Issuu

KUPITE SVJETSKE

DANAS UZ DN DODATAK NOVAC

BESTSELERE ZA SAMO

● TELEGROUP O CILJANIM NAPADIMA ● POSLOVANJE U CLOUD SISTEMIMA ● EKONOMIJA NAKON BREXITA ● ALA PROJEKAT I PROPISI EU

4.99 €

SRIJEDA, 6. 7. 2016. BROJ 1498 GODINA V

OD 18. JUNA UZ DN

RANJENI KOTORANIN VRATIO SE U CRNU GORU

KAŠĆELAN IZ AVIONA PRAVO U POLICIJU ■ 10

POSLANIK SNP DANKO ŠARANČIĆ ■ 4

DUŠKO MARKOVIĆ:

Samostalan nastup pokazaće snagu DPS ■ 2 3

Srđan Milić odgovoran za cijepanje SNP ■ Odgovornost predsjednika Milića je nesporna za dva prethodna cijepanja partije, kaže Šarančić

KOORDINACIONO TIJELO ZA PRAĆENJE IZBORA

Danilović okupio svoju izbornu komisiju ■ 5

ZA NAJBOLJE PONUDE:

BUDVA: USPJELI DA SE DOGOVORE

Popović: Na zadovoljstvo svih biće Sea Dance ■ 16 17

SVJEDOČIO SUSPENDOVANI KOMANDANT SAJ A

Lješković: Protiv nas se vodio rat, branili smo i sebe i druge ■ 11

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

Mašanović

MAŠANOVIĆ STOPAMA BOJOVIĆA

Ura pomaže Đukanoviću

Nakon što je potpredsjednik i jedan od osnivača URA Rade Bojović napustio taj politički savez, isto je učinio i član Centralnog odbora i Gradskog odbora Podgorica Vuk Mašanović. Kako je objasnio u saopštenju, razlozi za napuštanje saveza leže u politici koju sprovodi GP URA, a sa kojom se ne slaže već duže vrijeme. “Počevši od učešća u tzv. Vladi izbornog povjerenja i na taj način svrstavanja sa dezorijentisanom i nekompetentnom opozicijom, što će u konačnom vjerovatno dovesti do olakšane Đukanovićeve pobjede, preko predizbornog koalicionog nastupa, arbitriranja bez izbornog legitimiteta, fijaska oko Rječnika i svođenja na nivo dnevne

politike pukog propagandističkog optuživanja. Politiku nikada nijesam i nikada neću posmatrati kao poligon za ispunjavanje ličnih interesa i neutemeljenih ambicija, već kao obavezu svakog svjesnog građanina da doprinese zajednici. Zalagao sam se za modernu, autentičnu, reformatorsku, prozapadnu politiku neopterećenu razmiricama kleptomanske vlasti i nesposobne retrogradne opozicije. Vjerovao sam da URA može pametnom, strpljivom i dosljednom politikom zamijeniti DPS na vlasti i napraviti taj ključni korak ka konačnoj demokratizaciji društva”, navodi Mašanović. On je bivšim kolegama poželio da se vrate izvornim idejama i programu.

Ne osipamo se, bez brige To što su GP URA napustili potpredsjednik Rade Bojović i član Centralnog odbora Vuk Mašanović, ne znači da se stranka osipa niti bilo ko ima razlog oko toga da se sjekira, poručuje u izjavi za CdM šef stranke Žarko Rakčević. Na pitanje da li za Bojovićem i Mašanovićem ide još neko iz stranke, i da li se ta partija osipa i prije nego što je dobila priliku da prvi put iza-

đe na izbore, Rakčević kaže: “Znam da ima takvih interesa, ali nema potrebe da se ljudi sjekiraju oko toga”, rekao je on za CdM. Dodaje da su se sa Bojovićem razišli na džentlmenski način. “Nijesmo se ni svađali niti smo u nezboru, što je neuobičajeno za crnogorske prilike. Pričali smo juče, i danas ćemo.Naravno da nam je žao što se odlučio za drugi put, ali smo se rastali na demokratski način”, zaključio je on.

MARKOVIĆ: POSTIZBORNI PARTNER

ZBOG IZBORNE S SAMOSTALNO N

otpredsjednik Vlade Duško Marković kazao je da je gotovo izvjesno da će DPS samostalno izaći na izbore. To je, kako je ocijenio, najbolji način da pokažu svoju izbornu snagu.

Marković je osudio i verbalne sukobe koji su se desili u parlamentu. On smatra da ružne slike iz Skupštine dolaze jer je jedna politička struktura, misleći na Demokratski front, praktično pred kolapsom zbog poraza njihovih političkih ideja. “Ideja je bila spriječiti Crnu Goru na svaki način da ne uđe u NATO. Vidjeli smo kako se to političko ponašanje razbilo kao voda o stijenje. Sada pokušavaju da pretvore parlament u arenu za dalji politički obračun sa političkim neistomišljenicima oko puta Crne Gore u NATO. Vjerujem da ćemo i taj izazov izdržati jer imamo taj potencijal, te da ćemo na izborima u oktobru takvoj politici i praksi za sva vremena okrenuti leđa”, rekao je Marković odgovarajući na pitanje novinara nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova Norveške Borgeom Brendeom.

Na pitanje o nastupu njegove partije na predstojećim, oktobarskim izborima, Marković kaže da je to praktično gotova odluka. “Mi smo već rekli da se DPS sprema intenzivno za samostalan nastup na izborima. Mislim da je to praktično gotova odluka i vjerujem da ćemo u samostalnom nastupu pokazati našu političku snagu kao što smo to radili u posljednje dvije decenije. Ko će biti naši partneri to zavisi od izbornih rezultata i naravno od programskih i političkih opredjeljenja. Vi znate da je Crna Gora zemlja koja je nepovratno na putu evropskih integracija, te da ćemo, vjerujem, krajem godine ili početkom iduće postati i formalno članica NATO pa svi koji budu dijelili sa nama te vrijednosti su mogući naši partneri”, rekao je Marković. Norveški šef diplomatije

Opozicioni ministri veoma aktivni Potpredsjednik Marković pohvalio je opozicione ministre i njihov rad u Vladi izbornog povjerenja. “Bez obzira na političke razlike, bez obzira na motive koji su opredijelili dio opozicije da uđe u Vladu, moram vam reći da Vlada radi veoma odgovorno, da su opozicioni ministri veoma aktivni i doprinose kvalitetu rada. Njihove napore da prepoznaju eventualne slabosti smatramo prirodnim opozicionim interesom i to nas ne zabrinjava”, poručio je Marković. ocijenio je da je Crna Gora važan faktor stabilizacije na Zapadnom Balkanu. “Sjajno je biti ovdje u godini kad proslavljate deset godina nezavisnosti i u danima

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

POLITIKA

PAJOVIĆ NA ZASIJEDANJU PS OEBS

Krizu smo riješili bez međunarodnog posredovanja

SNAGE DPS NA IZBORE

Podsjetio je da je nepovjerenje oko izbornog procesa u Crnoj Gori dovelo do toga da je 11 od 12 političkih subjekata u parlamentu sjelo za sto i nakon više mjeseci razgovora potpisalo Sporazum o saradnji između vlasti i opozicije. Rezultat tog Sporazuma je Vlada izbornog povjerenja, koja je izabrana, a u kojoj se nalaze predstavnici vlasti, ali i prvi put nakon uspostavljanja višepartijskog sistema i opozicija. Lider parlamenta je dodao da su formirana i nova nezavisna tijela posvećena određenim aspektima izbornog procesa. Podsjeća da je u Skupštini formiran Odbor za nadzor nad istragama slučajeva ugrožavanja bezbijednosti novinara i medijskih kuća, te da je u toku formiranje odbora za praćenje primjene zakona

i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces. “S obzirom da je obezbjeđivanje uslova za fer i slobodne izbore naš cilj, vjerujem da ćemo tokom narednih nedjelja i mjeseci napraviti sva neophodna poboljšanja kako bi obezbijedili povjerenje i prihvatanje izbornih rezultata. Ovo će biti veliki korak ka uspostavljanju povjerenja i smanjenja ukupne podijeljenosti u crnogorskom društvu”, naglasio je on. Pajović je zvanično pozvao Parlamentarnu Skupštinu da učestvuje u posmatranju parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, koji će se održati u oktobru ove godine, imajući u vidu da su ova Skupština i OEBS uvijek bili spremni da pomognu Crnoj Gori kada joj je to najviše trebalo. Foto: IRAKLI_GEDENIDZE

RI ZAVISE OD REZULTATA

Uprkos mnogim izazovima sa kojima smo se suočavali, u Crnoj Gori danas imamo i političku stabilnost i aktivno radimo na poboljšanju izbornog procesa. Političku krizu smo riješili sami, bez međunarodnog posredovanja i na to smo jako ponosni, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Darko Pajović na otvaranju plenarne sjednice 25. zasijedanja Parlamentarne Skupštine OEBS-a. On je u obraćanju rekao da je siguran da je to dobar pokazatelj demokratskog napretka i političke zrelosti, koji smo kao država postigli. “Ipak, i dalje postoje određeni problemi i veliki izazovi, i mi smo toga svjesni. Ali radimo, koliko možemo, da ojačamo povjerenje između mnogih aktera i vjerujem da ćemo u tome uspjeti”, istakao je Pajović.

Zakon štiti zviždače

Komentarišući slučaj “Ramada”, Marković je kazao da je to slučaj za nadležne organe i da ih treba pustiti da rade svoj posao. “Znamo da državni organi aktivno rade na tom slučaju. Sačekajmo odgovor institucije, a ne političara. Kada je posrijedi pozicija zviždača koji smo ustanovili kao institut

u našem antikorupcijskom zakonu mislim da smo implementirali dobre standarde i postoji potpuna institucionalna mogućnost da oni budu zaštićeni i da se na taj način spriječi zloupotreba državnih resursa. Vjerujem da ćemo doći do pune istine o ovom slučaju”, zaključio je Marković.

kad se pripremate za formalno učešće i prvo okupljanje za stolom NATO samita. To je od istorijske važnosti. Proslavljanje članstva Crne Gore u NATO u staroj Titovoj vili pokazuje da se stvari mijenjaju i da ima velikih pomaka u odnosu na istoriju, od nesvrstanih ka članstvu u NATO-u, to je zaista veliki pomak i uspjeh na putu ka velikoj i važnoj vojnoj alijansi, najvažnijoj takvoj u istoriji“, kazao je Brende. Norveška i Crna Gora će, rekao je, imajući u vidu bliske bilateralne odnose, sjedjeti blizu i za stolom NATO-a na Samitu. Brende je poručio da

će Norveška biti partner Crnoj Gori u godinama pred nama u oblasti razvoja. „Znate da se možete osloniti na nas“. Brende je poručio da ne treba da budu zadovoljni trenutnim stanjem stabilnosti na Zapadnom Balkanu. “Situacija jeste dobra i napredovalo se u proteklih deset godina, ali to nije garancija da će se tako nastaviti, u tako dobrom duhu. Razgovarali smo o borbi protiv kriminala, o tome kako se treba boriti protiv mafije, nasilnog ekstremizma. Zajedno stojimo na istoj strani u borbi protiv nasilnog esktremizma“, rekao je on. J.Đ.

PREDSJEDNIK VLADE U POSJETI SJEVERU

Đukanović u Bijelom Polju

Predsjednik Vlade Milo Đukanović boraviće danas u opštini Bijelo Polje, gdje će razgovarati sa lokalnim rukovodstvom. Tokom posjete Bijelom

Polju, predsjednik Vlade obići će i novi pogon kompanije „Mesopromet“ i kompaniju „Pelengić trade“, koja se bavi proizvodnjom peleta. Sa premijerom Đukano-

vićem biće i potpredsjednici Duško Marković i Petar Ivanović, ministri Branimir Gvozdenović i Vladimir Kavarić, kao i direktor IRF Zoran Vukčević.

POLITIKA

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

POSLANIK SOCIJALISTIČKE NARODNE PARTIJE DANKO ŠARANČIĆ

Milić odgovoran za cijepanje SNP ⌦ Jovana Đurišić

oslanik Socijalističke narodne partije Danko Šarančić, koji se svrstao u redove protivnika lidera partije Srđana Milića, kaže da značajan dio članova glavnog odbora partije smatra da je SNP mogao bolje i više, sa preciznim ciljevima i strategijom kako do tih ciljeva da se dođe.

Poslanik Danko Šarančić kaže da je upravo predsjednik partije Srđan Milić kriv za prethodna dva njena cijepanja. “Odgovornost predsjednika Milića je, za mene, nesporna za dva prethodna cijepanja partije, za činjenicu da trenutno imamo šest poslanika, za činjenicu da je partija bila krajnje nejasno profilisana i pozicionirana po mnogim pitanjima kao što su protesti DF i bojkot parlamenta, učešće u vladi izbornog povjerenja, sporazumi i inicijative, bez jasne i jedinstvene poruke biračima. Identitet partije je doveden u pitanje i takvi trendovi moraju da se zaustave. Hitno, za dobro partije i zbog hiljada iskrenih članova koji su, kako neko reče, volonterski decenijama slijedili naš put, naš

program i naše ideje. Ali, o tim i još mnogim temama, raspravljaćemo na organima partije u narednom periodu”, rekao je Šarančić u razgovoru za DN.

■ NIKO NE SMIJE

DA UĆUTKAVA NEZADOVOLJNE

On smatra da svi članovi SNP, i zadovoljni i nezadovoljni, moraju naći zajednički način kako da osnaže partiju i daju joj novi vjetar u leđa pred najavljene oktobarske izbore. “Biti nezadovoljan, ne znači rušiti sopstvenu kuću ili sjeći granu na kojoj sjediš. Ali niko u partiji ne smije da “ućutkava” one koji smatraju da se može i bolje i više i koji ukazuju na odgovornost, nekoga, makar taj neko bio i predsjed-

Nije cilj napustiti partiju “Iskreni esenpeovci, prije svega časni i pošteni članovi i simpatizeri koji do danas, evo više od 18 godina slijede naš put, put slobode, pravde, jednakosti i solidarnosti, znate, i cijelo vrijeme mnogo trpe zbog, te svoje “političke nesalomivosti”, imali su mnogo,

mnogo vremena od 1998. do sada, da pođu iz SNP-a. Ako ste mislili na to, da li će neko da napusti SNP. To nije cilj nijednog iskrenog člana niti funkcionera, bio on zadovoljan ili ne. Oni koji su već otišli, nisu SNP i o njima ne bih”, kaže Šarančić

nik. To nije put ni način kako se vodi jedna ozbiljna, demokratska politička organizacija, kakva je SNP. Niko ne smije biti iznad, niti iko smije biti važniji od partije, bio on neki “moćni pojedinac”, član GO, poslanik ili sam predsjednik. Niko. Ukazujemo na neke stvari sada, na vrijeme, jer poslije izbora može biti kasno. Neka svako s hvat i kako misli da treba, što bi se rek l o - pametnome d o s t a ”, ističe poslanik SNP. Tvrdi da je nezahvalno prognozirati dalja dešavanja u SNP, ali napominje da podjele unutar partije nisu nešto što bi trebalo da zabrine bilo kog iskrenog esenpeovca.

tijskog organa između dva kongresa. Koga bih volio da vidim na čelu SNP-a i zbog čega, tada sam, takođe, rekao i partiji i Vama iz medija. Nemam razloga da to sakrivam od bilo koga, to je moj stav i spreman sam u svakom trenutku da ga argumentovano branim. Mislim da je tako bolje za SNP. Te promjene su potrebne prije oktobarskih izbora. Nepotrebno je suditi kapetanu broda kada se b r o d zajedno sa putnicima

Šarančić kaže da svi članovi SNP, i zadovoljni i nezadovoljni, moraju naći zajednički način kako da osnaže partiju i daju joj novi vjetar u leđa pred najavljene oktobarske izbore

nađe na dnu. Smatram da sve sporne stvari, kako u životu, tako i u politici, treba rješavati na vrijeme. Ništa ne vrijedi izgubiti bitku i vojsku, a sačuvati samo generale, ma koliko oni vrijedni i pametni bili”, zaključio je Šarančić.

■ SNP-U

POTREBNE PROMJENE

Ipak, dodaje da su partiji neophodne promjene, od vrha pa po vertikali dalje. “ Po č e v š i o d predsjednika, najvećeg par-

PREUZMI TELEKOM ME APLIKACIJU I KONTROLIŠI SITUACIJU.

Šarančić

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

politika

Koordinaciono tijelo za praćenje izbornog procesa

Danilović okupio svoju izbornu komisiju

“Prvi susret članova Koordinacionog tima bio je prilika da se utvrdi okvirni plan i dinamika rada u cilju postizanja što efikasnijih rezultata”, ističu iz MUP-a. Kako objašnjavaju, utorak je određen kao dan kojim će se Koordinaciono tijelo sastajati i raspravljati o najavljenim temama u vezi sa izbornim zakonodavstvom, a kako bi se što prije uspostavio kontinuitet u radu, na sastanku je dogovoreno da predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova u što kraćem roku pripreme izvještaje o radu Radne grupe nadležne za izborno zakonodavstvo, koju su prethodno činili predstavnici MUP-a, i dostave ih članovima novog Koordinacionog tijela. Predstavnici MUP-a u Koordinacionom tijelu zaduženi su da do kraja radne sedmice pripreme i dostave odgo-

Sa prvog sastanka Koordinacionog tijela

vore na pitanja inicirana od članova tima. Na sjednici je zajednički ocijenjeno da je formiranjem ovakvog jednog tijela napravljen pozitivan iskorak, koji bi trebalo da doprinese većoj transparentnosti institucija i povećanju povjerenja građana u izborni

proces. Koordinaciono tijelo čine šest predstavnika MUP-a na čelu sa Danilovićem, predstavnici klubova poslanika i NVO. Klub samostalnih poslanika u Koordinacionom timu predstavljaće Zoran Miljanić, Klub poslanika So-

cijaldemokratske partije Miodrag Radović, Klub poslanika Socijalističke narodne partije Spasoje Kovačević, Klub poslanika Socijalističke narodne partije Spasoje Papić. Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora je Vuk Maraš, Centra za demokratsku

Danilović pio piće i govorio o nevažnim temama Opštinski odbor Demosa u Kolašinu je reagovao na informaciju objavljenu 4. jula na naslovnoj, drugoj i trećoj strani Dnevnih novina, pod naslovom „Danilović bio na dogovoru o smjeni kolašinske vlasti”, tvrdeći da ona nije tačna. “Opštinski odbor Demosa u Kolašinu objavljeni tekst demantuje u cjelosti i saopštava zainteresovanoj javnosti da je, prema informacijama iz kabi-

neta ministra, u nedelju 03.07. ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović bio u službenoj posjeti Odjeljenju bezbjednosti u Kolašinu a da je poslije te posjete, a prije nastavka puta za službenim obavezama, sa saradnicima, te sa par prijatelja i članova Opštinskog odbora Demosa u Kolašinu bio na piću u restoranu „Slavija”, kaže se u reagovanju. Kolašinski Demos tvrdi da

teme koje su se otvarale su bile neformalne i politički nevažne, a razgovor na svaku od njih se vodio potpuno neobavezujuće, kako je i običaj u restoranskom ambijentu. “Podsjećamo javnost da je Demos politički subjekt koji vodi odgovornu politiku, a posebno naglašavamo da Opštinski odbor Demosa u Kolašinu sve odluke donosi u punom sastavu članstva na opštinskom

vujanović sa brendeom

Norveška pouzdan partner Crne Gore Norveška je partner na koga se Crna Gora može osloniti u procesu NATO integracija i bilateralnoj saradnji, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Crne Gore, Filipa Vujanovića i ministra vanjskih poslova Norveške, Borgea Brendea. Kako je saopšteno iz Vujanovićevog kabi-

neta, predsjednik Crne Gore iskazao je veliko poštovanje Norveškoj „za jasnu i snažnu podršku članstvu Crne Gore u NATO“. Vujanović očekuje da će norveški parlament uskoro ratifikovati Pristupni protokol. „Ukazao je na značaj NATO

integracija za Crnu Goru, za region i za sam NATO, kao i za proces ubrzanja evropskih integracija Crne Gore. Predsjednik je zadovoljan sadržajnim i bilateralnim odnosima u svim oblastima i posebno za podršku i pomoć brojnim opštinskim i državnim projektima” navodi se u saopštenju.

nivou, u skladu sa usvojenim stranačkim aktima i procedurama isključivo u prostorijama Demosa u Kolašinu. Zaključujemo, u restoranu „Slavija“ nije održan sastanak Opštinskog odbora Demosa, kako prenose Dnevne novine, niti je bilo dogovora o smjeni kolašinske vlasti”, kaže se, između ostalog, u saopštenju. (Odgovor redakcije DN u sjutrašnjem broju)

tranziciju Dragan Koprivica, a Centra za monitoring i istraživanje Ana Selić. Podsjetimo, Budimir Šaranović, predsjednik Državne izborne komisije, kazao je za Vikend novine da je formiranje tzv. Koordinacionog tijela za sprovođenje fer i slobodnih izbora od ministra unutrašnjih poslova nelegalan čin kojim se neovlašćeno pokušavaju preuzeti nadležnosti DIK-a. “Naime, saglasno odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, DIK je državna institucija u Crnoj Gori koja se stara o jedinstvenoj primjeni tog zakona i o zakonitom sprovođenju izbora, dok je MUP nadležan samo za nabavku i održavanje elektronskih uređaja i za identifikaciju birača. Takođe, saglasno odredbama Zakona o biračkom spisku, MUP vodi birački spisak kao elektronsku zbirku ličnih podataka o biračima, a DIK vrši nadzor nad primjenom tog zakona, naročito posredstvom kompjuterske povezanosti sa zbirkom podataka biračkog spiska i stalnim praćenjem promjena u biračkom spisku”, kaže Šaranović. On ističe da, imajući u vidu navedene zakonske odredbe kojima su nadležnosti DIKa i MUP-a jasno razdvojene i precizirane, jasno je da je formiranje tzv. koordinacionog tijela za sprovođenje izbora od ministra unutrašnjih poslova suprotno nacionalnom zakonodavstvu. M. P.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.1159 0.8541 113.41 1.0845 71.672 123.12 7.4995

871

AU = 1,348.68$

AG=19.75$

AVION SLETIO JE U JUNU NA TIVATSKI AERODROM

DIREKTOR AERODROMA JOVAN MAČIĆ

Veći broj aviona i putnika na tivatskom aerodromu Broj opsluženih aviona na ta, odnosno ukupno 48 rotivatskom aerodromu u ju- tacija aviona na linijama nu je porastao 12,3 odsto u za Beograd, Moskvu, Sankt odnosu na isti period proš- Petersburg, Harkov, Gomelj, le godine, dok je broj putni- Minsk, Tel Aviv, Brisel, Amka povećan 11,6 odsto. sterdam i London. Direktor Aerodroma TiPrema riječima Mačića, vat Jovan Mačić saopza šest mjeseci ove godine štio je da je u jutivatski aerodrom je nu u tu vazdušzabilježio promet nu luku sleod 2,1 hiljadu aviona i 291,6 tio 871 avion, BROJ PUTNIKA PORAsa kojima je hiljada putniSTAO JE 11,6 ODSTO U doputovaka, što je 8,2 ODNOSU NA ISTI PERIOD odsto, odnolo, odnosno PROŠLE GODINE, KADA sno 6,5 odotputovaSMO IMALI 131,8 HILJADA lo ukupno sto više nego PUTNIKA, KAZAO JE DI147,1 hiljau uporednom du putnika, periodu. REKTOR JOVAN MAČIĆ prenosi Boka “Zadovoljni smo kako se stvaNews. ri realizuju, a sudeći “Broj putnika porastao je 11,6 odsto u odnosu prema najavama avio-prena isti period prošle godine, voznika, pravi posao nam kada smo imali 131,8 hiljada tek predstoji do kraja jula, putnika. Prošle godine smo kao i u naredna tri mjeseca. imali promet od 774 aviona”, Očekujem da ćemo ove gokazao je Mačić. dine ostvariti zacrtani cilj i On je dodao da ima sve vi- prvi put u istoriji aerodroma še posla, što potvrđuje i po- imati ukupan godišnji prodatak da je aerodrom Tivat met veći od milion putnika”, u ponedjeljak imao 24 le- naveo je Mačić. Aerodrom Tivat

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

NAZIV TECG LUKO MIGF AUTK MLIN

NAJVEĆI PROMET CIJENA 2,9434 13,9900 0,0300 3,0000 3,0000

KOLIČINA 940 159 30.000 294 143

OBIM U € 2.766,7600 2.224,4100 900,0000 882,0000 429,0000

PROMJENA 1,50% 91,64% 2,74% 0,00% 0,00%

ISTEKAO ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA P

MARTEKS, LOVĆENIN GRAD DUG PLATILI IM

Saglasnost za odobrenje zahtjeva poreskih dužnika daje Vlada

⌦ Bojana Minić-Despotović Vladina Komisija za naplatu poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika primila je u prethodna četiri mjeseca 24 zahtjeva za plaćanje duga, od kojih su do sada odobrena tri, saopšteno je Dnevnim novinama u Ministarstvu finansija. Rok za podnošenje zahtjeva za plaćanje poreskog duga imovinom istekao je 21. juna, a saglasnost za izmirenje Vlada je dala cetinjskom proizvođaču suhomesnatih proizvoda Martexu, građevinskoj kompaniji Lovćeninvest i Glavnom gradu Podgorica, odnosno Parking servisu i fudbalskom klubu “Budućnost”. “Određeni broj zahtjeva dostavljen je Komisiji za naplatu poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika neposredno i oni su proslijeđeni Poreskoj upravi radi kompletiranja dokumentacije i ispunjenja uslova, a u skladu

Uredbom o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika”, kazali su u Ministarstvu, dodajući da će u narednom periodu cijeniti osnovanost zahtjeva i dostaviti ih Vladi na saglasnost ako budu ispunjene sve pravne pretpostavke.

■ DALI POSLOVNE PROSTORE

Cetinjski Martex, čiji je ukupni poreski dug 258.985

658 HILJADA EURA IZNOSIO JE PORESKI DUG FUDBALSKOG KLUBA “BUDUĆNOST”

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

NAZIV LUKO MONF INSM PLAP MIGF

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

13,9900 0,0193 22,0000 0,1250 0,0300

159 10.000 10 291 30.000

2.224,4100 193,0000 220,0000 36,3800 900,0000

PROMJENA 91,64 19,88 8,91 8,70 2,74

PLAĆANJE PORESKIH DUGOVANJA

NVEST I GLAVNI MOVINOM

eura, dio dugovanja namirio je poslovno-stambenim prostorima vrijednim 154.000 eura, koji će se ubuduće koristiti kao sjedište Agencije za upravljanjem kulturnim dobrom “Istorijsko jezgro Cetinje”. Kompanija Lovćeninvest ponudila je državi četiri poslovna prostora u Podgorici, vrijedna 267.500 eura, koji su ustupljeni na korišćenje Ministarstvu unutrašnjih poslova, za potrebe realizacije Projekta muzeja policije Crne Gore. Poslovne prostore, njih osam, ponudio je i Glavni grad za plaćenje poreskog duga fudbalskog kluba “Budućnost” i Parking servisa, koji je ukupno iznosio 1,13 miliona eura. Riječ je o prostorima koji su do sada služili kao sjedište nacionalnih sportskih saveza, a čija je vrijednost procijenjena na 1,35 miliona eura.

■ IZNOS VEĆI OD 100.000 EURA

Naplata poreskog duga imovinom vrši se shodno Uredbi o

Određeni broj zahtjeva dostavljen je Komisiji za naplatu poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika neposredno i oni su proslijeđeni Poreskoj upravi radi kompletiranja dokumentacije i ispunjenja uslova postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika, koju je Vlada usvojila 11. februara. Poreskim dugom smatraju se obaveze po osnovu poreza, taksi, doprinosa i drugih novčanih davanja utvrđenih propisima sa stanjem na dan podnošenja zahtjeva, a čiji iznos prelazi 100.000 eura. Zahtjev za plaćanje podnosio se Poreskoj upravi.

NAZIV AUTK INMR MLIN TREN TREN-O

Danas potpisivanje ugovora Ugovor za izgradnju Transbalkanskog elektroenergetskog koridora, vrijedan 25 miliona eura, koji finansira Evropska unija, a implementira Njemačka razvojna banka (KfW), biće potpisan danas. Na svečanosti koja će povodom potpisivanja ugovora biti organizovana u Lasti Grbaljskoj govoriće ministar ekonomije Vladimir Kavarić, šef Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Andre Lys, član upravnog odbora KfW za Evropu i Aziju Roland Siler i izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivan Bulatović. Ugovor će potpisati Kavarić, Siler i Bulatović. Izgradnjom ovog koridora obezbijediće se povezivanje Crne Gore sa Srbijom, a nakon toga i Bosnom i Hercegovinom 400-kilovoltnim dalekovodom.

Podignuta bonitetna ocjena Agencija za ocjenu boniteta S&P Global Ratings podigla je Triglav grupi, u okviru koje posluje crnogorsko Lovćen osiguranje, dugoročnu kreditnu bonitetnu i ocjenu finansijske moći sa A- na A. Iz kompanije su kazali da obje bonitetne ocjene imaju stabilnu srednjoročnu prognozu. “S&P Global Ratings je 1. jula podigla dugoročnu kreditnu bonitetnu i ocjenu finansijske moći Triglav grupi, a na taj način i njenom matičnom preduzeću Zavarovalnici Triglav i kćerki firmi Pozavarovalnici Triglav Re”, navodi se u saopštenju, prenosi Mina-biznis.

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 3,0000 0,5300 3,0000 0,0502 0,0503

KOLIČINA 294 201 143 5.000 5.000

OBIM U € 882,0000 106,5300 429,0000 251,0000 251,5000

PROMJENA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Sa poslovnog foruma u Parizu

KOMESAR HAN O ZAPADNOM BALKANU

Restrukturiranje ekonomija izazov za EU

Restrukturiranje ekononici crnogorske privrede iz mija da postanu tržišno orisektora saobraćaja, energejentisane i vođene izvozom i tike i informacionih tehnoinvesticijama, umjesto uvologija (IT). Na samitu, Han je zom i potrošnjom, jedan je naveo da se treba fokusirati od najvećih izazova u prina investicije u uspostavljapremama zemalja zapadnog nju i unapređenju saobraćajBalkana za Evropsku uniju ne i energetske infrastruktu(EU), ocijenio je evropski kore, kao i mreža, da bi se ojamesar za proširenje Johanes čala kičma konkurentnosti Han. tih zemalja. On je na poslovnom fo“Time se stvaraju prilike za rumu, koji je održan u okviposlove i ljude, a takođe doru samita o zapadprinosi razvoju dobronom Balkanu u susjedskih odnosa Parizu, rekao uz promovisanje je da izgledi mira i pomireIZGRADNJA I POVEZIVANJE za članstvo nja”, kazao je SAOBRAĆAJNE I ENERGETnastavljaju Han. SKE INFRASTRUKTURE SU da podstiPrema njeSRŽ NAPORA EVROPSKE ču reforme govim riječiKOMISIJE DA OJAČA INTEma, potrebno i stabilizaciGRACIJE MEĐU ZEMLJAje da zemlje ju u zemljaMA ZAPADNOG BALKAma jugoistočregiona sproveNA SA EU ne Evrope. du reforme u tim “Izgradnja i posektorima. vezivanje saobraćaj“Povezanost se ne odne i energetske infrastruknosi samo na izgradnju infrastrukture već i na njeno ture su srž napora Evropske komisije da ojača integracinajbolje iskorišćavanje. Inje među zemljama zapadnog vesticije bez reformi imaju Balkana sa EU i podstiče njimalo smisla. Tako u energehove evropske perspektive tici nema smisla investirati u kroz konkretne projekte”, reprenosne sisteme ako zemlje kao je Han. nijesu voljne da trguju energijom”, tvrdi Han. Kako je saopšteno iz PriTo bi, kako je ocijenio, učivredne komore (PKCG), poslovni samit je organizovao nilo region “zelenijim”, jer bi Business France uz podršse struja iz obnovljivih izvora, poput one iz crnogorskih ku francuskog Ministarstva ekonomije, a prisustvovali su i albanskih hidroelektrana, mu predsjednik PKCG Velimogla lako izvoziti susjedmir Mijušković i predstavnim zemljama.

ekonomija

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

veliko interesovanje za programe podrške evropske Banke za oBnovU i razvoj

EBRD za skoro 10 godina radila sa oko 600 kompanija u Crnoj Gori

Radnice Koni konfekcije traže otpremnine

Uglavnom su to preduzeća koja su zdrava, koja tačno znaju šta hoće, kažu u EBRD Foto:Reuters

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je za desetak godina postojanja u Crnoj Gori radila sa oko 600 preduzeća, pri čemu je interesovanje crnogorskih kompanija za njihove programe podrške veliko, saopštili su predstavnici te institucije. Predstavnik EBRD Nikolina Perović kazala je da su ukupno radili oko 600 projekata, a da je jedan mali dio toga urađen dva puta sa istim klijentom. “Uglavnom su to preduzeća koja su zdrava, koja tačno znaju šta hoće i jasno im je šta im treba”, rekla je Perović na prezentaciji programa podrške EBRD malim i srednjim preduzećima (MSP), koju je organizovala Montenegro biznis alijansa

⌦----------------------------------------------pogram pruža pomoć iz domena konsultantskih usluga, gdje spadaju intelektualne, koje se odnose na pisanje biznis planova, marketing strategiju, izradu građevinskih rješenja, te raznih softvera

----------------------------------------------⌦

(MBA) u cilju pospješivanja biznisa u Crnoj Gori. EBRD, kako je podsjetila, postoji 25 godina, a u Crnoj Gori desetak, prenosi Mina-biznis. “Banka počiva na finansijskom stubu i drugom koji se odnosi na pružanje savjeta za MSP kroz program Advice for small businesses. U tržištima u tranziciji spajamo konsultansko i tržište MSP u domenu u kom MSP ne može da priušti ili razvije određeni segment svog poslovanja”, navela je Perović. Ona je objasnila da klijent, koji sam ne može da detektuje zašto njegov biznis stagnira neko vrijeme, predstavnici EBRD-a povežu sa konsultantima u Crnoj Gori koji doprinesu boljitku preduzeća.

Novosel Bivše radnice nikšićke Koni konfekcije okupile su se ispred prostorija te kompanije u znak upozorenja, zahtijevajući povezivanje staža za dvije godine, otpremnine i pokretanje proizvodnje. U Koni konfekciju je stečaj uveden prije više od tri i po godine, a 40 zaposlenih završilo je na Birou rada. Od tog broja je njih pet ostvarilo pravo na privremenu penziju i dvije na naknade po osnovu rođenja troje djece. U ime okupljenih radnika, Milijana Novosel je podsjetila je da je novi tender za fabriku raspisan u petak i da je kupoprodajna cijena smanjena na 470 hiljada eura. J.L.

ministarstvo ekonomije

Finansijska podrška za šest cnogorskih klastera

Ministarstvo ekonomije dodijeliće tokom ove godine finansijsku podršku za šest crnogorskih klastera, koji će na taj način imati priliku da unaprijede svoje kapacitete u smislu obuka, razmjene iskustava, kadrovskih resursa, raznih vidova promocije i nabavku proizvodne opreme. Na Javni poziv za učešće u Programu podsticanja razvoja klastera u Crnoj Gori dostavljeno je ukupno 11

aplikacija, što je značajno veći broj u odnosu na broj zainteresovanih klastera prethodih godina. “Odobrena pomoć Ministarstva ekonomije je do 50 odsto, odnosno do 65 odsto (uvećano za 15 odsto klasterima iz manje razvijenih jedinica lokalne samouprave) ukupnih opravdanih troškova, u iznosu najviše do 10.000 eura (bez PDV-a), po jednom aplikantu i Projektu”. Foto:Iva Mandić

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

hronika

AKCIJe NIKŠIĆKe POLICIJe

Oduzeta veća količina oružja i eksploziva

KrIvIčNA PrIJAvA zbOg zLOuPOtrebe sLužbeNOg POLOžAJA

Carinici osumnjičeni da su omogućili ilegalnu trgovinu Policijski službenici odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta podnijeli su juče krivičnu prijavu protiv dva carinika iz Berana zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom kontrole roba i putnika na graničnom prelazu Dračenovac. Carinici B.B. (32) i N.G. (34) osumnjičeni su da su 17. decembra prošle godine, prilikom pregleda “mercedesa” beogradskih registarskih oznaka, kojim je upravljao I.M. iz Novog Pazara skinuli carinska obilježja Republike Srbije te pritom propustili da stave crnogorske plombe na tovarnom dijelu auta. Propuštanjem ove

hiljada eura iznosi vrijednost neocarinjene robe koja je oduzeta na graničnom Prelazu dračenovac službene radnje, carinici su, kako sumnjaju u policiji, omogu-

ćili I.M. da izvrši krivično djelo nedozvoljena trgovina robe koja nije carinjena. Ukupna vrijednost neocarinjene robe iznosi 6.067 eura a bila je smještena u tovarnom dijelu “mercedesa” koji se kretao od GP Dračenovac do Bijelog Polja. Zbog nelegalnog uvoza ovu robu su na graničnom prelazu oduzeli službenici CB Bijelo Polje, navodi se u saopštenju. O događaju je obaviješten Osnovni državni tužilac u Rožajama koji je, kako je saopšteno, naložio da mu se i I.M. privede na dalju nadležnost uz krivičnu prijavu zbog krivičnog djela “nedozvoljena trgovina”. S.K.

U više akcija koje su pro- ke, prenosi portal Onogošt. teklih desetak dana sproveOsim toga, prilikom preli službenici nikšićke polici- tresa kuće i pomoćnih objeje, kod trojice njihovih su- kata Nikšićanina Nikole Migrađana pronađena je veća trovića (36) policija je prokoličina naoružanja našla pušku “CZ”. i eksploziva u ileMinulih dana pregalnom posjedu. tresani su i objekti Kod Bobakoje koristi Nikna Matijašićanin Jovan ševića (38) Kovačević (58) policija je 23. i tom prilikom juna pronašsu policijski la osam klaslužbenici prosova eksplozinašli M-24 kalibra 7.9 milimeva, oko tri metra tara, pušku “Breša”, detonirajućeg štapina, puška M48, 17 ko- Ilustracijapušku nepoznate marke, mada metaka kalibra 7.9 mi- lovačku pušku kalibra 16 milimetara, po dvije cijevi i za- limetara, revolver – kolt i 100 tvarača i udarnu iglu od puš- komada municije.

PrOmOCIJA u sPOrtsKOm CeNtru

Policijska akademija proslavlja jubilej Policijska akademija u Danilovgradu proslavlja desetogodišnjicu postojanja i sjutra će sa početkom u 10 časova u Sportskom centru organizovati promociju osme generacije Osnovnog obrazovanja za zanimanje policajac. Na svečanosti će se obratiti ministar prosvjete Predrag Bošković, ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović, direktor Uprave

policije Slavko Stojanović i direktor Policijske akademije Rajko Peković, a pripremljen je i prigodan kulturno-umjetnički program, saopšteno je juče iz JU Viša stručna škola Policijska akademija. Gosti promocije biće domaći i inostrani partneri Policijske akademije. Inače, trideset dva akademca uspješno završava dvogodišnje školovanje. S.K.

hronika

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

ranjeni kotoranin se iz novosadske bolnice vratio u crnu goru

Kašćelan iz aviona pravo u policiju Kotoranin Slobodan Kašćelan (53), koji je prije 15tak dana teško ranjen u Novom Sadu, doputovao je preksinoć u Crnu Goru, nakon čega je sa njim iste noći obavljen informativni razgovor u kotorskoj policiji, saznaju Dnevne novine. Kašćelan, koji u policijskim i evidencijama ANB-a važi za vođu jedne od zavađenih kriminalnih grupacija u Kotoru tzv. Kovačkog klana, doputovao je avionom iz Beograda na tivatski aerodrom, gdje ga je registrovala granična policija, a sačekali su ga i inspektori kriminalističke policije. Prema nezvaničnim informacijama, Kašćelan crnogorskoj policiji, kao i njihovim kolegama iz Srbije, nije dao nikakve podatke o saznanjima ko je imao motiv da isplanira, organizuje i izvede pokušaj njegove likvidacije. “Ipak, u toku je intenzivna razmjena informacija sa srpskom policijom kako za ovaj

Sa uviđaja nakon pucnjave u Novom Sadu

I Vučković saslušan

Kako bi preduprijedila nove obračune na tamošnje tle, policija susjedne države ispratila je Kašćelana čim se zaliječio od teške povrede stomaka, nastale ustrjelnom ranom. DN saznaju da je isto učinjeno i sa Vučkovićem, koji je u Crnu Goru, takođe avionom, doputovao prošlog ponedjeljka. “I sa Vučkovićem je po istoj proceduri, odmah nakon slijetanja na aerodrom Tivat, obavljen razgovor”, objasnio je izvor DN.

slučaj, t a ko i za druge mafijaške obračune grupacija iz Crne Gore”, kazao je sagovornik DN. On je apostrofirao da je Kotor ponovo pod pojačanim policijskim nadzorom, zbog bojazni da bi se kriminalni sukobi mogli nastaviti. Podsjećamo, Kašćelan je

ranjen 26. juna u Novom Sadu, kada je sa najmanje 15 projektila izrešetan “audi A6” u pokretu, u kojem sa nalazio sa tjelohraniteljem iz Herceg Novog Vladimirom Vučkovićem (40), a koji je prošao sa lakšim povredama. Napad se desio samo dva dana nakon što je Kašćelan stigao u taj grad. “Dvojica Crnogoraca kretali su se “audijem” iz Ulice Vase Stajića i skrenuli

u Sremsku ulicu, kada ih je presreo motor na kojem su, kako se vjeruje, bili motociklista i njegov suvozač, koji je ispalio umalo kobne rafale. Obojica su imali kacige, brzo su odjurili dalje, a vozilo u kojem su bili Kašćelan i Vučković zaustavilo se pokraj bašte jednog od lokala, kada je pozvana policija i hitna pomoć. Brzo se napravila gužva oko njih, a policija je

blokirala sve ulice, ali napadačima za sada nijesu ušli u trag”, ispričao je sagovornik blizak istrazi. Srpska policija za sada nema opipljivih dokaza ko stoji iza napada na Kašćelana, koji je gotovo preslikao kotorske krvave sukobe. Navodno, sada je sve u fazi provjere pretpostavki, koje se vežu i za događaje u Crnoj Gori. J.M.

krivična prijava protiv podgoričanina

Službenici policijskog Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta podnijeli su juče krivičnu prijavu protiv D.N. (46) iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje i zloupotreba kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaćanje, saopšteno je juče iz Uprave policije. Osumnjičeni je, kako se sumnja, u 37 posebnih transakcija sa bankovnih računa stranih vlasnika uz pomoć skimovanih (falsifikovanih) kartica na svoj račun preko POS terminala jedne komercijalne banke prebacio novac u ukupnom iznosu od 35.038 eura. “Međutim, kada je ovo

Foto: Vladimir Rys

Osumnjičen da je sa računa stranaca skinuo 35.038 eura

osumnjičeno lice, kako se sumnja, pokušalo da podigne novac u navedenom iznosu, banka nije odobrila već su bankarski službenici obavijestili službenike Uprave policije o postojanju indicija da se radi o sumnjivim transakcijama”,

navodi se u saopštenju policije. U toj službi ističu da će nestali novac vlasnicima biti vraćen u proceduri koju propisuje banka. Osumnjičeni Podgoričanin nije uhapšen već je prijava protiv njega podnijeta u redovnom postupku. S.K.

potvrđena presuda

Držali heroin radi prodaje Apelacioni sud potvrdio je presudu Sehadu Gutiću osuđenom na tri godine zatvora zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Istom presudom Vesna Gutić osuđena je na godinu i osam mjeseci zatvora za isto krivično djelo. Prema navodima pre-

sude oni su 28. decembra 2014. godine oko 16 sati zajedno radi dalje prodaje držali heroin. U blizini pomoćnog stadiona FK Kom ispod betonske ploče optuženi su sakrili 49,85 g heroina koji je bio upakovan u pvc kesi. Prvostepenu presudu u Višem sudu u Podgorici izreklo je krivično vijeće sudije Vesne Pean. S.K.

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

HRONIKA

SVJEDOČENJE U SLUČAJU MIJA MARTINOVIĆA

LJEŠKOVIĆ: PROTIV NAS SE VODIO GERILSKI RAT

U jučerašnjem svjedočenju u Osnovnom sudu u Podgorici doskorašnji komandant SAJ-a Radosav Lješković kazao da nije vidio prebijanje Podgoričanina Foto: Dejan Lopičić

Suspendovani komandant specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Radosav Lješković kazao je juče na suđenju za prebijanje Milorada Mija Martinovića da je, u noći protesta DF-a 24. oktobra, vidio kako službenici kojima je bio nadređen uvode neku osobu u ambulantna kola, te da je tek sjutradan saznao o kome je riječ. Te se večeri, kako je kazao, protiv službenika SAJ-a vodio gerilski rat u kojem su bili prinuđeni da brane sopstvene živote. “Posipani smo benzinom, gađani molotovljevim koktelima, kamenicama što je dodatno izazvalo psihozu kod pripadnika SAJ-a. Žao mi je ako je ko stradao, bilo je vanredno stanje, vodio se gerilski rat, mi smo bili prinuđeni da prvo sačuvamo sebe, pa onda sve ostale”, kazao je Lješković svjedočeći u Osnovnom sudu u Podgorici gdje se vodi postupak protiv službenika SAJ-a Bora Grgurovića i Gorana Zejaka. On je ispričao da se ka licu mjesta uputio pošto mu je javljeno da je neka osoba autom probila policijski koridor, da je pokušala da ubije policajca i da hoće da pobije ljude. Incident, kako tvrdi, nije vidio već je stigao u trenutku kada su SAJ-oci unosili Martinovića u medicinsko vozilo, a o kojim je kolegama riječ nije mogao da se opredijeli jer su svi imali iste uniforme i gas maske. “Nijesam mogao identifikovati nikog od onih koji su bili oko mene, niti te koji su ubacivali lice u vozilo, sa mnom u vozilu su bila dva lica, ali ne znam ko su... u početku smo bili postavljeni po formacijama, ali se to mijenjalo, kao i sastav ljudi u vozilima”, naveo je on. Nakon incidenta, Lješković je, kako je tvrdio juče u

ZA SLUČAJ SAZNALI IZ MEDIJA U NASTAVKU SUĐENJA JUČE SU U OSNOVNOM SUDU U PODGORICI SVJEDOČILI SAJ-OVCI BRANKO ŠĆEKIĆ I IVAN TOKOVIĆ KOJI SU TVRDILI DA NIJESU UČESTVOVALI U PREBIJANJU MARTINOVIĆA I DA SU O TOME SAZNALI IZ MEDIJA. sudnici, od službenika tražio da sačine izvještaj o upotrebi sredstava prinude vezano za kompletnu akciju, a kako u pojednačnim izvještajima niko nije pomenuo Martinovića, preko komandira timova je navodno pokušao da prikupi obavještenja o ovom događaju. “Kako nijesam mogao ni u koga da uperim prstom, napravili smo zajednički izvještaj koji smo svi potpisali”, kazao je Lješković. Grgurović i Zejak su ranije prilikom iznošenja odbrane tvrdili da su radili svoj posao u skladu sa zakonom i da nijesu prekoračili službena ovlašćenja. Oni se terete da su počinili krivično djelo mučenje u sticaju sa krivičnim djelom nanošenje teških tjelesnih povreda. Nakon što je podignuta optužnica, tužilaštvo je pokrenulo odvojeni postupak i protiv Lješkovića zbog sumnje da je podređenim kolegama pomogao da izvrše krivično djelo. Optužnica je već stupila na pravnu snagu i od tog trenutka ovaj komandant SAJ-a je suspendovan. S.K.

Šteta na autu 41.846 eura Pravni zastupnik Milorada Martinovića, advokat Velibor Marković predložio je juče sudu da izvrši uvid u spise vanparničnog predmeta u kome je, kako je naveo, vještak procijenio

da je šteta na Martinovićevom vozilu 41.846 eura, a ne 16.000 eura, kako je procijenilo tužilaštvo. On je objasnio da od toga zavisi i pravna kvalifikacija krivičnog djela.

Marković

DRUŠTVO

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

NOVI DIREKTOR ZZZCG PODNIO KRIVIČNU PRIJAVU PR

MILOŠEVIĆ: OTUĐILI 39 JELIĆ: SVE ŠTO JE SAO A ktuelni direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević podnio je krivičnu prijavu protiv bivših direktora te institucije Vukice i Zorana Jelića zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i nezakonitog pribavljanja imovine. Reagujući na to, Jelić je kazao da je riječ o neosnovanoj optužbi, te da je novac zaradio. Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Rade Milošević podnio je krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu zbog sumnje na kršenje članova 416 i 417 Krivičnog zakona protiv bivše direktorice ZZZCG Vukice Jelić i njenog supruga, poslanika DPS Zorana Jelića. Kako

je kazao, Vukica Jelić se sumnjiči da je zloupotrijebila službeni položaj i nesavjesno vršila dužnost “na način što je suprugu omogućila da ne obavlja radne zadatke, da ne dolazi na posao, a da pritom uredno dobija platu”.

■ MILOŠEVIĆ: NIJE

DOLAZIO NA POSAO ŠEST MJESECI

“Ono za šta ja imam dokaze, odnosi se na period u 2016. godini s obzirom da sam ograničen leks specijalisom. Samo u ovoj godini, budžet Crne Gore je oštećen za preko 4.200 eura, a za period za koji sumnjam da Jelić nije dolazio na posao, od 2012. do 2016. godine, za više od 39.000 eura je oštećen budžet. Protiv Jelića je podnijeta prijava kao odgovornog lica koji je zloupotrijebio službeni položaj i nesavjesno obavljao svoju dužnost i na taj način nezakonito pribavio imovinsku korist”, objasnio je Milošević. On tvrdi da je tužilaštvu predao dobar dio dokaza, u vidu evidencije zaposlenih. “Do kraja maja 2016. godine za sektor u kom je Jelić zaposlen po sistematizaciji aktuelnoj u Zavodu, vidjećete da on nijedan dan nije

Milošević: Krivična prijava protiv mene neosnovana

Na pitanja novinara da li je protiv njega bila podnijeta krivična prijava, Milošević je odgovorio da jeste, ali da je ona bila neosnovana. “Koliko se sjećam, jednom je protiv mene podnijeta krivična prijava koja je bila neosnovana. Protiv mene se ne vodi nikakav postupak. Niti se ikada vodio”, naglasio je Milošević. Prema njegovim riječima, njegovo zanimanje nije opozicionar, a samo je jednom bio zvanično član neke partije. “Bio sam zvanično član samo

Pozitivne Crne Gore u periodu od avgusta 2012. godine do momenta kada smo kolektivno ja, gospodin Abazović i taj dio ljudi napustili stranku. Bio sam aktivan, a bio sam i odbornik kada se desila korupcija u lokalnom parlamentu i bio jedini koji je javno glasao za opoziciju. Što se tiče ostalih političkih partija, koliko znam nijesam bio član, a ne mislim da bi to bila neka mana jer u modernim demokratijama ljudi četiri, pet puta promijene svoje političko mišljenje”, predočio je Milošević.

boravio u ZZZCG. Za sve te mjesece sam obezbijedio dokaze u smislu svih kopija platnih listi na kojima se vidi da je on uredno primao zaradu. Osnovano sumnjam da je taj period mnogo duži. Pored toga ponudio sam tužilaštvu i izvještaje o korišćenju godišnjih odmora gdje se vidi da Zoran Jelić u određenom periodu nije koristio odmore. Dostavio sam kopije platnih naloga

koje je potpisivala bivša direktorica”, kazao je Milošević. On je naveo da će, u slučaju pokretanja postupka, dostaviti dodatne dokaze koji će “nedvosmisleno ukazati na to da za navedeni period Jelić nije boravio u Zavodu za zapošljavanje”. Ka-

ko je dodao Jeliću, koji je inače u Zavodu radio kao samostalni savjetnik za koordinaciju i praćenje procesa rada za razvoj ljudskih resursa, prekinut je radni odnos neposredno prije dolaska Miloševića na mjesto direktora. “Nažalost, očigledno je da je Zavod za zapošljavanje bio privatizovan od strane porodice Jelić i želim da prestane takva praksa. Očekujem opstrukciju od gospođe Jelić u smislu vršenja pritiska na radnike, pokušaja falsifikovanja dokumentacije, u tim slučajevima ću primjenjivati zakon i svako slično ponašanje tome će biti sankcionisano”, istakao je Milošević.

■ JELIĆ: PARE MI

NIJESU POKLONJENE

S druge strane, reagujući na ove izjave, Jelić je kazao da je riječ o glupostima i lažima, te da je Milošević pokazao neprofesionalizam. “To su gluposti. Sve što je Milošević saopštio je laž. Pokazao

Nastavlja se projekat Stop sivoj ekonomiji Upitan za reakciju povodom odbacivanja krivične prijave od Specijalnog tužilaštva protiv projekta “Stop sivoj ekonomiji”, Milošević je saopštio da on zvanično nije obaviješten da je ta tužba proglašena neosnovanom. “Zvanično nijesam dobio informaciju da su krivične prijave podnijete protiv programa Stop sivoj ekonomiji neosnovane. To sam pročitao u Dnevnim novinama. Ja nijesam podnosilac te krivične prijave. Najvažnija stvar, imajući u vidu da se radi o zapošljavanju 100 ljudi, zauzeo sam se i uspio da projekat krene. I prije nego što smo dobili informaciju iz novina da je odbijena tužba, ni u jednom momenMilošević

tu nijesam rekao da će projekat biti stopiran, osim ako se pokrene slučaj. Svi potpisnici sporazuma, a to je bio prvi uslov da projekat krene, su potpisali, uključujući i tri opoziciona ministra, Marića, Konjevića i Danilovića. Sastaću se i sa učesnicima u projektu, koji će angažovati te ljude. Rang lista je gotova, proces ocjenjivanja je završen i vrlo brzo će ti mladi ljudi dobiti priliku i sve ću uraditi da se taj proces završi prije raspisivanja izbora”, istakao je Milošević. On je dodao da će od kada je došao na funkciju ZZZCG, preko 500 ljudi biti angažovano. “Radim posao odgovorno i spreman sam da podnesem kritiku određenih opozicionih političkih stranaka. Moj zadatak nije da stopiram zapošljavanje nego zloupotrebu državnih resursa”, naveo je Milošević.

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

ROTIV BIVŠIH DIREKTORA

9.000 EURA OPŠTIO JE LAŽ Vojinović: Jelić nije zloupotrijebio položaj

Navode novog direktora ZZZCGa demantovao je pomoćnik direktora te institucije u Sektoru za razvoj ljudskih prava, koordinaciju i praćenje procesa rada Danilo Vojinović. On je saopštio da Zoran Jelić nije zaposlen u ZZZCG-u. U prethodne četiri godine, kako kaže, bio je raspoređen na poslovima službenika u Zavodu, a da je u cijelom periodu obavljao i dužnost poslanika u Skupštini Crne Gore, u skladu sa Zakonom. “Nije bilo nikakve zloupotrebe u ovom radnom angažmanu, što se može vidjeti iz činjenice da je Jeliću poslanička plata umanjena za iznos plate u ZZZCG-u. To mogu potvrditi akta iz Zavoda i Skupštine, a može se vidjeti i iz javno prezentiranih podataka iz imovinskog kartona”, je neprofesionalizam i nestručnost, a osim toga nije ni politički kompetentan da saopštava takve podatke koji služe za jednokratnu upotrebu. Osim toga, Milošević je tako pokazao da ne poznaje sistem funkcionisanja izvršne vlasti. Poslanik mo-

Jelić

istakao je Vojinović. On negira i da Jelić nije dolazio na posao u Zavod. “Naravno da jeste. Svoje radne obaveze obavljao je u skladu sa tehnologijom rada institucije. Kao veliki poznavalac prilika i odnosa na tržištu rada veoma je bio aktivan u Zavodu, kada su to dozvoljavale njegove obaveze poslanika, pa su se usklađivali radno vrijeme i radni zadaci”, tvrdi Vojinović. Prema njegovim riječima, Jelić nije imao obavezu da upisuje prisustvo na poslu, što nije ni propisano zakonom. “Mada, u Zavodu je bila praksa vođenja evidencije prisustva službenika, što se nije odnosilo na Jelića, zbog brojnih obaveza i značaja posla koji je obavljao u Skupštini i njenim radnim tijelima”, zaključio je Vojinović. že obavljati svoju poslaničku funkciju i iz radnog odnosa u drugoj instituciji što je slučaj sa devet poslanika u crnogorskom parlamentu”, rekao je Jelić. To dalje znači da mu oko 39 hiljada eura, koliko je Milošević izračunao da je Jelić dobio od Zavoda od 2012. do maja ove godine, nijesu poklonjene. “Pa, naravno da sam zaradio taj novac. Moja plata je iznosila od 500 do 525 eura”, rekao je on. M.I.CdM

HILJADE I DVJESTA EURA SAMO U OVOJ GODINI OŠTEĆEN JE BUDŽET CRNE GORE, TVRDI MILOŠEVIĆ

“To su gluposti. Sve što je Milošević saopštio je laž. Pokazao je neprofesionalizam i nestručnost, a osim toga nije ni politički kompetentan da saopštava takve podatke koji služe za jednokratnu upotrebu. Osim toga, Milošević je tako pokazao da ne poznaje sistem funkcionisanja izvršne vlasti. Poslanik može obavljati svoju poslaničku funkciju i iz radnog odnosa u drugoj instituciji što je slučaj sa devet poslanika u crnogorskom parlamentu”

DRUŠTVO

UCG: KONKURS ZA DRUGI UPISNI ROK

Slobodno ostalo 727 mjesta

Univerzitet Crne Gore (UCG) raspisaće danas konkurs za upis na prvu godinu studija u drugom upisnom roku u akademskoj 2016/2017. godini. Mjesta ima za 130 budžetskih i 597 samofinansirajućih studenata. “Na Fakultetu dramskih umjetnosti preostalo je 19 budžetskih mjesta, Fakultetu likovnih umjetnosti šest, Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje 12, Filološkom 14, Filozofskom 10, Mašinskom 17, Metalurško-tehnološkom 30, Muzičkoj akademiji 20 i Prirodno-matematičkom fakultetu dva mjesta”, istakli su iz UCG. Za studente koji će sami snositi troškove školovanja, dodaju, mjesta ima na Arhitektonskom fakultetu šest, Biotehničkom 45, Ekonomskom - Bijelo Polje 23, Fakultetu dramskih umjetnosti 16, Fakultetu likovnih umjetnosti četiri, Fakultetu političkih nauka 10, Pomorskom 31, Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje 71, Fakultetu za turizam i hotelijerstvo 85, Filološkom 97, Filozofskom 43, Građevinskom 32, Mašinskom 71, Metalurško-tehnološkom 33 i Prirodno-matematičkom fakultetu 30. “Prijave na konkurs podnose se sjutra, 7. jula, a kandidati, uz prijavu, podnose originalnu diplomu o položenom maturskom, odnosno stručnom ispitu, originalna svjedočanstva o završenom I, II, III i IV razredu, biometrijsku ličnu kartu ili kopiju izvoda iz matične knjige rođenih i kopiju uvjerenja o državljan-

Mjesta za 130 budžetskih i 597 samofinansirajućih studenata

stvu, ovjerenu kopiju diplome Luča ili njoj ekvivalentne diplome, diplomu (ili ekvivalentni dokument) o osvojenoj prvoj ili drugoj nagradi na državnom takmičenju srednjoškolaca”, saopšteno je sa UCG. Strani državljanin podnosi i dokaz o poznavanju jezika na kome se izvode studije, izuzev u slučaju da je završio srednju školu na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. “Kandidati koji nemaju diplomu o položenom maturskom, odnosno stručnom ispitu, uz prijavu za upis podnose i izjavu da se prijavljuju i za polaganje testova, ukoliko žele da se izjednače sa kandidatima koji su polagali eksterni maturski, odnosno stručni ispit. Polaganje testova iz dva predmeta od značaja za savladavanje izabranog studijskog programa za kandidate koji nijesu imali maturski, odnosno stručni ispit koji se polaže eksterno, biće organizovani u petak, 8. jula “, objašnjeno je sa UCG. Dopunski ispiti za fakultete i akademije koji ih organizuju, polažu se u ponedjeljak, 11. jula prema rasporedu koji će biti istaknut na oglasnoj tabli univerzitetskih jedinica. Upis kandidata i izdavanje uvjerenja izvršiće se zaključno sa utorkom, 12. jula. Radi implementacije principa afirmativne akcije, za osobe sa invaliditetom i pripadnike manjinske zajednice Roma i Egipćana, ukupan broj za svaki studijski program povećava se za jedan odsto. J.V.Đ.

društvo

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

UDG: UsPješnO ReAliZOVAn PRVi KAMP ZA tAlente

Učesnicima besplatna školarina za prvu godinu Prvi Kamp za mlade talente koji je namijenjen podsticanju mašte, kreacije i inovacije talentovanih đaka osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori uspješno je realizovan od 30. juna do 5. jula pod pokroviteljstvom Univerziteta Donja Gorica. Polazeći od pretpostavke da se talenat otkriva kroz igru i multidisciplinarnost, cilj organizatora kampa bio je, kako je saopšteno, da probudi radoznalost, podstakne kritičku misao i sklonost ka stvaranju novih ideja u glavama najmlađih kao i da ih ohrabri da njeguju svoju drugojakost. Đaci su imali priliku da slušaju teme iz oblasti biologije, ekologije, matematike, informatike, umjetnosti... “Talenat znači biti drugačiji – biti prvi. Da bi se talenat razvio, potrebno je razvijati radoznalost. Radoznalost je ljubav prema traganju, stalnom traganju, a ambicija je ljubav prema

Kruna pohađanja kampa jeste prezentacija lika i djela ličnosti čije ime nosi njihova grupa. Petodnevni boravak na Cetinju, uspio je raznovrsnom agendom zamijeniti modernu tehnologiju

vidljivom uspjehu! ... Biti najbolji ne znači da ste automatski talentovani. Može da znači da ste radni, odgovorni da poštujete red, poredak. Talenat vas vodi da ste prvi! Da prvi nešto otkrijete, da ste prvi nešto smislili, da ste prvi nešto izmislili, da ste prvi nešto kreirali, inovirali, preduzeli, da ste prvi dali neku ideju! Bil Gejts je “pronašao” prvi računar ali nije najbolji informatičar u svijetu!”, istakao je otvarajući kamp rektor

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO „Komunalno” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – betonske kante sa metalnim uloškom, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 16.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 013415 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 05. 07. 2016. godine. Lice za davanje informacija Duško Marković, telefon 033/452-562, e-mail duma@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Skupština Crne Gore, Podgorica, Bulevar Sv.Petra Cetinjskog 10, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluga održavanja audio-video opreme i pratećeg softvera ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 00-56/16-54/1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me_ dana 5. jula 2016. godine. Lice za davanje informacija Marija Vulić, telefon 067/576-384, e-mail marija.vulic@skupstina.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Ministarstvo kulture, Njegoševa, Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Kancelarijskog materijala, za potrebe Ministarstva kulture, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00€. Tenderska dokumentacija broj UPI 02-10/6 od 05.07.2016. godine, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 05.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Milica Vušurović, telefon 041 232-891, e-mail: milica.vušurović@mku.gov.me.

Na osnovu člana 62 stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Prijestonica Cetinje, ul. Bajova br. 2 Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Hitna sanacija “kolapsa” terena gradske saobraćajnice dijela Ivanbegove ulice, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 22.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 15-10Š/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 05.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Milica Jablan, telefon 041/232-373, e-mail javne.nabavke@cetinje.me.

UDG prof dr. Veselin Vukotić. Učesnici programa bili su podijeljeni u pet grupa: Petar II Petrović Njegoš, Albert Ajnštajn, Leonardo da Vinči, Nelson Mendela, Muhamed Ali i Majka Tereza dok su uz pomoć domaćina grupa razvijali svoju radoznalost i inovativnost. “Kruna pohađanja Kampa jeste prezentacija lika i djela ličnosti čije ime nosi njihova grupa. Petodnevni boravak na Cetinju, uspio je raznovrsnom agendom zamijeniti modernu tehnologiju. Svaki dan počinjao je jutarnjom gimnastikom u 07.00, a završavao u 23.00, kada su učesnici odlazili na spavanje”, navodi se u saopštenju i ističe da su tri kampera stigavši prvi do Mauzoleja na Lovćenu osvojili stipendiju za postdiplomske studije dok su ostali učesnici kampa za talente dobili besplatnu školarinu za prvu godinu studija na UDG-u. J.V.Đ.

POVODOM ZARADA

Sindikat prosvjete traži sastanak sa ministrom Raškom Konjevićem

Sindikat prosvjete zatražio je sastanak sa ministrom finansija Raškom Konjevićem povodom izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Sindikat prosvjete, kako je naveo predsjednik Sindikata Zvonko Pavićević, smatra da obrazovanje zajedno sa zdravstvom predstavlja osnov svakog naprednog, demokratskog i prosperitenog društva, i da od tih djelatnosti zavisi budućnost čitavog društva. “Zahtijevamo da, cijeneći navedene činjenice, uključite u razgovore i saslušate argumente Sindikata prosvjete Crne Gore u vezi sa izmjenama i dopunama zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru”, naveo je Pavićević. On je u pismu ministru naveo da je Sindikat, zajedno sa kolegama iz Unije slobodnih sindikata, od samog početka podržao ideju i proklamovane principe da se zarade zaposlenih, kroz donošenje Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, učine tran-

Pavićević

sparentnim i pravičnim jer je, dodao je, vladao opšti haos u sferi zarada. “Međutim, od samog početka bili smo kritički nastrojeni u vezi sa pojedinim rješenjima iz navedenog zakona, posebno protiv enormnog uvećanja zarada funkcionera obuhvaćenih tabelama A, B, C. Naše nezadovoljstvo se pokazalo opravdanim, jer se većina zakonskih rješenja odrazila nepovoljno i nepravedeno za većinu zaposlenih u javnom sektoru”, kazao je Pavićević, istakavši da se Sindikat prosvjete, zajedno sa sindikatima zdravstvenih radni-

ka, nije prepoznao u tom zakonu, iako su djelatnosti koje obavljaju izuzetno važne i od javnog interesa. Pavićević dodaje da podržavaju kolege iz oblasti zdravstva, Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, odnosno sve zaposlene koji su svrstani u kolonu D, i zahtijevaju da se kroz izmjene i dopune Zakona o zaradama u javnom sektoru zaposlenima u prosvjeti uvećaju zarade i usklade sa koeficijentima zaposlenih za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo, odnosno podnivo obrazovanja. J.V.Đ.

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

CRNA GORA

budva: GS traži Naplatu parkiraNja u rafailovićima

Milionski gubici zbog nenaplaćivanja garaže

evladino udruženje Budvanski građanski savez zatražilo je od Opštine da u roku od sedam dana počne naplatu parkiranja u garaži u Rafailovićima i time spriječi njenu dugogodišnju protivzakonitu upotrebu.

Garaža, napravljena davne 2008. godine u Rafailovićima, godinama je u besplatnoj upotrebi, iako je njena izgradnja koštala Opštinu više miliona eura. Upravo čelnik ovog NVU Radomir Glendža ukazivao je na malverzacije opštinskog rukovodstva oko izgradnje, a juče na konferenciji za novinare pozvao je novu gradsku upravu da garažu stavi u funkciju i počne sa inkasiranjem prijeko potrebnog novca. “Još 2008. godine garaža u Rafailovićima stavljena je u funkciju, nakon što je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora, na zahtjev Sekretarijata za investicije, donio rješenje kojim se odobrava privremena lokacija za objekat. Ugovorom se daje na korišćenje garaža u Rafailovićma preduzeću ‘Parking servis’ za obavljanje svojih redovnih djelat-

nosti, a potpisan je od strane tadašnjeg predsjednika opštine Budva Rajka Kuljače i tadašnjeg i sadašnjeg direktora Javnog preduzeća Dragana Liješevića. Po dobijenom atestu za elektroinstalacije i plaćene fakture za odvoz smeca, pribavljena je potrebna dokumentacija i stvoreni su uslovi da garaža radi. “Nažalost, iz neobjašnjivih razloga radila je samo osam dana. Kako tada, tako i danas, čime je pričinjena višemilionska šteta”, kazao je Glendža. On je naveo da spornih 79 kvadrata privatne imovine porodice Rafailović na kojoj je izgrađena garaža, pred sudom je aktivno tek od 2013, nakon brojnih neuspjelih usmenih pokušaja za dogovorom. “Privatna imovina nekih drugih lica u iznosu od više stotina hiljada eura je isplaćena još davne 2006. i 2007.

godine. To je tužna slika naše Opštine, u koju su nas doveli oni kojima je većina građana ili eventualno, neki fantomski glasači ukazali povjerenje na izborima”, kazao je Glendža. On je dodao da je već deveta sezona kako garaža ne prihoduje ni centa, jer se u njoj besplatno parkiraju. “I danas je ona puna vozila, ima ih mnogo više od 260, koliko je njen maksimalni kapacitet. Da je naplaćivan parkig proteklih devet sezona, samo u period od 15. juna do 15. septembra po cijeni od 0,5 eura po satu, Opština bi inkasirala 2,5 miliona eura, ili četiri miliona da je cijena po satu bila 0,8 eura, ili čak pet miliona eura, da je naplaćivan parking jedna euro po satu, a to je i najrealnija cijena. Ako na iznos koji je ostao nezarađen svih proteklih godina, dodamo više od 3,5 miliona opljačkanog novca na ime izgradnje garaže, lako je uvidjeti koliki je minus u opštinskoj kasi. Nažalost, do sada naše reakcije ne proizvode nikakvu odgovornost za bilo koga”, kazao je Glendža. N.L.

tivat: GradSka plaža preuređeNa u hotelSku

Hotel “La roche” dobio plažu

Dio gradske plaže u centru Tivta preuređen je u hotelsku, koju će za svoje potrebe koristiti hotel “La roche”, čije se otvaranje očekuje do 15. jula. Izvršni direktor firme “Olive Investments” Milić Peković istakao je da zahtjev investitora, da se dio gradske plaže preuredi u hotelsku, prihvatilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Odobrenje je stiglo nakon usvajanja izmjena i dopuna Plana privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2016-2018. godina, koji je usvojila Vlada. Preimenovanje javnog kupališta u hotelsko je izvršeno u cilju upotpunjavanja ugostiteljskih usluga luksuznog hotela sa pet zvjezdica, a planirano je i postavljanje uslužnog bara i toaleta kao i kabina za presvlačenje. “Uz dvije zelene površine, plaža od 750 kvadrata, prekri-

vena je posebnom betonskom podlogom na koju će se u dijelu kod plažnog bara postaviti i drvena podloga slična brodskoj palubi”, kazao je Peković. Predviđeno je 156 mjesta za posjetioce, koji će na raspolaganju imati ležaljke, plažni bar površine 15 kvadrata, dva toaleta i svlačionice. Projekat

je radio studio “Articons Architects”. Mali butik hotel “La Roche” kategorije pet zvjezdica ima devet apartmana sa 12 soba, restoran i kafe bar. Površina prelazi 1.320 kvadrata, na četiri nivoa – podrum, prizemlje i dva sprata. Na vrhu zgrade nalazi se bazen i spa. Z.K.

Glendža ispred garaže u Rafailovićima

Zatvoriti garažu i spriječiti protivzakonitu eksploataciju Glendža je pozvao Opštinu da stavi garažu u funkciju, a Komunalnu policiju da ne “zatvara oči” i primijeni zakon, zatvori garažu i spriječi dugogodišnju praksu njene protivzakonite eksploatacije.

“Neispunjenje traženog po ko zna koji put, podrazumijeva punu krivičnu odgovornost, koja je mogla biti i do sada utvrđena, da je bilo volje. Time je i finansijska šteta mogla biti, mnogo, mnogo manja”, zaključio je Glendža.

NoviNari iz Srbije u poSjeti

Oduševljeni ponudom na Crnogorskom primorju Novinari iz Srbije bili su gosti nekoliko turističkih organizacija sa primorja, koji su oduševljeni ponudom i sadržajem na Crnogorskom primorju. Turistička organizacija Tivta ugostila je predstavnike agencije za marketing i PR “Top one”, kao i predstavnike medija i VIP posjetioce sa kojima agencija sarađuje. Novinari su tokom boravka posjetili Solila, Lušticu bay gdje su osim obilaska imali organizovan i ručak na plaži “Almara beach”, a bili su gosti i “City Games” nekadašnjih jadranskih igara. Za novinare je organizovan i doček u marini Porto Montenegro gdje su se upoznali sa nautičkim naseljem i njegovim razvojem.

Studijsku grupu novinara u Herceg Novom činili su predstavnici najeminentnijih medijskih kuća iz Srbije (Pink, Prva, B92, Studio B, Kurir, Blic, Alo, Columbo, Tanjug i Biz life), koji su pokazali veliko interesovanje za upoznavanje sa novim segmentima turističke ponude. Program posjete uključivao je posjetu poluostrvu Luštica, hercegnovskom zaleđu, manastiru i vinariji Savina, te kulturno-zabavnim i sportskim sadržajima. Cilj ove studijske posjete je bio da se srpski novinari upoznaju sa prirodnim ljepotama Herceg Novog i zaleđa, kvalitetom turističke ponude, razvojnim projektima, ali i sa gostoprimstvom domaćeg stanovništva. S.M. - Z.K.

crna gora

Nikšić: DF želi reFereNDum i poručuju

Rekonstruišite trg, ali lipe moraju da ostanu

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

BuDva: opštiNa i Nvo uspjeli D

PoPović: Na zad svih održaće se O

pština Budva i NVO Jaz - Mrčevo polje obnovili su jednogodišnji ugovor o zakupu Mrčevog polja čime je otklonjena prepreka za održavanje ljetnjeg muzičkog festivala Sea dance u zaleđu plaže Jaz.

Lipe na trgu u Nikšiću Odbrornici Demokratskog fronta u nikšićkom parlamentu podnijeće zvanični predlog za održavanje referenduma na kome bi se donijela odluka o drvoredima lipa na Trgu slobode, čija rekonstrukcija uskoro treba da počne. Oni su naveli da su pokrenuli inicijativu, jer se rekonstrukcija ne može vršiti bez izjašnjavanja građana. Predsjednik OO Nove srpske demokratije Janko Milatović ističe da će se na referendumu građani Nikšića izjasniti da li da se višedecenijski zasadi lipa posijeku i “prilagode potrebama opštinske vlasti”, koja je bez prethodnog izjašnjavanja odlučila da se simbol grada posiječe. “Omladina Nove i DF-a podnijeće, sa 30 odsto ili 14

odbornika plus nezavisni odbornik Jovo Radulović, danas ili sjutra inicijativu za raspisivanje referenduma”, rekao je Milatović i dodao da za inicijativu postoji pravni osnov. Potpredsjednik OO Nove srpske demokratije Marko Kovačević osvrnuo se na izjavu sekretara Sekretarijata za uređenje prostora u Opštini Nikšić Nebojše Adžića, u kojoj je on ocijenio da kampanja za očuvanje lipa ima političku pozadinu. “Zar nije politička pozadina - rekonstrukcija Trga dva mjeseca pred parlamentarne izbore?Gospodin Adžić je rekao i da su lipe nejednake i da je trebalo da se misli o asimetričnosti. Mi ćemo sve uraditi da lipe opstanu, a protiv rekonstrukcije nemamo ništa’’, zaključio je on. J.L.

Bijelo polje: okrugli sto o izmjeNama zakoNa o javNim NaBavkama

Mala i srednja preduzeća ranjiva grupa ponuđača Mala i srednja preduzeća čine 99 odsto ukupnih preduzeća u Crnoj Gori, konstatovano je juče na okruglom stolu koji je održan u Bijelom Polju. Ova preduzeća zapošljavaju više od dvije trećine stanovništva. Direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Svetislav Domazetović je istakao da je cilj sastanka prepoznavanje prepreka za što veće učešće malih i srednjih preduzeća u postupke javnih nabavki, imajući u vidu da su ova preduzeća najranjivija kategorija ponuđača,

kao i problema sa kojima se susrijeću, posebno sa aspekta centralizacije javnih nabavki. On je istakao da Izmjenama postojećeg Zakona o javnim nabavkama, mala i srednja preduzeća imaju priliku da se još više uključe u postupke javnih nabavki. Predstavnik Vlade sa posebnim ovlašćenjima u Direkciji za razvoj malih i srednjih preduzeća Aleksandar Pavićević je kazao da je bjelopoljska opština prepoznata kao interesantna kada je riječ o razvoju malih i srednjih preduzeća. B.Č.

Ovim je stavljena tačka na višednevne trzavice na relaciji Opštine i NVO, koje su nastale kao rezultat ogorčenja mještana što državne institucije, prije svega Uprava za nekretnine punu godinu odugovlače postupak uknjiženja na pola miliona kvadrata u Mrčevom polju.

■ Niz Nesporazuma “Poslije niza nekih nesporazuma, sa zadovoljstvom mogu da kažem da će festival Sea Dance biti održan kako je i planirano. Posljednjih dana smo imali dosta razgovora sa predstavnicima NVO. Oni su imali svoje zahtjeve i nešto što je bilo realno da se odmah uradi, što smo mi sa svoje strane i učinili. Zadovoljstvo nam je i to što smo od njih mogli čuti da smo potpredsjednica Suzana Pribilović i ja uradili više za njih u proteklih 20 dana, nego što su oni uradili za proteklih deset godina. To me čini srećnim. Sve ono što smo obećali mi smo ispunili, izmirili smo obaveze prema NVO za prethodnu gorinu”, kazao

Galioti

je predsjednik opštine Budva Srđa Popović. Prema njegovim riječima, došlo je do nesporazuma, jer Opština Budva nijednog trenutka nije kasnila. “Procedura oko njihovog zahtjeva za povraćaj imovine kreće od državnih organa, moraju da se urade elaborati, koji potom treba da potvrde lokalni parlamenti u Budvi i Kotoru. Što se tiče lokalne samouprave, nijednog trenutka mi nijesmo kasnili”, kazao je Popović. Prema njegovim riječima, nesporazumi su riješeni i potpisan je ugovor sa NVO da se festival održi.

■ uvećaN zakup za zemljište

“Jedini ustupak koji smo napravili je da povećamo godišnji iznos za zakupninu Mrčevog polja, pa ćemo umjesto do sada 60.000 eura koliko smo iz budžeta plaćali NVO, taj iznos biti uvećan na 80.000 eura za godinu. Festivala će biti na obostrano zadovoljstvo, zadovoljstvo grada i države”, poručio je Popović.

Procedura oko njihovog zahtjeva za Povraćaj imovine kreće od državnih organa, moraju da se urade elaborati, koji Potom treba da Potvrde lokalni Parlamenti u budvi i kotoru

tivat: Drugo poluFi

Galioti domini Na prepunoj rivi, u organizaciji Opštine Tivat i agencije Adria events, održano je drugo polufinalno takmičenje “City Games” za Crnu Goru. U konkurenciji šest ekipa slavila je ponovo tivatska ekipa, Galioti, prošlogodišnji pobjednik, a njima će se u finalu u Podgorici, 7. jula, pridružiti ekipa Jedriličarskog kluba Delfin, koja je i prošle godine u Tivtu bila druga. Treći su bili ekipa Centra za kulturu - Frkadele, četvrto mjesto Fortunele iz Kotora, peti Sportikus i šesti Bere-

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

da nađu rješenje

dovoljstvo e sea daNce

Montiranje bine je juče započelo na koncertnom platou. Mještani okupljeni oko NVO “Jaz - Mrčevo polje” angažovali su obezbjeđenje, koje je danonoćno štitilo koncertni plato na Jazu, te tri dana onemogućavalo da se oprema montira za pred-

stojeći ljetnji muzički festival Sea Dance. Opština Budva je zaključila desetogodišnji ugovor o održavanju ljetnjeg muzičkog festivala za šta godišnje iz budžeta izdvaja 300.000 eura, a Turistička organizacije 100.000 eura, koliko i Vlada Crne Gore. N.L.

inalno takmičenje jadranskih igara

irali u polufinalnim borbama kini- Luštica Bay. Tivatska riva na zadovoljstvo brojne publike i takmičara ugostila je drugo ovogodišnje polufinale City Games za Crnu Goru, koje je otvorila predsjednica Opštine dr Snežana Matijević izrazivši nadu da je Tivat dobar domaćin i da će kao takav uvijek biti na mapi ovog događaja. “City Games su dobra uvertira u inače bogat program ljetnih dešavanja. Zabavni sportsko-rekreativni događaji su nešto što doprinosi kvalitetu postojeće turističke ponude grada,

animira mlade ljude i čini da Tivat kao destinacija pred svakog gosta iznese pregršt mogućnosti za odmor i zabavu”, kazala je dr Matijević. Najbolja je s ukupno osvojenih 60 bodova bila ekipa Galioti, drugoplasirani JK Delfin 46 bodova, treće Frkadele osvojile su 29 bodova. Pred tivatskim ekipama su dva dana odmora, a onda slijedi finale u Podgorici koje će odlučiti o predstavniku Crne Gore za ovogodišnji međunarodni dio takmičenja City Games. Z.K.

crna gora

Bar: predsjednik opštine nagradio 116 lučonoša

Završite fakultete, pa se vratite da razvijamo grad Barska lokalna samouprava je i ove godine nagradila najbolje učenike osnovnih i srednjih škola - 51 lučonošu osnovca i 65 lučonoša srednjoškolaca. Na tradicionalnoj svečanosti u Dvorcu kralja Nikole, predsjednik Opštine Bar dr Zoran Srzentić uručio je opštinske nagrade. Najbolji osnovci su dobili po 50 eura, koliko i maturanti koji su cijelo školovanje imali odličan opšti uspjeh i primjerno vladanje. Maturanti sa prosjekom 5,00 i primjernim vladanjem tokom cijelog školovanja, nagrađeni su sa po 100 eura i foto-monografijom Bara “Na dvije čarobne obale”. “Ponosan sam što u Baru ima ovoliko obrazovanih i uspješnih mladih ljudi. Ovo je jedan od najljepših dana u godini, kada se ponos Bara okupi na jednom mjestu da dobije ovo zasluženo priznanje lokalne samouprave za postignuto tokom školovanja. Želim vam puno uspjeha u daljem školovanju, da budete kreativni i marljivi, završite fakultet i vratite se u Bar i nastavite njegovu izgradnju, jer ste njegova budućnost”, poručio je nagrađenim učenicima dr Srzentić. Nagrađeni učenici iz OŠ “Anto Đedović” su Milica Vukićević, Anđela Krgović, Jovana Plamenac i Vladana Stijović. U OŠ “Blažo Jokov Orlandić” lučonoše su Ivana Bogunović, Mia Buntić, Vasilija Dabanović, Radoš Bjelić, Tina Vešović, Nađa Jovović, Nikola Jovović, Arsenije Martinović, Nikoleta Milić, Lana Novčić, Anja Pejović, Milica Pavlović i Ksenija Niković, a u OŠ “Đerđ Kastrioti Skenderbeg” Aferdita Ramušević, Ervin Aručević i Beisa Hadžimuratović. U OŠ “Jugoslavija” diplomu “Luča” dobili su Matea Đurašić, David Božović, Hristina

51 luča je podijeljena barskim osnovcima

Srzentić podijelio nagrade najboljima Velimirović, Gordana Vojinović, Iva Vujadinović, Maša Gačević, Đorđe Vlahović, Tara Miranović, Damir Bećirović, Dimitrije Vujinović, Ksenija Klikovac, Anastasija Đonović, Arijana Asanović, Božo Knežević, Nina Bošković, Luka Kuč, Anida Hodžić, Ivona Šupić, Mihailo Hajduković, Marija Sekulović i Jovana Vučeraković, dok su u OŠ “Kekec” nagrađeni Tijana Tomić, Tijana Zlatičanin i Ana Raičević. Lučonoše u OŠ “Meksiko” su Azra Rastoder, Nikola Lukić, Srđan Merdović, Hamza Hot, Mladen Popović i Teodora Ćosović, a u OŠ “Mrkojevići” nagrađen je Armin Osmanović. Dobitnici “Luče” za odličan uspjeh iz svih nastavnih predmeta i primjerno vladanje u Gimnaziji “Niko Rolović” su Sandra Pavlović, Irfan Nikočević, Filip Živković. Aleksa Mandić, Ilija Dragišić, Milica Markoč, Marko Popović, Jovana Janković, Danijela Bulatović, Srđa Gomilanović, Saša Lekić, Anja Saveljić, Danijela Marković, Anđela Novaković, Kristina Đenđinović, Ivan Hrvatin, Jasmina Cvrk, Sara Merdović, Nina Pejović, Dražen Vujošević i Vuk Vulević. Diplomu “Luča” za odličan opšti uspjeh i primjerno vladanje u ovoj školi dobili su Nadežda Milošević, Boris Jovanović, Nikoleta Kralj, Milica Miletić, Fatjon

barskih srednjoškolaca je dobilo diplomu “luče”

Lolović, Sandra Lošić, Nikoleta Ulama, Danica Bogdanović, Filip Mićunović, Vasilije Vujadinović, Milorad Vučelić, Aleksa Milić, Maja Pešić, Kristina Dević, Vasilisa Kalezić, Božana Mašanović, Ema Ćorović, Jovana Petričević, Anja Bokovac, Jovana Petrović, Darija Egorova, Anđela Ružić, Nevena Marković, Milena Garić, Miloš Živković, Petar Ljutica, Damir Aljošević, Andrea Buntić, Haris Saveljić i Dina Abazović. U Srednjoj ekonomskougostiteljskoj školi dobitnici diplome “Luča” su Elvira Nikezić, Tamara Drakić i Edina Osmanović, a dobitnici “Luče 2” Sandra Marđokić, Martina Marđokić, Ivana Šestović, Ismet Lavrović, Samir Šabazović, Nikola Dobrković, Andrija Mijović, Lazar Živanović i Vaso Đurnić. Dobitnici diplome “Luča 2” za odličan uspjeh i primjerno vladanje u Srednjoj stručnoj školi su Marina Kuveljić i Filip Radosavović. A.Lj.

svijet

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

Mej pobijedila u prvom krugu

PREDSJEDNIK EVRoPSKE KomISIJE KRITIKoVAo DŽoNSoNA I FARAŽA

Lideri Bregzita danas su žalosni heroji Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker oštro je kritikovao britanske političare Najdžela Faraža i Borisa Džonsona. On ih je nazvao “žalosnim herojima” Bregzita koji sada odjednom ne žele da vode Britaniju kroz proces izlaska iz EU za koji su se sve vrijeme zalagali. “Jučerašnji heroji Bregzita sada su žalosni heroji današnjice”, rekao je Junker na zasijedanju Evropskog parlamenta u Strazburu, prenosi AFP. Junker je primjetio da su sa svojih funkcija povukli oni ko-

ji su doprineli situaciji u Britaniji i da su postupili kao retronacionalisti, a ne kao patriote. “Patriote se ne povlače kada stvari postanu teške, već ostaju”, istakao je Junker. Predsjednik Evropske komisije je evropskim poslanicima podnio izvještaj o rezultatima istorijskog prošlonedeljnog samita EU na kojem je britanski premijer Dejvid Kameron evropskim liderima prenio odluku Britanaca da napuste blok. Džonson se povukao iz trke za nasljednika Kamerona, koji

Faraž i Junker u Evropskom parlamentu nakon britanskog referenduma je najavio da će u oktobru podnijeti ostavku, dok se Faraž u ponedeljak povukao sa čela euroskeptične Partije za nezavisnost Velike Britanije (UKIP). Junker je pred evropskim poslanicima kritikovao one koji su zagovarali ostanak u EU zbog toga što nisu znali šta će da rade nakon što zemlja istupi iz EU.

“Umjesto da razvijaju plan, oni napuštaju brod”, konstatovao je Junker. I liberalni evropski poslanik Gi Verhofstad je upotrijebio isti izraz kritikujući Faraža i Džonsona. “Bregzitaši me podsjećaju na pacove koji napuštaju brod koji tone. Šta čekate - referendum u Francuskoj ili Italiji možda”, rekao je Verhofstad.

Kandidatkinja za novu liderku britanske Konzervativne partije, ministarka unutrašnjih poslova Tereza Mej, pobijedila je u prvom krugu glasanja među poslanicama konzervativaca. Konzervativna partija zvanično je počela izbor za novog lidera stranke, pošto je premijer Dejvid Kameron podnio ostavku poslije odluke na referendumu da Velika Britanija izađe iz Evropske unije. Svakog utorka i četvrtka će biti održano tajno glasanje 330 konzervativnih poslanika dok se lista ne svede na dva imena. U prvom krugu je s 50 odsto glasova pobijedila Tereza Mej. Ona se zalagala za ostanak Velike Britanije u EU, ali je poslije referenduma rekla “izlazak znači izlazak”, prenio je Gardijan. Najmanji broj glasova je dobio ministar odbrane Lijam Foks koji je time ispao iz trke. Mej je dobila 165 glasova, državna sekretarka za energiju Andrea Lidsom 66, ministar pravde Majkl Gouv 48, ministar za rad i penzije Stiven Krab 34, a Foks 16.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Sanacija klizišta na dijelu saobraćajnice Risan – Grahovo, lokalitet „Smokovac“ ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 108.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 58/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU Dom učenika i studenata Cetinje ul:Njegoševa bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Prehrambeni proizvodi (otvoreni postupak) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 412 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 04.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Djordjija Crvenica, telefon 067 527275, e-mail studentski_domct@t-com.me

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • • • •

Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom

Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

KomITET UJEDINJENIH NACIJA ZA BoRBU PRoTIV TERoRIZmA

U Iraku i Siriji se bori gotovo 30.000 inostranih terorista

Gotovo 30.000 stranih boraca terorista nalaze se u Iraku i Siriji, rekao je direktor Komiteta UN za borbu protiv terorizma Žan Pol Labord i upozorio da postoji rizik od sve jačih napada u njihovim zemljama porijekla. Žan Pol Labord je rekao da su strani teroristički borci vrlo brojni u Iraku i Siriji, da ih ima oko 30.000 i da će se oni, sada kada se smanjuje prostor pod kontrolom Islamske države u Iraku, vraćati u svoje zemlje porijekla i to ne samo u Evropi nego i u dru-

ge zemlje kao što su Tunis i Maroko. “Rizici od terorističkih napada u zemljama porijekla mogu biti jači kao kontrateža pritiscima koji se vrši na njih”, rekao je Labord na konferenciji za štampu u UN. Pozvao je države da uspostave metodu “filtriranja” da se izdvoji veliki broj stranih boraca koji nisu opasni od onih koji jesu. Labord, bivši francuski sudija, rekao je i da međunarodna zajednica ima pravna sredstva da se bori potiv terorizma, ali je naglasio da

je prilagodljivost i fleksibilnost terorističkih organizacija mnogo brža od organizacije vlada. Založio se za to da međunarodna zajednica više radi sa privatnim firmama kao što su “Gugl”, “Tviter” ili “Majkrosoft” da bi bolje nadzirali teroriste preko interneta, a da se istovremeno ne krši sloboda izražavanja. Takođe je pozvao države da brže razmjenjuju informacije i upozorio da će broj terorističkih napada nastaviti da raste ako se to ne bude radilo.

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

svijet

FBI: povjerljIve InFormacIje nenamjerno otkrIvene, odnos prema mejlovIma BIo nemaran.

Hilari Klinton izbjegla optužnicu A

merički Federalni istražni biro (FBI) je preporučio da se protiv demokratske predsjedničke kandidatkinje Hilari Klinton ne pokreće optužnica kada je riječ o korišćenju privatnog servera i slanja elektronskih mejlova sa njene privatne adrese. FBI, međutim, navodi da su se ona i njeni saradnici krajnje neodgovorno odnosili prema slanju mejlova i korišćenju privatnog servera. Ustanovljeno je da je Klinton, nekadašnja američka državna sekretarka, sa privatnog mejla poslala 110 povjerljivih poruka, koji su imali oznaku najveće tajne. Ustanovljeno je i da 2014. godine nije predala Stejt Departmentu sve mejlove. Prethodno je proslijedila njih 30.000. Direktor FBI Džejms Komej izjavio je da istraga pokazala da je Hilari Klinton “postupila krajnje neoprezno u rukovanju osjetljivim informacijama”, ali da “nema osnova za optužbu” i da “FBI vjeruje da nijedan razuman tužilac neće pokrenuti ovaj slučaj”, prenio je AP. “Nijesmo našli konkretne dokaze da su Hilari Klinton i njeni saradnici namjerno otkrili neku povjerljivu informaciju, ali jesmo ustanovili da su se veoma nemarno odnosili prema mejlovima”, rekao je Komej. Dodao je da bi svaka razumna osoba bolje učinila, kao i da je Stejt Department generalno imao nemaran

Tviteru, prenosi Rojters. “Direktor FBI kaže da je ‘pokvarena’ Hilari kompromitovala našu nacionalnu bezbjednost. Ali nema krivične prijave. Vau!”, rekao je Tramp povodom ocjene Komija da je Klintonova postupila “izuzetno nemarno” ali da ne preporučuje tužilaštvu da pokrene postupak. Demokratska kandidatkinja na predsjedničkim izborima odgovarala je nedavno istražiteljima FBI-ja u okviru istrage o korištenju privatne elektronske adrese za službenu komunikaciju u doba dok je bila državna sekretarka. FBI je istraživao da li je Klinton prekršila zakon kada je poslovnu komunikaciju u vrijeme dok je bila američka državna sekretarka (2009.2013.) obavljala sa svog privatnog servera i privatne elektronske pošte, a ne službene. Istraga mjesecima opterećuje njenu kampanju za predsjedničke izbore u novembru, prenosi Hina. Kada se proteklih dana otkrilo da se američka glavna državna tužiteljka Loreta Linč sastala s Bilom Klintonom, bivšim predsjednikom i suprugom Hilari Klinton, republikanci su zatražili ostavku pravosudne zvaničnice. Tramp tvrdi da je sastanak trebao da bude tajna i da ga je vjerovatno isplanirala Hilari Klinton.

Sistem je izmanipulisan. General Petreaus (Dejvid, bivši šef CIA) je za manje bio optužen... to je jako, jako nefer... kao i obično - slabo prosuđivanje”, napisao je Tramp na Tviteru, nakon preporuke FBI da se ne podigne optužnica protiv Klintonove.

odnos prema povjerljivim mejlovima. Kazao je i kako niko spolja nije uticao na istragu. Odluku o podizanju optužnice može donijeti jedino američko Ministarstvo pravde, a FBI samo daje preporuku. Nakon saopštenja FBI, na odluku je reagovao najvjerovatniji kandidat Republikanske stranke za predsjednika SAD Donald Tramp, rekavši da je “sistem namješten”. “Sistem je izmanipulisan. General Petreaus (Dejvid, bivši šef CIA) je za manje bio optužen... to je jako, jako nefer... kao i obično - slabo prosuđivanje”, napisao je Tramp na

stanovnIcI BaGdada BIjesnI na vladU poslIje napada U kojem je stradalo 213 ljUdI

Ministar unutrašnjih poslova Iraka podnio ostavku Irački ministar unutrašnjih poslova Mohamed Al Gaban podnio je ostavku, dva dana nakon napada grupe Islamska država u kojem je u Bagdadu ubijeno više od 200 ljudi. “Podnosim premijeru ostavku na dosadašnju funkciju”, kazao je Gaban na konferenciji za novinare. Prethodno su se stotine stanovnika bagdadske četvrti Karade okupile na mjestu na kojem je prije dva dana u napadu ubijeno najmanje 213 ljudi. Demonstranti su tražili ostavku premijera Hajdera Al-Abadija te da se preduzmu konkretnije mjere bezbjednosti kako bi građani bili zaštićeni od sličnih napada. Protive se, kako kažu, domi-

naciji vjerskih stranaka u iračkoj vlasti i političkom sistemu. Brojni su Iračani nakon napada gnjevno kritikovali nesposobnost vlade da spriječi slične napade. Karada je inače trgovačka četvrt prepuna restorana, mjesta okupljanja. Smatra se jednom od najljepših u Bagdadu. Broj mrtvih i ranjenih i dalje raste. Još se izvlače beživotna tijela žrtava iz ruševina, a neka su potpuno neprepoznatljiva. Osim tuge, mnogi stanovnici osjećaju i bijes - tvrde da je Vlada jednako kriva za napade kao i ID. Ova ulica jedna je od najljepših u Bagdadu. Ovdje su mirisale ruže, a sad osjećamo samo miris mrtvih tijela”, kaže Ala Kudier.

Većinski šiitska četvrt Karada već je bila meta napada. Stanovnici se dugo žale da Vlada ne čini dovoljno da ih zaštiti. Vlasnici tamošnjih radnji organizovali su svoje bezbjednosne patrole, ali njihov učinak je ograničen, s obzirom na veliki broj ljudi koji tuda prolazi. “Ova Vlada je promašaj... I sva ministarstva su takva. Oni su terorizam doveli ovdje. Neki od njih sarađuju s počiniteljima”, kaže stanovnica Karade Um Alaa. Iračke snage su objavile da su porazile ID u Faludži 26. juna. Napad u Bagdadu vjerovatno je odgovor na tu pobjedničku objavu i znak da je ID odlučan da nastavi borbu, uprkos gubicima.

kultura

Profesionalac Marine Vuković

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

Iz predstave subotičkog teatra

24. KoToRsKi fesTivAl PozoRišTA zA Djecu

Par cipela na Ljetnjoj pozornici Predstava “Par cipela” Dječjeg pozorišta iz Subotice biće izvedena na Ljetnjoj pozornici večeras od 21.30 sati u sklopu 24. Kotorskog festivala pozorišta za djecu. Reditelj predstave Todor Valov dramatizovao je tekst savremenog francuskog pisca Pjera Griparija, a u komadu igraju: Jasmina Pralija, Bela Kalo i Zalan Greguš. “Ovo je priča o Parizu, izlozima velegrada, francuskim šansonama, Tini i Nikoli. Zaljubljen par - par novih cipela u izlogu jed-

Pozorišno predstavljanje knjige “Profesionalac” autorke Marine Vuković biće priređeno večeras od 20 sati u sali DODEST KIC-a “Budo Tomović” u sklopu manifestacije “Podgoričko kulturno ljeto”. Tim povodom govoriće Nada Bukilić, Snežana Burzan i autorka, dok će odlomke čitati glumci Tanja Torbica i Dušan Kovačević. S.I.

ne prodavnice, čeka sa nestrpljenjem da krenu na svadbeno putovanje. ‘Ah, kako romantično!’, reći će neko. Razumljivo, drugi će reći ‘Bajkovito-alegorično!’, a treći će prigovoriti ‘Te izmišljotine su samo u bajkama!’. U toj priči ima od svega i za svakog po nešto. Mislim da je ona toliko istinita koliko i sam život. I tako mudra, kada nas podsjeća, da smisao našeg, ljudskog života određuje nešto najvažnije, najbolje i najljepše u njemu - Ljubav”, zapisao je reditelj. S.I.

GRAD TeATAR: PRemijeRno izveDenA ª jesenjA sonATAº

Danas važi pravilo “imam novac, Dakle postojim”

⌦ Nina Lajović

esenja sonata” nam govori o tome da treba da se dozovemo sebi, sopstvenim životima, emocijama, porodici, ljubavi i bliskosti, smatra Tanja Bošković.

Prva premijera ovogodišnjeg, jubilarnog festivala Grad teatar - “Jesenja sonata” Ingmara Bergmana, u režiji Jagoša Markovića koja je nastala u koprodukciji sa Ateljeom 212 iz Beograda, izvedena je na novoj festivalskoj sceni Vještica. Marković je uz pomoć sjajne glumačke postave - Tanje Petrović, Branke Šelić, Mladena Andrejevića i Jelene Petrović, pokazao zašto

“Jesenja sonata” važi za kultnu psihološka dramu.

■ SKRIVANJE Glumica Branka Šelić kazala je nakon premijere da je “Jesenja sonata” različita od svega što je do sada radila. “Mislim da danas ima mnogo više nesrećnih, nezadovoljnih i ank-

sioznih ljudi nego u vrijeme kada je Bergman snimao svoj film, samo što smo to naučili bolje da sakrijemo. Gradeći Evu krenula sam od toga da joj je duša na nekin način izlomljena, ali mi je velika pomoć bila njen ‘centar’, njeno uporište - nada i vjera da se negdje svi mi zajedno spajamo na nekom duhovnom nivou. Eva ima snage da traga za istinom, ne zatrpava svoj život lažima, a mislim da to većina ljudi danas radi, što je negdje i uzrok mnogih naših nesreća, ličnih, intimnih, pa i onih društvenih, koletivnih”, ističe Branka Šelić koja je igrala u gotovo svim predstavama Jagoša Markovića, a koju naša publika poznaje kao maestralnu Kate Kapurali-

cu u istoimenoj predstavi, ali i iz “Dekamerona – dan ranije”, “Kokoške”...

■ VIJEK USAMLJENIŠTVA Po riječima Tanje Bošković, ulogu Šarlote sanja svaka glumica u karijeri, i ona je za nju bila veličanstveno iskustvo. “’Jesenja sonata’ nam govori o to-

MisliM da danas iMa Mnogo više nesrećnih, nezadovoljnih i anksioznih ljudi nego u vrijeMe kada je BergMan sniMao svoj filM

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

kultura

Gostovanje predstave slobodana milatovića

Adam i Eva na festivalu u Prespi

Scena iz komada

me da treba da se dozovemo sebi, sopstvenim životima, emocijama, porodici, ljubavi, bliskosti... Ovo je vijek usamljeništva, vijek u kojem važe pravila ‘imam novac, dakle postojim’, ili ‘lijepo izgledam, dakle postojim’ i sva sredstva opravdavaju te ciljeve. Šarlota koju igram nije srećna žena – iza njene glamurozne karijere i uspjeha stoji jedna jako nesrećna, prazna žena, žena koja je bez emocija prema bilo kome i bilo čemu, osim prema svom klaviru, zato što ni sama u životu, još kao dijete, nije dobila ljubav, zagrljaj, toplinu, nježnost” kazala je Bošković. “Jesenja sonata” izvodi se i večeras na istoj sceni.

Sve je mnogo lakše sa otvorenim srcem Mladen Andrejević, prvak Ateljea 212, sjajno je donio lik Viktora. “Stalno učim od svojih likova, a od Viktora sam naučio da kad je čovjek otvorenog srca, kad vjeruje i kad je koncentrisan, onda je sve mnogo lakše. Za mene, ‘Jesenja sonata’ je jedna priča o potrazi za ljubavlju. Mislimo da svi umijemo da volimo, a zapravo, to je posao, to se uči. Ne rodi se svaki čovjek s tim talentom da umije i da pokaže ljubav”, kaže Andrejević, koji je prvi put u karijeri sarađivao sa Markovićem.

Predstava “Adam i Eva”, koju je po tekstu Miroslava Krleže režirao Slobodan Milatović, u produkciji “Herceg festa”, biće izvedena danas u makedonskom gradu Prespa, u sklopu zvanične selekcije internacionalnog festivala “Glumac Evrope”. Kako je zapisao reditelj Milatović tema komada su muško-ženski odnosi, koji izazivaju patnju a koji se ne mijenjaju. “Po svemu, smrt liči na život, pa su tako ljudi osuđeni da iznova žive istu sudbinu, ili su barem muškarci i žene osuđeni da se stalno vraćaju

u istu šemu međusobnih odnosa... Na tom ‘vrćenju u krug’ se i sam svijet zasniva, pri čemu nema nikakve razlike između najviših i najnižih nivoa - između Adama i Eve u rajskom vrtu i nekog anonimnog para u hotelskoj sobi”, kazao je Milatović. Već na jesen se nastavlja festivalski put ovog projekta, koji će učestvovati na festivalu “Nova energija” u Albaniji (Elbasan, Tirana), a predstava “Adam i Eva” je kandidovana i za veliki svjetski festival pozorišta u Monpeljeu u Francuskoj. S.I.

SVIJET

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 6. JUL 1762. DVORSKI PREVRAT U REŽIJI NJEGOVE SUPRUGE, BUDUĆE CARICE KATARINE II

1885.

- Francuski biolog i hemičar Luj Paster je prvi put uspješno primijenio vakcinu protiv bjesnila na ljudskom biću, ubrizgavši je devetogodišnjem Žozefu Majsteru iz Alzasa, koga je ujeo bijesan pas.

Abdicirao ruski car Petar III Ruski car Petar III Fjodorovic Romanov abdicirao je na današnji datum 1762. godine, svega nekoliko mjeseci posto je preuzeo prijesto. Bio je sin Ane, kćerke Petra Velikog i Karla Fridrika, vojvode od Šlezvig-Holštajn-Gotorpa. Odgojen je kao Njemac, živio je u Njemačkoj preuzevši vojvodsku titulu nakon smrti svoga oca. Žena mu je godine 1745. postala vojvotkinja Sofija Avgusta od Anhalt-Zerbsta, koja je nakon udaje za njega prešla u pravoslavlje i uzela ime Katarina. Kao odlučna i inteligentna, učestvovala je u političkim i diplomatskim igrama mnogo aktivnije od svog supruga. Godine 1742. proglašen je nasljednikom carice Jelisavete. Nakon njene smrti, decembra 1761, postao je car. U to doba je vođen Sedmogodišnji rat (1756—1763), u kom je Rusija ratovala protiv Pruske. Petar, koji se divio pruskom vla-

daru Fridrihu II, prekinuo je rat i maja 1762. u Sankt Peterburgu potpisao mir, kojim je Rusija vratila Pruskoj ranije osvojene teritorije. Planirao je da u savezništvu sa Pruskom krene u rat protiv dotadašnjih saveznika, Austrije i Francuske. U unutrašnjoj politici, davao je povlastice plemstvu i potiskivao (ionako slab) uticaj crkve. Zaokret u spoljnoj politici je doveo do pobune vojnih zapovjednika, na čije čelo je stala Katarina. U dvorskom udaru svrgnut je s vlasti, nakon 186 dana provedenih na prijestolu, zatvoren i uskoro ubijen. Katarina je zavladala kao carica Katarina II Aleksejevna. Nekoliko godina nakon njegove smrti, u Crnoj Gori je Šćepan Mali proglasio sebe carom Petrom III, koji je uspio da pobjegne iz tamnice. Isto je postupio i vođa kozačkog ustanka 1773—1775 Jemeljan Ivanovič Pugačov.

1923.

- Zvanično je proglašeno osnivanje SSSR, na osnovu odluke Prvog svesaveznog kongresa sovjeta krajem 1922.

1928.

- U Njujorku održana premijera filma “Svijetla Njujorka”, prvog zvučnog filma u istoriji kinematografije.

1935.

- Rođen tibetanski vjerski vođa Dalaj Lama, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1989.

1535. ENGLESKI HUMANISTA I DRŽAVNIK

1988.

- U najvećoj nesreći od početka eksploatacije nafte na moru u eksplozije naftne platforme “Pajper Alfa” u britanskom sektoru Sjevernog mora poginulo je 167 ljudi.

Pogubljen Tomas Mor

Pogubljen engleski humanista i državnik Tomas Mor, rodonačelnik utopijskog socijalizma, pisac socijalnih, istorijskih i teoloških spisa. Od 1529. do 1532. bio je lord-kancelar kralja Henrija Osmog, ali je zbog odbacivanja crkvene reformacije i odbijanja da prizna kralja za crkvenog poglavara, osuđen na smrt i pogubljen. U političko-filozofskom romanu “Utopija”, objavljenom

na latinskom jeziku 1516. godine, opisao je ekonomsku bijedu Engleske, podvrgavši oštroj kritici privatnu svojinu, posebno veleposjedničko zahvatanje zemlje seljaka i eksploataciju u kapitalističkim manufakturama. Tome nasuprot, napisao je djelo “Utopija” u kojem je opisao idealnu komunističku državu sa savršenim društvenim i političkim sistemom.

1415: ČEŠKI VJERSKI REFORMATOR

1908. POBUNA OFICIRA PROTIV SULTANA

U Konstanci na lomači kao jeretik spaljen češki vjerski reformator i propovjednik Jan Hus, reformator češkog jezika i pravopisa, rektor Univerziteta u Pragu, borac protiv njemačkog uticaja u Češkoj. Žigosao je visoko sveštenstvo rimokatoličke crkve zbog besramnog bogaćenja i zloupotreba vjere i u borbi za reformu crkve je stekao mnoštvo pristali-

U Otomanskom carstvu počela Mladoturska revolucija pod vođstvom mlađih oficira i intelektualaca nezadovoljnih vladom sultana Abdula Hamida Drugog, koji su kao cilj označili uspostavljanje ustavnog re-

Spaljen Jan Hus u Konstanci

ca, uključujući češkog kralja Vaclava Četvrtog. Papa ga je osudio kao jeretika 1410. i bacio na njega anatemu. Na koncilu u Konstanci je osuđen, pa je u Konstanci spaljen na lomači 6. jula 1415. godine. Hus je bio prethodnik protestantskog pokreta, a danas se smatra nacionalnim herojem Češke, dok se 6. jul slavi kao državni praznik Češke.

Počela Mladoturska revolucija žima. Pod pritiskom ustanika sultan je pristao na parlamentarnu-demokratsku državu na osnovu ustava iz 1876, ali je zbačen kad je 1909. pokušao prevrat. Mladoturci su prije dolaska na vlast seljacima obećali državnu, crkvenu i dio spahij-

ske zemlje, ukidanje desetka i otkupnog sistema, a neturskim nacijama široku nacionalnu i kulturnu autonomiju, što nisu ispunili. Seljaci su ostali bez zemlje, a tlačenje neturskih nacija je pojačano, što je ubrzalo izbijanje Prvog balkanskog rata 1912. i protjerivanje Turaka s Balkana.

showbiz

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

VIDEO COLONIE ª LEI LEIº U ZNAKU PLESA

Efektni pokreti stvorili su čudo Hrvatski dens sastav Colonia nedavno je objavio singl “Lei lei”, liderka benda Indira Levak predstavila ga je Dnevnim novinama kao numeru koja pretenduje na titulu ljetnjeg hita, pa stoga ne čudi što je spot odjeven u plesno i moderno ruho. Premijera je upriličena prije dva dana, a preovladavaju kadrovi u kojima dominiraju članovi plesnog studija predvođeni Indirom. Pjevačica nije krila oduševljenje finalnim proizvodom. “Raduju me snimanja, pogo-

Ples udružio “glumce” na setu

tovo kada sarađujem s mladim, talentovanim ljudima poput koreografkinje Dijane Hržić, koja je odradila odličan posao i s nekoliko efektnih pokreta napravila je čudo”, poručila je Indira nakon premijere. Podsjetimo, Indirin saborac iz benda Boris Đurđević potpisuje muziku i aranžman numere, a tekst je napisala Valerija Đurđević. “Novim singlom potvrdili smo da, nakon 20 godina rada, idemo u korak sa svjetskim trendovima”, navode iz benda. D.B.

ZOSTER SPREMAN ZA CRNU GORU

Za dobru svirku dovoljno je i samo jedno srce uZavrelo 2 M ⌦ Danilo Brajković

ostarski zaljubljenici u muziku okupljeni pod zastavom benda Zoster baciće rokenrol čini na crnogorsku publiku koja ih nagradi prisustvom na svirkama u Tivtu i na nikšićkom Bedemu. Gitarista Atilla Aksoj cijeni da će temperamentna postava zavrijediti pažnju svirkom.

Vrelinu uvodnih septembarskih noći minule godine u Podgorici kao za inat otjerala je kiša, i to baš na koncertu bosanskohercegovačkog Zostera na terasi KIC-a “Budo Tomović”, a sjećamo se da je priču ukrasilo stotinjak pristalica benda koji su mokri dočekali posljednje pjesme sastava čiju okosnicu čine Mario Knezović – vokal, Atilla Aksoj – gitara i Goran Rebac – bubnjevi, uz

povremenu pomoć Adisa Sirbubala – klavijature i Nikole Galića – bas. U međuvremenu, aktuelni album “Srce uzavrelo”, najemotivniji proizvod koji je izašao iz Zosterove muzičke tvrđave, našao je put do srca regionalnog auditorijuma, a idealna prilika da naša publika obnovi gradivo numera “Gavrilo”, “Brod koji tone”, “Ko Kain i Abel”, “Ja znam da izgledam” i drugih kuca

na vrata - tivatski Trg da prave ideje uspimagnolija ugostiće ju. Tako je i s koncerNASTUPA SU PRED ZOZoster 16. jula, a niktima, s muzikom - u STEROM U CRNOJ GORI šićki festival Bedem u nekim mladim srediavgustu. Sudeći po rijenama i mjestima - ona - U TIVTU I NA NIKŠIĆčima Atille Aksoja Dnevživi na pravi način”, vjeKOM BEDEMU nim novinama, bend je okoruje Aksoj. van optimističnim mislima Zoster se zahuktao kada pred dolazak u Crnu Goru. su u pitanju festivalski nastupi - nedavno je trijumfovao na kragujevačkom Arsenalu, a gitarista ističe da je ■ Nije lako kad si zgusnut raspored nedavno “natjeograNičeN vremeNom rao” kolege i njega da donesu pojedi“Raduje nas poziv, naročito onaj iz ne zaključke. Nikšića. Sjećamo se Lake festa prije “Raduje nas što ima posla. Zaključili nekoliko godina, znamo da stižemo smo da sviramo podjednako svage godine, čak nas ni obaveze tokom objavu rokenrol centar, koji godinama doljivanja albuma nijesu usporile. Što se kazuje da veličina grada nije problem

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

showbiz

PROMOCIJA SPOTA ª SILIKONIº : SABLIĆ ŠEFICA FABRIKE

Seve, Sajsi i Seka sjutra na ispitu

Foto: Marko Vulević

Trio na snimanju spota

Dugoočekivana premijera numere i spota “Silikoni”, koju zajedničkim snagama potpisuju Severina i srbijanska reperka Ivana Rašić aka Sajsi MC, zakazana je sjutra u 11 časova na zvaničnoj Fejsbuk stranici hrvatske zvijezde i onlajn servisu Jutjub, a objavljene su i prve fotografije koje najavljuju provokativnu priču. “Ekranizacija pjesme pripala je reditelju Petru Pašiću, koji je prikazao proces stvaranja savršene žene i ispitivanja njene izdržljivosti na sve vremenske (životne) uslove, a u ulozi šefice fabrike ljepotica pojavljuje se regionalna glumač-

ka legenda Seka Sablić. ‘Silikoni’ su metafora za sve ono što žene rade da bi bile ‘savršene’”, rekapitulacija je novog spota. Muziku za novi singl potpisuje Bojan Vasić, tekst su napisale Marina Tucaković i Sajsi MC, a aranžman je djelo Filipa Miletića, Miloša Roganovića i Vasića. Podsjetimo, angažman Sablić naišao je na oprečne reakcije pristalica glumičinog djela - glasniji su oni koji cijene da legendarnoj umjetnici nije mjesto kraj Severine, naročito u spotu koji pretenduje da bude više nego provokativan... Da li će odjek dijela javnosti biti još negativniji nakon premijere - saznaćemo sjutra. D.B.

Postava Zostera

Attila Aksoj tiče festivala, volimo ih, mada nije lako svirati kad si ograničen vremenom. Na neki način, uskratimo publiku za pojedine pjesme, a oni uvijek žele još... Ali, tako je kako je. Klupskih svirki je sve manje - nažalost”, konstatuje Aksoj.

■ Uvijek ima prostora za napredak

Prethodne godine Atillin kolega Mario Knezović predstavio je Zoster Dnevnim novinama kao bend srca uzavrelog, u skladu s naslovom albuma, a gitarista je naziv iskoristio kako bi slikovito dočarao karakter odnosa s publikom. “Nekada je dovoljno samo jedno srce

uzavrelo pa da svirka bude nezaboravna. Rekoh, veličina nije bitna - šta god da se desi, mi pružamo maksimum”, obećava gitarista. Osokoljeni uspjehom minulog albuma, u Zosteru već razmišljaju o narednom stepeniku - Aksoj nije previše siguran kako bi on mogao da izgleda, ali nema dileme da će ga dotaći tek kada budu potpuno spremni. “Uvijek ima prostora za napredak. To stvaranje je komplikovano jer se rukovodimo uzavrelim srcem. Možda se desi sad, možda tek na zimu. Opušteno radimo, zato pjesme zvuče onako kako zvuče - dobro. Ljudi tako kažu...”, ne krije zadovoljstvo Aksoj pred kraj razgovora.

Podrška nikad ne izostaje

showbiz

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

FESTIVAL POČINJE SJUTRA

Na Exit stiže 4.000 kampera

xit kamp na novosadskom Štrandu je juče otvario kapije za posjetioce festivala na Petrovaradinskoj tvrđavi, a može da primi 4.000 gostiju.

Exit kamp, smješten na novosadskom kupalištu Štrand, juče je primio prve posjetioce festivala koji će se na Petrovaradinskoj tvrđavi održati od sjutra do 10. jula. U njemu je 50 toalet kabina, mokri čvor sa 40 tuševa i isto toliko česmi. Od pomoćnih objekata tu su recepcija sa infopultom i bankomat za potrebe gostiju. Postavljena su i tri velika šanka kao i “food land” gdje će se prodavati hrana, uglavnom pice, paste i specijaliteti sa roštilja. Tu je i “Exit shop” sa kamp opremom, kao i štand za preuzimanje festivalskih narukvica i kupovinu ulaznica. Kamperima su na raspolaganju i sportski tereni, dok ulaz na kupalište, od kojeg ih dijeli

samo ograda, plaćaju kao i svi posjetioci Štranda. Posjetioci su sedmodnevni boravak u kampu u pretprodaji plaćali 26 eura, a sada je cijena 40 eura. I na Petrovaradinskoj tvrđavi su u toku završni radovi na više od 20 festivalskih bina i uređenju prostora za goste festivala. Na najvećoj bini Exita, popularnom “mejn stejdžu”, preostalo je još da se okači dodatno ozvučenje i montiraju svetlosne linije, sa posebnim efektima. Tonska proba na glavnoj bini festivala trebalo bi da bude danas. Jednako užurbano radi se i na “šminkanju” čuvene “dens arene”, najvećeg plesnog podijuma na Balkanu. Bina je postavljena, a sa strane se montiraju štandovi i točionice za pivo.

JOŠ JEDNA POSVETA PANK BENDU

Goblini obradili Marjane, Marjane KUD Idijota Nakon singlova koje su iznedrili Hladno Pivo i Rambo Amadeus, sa kompilacije posvećene pank legendama, bendu KUD Idijoti stiže i singl iz kuhinje šabačkih Goblina. U pitanju je obrada numere “Marjane, Marjane” sa albuma “Megapunk”. “Jako nam je drago što možemo da budemo dio ove

priče gdje su se okupili svi bendovi iz bivše Jugoslavije. KUD Idijoti su vrlo važan bend kada pričamo o našoj pank sceni i nadamo se da će ova kompilacija i nekim novim klincima objasniti koliki je uticaj ova četvorka imala na sve bendove koji trenutno rade i stvaraju”, ističu šabački pankeri. Fi.J.

Goblini

Kamp, prošla godina

ARCTIC MONKEYS

Ne žure sa novim albumom

Arctic Monkeys posljednji album “AM” izdali su 2013. godine, a izgleda da ćemo na njegovog nasljednika morati još da pričekamo. Bend neće žuriti sa novim albumom, izjavio je Alex Turner. Na pitanje da li postoje planovi za šesti album benda Turner je odgovorio: “Ne, nema ih, ne još. Ali napravićemo ih u nekom trenutku. Vidjećemo šta ćemo sa tim. Nema žurbe.”

PJEVAČICA KEJTI PERI

Nova kraljica Tvitera Pjevačica Kejti Peri proglašena je kraljicom društvene mreže Tviter nakon što je prva stekla 90 miliona pratilaca na službenom profilu. Osim uspjeha na Tviteru, njeni spotovi jedni su od najgledanijih na Jutjubu, a njena muzika među najprodavanijom. Nakon Peri, najviše tvite-

raša prati objave pop zvijezde Džastina Bibera (84 mil.), Tejlor Svift (79,1 mil.) i predsjednika Baraka Obamu (75,8 mil.) “Vrijeme je za zabavu, Kejti Peri! Sa 90 miliona ljudi na listi zvanica trebaće nam zaista velik plesni podijum”, napisao je Tviter u svojoj čestitki.

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

showbiz

Foto 24sata.rs

PRLJAVI INSPEKTOR BLAŽA I KLJUNOVI

Ulazimo u red dugovječnih, živimo od stare slave Na zahtjev publike i zbog kiše koja je prošlog mjeseca pokvarila njihov nastup, Prljavi inspektor Blaža i njegovi Kljunovi održaće 7. jula još jedan koncert na “Bir gardenu” na Adi Ciganliji. Bend traje 22. godine, a diskografski je neaktivan, na šta Igor Blažević Blaža kaže: “Ulazimo polako u red dugovječnih grupa. Yu grupa, Riblja čorba, Partibrejkersi, Van Gogh, Bajaga su najdugovječniji, a mi smo uz Orthodox Celts, Decu loših muzičara i Gobline, druga genera-

Igor Blažević

SPUŠTENA ZAVJESA NA ª 5 DO 100º

Van Gogh, Novembar i Galija obilježili jubileje Rok bendovi Galija, Van Gogh i Novembar u ponedjeljak uveče na najbolji mogući način su obilježili svoje jubileje moćnim nastupima pred oko 8.000 posjetilaca jednodnevnog festivala “5 do 100” na platou Niške tvrđave. Otvorivši festival “5 do 100”, niški pankeri Novembar pokazali su žestokom svirkom da nakon 25 godina imaju zavidan arsenal energije i dobrih pjesama. Predvođen pjevačem Goranom Kostićem-Kostom bend je raspalio po starim klasicima kao što su “Ko je sunce ubio?”, “Irena” i “Gledaj ako ljubav”. Galija je nadahnutom

Đule i Gale na nastupu

dvočasovnom svirkom podsjetila zašto traje 40 godina. Bend frontmena Nenada Milosavljevića završio je nastup sa čak dva bisa, na kojima je izveo “Skadarsku” i “Burnu pijanu noć”. “Noć za pamćenje...Dragi ljudi, bili ste kao nikada do sad! Hvalaaaa!”, poručio je na svom fejsu Van Gogh, koji je svojih 30 godina na Niškoj tvrđavi proslavio eksplozivnim nastupom, začinjenim gostovanjem frontmena Kerbera Gorana Šepe-Galeta i mlade talentovane pjevačice Anje Mijatović. Program festivala “5 do 100” upotpunio je na početku i kraju efektni set DJ Mikija. M.Rog.

cija dugovječnih. Sve kritike za diskografsku neaktivnost idu na moj račun. Mnogo volim da uživam u životu, družim se sa ljudima i putujem, pa onda ne pravim nove pjesme. Živimo od stare slave. Ispunimo normu koncerata svake godine, a imali smo sreće da su pjesme koje smo napravili prije 15-20 godina zaživjele u narodu. Takve su ‘Dule Savić’, ‘Mnogo volim pivo’, ‘Srbijo’, ‘Lepa si, Pamela’, ‘Seks, droga, Bodiroga’. Repertoar nam se prenosi sa generacije na generaciju”, ispričao je Igor Bla-

žević Blaža. On je istakao ni da u drugom profesionalnom polju, književnosti ne razmišlja o radu, već živi takođe od prošlosti. “Još uživam na lovorikama knjige ‘Blaža u Beogradu’, koja je doživjela treće izdanje. Očigledno da je forma kratkih priča koje podsjećaju na priče Moma Kapora i Bogdana Tirnanića o Beogradu pitka za čitaoce. Ja pišem isto što i oni, samo sam pripadnik nove generacije Beograđana i uvijek kroz prizmu humora”, istakao je on.

Emili Blant rodila djEvojčicu

PRINOVA

Britanska glumica Emili Blant je na svijet donijela drugo dijete, kćerkicu Vajolet, otkrio je ponosni otac, njen kolega glumac Džon Krasinski. “Postoji li bolji način da se proslavi 4. jul, nego da se najavi četvrti član porodice!! Prije dvije nedjelje smo dobili predivnu kćerku Vajolet #Srećan4Jul”, napisao je glumac, otkrivši tako da su dvije nedjelje čuvali tajnu rođenja. Par ima i kćerku Hejzel, koja je rođena 2014. godine. Čestitamo! M.Rog.

ODMARAJU NA SVETOM STEFANU

Luis Hamilton sa pjevačicom Ritom Orom boravi u Crnoj Gori Nakon Sofije Loren, Klaudije Šifer, Kirka Daglasa, Ketrin Zite Džons, Naomi Kembel, Ronaldinja i Novaka Đokovića i aktuelni šampion Formule 1 poželio je da odmori na crnogorskom Svetom Stefanu! Luis Hamilton, iako vozač najbržih četvorotočkaša, u Crnu Goru je došao privatnim avionom marke

Bombardier jarkocrvene boje koji, prema pisanju britanskih medija, vrijedi dvadeset miliona funti! Navodno, Hamilton je taj avion kupio da bi lako stizao do svoje nekadašnje izabranice, Nikol Šrezinger. Avion od tada nije promijenio, ali društvo jeste. Prema našim informacijama, u čarima prestižnog ljetovališta sa Hamiltonom uži-

va britanska pjevačica kosovskog porijekla Rita Ora! Nije jasno u kakvim su odnosima, ali je poznato da im ovo nije prvo zajedničko ljetovanje. Rita Ora se početkom godine na Instagram nalogu pohvalila da sa Hamiltonom, koji je 11. na Forbsovoj listi najbogatijih sportista sa zaradom od 46 miliona dolara godišnje, uživa u Majamiju. Čak je objavila video snimak na kom mu pjeva “You make me feel like a natural woman” legendarne Arete Frenklin. (CdM)

zdravlje

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

Selfi lakat

Sve češća dijagnoza velikih ljubitelja društvenih mreža

jekari savjetuju da selfije pravite naizmjenično lijevom i desnom rukom, da se redovno istežete i koristite selfi štapove, kako biste umanjili pritisak na lakat.

Novinarka emisije “Today” Hoda Kot dobila je dijagnozu “selfi lakta”, odnosno povrede lakta izazvane pretjeranim pravljenjem selfija. Zbog bolova u ruci i laktu obratila se ortopedu, koji ju je upitao da li igra tenis ili ping-pong. Kada je isključio mogućnost “teniskog lakta”, ljekar je zaključio da je krivac mobilni telefon kojim Kot neumorno pravi selfije. Novinarka je za magazin “Elle” ispričala da do “sel-

fi lakta” dolazi zbog pretjeranog ponavljanja istog pokreta i da joj je ljekar preporučio da na bolno mjesto stavlja led, radi vježbe i uzima analgetike. Ona nije jedina koja se bori s ovim novim stanjem. Dr Džordan Mecl, specijalista za sportsku medicinu u Njujorškoj bolnici za specijalnu hirurgiju kaže da problem “selfi lakta” postaje sve učestaliji. “Slično je bilo i sa ‘blekberi’ telefonima – ljude su bo-

ljeli palčevi jer su neprekidno kuckali na telefonu. Teniski lakat dobićete ako previše igrate tenis ili imate lošu formu, a selfi lakat, ako pravite previše selfija. Mišiće izlažete prevelikom stresu i iritirate oblast u kojoj se mišići odvajaju od kosti”, kaže Mecl. On savjetuje da selfije pravite naizmjenično lijevom i desnom rukom, da se redovno istežete i koristite selfi štapove, kako biste umanjili pritisak na lakat. Ako ruka počne da vas boli, možda je najbolje da napravite pauzu od Instagrama i Snapchata.

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

zdravlje

OSAM NAMIRNICA KOJE TREBA IZBJEĆI

Šta nikako ne jesti prije spavanja

Svi znamo koliko je dobar san neophodan za normalno funkcionisanje u toku dana, ali se mnogima desi da provedu besanu noć. Hrana i piće imaju vrlo značajnu ulogu u opuštanju organizma, pa je dobro znati koje namirnice je potrebno izbjegavati ukoliko želite da provedete mirnu noć. Prema navodima brojnih stručnjaka i nutricionista, izbjegavajte unošenje ovih osam namirnica pred spavanje ukoliko želite da se vaš organizam u potpunosti oporavi.

■ Ovsena kaša Ovsena kaša sadrži melatonin, hemikaliju koja podstiče san. Međutim, ovas takođe sadrži veliku količinu rastvorljivih biljnih vlakana koja imaju suprotno dejstvo, kaže doktor Robert Kvok za magazin Helt tep. Ako pred

spavanje pojedete obrok koji sadrži ovsene pahuljice, vaš organizam će se mučiti da svari obrok, što će uticati na to da se u toku noći okrećete u krevetu.

■ Hamburger Visok nivo masnoća vrlo je nepoželjan ukoliko želite mirno da spavate. Masti podstiču stvaranje stomačne kisjeline, što tokom noći može prouzrokovati probleme sa varenjem poput gorušice, piše Medikal dejli. Ova namirnica takođe sadrži veliku količinu soli, što se u velikoj mjeri može odraziti na kvalitet sna.

■ alkOHOl Alkohol je loš za san. U članku koji je objavjen na portalu health.com, doktor Rasel Rozenberg navodi da samo jedno piće nekoliko sa-

ti prije spavanja može uticati na to da imate problema da zaspite. Alkohol takođe, osim količine, negativno utiče i na kvalitet sna.

■ kafa Iako je ovo jedan od najočiglednijih primjera, veliki broj ljudi u svijetu pravi ovu grešku. Kofein je stimulans centralnog nervnog sistema, što znači da konzumiranjem ove namirnice nikako sebi nećete učiniti uslugu ukoliko ste planirali da se opustite. Tačno je da ovaj napitak nema isto dejstvo na sve ljude, ali je svakako dobra ideja izbjegavati kafu pred spavanje. Isto važi za bilo koju vrstu energetskog pića.

■ Crna čOkOlada Crna čokolada takođe sadrži kofein, mada u manjoj količini. Ipak, osim ove sup-

stance, čokolada takođe sadrži teobromin, drugi stimulans koji može da poveća puls i šanse za nesanicu. Isto važi za još jedan sastojak crne čokolade – šećer, piše magazin Liv strong.

■ kari Ukoliko ste pred spavanje pojeli neki egzotični obrok ili gulaš koji sadrži ovaj pikantan začin, može se desiti da imate problema da zaspite. Jedno australijsko istraživanje pokazalo je da su mladi muškarci koji su za večeru imali obrok sa tabasko sosom ili senfom, znatno teže zapadali u san od ispitanika koji su konzumirali neki neutralniji obrok. Njihov san je takođe bio plići. Drugo istraživanje, objavljeno u Međunarodnom magazinu psihologije, pokazalo je da jaki začini “aktiviraju čula” i sprečavaju opuštanje organizma.

■ večera bOgata prOteinima

Obroci koji sadrže piletinu, odrezak, ili neku drugu namirnicu bogatu proteinima, mogu vas koštati dobrog sna ukoliko ih konzumirate kasno uveče. Doktor Rozenberg navodi da se varenje usporava kad utonete u san, a organizam proteine ionako sporo vari, što znači da će se prije usmjeriti na ovu aktivnost, nego odmaranje. Mnogo bolju alternativu predstavljaju ćuretina i jogurt.

■ sladOled Visok nivo šećera i ugljenih hidrata stimulisaće rad mozga, pa može da se dogodi da cijele noći “ne sklopite oka”, kaže doktor Gangemi, nutricitonista. Osim toga, konzumiranjem ove namirne kasno uveče nabacićete suvišne kilograme.

Zaštitite se od sunca

nJEGA

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

PAZITE KAKO PRIPREMATE KOŽU ZA BEZBJEDNO SUNČANJE Iako se zna da je sunce izvor života, da daruje svjetlost, snagu i život, savremena naučna saznanja sve više ukazuju da treba da promijenimo pojedine stavove i izbjegavamo prekomjerno i nepravilno sunčanje. Ljeto je doba godine kada se većina vremena provodi na otvorenom, u prirodi, ali i doba, koje, uprkos svim svojim čarima, može donijeti i niz neugodnosti i pokvariti toliko očekivani godišnji odmor. U ljetnjem periodu koža je neposredno izložena agresivnim uticajima okoline: sunčanju, pregrijavanju sa opekotinama, isušivanju, prljavštini, povredama, ujedu insekata... N E M O J T E PA N I Č N O IZBJEGAVATI SUNCE Sunce je kombinovani izvor svjetlosti, infracrvenih i ultraljubičastih zraka. Dugotrajno izlaganje suncu je veoma opasno, ali ne postoji bolji način da se prikupi potrebna količina ultravioletnih zraka koji su

neophodni za rast i održavanje koštanog sistema. Sunčanje pomaže i osobama oboljelim od raznih kožnih bolesti, psorijaze, kod reumatičnih problema, oboljenja jajnika, a neophodno je i za pravilan rast i razvoj djece. Stoga, nemojte se panično kriti od sunca, ali budite oprezni da biste spriječili neželjene posljedice. Sunčajte se ujutro do 10 časova i popodne poslije 16 časova. Karakteristika sunčanja, koja često zavara one koji vole malo više da se prepuste sunčevim zracima jeste da pojavi crvenila na koži prethodi jedan period dva do sedam sati poslije sunčanja, bez ikakvih promjena, pa mnogi ljudi dobiju opekotine a da i ne primijete da su izgorjeli. KOJA KOŽA DOBRO PODNOSI SUNCE? Karakteristično je da suva, glatka i sjajna koža bolje podnosi sunce i odbija zrake u većem procentu od ostalih tipo-

va. Pigmentovana koža takođe, jer pigment resorbuje UV zrake prije njihovog negativnog biološkog efekta. Vlažna koža, koja je uprljana uljima, ostacima krema i pudera, znatno je podložnija opekotinama. Neke supstance iz parfema i kozmetičkih preparata, pod uticajem sunca ostavljaju mrkožutu pigmentaciju na vratu i dekolteu. Nažalost, ponekad trajnu. PRIPREMITE KOŽU ZA BEZBJEDNO SUNČANJE Njega i ishrana igraju važnu ulogu za izgled i stanje kože, zato je neophodno, pogotovo u ovom periodu, potražiti stručni savjet od svog kozmetičara, koji će vam dati preporuku o tretmanima i njezi, koja je neophodna za vaš tip kože i o pravilnoj zaštiti od sunca. Savremeni kozmetički proizvodi formulisani su tako da su nam na raspolaganju raznovrsni hidrantni proizvodi neophodni u pripremi kože za tople dane.

Sve veće kozmetičke kuće, za ljeto proizvode laganije fluide, kreme i gelove, koji vlaže kožu, sadrže UV filtere i odgovaraju svim tipovima kože, koja je sklona pojačanom gubljenju vlage. U posljednje vrijeme su aktuelni raspršivači za vlaženje, koji imaju i umirujuće dejstvo na kožu. Uz sve ovo, naravno, neophodno je svakodnevno detaljno čišćenje, da se sebum ne bi nakupio u porama i doveo do stvaranja mitesera i akni, pogotovo kod kože, koja ima sklonost ka pojačanom izlučivanju masnoće. Čišćenje mlijekom koje ostavlja masne tragove treba izbjegavati, sapune takođe, jer su suviše agresivni za kožu. Gelovi za svakodnevno dubinsko čišćenje su idealni, jer sadrže sva tri elementa neophodna za temeljno čišćenje; da nijesu agresivni i da ne isušuju kožu. Autor: Sloba Bubanja www.estebel-mn.com

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

nJEGA

POKLON ČITAOCIMA Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru. Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana. A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

Obavezni preparati Sloba Bubanja, vlasnica bjuti centra Estebel

Pogrešno je mišljenje da je dovoljno staviti kremu sa visokim zaštitnim faktorom ujutru i da će vas ta krema štititi tokom cijelog dana. Zaštitne kreme treba stavljati isključivo kad hoćete da izađete na sunce, jer one poslije dva sata gube svojstvo, a pogotovu ako se oznojite ili okvasite kožu. Osim ovoga kreme sa zaštitnim faktorom nikako ne mogu da zamijene vašu dnevnu kremu, već ih treba nanositi preko nje i to nekoliko puta u toku dana, naročito na moru i na plaži, kad vam je i inače neophodna pojačana hidratacija. OBAVEZNI PREPARATI SA VISOKIM ZAŠTITNIM FAKTOROM Kao zaštita od sunca u vrelim ljetnjim danima, a da bi zadovoljili sve potrebe kože i ostvarili željeni zaštitni efekat, preparati moraju ispuniti čitav niz vrlo složenih zahtjeva. Na prvom mjestu moraju biti efikasni u zaštiti od svih štetnih talasnih dužina sunčevog zračenja, formuli-

sani tako da se mogućnost iritacije i senzibilizacije kože smanji na minimum. Preparat koji štiti od sunca treba da se lako nanosi na kožu, da ima dobru prijemčivost, treba da je vodootporan, stabilan, sposoban da vlaži kožu, da je hrani, a da se lako otklanja vodom, ili sredstvima za čišćenje. Postoji veliki broj gotovih preparata sa visokim faktorom zaštite, koje treba birati prema osjetljivosti kože. Posebno treba zaštititi djecu zbog njegovog kumulativnog djelovanja na kožu. Bez obzira na mjere opreza i zaštite, ne treba ih izlagati suncu između 10 i 17 sati. Smatra se da 50 do 80 odsto sunčevog zračenja primimo u djetinjstvu, a kako su oštećenja kože suncem jedan od značajnih uzroka za probleme kože u kasnijem životnom dobu, jasno je zbog čega stalno govorimo o zaštiti od sunčevih zraka. Važno je istaći da djecu u prvih šest mjeseci, ne treba

sunčati, a samim tim ni nanošenje krema sa zaštitnim faktorom nije dovoljna zaštita za bebe. Za djecu starosti od jedne do tri godine potreban je preparat sa zaštitnim faktorom između 35 do 50 i to isključivo namijenjen djeci, sa UVA i UVB filterima, a poslije treće godine mališani mogu koristiti preparate za zaštitu od sunca sa visokim faktorima koje koriste odrasle osobe. Kada boravite na plaži sa djecom, važno je da su u hladu veći dio dana, pa i tada im prijeti opasnost od opekotina, zbog toga što platno suncobrana nije dovoljna zaštita, jer propušta do 50 odsto zračenja, koje se uz to reflektuje sa morske površine i pijeska. Kremu sa zaštitnim faktorom potrebno je nanijeti neposredno prije izlaganja suncu i nanošenje ponavljati svaka dva do tri sata. Čak i kada je oblačno vrijeme ljeti treba koristiti zaštitni faktor, jer UV zraci prolaze i kroz oblake.

Za djecu starosti od jedne do tri godine potreban je preparat sa zaštitnim faktorom između 35 do 50 i to isključivo namijenjen djeci, sa UVA i UVB filterima, a poslije treće godine mališani mogu koristiti preparate za zaštitu od sunca sa visokim faktorima koje koriste odrasle osobe

Film

Sport

32 •TVprogram 10:00 Serija: Brusko 10:30 Serija: Gilmorove 11:15 Serija: Južnjačko srce 12:00 Serija: Prijatelji 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:00 Serija: Gilmorove 16:45 Emisija: Južnjačko srce 17:40 Serija: Prijatelji 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dvije djevojke bez love 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:05 Serija: Sinđelići 22:00 Film: Zaljubljena do ušiju 23:35 Noćni žurnal 00:00 Exkluziv 00:15 Serija: Nikita 01:00 Serija: Gilmorove 01:45 Serija: Južnjačko srce

PRVA Vijesti, 19.00

08.00 Dokumentarni : Majstor Brajan 09.00 Obrazovni program, r 10.00 Strani dokumentarni program 12.00 Vijesti 12.01 Vimbldon 12.05 Serijski program: Brod, r 14,30 Serijski program 19.30 Dnevnik 2 21.00 Serijski program 22.00 Serijski program: Brod 19 23.20 Tenis, Vimbldon, pregled dana 00.15 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Tenis: Vimbldon 12:05

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.05 Alternativa 1 11.06 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Alternativa 2 13.00 Vijesti 14.00 Vijesti 14.05 Alternativa 14.06 Nodi, crtana serija 14.15 Hronika kotorskog festivala, r 14.55 Alternativa 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.00 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Radni dan 17.45 Serija: Opasne igre 19.30 Dnevnik 2 20.05 UEFA - Euro 2016, studio 21.00 EURO: Portugal-Vels 23.15 Dnevnik 3

RTCG 1 Portugal-Vels, 21.00

07:00 Jutarnji program - uživo 10:30 Top 10 10:45 Legende 11:00 Extremno 14:00 Sportski intermeco 14:15 Smijeh kao lijek 14:30 Dogodilo se... 15:15 Zvjezdane staze, r 18:00 Crna Gora na ženski način 18:40 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine - premijerno 19:15 Legende 22:15 Film - premijerno 00:45 Zvjezdane staze 01:15 Humoristička serija

777 Ekstremno 11.00

06:50 City kids 07:00 Dobro jutro 09:30 5 minuta sa Džajom 10:25 City kids 11:03 Premijera 11:20 Serija: Premijer 12:03 Sportisimo 12:10 City 1 12:10 Sex i grad 13:30 Kuća od srca 15:30 Mala nevjesta 16:45 City 2 17:06 5 minuta sa Džajom 17:18 Kafanica blizu Sis-a 18:00 Infomonte 18:25 Premijera 18:53 Sportisimo 19:07 Elif 20:03 Bahar 21:15 Zehra 22:03 DNK 23:00 Paparazzo lov 00:00 Sex i grad

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

07:00 Boje Jutra 10:00 Vijesti u 10 10:05 Meteo centar u 10 10:07 Crna ruža, r serija 11:05 Kud puklo da puklo, r serija 12:00 Vijesti u 12 12:25 Hotel Vavilon, r serija 13:55 Biznis izazov, r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno, a lako 14:10 Dnevnica, r emisija 15:10 Boje dana 15:35 Crna ruža, r serija 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Tajne, serija 17:15 M:tech 17:35 Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Crna Ruža 21:00 Hotel Vavilon 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 23:25 Kud puklo da puklo, r serija 01:00 Hotel Vavilon, r serija

PINK Infomonte, 18.00

10:30 Na točkovima, emisija o automobilizmu 12:00 Farma, emisija o poljoprivredi 14:30 Oni pobjeđuju, intervju 16:15 Kućica u cvijeću 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 19:05 Aljazeera, Ex Files, dokumentarni program 20:00 Vrhovi Balkana 21:50 MBC Top lista 22:25 Nas je 10% 23:05 Oni pobjeđuju 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

VIJESTI Vijesti, 18.30

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

07:30 08:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 19:00 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00 02:30

VOA Film Naslovne vijesti Atlas radija FILM Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Club A Summer Edition (r) 5 do 5 Summer Edition Forum A lista Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor Club A Summer Edition Forum Film 5 do 5 (r) Ljetnji retrovizor (r) Club A Summer Edition (r) Repriza programa

ATLAS 5 do 5 Summer Edition, 16.55

10:05 12:00 12:05 12:55 13:00 14:20 15:00 17:05 18:00 19:00 19:35 20:00 21:00 22:00 22:35 23:05

Serija Vijesti Mediterraneo Muzički program Film: Konopac Muzički program Film: Ratnici podzemlja Hrana i vino Sportsko popodne Polis Grad teatar Budva Emisija: Hipokratija Serija Polis Motorsport magazine Film: Događaj za pamćenje

BUDVA Film: Događaj za pamćenje, 23.05

TVPROGRAM•33

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA PRVA, Zaljubljena do ušiju, 22.00

CINEPLEXX PODGORICA Dan nezavisnosti: Nova prijetnja 17:30; 18:45; 20:00; 22:15 Dok nisam srela tebe 17:40; 21:30 Mjesto zločina 19:45 Obavještajci 18:00; 20:15; 22:30 Prizivanje zla 2 22:45 Rasprskavanje 19:15; 21:45 U potrazi za Dori 15:10; 16:00; 17:15 VDDŽ: Veliki dobroćudni džin 15:00; 15:45; 16:30; 18:15; 20:30 Velika iluzija 2 21:00 Warcraft:Početak 15:20

Sasvim obična djevojka Amanda Pirs (Monika Poter) iznenada počinje da živi u apartmanu na Menhetnu sa četiri seksi djevojke. Njene nove prijateljice su odlučne u namjeri da naprave veliki zaokret u Amandinom životu. Plan je na putu ostvarenja pošto Amanda uspijeva da uspostavi kontakt sa šarmantnim susjedom Džimom (Fredi Princ). I sve bi bilo savršeno da se jedne večeri Amandi ne učini da je kroz prozor vidjela Džima kako hladnokrvno izvršava ubistvo. Žanr: komedija. Produkcija: SAD, 2001. Trajanje: 86 min. Uloge: Fredi Princ Džunior, Monika Poter, Šarom Harlou, Ivana Milićević. Režija: Mark Voters.

BUDVA, Konopac, 13.00 Konopac (eng. Rope) je film Alfreda Hitchcocka iz 1948. čiji scenario potpisuju Hume Cronyn i Arthur Laurents, a u glavnim ulogama se pojavljuju James Stewart, John Dall i Farley Granger. To je prvi Hitchcockov Technicolor film, a poznat je jer se odvija u stvarnom vremenu i montiran je tako da se čini kao jedinstveni kadar upotrebom dugih kadrova. Film je baziran na pozorišnom komadu “Uže” Patricka Hamiltona, za koji se kaže da je inspiriran stvarnim ubistvom 14-godišnjeg Bobbyja Franksa 1924.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS1

10.05 10.10 11.25 12.00 12.30 12.45 14.15 15.05 15.15 16.10 16.50 17.00 17.20 17.43 18.25 19.00 19.30 20.05 20.50 23.05 23.25 23.35 23.50

HRT1

Vijesti Serija: “Put za Ejvonli” Trag Dnevnik Kulturni dnevnik Serija: “Hotel Grand” Serija: “Pandur” Pravo na pravo Ovo je Srbija Serija: “Pozorište u kući” TV zabavnik Dnevnik Kviz: Slagalica Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Dnevnik Fudbal, EP Fudbal, EP, polufinale, prenos Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik Serija. “Pandur”

11.21 12.00 12.15 12.25 14.00 14.46 15.09 15.40 17.00 18.20 19.00 20.00 20.46 22.30 22.53 23.08 23.16 23.38 00.36

FOX

Jelovnici izguljenog vremena Dnevnik Sport Serija: “Italijanska nevjesta” Serija: “Mekleodove kćerke” Jelovnici izguljenog vremena Najbolje iz Lijepom našom Serija Vijesti Serija: “Odmori se, zaslužio si” Dnevnik Serija: “Mjesto koje zovem dom” Film: “Danak anđelima” Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Sport Serija: “Domovina” Veče na 8. katu

11.40 12.35 13.30 14.25 14.55 15.20 16.15 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 22.55 23.50

Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” Serija: “Imperija” Serija: “Pravi O’Nilovi” Simpsonovi Serija: “Advokat” Serija. “Kvantiko” Serija. “Kasl” Serija. “Bez ljutnje, molim” Simpsonovi Serija: “Advokat” Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” Serija: “Imperija” Serija. “Vodič kroz život Kupera Bareta” Serija. “Kvantiko” Serija: “Kasl”

ARENASPORT1

MTV ADRIA

08.30 09.00

10.00 11.00 12.00 12.10

10.30 11.00 13.00 14.45 16.30 17.00 19.00 21.00 21.30 22.55 23.30 00.00 01.00 02.00

Emisija: Put u Rio Košarka: Crvena zvezda - Partizan Arenasport vijesti Odbojka, Gran pri: Srbija - Rusija Fudbal: Argentina Venecueal Fudba, Totenhem TV arhiva Emisija: Put u Rio Foot Brazil, pregled Košarka: Srbija - Grčka Arena specijal: Finale EHF lige šampiona Vaterpolo, Svjetska liga, finale Arenasport vijesti Boks: Weekly MAGAZIN Poker Fudbal, Super liga Srbije, pregled sezone NHL: San Hoze Pitsburg

13.20 13.30 13.50 15.00 15.20 15.30 16.20 16.30 16.50 17.10

18.00 18.40 18.50 20.50 21.00 21.50 22.30 22.40

Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Hip Hop Chart 3 From 1 Music Ridiculousness Ridiculousness 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Awkward Awkward Catfish: The Tv Show 5 The Ones That Got Away Ridiculousness Jelen Top 10 MTV Top 20 3 From 1 MTV Suspect MTV Suspect 3 From 1 Krept & Konan’s Uk Finest

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

FOTO UBOD Simpatičan klinac pokušava da pomogne statui

Vojna vježba u Južnoj Koreji

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2825

2014-07-08

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3317 2015-11-12 3

7 9

5 1

1 7

9 4

5 Puzzle 8 3 solution: 1 7 2 3 2 5 9 1 6

2014-07-09

3 3

9 2

9 3

Medium level

Daily Sudoku puzzle No. 2826

3 9

1 2 8 4 7 6 5 9 3 Sudoku puzzle No. 3318 2015-11-13

9 8

www.sudokukingdom.com 5 7 2 9 4 3 6 8 3

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

5 7

6 8

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

Word Search Puzzle #R135LB

AROSE Arose BUDDY BUNGLING Buddy BUZZES Bungling CLAPTRAP CONSULAR Buzzes DEADLY Claptrap DELETION DILUTED Consular DISCO Deadly FACTORS FROGS Deletion HAMLET Diluted INKED

INTERN IRONING Inked KINKS KNEADING InternLEERS PETAL Ironing QUOTA Kinks RECKON RELISHED Kneading REPEL LeersROUTS Petal SALTS SCORNFUL QuotaSECLUDES Hamlet

Disco

Reckon

Factors

Relished

Frogs

Repel

SHOVED Tails SHOWS SHYNESSTartans Salts SIGHT Scornful SINGS Tidies Secludes SLIPPERYTongs SORES Shoved STOOLS Tweed TAILS Shows Valuing TARTANS Shyness TIDIES Witting TONGS Sight TWEED Sings VALUING

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Ako svaku osobu nastavite da analizirate do detalja ostaćete sami. Nervozni ste i stalno očekujete promjene na poslu. Prionite na rad. Prolazna glavobolja.

BIK U ljubavi ste iskreni i vaša osjećanja su duboka. Lijep dan u izlasku sa partnerom. Neodlučni ste da li da prihvatite novu poslovnu ponudu. Zdravlje dobro.

BLIZANCI Partner je iskren prema vama, ne budite nepovjerljivi. Ako želite da mijenjate posao prethodno se raspitajte o novoj firmi. Osjetljiv vam je stomak.

VAGA Ako ste u vezi ne gledajte na sve strane jer će partner početi da vam prebacuje. Dobićete pohvale od nadređenih za vaš rad. Ako ste vozač pažljivo u vožnji.

ŠKORPIJA Sada se mnogo bolje slažete sa partnerom, jer ste neke stvari razjasnili. Trudite se da ne kasnite na posao jer su vas već opominjali. Zdravlje dobro.

STRIJELAC Posvetite više vremena partneru i vašoj vezi, jer ste počeli da se udaljavate. Ne mislite stalno na posao, posvetite se i drugim stvarima. Zdravlje dobro.

Routs

RAK U ljubavi je sve uobičajno. Zaljubljeni ste i to se na vama vidi. Probajte da sa kolega izgradite malo bliskiji odnos. Neplanirani troškovi. Zdravlje dobro.

JARAC Izađite sa partnerom i prijateljima, prijaće vam da se malo opustite. Neki poslovi ne mogu da čekaju, odradite ih odmah. Zdravlje dobro.

Slippery

REBUS Stools Sores

LAV

Prihvatite novu priliku koja vam se nudi. Nedostaje vam samopouzdanja u ličnim odnosima. Imate podršku porodice u novom poslu. Zdravlje dobro.

DJEVICA Sviđate se osobi iz vašeg okruženja a vi to kao da ne primjećujete. Realni ste kad je riječ o vašim mogućnostima na poslu. Moguća prehlada.

Rješenje iz prethodnog broja: Unukine zmije

VODOLIJA Upoznali ste osobu koja vam se odmah dopala. Posao je za sada dobro ne brinite bez razloga. Smanjite trošenje. Moguć problem sa urinarnim traktom.

RIBE Provešćete lijepo romantično veče sa partnerom. Opustite se i uživajte. Sada imate mnogo bolje komunikaciju sa kolegama na poslu. Zdravlje promjenjivo.

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI

P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHLa. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974-367 Prodajem nov useljiv stan 300€/m2 u Beranama. Stan ima 110m2, balkon 16m2, dvorište 60m2. Hitno. Tel.067/258-933 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

I Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt telefon 067/206-566 Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura. Tel.069/554-134 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825

SOBE Izdajem dvokrevetne sobe (kuhinja, kupatilo, internet, klima) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Prednost osobe koje rade. Tel.067/555-065, 069/305363

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel.067/244-616

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata. Tel.067/898-614 Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem 3.556m2 zemlje u Zeti. Tel.067/800-588 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

VOZILA/AUTO DJELOVI

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279

USLUGE Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

37 31

MALI OGLASI

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460

POSAO

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306

Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999 Marketu u Podgorici potrebna radnica. Informacije na telefon 067/504-996

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

PRODAJA MREŽA

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

 VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

SPORT

RUKOMET

Prvi trijumf mladih “lavica”

PAU JE NOVA “MAMUZA” Svakog dana u najjačoj ligi na svijetu odjekne poneka bomba, a tako je bilo i juče - Pau Gasol je potvrdio da će pojačati redove San Antonia! Kako prenose američki mediji, iskusni Španac će sa “mamuzama” potpisati dvogodišnji ugovor vrijedan 30 miliona eura. “Nakon veliko razmišljanja o svojoj budućnosti, odlučio sam da se pridružim San Antoniu. Veoma sam uzbuđen zbog novog izazova u mojoj karijeri”, napisao je Pau na Tviteru. Ovo će Gasolu biti četvrti klub u NBA ligi, a nastupao je za Memfis od 2001. do 2008, kada je trejdovan u LA Lejkerse. Sa njima je osvojio dvije titule i 2014. godine je stigao u Čikago. Tokom 15 godina nastupa u NBA ligi, Gasol je prosječno bilježio 18,2 poena i 9,5 skokova po meču. A.K.

18,2

POENA PROSJEČNO JE BI LJEŽIO PAU GASOL ZA 15 GODINA U NBA LIGI

TIP 1 2 DANA

Portugal - Vels

PPX

Kvota 1,90

MEĐUNARODNI RUKOMETNI TURNIR ª DRAFT WEST STARSº

Jedan klub - tri zlata Sjajna rukometna priča krenula je u Aranđelovcu. Grad u srcu Srbije bio je domaćin prvog međunarodonog turnira “Draft west stars”, a “glavne face” u tri kategorije bile su djevojčice Ženskog rukometnog kluba Podgorica. Mlade dame iz našeg glavnog grada osvojile su zlatne medalje u takmičenju djevojčica za 2000, 2002. i 2004/05. godište, a Maša Pavlović i Milica Radulović proglašene su za najbolju igračicu i golmanku turnira. “Generacija 2000” do zlata je stigla pobjedama nad rumunskom ekipom

Generacija 2000.

MAŠA PAVLOVIĆ I MILICA RADULOVIĆ PROGLAŠENE SU ZA NAJBOLJU IGRAČICU I GOLMANKU TURNIRA CSS Medias (15:12), zatim timovima Lokosi (9:4) i Kolibri (21:5), dok je uzbudljivo bilo jedino protiv Radničkog (8:7). Njihove dvije godine starije drugarice bile su bolje od Kolibrija (16:2), Kolubare (10:10) i Lokosa (11:7). Najmlađe dame ŽRK Podgorica (2004/05) slavile su protiv Karađorđa (13:2) i Izvora (12:7). K.B.

1. Podgorica 2. CSS Medias 3. Lokosi 4. Radnički 5. Kolibri

Generacija 2002. 1. Podgorica 2. Kolubara 3. Kolibri 4. Lokosi

Generacija 2004/05 1. Podgorica 2. Izvor 3. Karađorđe

REKREATIVNI VIŠEBOJ VETERANA NA KRUPCU

Njegovanje zdravih stilova Crnogorski savez “Sport za sve” je bio organizator rekreativnog višeboja koji se održao na travnatim terenima na Krupačkom jezeru u Nikšiću. Najbolji su bili domaći veterani koji su osvojili deset medalja. Na ovoj manifestaciji je okupilo se skoro 200 rekreativaca iz Pljevalja, Podgorice, Bara, Budve i Nikšića. Takmičari su se nadmetali u trčanju na 30 metara, skoku u dalj s mjesta, bacanju kamena s ramena, a pikado i duboki pretklon nijesu kategorisani. “Ova akcija je po masovnosti i kvalitetu opravdala naša očekivanja. Sve je ovo bilo u funkciji boljeg kori-

Takmičarke u pikadu šćenja slobodnog vremena i njegovanja zdravih stilova života. Pohvalio bih veterane Nikšića koji su bili uspješni i

Katastrofa protiv Norveške je zaboravljena i taj poraz ih nije puno omeo juniorska rukometna reprezentacija Crne Gore je juče odradila Uzbekistan (25:19) u drugom kolu grupe A Svjetskog juniorskog prvenstva u Rusiji. Izabranice Tatjane Jeraminok su kontrolisale rezultat tokom cijelog meča, pa trijumf nije dolazio u pitanje. Mlade “lavice” su do pobjede vodile Ivova Pavićević i Ivana Novaković sa po šest golova, dok je Enisa Đoković postigla tri pogotka. U trećem kolu naše rukometašice će igrati danas protiv Mađarske (18h). K.B.

pokazali da ne priznaju godine”, rekao je predsjednik crnogorskog saveza “Sport za sve” Milan Bracanović. A.K.

Ivana Novaković

TUR DE FRANS

Marselu Kitelu četvrta etapa Član Etiks-Kvik stepa Marsel Kitel pobjednik je četvrte etape Tur de Fransa koja je vožena od Somira do Limoža (237,5 kilometara). Njemac je do trijumfa došao ispred Brijana Kokara, dok je treći bio Peter Sagan. Biciklista Tinkofa, Sagan, je zadržao žutu majicu, a njegov prvi pratilac Žulijan Alafilip i dalje ima 12 sekundi zaostatka. “Osjećam se ponosno i srećno. Očekivanja su veoma visoka. Došli smo sa ciljem da pobijedimo na prvoj etapi, malo smo bili razočarani, ali je tim ostao fokusiran”, rekao je Kitel. Peta etapa ovogodišnje legendarne trke je duga 216 kilometara, a voziće se danas od Limoža do Liorana. A.K.

SPORT

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

BORIS SAVOVIĆ NOVI ČLAN BUDUĆNOST VOLIJA

Treća avantura u plavom Nosio je plavi dres u sezoni 2009/10, odradio polusezonu 2015. i bio jedan od glavnih igrača podgoričkog kluba, a ovo će mu biti treća avantura u Crnoj Gori - Boris Savović će ponovo obući dres Budućnost Volija! To je juče potvrdio njegov menadžer Miodrag Ražnatović. Momak koji pokriva poziciju krilnog centra je prošlu sezonu završio u Veneciji, a sigurno da je crnogorski šampion dobio veliko pojačanje pod obručima. Ovaj 29-godišnji košarkaš je tokom karijere nastupao za Hemofarm, Galatasaraj, Crvenu zvezdu, Bajern, Ulm, Turk Telekom i Mega Leks. Savović je sa Hemofarmom osvojio titulu u ABA ligi, dok je u dresu Zvezde

osvojio Kup Radivoja Koraća. Kao član Bajerna je osvojio titulu prvaka Njemačke, a ima i po dvije titule i dva kupa u Crnoj Gori. Vlado Šćepanović polako sklapa tim za narednu sezonu, a legendarni Japanac je razgovarao sa mladim igračima, Ognjenom Čarapićem, Aleksom Ilićem i u toku ove nedjelje bi trebali da znamo njihovu budućnost... A.K.

U dresu Budućnosti Boris Savović je osvojio po dva kupa i prvenstvo

KOŠARKA: KVALIFIKACIJE ZA OI U RIO DE ŽANEIRU

Apeninska moć

BEOGRAD GRUPA A Portoriko - Angola 91:81 Danas 21.00h Srbija - Angola Portoriko slobodan GRUPA B Letonija - Češka 71:59 Danas 18.00h Češka - Japan Letonija slobodna

MANILA GRUPA A Turska - Kanada 69:77 Danas 12.30h Kanada - Senegal Turska slobodna GRUPA B

Marko Belineli u duelu sa Mirom Bilanom Krcata dvorana u Torinu je sinoć uživala u odličnoj utakmici, ali i pobjedi svojih ljubimaca - košarkaši Italije su savladali Hrvatsku (67:60) i sa prvog mjesta čekaju rivala u polufinalu. Utakmica je bila u egalu tokom prvih 20 minuta, ali su odličnom odbranom izabranici Etorea Mesine sjajnom odbranom u trećoj četvrtini stigli do prednosti od sedam poena, koju su čuvali do kraja duela. Najefikasniji u redovima “azura” je bio Marko Belineli sa 19 koševa, dok su po 12 ubacili Danilo Galinari i Danijel Heket. Kod Hrvata najbolji je bio Bojan Bogdanović sa 26 koševa. A u Manili zamalo iznenađenje! Francuska je uz do-

sta muke savladala Filipine (93:84), pa su najveće francuske zvijezde Toni Parker i Nando de Kolo morale ozbiljno da zapnu. De Kolo je utakmicu završio sa 27 poena, šest skokova i tri ukradene lopte, dok je lider San Antonia ubacio 21 poen. Toliko je postigao i Andre Bleč, prvi strijelac domaćina ovog turnira. “Boris je ključni dio našeg tima. Igrao kao plejmejker”, pohvalio je Parker Borisa Diaoa nakon meča. U grupi A u Manili Kanada je torpedovala Tursku na krilima svojih NBA zvijezda - Kori Džozef je postigao 21 koš, a Tristan Tompson je dodao deset poena uz šest skokova. A.K.

Francuska - Filipini 93:84 Danas 15h Filipini - Novi Zeland Francuska slobodna

TORINO GRUPA A Iran - Meksiko 18h

70:75 Danas Meksiko - Grčka

GRUPA B Italija - Hrvatska 67:60 Danas 21h Hrvatska - Tunis Italija slobodna

Italija odradila Hrvatsku i sa prvog mjesta u grupi ide u polufinale turnira u Torinu

VIMBLDON: POZNATA ŽENSKA POLUFINALA

Sestre su opet u modi Poslije sedam godina najčuvenije sestre u istoriji tenisa stigle su među četiri najbolje na velikom Vimbldonu. Serena Vilijams, koja je uvijek u vrhu, lagano je juče u četvrtfinalu savladala Ruskinju Anastasiju Pavljučenkovu (6:4, 6:4), dok je nešto ranije i Venus pokazala dio stare klase. Starija sestra bila je bolja od Jaroslave Švedove (7:6, 6:2) i prvi put od 2009, kada je izgubila finale upravo od Serene, izborila polufinale nezvaničnog prvenstva svijeta. Uz njih, među četiri najbolje su Anželi Kerber i Elena Vesnina. Juče je završen i posljednji meč osmine finala kod muškaraca - Tomaš Berdih je u češkom derbiju napokon slomio Jiržija Veselog - 4:6, 6:3, 7:6, 6:7, 6:3. SEMAFOR: S. Vilijams -

Pavljučenkova 6:4, 6:4, V. Vilijams - Švedova 7:6, 6:2, Vesnina - Cibulkova 6:2, 6:2, Kerber - Halep 7:5, 7:6. POLUFINALE: S. Vilimams - Vesnina, V. Vilijams - Kerb e r. K.B.

Venus Vilijams

SPORTSKI EKRAN RTCG 1 21.00h

Portugal - Vels, fudbal

RTCG 2 12.00h

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 3 12.30h 15.00h 18.00h 21.00h

Kanada - Senegal, košarka Filipini - Novi Zeland, košarka Angola - Srbija, košarka Hrvatska - Tunis, košarka

EUROSPORT 10.30h 14.15h

Atletika Amsterdam Tur de Frans, biciklizam

SPORT

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

ĐORĐE PERIŠIĆ: Uvijek je teško tempirati formu za sa-

mu završnicu šamionata, ali je u Meksiku kada je u pitanju reprezentacja Jugoslavije zaista bilo tako. Najbolje mečeve odigrali smo uprav u polufinalu i finalu, kao i u posljednjem kolu grupne faze protiv Japana.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

⌦ Miloš Antić

ulo se za jugoslovenske vaterpoliste i ranije, bila je generacija legendarnog Novljanina Božidara Stanišića Cikote u Tokiju 1964, godine blizu olimpijskog zlata, ali je sve ostalo na srebru, kao i dva puta ranije (1952. u Helsinkiju i četiri godine kasnije u Melburnu). U Meksiko sitiju 1968. svijet je konačno upoznao zlatne Jugoslovene - ekipa selektora Aleksandra Sajferta dotakla je planetarni vrh, a mjesto među besmrtnima zasluženo je “zacementirao” i tandem iz Boke Kotorske - Kotoranin Đorđe Perišić i Novljanin Dejan Dabović. Sa sedamdesetpetogodišnjim Đorđem i četiri godine mlađim Dejanom, koji su svoj život vezali za Beograd, otputovali smo u prošlost i prisjetili se dogodovština iz zemlje čuvenih Asteka. “Sjećam se, kao da je juče bilo, ispraćaja sa beogradskog aerodroma. Karlo Stipanić, tada naš prvi golman, rekao je okupljenim novinarima ‘U polufinale ćemo ući na razliku, a onda osvajamo zlato’”, vraća Đorđe Perišić priču u mjesec oktobar 1968. godine. ● Optimizam jednog od najboljih svjetskih golmana tog vremena, ispostavilo se, imao je debelo pokriće - Jugoslavija je nakon mučenja u grupi dosanjala prvo vaterpolo zlato u istoriji. Ni neočekivani kiks protiv Istočne Njemačke 8:4), ni poraz od Italije (5:4) nijesu pokolebali ekipu - u sastavu: Ozren Bonačić, Dejan Dabović, Zdravko Hebel, Zo-

6 TITULA PRVAKA EVROPE KAO ČLAN PARTIZANA OSVOJIO JE ĐORĐE PERIŠIĆ - NIJEDNOM VATERPOLISTI DO DANAS NEŠTO SLIČNO NIJE POŠLO ZA RUKOM

IZ KADE D

ran Janković, Ronald Lopatni, Uroš Marović, Đorđe Perišić, Mirko Sandić, Miroslav Poljak, Karlo Stipanić i Ivo Trumbić - na putu do visina. “Uvijek je bolje kada do prave forme stigneš u završnici šampionata, a mi kao da smo tempirali da tako bude. Najbolje mečeve odigrali smo baš u polufinalu i finalu”.

Šta sada radi Đorđe Perišić?

● Ono što je fakat - polufinale “plavi” ne bi gledali da nije bilo rapsodije protiv Japana u posljednjem kolu grupne faze. “Trebalo nam je +13 golova razlike, uspjeli smo i od tada je krenulo sve kako smo zamišljali. Trijumf nad olimpijskim prvacima Mađarima, a onda nezaboravno finale sa Sovjetima - ne zaboravljaju se takve stvari”. ● Finale nije moglo biti uzbudjivije - 11:11 u regularnom toku, pa 2:0 nakon produžetaka, golovima Uroša Marovića. “Vjerovali ili ne - Sovjeti su svih 11 golova postigli iz četverca zahvaljujući tadašnjim pravilima i “žestokoj” kazni za svaki faul. Na drugoj strani mi smo devet puta bili precizni i to nas je uz odličnog golmana Stipanića dovelo do zlata”, priča Perišić, kome Igre u Meksisku nijesu bile jedine u karijeri. “U Rimu 1960. godine učestvovao sam kao plivač, uz Meksiko bio član vaterpolo reprezentacije koja je u Minhenu 1972. godine bila peta. Fantastičan je osjećaj biti uopšte učesnik Olimpijskih igara, da ne govorim kada osvojite medalju”.

PERIŠIĆ: MORAM PRIZNATI DA SE NAŠE ZLATO KOVALO JOŠ U TOKIJU 1964. GODINE. NA PRAVDI BOGA TADA JE NAŠEM CIKOTI I EKIPI “ODUZETA” ZLATNA MEDALJA, ALI ONI SU BILI OSNOVA ZA ONO ŠTO SE DOGODILO U MEKSIKU.

152

Đorđe Perišić je pedesetak godina stanovnik Beograda, gdje živi sa porodicom. Nakon završetka impresivne igračke karijere, koja će se izuzev po uspjesima sa Jugoslavijom pamtiti po nevjerovatnom ostvarenju sa kapicom Partizana, u kome je stekao status legende (šest titula prvaka vrope, 11 titula prvaka Jugoslavije, četiri Kupa), bio je generalni sekretar i predsjednik VSJ, ministar sporta u Vladi SRJ, generalni sekretar JOK-a, predsjednik Skupštne VK Partizan, potpredsjednik JSD Partizan... Napisao je knjigu “Naši olimpijci od Stokholma do Solt Lejk Sitija”, a u saradnji sa Crnogorskim olimpijskim komitetom priprema novu knjigu posvećenu crnogorskim olimpijcima.

UTAKMICE U REPREZENTACIJI JUGOSLAVIJE ODIGRAO JE SJAJNI VATERPOLISTA IZ KOTORA ĐORĐE PERIŠIĆ

Crna Gora u Riju? Aduti Go

Crna Gora će u Riju juriti prvu olimpijsku medalju u vaterpolu, a sagovornici Dnevnih novina sigurni su da ajkule Vlada Gojkovića konačno mogu do odličja. “Veliko čuđenje kod mene izazvala je odluka Nikole Janovića da završi karijeru. Bio

je vođa tima na Evropskom šampionatu u Beogradu, smatram da je mogao da bude tu i na Olimpijskim igrama”, ističe Perišić, uz uvjerenje da Crna Gora ima tim za medalju: “Realno, Srbija je u ovom trenutku najjača i samo od sebe može da izgubi. Za Crnu Goru

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

SPORT

DEJAN DABOVIĆ: Ponosan sam što

sam prvi Novljanin sa olimpijskim zlato. I danas kad se sjetm tog Meksika 1968. godine zadrhtim. Bila je to sjajna generacja, najjača kada je bilo najpotrebnije.

JOŠ 30 DANA

DO VRHA PLANETE ●Dejan Dabović je prvi Novljanin sa olimpijskim zlatom! “I ponosan sam zbog toga naravno”, govori za Dnevne novine, sada sedamdesetjednogodišnjak. “I danas kada se sjetim tog Meksika 1968. zadrhtim... Biti učesnik Olimpijskih igara zaista je privilegija. Biti u društvu sa šampionima, svjetskim zvijezdama, doživljaj koji ne može da se zaboravi. I tada je bilo, mogu misliti kakav je osjećaj danas, kada je sve napredovalo. Još kada se poklope sve kockice, pa osvojite medalju, još najsjajniju, onda je sve savršeno”, priča Dabović, koji je te sezone sa Partizanom bio prvak Evrope i osvajač Kupa i prvenstva Jugoslavije. ●Jugoslavija je na olimpijskom turniru na putu do zlata odigrala devet mečeva (sedam pobjeda, remi i poraz), a tada dvadesetčetvorogodišnji vaterpolista posebno pamti duel sa Japanom - u posljednjem meču grupne faze. “Znali smo, s obzirom na rezultate do tada odigranih mečeva, da nam treba 13 golova razlike da prođemo u polufinale. I kada je tako - onda je posebno teško, posebno

Četiri jugoslovenska vaterpolo asa na jednom mjestu: Dejan Dabović, Đorđe Perišić, Zoran Janković i Mirko Sandić

108

Gojković i glad za medaljom je ovo posljednja šansa generacije, odlično su vođeni - Gojković je sve kvalitete iz vode prenio na klupu i mislim da je on jedan od aduta Crne Gore u borbi za medalju”. Njegov nekadašnji saigrač Dejan Dabović siguran je da su Crnu Goru porazi na prethod-

nim Olimpjskim igrama ojačali. “Olimpijski turnir je izuzetno komplikovan, svi se maksimalno spreme, nema lakih mečeva. Ipak, Crna Gora ima iskusan tim, nadam se da mogu da naprave nešto što nijesu prethodni timovi”, jasan je legendarni Novljanin.

U TA K M I CA SA KAPICOM JUGOSLAVIJE ODIGRAO JE DEJAN DABOVIĆ

na psihloškom planu, kakav god da je protivnik. Sjećam se da sam igrao centra i da je jedan Japanac, onako mali, preko mene od dva metra dao gol. Potcijenio sam ga, ali kasnije smo isticali da nam je baš taj gol dao krila da do kraja dobijemo ubjedjivo, odemo među četiri, kasnije stignemo do zlata”. ●Legendarni Novljanin pamti i anegdotu nakon osvajanja zlata. U zano-

su jugoslovenskog slavlja, meksički novinari su bili inspirativni. “Nijesu vjerovali da smo u Jugoslaviji imali samo dva mala bazena za treninge i utakmice. Zbog toga je i naslov u novinama bio “Jugosloveni iz kade osvojili Olimp””, prisjeća se Dabović, uz napomenu: “Tada se više oslanjalo na talenat, inat, a danas je vi-

še rad, upornost, želja, volja”. ●Dejan Dabović je uz Igre u Meksiko sitiju, bio učesnik i Olimpijskih igara u Montrealu 1976. godine. Preskočio je Minhen 1972... “Podbacili smo u Kanadi, imali previše kikseva, na kraju završili kao peti, ali čast je naravno bilo biti i dio te ekipe”.

Šta danas radi Dejan Dabović?

Dejan Dabović je praktično cijeli vaterpolo život posvetio Partizanu, pa ne čudi što je i privatni život vezao za Beograd. Sa familijom danas živi na Banovom brdu... “Partizan je moja druga kuća, tu sam postigao najveće uspjehe i ko zna u kakvom pravcu bi se moja karijera

kretala da sam ostao u Herceg Novom”, ističe Dabović. Do početka nesrećnog rata radio je u Rijeci, kasnije svoje bogato znanje prenosio Italijanima kao trener na Siciliji. Sada uživa u penzionerskim danima, a bez vaterpola, kao gledalac naravno, ne može.

SPORT

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

XV EVROPSKO PRVENSTVO

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) PRVO POLUFINALE ISTORIJSKA BITKA PORTUGALA I VELSA

KREĆE APOKALIPSA!

⌦ Aleksandar Popović

rije tačno mjesec i osam dana zajedno su osvojili drugu Ligu šampiona sa Realom na San Siru, a večeras će u nuklearnom sudaru krvariti jedan protiv drugog za svoje nacije, za istorijsko finale. Kristijano Ronaldo i Geret Bejl gledaju se oči u oči iz portugalskog i velškog tenka, kojima upravljaju baš oni. „Juče“ su zajedno dizali u nebesa čuvenog „klempavka“, a u Lionu će ratovati za kapije

Sen-Denija, ali i za „zlatnu loptu“. Jer, ko uđe u finale – jednog januarskog dana će u rukama držati priznanje za najboljeg igrača planete. Zato, vežite se, sprema se fudbalska apokalipsa!

RONALDO: VRIJEME JE Prije 12 godina tada mladi Ronaldo doživio je najveći košmar u reprezentaciji. Zvjezdanu generaciju Luisa Figa, Manuela Ruija Košte, Deka, Paulete u prah je senzacionalno pretvorila Grčka pod lisabonskim zidinama. A, ovog puta, zajedno sa Nanijem, Rikardom Kvarežmom, Renatom Sančesom i ostalima CR7 želi do kraja, a na tom putu je opet još jedno čudo – Vels. „Analizirali smo Vels i mogu reći da se radi o zaista sjajnoj ekipi, što je pokazala u grupnoj fazi, a posebno protiv Belgije. Biće to uzbudljiv duel i sa mojim saigračem iz Reala Bejlom, koji igra na visokom nivou. Ipak, spremni smo za veliku utakmicu i smatram da je vrijeme da ovog puta odemo do kraja. Naravno, biće jako teško, ali vjerujemo u sebe. Da nije tako ne bismo stigli do polufinala“, jasan je Ronaldo, u čijem timu neće biti zbog kartona Vilijama Karvalja.

PUTA SU SE DO SADA SASTALI PORTUGAL I VELS. SELEKCIJA SA PIRINEJA SLAVILA JE DVA PUTA, A„ ZMAJEVI“ JEDNOM.

16 GODINA JE PROŠLO OD POSLJEDNJEG SUSRETA PORTUGALA I VELSA, KADA JE PORTUGAL SLAVIO 3:0.

DA LI STE ZNALI?

Da Portugal u posljednjih šest utakmica nije izgubio.

PORTUGAL

VELS

21.00h Rui Patrisio Sedrik Pepe Fonte Guereiro Pereira Žoao Mario Sančes Silva Nani Ronaldo

Henesej Ganter Kolins Vilijams Čester Tejlor King Alen Ledli Bejl

Selektor: Fernando Santoš

Selektor: Kris Kolmen

Robson-Kanu

LION - Stadion: Lion Park. Kapacitet: 59.186. Sudija: Jonas Erikson (Švedska). Pomoćnici: Matijas Klasenius, Danijel Vernmark (Švedska).

BEJL: TIMSKI DO KRAJA Lukavi strateg Fernando Santoš sprema novu zamku, ovog puta za kolegu Krisa Kolmena, čiji tim će biti oslabljen neigranjem osovine Arona Remzija zbog kartona, odnosno Bena Dejvisa iz istog razloga. Međutim, prva zvijezda „zmajeva“ Geret Bejl gleda samo naprijed. „Došli smo do polufinala zahvaljujući planu, napornom radu i sjajnim zamislima selektora Kolmena. Svi govore da je ovo duel Ronalda i mene, ali ne. Ovo je polufinalni okršaj dvije reprezentacije, dvije zemlje u borbi za veliko finale. Svi znamo da je Ronaldo fantastičan igrač i šta sve on može da uradi. Ipak, mi smo koncentrisani na tim i samo timskom igrom želimo da pokušamo doći do finala. U Velsu je svaki igrač jednako važan, pa tako i ja. To je ključ našeg uspjeha“, naglašava Bejl.

Reprezentativac Velsa Džo Ledli bio je primoran da otkaže svoje venčanje koje je zakazao za 09. jul jer nije računao na to da će njegova selekcija izboriti polufinale Evropskog prvenstva.

VALENSIJA

Tim SPFCG-a na Zlatiboru pred meÄ? sa ekipom Mladosti

Nani na Mestalji

MLADOST POBIJEDILA TIM SPFCG A 2:1

SnaĹžan otpor ĹĄampionu Borba za ugovore i angaĹžmane joĹĄ traje, a ukoliko naĹĄi fudbaleri ovako nastave neÄ‡e imati problema da pronaÄ‘u novu sredinu. Naime, ekipa Sindikata profesionanih fudbalera Crne Gore (igraÄ?i bez ugovora) juÄ?e je poraĹžena od Mladosti 2:1 na Zlatiboru. Bez obzira na poraz, â€œsindikalciâ€? su pruĹžili dobar otpor novom ĹĄampionu Crne Gore koji je do pobjede stigao golovima novih igraÄ?a - Marko BurzanoviÄ‡ je pogodio u finiĹĄu prvog poluvremena, a na 2:0 je povisio eks napadaÄ? Petrovca Boris KopitoviÄ‡.

Tim SPFCG-a je uspio da vrati neizvjesnost u 72. minutu kada je Vasilije KaleziÄ‡ odliÄ?nog pogodio nakon proigravanja Darka KaradĹžiÄ‡a. Ekipa koju sa klupe predvodi nekadaĹĄnji vezista Nenad BrnoviÄ‡ Ä‡e imati joĹĄ jednu provjeru - danas protiv Spartaka iz Subotice. Za ekipu Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore su igrali: DelibaĹĄiÄ‡, PopoviÄ‡, MarkoviÄ‡, PetroviÄ‡, BakraÄ?, Batuta (VlahoviÄ‡ 46.), PejoviÄ‡, KaleziÄ‡, BogdanoviÄ‡ (LopiÄ?iÄ‡ 46), KaĹžiÄ‡ (SaviÄ‡eviÄ‡ 46.), NovakoviÄ‡ (KaradĹžiÄ‡ 46.). U.R.

OdliÄ?an transfer Valensije i jedan od veÄ‡ih ovog ljeta! Fenomenalni Nani je od juÄ?e zvaniÄ?no novi fudbaler ekipe sa Mestalje. Popularni slijepi miĹĄevi su ovo objavili na zvaniÄ?noj stranici i poruÄ?ili da Ä‡e Portugalac biti predstavljen nakon Evropskog prvenstva. Valensija je u konkurenciji sruĹĄila Stouk i Inter, potpisala ugovor sa Nanijem na tri godine i platila FenerbahÄ?eu 8,5 miliona eura. U.R.

MARTINO VIĹ E NIJE SELEKTOR ARGENTINE

OtiĹĄao Tata! GauÄ?osima je potrebno osvjeĹženje

Herardo Tata Martino viĹĄe nije selektor Argentine! Iskusni struÄ?njak je to odluÄ?io juÄ?e,v nakon ĹĄto nije uspio da u finalu Kopa Amerika savlada ÄŒile, reprezentaciju od koje u finalima gubi dva puta uzastopno. NekadaĹĄnji trener Barselone se odluÄ?io na donekle oÄ?ekivan potez jer pored rezultata, atmosfera u svlaÄ?ionici je bila na veoma niskom

ATLETIKO MADRID

Vrsaljko kod Stefana SaviÄ‡a

nivou. JoĹĄ uvijek nije poznato ko bi mogao da preuzme â€œGauÄ?oseâ€?, ali ono ĹĄto je sigurno jeste da Ä‡e imati mnogo problema da povrati tim na prave staze nakon tri izgubljena finala u tri godine. Prvo ime koje se pominje kao moguÄ‡i novi lider Argentinaca je strateg Atletiko Madrida Dijego Ä†olo Simeone.

PoveÄ‡ava se kolonija Balkanaca u Atletiko Madridu. NaĹĄem Stefanu SaviÄ‡u i slovenaÄ?kom golmanu Janu Oblaku druĹĄtvo Ä‡e praviti Ĺ ime Vrsaljko. Desni bek i reprezentativac Hrvatske novi je igraÄ? â€œkoloÄ?onerosaâ€? i potpisao je ugovor na Ä?ak pet godina. Vrsaljko u Madrid stiĹže iz Sasoula, gdje je protekle sezone pruĹžao sjajne partije. U dosadaĹĄnjoj karijeri ovaj 24-godiĹĄnjak je igrao i za Ä?enovu i Dinamo Zagreb. Vjerovatno Ä‡e biti nasljednik Huanfrana. U.R.

Nikola PRELEVIÄ†, izvrĹĄni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)

IzdavaÄ?: Novine d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, JuĹžna tribina stadiona pod Goricom

Vesna Ĺ OFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIÄ†, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

SPORT

PORUKA VUKOTIÄ†A PRED RABOTNIÄŒKI

Da pobijedimo! Zbog kluba, igraÄ?a, navijaÄ?a Bez obzira ĹĄto je sezona crnogorskog klupskog fudbala joĹĄ uvijek daleko od nove epizode, pred ekipom BuduÄ‡nosti je duel koji bi mogao da nam pokaĹže jasne smjernice â€œplavihâ€? pred poÄ?etak novog ĹĄampionata! BuduÄ‡nost sjutra igra protiv RabotniÄ?kog (19.00) - PodgoriÄ?ani u Ä?etvrtak (ne)Ä‡e braniti dobrih 1:1 koje su stekli prije sedam dana u Skoplju, u okviru prvog kvalifikacionog kola za Ligu Evrope. â€œTamo smo odradili dosta dobar posao. Vidi se da je protivnik fiziÄ?ki bolje pripremljen od nas. MeÄ‘utim, odnosom i rezultatom sam zadovoljan, a nadam se da Ä‡u biti i u revanĹĄuâ€?, poruÄ?io je na juÄ?eraĹĄnjoj konferenciji kormilar â€œplavihâ€? Miodrag Miki VukotiÄ‡. Trener BuduÄ‡nosti je imao dosta glavobolja pred evropsku avanturu. Pripreme su kasnile, finansijski problemi su uslovili odliv vaĹžnih igraÄ?a, a eventualna eliminacija od makedonskog predstavnika bi vjerovatno joĹĄ viĹĄe uzburkala plavu svlaÄ?ionicu... â€œOvo je mnogo bitan meÄ? i momenat za cijeli klub. U finansijskom smislu, za ambijent, atmosferu, samopouzdanje igraÄ?a. Imamo bolji rezultat od protivnika poslije prvih 90 minuta, neÄ‡emo srljati i daÄ‡emo sve od sebe da proÄ‘emoâ€?, dodao je VukotiÄ‡. U odnosu na duel u Skoplju, â€œplaviâ€? Ä‡e biti dosta jaÄ?i u revanĹĄu, pogotovo u defanzivi. Sigurno je da se vraÄ‡a

DA LI STE ZNALI? Da je BuduÄ‡nost samo jednom preskoÄ?ila prvu prepreku u kvalifikacijama za Ligu Evrope. Bilo je to 2014. godine kada su â€œplaviâ€? eliminsali Folgore iz San Marina

EURA Ä†E KOĹ TATI ULAZNICA ZA ZAPADNU TRIBINU NAĹ EG NAJVEÄ†EG STADIONA. DVA EURA ZA ISTOK, DOK GLEDANJE SA SJEVERNE TRIBINE KOĹ TA JEDAN EURO odliÄ?ni desni bek MomÄ?ilo RaspopoviÄ‡, dok se oporavio i kapiten Risto RadunoviÄ‡, ali njegova fiziÄ?ka forma je (ne)stabilna. â€œRisto je trenirao tokom cijele nedjelje, ali joĹĄ uvijek ne znam. To Ä‡u odluÄ?iti bukvalno pred utakmicuâ€?, rekao je VukotiÄ‡ i za kraj nam otkrio ĹĄta je najveÄ‡a prednost RabotniÄ?kog: â€œNapad. Tu su mnogo jaki. Imaju veoma pokretljivog napadaÄ?a, te brze i tehniÄ?ki dobro potkovane boÄ?ne fudbalere. MeÄ‘utim, dobro smo ih upoznali i nadam se da Ä‡emo ih zaustavitiâ€?. U.R. FOTO: Iva MandiÄ‡

SRIJEDA, 6. 7. 2016.

VukotiÄ‡ na juÄ?eraĹĄnjem treningu pod Goricom Politika: Mili PRELEVIÄ† (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIÄ† (hronika@dnovine.me), DruĹĄtvo: Bojana PEJOVIÄ† (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIÄ† (kultura@dnovine.me), ReportaĹže: Ivanka FATIÄ† RASTODER (reportaze@dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIÄ† (svijet@dnovine. me), Zabava: Filip JOVOVIÄ† (zabava@dnovine.me), Sport: MiloĹĄ ANTIÄ† (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIÄ† (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

PETAR IVANOVIĆ SA PREDSTAVNICIMA ª KONFINDUSTRIJEº

Italijanski privrednici otvorili biro u Crnoj Gori

Potpredsjednik Vlade prof. dr Petar Ivanović primio je juče delegaciju najveće italijanske privredne asocijacije “Konfindustrije”. Tokom razgovora kojem je prisustvovao i ambasador Italije Vinćenco Del Monako, razmotrene su konkretne mogućnosti saradnje. Iskazano je značajno interesovanje članova Konfindustrije za investiranje u Crnu Goru.

Predstavnici Konfindustrije, asocijacije koja okuplja više od 2.000 lokalnih asocijacija sa 170.000 kompanija koje zapošljavaju 5.000.000 radnika, saopštili su da je cilj osnivanja predstavništva u Crnoj Gori bolje upoznavanje sa investicionom klimom i oblastima u kojima bi italijanske kompanije mogle investirati, u skladu sa razvojnom ekonomskom poli-

tikom Vlade Crne Gore, kao i tješnje povezivanje sa crnogorskim firmama radi mogućeg zajedničkog izlaska na treća tržišta. Oni su izrazili spremnost da preko kancelarije u Crnoj Gori ostvare tijesnu partnersku saradnju sa Vladom na konkretizovanju budućih projekata u Crnoj Gori. Iskazan je interes za oblast energetike, lake industrije i prerade hrane.

VOŽNJA STOLJEĆA

Turski motociklista jurio 400 km/h! Danas na tržištu ima nekoliko automobila sposobnih za ove brzine,ali i motocikala, a jedan od njih je Kawasaki Ninja H2R. Vožnju za pamćenje na ovom Kawasakiju odvozio je turski motociklista Kenan Sofouglu. Vožnja stoljeća bila je na nedavno otvorenom mostu “Osman Gazi” sa specijalno pripremljenim motociklom. “Pirelli”

je isporučio posebne gume, ulje je osigurao “Elf”, a novi asfalt je vjerovatno “ispolirala” vojska čistača. Pripreme su trajale čak četiri mjeseca, a čekalo se i dovršenje mosta. Kenan je dionicu mosta u dužini od oko 1,5 km prešao za 26 sekundi, a u tom vremenu ubrzao je do nevjerovatnih 400 km/h, 20 više od procjena iz Kawasakija.

U JAPANSKOM GRADU AKIHABARA

Porno festival zatvoren zbog gužve Festival VR pornografije u Japanu morao je prijevremeno da se okonča zbog prevelikih gužvi, prenose tamošnji mediji. Festival pornografske virtuelne realno-

sti koji je prošlog mjeseca otvoren u Akihabari, organizovan je u suviše maloj dvorani za sve one koji su željeli da vide napredak u industriji zabave za odrasle.

Japanski bloger Eizo Vu napisao je na blogerskoj platformi Hatenablog da organizatori i policija nijesu mogli da kontrolišu gužve, zbog čega je festival zatvoren.

NACIONALNI PARKOVI CRNE GORE

Počinje upumpavanje vode u bazene Solane Vanredna sjednica Savjetodavnog tijela za Solanu održana je juče u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore, a članovi tog tijela razgovarali su o početku upumpavanja slane vode u bazene Solane. “Obavještavamo javnost i da će kontrolisati upravljanje vodama posebno na bazenima 1,2,3 i 5 gdje se nalaze kolonije vrsta ptica koje se gnijezde. Takođe, u skladu sa preporuka-

ma stručnjaka, voda će biti upumpavana u bazene Solane punim kapacitetom tokom avgusta, kako bi stvorili uslove za ishranu i boravak vodenih ptica, flamingosa, pelikana, šljukarica i pataka. Kontrolisanim uvođenjem svježe morske vode smanjiće se pojava komaraca, kao i neprijatnih mirisa koji se u ovom periodu godine javljaju na teritoriji opštine Ulcinj”, saopšteno je iz NPCG.

JUČE U BIJELOM POLJU

Umro novinar Radivoje Rabrenović Doajen crnogorskog i jugoslovenskog novinarstva Radivoje Rabrenović preminuo je juče u 81. godini. Rabrenović je rođen 1935. godine u Bijelom Polju. Studirao je romanistiku na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a specijalizirao je u Parizu. Radio je kao novinar u Radio Ti-

togradu, listu “Pobjeda”, te u Izvršnom vijeću Srbije. Karijeru je nastavio u TV Beograd, pa na TV Crne Gore. Bio je dopisnik JRTa iz Moskve. Sahrana Radivoja Rabrenovića biće danas, sa početkom u 14.00 sati, na gradskom groblju u Nikoljcu u Bijelom Polju.

NA RELACIJI BEOGRAD BAR

Prikačeni i Titovi vagoni Večernji voz “Lovćen”, koji saobraća na relaciji Beograd - Bar uključio je u kompoziciju spavaća i salon kola iz sastava “Plavog voza”, koji je nekada koristio doživotni predsjednik SFRJ Josip Broz Tito. Od 4. jula salon i spavaća kola iz sastava “Plavi voz” iz Beograda i ka glavnom

gradu Srbije svakodnevno će se koristiti tokom ljetnje sezone. Nove niže cijene ležajeva u kolima za spavanje i salon dubl kabini iz sastava “Plavog voza” u jednom smjeru iznose 20 eura, a u kolima za spavanje i salon singl kabini (uz koju mora da se kupi i karta prvog razreda) 45 eura.

BROJ

PREDUZEĆA I U 2016. I DALJE OKLIJEVAJU DOK NE PRETRPE ŠTETU

Riječ urednika Ana Nives Radović

Ko najviše gubi Centralna britanska finansijska institucija Banka Engleske nastoji da različitim mehanizmima spriječi ono što se toj zemlji nakon izglasavanja odluke o istupanju iz Evropske unije širom Starog kontinenta prognozira – usporavanje ekonomije kroz smanjenje kreditne aktivnosti. Veća fleksibilnost centralne prema komercijalnim bankama i slični ustupci stvoriće ambijent u kojem će peta najmoćnija ekonomija svijeta nastojati da zadrži tu poziciju. Da su ti potezi bili neophodni, ali i manje zamislivi u slučaju da nije izglasano napuštanje EU pokazao je juče objavljeni izvještaj BoE, ali i odnos Njemačke prema ovom pitanju. Okolnosti u kojima se sve odvija ukazuju da se u najnezahvalnijem položaju od svih nalazi Evropska centralna banka. Kako je i tokom članstva u EU Britanija bila nezavisna od finansijskog centra u Frankfurtu, uočljivo je koliko je euro moćno oruđe na osnovu kojeg Njemačka uspijeva da nametne smjernice neophodne za finansijsku konsoluidaciju, do koje, po pravilu, uvijek dolazi sporije nego što se očekuje. Britanija će, naročito u okolnostima kada ima dodatnu fleksibilnost, naći način da se prilagodi brojnim izazovima, čak i onima koji se pominju u najmračnijim scenarijima. Najmanje mehanizama na raspolaganju ima Njemačka i upravo ona najviše gubi nakon brexita. Odluka britanskih birača najkonkretnija je opomena ikada poslata prije svega ECB, no ta poruka ni ovoga puta nije protumačena na pravi način, jer se sa sve više panike pominje eurizacija onih članica EU koje su van eurozone. Njemačka je nakon brexita izgubila moćnog partnera u liderstvu, no sada želi da polje liderstva širi na drugi način.

VRIJEME JE ZA PRELAZAK NA POSLOVANJE U CLOUDU

INTERVJU

Preduzećapostaju svjesna posljedica targetiranih napada

BANKA ENGLESKE

Snizili kamatnu stopu kako bi podstakli rast kreditiranja

ALA PROJEKAT

Doprinijeli usklađivanju zakonodavstva s tekovinama Evropske unije MARIJA RAŠETA-VUKOSAVLJEVIĆ I ALEKSANDAR VRATONJIĆ GLIGORIJEVIĆ, TELEGROUP

INTERVJU: DIREKTORICA KOMPANIJE TELEGROUP CRNA GORA MARIJA RAŠETA-VUKOSAVLJEVIĆ

Preduzeć svjesna p targetiran

Aleksandar Vratonjić Gligorijević

eleGroup kompanija organizovala je prošle sedmice u Podgorici IT Security radionicu “Korak ispred targetiranih napada”, pokazavši da je orijentisana ka poslovnim korisnicima i da nudi profesionalne servise koji podrazumijevaju konsalting, projektovanje, integraciju, instalaciju, puštanje sistema u rad, održavanje sistema, opreme i softverskih aplikacija, softverski inženjering, managed servise i outsourcing, cloud servise i upravljanje projektima. Kompanija dvije decenije uspješno sarađuje sa velikim, srednjim i malim preduzećima, vladinim, javnim i finansijskim sektorom, kao i telekomunikacionim operatorima i servis provajderima. Saradnja TeleGroupa obuhvata i renomirane svjetske proizvođače, kreirajući ekonomski opravdana tehnološka rješenja koja odgovaraju potrebama korisnika. Među najznačajnijim partnerima u oblasti objedinjenih komunikacija, kolaboracije, IT rešenja

Bez otvaranja sumnjivih attachmenta u mailovima, koliko god ti mailovi izgledali uvjerljivo, kontrolisana posjeta sajtovima sa sadržajima koji nijesu u potpunosti prikladni opisu radnog mjesta i radnom vremenu, itd.

i energetike su: IBM, HP, Cisco, Microsoft, Motorola Solutions, Cambium Networks, Check Point, Trend Micro, Blue Coat, F5, Mils electronic, Juniper Networks, Symantec, Gemalto, Arris, Verimatrix, Vector, Allegro, Divitel, NanguTV, Polycom, Alcatel-Lucent, Mitel, Ericsson, Rohde & Schwarz, Axis, Nokia System Networks, Siemens, Bosch, Reichle & DeMassari i drugi. TeleGroup ima misiju da, implementacijom najsavremenijih tehnoloških rješenja, pozitivno utiče na razvoj biznisa klijenata, ali i na povećanje ukupnog životnog standarda šire društvene zajednice. Kompanija svoje napore ulaže u viziju da postane vodeći Solution provajder u ICT i oblasti energetike na EMEA tržištu, koje obuhvata region Evrope, Srednjeg istoka i Afrike. Sagovornici “Novca” bili su direktorica kompanije TeleGroup Crna Gora Marija Rašeta-Vukosavljević i Account Manager TeleGroup d.o.o. iz Beograda Aleksandar Vratonjić Gligorijević.

Budući da targetirani napadi postaju sve veća prijetnja, šta je polazna osnova za zaštitu? TeleGroup: Uvijek je polazna osnova edukacija. Zaposleni moraju da razumiju posljedice svojih potencijalnih djela i da budu svjesni prijetnji koje predstavljaju targetirani napadi. Bez otvaranja sumnjivih attachmenta u mailovima, koliko god ti mailovi izgledali uvjerljivo, kontrolisana posjeta sajtovima sa sadržajima koji nijesu u potpunosti prikladni opisu radnog mjesta i radnom vremenu, itd. Kad su tehnička rješenja u pitanju, TeleGroup preporučuje dobru zaštitu mreže od vanjskih upada kroz firewall najnovije generacije, zaštitu mail servera kao i rješenja koja filtriraju web saobraćaj, kako bi pomogla pri edukaciji i osnovnoj zaštiti korisni-

Kompanije u zemljama u razvoju uglavnom tek nakon što pretrpe štetu shvataju značaj ulaganja u podizanje nivoa zaštite sistema. Da li u svom radu primjećujete da se trend mijenja ili ni najnovija rješenja ne utiču na promjenu svijesti kada je šira slika u pitanju? TeleGroup: Trend se polako mijenja. Kako “žrtve” počinju biti ozbiljnije, tako se i svijest menja. Posljedice se mjere u novcu i reputaciji, kako kompanijskoj tako i pojedinaca. Ovo je, nažalost, spor proces, ali je sve učestaliji kod korisnika.

TeleGroup je kroz svoj portfolio rješenja, namijenjenih data centar infrastrukturi, mrežnoj i bezbjednosti podataka i korisnika, pa i Cloud i “managed” servisima, u mogućnosti da odgovori na sve najnovije zahtjeve finansijskih institucija koje i same prolaze kroz intenzivne tranIako su cloud servisi odavsformacije, tražeći način no dostupni, i dalje je mali da inoviraju svoj poslov- broj kompanija koje se opreni model. djeljuju za njihovo korišćeka. Ujedno je krucijalno i dobro rješenje za zaštitu “endpoint” uređaja i druga napredna rješenja.

nje, upravo strahujući za bezbjednost podataka. Koja konkretna bezbjednosna rješenja TeleGroup predlaže? TeleGroup: TeleGroup u

I ACCOUNT MANAGER TELEGROUP D.O.O. IZ BEOGRADA ALEKSANDAR VRATONJIĆ GLIGORIJEVIĆ

n Ili

dra

: Ve

foto

ća postaju posljedica nih napada

III

svojoj ponudi i ekspertizi ima rješenja različitih proizvođača, koja su se dokazala na internacionalnim tržištima i koja omogućavaju sigurnu razmjenu podataka između dva i više sistema, kao što je na primjer privatna infrastruktura i Cloud, potom pravnih lica i pojedinaca međusobno - nešto što sve češće vidimo kod banaka kao zahtjev. TeleGroup isključivo sarađuje sa proizvođačima koji su istorijski dokazani kroz razne analize Gartnera, NSS labsa i drugih relevantnih organizacija koje svake godine iznose analize stanja na tržištu. Budući da omogućavate Enterprise Mobility rješenja, kakva je sada tražnja za njima? TeleGroup: Enterprise Mobility je svakako neophodnost modernog načina poslovanja. Kroz razne DLP (Data Loss Prevention) sisteme, Endpoint zaštite i druge

Aktivnosti TeleGroupa

Kompanija TeleGroup bavi se kreiranjem i implementacijom rješenja iz oblasti informaciono – komunikacionih tehnologija (ICT) i softverskih aplikacija, kao i integracijom telekomunikacione, IT, elektroenergetske i gasne infrastrukture. TeleGroup je jedan od vodećih Solution provajdera u ICT i oblasti energetike na tržištu zapadnog Balkana. Kompanija u regionu zapošljava više od 300 ljudi i kontinurano bilježi stabilan rast i razvoj, sa godišnjim prosječnim prometom od oko 27 miliona eura. Na regionalnom tržištu prisutna je 20 godina. Kompanija je osnovana 1992. godine u Velikoj Britaniji pod nazivom TeleGroup Limited, a danas u svom sistemu ima kompanije TeleGroup Banja Luka (1996), TeleGroup Beograd (2001), TeleGroup Sofija (2007), TeleGroup Kuvajt (2014), TeleGroup Sarajevo (2015) i TeleGroup Crna Gora, koja je osnovana 2013. godine.

metode, kompanije omogućavaju svojim zaposlenima da rade bilo kad, bilo gdje i (skoro) sa bilo kog uređaja. Tražnja za ovakvim rješenjima koja imaju visok integritet, a ne ugrožavaju npr. radni vijek baterije uređaja na kojem rade, tek dolazi na naše tržište. Da li se poslovno okruženje mijenja na osnovu informacija o dostupnosti tehnologije ili preduzeća nastoje da ICT sisteme prilagode sopstvenim potrebama? TeleGroup: U skladu sa najnovijim standardima i procedurama, kompanije sve više transformišu svoj IT ne bi li efikasnije upravljali njime kao resursom. Takve transformacije potpomažu brže prilagođavanje internih sistema potrebama biznisa i posmatranje istih kao operativni trošak koji se koristi po potrebi. Na ovaj način postiže se i ušteda i veća fleksibilnost, a ono što je neophodno je da se

TeleGroup isključivo sarađuje sa proizvođačima koji su istorijski dokazani kroz razne analize Gartnera, NSS labsa i drugih relevantnih organizacija

kompanije više fokusiraju na svoju osnovnu djelatnost i prepuste brigu oko svojih internih IT resursa onima čiji je upravo to osnovni biznis. Na taj način oslobodiće i veće budžete sebi za investiranje u druge aspekte svog poslovanja i razudiće rizik, što je primarni fokus svih većih kompanija u svijetu danas. Kada je riječ o finansijskim institucijama, na koja rješenja Vaše kompanije mogu da računaju kako bi podigli nivo bezbjednosti, a ujedno i eliminisali nepotrebne troškove? TeleGroup: TeleGroup je kroz svoj portfolio rješenja,

Marija Rašeta-Vukosavljević

namijenjenih data centar infrastrukturi, mrežnoj i bezbjednosti podataka i korisnika, pa i Cloud i “managed” servisima, u mogućnosti da odgovori na sve najnovije zahtjeve finansijskih institucija koje i same prolaze kroz intenzivne transformacije, tražeći način da inoviraju svoj poslovni model. Naša dugogodišnja saradnja sa mnogobrojnim bankama, osiguravajućim društvima i faktoring kućama u regionu nam daje pozitivan “vjetar u leđa” da se uhvatimo u koštac i sa najzahtjevnijim izazovima. Ulaganja u unapređenje infrastrukture još se u većini kompanija percipiraju kao izdatak, a ne kao investicija, budući da ROI nije vidljiv u početnoj fazi. TeleGroup: Upravo je to razlog zašto se sve više prelazi na model “IT as a Service”, ne bi li se sredstva koja se percipiraju kao kapitalna investicija mogla posmatrati kao operativni trošak i na taj način obezbjedili budžeti za ulaganje u druge projekte kojima je primaran cilj prihod. Za takav jedan aranžman potrebno je imati pravog partnera koji je sposoban da odgovara za svaki SLA model koji se potpiše i koji ima finansijsku moć i kompetencije koje obezbjeđuju kredibilitet, a TeleGroup je sigurno takav partner.

PREDUZEĆA SE PRILIČNO SPORO ODLUČUJU ZA KORIŠĆENJE PREDNOSTI SAVREMENE TEHNOLO

Vrijeme je za prelazak n P

reduzetnici u malom i srednjem biznisu konstantno nastoje da pronađu načine da uštede, no svijest o tome da će im smanjenje troškova u budućnosti obezbijediti pravovremeno ulaganje u tehnologiju koja pokazuje isplativost postoji tek kod rijetkih.

Poslovanje u 2016. i radni sto prepun papira jednostavno – ne idu zajedno. Ne samo što je štampanje dokumentacije koja je dostupna u elektronskoj verziji skupo ukoliko se to, uprkos tome što je njena namjena jednokratna, čini često, već je kasnije potrebno vrijeme da bi se neki papir našao. Takođe, skladištenje podataka na fizičkim serverima, gomilanje odštampane dokumentacije, kao i gubljenje pokadata problemi su sa kojima se malo koje preduzeće nije suočilo čak i u 2016. godini. Ipak, na pomen cloud servera i dalje se gleda s nevjericom. Razlog je prilično jednostavan - dobra iskustva se ne prepričavaju i kada sve funkcioniše kako treba uzima se zdravo za gotovo, dok, sa druge strane, brojna negativna iskustva sa tradicionalnim načinima čuvanja i dijeljenja dokumentacije tek rijetkima posluže kao povod da “eksperimentišu”. Skladištenje na cloud serverima ipak ne bi trebalo da bude nepoznanica nijednoj kompaniji, budući da je dostupan toliko veliki broj op-

U slučaju da potrebe preduzeća rastu ili se smanjuju, cloud je u svakoj situaciji moguće prilagoditi.

cija da preduzeće bilo koje veličine i bez obzira na broj zaposlenih može da pronađe model za sebe. Naziv “cloud” postao ustaljen za računarske usluge bazirane na webu koje se odnose na hosting izvan preduzeća. Kada se koriste usluge “u oblaku”, IT infrastruktura korisnika smještena je izvan preduzeća ili ustanove, a za njeno skladištenje brine se neko drugi - hosting servis. Ovo se znatno razlikuje od situacije kada su usluge smještene

SaaS, PaaS I IaaS

Cloud računarstvo odvija se na tri načina i to kao Software-as-a-Service (SaaS), Platform-as-a-Service (PaaS) i Infrastructureas-a-Service (IaaS), od potreba preduzeća zavisi šta će od ovoga koristiti, kako bi se plaćalo samo ono što se koristi,što predstavlja značajan iskorak u odnosu na tradicionalni način arhiviranja dokumentacije. SaaS predstavlja aplikacije ili softverska rješenja koja rade na udaljenim računarima “u cloudu”, a u pitanju je praktično iznajmljivanje gotovog komada softvera. Tipičan

predstavnik je Office 365, koji pruža sve potrebne kancelarijske aplikacije. PaaS je od većeg zanimanja za web i app developere, koji će iskoristiti snagu iznajmljene platforme, no ne i gotove aplikacije, u cilju rayvijanja rješenja koja preduzeća traže. IaaS – je tip cloud računara u kojem pružalac usluga omogućava korišćenje virtuelnih resursa računara online, fokusirajući se na oznajmljivanje hardvera i pripadajućih alatki potrebnih za njegovo održavanje, zbog čega je najprimamljiviji startapovima u nastanku.

na lokalnom serveru kojeg preduzeće ili neko koga za tu namjenu angažuje sam održava. Mnoge usluge koje se svakodnevno koriste nalaze se u oblaku, počevši od e-maila do mobilnog bankarstva i servisa za čuvanje fotografija na internetu. S obzirom da se ova infrastruktura nalazi na internetu, odnosno “u oblaku”, moguće joj je pristupiti doslovno s bilo koje lokacije i pomoću bilo kojeg pametnog uređaja. Danas svaka aktuelna verzija aplikacije za unos teksta i brojki ima Search opciju pomoću koje je sve što ste sačuvali postaje dostupno za nekoliko sekundi. Memorijski kapaciteti smartfona namijenjeni skladištenju podataka danas su dovoljni da se u njih smjesti više dokumentacije nego u bilo koju kancelariju, a uz dostupnost cloud servisa o ograničenjima ne treba ni misliti. Štaviše, osim činjenice da će sve biti na jednom mjestu, podaci su prenosivi i dostupni sa bilo koje lokacije. O uštedi na vremenu koja se dobija onda kada se zbog svakog poslovnog zadatka ne mora dolaziti u kancelariju suvišno je govoriti. Osim toga, sva poslovna komunikacija koja se obavlja preko računara može se prenijeti i na smartfon, sve to uz opcije za povećanje produktivnosti kao što su AnyDo, Todoist, Wunderlistmate i slične. Smartfon se podešava tako da alarmom ili notifikacijom obavijesti o narednom sastanku koji je unešen u kalendar, a i poslovna putovanja moguće je lako planirati uz aplikacije kao što su TripAdvisor, Triplt ili PackingPro. Osnovna namjena smartfona, njihovo povezivanje na internet, omogućava ko-

munikaciju koja prevazilazi klasične telefonske pozive i poruke, jer se u prodavnicama aplikacija nalaze Skype, Viber, Whatsasp i mnogi drugi servisi koji omogućavaju razmjenu poruka i faj-

lova između većeg broja korisnika istovremeno, kao i konferencijske pozive grupa. Ni rad u Officeu odavno nije ono što one koji ih koriste u poslovne svrhe treba da prikuje za računar, jer postoje mobilne verzije Worda, Excela, Powerpointa i Outlooka, pa je dokumentima moguće upravljati i razmjenjivati ih jednako kao na računaru. Iako je slanje faksova odavno prestalo da bude dominantan način razmje-

Ni rad u Officeu odavno nije ono što one koji ih koriste u poslovne svrhe treba da prikuje za računar, jer postoje mobilne verzije Worda, Excela, Powerpointa i Outlooka, pa je dokumentima moguće upravljati i razmjenjivati ih jednako kao na računaru.

BLUE COACH

FENOMEN PONAŠANJA

MOTIVISANOG POSTIGNUĆEM PIŠE:

Miomir Stanisavić psiholog u kompaniji Blue Coach

otivacija postignuća nije isto što i prividno slični pojmovi koji se koriste u svakodnevnom jeziku, kao što su marljivost, istrajnost, volja za radom, revnost. Potrebno je istaći da nikako nisu svi napori i nastojanja da se nešto ostvari zasnovani na motivu za postignućem. Postignuću kao cilju, može se težiti iz različitih razloga: neko želi veću platu, kako bi mu život bio lagodniji, neko, sa druge strane, želi položiti sve ispite kako bi se konačno oslobodio tih obaveza, neko treći preko rezultata želi da dostigne višu poziciju na poslu kako bi imao više uticaja. Sve to, a i još puno toga može uključiti dodatne napore pri radu, a da uopšte nije povezano sa motivacijom postignuća. U psihološkom smislu čovjekovo ponašanje je motivisano postignućem samo onda kada vodi ka ostvarenju nečeg vrijednog i cijenjenog i po njegovim sopstvenim

procjenama i po procjenama drugih ljudi. To nešto bi trebalo da istakne čovjeka i donese mu priznanje od strane okoline. Čovjek ima tu potrebu da zna šta na području njegove profesije još može ostvariti pa zato i ulaže dodatne napore. Mnogi autori koji su se bavili motivacijom postignuća smatraju da je riječ o skupu više različitih motiva, i da su tu prisutni i borbenost, težnja za efikasnošću, samopotvrđivanjem, ali i potreba za dominacijom. Složićemo se svi da je zadovoljstvo povezano sa postignućem zbog sopstvene efikasnosti potpuno drugačije i značajnije od zadovoljstva zbog nekog efekta ili korisnog rezultata koji je došao sam po sebi. Međutim, samo onda ako se rezultat može pripisati sopstvenoj sposobnosti ili trudu, a ne ako su za njega zaslužne neke spoljašnje okolnosti kao što je recimo “puka sreća”, pomoć drugih, mali zahtjevi za uspjeh i tome slično. Osnovu ove vrste motivacije mogli bi pronaći u težnji čovjeka da nešto sam, bez pomoći drugih, uradi, na čemu čak i djeca insistiraju posebno kada imaju osjećaj da će u nečemu uspjeti, ali još uvijek nisu potpuno sigurna ( da hodaju uspravno, da se služe priborom za jelo...) Djeca tada, bez svjesne namjere uvježbavaju nešto od čega će profitirati i što će im služiti za sopstveni razvoj. Još jedan bitan element motivacije postignuća je suočavanje sa važećim standardom za ono što je dobro. To nam pokazuju i fenomeni iz svakodnevog života. Naime, video

igrice su manje privlačne ukoliko igrač nema uvid u to koliko je poena osvojio. Kompjuter koji mjeri kojom se prosječnom brzinom biciklista kreće uglavnom mijenja doživljaj prilikom vožnje. Čovjek koji rekreativno trči, već poslije nekog vremena počinje da mjeri svoje vrijeme, i stvara mu zadovoljstvo kada zna da je napredovao. Da li je ono što se postiglo korisno u ovom slučaju nije toliko bitno. Kao podsticaj za usmjeravanje prema cilju, potrebni su, dakle, želja da se obavi nešto zahtjevno, kao i predviđanje zadovoljstva koje iz toga mo-

že proizići i koje se temelji na sopstvenoj efikasnosti. Koliko može biti važna subjektivna vrijednost mogućeg doživljaja uspjeha pokazuje i primjer dobro plaćenog menadžera kome se pokidao kaiš na satu, i koji pokušava da ga sam popravi, uprkos tome što zarađuje dovoljno da sebi može bez problema priuštiti da plati časovničaru za popravku. Dejvid MekKliland, istraživač koji se dugo godina bavio ovom temom je generalizovao ovaj pojam i smatrao je da se može govoriti o stepenu motivacije postignuća u određenoj društvenoj grupi, pa čak i u čitavom narodu. Želio je da sazna da li i u kojoj mjeri postoji međusobna povezanost ekonomskih prilika u državi i opšti stepen motivacije njenih građana ka postignuću. Urađeno je istraživanje koje je obuhvatilo 39 nacija, a rezultati su prilično interesantni. Suprotno očekivanjima, pokazalo se da je povezanost između aktuelnih ekonomskih pokazatelja i pokazatelja motiva na nacionalnom nivou beznačajna. Prema MekKlilandu, ekonomske prilike ne određuju da li će se u određenom na-

rodu nastojanja za postignućem cijeniti više ili manje. Zapravo, izgleda da je osnovni uzrok vaspitanje i vaspitna praksa koja ističe vrijednosti individualnih nastojanja i zalaganja i zahtjeva da čovjek postane samostalan i snosi odgovornost. Na kraju, možemo zaključiti da je motiv postignuća ukrštanje sredinskih (situacionih) i unutrašnjih, odnosno ličnih komponenti. Ove druge su sastavni dio same ličnosti. On će biti stalno prisutan u situacijama odlučivanja, kod svakog, ali će djelovati u manjoj ili većoj mjeri, u zavisnosti od procjene važnosti i težine zadatka pred kojim se čovjek nalazi. Ta procjena će takođe zavisiti od prethodnog iskustva u sličnim situacijama ali i od uvida u sopstvene sposobnosti. Ukoliko želite saznati više o tome koji su vaši motivacioni obrasci kontaktirajte nas preko našeg sajta www.bluecoach.me ili facebook stranice.

Čovjek koji rekreativno trči, već poslije nekog vremena počinje da mjeri svoje vrijeme, i stvara mu zadovoljstvo kada zna da je napredovao.

OGIJE, NO NAKON PRELASKA NIKO SE NE VRAĆA NA STARO

na poslovanje u cloudu EVERNOTE I ALTERNATIVE Kada jednom poćnu da se koriste cloud usluge niko ne poželi da se vrati na stari način rada, jer se već za kratko vrijeme uvjeri u prednosti koje ovakvo čuvanje dokumentacije donosi. U slučaju da potrebe preduzeća rastu ili se smanjuju, cloud je u svakoj situaciji moguće prilagoditi. Pored toga, u praksi je danas moguće raditi s bilo kakvog uređaja povezanog na internet. Primjera radi, Evrrnote bilješke će se bez problema sinkronizovati na svim uređajima na kojima korisnik poželi. Međutim, servis Evernote odlučio je da ograničiti besplatni paket usluga pa korisnici sada mogu sinkronizovati bilješke na najviše dvoma uređajima, a poskupili su i pretplatnički paketi. Korisnici do sada besplatnog paketa više neće moći da sinhronizuju bilješke na više od dva uređaja. Evernote je korisnicima dostupan preko weba, kao desktop aplikacija, kao i u obliku mobilne aplikacije za sve važnije platforme. Kao razlog navedeno je ograničenje besplatnog paketa zapravo podsticaj korisnicima servisa da se odluče za neki od dostupnih modela pretplate, čime bi se osigurao dugoročan proces unapređenja servisa i njegov opstanak. Osim ograničenja osnovnog besplatnog paketa, Evernote se odlučio na poskupljenje pretplatničkih paketa pa tako Plus paket sada ko-

šta četiri dolara mjesečno, umjesto dosadašnja tri dlara, dok Premium paket, inače namijenjen poslovnim korisnicima, sada košta osam, umjesto šest dolara. Za korisnike koji ne žele da plaćaju, međutim, postoje i kvalitetne, a besplatne alternative, kako bi mogli da prave kliping web sadržaja, spremaju PDF u notes, crtaju i koriste alatke u različitim tabelama i velike organizacione mogućnosti, a sve to nudi OneNote. Ovaj servis je potpuno besplatan, a nudi različite funkcije bez obzira da li je potrebno vođenje svakodnevnih zadataka i obaveza, softverskih projekata ili planova putovanja, a svemu tome dodati su različiti šabloni za bilješke koje je takođe moguće prilagođavati. Takođe tu je i servis Simple Note, koji je, kako mu ime kaže jednostavan, a koristiće svima kojima je potrebno da sačuvaju rad ili ga sinhronizuju kroz različite uređaje, kao i objave na internet jednim klikom. Interfejs je takav da fokusira korisnika na pisanje, dok je organizacija je svedena na minimum. Ovaj servis je besplatan i nema ograničenja u korišćenju. Za one koji žele da brzo memorišu ideje u različitom obliku i nastave posao na drugim uređajima najbolji izbor je Google Keep, dostupan kao Chrome dodatak, ali i kao Android aplikacija, uz pomoć koje je moguće memorisati bilješke i liste, bez obzira na format. Google Keep nudi i minimalistički interfejs i lak je za upravljanje.

OPCIJE POMOĆU SMARTFONA ne dokumenata, nešto napredniju mogućnost nudi CloudFax aplikacija, koja za razmjenu fajlova više ne zahtijeva direktno slanje u inbox. U ovoj bazi potom ostaju sve primljene poruke kojima je kasnije mnogo jednostavnije upravljati. A.N.R.

Pomoću smartfona moguće je i plaćati račune i potpisivati dokumenta. Većina banaka danas omogućava uslugu mobilnog bankarstva, pa je uvid u stanje na računu i upravljanje raspoloživim sredstvima moguće uz nekoliko tapova. Ukoliko se prilikom kreiranja ili razmjene dokumenata ukaže potreba za stavljanjem ličnog potpisa, aplikacija DocuSign pretvoriće svojeručni potpis u digitalnu verziju, koji će biti moguće koristiti kad god je potrebno. Za poslovne korisnike kojima mail tre-

ba da bude dostupan u svakom trenutku najbolja opcija je Cloud Exchange Mail. Ne samo što je uz pomoć njega mailu moguće pristupiti s bilo kojeg uređaja, već postoji mogućnost primanja velikih fajlova, uz mogućnost arhiviranja. Broj emailova moguće je mijenjati u svakom trenutku i plaćati samo za one koji se koriste, uz šta se dobija i mogućnost upravljanja kontaktima, kalendarom i zadacima koje je moguće podijeliti sa saradnicima, sve to uz tehničku podršku u bilo kom trenutku.

Takođe, za dodatnu sigurnost poželjno je e-mail držati u cloudu, jer se na taj način podaci nalaze na sigurnim serverima koji se ažuriraju na dnevnom nivou, a uz to je kod Cloud Exchange Maila u svaki paket usluge uključena i antivirusna i antispam zaštita. Kada je riječ o mobilnim aplikacijama, za bilo koju vrstu poslovanja ima ih mnogo, a neke su čak praktičnije za korišćenje od verzija sličnih programa na računaru, preglednije i sažete na jedno mjesto.

CENTRALNA BRITANSKA FINANSIJSKA INSTITUCIJA BANKA ENGLESKE NASTOJI DA STABILIZUJE

0,7

Britanska valuta je takođe izgubila 0,9 odsto vrijednosti u odnosu na američku valutu, spustivši se na 1,3163 dolara na početku trgovanja na Londonskoj berzi, što je veoma blizu najnižeg nivoa od 1,3122 dolara, na kojem se našla prošlog ponedjeljka, prvog nakon brexit referenduma.

ODSTO IZGUBILA JE JUČE VRIJEDNOST FUNTA U ODNOSU NA EURO UOČI OBJAVLJIVANJA IZVJEŠTAJA BANKE ENGLESKE

VII

E PRIVREDU STIMULANSIMA

Snizili kamatnu stopu kako bi podstakli rast kreditiranja U

lagači se nakon brexita fokusiraju na izvještaje finansijskih institucija, koji uslovljavaju njihove dalje ponašanje na tržištu. Nakon što je Banka Engleske najavila značajne promjene u finansijskoj politici, očekuje se da se oglasi MMF, koji bi se, međutim, umjesto na Britaniju, mnogo više mogao fokusirati na Njemačku, koja najviše gubi odlaskom Britanije iz EU. Vrijednost funte kliznula je juče na dvoipogodišnji minimum u odnosu na euro, a samo pola centa dijelilo je britansku valutu od 31-godišnjeg minimuma u odnosu na američki dolar. Silazni trend kursa funte uslovljen je pritiskom stvorenim na tržištima neposredno uoči objavljeivanja izvještaja izveštaja Banke Engleske - BoE o stabilnosti javnih finansija te zemlje. Centralna britanska finansijska institucija BoE ublažila je juče kapitalne zahtjeve prema komercijalnim bankama u cilju stimulisanja rasta njihovih kreditnih plasmana, istovremeno upozorivši da se rizici po finansijsku stabilnost nakon brexita polako počinju kristalizovati. Ovaj potez osmišljen je kako bi se kreditiranje britanskih domaćinstava i kompanija povećalo do 150 milijardi funti, što je vrijednost 179 milijardi eura, kako i kako bi se smanjile obavezne kapitalne rezerve za banke za 5,7 milijardi funt, objavila je BoE. U izvješaju se dodaje i da su britanske komercijalne banke u proteklih osam godina, odnosno nakon globalne finansijske krize, naavile više od 130 milijardi funta kapitala.

| SITUACIJA NA TRŽIŠTU

I pored promjena na valutnom tržištu uslovljenih iščekivanjima ulagača uoči objavljivanja izvještaja BoE, situacija se na širem planu ipak smiruje nakon šoka ko-

Biće potrebno vrijeme da Ujedinjeno Kraljevstvo iznova uredi odnose s Evropskom unijom i s ostatkom svijeta. U tom procesu moguće je očekivati određene tržišne i privredne nestabilnosti

jeg je izazvala odluka britanskih birača da njihova zemlja napusti Evropsku uniju. Ovakve okolnosti uticale su i da cijena nafte nakon kraćeg vremena nadoknadi gubitke akumulirane tokom prethodnih dviju sedmica. Cijena nafte na globalnom tržištu konačno bilježi rast nakon dvosedmičnog pada, pa se na londonskoj berzi barelom prometovalo po četiri

Postoje dokazi da su određeni rizici počeli da se kristalizuju. Aktuelni izgledi za finansijsku stabilnost u Velikoj Britaniji obilježeni su izazovima

centa višoj cijeni od 50,35 dolara za barel, čime je konačno premašena psihološka granica od 50 dolara za barel, iskod koje, kada je cijena kliznula, djelovalo pogubno za tržište energenata. Smirenost ulagača nakon dvosedmične panike i na američkom tržištu podigla je cijenu 2,8 odsto na 48,99 dolara za barel, nadokndivši dvosedmične gubitke.

| MONETARNA STABILNOST

Guverner BoE Mark Karni obećao je juče da će ta institucija preduzeti sve što bude potrebno kako bi obezbijedila monetarnu i finansijsku stabilnost nakon brexita. Ključni rizici koje je juče naveo Odbor za finansijske mjere FPC uključuju nestabilnost finansijskog tržišta, prigušeni rast globalne privrede i visoku zaduženost domaćinstava. “Postoje dokazi da su određeni rizici počeli da se kristalizuju. Aktuelni izgledi za finansijsku stabilnost u Velikoj Britaniji obilježeni su izazovima”, objavio je FPC u ažuriranom izvjštaju nakon referenduma, objavio je Reuters. “Biće potrebno vrijeme da Ujedinjeno Kraljevstvo iznova uredi odnose s Evropskom unijom i s ostatkom svijeta. U tom procesu moguće je očekivati određene tržišne i privredne nestabilnosti”, navodi se u izvještaju BoE. Objavljivanje izvještaja nadovezuje se na prošlosedmične Karnijeve izjave kojima je signalizovano da bi BoE već ovog mjeseca mogla da snizi ključnu kamatnu stopu na novi rekordno nizak nivo ispod 0,5 odsto, kao i da bi moglo doći do odluke o povećanju monetarnih stimulansa u cilju obezbjeđivanja podrške britanskoj privredi nakon brexita.

150 MILIJARDI FUNTI IZNOSI POVEĆANJE KREDITIRANJA KOJE TREBA DA USLIJEDI NAKON JUČERAŠNJE ODLUKE BANKE ENGLESKE

| KRETANJA

KURSA FUNTE

Funta je u odnosu na euro uoči objavljivanja izvještaja oslabila 0,7 odsto na 84,58 penija, što je najniži kurs od decembra 2013. godine. Britanska valuta je takođe izgubila 0,9 odsto vrijednosti u odnosu na američku valutu, spustivši se na 1,3163 dolara na početku trgovanja na Londonskoj berzi, što je veoma blizu najnižeg nivoa od 1,3122 dolara, na kojem se našla prošlog ponedjeljka, prvog nakon brexit referenduma. Gubitak vrijednosti posljedica je strahovanja ulagača da bi juče objavljeni izvještaj mogao najaviti prilično obeshrabrujuće trendove, naročito nakon što je na početku sedmice građevinaski sektor pretrpio najveći pad od 2009. godine.

| OČEKUJE SE

OCJENA MMF

Nakon izvještaja BoE ulagači na tržištu kapitala očekuju da se oglasi i Međunarodni monetarni fond. MMF bi u narednim sedmicama trebalo da snizi prognozu rasta prije svega njemačke ekonomije, za koju se procjenjuje da bi najviše mogla biti pogođena odlukom britanskih birača da njihova zemlja napusti Evropsku uniju. Velika Britanija važan je trgovinski partner Njemačke, a značajne promje-

ne u ekonomskim odnosima dviju zemalja imaće posljedice po Njemačku. MMF je već naglasio da referendum u Velikoj Britaniji predstavlja rizik za snižavanje, no još neko vrijeme biće nepoznanica kako će ovaj novi odnos da izgleda. U procjeni koja je zaključena prije britanskog referenduma MMF je blago povisio prognozu njemačkog ekonomskog rasta u tekućoj godini, na 1,7 odsto, s ranije prognoziranih 1,5 odsto, dok je istovremeno snižena procjena za iduću godinu, s 1,6 na 1,5 odsto.

| GENERATORI RASTA

U MMF-u očekuju da bi ovaj rast mogao da bude predvođen domaćom, a ne inostranom potražnjom, kao i da će ga podržati rast zarada, ali i niske cijene energenata, kao i stimulansi u fiskalnoj i monetarnoj politici. U njemačkom ekonomskom institutu DIW procjenjeno je da će britanska odluka o napuštanju EU najvjerovatnije da smanji njemački izvoz, kao i da će usporiti rast u narednoj godini za čak pola procenta. Stopa rasta njemačke privrede prošle godine iznosila je 1,7 odsto, što je najviši rast od 2011. godine, a stimulisan je rastom lične potrošnje, kao i visokim državnim izdacima ua izbjeglice. A.N.R.

OBJAVLJIVANJE IZVJEŠTAJA NADOVEZUJE SE NA PROŠLOSEDMIČNE KARNIJEVE IZJAVE KOJIMA JE SIGNALIZOVANO DA BI BOE VEĆ OVOG MJESECA MOGLA DA SNIZI KLJUČNU KAMATNU STOPU NA NOVI REKORDNO NIZAK NIVO ISPOD 0,5 ODSTO

VIII

ALA PROJEKAT

Doprinijeli usklađivanju zakonodavstva s tekovinama Evropske unije P

uno usklađivanje crnogorskog zakonodavstva s pravnim tekovinama Evropske unije u okviru jedinstvenog tržišta i usluga jedan je od najzahtjevnijih zadataka za Vladu Crne Gore, a ALA projekat, kojim upravlja GIZ GmbH, približio je Crnu Goru ovom cilju, istakla je vođa projekta, Suzana Lizgara, na njegovoj završnoj konferenciji. Na konferenciji su predstavljeni rezultata skoro 30-mjesečnog projekta “Aproksimacija zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u dijelu slobodnog pružanja usluga i zaštite konkurencije”, koji je Ministarstvo ekonomije realizovalo u saradnji sa Agencijom za međunarodnu saradnju njemačke Vlade GIZ, a koji je kofinansirala Evropska unija. Kako se ističe, cilj ALA projekta je bio aproksimacija zakonodavstva Crne Gore sa pravnom tekovinom EU u dijelu dvije komponente slobodnog pružanja usluga i zaštite konkurencije, u saradnji sa GIZ-ovim ekspertima na projektu. Lizgara je tom prilikom naglasila da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo ekonomije Crne Gore slobodnim kretanjem usluga postavili kamen temeljac za usklađivanje svoje politike i zakonodavstva s pravnim tekovinama EU. Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Andre Lis, pohvalio je rad eksperata na projektu i svih uključenih strana, naglasivši da je ALA projekat od ogromnog značaja s obzirom na činjenicu da je u Crnoj Gori

Važno je naglasiti da je analizirano preko 133 zakona i podzakonskih akata, a da je identifikovana lista od 330 usluga

70 odsto crnogorske ekonomije bazirano na pružanju usluga. “Kreiranje odgovarajućeg regulatornog okvira je od krucijalnog značaja za omogućavanje efikasne implementacije Direktive o uslugama na interno tržište. Reforma javne administracije i sudstva je ogroman izazov i horizontalan proces koji će imati ogroman uticaj”, istakao je Lis. On je naglasio da, iako je mnogo toga urađeno, još uvijek postoje potrebe na polju politike konkurencije, istakavši da je podrška Vlade Crne Gore i Parlamenta veoma bitna u procesu usva-

janja novog zakona o zaštiti konkurencije ili izmjenama postojećeg. Zamjenik ambasadora Njemačke u Crnoj Gori, Uve Merkoter, naglasio je da je GIZ imao veliku ulogu u implementaciji projekta. “Primarni cilj njemačke razvojne saradnje bio da pruži podršku ekonomskim i strukturnim reformama Vlade Crne Gore, kako bi pomogli da zemlja postane članica EU. Saradnja s Crnom Gorom se, dakle, od bilateralne pretvorila u regionalnu saradnju”, dodao je Merkoter. Direktorica kancelarije GIZ u Crnoj Gori, Brigit Hoel-Rolf, izrazila je zadovoljstvo saradnjom sa svim crnogorskim organima u dijelu izgradnje kapaciteta, jačanju tih institucija i povećanju svijesti o ALA projektu. “Opšti cilj ALA projekta je bio olakšati proces pridruživanja EU kroz podršku usklađivanju crnogorskog zakonodavnog okvira s pravnim tekovinama EU u oblasti tržišne konkurencije i usluga, kao i kroz podršku upravi u sprovođenju regulatornog okvira”, dodala je Hoel-Rolf. Načelnica Direkcije za regionalnu saradnju, regionalne inicijative i evropske integracije pri Ministarstvu ekonomije, Milica Šćepović, u dijelu komponente Direktive o uslugama naglasila je da su nadležna ministarstva, agencije, lokalne samouprave i poslovne zajednice

bili aktivno uključeni i znatno su doprinijeli sprovođenju ovog projekta, kao i procesu pripreme Akcionog plana za transponovanje Direktive o uslugama u nacionalno zakonodavstvo. “Važno je naglasiti da je analizirano preko 133 zakona i podzakonskih akata, a da je identifikovana lista od 330 usluga”, kazala je ona. Zamjenik vođe ALA projekta, Miloš Andrović, ocijenio je da je politika zaštite konkurencije u protekle tri godine pokazala veliki napredak u Crnoj Gori. “Ovaj period je označio formiranje Agencije za zaštitu konkurencije kao nezavisnog i samostalnog organa što je doprinijelo većoj efikasnosti u spovođenju propisa, dok je istovremeno cijeli zakonodavni okvir usklađen sa Evropskim propisima. Ovo je svakako od izuzetnog značaja na planu EU integracija i očekivanog skorijeg otvaranja Poglavlja VIII u pregovorima sa EU, koje je od fundamentalnog značaja za funkcionisanje zajedničkog unutrašnjeg EU tržišta i razvoj tržišta u Crnoj Gori”, kazao je Andrović. On je istakao da je odlučnost u sprovođenju politike konkurencije rezultirala povećanjem svijesti kompanija o potrebi samostalnog poslovanja, bez dogovora sa direktnim konkurentima na štetu kupaca, te naglasio da je sljedeći korak obezbje-

đivanje efikasnog sistema kažnjavanja. Samostalna savjetnica Agencije za zaštitu konkurencije, Jovana Tošković, naglasila je da je zahvaljujući ALA projektu Agencija imala rastući trend aktivnosti, na osnovu kojih je dato pozitivno mišljenje Evropske Unije, sadržano u godišnjem izvještaju za Crnu Goru za 2015 za Poglavlje 8 – Politika konkurencije. “Do sada su tokom projekta izdate 73 koncentracije i još pet ih je u proceduri. Agencija je bila uspješna po pitanju donošenja rješenja u vezi sa zabranjenim sporazumima i zloupotrebom dominantnog položaja, a njene aktivnosti su prepoznate od Upravnog i Vrhovnog suda, što je potvrđeno i presudama. Sa aspekta zakonodavnog napretka, tokom projekta su tri podzakonska akta usvojena od strane Vlade Crne Gore i stupila na snagu”, zaključila je Tošković. N.D.L.

Agencija je bila uspješna po pitanju donošenja rješenja u vezi sa zabranjenim sporazumima i zloupotrebom dominantnog položaja, a njene aktivnosti su prepoznate od Upravnog i Vrhovnog suda, što je potvrđeno i presudama.

NEW YORK TIMES

Ana Sorbre NYT

ilo da se odluka Britanije o napuštanju Evropske unije ispostavi kao katastrofalna ili samo kao čvor na putu do evropskog ujedinjenja, jedna posljedica je već uveliko zabrinjavajuće jasna: brexit će učvrstiti ulogu Njemačke kao lidera na kontinentu, a sa tom ulogom ni Njemačka niti bilo ko drugi nije u potpunosti zadovoljan.

Britanski odlazak posebno je težak udarac za Njemačku, s obzirom da su njeni drugi partneri slabi ili se odaljavaju.

Američki list analizira situaciju u Evropskoj uniji nakon istupanja Velike Britanije, osvrćući se na ulogu Njemačke koja ovoga puta ostaje sama na liderskoj poziciji koju nema s kim da dijeli.

Može li Njemačka nakon brexita sama da vodi Evropu Njemačka se nikada nije osjećala toliko usamljenom u centru Evrope. Britanskim odlaskom Njemačka je izgubila važnog partnera u Evropskoj uniji, kao i spoljnopolitičkog izvan toga. To ne znači da je Britanija bila lak partner posljednjih godina. Ko li zna šta li mora da njemačka kancelarka Angela Merkel, poznata po svojoj opreznosti i korak-po-korak politici sada misli o britanskom premijeru Dejvidu Kameronu koji je stavio članstvo svoje zemlje na kocku u pokušaju da ucjenjuje Evropsku uniju. Gospođa Merkel je posvećeni evropejac, gospodin Kameron je prozivao Uniju da je “prevelika, previše zapovjednička, da se previše upliće”. Ipak, s obzirom da nativistički pritisak rase u skoro svakoj zemlji u Evropi, Kameron je smatran prilično dobrim partnerom. Bio je veliki pristalica politike stroge štednje koju je zagovarao Berlin tokom finansijske krize i krize u Grčkoj koja je uslijedila. On je branio i dogovor o izbjegličkom pitanju koji je Merkel osmislila sa Turskom. A kada su lideri Njemačke, Francuske i Italije pozvali ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi mu rekli da prestane da podržava sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, on je u potpunosti bio uz njih. I Kameron je na preispitivanje iznio mnogo više od sopstvene podrške. Britanija ima najveći vojni budžet u Evropi, kao i diplomatski kor svjetske klase, a da ne pominjemo privredu, koja možda i ne puca kroz sve cijevi, ali je bila u plamenu u poređenju sa mnogima na ostatku kontinenta. Britanski odlazak posebno je težak udarac za Njemačku, s ob-

zirom da su njeni drugi partneri slabi ili se odaljavaju. Njemačkopoljski odnosi, koji su jedno vrijeme bili čvrsti, oslabili su otkako je nacionalistička Stranka prava i pravde došla na vlast u Poljskoj 2015. godine. Austrija je zamalo izabrala za predsjednika ekstremnog desničara Norberta Hofera. A s Francuskom - pa, to je komplikovano. Na prvi pogled, njemačko-francuska osa, koja je decenijama djelovala kao čelična kičma Evropske unije, izgleda jaka kao i uvijek. Samo nekoliko sati nakon proglašenja pobjede pristalica britanskog istupanja njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung ekstenzivno je naveo iz zajedničkog rada sa francuskim ministrom inostranih poslova Žan-Markom Eroom i njegovim njemačkim kolegom Frenk-Valterom Štajnmajerom o budućnosti Evrope. “Evropi su sada potrebne smjernice”, navodi se. “Njemačka i francuska odgovornost je da obezbijedi te smjernice”. No Francuska je takođe težak partner. Predsjednik Fransoa Oland ne uživa povjerenje ni svog naroda (svega 13 odsto podrške, prema anketama od juna), niti Socijalističke partije. On je pod veikim pritiskom ekstremno desničarskog Nacionalnog fronta, koji očekuje da će osvojiti oko trećine glasova na predsjedničkim izborima iduće godine, a pritisak stvaraju i snažni francuski sindikati, koji se suprotstavljaju Olandovoj skromnoj reformi rada u anglo-njemačkom stilu. Sve ovo, uz stalno slabljenje ekonomije, čini da ne bude moguće da obezbijedi snaćna partnerstva ni u Evropi, a kamoli van nje. Istina, brexit ne zahtijeva kraj britansko-njemačke saradnje. Ali

U doglednoj budućnosti Njemačka ostaje sama, što je uloga koju ne samo da nije tražila, već kojoj se povremeno aktivo odupirala Britanija se suočava sa dugim periodom okretanja unutra, u političkom smislu, jer se bavi urušaanjima svojih vodećih političkih partija, ojačanom krahnjom desnicom i mogućnošću Škotske nezavisnosti. U doglednoj budućnosti Njemačka ostaje sama, što je uloga koju ne samo da nije tražila, već kojoj se povremeno aktivo odupirala. U članku za magazin Foreign Affairs, objavljenom dvije sedmice prije britanskog referenduma, Štajnmajer, njemački ministar inostranih poslova, porekao je da postoji bilo kakav interes njegove zemlje za kontinentalnim liderstvom. “Okolnosti prisliljavaju na centralnu ulogu”, napisao je on. “Očuvanje te veze i dijeljenja tereta liderstva su njemački prioriteti”. Problem je u tome što je ključni razlog za EU na prvom mjestu biloda se ograniči njemačka moć disperzije liderske uloge širom članica. Ali, šta se dešava kada budućnost zajednice zavisi , vjerovatno, na novoj tvrdnji njemačke moći? Njemačka neposredna reakcija na brexit referendum bila je da

pozove na novo dijeljene tereta aranžmana sa onima koji su joj preostali iz starog društva. U subotu nakon glasanja ministri inostranih poslova zemalja osnivača Evropske unije - Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Holandije - okupili su se u vili Borsig, branderburškom skloništu njemačke vlade. U ponedjeljak je Merkel pozvala predsjednika Evropskog savjeta Donalda Tuska, premijera Italije Matea Rencija i francuskog predsjednika Fransoa Olanda u Berlin. Značaj činjenice da je mogla da pozove kolege na sopstveni teren da bi razgovarali o tome kako mogu dijeliti neke od novih odbačenih tereta Britanije bio je svima vidljiv. Jaroslav Kačinski, čelnik poljske Stranke prava i pravde nazvao je ideju sazivanja samo pripadnika stare garde “malim promišljanjem”. I premijer Luksemburga Gzavije Betel požalio se na prošlonedjeljnom samitu EU na formiranje “malih klubova” u okviru zajednice. U tome je dilema. Njemačka ne može u sve ući sama, a ni ne želi, Ali bez jakog partera s kojim bi dijelila liderstvo, ostavljen joj je neprijatan izbor prepuštanja moći među brojnim glumcima nepouzdanih partnera ili kreiranja novog užeg kruga. Niko ne želi da omogući mjesto Stranci prava i pravde za ovim stolom. Ali poricanje če samo ojačati nacionalni narcisizam u zemljama koje su već pogođene euroskepticizmom, koji dalje cijepa kontinent. To znači da bi Njemačka morala da preuzme komandu nakon svega. To je delikatan zadatak. Ali sada kada se Njemačka nađe na centralnoj pozornici, možda ga i obavi.

WASHINGTON POST

XI Objasnimo tehnologiju Teslinog vozila s kojim se dogodila nesreća Po čemu se razlikuju potpuno autonomna vozila od onih koja koriste autopilot tehnologiju, poput Modela S kompanije Tesla koji je nedavno imao udes sa smrtnim ishodom.

Brajan Fang WASHINGTON POST

esreća u k o joj je stradao vozač Tesla automobila na Floridi, kada je njegov automobil udario u kamion mogla bi označiti prvu fatalnu nesreću u svijetu u kojoj je računar bio za volanom.

Budući da je ova tehnologija još u razvoju, gotovo je sigurno da ćemo vidjeti kako buduće nesreće uključuju nepotpuno ili potpuno automatizovana vozila. Način na koji odgovaramo na njih je ono šo se uzima u obzir.

Do sudara je došlo kada se kamion okrenuo lijevo naspram putanje Modela S kompanije Tesla iz 2015. a autopilot vozila nije uspio da uspori. Smrtonosna nesreća, u kojoj je stradao 40-godišnji Džošua Dejvid Braun iz Ohaja predmet je federalne bezbjednosne istrage o onome što je kompanija Tesla objavila u četvrtak, a obavezuje na otvaranje mnogih pitanja o automatizaciji vozila i budućnosti putovanja automobilima. Može biti primamljivo da se ovo opiše kao nesreća automobila bez vozača, ali ne zalijećimo se. Postoji velika razlika između tehnologije potpomognute asistiranjem i potpune automatizovanosti, a ono što imamo ovdje je ono što se odnosi na prvu vrstu. Do toga ćemo doći u nastavku, no hajde da počnemo pričom o svojstvima autopilot tehnologije u centru sudara. Kako Teslin autopilot radi? Autopilot se sastoji od kamere okrenute naprijed i radarskog sistema, kao i od desetak ultrasoničnih senzora montiranih oko automobila za potrebe koje nalaže situacija. Kamera može da očitava znakove o ograničenju brzine i prati horizontalnu signalizaciju kako bi spriječila vozača od skretanja. Ultrazvučni senzori detektuju kada je drugi automobil preblizu i imaju domet skoro pet metara. Ono što je najvažnije je što autopilot ima digitalnu kontrolu nad nekim od najosnovnijih djelova automobila, kao što su kočnice i volan. Teslin pristup autopilotu je pretežno kao i u ostatku automobilske industrije: u pitanju je samo postepeni korak ka potpuno autonomnom vozilu. U tom smislu, Teslin autopilot sličan je drugim automatizovanim funkcijama koja danas već postoje u automobilima, kao što su asistencija u parkiranju i automatsko izbjegavanje sudara. U Tesli su opisali autopilot kao neku vrstu naprednog tempomata, uz vozača koji je u stanju da preuzme kontrolu kada to želi. Tesla navodi da je u prošlosti ta funkcija dizajnirana kako bi vožnju učinila udobnojom “kada su uslovi jasni”. To znači da uslovi nijesu bili jasni tokom ovog sudara? Očigledno ne. Evo kako u Tesli navode da je došlo do sudara: Kako je kamion skrenuo lijevo, ni čovjek ni mašina nijesu mogli razlikovati bijelu boju tijela kamiona od površine neba, navode u Tesli.

biti moguća. Sve ove stvari imaju šansu da učine high-tech automobile sigurnijim.

Kao rezultat toga, Model S nije usporio, probijajući se kroz otvor uočen između točkova kamiona i sudarajući se. Kamere nijesu mogle uočiti strane kamiona? Ne, iako ne znamo zašto tačno. Tesla samo navodi na svom blogu da “ni kormila ni vozač nijesu primijetili bijelu stranu traktorske prikolice da se razlikuje od svjetlosti neba”, sugerišući da bi osvjetljenje ili drugi problem slike mogli da budu ono što je spriječilo računar da otkrije prepreku koja se nalazila ispred. Zaista, priručnik za vlasnike Teslinih vozila ističe da je “veliko osvjetljenje (koje dolazi u susret farovima ili direktnoj sunčevoj svjetlosti” faktor koji može da utiče na autopilot sistem. Evo i nekih drugi stvari koje mogu da zbunjuju sistem, a koje su navedene u uputstvu. Čak i ako su kamere zavarane pod jakom svjetlošću, postavlja se pitanje zašto radarski sistem nije uspio da uoči prepreku. Tesla pominje “veliku visinu kamiona”, koja bi mogla da igra ulogu u sprečavanju radara da konkretno detektuje ono što je u blizini ukoliko je sistem bio u potrazi za objektima koji su bliži tlu. U petak je Moblieye, jedna od kompanija koja radi sa Teslom u proizvodnji autopilot sistema, naveo da je tehnologija dizajnirana samo kako bi spriječila kontakt sa zadnje strane, a ne i sudare sa strane.

OK, pa koliko je zapravo bezbjedna ova tehnologija? Pa, u Tesli kažu da treba uvijek biti spreman na preuzimanje kontrole, a u teoriji ako obraćate pažnju trebalo bi da budete u stanju da izbjegnete bilo kakav incident. Ali to postavlja pitanje vremena reakcije. Šta ako obraćate pažnju na putu, ali nemate mogućnost da bilo šta preduzmete kako biste spriječili nesreću? Imamo neke anegdotalne slučajeve autopilota koji se pojavljuju kako bi spriječili sudare, zbog čega se čini da je sistem efikasniji od ljudi koji voze, makar neko vrijeme. Statistički, Teslin autopilot može čak biti i bolji od ljudi većinu vremena. Tesla tvrdi da je ovo prvi put da se ovakva nesreća dogodila u oko 130 miliona milja ukupne autopilot vožnje. U Sjedinjenim Američkim Državama se smrtni ishod saobraćajnih nesreća događa jednom na svakih 100 miliona kopnenih milja koja pređu vozila, navodi Institut za osiguranje bezbjednosti na putevima. Dakle, vozila kojima upravljaju isključivo ljudi imaju tendenciju da češće uzrokuju sudare na putevima. Biće nam potrebno više podataka o sudarima, uključujući i djelimično autonomna vozila, kako bismo ovo potvrdili. No, ovo je početak. Na kraju, zapamtite da će ova tehnologija biti bolja. Računarska snaga će se povećati, metode detekcije će napredovati, a komunikacija među vozilima će uskoro

Koliko je sličan Teslin autopilot Googleovom samovozećem automobilu? Treba da budemo oprezni da ne povezujemo Teslin autopilot sa potpunim samovozećim mogućnostima. Teslin autopilot se znatno razlikuje od Googleovog samovozećeg vozila, koje koristi ne samo radar i kamere, već i laserske zrake i sofisticirane modele za mapiranje kako bi pronašao vašu tačnu lokaciju u odnosu na ono što vas okružuje. Regulatori su razvili sistem klasifikaciji kako bi pomogli da se razlikuje kako napreduju automobili automatizacije na skali. Nivo 0 znači da je vaš automobil potpuno glup, dok nivo 4 automatizacije (najviši nivo) znači da je vozilo potpuno robotizovano. Googleovi samovozeći automobili bili bi primjer nivoa 4 automatizacije. Teslin autopilot je negdje niže na skali, nivo 2 ili nivo 3, jer pomaže da vožnja bude malo lakša i, kao što smo do sada mogli da vidimo, može da preuzme “sigurnosno-kritične funkcije” od čovjeka. Budući da je ova tehnologija još u razvoju, gotovo je sigurno da ćemo vidjeti kako buduće nesreće uključuju nepotpuno ili potpuno automatizovana vozila. Način na koji odgovaramo na njih je ono šo se uzima u obzir. Šta slijedi za Teslu, kreatore propisa i regulatore u ovoj oblasti? Zadatak kreatora propisa, kako kažu analitičari, je da pomiri našu opravdanu tremu kada je riječ o tehnologiji sa društvenim koristima koje automatizovana vozila mogu donijeti - i to neće biti lako. Vlada je nedavno objavila da Googleova samovozeća vozila mogu biti posmatrana kao vozači u očima zakona, što je korak koji će imati reperkusije za državne vlasti, osiguravajuća društva, kao i proizvođače automobila. Nadležni za drumski saobraćaj na federalnom nivou takođe kreiraju politike za automatizovana vozila, a nešto od tog posla se već sada primjećuje. Do čega god da dođu vjerovatno će uticati na Teslu na ovaj ili onaj način - i oblikovati budućnost tehnologije vožnje. Prevod: A.N.R.

AKTUELNO OCJENA GLAVNOG EKONOMSKOG ZVANIČNIKA EVROPSKE UNIJE

Smanjenje poreza u Britaniji nije dobra ideja Glavni ekonomski zvaničnik Evropske unije, Pjer Moskovisi, kritikovao je juče britanski prijedlog za smanjenje poreza na dobit preduzeća na ispod 15 odsto, poslije glasanja te zemlje za izlazak iz Unije. “Spuštanje poreske stope na 15 odsto ne čini mi se kao dobra inicijativa”, rekao je Mokovisi, komesar EU za ekonomske poslove, u razgovoru za francuski Radio Classic, prenosi agencija France presse. “Ne bi trebalo da ulazimo u pogoršavanje međusobne fiskalne konkurencije, ili fiskalni damping”, poručio je Moskovisi u prvom javnom reagovanju bloka povodom prijedloga britanskog ministra finansija Džordža Ozborna. Ozborn je minulog vikenda izjavio da će se zalagati za smanjenje poreza na dobit preduzeća na ispod 15 odsto zbog bojazni od kor-

Ne bi trebalo da ulazimo u pogoršavanje međusobne fiskalne konkurencije, ili fiskalni damping

porativnog egzodusa poslije referenduma 23. juna na kom je izglasano napuštanje Evropske unije. Plan britanskog ministra finansija je naišao na hladan doček u 28-članom evropskom bloku, koji je, ipak, upozorio da će to povećati opasnost od pokretanja serije konkurentnih obaranja korporativnih poreza, pošto će države nastojati da privuku kompanije

Pjer Moskovisi

“na svoje obale”. Ozborn je svoj plan objelodanio u intervjuu za Financial Times, objavljenom u nedelju, a Ministarstvo finansija u Londonu je te navode potvrdilo France presseu. Prije glasanja za brexit, već je bilo planirano smanjenje britanske stope poreza na dobit preduzeća sa 20 na 19 odsto iduće godine i na 17 procenata 2020. godine. Međutim, novi cilj, za čiju realizaciju nije dat vremenski rok, donio bi Britaniji najniže poreske stope među velikim svjetskim ekonomijama, i približio ih stopi od 12,5 procenata koju ima Irska. “Moramo da se fokusiramo na perspektivu i na kretanje naprijed i da iskoristimo maksimum onoga s čim raspolažemo”, rekao je Ozborn za londonski finansijski dnevni list. Agencije

NASTAVAK PROŠLOSEDMIČNOG GUBITKA

Cijena srebra na najvišem nivou od 2014. godine Cijene srebra za isporuku u septembru porasle su 4,4 odsto na 20,45 dolara za uncu. Nakratko se fjučersima unce srebra trgovalo po cijeni 21,23 dolara. Ova cijena srebra posljednji put je zabilježena u julu 2014. Današnji rast cijene srebra nastavak je prošlosedmičnog dobitka od 10,1 odsto, što je bio najveći nedjeljni rast cijene od 2013. godine. Od početka godine cijena srebra porasla je skoro 42 odsto.

Cijene srebra i zlata podstaknula je neizvesnost nastala na tržištima nakon odluke Velike Britanije da napusti EU. U nestabilnim vremenima plemeniti metali se smatraju bezbjednim utočištem za kapital. Analitičari smatraju da srebro ima još prostora za rast, jer se sada sve više koristi u solarnim panelim. Cijena zlata u ponedjeljak je porasla 0,73, na 1.351 dolar za uncu, što je najviša cijena u posljednjih pet sedmica.

KONSOLIDACIJA JAVNIH FINANSIJA U GRČKOJ

PORESKI PRIHOD U JUNU UVEĆANI 32,9 ODSTO Poreski prihodi Grčke značajno su nadmašili prošlogodišnje nivoe, probivši kako budžetske ciljeve za jun, tako i planirani iznos za period od januara do juna 2016, pokazali su juče objavljeni zvanični podaci. Prema izvještaju Generalnog sekretarijata za javne prihode, neto poreski prihodi porasli su u junu za 32,9 odsto u odnosu na isti mjesec 2015. godine, na ukupno 3,74 milijardi eura, što je za 1,33 procenta iznad budžetom ciljanog nivoa, prenosi grčka agencija ANA. U šestomjesečnom periodu od januara do juna teku-

NAREDNI BROJ IZLAZI U SRIJEDU 13. JULA

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

će godine, ostvareni su poreski prihodi od 20,93 milijarde eura, ili za 3,72 odsto više od planiranih. Generalni sekretarijat za javne prihode je saopštio da očekuje da će se taj pozitivni trend nastaviti i u narednim mesecima. Junski prihodi nisu bili veći samo u odnosu na isti lanjski mjesec već i u poređenju sa junom 2014. Poreske vlasti su najavile da će pojačati napore u borbi protiv utaje poreza tokom ljetnjih mjeseci, putem intenzivnijih kontrola u turističkim regionima u zemlji, dodaje grčka novinska agencija. Agencije

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović