kazao je odlični lijevi bek “plavih” Radunović i dodao: “Za igrače je ovo meč ka-

IZNOSI KVOTA NA POBJEDU BUDUĆNOSTI. SPORTSKI BUKMEJKERI BUKVALNO NE PRUŽAJU NITI PROMIL ŠANSE “PLAVIMA”, DOK JE KOEFICIJENT NA POBJEDU GENKA SVEGA 1,15.

Prvo pojačanje je stiglo u Rudar! Dres Pljevljaka je zadužio Alen Melunović - riječ je o 26-godišnjem napadaču koji dolazi iz slovačke Podbrezove. Melunović, koji je inače dijete Partizana, potpisao je ugovor sa aktulenim osvajačem Kupa Crne Gore na godinu. Poslije “crno-bijelih”, Melunović je najviše igrao u Češkoj i Slovačkoj - U Teplicama je proveo četiri godine, a bio je pozajmljen Usti nad Labeom, kao i Varnsdofru. Jednu sezonu je proveo u Sarajevu, kao i poljskom Viđevu iz Lođa. U.R.

Četvrtak, 20.00 GENK

BUDUĆNOST

Bizot Kastanj Kumordži Vouters Jansens Bujens Sabak Karelis Trosar Vanzier De Kamargo

Dragojević Raspopović Vukčević Mitrović Radunović Mirković Raičković Hočko Pejaković Vušurović Đalović

Trener Piter Maes

Trener Miodrag Vukotić

GENK - Stadion: Kristal arena. Kapacitet: 21.500. Sudija: Vihjalmur Torarinson (Island). Pomoćnici: Gifli Mar Sigurdson, Ivar Ori Kristjanson (Island).

rijere. To često može da vam ‘sveže noge’, ali vjerujem da neće doći do toga. Samo ne smije da bude pritisak, potrebno je da budemo totalno rasterećni”. Aktivan rezultat - to je ono čemu se Podgoričani potajno nadaju! Međutim, bez obzira na sve, već sada je jasno da će u revanšu stadion pod Goricom biti lijepo popunjen, a Radunović naglašava da će i biti razloga za tako nešto. “Svi ćemo pružiti maksimum, jer želimo da izvučemo aktivan rezultat pred revanš u Podgorici. Ovo je velika utakmica za sve nas, tako i za cijeli klub i navijače”, zaključio je ljevak Budućnosti. U.R.

ZETA

Sad i Vukovi žele Đalovića Odavno je poznato da je velika želja Mladosti, ali sada su se aktivirali i Golubovčani - Zeta želi Radomira Đalovića! Napadač Budućnosti je otputovao sa ekipom u Genk, ali nakon završene evropske avanture sa “plavima”, nije isključeno da promijeni sredinu. Bez obzira na eliminisanje Rabotničkog, u taboru Podgoričana je loša finansijska situacija, a ostali klubovi to žele da iskoriste i dovedu nekadašnjeg napadača reprezentacije Crne Gore. U.R.

ISKRA

Petrović učvrstio odbranu

Iskra trenira na Zlatiboru i iz dana u dan jača tim koji će pod komandom palicom Radislava Dragićevića tražiti opstanak bez baraža. Defanzivni zid Iskre je pojačao Mihailo Petrović - stameni centralni bek je protekle sezone nosio dres Bokelja, a u predstojećoj će činiti štoperski tandem sa iskusnim Milivojem Novovićem. U.R.

MLADOST U SRIJEDU 19

JAČI SU U KOJO

⌦ Uroš Radulović Vrijeme je da crnogorski šampion uplovi u evropsku avanturu, odnosno čari kvalifikacija za Ligu šampiona. U srijedu veče u Razgradu (19.30) Mladost ispisuje još jednu stranicu svoje istorije, kao prvak naše zemlje premijerni put igra kvalifikacije za najelitnije klupsko takmičenje - rival Ludogorec. Još i prije žrijeba se znalo da tada nepovlašćena Mladost neće moći da izvuče nešto lakšeg rivala u drugom kolu kvalifikacija. Na meniju im je stigao šampion Bugarske, mnogo jaki Ludogorec koji je u sezoni 2014/15. igrao grupnu fazu Lige šampiona. Popularni orlovi su tada igrali istorijske mečeve sa Realom (oba puta poraženi), a uspjeli su da “otkinu” bod Liverpulu i čak savladaju Bazel... “Sigurno je da su oni favoriti, tu nema šta previše da se priča. Zna-

“JESU JAČI OD NAS, ALI TO U FUDBALU UOPŠTE NE MORA NIŠTA DA ZNAČI. MNOGO PUTA SMO BILI SVJEDOCI IZNENAĐUJUĆIH REZULTATA”, REKAO JE BURZANOVIĆ

SRIJEDA I ČETVRTAK, 13. I 14. 7. 2016.

Romantičari spremni za (ne)moguću misiju

19.30 PROTIV LUDOGORECA MARKO BURZANOVIĆ PORUČUJE

U, ALI OVO JE IGRA OJ JE SVE MOGUĆE PORUKA LUDOGORECA: POŠTUJEMO MLADOST Ogroman budžet, veliki broj stranaca i ozbiljni projekat sve upućuje na to da Ludogorec što prije želi da zaboravi prethodne kvalifikacije i izbori Ligu šampiona. Prva prepreka ka tome je naš prvak sa Starog aerodroma...

mo sve o njima, gdje su najopasniji, šta su im prednosti, a šta mane - dobro smo ih upoznali”, poručio je Marko Burzanović. Ipak, svega godinu nakon velikog uspjeha Ludogorec je prošle sezone već bio eliminisan upravo u ovoj fazi kada je bolji od njega bio Milsami. Naš sagovornik sanja da ostatak “romantičara” i on budu repriza Bugarima u vidu pomenute ekipe iz Moldavije. “Jesu jači od nas, ali to u fudbalu uopšte ne mora ništa da znači. Mnogo puta smo bili svjedoci iznenađujućih rezultata. Samim tim, na nama je da pružimo maksimum i to ćemo sigurno uraditi, jer želimo da pred revanš u Podgorici ostva-

“Poštujemo Mladost. Uvijek je teško u prvim utakmicama, a sigurno nas i sada čeka nešto slično. Moramo da budemo spremni na sve, ali naš cilj je jasan - što ubjedljivija pobjeda”, rekao je trener Ludogoreca Georgi Dermendžiev.

45 MILIONA VRIJEDI SASTAV LUDOGORECA. EKIPA MLADOSTI SE PROCJENJUJE NA ČETIRI MILIONA

rimo povoljan rezultat”, rezimirao je mladi reprezentativac Crne Gore. Transfer Marka Burzanovića je poprilično zaintrigirao crnogorsku fudbalsku javnost. Supertalentovani 18-godišnji ofan-

SPORT

KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA 2. KOLO

Seltikova istorijska blamaža na Gibraltaru! Senzaciju nad senzacijama u 2. kolu kvalifkacija za Ligu šampiona priredio je gibraltarski Linkoln, koji je bacio na koljena slavni Seltik - 1:0! Katastrofalnom sastavu Brendana Rodžersa presudio je Li Kaskiaro u 48. minutu i potpisao istorijsku pobjedu nad “keltima”. “Nema izgovora za ovakav poraz. Međutim, nema panike. Ispravićemo sve ovo u revanšu kod kuće”, poručuje Rodžers. Crvena zvezda uspjela je da izbjegne blamažu na Malti. Tim Miodraga Grofa Božovića gubio je sve do 66. minuta od domaće Valete, a onda su Aleksandar Katai u 66. i Predrag Sikimić u 75. minutu pogodili i donijeli preokret, odnosno pobjedu šampionu Srbije. U balkanskom okršaju na tlu Skoplja zagrebački Dinamo je pobijedio Vardar 2:1. Crnogorski defanzivac Nemanja Mijušković postigao je autogol u 21. minutu i donio prednost timu Zlatka Cica Kranjčara, a gosti su duplirali prednost preko Marka Roga u 30, dok je počasni gol za Makedonce, u čijim redovima je Damir Kojašević odigrao cijeli meč, potpisao Hovanes Habardžumjan u 54.

SEMAFOR

Zrinjski - Legija Dinamo T. - Alaškert Karabag - Dudelanž Hapoel Ber Ševa - Šerif Bate Borisov - SJK Linkoln - Seltik TNS - APOEL Valeta - Crvena zvezda Salzburg - Liepaja Vardar - Dinamo Zagreb

1:1 2:0 2:0 3:2 2:0 1:0 0:0 1:2 1:0 1:2

DANAS

19.15h Rozenborg - Norčeping 19.15h Žalgiris - Astana 19.30h Ludogorec - MLADOST 20.00h Krusaders - Kopenhagen 20.00h Partizani - Ferencvaroš 20.30h Olimpija - Trencin 20.45h Dundalk - Hafnafjordur minutu. Zrinjski je remizirao sa Legijom 1:1, dok je velški TNS zaustavio kiparski APOEL i režirao takođe malo fudbalsko čudo. A.P.

Trenutak kad je Li Kaskiaro matirao Seltik

Srijeda, 19.30 LUDOGOREC Stojanov Minev Platsun Moci Natanel Đakov Saša Lukoki Marselinjo Vanderson Kafu Trener Georgi Dermendžiev

MLADOST Ljuljanović Đurišić Lakić B.G. Kopitović Igumanović Raičević Novović Petrović Vlaisavljević M. Burzanović B.Z.Kopitović Trener Nikola Rakojević

RAZGRAD - Stadion: Ludogorec Arena. Kapacitet: 8.800. Sudija: Sergej Lapočkin (Rusija). Pomoćnici: Aleksej Lebedev, Aleksander Kudravstev (Rusija).

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me)

zivni vezista je totalno neočekivano iz Budućnosti prešao u Mladost potpisavši ugovor na dvije godine... “Ne osjećam nikakav pritisak. Znam zbog čega sam ovdje i trudiću se da u svakoj utakmici za Mladost odigram najbolje što mogu”, zaključio je Burzanović.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno MajkL karpenter, zvanIčnIk stejt departMenta

U Kongresu složni oko ulaska CG u NATO

I u LjubLjanI obILježen 13. juL

Vijenac na Spomenik narodnih heroja Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore i dana ustanka crnogorskog naroda, ambasador Crne Gore u Sloveniji dr Miomir Mugoša sa saradnicima juče je položio vijenac na Spomenik narodnih heroja u centru Ljubljane. U godini kada Slovenija i Crna Gora obilježavaju jubileje nezavisnosti, naročito je potrebno ukazati i podsjetiti se vrijednosti slobode i antifašističkog značaja 13. jula, dana početka narodnog ustanka protiv fašizma 1941.

godine, odnosno datuma kada je Crna Gora 1878. godine stekla međunarodno priznanje njenog državnog subjektiviteta na Berlinskom kongresu. Neophodno je jasno istaći da je 13. jul zauvijek uklesan ne samo u viševjekovnoj istoriji Crne Gore, već svojim jedinstvenim i vječnim vrijednostima u samom crnogorskom biću. Stoga, Spomenik narodnih heroja u Ljubljani nosi posebnu simboliku i poruku, saopšteno je iz Ambasade.

na žeLjeznIčkoj stanIcI u podgorIcI

Mladić teško povrijeđen od strujnog udara Nemanja Dujić (27) zadobio je povrede opasne po život sinoć oko 21 čas dok se nalazio na Željezničkoj stanici u Podgorici. On je, prema nezvaničnim navodima iz policije, iz za sada iz neutvrđenih

razloga, zadobio strujni udar dok je prelazio preko šina. Sa teškim opekotinama na većem dijelu tijela mladić je hitno transportovan u Klinički centar gdje su mu se ljekari borili za život do zaključenja ovog broja.

Ova godina će trajati sekundu duže

Kalendarska 2016. godina trajaće jednu godinu i jednu sekundu. A tu sekundu oni zapadno od Griniča dobiće na poklon prije odbrojavanja posljednjih sekundi 2016, dok će oni istočno, dakle i mi, tu sekundu dobiti iza ponoći, tek u 2017. Međunarodni centar za Zemljinu rotaciju i servis re-

ferentnih sistema odluku o ovom usklađivanju donio 6. jula. Planeta Zemlja se još od svog nastanka vrti sve sporije, prosječno po stopi od jednog petstotog dijela sekunde svake godine. Drugim riječima, svakih 500 godina Zemljin dan duži je prosječno za jednu sekundu.

U američkom Kongresu postoji konsenzus o podršci ulasku Crne Gore u NATO, kazao je, u intervjuu za Televiziju Crne Gore, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za odbranu SAD-a, Majkl Karpenter. Pentagon tijesno sarađuje s partnerima u Kongresu, kako bi Protokol o pristupanju Crne Gore Alijansi što prije bio ratifikovan, kazao je Karpenter. Kada je riječ o stalnim kritikama koje stižu Crnoj Gori iz Rusije zbog pristupanja NATO-u, Karpenter ističe da niko nema pravo da se miješa u odluke suverene države.

zorIca sredanovIć o ponašanju dIrektora zzzcg

Mobing Miloševića od prvog dana njegovog dolaska

Savjetnica direktora ZZZCG Zorica Sredanović reagovala je na optužbe direktora Zavoda Rada Miloševića koji je na jučerašnjoj pres konferenciji najavio pokretanje disciplinskog postupka protiv nje. Navodeći da se radi o neosnovanim optužbama Miloševića, za koje je saznala preko medija, Sredanović ističe da je izložena mobin-

snagatorskI rekord

Digao 500 kg i jedva živ ostao Američki snagator Edi Hal postao je prva osoba na svijetu koja je podignula 500 kilograma iz ‘mrtvog dizanja’, a svoj podvig zamalo je platio životom. Nakon što je digao 500 kilograma, Hal se samo srušio, ali srećom ostao je živ. Ljekarskom dijagnozom ustanovljeno je da su mu popucale krvne žile na glavi. Pritisak na moje tijelo sam zamalo skupo platio. Nije zdravo raditi ovakve stvari, ali drago mi je što sam uspio. Ispisao sam historiju - izjavio je Hall nakon fantastičnog podviga.

gu od strane novog direktora od prvog dana njegovog dolaska. “Uz “manu” da sam, kao dojučerašnji novinar Pobjede, “režimski” čovjek, predlagao je da se povučem sa mjesta PR-a, nagovarao da idem na neplanirani odmor, sve u cilju dovođenja PR-a po njegovoj mjeri. Vidjećemo kako će se g. Milošević suočiti sam

sa Upravom za kadrove, čiji ćemo biti “gosti” - ako do disciplinskog postupka dođe. Za 30 godina javnog rada nemam mrlje, ni lične, ni profesionalne. Međutim, kako su mediji pisali i prenosili ovih dana, Milošević je iz te Uprave najuren zbog nečasnih radnji. To ne demantuje, niti tim povodom saziva pres konferenciju”, navodi Sredanović.

15.200 km za šest dana Njemac Rajner Citlov i njegov tim postavili su novi svjetski rekord - put od krajnjeg istoka Azije, do najzapadnije tačke Evrope, prešli su automobilom za samo 6 dana, 9 sati i 38 minuta, čime je potučen dosadašnji rekord koji je iznosio 8 dana i 12 sati. Ruta dugačka 15.200

kilometara vodila je od istočnog kraja Rusije do zapada Portugalije i išla kroz sedam država: Rusiju, Bjelorusiju, Poljsku, Njemačku, Francusku, Španiju i Portugaliju. Put su u rekordnom vremenu pre š li vozilom Volkswagen Touareg koje je bilo opremljeno Goodyear pneumaticima.

BROJ

Riječ urednika Ana Nives Radović

Lažni strah za Britaniju Od izglasavanja odluke Velike Britanije da napusti Evropsku uniju prošle su dvije sedmice, a sa povećanjem broja dana koji svjetsku javnost dijeli od tog, za mnoge šokantnog događaja, raste i broj poruka, procjena, pa čak i izraza sažaljenja da će toj zemlji sve krenuti naopako. Oglasili su se svi, od stratega, bankara, političara, nacionalnih i lokalnih zvaničnika, a upravo u utorak njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da Velika Britanija mora brzo da razjasni o tome na koji način zapravo želi da oblikuje svoje odnose s Evropskom unijom. Merkel je na ovosedmičnom prijemu za diplomate u svojoj zemlji istakla da je na Velikoj Britaniji da zvanično kaže EU da želi da napusti Uniju, čime bi počela procedura za izlazak. Naglašavajući da je čvrsto uvjerena da je EU dovoljno snažna da apsorbuje ovaj razlaz Merkel je najavila da će Britanija ostati važan partner Njemačke. Većina evropskih zvaničnika do sada je predviđala epilog brexita osvrćući se na slabljenje britanske ekonomije, prognozirajući katastrofalne posljedice po zemlju koja jednostavno nije htjela da se povinuje pravilima koje nameće kompleksna i sve manje efikasna briselska administracija. Situacija u Britaniji se, međutim, mijenja u suprotnom pravcu u odnosu na mračne prognoze napuštenih briselskih lidera. Za samo desetak dana broj kompanija koje su u Velikoj Britaniji registrovali osnivači iz drugih EU članica učinio je da njihov udio bude veći nego ikad. Iako postbrexitovska groznica svakako nije ono na osnovu čega treba predviđati nastavak događaja, ono što uviđamo je lažni strah kojim se prikriva zavist što jedno tržište na Starom kontinentu konačno generiše sve ono što je do sada bilo nezamislivo, a zahvaljujući sniženom kursu nacionalne valute istovremeno postaje jeftinija i primamljivija investiciona destinacija.

KAKO PORODICE U CRNOJ GORI KORISTE POVOLJNOSTI OMOGUĆENE PENZIONERIMA

LUKSUZ ZA MLAĐE OD POVOLJNOSTI ZA STARIJE

INTERVJU

VRIJEDNOST BITCOINA I ETHERA STABILNO RASTE

Glamping je šansa za razvoj turizma na sjeveru

“Halving” za početak novog poglavlja

CEO PREDUZEĆA MONTENEGRO UP CONSULTING KERIM MUŠOVIĆ DANDI & CO: KREDITNA LINIJA IRF

Upornim radom do širenja biznisa na tržište SAD

Nakon brexita bolji uslovi za startapove Ideje neuspješnih kandidata bi ipak trebalo razmotriti

II VRIJEDNOST BITCOINA I ETHERA STABILNO RASTE “Halving” za početak novog poglavlja

ikend u znaku rasta vrijdnosti bitcoina, ali i brojnih žurki širom svijeta na kojima je proslavljeno dijeljenje broja blokova najavljuje nove trendove u kriptovalutnom svijetu u kojem se povjerenje u alternativne finansijske mehanizme i opravdanost prihvatanja njegovih vrijednosti više ne dovodi u pitanje. Događaj koji je ovog vikenda izavao najviše pažnje u kriptovalutnom svijetu je “halving”, odnosno dijeljenje napola vrijednosti blokova prilikom rudarenja bitcoina. Razlog zbog kojeg je ovo slijedio je što je, za razliku od onih koje se, poput većine fizičkog novca moguće “doštampavati”, bitcoin zapravo deflatorna valuta, što znači da ih usljed gubitka u čitavom sistemu ostaje sve manje, pa se ukupna cijena dijeli na manji broj jedinica. Upravo ovo počelo je da stvara poteškoće prilikom majnovanja, tako da se sada vrijednost stečena u ovom procesu dijeli napola poslije svakih obrađenih 210.000 blokova. Ovaj “halving” nije prvi, ali je najznačajniji do sada. Još krajem 2012. godine, kada bitcoin nije imao široku primjenu poput današnje, uslijedilo je dijeljenje napola od 50 bitcoina po bloku na 25. S obzirom da onima koji “rudare” bitcoin nakon ovog poteza opadaju prihodi za polovinu vrijednosti, tržište je odreagovalo povećanjem tražnje, koja je uslovila rast vrijednosti. Cijene kriptovaluta bitcoin i ether znatno su porasle su od početka godine, a rast je bio podstaknut nizom faktora, koji su uključivali povećanje rasprostranjenosti među korisnicima devaluaciju juana, britansko izglasavanje napuštanja Evropske unije na referendmu i iščekivanja da će se prepoloviti dobitak ostvaren kroz “rudarenje”. Brojni događaji na globalnoj sceni u prvoj polovini ove godine uticali su na povećanje makroekonomske nestabilnosti, što je vrijednosti digitalnog novca dolo vjetar u leđa. Pararlelno sa ovim raslo je povjerenje u korisnika, rast broja novih korisnika, povećanje mogućnosti za plaćanje bitcoinom, kao drastično manji broj negativnih vijesti vezanih za dešavanja u svijetu kriptobaluta, poput onih kojima se 2013. i 2014. nastojalo spriječiti rastuće interesovanje za alternativni finansijski sistem.

Bitcoin nije jedini koji je rastao od početka godine. Ether, digitalna valuta bazirana na ether platformi, porasla je od 0,92 dolara, koliko je iznosila 1. januara na 12,42 dolara već do 30. juna Osim toga, sve je veći broj velikih globalnih igrača iz svijeta finansijsa i tehnologije koji intenzivno inestiraju u razvoj startapova koji omogućavaju dodatne usluge u ovoj oblasti, pa su se prvi put mogla čuti ne samo imena entuzijasta koji su spremni na eksperiment radi eksperimenta kako bi zagovarali ideju, već i velikih igrača kao što su Microsoft i JP Morgan, koji su upravo u platformama blockcahain i ethereum vidjeli šansu. Povjerenje, na kojem je čitav sistem zasnovan, dodatno je raslo od početka godine, pa je u 2016. prvi put na mnogim tržištima i među brojnim kreatorima nacionalnih i nadnacionalnih propisa razmatrano uvrštavanje i prilagođavanje kriptovaluta postojećoj finansijskoj infrastrukturi, djelujući u najvećem broju slučajeva u pravcu smanjenja regulative i omogućavanju povoljnosti za ovu vrstu transakcija, prepoznatu kao generator investicija sa tržišta na kojima su one dominantne. Vrijednost bitcoina je od 1. januara do 1. jula ove godine uvećana 56 odsto. Iako je riječ o manjem šestomjesečnom rastu u odnosu na drugu polovinu 2015. godine, u kojoj je od 1. jula do 31. decembra rastao 63,8 odsto, kontinitet koji ovdje postoji, kao i činjenica da se rast cijene bitcoina mjeri dvocifrenim, a ne trocifrenim procentnim udjelom zapravo tek sada mnogima ukazuje na potencijale koje

Ovaj “halving” nije prvi, ali je najznačajniji do sada. Još krajem 2012. godine, kada bitcoin nije imao široku primjenu poput današnje, uslijedilo je dijeljenje napola od 50 bitcoina po bloku na 25. S obzirom da onima koji “rudare” bitcoin nakon ovog poteza opadaju prihodi za polovinu vrijednosti, tržište je odreagovalo povećanjem tražnje, koja je uslovila rast vrijednosti.

ova industrija ima. Tržišno raspoloženje je sve vrijeme bilo u usponu, a na osnovu trgovanja paenog preko Whaleclub plat-

forme moglo se uočiti da su čak dvije trećine pozicija bile dugoročne. Dnevne pozicije su takođe bile veće od dosadašnjeg prosjeka, a udio onih koji je rastao iznosio je čak tri četvrtine. Bitcoin nije jedini koji je rastao od početka godine. Ether, digitalna valuta bazirana na ether platformi, porasla je od 0,92 dolara, koliko je iznosila 1. januara na 12,42 dolara već do 30. juna, što je značajan i očekivan skok, s obzirom na napredne tehničke karakteristike ethereuma naspram onih koje su utvrđene kod blockchaina. Usvajanje ethera i dalje nije masovno i u njega ulažu pretežno oni sa višegodišnjim iskustvom u bitoin trgovanju,

no način na koji napreduje u potpunosti reflektuje odnos makroekonomskih, tehničkih i investicionih parametara u kriptovalutnom svijetu i njegovoj primjeni u vremenu kada se u postojeći finansijski sistem gubi povjerenje, a kada se, istovremeno, ono želi vratiti kreiranjem rješenja koja od ponuđenog preuzimaju najbolje komponente. Ovogodišnji halving predstavljao je veliki katalizator i ključan je za uspon bitcoina, koji se očekuje i u nastavku godine. Iako još uvijek ima pojedinih ograničenja u dostupnosti, one su trenutno u sijenci rasta trgovinske aktivnosti upravo podstaknute najavom da se dešavaju velike promjene. A.N.R.

INTERVJU: CEO PREDUZEĆA MONTENEGRO UP CONSULTING KERIM MUŠOVIĆ

III

Glamping je šansa za razvoj TURIZMA NA SJEVERU

odršku razvoju startapova u Crnoj Gori, naročito u sjevernom regionu već pola godine pruža preduzeće Montenegro Up Consulting, koje je, nakon decenijskog iskustva na njemačkoj startap sceni u Pljevljima osnovao Kerim Mušović. Ideja napeg sagovornika bila je da valorizuje potencijale upravo tamo gdje vjeruje da ljudi imaju ideje, ali ne i priliku da ih iskažu. Zbog toga je, kako dodaje, odabrao grad u kojem je stopa nezaposlenosti mladih visoka, uvjeren da je mnogo toga moguće uraditi ukoliko se resursi pravilno kanališu. Šta je prethodilo odluci da iskustva iz Njemačke prenesete u Crnu Goru? Mušović: Želja za daljim obrazovanjem iz domena preduzetništva je bila velika, pa sam ostvario dobre kontakte u privrednim komorama u Aachenu, Kelnu i Dortmundu. Kao i većina preduzetnika koji su početnici u biznisu imao sam nadahnuće, poseban osjećaj koji vam daje snagu da ostvarite planove. Ono što sam naučio je da poslovna ideja mora da se zasniva na postojećem problemu. Znači, mi sami ne moramo da smisljamo neki problem, već probleme imamo oko nas, a oni treba da budu izazov da ih riješimo. Kada poznajemo problem, moramo da ga raščlanimo i da razmišljamo u komponentama i po mogućnosti da ponudimo paletu rješenja. Iz tog razloga se preduzeće Montenegro Up Consulting bavi širokim dijapozonom poslova i usluga koji za nas predstavljaju izazov da naši klijenti ostvare zeljene rezultate koje njihove kompanije zaslužuju. Koja iskustva stečena u Njemačkoj će najviše koristiti sadašnjim i budućim preduzeticima u Crnoj Gori i šta je ono što u našoj zemlji treba razvijati? Mušović: U crnogorskoj dijaspori u Njemačkoj postoji veliki broj ljudi koji su imali priliku da se obrazuju u oblasti novih tehnologija, kao i da rade. Mi smo spremni da prenesemo stečena znanja kroz transfer tehnologija i know-how. Ne samo da nijesmo ostali na zapadu, već nijesmo došli ni u Podgoricu gdje bismo imali bolju logistiku i bolje se povezali sa institucijama, no ipak nam je bio cilj sjever Crne Gore, prije svega zbog visoke stope nezaposlenosti gdje smo

vjerovali da je potrebno dati šansu ljudima spremnim na saradnju. Osnovali smo preduzeće za konsalting u Pljevljima. Predstavljali smo koncept Horizon 2020. i izradili strategiju na koji način bismo mogli da doprinesemo razvoju Crne Gore, no nije bilo povratne informacije ovdašnjih institucija, niti je inicirana saradnja. Upravo zbog toga smo se opredijelili da posebno Mnistarstvu turizma i održivog razvoja predstavimo projekat o glampingu - glamuroznom kampingu. Širom svijeta razvijeno je oko 300 takvih projekata. Riječ je o ponudi drugačijeg iskustva, kvaliteta i luksuza, a sve to u prirodnom okruženju, na lokacijama u kojima bi se, inače, razvijali kampovi. Crna Gora ima izuzetno veliki potencijal da razvija ovu oblast i nadamo se da će u dogledno vrijeme Ministarstvo održivog razvoja i turizma u budućnosti imati sluha za ovakve projekte, nakon što prepozna njihov značaj. Šta ideja o glampingu u Crnoj Gori prema predviđenom projektu obuhvata? Mušović: Imamo biznis plan i osmislili smo čitav koncept, prilagođen onome kako bi to funkcionisalo u Crnoj Gori. Naravno, riječ je o investiciji koja zahtijeva velika ulaganja i potrebna nam je podrška. Međutim, problem je što se u Crnoj Gori o glampingu veoma malo zna, dok istovremeno ljudi širom svijeta razvijaju takve poslove veoma uspješno, privlačeći ogroman broj turista i zarađujući veoma dobro zahvaljujući kvalitetu usluge koji pružaju, a sve to moguće je i ovdje. Detaljno smo razradili koncept razmišljajući o komponentama i vještinama koje su neophodne za takav projekat. Za nas je sada važno što smo

sve raščlanili do detalja toliko da u potpunosti prednjačimo po znanju i umijeću u ovoj oblasti koju više ne bismo smjeli da posmatramo kao nešto novo, već na ono što je na mnogim lokacijama već valorizovano. Jedan od interesantnijih primjera su geodezični domovi u Švajcarskoj, ali i brojni drugi takođe mogu poslužiti kao primjer kako da se ova vrsta ponude razvija u Crnoj Gori, naročito na sjeveru, kojem je prijeko potreban model koji bi mu obezbijedio intenzivan i održiv razvoj.

Veoma ste posvećeni razvoju domaće startap scene, a misija koju širite u Crnoj Gori odnosi se na ohrabrivanje onih koji imaju dobre ideje da ih realizuju. Šta je za početnike po Vašem mišljenju najvažnije da bi se odlučili na prvi korak? Mušović: Moje mišljenje je da svako ima potencijal da osnuje preduzeće. Ne važi više da kao preduzetnik moraš biti rođen. Takođe smatram da kao preduzetnik ne morate da radite 12 sati, ni da morate imati patent kao i mnogo kapitala. Mi smo taj kapital. Međutim, važno je da se formira koherentan tim i da se prepuste određene oblasti drugim ekspertima, jer nijesmo mi za sve oblasti predodređeni. Takođe sam mišljenja da za preduzetništvo nije potrebno da posjedujete maksimalno detaljno znanje u ekonomiji, pravnoj djelatnosti, marketingu, finansiranju. Već je važno da ne razmišljate kao jedinka, da mislite sve poslove možete sami obavljati. Za preduzetništvo je vazan timski rad, to je ono geslo zajedništva. Šta je zaista važno da posjedujemo je dobro promišljeni i zreli koncept jedne poslovne ideje. Zamisli i ideja ima zaista mnogo, ali dobro osmišljenih osnivačkih koncepata je zaista malo. Sve počinje po principu maštaj, planiraj i ostvari. Kao preduzetnici moramo da posjedujemo moć maštanja i da razmišljamo ne konvencionalno vec izvan nekih kontura sto su nam ponuđene. Prilikom osnivanja preduzeća je jedna zamisao sa kojom se počinje. Čovjek počinje da istražuje, radi na ideji i priča o njoj. Takođe je važno da čujemo mišljenje od naših prijatelja, porodice kao i ljudi koje manje poznajemo. Važno je da ideju po mogućnosti ne zadržimo samo za se-

be, jer druga mišljenja mogu da utiču pozitivno na razvijanje ideje. I kada dobro istražimo pojedinosti naše poslovne ideje stvaraju se konture našeg poslovnog koncepta. Onda počinjemo da prihvatamo, odbacujemo naše misli, stvaraju se novi koncepti kao i barijere. Šta ste sve uočili u crnogorskom poslovnom ambijentu, gdje prepoznajete potencijale, a gdje nedostatke? Mušović: Vođen mišlju da nove zemlje možemo otkriti samo ako smo spremni na duže vrijeme ispustiti iz vida obalu, odlučio sam da nakon 10 godina života i rada u Njemačkoj, da živim i radim u Crnoj Gori. Početkom septembra 2015. godine sam osnovao preduzeće Montenegro Up Consulting d.o.o. čiji sam CEO. Mnogim ljudima zaista nije bilo jasno da se odlučujem da osnujem preduzeće u Crnoj Gori, jer smatraju da su ovdje minorne šanse za uspjeh u poređenju s Njemačkom, koja važi za bankomat Evrope. Za vrijeme boravka u Crnoj Gori sam konstantno slušao destruktivna mišljenja, kako ovde nema budućnosti, napretka. “Svi idu za Njemačku, a ti dolaziš

u Crnu Goru i započinjes biznis”. Jedno vrijeme su se ove negativne misli od mene odbijale jer sam imao gard, ali nakon određenog vremena sam počeo da sumnjam da li sam donio pravu odluku da poslujem u Crnoj Gori. Međutim, shvatio sam da moram biti istrajan i da budem iskonski jak i da ne podležem uticaju negativnih ljudi. S obzirom da sam živio 10 godina van Crne Gore imam najmanje pravo da sudim o dešavanjima u ovom društvu, ali tokom boravka imao sam priliku da uvidim neke pojedinosti u radnim navikama. Iz razgovora sa mladima sam uvidio da često nemaju ideala, ciljeva i što je tužno, ne postoji samoincijativa. Uočljivo je da se ovdje često priča o privatnim dešavanjima, a ne o stvarima, idejama. Često se kritikuje ovaj društveni sistem, a u stvari svi smo sami dio ovoga društva. Tako da mislim da ne bi sistem trebalo da nekoga slomi, jer mi izrađujemo sistem. Naime, jako je važno je svaki dan postaviti dva ključna pitanja: šta sam danas za sebe doprinio i šta sam danas učinio za društvo. Tek kada imamo odgovore znamo da li smo ili ne na željenom putu.

KAKO PORODICE U CRNOJ GORI KORISTE POVOLJNOSTI OMOGUĆENE PENZIONERIMA

LUKSUZ ZA MLAĐE OD povoljnosti za starije S

ve veći broj trgovaca u Crnoj Gori omogućava povoljnosti penzionerima, čak i kada su svjesni da u svojoj ponudi nemaju ništa namijenjeno toj populaciji. Ovakve okolnosti stvaraju novi trend - da mlađi ukućani upravo na taj način obezbjeđuju sve ono što od redovnih prihoda nijesu u stanju, grubo kršeći prije svega etiku.

Podaci o prosječnoj zaradi i potrošačkoj korpi, koji se objavljuju na mjesečnom nivou isto toliko često otvaraju i pitanje kako prosječna porodica zapravo preživljava. Proteklih mjeseci brojne medijske objave upućivale su na zaključak da je se za pripremu učenika za matursku svečanost u Crnoj Gori prosječno potroši jedna čitava plata. Isto toliko potrebno je i na početku školske godine, kao i u vrijeme đačkih ekskurzija; januar je oduvijek najduži mjesec, no njime se ne završavaju svi povodi za proslave i trošenje, često čak i prekomjerno i iracionalno. Keš krediti u većini banaka omogućavaju ulazak u minus u iznosu od jedne do dvije zarade, no to sebi mogu da priušte samo oni kojima poslodavac omogući, odnosno čiji je angažman zasnovan na ugovoru. Ostali se, kako to često konstatujemo, a veoma rijetko i objasnimo - snalaze. Već mjesecima su u domaćim medijima i širem oglašivačkom prostoru prisutne prmotivne kampanje nekoliko banaka koje na-

stoje da skrenu pažnju na ponude kredita za penzionere. Iako su dugo oklijevale da kredite za najstarije korisnike uvrste u ponudu, banke su ih konačno prepoznale kao najracionalnije korisnike - nesumnjivo one bez loše kreditne istorije, jer mahom većina njih nikada nije ni imala priliku da koristi bakarsku pozajmicu. Takođe, penzije su redovan i precizno utvrđen oblik primanja, a činjenica da im čak ni u vremenu krize nije prijetilo smanjenje, već samo zamrzavanje, čini ih jednom od najpogodnijih osnova budućeg finansiranja. Štaviše, ovu bazu osim redovnosti primanja interesantnijom čini i njena veličina, budući da na svaka tri zaposlena crnogorska građanina dolaze dva pezionera. Marketinške kampanje su sve vidljivije. I, bez obzira da li nam se

dopadaju ili ne - sve originalnije. Uprao takve postale su predmet rasprava, prije svega na društvenim mrežama, gdje se komentariše njihov koncept, duhovitost poruke koju šalju, glumački talenat protagonista... Sve veća popularnost povoljnosti koje u plaćanjima i zaduživanjima imaju penzioneri nije otvorila raspravu o onome što je suština ove pojave - da je upravo ova vrsta kreditiranja izvor mogućnosti većine crnogorskih porodica da ostanu koliko-toliko finansijski stabilne, potpuno zanemarujući ne samo njihovu suštinu, već i etiku. U Crnoj Gori postalo je potpuno prirodno da se povoljnosti koje imaju najstariji članovi društva zapravo koriste da bi mlađi kupovali odjeću, smartfone, namještaj... Saglasnost članova porodice crnogorskom je društvu očigledno dovoljan povod da masovnost ove pojave ni ne prokomentariše uz sve one kafe koje ispija u radno vrijeme, dok novi televizor otplaćuje na rate preko penzije roditelja. Ma koliko da su finansijske institucije kreatori ovakvih mogućnosti, uzrok ove pojave ovoga puta ipak nijesu banke, već trgovci ogroman broj njih koji nudi povoljnosti za penzionere, čak i kada

nudi proizvode ili usluge namijenjene uglavnom mlađoj populaciji. Jedna od banaka čija kampanja za senior kredite je veoma vidljiva ovih dana je Hipotekarna banka, čiji direktor sektora za poslovanje sa fizičkim licima Nikola Špadijer je, govoreći za “Novac”, pojasnio da korisni-

Za kompaniju Sportina etika na prvom mjestu Trgovci u Crnoj Gori dominantno omogućavaju povoljnosti penzionerima, čak i kada je riječ o proizvodima ili uslugama za koje su i sami uvjereni da ih penzioneri ne koriste. Kao razloge navode tražnju koja intenzivno raste, a upravo im povoljnosti koje omogućavaju na osnovu ugovora sklopljenim sa Fondom PIO osiguravaju postojanost baze kupaca. Kompanija Sportina iz Slovenije, koja je u Crnoj Gori zastupnik brendova Sportina, Orsay, Tally Weijl i Six, kao i XYZ Premium Fashion Store u Podgorici i Budvi jedinstven je primjer na domaćem tržištu čiji poslovni model se bazira prije svega na visokim etičkim standardima, čak i kada postoji prostor za dodatnu zaradu. Izvršna direktorka kompanije Sportina CG Nataša Popivoda naglasila je da je mnogo važnije biti fer i nuditi kupcima ono što im je namijenjeno, nego pronalaziti neprirodne načine koji će dalje voditi ka driuštvenim poremećajima, poput onih kada stariji članovi porodice troše sopstvena sredstva kako bi mlađi kupovali lukuznu garderobu. “Sportina u svojoj bazi kupaca koji koriste povoljnosti nema penzionere, niti će ih ikada imati. To je etički pristup kojeg se pridržavamo, bez obzira na to što bi nam možda obezbijedili dodatnu zaradu. Čvrsto vjerujemo da ovom odlukom nijesmo izgubili nijednog kupca”, naglasila je popivoda.

ci sami, bez obaveze prema banci, određuju na šta će potrošiti opredijeljena sredstva. “Penzionerski krediti nijesu namjenski krediti, već korisnici kredita, u ovom slučaju penzioneri, određuju namjenu korišćenja odobrenih sredstava. Kod naše banke postoje Senior krediti osmišljeni posebno za penzionere za koje, uz propisane uslove i uz izuzetno efikasnu proceduru, mogu aplicirati penzioneri koji imaju ili otvore račun kod Hipotekarne banke, a ova vrsta kredita moze sluziti i za refinansiranje kredita kod drugih banaka”, precizirao je Špadijer. Rast ponude ove vrste kredita trend je koji je prisutan širom svijeta, a najveću ekspanziju u proteklim dvejamdecenijama imao je upravo u najrazvijenijim evropskim zemljama. Međutim, rezultati brojnih istraživanja i anketa sprovedenih čak i neposredno nakon prvog kriznog talasa pokazali su da penzioneri ove kredite uglavnom koriste kako bi platili sve ono što im penzije, naročito tamo gdje su smanjene, be dozvoljavaju. Značajan udio ovih kredita penzioneri širom Evrope koriste za putovanja, za koja konačno imaju vremena, ali ne i sredstava da ih finansiraju iz redovnih prihoda. Mnogi će, nesumnjivo, prokomentarisati da poređenje ni sa zapadnom ni sa istočnom Evropom kada su u pitanju navike i životni satndard gotovo da nije ni zamislivo. Ovdje je, međutim, najmanje riječ o finansijskim mogućnostima, budući da su razlozi zbog kojih se ovo dešava najmanje ekonomske prirode. Oni su pokazatelji našeg odnosa prema populaciji koja je okončala radni vijek i zaslužila da dostojanstveno troši sredstva na koja je ostvarila pravo. No, u Crnoj Gori obično prokomentarišemo kada njemački i britanski turoperatori dovedu 80-godišnjake na aktivan odmor, uglavnom pitajući se odakle im volja i želja. Čudimo se, čak ih i nazivamo ludima, ni ne pitajući se šta li bi tek oni rekli kada bi znali zašto naši penzioneri ne putuju svijetom. A mogli bi, makar sada kada su im sredstva dostupna. A.N.R.

KREDITNA LINIJA INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA

Upornim radom do širenja biznisa na tržište SAD K

reditna sredstva koja je IRF odobrio preduzeću Dandi & Co. bila su usmjerena za nabavku trajnih obrtnih sredstava – kupovinu kože, koja predstavlja osnovni input za njegovu djelatnost, a to je proizvodnja putnih i ručnih torbi i kaiševa.

Preduzetnik iz Pljevalja Džervin Hodović je zahvaljujući trudu i znanju uspio da uspostaviti kontakte sa američkim tržištem i tako proširi svoj biznis, preduzeće “Dandi & Co”, koje je u novembru 2009. godine osnovao uz očevu podršku. Hodović je korisnik kreditnih sredstava Investiciono-razvojnog fonda u to u dvjema linijama - od 10.000 i 20.000 eura. Ukupna vrijednost investicije je 97.570, a kreditna linija obezbijeđena je kroz program finansiranja trajnih obrtnih sredstava. P r e duzeće zapošljava tri radnika i jedan je od najprepoznatljivijih primjera uspješnog poslovanja na sjeveru Crne Gore. Sagovornik “Novca” prvo je prije deceniju počeo da se bavi proizvodnjom namještaja. Posao je išao dobro dok se, usljed nepažnje provalnika, sve što je postojalo u radionici nije zapalilo. Velika šteta za Hodovića nije bila signal da odustane od bavljenja proizvodnjom, već je samo tražio novu oblast kojoj bi se mogao bolje posvetiti i krenuti dalje. “Imao sam veliku sreću da me gubitak nije pogodio previše, jer takav odnos pre-

ma stvarima i imam u životu. Uvijek će onaj ko zna da radi krenuti dalje i uspjeti. Bilo je potrebno vrijeme od skoro tri godine da sve to prevaziđem, ali najvažnija je bila pokretačka energija. Prvo sam počeo da proizvodim kaiševe, pošto sam nekada imao obućarsku radnju u kojoj sam ih prodavao i gdje je taj posao bio isplativ. Počeo sam da učim kako da ih proizvodim, ali se ispostavilo da i inače u svijetu postoji veoma mali broj onih koji se bave ručnom proizvodnjom kaiševa i da je malo onih kod kojih se taj zanat uopšte može naučiti, pa ste prepušteni sebi i sve zavisi od toga koliko zaista želite da naučite”, pojasnio je Hodović. Proizvodnja je, kako dodaje, u prvim godinama veoma težak proces, jer se preduzetnici suočavaju sa velikim padovima. “Razlog zbog kojeg je početni period težak su greške koje pravite dok još nemate jasnu sliku o onome kako će posao izgledati i kakva će tražnja biti. Međutim, kada to prevaziđe, ako zaista ne želite odustati, imate već dovoljno znanja i iskustva i planirate posao. Dalje sve zavisi i od toga kako se po-

vezujete s drugima na tržištu. Moji počeci bili su vezani za saradnju sa trgovcima koji su Dandi proizvode prodavali parcijalno i tada je bilo velikih poteškoća kada je riječ o plasmanu. Kasnije sam, s lancem prodavnica obuće ‘Uno’ uspostavio saradnju koja se samo unapređuje na obostrano zadovoljstvo. Veoma je važno koga birate u poslu, pa sve dok ne počnete da sarađujete s profesionalcima, ne možete ni očekivati značajne rezultate”, naglasio je on. Hodović je spreman na još mnogo rada koji obuhvata i brojna odricanja, te da vrijeme koje planira da posveti ovom poslu ne mjeri godinama, već decenijama. Cilj je da svojoj djeci obezbijedi stabilne osnove da jednog dana nastave porodični biznis koji se već počeo širiti i izvan granica Crne Gore, sa ciljem da obuhvati sve zemlje u regionu. Sirovine za proizvodnju nalazi u našoj zemlji, naglašavajući da su one izuzetno kvalitetne, ali da se potencijali dovoljno ne koriste.

Hodović

Razlog zbog kojeg je početni period težak su greške koje pravite dok još nemate jasnu sliku o onome kako će posao izgledati i kakva će tražnja biti.

THE TELEGRAPH

ragi startapovi, ostanite mrni i preselite se u Berlin”, pisalo je na jednom znaku u Londonu prošle sedmice. Finansiran od njemačke Slobodne demokratske partije, sa rijetkim bujanjem teutonskog humora, ovo je bio ne baš suptilan način da se naglasi da će nakon izlaska iz Evropske unije, Britanija, a London naročito, biti znatno manje prijateljski nastrojeno mjesto za prduzetnike.

Nakon brexita bolji uslovi za startapove Ako ne Berlin, onda to mogu biti Pariz, Milano ili Madrid. Svakako postoji mnogo ljudi tamo koji tvrde da će ograničenja imigracije, kolaps funte i, prije svega, gubitak pristupa jedinstvenom tržištu djelovati fatalno prema britanskom turbo-pogonjenom startap sektoru, kao i da će većina novih biznisa prije biti usmjerena ka srcu Evrope nego na njenim spoljnim resama. Ali, čekajte. Evo nečeg čudnog. Tokom nekoliko sedmica nakon referenduma broj novih registrovanih biznisa Evropljana u Velikoj Britaniji je zapravo porastao, a ne opao. Istina, ne treba se previše osvrtati na brojke u samo nekoliko sedmica. Ipak, postoje dobri razlozi da se misli da je Britanija izvan EU atraktivnija za preduzetnike a ne obrnuto. U danima nakon rezultata referenduma sigurno nije falilo ljudi koji su tvrdili da će brexit biti užasan za startapove. Tech London Advocates, grupa u ovoj industriji koja je u glavnom gradu dovela do procvata internet sektora, upozorila je da mnoštvo novih kompanija nastoji da se preseli u Evropu. Prema navodima Financial Timesa, startap kompanije bile su šokirane tog trena. Brent Hoberman, osnivač servisa Lastminute.com i lider u tehnološkom sektoru, isticao je da je to užasno za londonski “brend”. To se računa. Uspon preduzetništva bio je jedan od najviše ohrabrujućih i ne toliko prijavljivanih trendova u britanskoj privredi u protekloj deceniji. Broj preduzeća u Velikoj Britaniji ove godine je dostigao maksimum svih vremena od 3,7 miliona, odnosno jedan na svakih 17 ljudi. To je znatno više

USPON PREDUZETNIŠTVA BIO JE JEDAN OD NAJVIŠE OHRABRUJUĆIH I NE TOLIKO PRIJAVLJIVANIH TRENDOVA U BRITANSKOJ PRIVREDI U PROTEKLOJ DECENIJI. BROJ PREDUZEĆA U VELIKOJ BRITANIJI OVE GODINE JE DOSTIGAO MAKSIMUM SVIH VREMENA OD 3,7 MILIONA, ODNOSNO JEDAN NA SVAKIH 17 LJUDI. TO JE ZNATNO VIŠE OD 800,000 IZ 1979. GODINE od 800.000 iz 1979. godine. Britanija je već dom za 40 odsto evropskih “jednoroga”, što je definicija za tehnološke startapove vrijedne milijardu dolara ili više, iako obuhvatamo tek nešto više od 10 odsto populacije kontinenta. Na bilo koji parametar da se pogleda, Britanija je najviše preduzetnička od svih vodećih razvijenih ekonomija. Čak smo prestigli i Ameriku. Ukoliko bi napuštanje EU tome naštetilo, to bi onda bila užasna greška. No, hoće li? Lako je razumjeti zašto neki kažu da bi moglo. Startapovima je potreban pristup talentovanih ljudi, no obuzdavanje migracija moglo bi to spriječiti. Recesija najteže pogađa nove kompanije, jer nemaju na šta da se oslone. Najgore od svega je što bi mogle izgubiti pristup jedinstvenom tržištu, a u pitanju su biznisi koji su najmanje sposobni da se izbore sa vipe desetina različitih re-

Foto:Stiven Moris

Metju Lin THE TELEGRAPH

Kako je u Velikoj Britaniji nakon izglasavanja odluke o napuštanju EU došlo do povećanja broja registrovanih preduzeća čiji su direktori drugih članica Unije, uprkos suprotnim očekivanjima

gulatornih režima. Problem je, na osnovu onoga što nam govore činjenice, u nečemu drugom. Kompanija Warehouse, agent za osnivanje novih biznisa, posmatrajući brojke nakon glasanja uočio je pristojan uzorak od 4.700 novih subjekata. Utvrđeno je da je u sedmici nakon glasanja 13 odsto direktora firmi koji su pokrenuli nove biznise bili iz neke druge EU zemlje. To je više u porđenju sa 11,5 odsto tokom prethodnih šest mjeseci. Dvije vodeće nacije nebritanskih osnivača novih preduzeća su Poljaci i Rumuni, dok su i irski, francuski, njemački i italijanski privrednici takođe veoma zastupljeni. “Bili smo prilično sigurni da ćemo se suočiti sa drastičnim padom broja EU građana koji pokreću biznis u Britaniji, uzevši u obzir neizvjesnosti njihovog budućeg statusa nakon brexita”, zaključuje se u izvještaju. “U stvari, otkrili smo da su brojke išle uzlazno”. Svakako je pošteno reći da to nije ono što se očekivalo. Istina, bilo bi glupo zadubiti se previše u ovo. Mnogi od tih osnivača nijesu imali nikakve sumnje tokom planiranja biznisa prethodnih mjeseci i nijesu vidjeli razlog za povlačenje. A pored toga postoje i tri dobra zašto će Britanija nakon brexita biti atraktivnija za preduzetnike. Prvo, imaćemo jednostavije propise, pa će biti lakše osnovati kompaniju nego bilo gdje u Evropi. Van EU možmo dalje smanjivati teret preduzetnicima. Prema podacima Svjetske banke Velika Britanija je već 17. zemlja po lakoći počinjanja novog biznisa. Francuska je 32, Italija 50. a Njemačka 107. Ukoliko se približimo prvoplasiranom No-

vom Zelandu bićemo još atraktivniji za evropske startapove. Drugo, uskoro ćemo imati najnižu stopu poreza na dobit među svim velikim ekonomijama. Naše stope već bi trebalo da dostignu 17 odsto, a a već se ubrzava spuštanje na 15 odsto. Poređenja radi, u Njemačkoj je ta stopa 29 odsto, a u Francuskoj 33 odsto. Stopa poreza na dobit za preduzetnike je samo 10 odsto, što znači da svako ko počne sopstveni biznis može da zadrži skoro sve što zaradi. Uprkos tome što mnoge pristalice ljevice smatraju, niko ne počinje biznis da bi vladu učinio bogatom. Oni žele da budu nagrađeni za ono što ulažu. U Britaniji će to i biti. Konačno, postoji i baza talenata, kao i preduzetnički kapital koji je dostupan, a koji čini Britaniju jednom od najjednostavijih zemalja na svijetu za počinjanje biznisa. Naša migrantska politika može da prihvati vosoko kvalifikovano indijsko, izraelsko ili kinesko osoblje, kao i državljanje EU. Još bolje, ogroman pad vrijednosti funte učiniće Brtaniju još jeftinijom. Jedini nedostatak je gubitak pristupa jedinstvenom tržištu. No, preduzetnici često i rade u tako malim nišama ili prodaju takve nove proizvode da harmonizacija stvara malu razliku. Čim se usvoje pravi propisi – ultra-konkurentski poreski i regulatorni okvir sa velikodušnom imigrantskom politikom – neće biti razloga da Britanija ne bude evropski preduzetnički centar. Berlin može nastojati da primami naše startapove ukoliko žele. No zapravo otkako smo napustili EU, Britanija će biti više preduzetnička, a ne manje nego do sada.

NEW YORK TIMES Dok budući kandidati Hilari Klinton i Donald Tramp imaju ekonomske programe koji nikoga ne oduševljavaju, trojica kandidata koji nijesu prošli imaju znatno bolje ideje

VII

Ideje neuspješnih kandidata bi ipak trebalo razmotriti Ron Liber NYT

obrodošli u sezonu velikih, političkih obećanja o ličnim finansijama. S jedne strane imamo Hilari Klinton, koja je uzdrmala izglede za besplatno obrazovanje na javnim koledžima i univerzitetima za većinu američkih studenata, uključujući i mnoge iz porodica više srednje klase. Sa druge strane je Donald Tramp, koji želi da pojednostavi poreski sistem i snizi poreske stope.

Čućemo mnogo predloga poput ovih na konvencijama narednih sedmica. Ali, kao i uvijek u politici, što je veći potencijalni benefit ili rez, viša će biti i cijena, a ma-

DŽEB BUŠ: STUDENTSKI KREDITI

nje šanse da tako nešto ikada prođe. Hajde zato da se okrenemo smjelim idejama o novcu među predsjedničkim kandidatima koji nijesu ovako dale-

Neke velike ideje se javljaju da bi bile prihvaćene. Na kraju krajeva, takav je Obamacare. Dakle, pretpostavimo za trenutak da gospođa Klinton bude izabrana, a njen predlog o fakultetima postane stvarnost. I dalje će biti studenata iz porodica sa primanjima iznad 125.000 dolara kojima će možda biti potrebno da se zaduže. Drugima će trebati novac za stan i boravak, postdiplomske studije ili privatne koledže. Sve više je razloga da se razmotri predlog Džeba Buša o radikalnim ispravkama u federalnom programu kreditiranja studenata. U okviru Bušovog plana više ne bi bilo zbunjujuće gomile kredita sa različitim kamatnim stopama. Umjesto toga, studenti bi dobili jednu kreditnu liniju i uzeli ono koliko im je potrebno za svaki semestar. Za svakih 10.000 dolara koje pozajmite oduzima vam se dodatni procentni poen od prihoda svake u narednih 25 godina. To je srazmjerno tačnom iznosu koji ste pozajmili, pa ako imate dug od 28.000 dolara izdvajali biste 2,8 odsto vaših prihoda. Termin otplate trajao bi manje od 25 godina ukoliko ukupna plaćanja obuhvate 1,75 puta onaj iznos koji ste prvobitno pozajmili. Korisnici kredita bi plaćali kroz smanjenje platnog fonda ili kvartalna plaćanja, kao što se sada plaćaju rocijenjeni porezi. To bi smanjilo (preveliki) broj ljudi koji su pred ili u bankrotu, najčešće zbog toga što nijesu upoznati sa postojećim zbunjujućim nizom programa otplate na osnovu prihoda. Birači mogu da krive demokrate što im nije osigurano dovoljno očekivanih prihoda od socijalnog osiguranja. Republikanci, bi, međutim, pohvalili ogroman državni plan štednje koji nudi bolje investicije i i niže cijene nego većina u privatnom sektoru. Wall Street ne bi bio oduševljen,

ko stigli. Sljedeća tri predloga, koji uključuju studentske kredite, kreditnu istoriju i penzionu štednju, a koji su važni zbog mjerljivih poboljšanja, jer bi ponudili i to ta-

BERNI SANDERS: KREDITNI SKORING

Na svom sajtu namijenjenom kampanji, senator Berni Sandres pozvao je na reformu kreditnog skoringa “kako bi učinio da bankarska i kreditna industrija funkcioniše i za korisnike kredita, a ne samo za zajmodavce”. Nije ponudio detalje o ovome, a uključeni u njegovu kampanju mi ove sedmice nijesu odgovorili na zahtjev za komentar. Jedna logična početna tačka bila bi da se pojednostavi uvid u kreditne ocjene na način na koji je to kod dobijanja triju besplatnih kreditnih izvještaja svake godine. Krteditni skoring koristi podatke iz kreditnog izvještaja, pa zašto onda oba ne bi sva tri bila besplatna? Zapravo, senator Sanders je to predložio još 2013. godine. Ovo djeluje kao fina i fer ideja. Izazov je, međutim, u definisanju koji skoring treba da se obezbijedi. Da, FICO skor e zlatni standard kojeg mnogi zajmodavci koriste, ali različite kompanije koriste različite skorove. “Rezultat koji biste dobijali jednom godišnje ne bi bio poput onog kojeg zajmodavac koristi i promijenio bi sjutrašnjicu”, kazao je Džon Ulchajmer, koji piše o kreditnoj industriji za potrošače i često radi kao vještak, uglavnom za kreditore i druge u toj industriji. Zakon trenutno ne predviđa da hipotekarni kreditori daju svim podnosiocima zahtjeva kreditni skor koji koriste. Osim toga, svaka kompanija koja odbija kupce zbog njihovog kreditnog skora ili ih primorava da plaćaju više nego što bi trebalo je upravo ono što bi u ovom slučaju trebalo da se promijeni.

a možda su i tamošnji donatori bazirali svoje zamisli na onome što je Rubio govorio 2014. Što se tiče svakoga ko želi da uštedi na način na koji to čine zaposleni na federalnom nivou, moguće je napraviti približan plan štednje. Ili možete uraditi ono što je Brdtistlova nekadaš-

ko da uopšte ne bi stvorili velike troškove poreskim obveznicima. Oni zaslužuju još jednu raspravu, uključujući i onu među sadašnjim kandidatima.

MARKO RUBIO: PENZIONA ŠTEDNJA

Prije dvije godine senator Marko Rubio predložio je da bi svako u Americi trebalo da bude u mogućnosti da ulaže u vladin federalni penzioni program, poznat kao plan uštede. Imao je na umu milione ljudi koji nemaju na radnom mjestu plan odlaska u penziju, pa je i vladin plan bolji od bilo čega što bi poslodavac ponudio. Dobra strana ovoga je u jednostavnosti i niskoj cijeni. Ljudi ulažu novac u indeksne fondove ili američke državne obveznice, kako bi im se vratilo nešto bez obzira na to kakve se gluposti pravile na tržištima ili u zajedničke fondove, ukoliko misle da znaju bolje. A obim ovog plana (469 milijardi dolara od 4,9 miliona učesnika i više) omogućava pregovore o najnižim nakadama koje ukupno iznose 2,9 dolara na svakih uloženih 10.000 dolara. To je znatno ispod onoga što većina ljudi plaća u drugim obračunima prilagođenim poslodavcima, kakav je 401(k)s. Vilijam A. Brdtistl, autor “Imperije fonda”, živopisne u nove knjige, kritički nastrojene prema našem pogrešnom sistemu štednje, prvi mi je ukazao na interesovanje gospodina Rubija. Pitao se, poput mene, zašto senator nije morao nogo o tome da kaže tokom kampanje. Njegovi predstavnici odbili su da komentarišu da li on to i dalje zagovara, ostavljajući svakom Amerikancu da i dalje investira na način na koji to čine zaposleni na federalnom nivou.

nja firma savjetovala njegove klijente da urade s novcem. Nakon dobijanja na brzini kod klijenata zajedničkih fondova, kao i raznih optužbi za skandale i šeme sa kojima se suočavaju, preporučio bi im drugu investicionu firmu, onu koja je najpoznatija po indeksnim fondo-

vima. Ta kompanija ima u vlasništvu sopstvene fondove, koji su u vlasništvu akcionara. Rješenje je, kako bi im partner rekao, jednostavno. “Samo prebaci novac u Vanguard”, govorio je on. Prevod: A.N.R.

AKTUELNO POZITIVNI SIGNALI SA AMERIČKOG TRŽIŠTA

Indeks S&P 500 na najvišem nivou od nastanka Indeks S&P 500 dostigao je ove sedmice najviši nivo u istoriji, premašivši vrijednost koju je imao prošle godine u maju, budući da tržište i dalje podržavaju podaci o zapošslenosti u Sjedinjenih Američkim Državama, koji su prema najnovijem izvještaju bolji od očekivanih. Dow Jones ojačao je 80 poena ili 0,44 odsto, na 18.226 poena, dok je S&P 500 porastao 0,34 odsto, na 2.137 poena, a Nasdaq indeks 0,64 odsto, na 4.988 poena. Podaci o zapošljavanju u SAD, objavljeni u petak, uvjerili su ulagače na američkom tržištu da se rast vodeće svjetske ekonomije ubrzava, nakon usporavanja u prvom kvartalu. Uz to, ulagači vjeruju da američka centralna finansijska institucija Fed zbog poremećaja na tržištima nakon odluke Britanaca o napuštanju Evropske unije neće u ovoj godini povećati kamatne stope. Zbog toga se, međutim, prinosi na obveznice nalaze na izuzetno niskim nivoima, što ulagače usmjerava

u investicije s većim prinosima, kao što su akcije. “Trenutno nema rasta prinosa na obveznice koji bi zaustavili uspon cijena akcija, pa je to jedan od razloga rasta tržišta”, kaže Džim Polsen, strateg u kompaniji Wells Capital Management. Ulagači se, takođe, nadaju da će sezona objave po-

NAREDNI BROJ IZLAZI U SRIJEDU, 20. JULA

slovnih izvještaja kompanija i banaka za drugi kvartal, koja je počela u ponedjeljak objavom finansijskih rezultata Alcoe, biti bolja nego prošla. Ipak, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su i u drugom kvartalu zarade kompanija koje ulaze u sastav S&P 500 indeksa pale, i

to za 4,7 odsto. Bio bi to već četvrti kvartal zaredom kako zarade padaju, no taj bi pad ipak bio manji u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio pet odsto. “Nadamo se da će se podaci koji ukazuju na ubrzanje rasta američke ekonomije u drugom kvartalu u odnosu na prethodno potvrditi i u

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

poslovnim rezultatima kompanija. Pažljivo će se pratiti i objavljivanje ostalih poslovnih procjena kompanija, koje bi takođe trebalo da budu bolje nego u prvom kvaratalu”, istakao je Džim Dejvis, analitičar U.S. Bank Private Client Group. Zahvaljujući svemu tome, S&P 500 indeks se u ponedjeljak našao na istorijski najvišem nivou, nadoknadivši sve gubitke od početka godine, kada su cijene akcija oštro snižene zbog strahovanja ulagača od posljedica usporavanja rasta kineske ekonomije i pada cijena nafte na najniži nivo u posljednjih 13 godina. Uprkos rekordu S&P indeksa, u ponedjeljak na tržištu ipak nije vladala euforija, na šta ukazuje obim trgovanja koji je ipak bio ispod prosjeka. Na američkim je berzama vlasnika je zamijenilo 6,26 milijardi akcija, dok je prosječan dnevni obim u posljednjih 20 dana iznosio 7,8 milijardi. I na evropskim berzama cijene akcija su porasle na početku sedmice, a indeksi su blago rasli. Reuters

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović