Skip to main content

Dnevne novine 14. jun 2016.

Page 1

â– 5

OKONÄŒAN ARBITRAĹ˝NI POSTUPAK U LONDONU

KAP ne plaća 30 miliona eura ťtete ■8

Doug Bandow

KO JE PROTIV NAĹ EG ÄŒLANSTVA U NATO

Dag, Branko, Slaven...

UTORAK, 14. 6. 2016.BROJ 1479 GODINA V

IzdavaÄ?: Novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

PREMIJER JUÄŒE POSJETIO BUDVU I HERCEG NOVI â– 2 3

KriviÄ?na odgovornost je liÄ?na, a ne partijska REVIZIJA POSLOVANJA MINISTARSTVA FINANSIJA

DRI ispituje efikasnost naplate poreskog duga imovinom â– 6 7 ZA NAJBOLJE PONUDE:

PODGORICA â– 19

Bazeni od sjutra otvoreni za građane marketing@dnovine.me

IZVIÄ?AJ O KAMERAMA U ZAGORIÄŒU â– 11

ÄŒekaju se dokumenta iz policije i agencije +382 77 300 104


2

POLITIKA

POSLANICKI KLUB DPS

Graja - ne zbog sela, nego zbog sebe Demokratska partija socijalista (DPS) neće insistirati na stavu da se budući odbor za nadzor nad istragama slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara i medijskih kuća bavi analizom stepena autonomije u radu novinara, i njihove nezavisnosti uključujući i vlasnike medija, saopšteno je iz Kluba poslanika te stranke. Komentarišući političke reakcije na predlog o formiranju odbora, iz DPS-a su istakli da nije bilo primjedbi na suštinu predloga Odluke, mehanizme i očekivane domete ovog skupštinskog odbora u oblasti nadzora nad istragama slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara i medijskih kuća. “Reagovalo se na jedan stav, jednog člana predloga Odluke u kome se kaže da Odbor, između ostalog, treba da: ‘analizira stepen autonomije u radu novinara, i njihove nezavisnosti uključujući i vlasnike medija’. Očigledno je da je podsjećanje na ovu preporuku naših evropskih partnera u predlogu Odluke, ostvarilo željeni efekat i nećemo insistirati na zadržavanju tog stava u konačnom dokumentu, dajući i na taj način konkretan doprinos stvaranju širokog konsenzusa u vezi ovog pitanja u ovoj značajnoj oblasti”, navodi se u saopštenju DPS-a.

“Ako je nekoga pogodilo podsjećanje na preporuke naših evropskih partnera, prihvatamo sav grijeh na našu dušu. A, kada vidimo koga je ovo podsjećanje ‘pogodilo’ sve je potpuno jasno.

Istakli su kako se predlagači odluke pažljivo analizirali evropske preporuke za dalje unapređenje u ovoj oblasti, te da su motiv za unošenje tog stava pronašli u članu 21 Rezolucije Evropskog parlamenta od 10. marta 2016. u kojoj se kaže “da su profesionalni i etički standardi na niskom nivou te da su novinari slabo plaćeni, a njihova radna mjesta nesigurna; smatra da je izuzetno važno da se u rad novinara ne upliće niko pa tako ni vlasnici medija”. “Ako je nekoga pogodilo podsjećanje na preporuke naših evropskih partnera, prihvatamo sav grijeh na našu dušu. A, kada vidimo koga je ovo podsjećanje ‘pogodilo’ sve je potpuno jasno. Pogođeni su oni koji su inovativno uveli kategoriju ‘progresivnih političara’ koje treba zakonom zaštititi od medija, oni koji su već duže vrijeme željeli da supstituišu ulogu regulatornih tijela, da preuzmu uređivačku ulogu u svim medijima, da mjera profesionalnosti, objektivnosti i etičnosti bude mjera dopadljivosti sopstvenog lika u medijskom ogledalu, te oni koji su političkim pritiskom za promjenu rukovodne strukture TVCG, dali doprinos navodnoj nezavisnosti Javnog servisa. Evropski i demokratski, nema šta”, saopšteno je iz DPS-a. Naveli su i da je podsjećanje na preporuke evropskih partnera najviše pogodilo one koji ne žele vidjeti ništa dobro u Crnoj Gori, a kamoli objaviti, te oni koji se takmiče da svemu što je dobro daju negativan predznak. “Zbog svega toga, tolika graja oko jednog stava u predlogu Odluke. Graja, što bi rekli: Ne zbog sela nego zbog sebe”, zaključuji u DPS.

UTORAK, 14. 6. 2016.

Sa sastanka u Budvi

PREMIJER UBIJEĐEN DA ĆE DPS OPET O

KRIVIČNA ODGO JE LIČNA, A NE P

⌦ Mili Prelević, Nina Lajović

P

remijer Milo Đukanović uvjeren je da će DPS osvojiti vlast u Budvi na predstojećim lokalnim izborima, i da su prerano neki počeli da likuju, smatrajući da je sada trenutak da se obračunaju sa DPS-om.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović, potpredsjednici Duško Marković i prof. dr Petar Ivanović, i ministri održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović i kulture Pavle Goranović, boravili su juče u radnoj posjeti Budvi. Đukanović je nakon tročasovnog sastanka sa opštinskim rukovodstvom Budve kazao da je povodom predstojećih izbora u ovom gradu optimista.

■ DPS RJEŠAVA PROBLEME

“Vjerujem da je naša politika dovoljno vitalna da može da podnese i probleme koji su nam se dogodili, a da to ne znači istovremeno nepovratan pad rejtinga ili gubitak vlasti. Događa se u funkcionisanju jedne politike da

se suoči sa problemima, a mi smo imali snage da ih rješavamo i na taj način pokažemo da nijesu u pravu oni koji likuju zbog njih, želeći da na taj način naude DPS”, kazao je Đukanović. Predsjednik DPS-a naglašava da nije DPS priznao bilo kakvu krivicu, jer je priznanje krivice individualni čin, a individualna je i uopšte krivična odgovornost, i ne da se socijalizovati, ni kroz partiju, niti kroz druge oblike organizovanja. “I to moraju imati na umu svi oni koji sada misle da je ovo odlučan trenutak da namire svoje račune sa DPS. Sa DPS će morati da namire svoje račune na biralištima, a mi smo spremni da se odgovorno suočimo sa problemom koji se dogodio, da izađemo iz tog problema, nudeći jednu novu perspektivu ovom gradu. Ap-

“SVI ONI KOJI SADA MISLE DA JE OVO ODLUČAN TRENUTAK DA NAMIRE SVOJE RAČUNE SA DPS, TO ĆE MORATI DA UČINE NA BIRALIŠTIMA”, KAŽE PREDSJEDNIK DPS-A solutno sam siguran da imamo snage da ponudimo realnu projekciju daljeg razvoja ovoga grada i siguran sam da u svom sastavu imamo ljude koji će zavrijediti pažnju Budvana“, kazao je Đukanović. Crnogorski premijer je poručio i da su potrebni nužni zaokreti u prostornom planiranju budve. „Potrebno je promijeniti filozofiju uopšte prostorno-urbanističkog planiranja, ukoliko želimo da se Budva vrati na stare staze. A Budva je neko ko će biti zamajac razvoja Crne Gore, kao elitne turističke destinacije. Ta elitnost se ne postiže prekomjernim planiranjem, jer se na taj način ugrožava vrijednost prostora koji se izgradi po takvim


UTORAK, 14. 6. 2016.

POLITIKA

3

CRNA GORA KAO I OSTALE ČLANICE

OSVOJITI VLAST U BUDVI

OVORNOST PARTIJSKA planovima“, kazao je Đukanović nakon razgovora sa opštinskim rukovodstvom.

■ BUDVA NIJE IZGUBILA SVOJU VIZIJU

Đukanović je sa potpredsjednicima i ministrima u Budvi posebno razmatrao kako normalizovati tešku finansijsku situaciju u kojoj se našla opština. „Vjerujemo da bez obzira na probleme sa kojima se Budva suočila u ovoj fazi razvoja,

negdje nije izgubila svoju viziju, nije izgubila vezivnu nit, sa dobrom i optimističnom projekcijom razvoja grada. Vjerujemo da ćemo uz mjere koje smo dogovorili, a koje će biti mjere pojačane pažnje tokom naredne godine stvoriti uslove da iduće godine u ovo doba imamo mnogo bolje konsolidovane javne finansije ovoga grada, a to znači i mnogo bolji potencijal za realizaciju razvojnih projekcija“, kazao je Đukanović.

U Budvi duvaju novi vjetrovi

Gradonačelnik Budve Srđa Popović kazao je da je insistirao na sastanku sa premijerom i njegovim kabinetom, zbog situacije u kojoj se nalazi Budva. „Premijer i potpredsjdnici Vlade i ministra nose uvjeravanje iz Budve, da ovdje duvaju novi vjetrovi, da se kreće uzlaznom putanjom, a stabilnost Budve se očekuje. Budva du-

guje, ali se Budvi duguje još više. Uz razumijevanje i pomoć Vlade, kao i svih nas, koji moramo da zasučemo rukave, postizaće se bolji rezultati. Budvi treba domaćinski odnos, mi smo zavrnuli sve ventile da nigdje ne curi i nadam se da Budva 2017. može da stane na zdrave noge“, kazao je Popović nakon sastanka.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kazao je juče na pres konferenciji uoči ministarskog sastanka koji će danas početi u Briselu, da će Crna Gora, kao i ostale zemlje članice, izdvajati dva odsto BDP godišnje za odbranu. Stoltenberg je istakao da će, nakon što postane dio Alijanse, naša zemlja biti posvećena ciljevima i obavezama, poput ostalih članica. Povodom apela članicama da povećaju ulaganja u odbranu na dva odsto BDP-a, prvi čovjek Alijans, podsjeća da će Crna Gora postati članica nakon ratifikacije Protokola o pristupanju. “Naravno, Crna Gora će biti posvećena istim ciljevima i obavezama kao i sve članice, što znači da i Crna Gora mora da poveća izdvajanje za odbranu, i kreće se ka izdvajanju od dva odsto od BDP-a”, kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare. Kako je rekao, neke članice su velike, neke su manje, ali dva odsto je mjera i i fer način da sve članice budu odgovorne u svom doprinosu. “Važno je i šta Crna Gora radi, tako da očekujem doprinos Crne Gore, kao i Belgije i svih drugih NATO članica”, poručio je Stoltenberg. On je podsjetio da su se članice prije dvije godine usaglasile da povećaju izdvajanje za odbranu na dva odsto od BDP-a u narednih deset godina. Prema njegovim riječima, ima dobre vijesti, navodeći

Foto: NIDS/NATO Multimedia Library

Stoltenberg: Za odbranu izdvajati dva odsto BDP

Jens Stoltenberg

Garčević: Nema novih nameta Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević napominje da je važno razlikovati budžet za odbranu i kontribuciju za članstvo u NATO. Objašnjava da je godišnja kontribucija oko 450.000 eura, te da će ona biti dio crnogorskog budžeta za odbranu. “Znači, to nije novi namet, već će se iz budžeta izdvajada je, nakon završetka Hladnog rada, bio dugačak pad u izdvajanju za odbranu, kad su u pitanju evropske članice i Kanada. “2015. godina je bila prva, nakon mnogo godina, u ko-

ti taj novac za članarinu”, rekao je Garčević DN. Podsjeća, da su članice NATO na samitu u Velsu donijele odluku da do 2020. godine zemlje treba da ujednače budžete na 2% od GDP. “Sa sadašnjim budžetom za odbranu mi izdvajamo oko 1,7 odsto”, zaključio je Garčević. joj smo vidjeli malo povećanje u izdvajanju za odbranu. Procjene za 2016. godinu govore o povećanju kad su u pitanju evropske članice i Kanada”, kazao je Stoltenberg, poručivši da će Samit u Var-

PROTOKOL O PRISTUPANJU CRNE GORE NATO

Mađarska ratifikovala Protokol, danas potpisuje i Slovačka Mađarski parlament ratifikovao je juče Protokol o pristupanju Crne Gore NATO-u, dok će slovačka skupština to učiniti danas. Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević kazao je agenciji MINA da je za Protokol glasalo 180 poslanika, dok je jedan bio uzdržan. “Potpredsjednik parla-

menta Ištvan Jakab, koji je predsjedavao, čestitao je Crnoj Gori, i poželio da se ova procedura što prije završi i u drugim zemljama”, rekao je Garčević. Ambasador Slovačke u Crnoj Gori Roman Hloben potvrdio je da će parlament te zemlje danas ratifikovati Protokol.

On je u razgovoru sa predsjednikom Skupštine Darkom Pajovićem potvrdio da su onodsi između Slovačke i Crne Gore više nego prijateljski i predložio formiranje grupe slovačko-crnogorskog prijateljstva kako bi se saradnja i komunikacija dvije države dodatno intenzivirala.


4

POLITIKA

UTORAK, 14. 6. 2016.

PREDLOG SDP DEMOSA I URA

Specijalno tužilaštvo da se bavi izborima Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Milorad Vuletić, kazao je da će se ta partija izjasniti o inicijativi SDP-a, Demosa i URA-e kada je dobije

Poslanici Socijaldemokratske partije (SDP), Demosa i Građanskog pokreta URA predali su juče u skupštinsku proceduru Predlog izmjena Zakona o specijalnom tužilaštvu, kojim je predviđeno da to tužilaštvo preuzme krivično gonjenje povreda izbornog prava. Poslanik Dritan Abazović rekao je ranije za Antenu M da je razlog za podnošenje tog predloga to što su dosadašnje zloupotrebe tretirane površno. “Došli smo do zaključka da su dosadašnje zloupotrebe, prvenstveno one iz afere Snimak tretirane vrlo površno i subjektivno”, ocijenio je Abazović.

GLAVNI SPECIJALNI TUŽILAC, MILIVOJE KATNIĆ, RANIJE JE OCIJENIO DA BI IZMJEŠTANJEM KRIVIČNIH DJELA PROTIV IZBORNIH PRAVA U NADLEŽNOST SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA BILA SPRIJEČENA BORBA PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA I VISOKE KORUPCIJE, S OBZIROM NA KADROVSKE POTENCIJALE KOJIMA ONO RASPOLAŽE. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Milorad Vuletić, kazao je da će se ta partija izjasniti o inicijativi SDP-a, Demosa i URA-e kada je dobije.

“Cijenimo da su već preduzete odgovarajuće radnje i aktivnosti od svih institucija da se izborni proces kontroliše kako bi održavanje izbora u oktobru pokazalo da se zaista o tome vodilo računa i da bi eventualni propusti bili svedeni na minimum”, kazao je Vuletić. Glavni specijalni tužilac, Milivoje Katnić, ranije je ocijenio da bi izmještanjem krivičnih djela protiv izbornih prava u nadležnost Specijalnog tužilaštva bila spriječena borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, s obzirom na kadrovske potencijale kojima ono raspolaže.


UTORAK, 14. 6. 2016.

POLITIKA

5

DAG, BRANKO, SLAVEN...

KO JE SVE PROTIV CRNOGORSKOG ČLANSTVA U NATO

Ako Radunović i Radulović još imaju volje da pišu nekome protiv svoje države, i ako “Vijesti” još imaju volje da prenose bajate “opservacije” jeftinog prekookeanskog lobiste protiv Crne Gore, na zdravlje im bilo! ⌦ Goran Popović Savjetnik 40. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Ronalda Regana, koji je svoj drugi mandat završio prije nešto manje od tri decenije, bio je Dag Bendou. Regan je umro 2004. godine, a njegov savjetnik Dag se odmetnuo među jeftine lobiste, pa za naknadu od nekoliko hiljada dolara podržava svakog diljem planete, bez obzira koju ideologiju i kakve političke stavove zastupa. Važno je da mu plati.

■ BAJATE “VIJESTI” Njegov tekst sa internet stranice Forbsovog magazina od 26. maja, juče su, sa “zakašnjenjem” od dvadesetak dana, objavile i podgoričke “Vijesti”, koje inače ne plaćaju porez. Povod je teško naslutiti, ali vjerovatno je to urađeno u panici zbog ubrzanog procesa ratifikacije crnogorskog protokola o pristupanju NATO u parlamentima evropskih država. To je, valjda, po mišljenju uredništva “Vijesti” bilo “korisno” za ovdašnju orkestriranu kampanju protiv državne politike Crne Gore. “Vijestima” je i ovoga puta možda bilo stalo da još jednom pokušaju uniziti vlastitu državu, makar citirajući jeftinog lobistu opšte prakse Daga Bendoua kad kaže da je “najveći vojni savez postao klub za druženje u koji ulaze države bez uticaja”. I još dodaje kako je “primiti Crnu Goru u NATO kao sakupljanje prijatelja na Fejsbuku”, te da će Crna Gora samo “omogućiti zvaničnicima iz Vašin-

gtona da se hvale kako je Amerika popularna.” Sve bi to i imalo smisla da su “Vijesti” objavile stav nekog uglednog analitičara, a ne manipulatora, koji je i zvanično, u sudskom postupku pred američkim sudijama, zvanično saopštio da, koristeći se savjetničkim bekgraundom bivšeg savjetnika bivšeg predsjednika SAD, naplaćuje naručene tekstove.

■ DAG PRIZNAO… Potpisani Dag Bendou se, naime, prije 11 godina našao u centru skandala, kada je priznao da je za novac pisao naručene tekstove u korist klijenata korumpiranog vašingtonskog lobiste Džeka Abramofa, koji je zbog podmićivanja i drugih krivičnih djela osuđen na šestogodišnju zatvorsku kaznu. Prema pisanju Blumberga, Dag Bendou je priznao da je uzimao 2.000 dolara po tekstu, bez znanja medija u kojima je sarađivao i Instituta za koji je radio. Zbog ovog skandala Bendou je morao da napusti Cato insti-

tut, think-thank organizaciju u kojoj je bio zaposlen. Ipak, pod nerazjašnjenim oklonostima Bendou je nekoliko godina kasnije dopušteno da se vrati u ovu organizaciju, mada je njegova reputacija bila veoma narušena. Bendou je, inače, u vašingtonskim krugovima obilježen i kao zagovornik ruskih interesa i protivnik širenja NATO-a. Osim toga, beogradske “Večernje novosti” još u maju 2006. godine pišu da je “Dag Bendou, viđeni politički analitičar iz SAD, član Savetodavnog odbora Američkog saveta za Kosovo, koji je osnovala agencija “Venejbl”, ovlašćena lobi-grupa Srpskog nacionalnog veća KiM.” Zanimljivo je da se vrli analitičar, ili kako ga “Vijesti” imenuju “ američki stručnjak za spoljnu politiku”, kao savjetnik predsjednika Regana nije zalagao za ukidanje NATO alijanse kao , kako je r e k a o, “u d r u ženja država

bez uticaja” i “asocijaciju prijatelja Fejsbuka”. A ni danas, koliko je poznato, u Kongresu ili već gdje ne pokreće inicijativu da se NATO ukine. Vjerovatno je Dag svjestan da za to nema ni minimalnog političkog potencijala, pa zato radije svoje “savjetničke” usluge prodaje za par hiljada dolara zainteresovanim klijentima, ne libeći se pritom ni da, ne znam za koliko nečijih dolara nedavno napiše kako “američku spoljnu politiku vode - glupaci!”.

■ AMERIČKI I DOMAĆI PLAĆENICI

Kako je članstvo Crne Gore u NATO sve izvjesnije, to se protivnici te zvanične državne politike sve češće i sve žešće oglašavaju.

Čak su i ruski zvaničnici, koji se, logično, najviše protive širenju NATO-a, u slučaju Crne Gore postali umjereniji u izjavama, uz nagovještaj spremnosti da private realnost. Zato su protivnicima Crne Gore “miliji” američki plaćenici poput Daga Bendoua, kojeg ni u Americi više ne uzima za ozbiljno, a i cijena mu je relativno skromna, u skladu sa kvalitetom njegovih analiza i uticajem. Jednako kao što su “na cijeni” pisma Slavena Radunovića i Branka Radulovića protiv svoje države parlamentarcima Slovenije i Mađarske. Iako oni nijesu, kao Dag, saopštili koliko to naplaćuju, mada znamo kolike su im poslaničke plate. Prava mjera njihovih nebuloza su, zapravo, rezultati glasanja u slovenačkom i mađarskom parlamentu. U Ljubljani je bilo 73 prema tri, a u Budimpešti 180 prema jedan (uzdržani). Poslije svega, ako Radunović i Radulović još imaju volje da pišu nekim svojim evropskim ili prekookeanskim kolegama parlamentarcima protiv svoje države, i a ko “Vijesti” još imaju volje da prenose bajate “opservacije” jeftinog prekookeanskog lobiste protiv Crne Gore, na zdravlje im bilo! Do sljedeće ratifikacije…


USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.1247 0.7944 119.24 1.0881 74.277 123.28 7.5297

UTORAK, 14. 6. 2016.

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

6

AU = 1,285.96$

AG=17.36$

NAZIV MOBE MLIN PREN FO02 TREN

NAJVEĆI PROMET CIJENA 558,9900 3,0000 0,8600 0,1701 0,0504

KOLIČINA 7 510 1.365 5.000 15.000

OBIM U € 3.912,9300 1.530,0000 1.173,9000 850,5000 756,0000

PROMJENA -4,77% 0,00% -1,15% -14,95% 0,20%

POČELA REVIZIJA POSLOVANJA MINISTARSTVA FINANSIJA

DRI ISPITUJE NAPLATU PORESKOG DUGA IMOVINOM ⌦ Nemanja Lacman Državna revizorska institucija (DRI) počela je reviziju poslovanja Ministarstva finansija, Poreske uprave, Uprave za imovinu i Uprave za nekretnine, kojom će biti utvrđena efikasnost i postupanje ovih državnih organa prilikom naplate poreskog duga imovinom dužnika. To je Dnevnim novinama saopštio član Senata DRI Branislav Radulović, dodajući da je revizijom obuhvaćen period od 2013. do ove godine. DN: Koju reviziju DRI trenutno sprovodi kada je u pitanju poreski dug? Radulović: DRI sprovodi reviziju efikasnosti naplate poreskog duga imovinom poreskih obveznika kod četiri subjekta Poreske uprave, Uprave za imovinu, Uprave za nekretnine i Ministarstva finansija. Obuhvaćen je period od 2013. godine, kada

je donijeta Uredba o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskog obveznika, do ove godine i imovina kojom su privredna društva i opštine izvršile svoju poresku obavezu. Ova revizija ima za cilj da utvrdi efikasnost rada državnih organa u ovom načinu naplate poreskog duga i na koji način je iskorišćena imovina koja je po ovom osnovu postala državno vlasništvo. DN: Prema Vašim podacima, koliko iznosi poreski dug i koliko procentualno u njemu učestvuju firme koje su neaktivne? Radulović: DRI je vršila reviziju prošle godine zaključno sa 31. decembrom 2014. i zbog činjenice da evidencija obaveza po osnovu poreskog duga koju vodi Poreska uprava nije jedinstvena, nije u dovoljnoj mjeri sistematična i ažurna, državni revizor se nije mogao uvjeri-

ti u tačnost podataka o strukturi i ukupnom iznosu poreskog duga. DRI je prezentirala zvanične podatke Poreske uprave koja je evidentirala dug u iznosu od 551.925.069 eura. Prema podacima PU na kraju 2014. dug aktivnih poreskih dužnika činio je 89 odsto ukupnog poreskog duga, dok dug neaktivnih poreskih dužnika spada u kategoriju

DRI je vršila reviziju prošle godine zaključno sa 31. decembrom 2014. i zbog činjenice da evidencija obaveza po osnovu poreskog duga koju vodi Poreska uprava nije jedinstvena, sistematična i ažurna, nijesmo se mogli uvjeriti u tačnost podataka o strukturi i ukupnom iznosu poreskog duga

nenaplativog poreskog duga i u istoj godini iznosio je 11 odsto ili 61.850.888 eura. DN: Koliko su iznosile kamate i da li su iste realno naplative? Radulović: Poreski dug čini i kamata koja se obračunava na iznos neplaćenog ili manje plaćenog poreza, po stopi od 0,03 odsto dnevno počev od narednog dana od

IZNOS PORESKOG DUGA OD 2012. DO 2014. VRSTA PRIHODA Porezi i doprinosi na dohodak fizičkih lica

31.12.2012.

31.12.2013.

31.12.2014.

263.954.579,29

209.850.379,26

334.749.371,31

Porez na dobit

19.380.167,95

24.461.249,04

24.909.371,55

Porez na promet nepokretnosti

33.335.562,94

44.730.112,74

39.787.965,77

Akcize

20.857.996,14

23.889.217,79

20.869.757,75

Porez na dodatu vrijednost

84.170.603,66

118.118.203,73

107.776.642,64

Koncesije

14.874.075,04

21.930.950,19

17.592.026,20

Ostalo

5.424.701,41

7.193.631,28

6.239.934,30

Ukupno

441.997.686,43

450.173.744,03

551.925.069,52


UTORAK, 14. 6. 2016.

DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

TREN MLIN TREN-O PREN TECG

0,0504 3,0000 0,0513 0,8600 3,1505

15.000 510 10.000 1.365 150

756,0000 1.530,0000 513,0000 1.173,9000 472,5800

Radulović

dana dospjelosti. Kamate su u 2014. godini, prema podacima Poreske uprave, iznosile 21 odsto ukupnog poreskog duga i kao i glavni dug nijesu naplative kod neaktivnih privrednih subjekata. DN: Ukazali ste na lošu strukturu poreskog duga? Radulović: U kontrolisanoj godini učešće nenaplaćenih poreza i doprinosa na dohodak fizičkih lica u poreskom dugu, prema podacima Poreske uprave, iznosilo je čak 61 odstvo, poreza na dodatu vrijednost 20 odsto i poreza na promet nepokretnosti sedam odsto. Ostale vrste poreza, akcize, koncesije, porez na dobit pravnih lica i ostale vrste poreza, činili su 12 odsto poreskog duga. DN: U međuvremenu, pojavilo se više podataka o visini naplativnog poreskog duga. Šta DRI povo-

PROMJENA

dom toga preporučuje? Radulović: Treba praviti razliku između iznosa evidentiranog poreskog duga i procjene o visini naplativog poreskog duga koja zavisi od uzetih kriterijuma za procjenu. DRI je povodom ovog pitanja u predmetnoj reviziji dala dvije preporuke. Prvo, neophodno je da Poreska uprava, u saradnji sa Ministarstvom finansija, utvrdi model kojim će se definisati kriterijumi za indentifikaciju nenaplativog poreskog duga i način klasifikacije i evidencije, u skladu sa zakonom, računovodstvenim principima i pozitivnom praksom. Drugo, neophodno je da Poreska uprava izvrši otpis nenaplativih poreskih potraživanja u skladu sa usvojenim modelom i da se isti vrši periodično. Naravno, ove aktivnosti Poreska uprava ne može sama realizovati bez odgovarajućeg zakonskog osnova, odnosno donošenja zakonskog akta koji bi uredio ovo pitanje. DN: Šta je Poreska uprava preduzela povodom vaših preporuka? Radulović: DRI je u junu prošle godine dala osam preporuka sa rokom od šest mjeseci da Poreska uprava izvjesti o preduzetim mjerama i aktivnostima, što je blagovremeno urađeno. Krajem maja ove godine dostavila je i inovirani Izvještaj o reali-

Ministarstvo finansija

0,20 0,00 -0,19 -1,15 -1,88

NAZIV FO02 MOBE TECG PREN TREN-O

7

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 0,1701 558,9900 3,1505 0,8600 0,0513

KOLIČINA 5.000 7 150 1.365 10.000

OBIM U € 850,5000 3.912,9300 472,5800 1.173,9000 513,0000

PROMJENA -14,95 -4,77 -1,88 -1,15 -0,19

zaciji preporuka. Većina preporuka je realizovana ili je u fazi realizacije, s tim da prepouke koje se odnose na model kojim će se definisati kriterijumi za identifikaciju nenaplativnog poreskog duga i način otpisa

Sa jučerašnje sjednice Odbora

SJEDNICA ODBORA ZA EKONOMIJU

ODSTO UKUPNOG PORESKOG DUGA ČINILA SU NENAPLATIVA DUGOVANJA U 2014. GODINI njihovog otpisa, te sprovođenje preventivnih mjera kako bi se preduprijedio nastanak poreskog duga ili njegova zastara zahtijevaju dodatnu ili kontinuiranu aktivnost. DRI će realizaciju ovih preporuka pratiti kako kroz reviziju Završnog računa budžeta, tako i kroz tekuće i buduće pojedinačne revizije, a za slučaj da uočimo negativne tendencije moguće je da Senat donese odluku o vršenju kontrolne revizije i ponovo ovu temu stavimo u sam fokus našeg angažovanja.

Konjević: Ako država naplati poreski dug, imaće novca za plate Za isplatu plata po Zakonu o zaradama u javnom sektoru, koji je stupio na snagu prije tri mjeseca, do kraja godine nedostaje oko 16 miliona eura, saopštio je juče ministar finansija Raško Konjević. Na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj je razmatrana primjena ovog zakonskog rješenja, Konjević je kazao da se novac koji nedostaje može obezbijediti dodatnim zaduženjem ili ekspresnom naplatom poreskog duga. “Treba se naplatiti od tri firme Vektre koje duguju osam miliona eura državi, a dobile su kredit iz Abu Dabi fonda.Potom od Bjelasice Rada koja duguje preko dva miliona a dobila je takođe kredit iz Abu Dabi fonda. Od Montenegro erlajnsa 12 miliona, od Rudnika Uglja 14 miliona, od Cijevne komerc nekoliko miliona. Ako država naplati dugove onda će imati novca za plate po novom zakonu”, istakao je Konjević. Prema njegovim riječima, iako ostvaruju dobit dug za

porez imaju i Plantaže u iznosu od 2,5 miliona eura i Aerodromi Crne Gore koji duguju 800.000 eura. “Ovaj dug će im biti naplaćen ovih dana jer im se toleriše dvije godine. Ne možete državi dugovati za porez a imati zarade veće od poslanika, ministara”, poručio je Konjević, dodajući da je Bemaks juče platio poreska dugovanja. Poslanik DPS Zoran Jelić rekao je da niko nije zaštićen, nakon čega je Konjević pitao kako su onda nastali ovoliki dugovi. Ministar je kazao da će o dugu otvoreno razgovarati 20. juna na kontrolnom saslušanje oko naplate, navodeći da će neko krivično odgovarati jer nijesu aktivirane mjenice koje su bile obezbjeđenje duga. Odbor juče nije usvojio inicijativu poslanika Mladena Bojanića za kontrolno saslušanje ministra Ivana Brajovića i direktora Direkcije za željeznice Nebojše Obradovića, zbog sumnje da su zloupotrijebili državne resurse u partijske svrhe. Bo.M.D


8

EKONOMIJA

UTORAK, 14. 6. 2016.

OKONČAN ARBITRAŽNI POSTUPAK U LONDONU

KAP ne treba da plati 30 miliona €

Mediteran na prodaji za 33 miliona

Arbitražu je 2013. pokrenula VT banka Arbitražni postupak koji je protiv Kombinata aluminijuma u stečaju (KAP) pokrenula austrijska VT banka (VTB), zahtijevajući naplatu 30 miliona eura štete, okončan je pred Londonskim sudom za međunarodne arbitraže.

■ PROBLEMI

NAKON STEČAJA

Međunarodna arbitraža u Londonu pokrenuta je nakon što je, po uvođenju stečaja 2013. godine, stečajna uprava KAP-a obustavila transfer sredstva od prodaje metala Glenkoru na račun u VTB i time izbjegla da ■ ZNAČAJAN austrijska banka ima pravo USPJEH prioritetnog namirenja svoRješenje o okončanju jih potraživanja. Tokom traovog arbitražnog postupka janja arbitraže, pravni tim donijeto je 17. maja, na za- KAP-a zatražio je od suda htjev pravnih zastuda prizna stečajni popnika podgoričke stupak koji se vodi nad KAP-om fabrike. u Privrednom “O ko n č a njem ovog sudu Crne GoOVA ODLUKA JE DOKAZ postupre, što je VisoDA PRIVREDNI SUD CRNE ka postigli ki sud pravde GORE SPROVODI STEČAJsmo još jeu Londonu i NI POSTUPAK NAD KAPdan značauradio u nojan uspjeh. vembru 2014. OM U SKLADU SA ZAKOOva odluka “Tu odluku NOM O STEČAJU je potvrda da potvrdio je Vismo od početka soki sud pravde u Londonu 17. apripostupka bili u pravu i dokazali da Privredni sud la prošle godine. Dejstvom Crne Gore sprovodi stečaj- te naredbe obustavljen je ni postupak nad KAP-om u ovaj arbitražni postupak, ali skladu sa Zakonom o steča- je prijetila opasnost da se u ju, koji je usklađen sa direk- budućnosti arbitraža nastativama EU i UNCITRAL mo- vi. Mi smo uporno insistiradel-zakonom o međunarod- li da se postupak okonča i taj nom stečaju”, rekao je stečaj- rizik eliminiše, što nam je sani upravnik KAP-a Veselin da prihvaćeno”, ukazao je PePerišić Dnevnim novinama. rišić. Bo.M.D.

Stečajna uprava budvanskog preduzeća Maestraltours raspisala je novi oglas za prodaju bečićkog hotela Mediteran po početnoj cijeni od 33 miliona eura. Ponude se mogu dostavljati Privrednom sudu do 18. jula u 11 sati.

Sporazum sa Bugarskom

Arbitraža u Beču teška i skupa Komentarišući tok međunarodnog spora koji je ruski CEAC pokrenuo u Beču protiv KAP-a u stečaju i države zbog kršenja Ugovora o poravnanju sa Vladom, a kojim traži početnu odštetu od 100 miliona eura, Perišić je kazao da je optimističan. “Naš advokatski tim maksimalno servisira sa svim doka-

zima i argumentima i ostajem optimističan kada je ovaj postupak u pitanju. Dosta je teško predvidjeti odluku koja će biti izrečena u ovom slučaju. Međunarodne arbitraže su kao lavina, kada krene nije je lako zaustaviti”, istakao je Perišić dodajući da je riječ o teškom i skupom procesu.

Sporazum između Crne Gore i Bugarske o saradnji u oblasti turizma, kojim je planirano formiranje mješovite komisije, biće potpisan danas u Herceg Novom. Sporazum će potpisati ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i bugarska ministarka turizma Nikolina Angelkova. “Potpisivanjem ovog sporazuma intenziviraće se saradnja u oblasti turizma”, saopšteno je iz Ministarstva.


ekonomija

UTORAK, 14. 6. 2016.

BEz PRoMJENA U NAREDNIh 15 DANA

Cijene goriva ostaju iste Cijene svih vrsta goriva u Crnoj Gori ostaće nepromijenjene u narednih 15 dana, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Litar eurosupera 98 i 95 i naredne dvije sedmice koštaće 1,15 eura, odnosno 1,12 eura, dok će cijena eurodizela iznositi 97 centi. Lož ulje za grijanje i veleprodaju i dalje će koštati 67, odnosno 94 centa.

9

Đukanović sa saradnicima tokom jučerašnje posjete Herceg Novom

Posljednje promjene cijena naftnih derivata bile su 30. maja, kada su poskupjele sve vrste goriva. “Saglasno Uredbi o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun biće obavljen 27. juna, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 28. juna”, kazali su u Ministarstvu.

PREMIJER SA SARADNICIMA PoSJEtIo hERCEg NovI

Crna Gora biće rame uz rame sa monte Karlom

Naredni obračun cijena biće 27. juna

INtENzIvNI RADovI U LUŠtICA BAY

u infrastrukturu ulažu 90 miliona eura

Luštica Bay Infrastruktura vrijedna oko 90 miliona eura biće izgrađena u kompleksu Luštica Bay, čime se ovaj projekat svrstava u jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori, saopštili su predstavnici kompanije Luštica Development. Direktor planiranja i izgradnje u Luštica Bay Robert Peri kazao je da je riječ o velikom projektu jer razvijaju novu turističku zajednicu na lokaciji koja ne posjeduje ni elementarnu infrastrukturu. “Planiramo izgradnju 30 kilometara saobraćajnica, 43 trafostanice, četiri rezer-

voara za vodu, te postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će potom biti upotrijebljene za navodnjavanje. Ukupna vrijednost ovih radova je oko 90 miliona eura”, rekao je Peri. U naselju će biti izgrađen veliki rezervoar kao glavni prijemnik voda za Luštica Bay koji će biti povezan sa četiri manja distribuciona rezervoara za pojedine zone. Snabdijevanje električnom energijom biće obezbijeđeno kroz sistem trafostanica od 10/0,4 kilovolt-ampera i velikom trafostanicom 35/10 kilovot-ampera. Z.K.

Važno je da pokažemo da nemamo samo viziju već i sposobnost da brzo savladamo prepreke,rekao je Đukanović ⌦ Zora Krstović Crna Gora danas može da stane rame uz rame sa najvećim turističkim destinacijama, poput Monte Karla i San Tropea, a na tom nivou je već Porto Montenegro, a biće i Porto Novi, kazao je premijer Milo Đukanović tokom jučerašnje posjete Herceg Novom. Sa opštinskim rukovodstvom Đukanović je razgovarao o preuzetim i novim obavezama i prioritetima razvoja, a čelnici Herceg Novog predstavilii su premijeru i njegovom timu razvojne resurse grada, kao i započete i planirane projekte. Dogovoreno je formiranje zajedničkih timova Vlade i Opštine kako bi se lakše savladili izazovi i utvrdili prioriteti, za što je veliki problem nedostatak planske dokumentacije. “Ne manje važno od izgradnje i novih projekata jeste da savladamo svoju sumnjičavost”, rekao je Đukanović, ističući da Crna Gora i dalje živi sa dominantnim menta-

Na pitanje novinara kada će Northstar početi gradnju kompleksa u mjestu Rose, Đukanović je kazao da je investitor podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za pripremne radove

litetom prosječnosti ili ispod prosječnosti. “Danas mi ne pričamo o Crnoj Gori kao o prosječnoj destinaciji, nego kao i destinaciji koja može da stane uz rame Monte Karlu ili San Tropeu. Znam da mnogi ljudi u to ne vjeruju, i utoliko gore po njih. Potrebna nam je samo kritična masa projekata i ja vam tvrdim da će tada svi vjerovati”, smatra Đukanović. Kao jedan od takvih projekata Đukanović je naveo Porto Bono, koji je prošle godine predstavljen u Milanu, a za čiju su izgradnju potrebne dvije milijarde eura. “Važno je da pokažemo da nemamo samo viziju već i sposobnost da brzo savladamo prepreke, a to su sada prostorno planska dokumentacija i saobraćajna infrastruktura. Siguran sam da kad bi smo danas imali riješena ta dva pitanja, da bismo u ovoj ili idućoj godini imali investitora na projektu Porto Bono”, uvjeren je Đukanović. Na pitanje novinara kada će kompanija Northstar početi gradnju turističkog kompleksa u mjestu Rose kod Herceg Novog, on je kazao da je investitor podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za pripremne radove, kao i da će taj zahtjev Vlada vrlo brzo razmotriti. “Investitor je dao i predlog o izgradnji infrastrukture, što bi bila obaveza države. To nijesu jeftini projekti. Investitor je izračunao da bi to moglo da ko-

Atlas grupa objektivizira odgovornost

Đukanović je potvrdio spremnost države da raskine ugovor sa Atlas grupom koja upravlja bolnicom u Meljinama, jer investitor nije ispunio ugovorene obaveze. “Svaki investitor, bilo da je domaći ili strani pokušava da objektivizira odgovornost i onda se sve to mora završiti na nadležnim sudskim instancama. Zbog toga tražimo najbolji modalitet koji će značiti najkraći gubitak vremena da bismo izašli iz jednog neuspješnog aranžmana. Istrajaćemo na tome, raskinućemo ugovor i pokušaćemo da u kratkom roku dođemo do novog investitora”, rekao je Đukanović, dodajući da će Meljine ostati bolnica bez obzira na to ko će je preuzeti. šta oko 18 miliona eura i ponudio da on to izgradi, a da se to njegovo ulaganje prebije kroz obaveze za zakup. To će imati vrlo brzu reakciju od strane države”, naveo je Đukanović. O strateškim izazovima Herceg Novog, s opštinskim rukovodstvom razgovarali su i potpredsjednici Vlade Duško Marković i Petar Ivanović, kao i ministri Branimir Gvozdenović, Ivan Brajović, Pavle Goranović i Raško Konjević.


10

hronika

UTORAK, 14. 6. 2016.

krivična prijava protiv Zorana Šabanovića (62)

Bivši direktor “Vodovoda”oštetio opštinsko preduzeće za 112.000 €?

Šest godina zatvora

14

Šabanović je osumnjičen da je bez ovlašćenja donio odluku o dodjeli kredita

Hercegnovska policija podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora JP “Vodovod i kanalizacije” Herceg Novi Zorana Šabanovića (62) koji se osumnjiči da je zloupotrebom službenog položaja oštetio to preduzeće za 112.000 eura. Kako je saopšteno je iz Uprave policije Šabanović je osumnjičen da je u junu 2008. godine bez ovlašćenja donio i potpisao odluku kojom dodjeljuje kredite od po 8.000 eura za 14 zaposlenih radi rješavanja stambenog pitanja. “On, međutim, nije bio ovlašćen da donese takvu odluku jer, shodno Pravilniku o rješavanju stambenih pitanja zaposlenih u ovom preduzeću, takvu odluku je mogla donijeti samo Komisija za stambene odnose i to nakon sprovedenog konkursa koji se raspisuje na osnovu odluke Upravnog odbora preduzeća” navodi se u saopštenju polcije. Šabanović je takođe, kako se sumnja, u 2011. godini donio dvije odluke kojima je određeno da se pomenutim licima koja su dobila kredite kao i drugim radnicima koji su prethodno dobili kredite na osnovu konkursa, na ime otplate kredita od ličnog dohot-

zaposlenih u “VodoVodu” odlukom ŠabanoVića dobilo je po 8.000 eura kredita na ime rjeŠaVanja stambenog pitanja.

Šabanović ka odbija po 10 eura mjesečno. “Osumnjičeni Z.Š. je ovim radnjama, sumnja se, prekoračio granice svog službenog ovlašćenja, čime je pribavio korist zaposlenima koji su dobili kredite, a nanio materijalnu šte-

tu JP „Vodovod i kanalizacija“ Herceg Novi u iznosu ne manjem od 112.000 eura. Protiv njega je, u redovnom postupku, podnijeta krivična prijava nadležnom tužiocu, zbog osnova sumnje da je počinio kri-

vično djelo zloupotreba službenog položaja”, navodi se u policijskom saopštenju. Kako je ranije za medije saopštio Šabanović Vodovod je 2008.godine podigao kredit u iznosu od 1,5 miliona eura, od kojih je 500.000 utrošeno za zaštitu izvorišta Opačica, a isto toliko za izgradnju stambene zgrade, dok je ostatak otišao za poboljšanje stambenih uslova jednog broja zaposlenih. “Pošto je stanove tada dobilo 20 radnika,postojao je opravdani zahtjev ostalih radnika za finansijsku pomoć u rješavanju stambenog pitanja. Mnogi su samostalno započeli gradnju, a nisu imali novac da je okončaju. Iz tog razloga je donijeta odluka da se dodijele krediti u iznosu od po 8.000 eura za 50-ak radnika” objasnio je Šabanović. N.P.

Ilustracija Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju osudilo je juče na jedinstvenu kaznu od šest godina zatvora državljanina Srbije Vaska Ilijeva (37) iz Majdanpeka, optuženog za krivična djela teško ubistvo u pokušaju i nedozvoljeno držanje oružja. Prema navodima optužnice Ilijev je 7. novembra 2015. godine oko 19.30 časova u jednom improvizovanom ugostiteljskom objektu u Pljevljima, teško ranio Ivana Railića, tako što je u njegovom pravcu iz vatrenog oružja ispalio tri hica i nanio mu prostrelne rane. Usljed rikošetiranja lakše je povrijeđen Saša Soković. B.Č.


11 IzvIđaj o nezakonIto postavljenIm nadzornIm kamerama u podGorIČkom naselju zaGorIČ UTORAK, 14. 6. 2016.

hronika

Čeka se dokumentacija iz policije i agencije DN su sredinom aprila objavile da po broju privatnih nadzornih kamera prednjači naselje Zagorič

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici zatražilo je određna obavještenja i dokumentaciju od Uprave policije i Agencije za zaštitu ličnih podataka u vezi sa izviđajem pokrenutim povodom postavljanja kamera u naselju Zagorič, saznaju Dnevne novine.

■ kamere sa

pokretnim objektivom

Osnovna državna tužiteljka u Podgorici Ljiljana Klikovac otvorila je izviđaj o nezakonito postavljenim nadzornim kamerama u naselju Zagorič. Provjere su započete nakon pisanja Dnevnih novina da se na velikom broju ograda nalaze kamere usmjerene prema javnim površinama i da snimaju prolaznike na ulici. Tužilaštvo je posebno zainteresovano za otkrivanje ko je i za čije potrebe instalirao kameru sa pokretnim objektivom na raskrsnici ulicama Iva Andrića i 9. crnogorske brigade.

■ predmet u

Kako su saopštili iz Osnovnog državnog tuž i l a š t v a u Po d g o r i c i , ovaj predmet je još u fazi izviđaja. “Od Uprave policije i Agencije za zaštitu ličnih podataka tražena su određena obavještenja, ali u cilju zaštite interesa postupka, ne možemo saopštiti više informacija” navodi se u odgovoru dostavljenom DN iz ovog tužilaštva. Dnevne novine su sredinom aprila objavile da po broju privatnih nadzornih

Provjere su započete nakon pisanja Dnevnih novina da se na velikom broju ograda nalaze kamere usmjerene prema javnim površinama i da snimaju prolaznike na ulici.

“Od Uprave pOlicije i agencije za zaštitU ličnih pOdataka tražena sU Određena Obavještenja, ali U ciljU zaštite interesa pOstUpka, ne mOžemO saOpštiti više infOrmacija” kamera prednjači naselje Zagorič, odnosno ulica Iva Andrića, te da se na raskrsnici sa Ulicom IX crnogorske brigade čak nalazi i pokretna kamera za osmatranje obje ulice.

■ bezbjednosnointeresantne osobe

U ulici Iva Andrića živi veći broj bezbjednosno interesantnih osoba. Jedan od njih je Aco Šaković, koji je godinama unazad u nekoliko navrata bio na meti bombaških napada, a njegova kuća je gađana i zoljom. Kako saznaje ekipa DN, ispred dvorišta te kuće nalazi se najmanje osam kamera. U njegovom komšiluku stanuje i jedan od članova zagoričkog klana Bojan Pejović, čije su kamere postavljene na dvorišnoj ogradi, takođe, okrenute prema ulici. U pomenutoj ulici je kuća Zorana Delibašića u čije dvorište je prije tri godine bačena eksplozivna naprava, koja je nanijela veću štetu na fasadi kuće. Delibašić inače zvanično, već duže vrijeme živi i radi u Holandiji. I kuća Radosava Stanišića pokrivena je velikim brojem kamera koje uglavnom gledaju u pravcu prilaznih saobraćajnica. N.P.

Pokretna kamera Tužilaštvo je posebno zainteresovano za otkrivanje ko je i za čije potrebe instalirao kameru sa pokretnim objektivom na raskrsnici ulicama Iva Andrića i 9. crnogorske brigade.

Foto: Vedran Ilić

fazi izviđaja

Provjere

Krše pravo na privatnost građana Kada su u pitanju kamere koje se nalaze na privatnoj površini, a snimaju javnu, kako su objasnili za DN

stručnjaci iz ove oblasti, za njihove vlasnike teško je utvrditi krivičnu odgovornost, ali u svakom slučaju

postoji prekršajna, jer se time krši pravo na privatnost slobodnih građana, ali i javni red i mir.


12

hronika

UTORAK, 14. 6. 2016.

NastavljeNo suđeNje za ubistvo Milića

Izostali svjedoci, pročitani dokazi

Suđenje Nemanji Vidmaru optuženom za ubistvo Luke Milića 30. juna prošle godine u bašti lokala “Rajska ptica” u Orijenskoj ulici nastavljeno je juče čitanjem pisanih dokaza s obzirom, da se na ročište nijesu pojavili svjedoci Aleksandar i Dražen Boričić. Sudija koja postupa u ovom predmetu Vesna Moštrokol kazala je da nema dokaza da je Dražen Boričić uredno obaviješten o terminu suđenja, dok Uprava policije nije postupila po naredbi suda za prinudno dovođenje njegovog brata Aleksandra. Među pisanim dokazima koji su juče pročitani bili su dopis policije o pretresu vozila, zapisnik o uviđaju Višeg državnog tužioca, foto dokumentacija Centra bezbjednosti Podgorica, izvještaj krim tehnike o pregledu vozila kao i službena

Piloti i dalje stabilno Zdravstveno stanje zamjenika komandanta vazduhoplovstva pukovnika Namika Arifovića (47), koji je teško povrijeđen u petak kada se helikopter “gazela” srušio u blizini Komanskog mosta u Podgorici, nepromijenjeno je i on se i dalje nalazi na respiratorima na intenzivnom odjeljenju Kliničkog centra. Potpukovnik Miroljub Antanasijević (46), čije zdravstveno stanje je mnogo bolje, prekjuče je prebačen sa odjeljenje intenzivne njege. Nesreća se dogodila u petak prilikom redovne letačke obuke.

zabilješka policije sa uviđaja. Zastupnica porodice Milić, advokatica Tijana Živković prigovorila je zapisniku sa uviđaja, navodeći da smatra da su napravili propuste. “Uviđajem nijesu evidentirani materijalni tragovi, jer porodica raspolaže informacijom da je na opeci koja se nalazi u bašti lokala oštećenje od projektila”, kazala je Živković. Optužnicom je predstavljeno da je Vidmar 30. juna prošle godine iz revolvera „zastava magnum 357”, koji je neovlašćeno posjedovao, ispalio četiri hica u pravcu Milića, od kojih su ga dva pogodila u predjelu tijela. Vidmar je tokom istrage kazao da ne zna, odnosno da nije vidio ko je njega ranio jer je u tom trenutku bio okrenut leđima pokušavajući da pobjegne. N.P.

I.br. 213/11 OSNOVNI SUD U HERCEG NOVOM, sudija Leković Branislav, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca "Južni Jadran" AD Herceg Novi - Bijela bb, koga zastupa punomoćnik Momčilo Knežević advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Borivoja Mikulića iz Herceg Novog - Novo Mjesto - Gomila bb, uz učešće trećeg lica Ilije Mikulića iz Herceg Novog - Novo Mjesto bb, donio je dana 16.05.2016. godine Z A K LJ U Č A K

izricaNje presude za ubistvo Na cetiNju odložeNo

Sudija naložio vještačenje noža kojim je ubijen Rajko Mićunović

Krivično vijeće sudije Vladimira Novovića odlučilo je da ponovo otvori glavni pretres u postupku koji se vodi protiv Predraga Jablana (46) kojem se sudi zbog ubistva komšije Rajka Mićunovića, 29. decembra 2014. godine na Cetinju. Naime, za juče je bilo zakazano izricanje presude, ali je sudija Novović odlučio da se uradi dodatno daktiloskopsko vještačenje kako bi se utvrdilo porijeklo tragova na dršci noža kojim je ubistvo počinjeno. Prilikom davanja završne riječi branilac okrivljenog Marija Grubač tvrdila je da je njen branjenik kritičnom prilikom potegao nož u nužnoj odbrani. Suprotno tom stavu zastupnik optužbe Sanja Jovićević i punomoćnik oštećene porodice advokat Marko Radović istakli su da je Jablan u svom stanu sa umišljajem i na svirep način ubio Mićunovića.

Foto:Vedran Ilić

Određuje se prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem sljedećih nepokretnosti: - katastarske parcele 322/2 KO Podi, po naravi dvorište, ukupne površine 271 m2, upisana u LN 930 KO Podi, vlasništvo izvršnog dužnika u obimu prava 1/1, čija je vrijednost procijenjena na 81.300,00 €; - katastarska parcela 322/4 KO Podi u naravi dvorište, ukupne površine 48 m2, upisana u LN 930 KO Podi, u vlasništvu izvršnog dužnika u obimu prava 1/1, čija je vrijednost procijenjena na 8.640,00 €. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je zaključkom ovoga suda I.br. 213/11 od 01.11.2013. godine i ukupno iznosi 89.940,00 €. Na drugom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u depozit suda u iznosu od 8.994,00 €, što predstavlja 1/10 ukupno utvrđenih vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Povjerilac se može pojaviti kao kupac i tom slučaju nije dužan polagati jemstvo. Najbolji ponudilac—kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit suda u roku od pet dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. Prvo ročište za prodaju nepokretnosti javnim nadmetanjem održaće se dana 01.07.2016. godine u 12,00 časova u prostorijama ovoga suda, u kancelariji br. 13 na prvom spratu. Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu "Vijesti", najmanje 15 dana prije zakazane javne prodaje, ali ne više od 30 dana. OSNOVNI SUD U HERCEG NOVOM Dana 16.05.2016. godine. SUDIJA, Leković Branislav

Uviđaj na licu mjesta

Parking oko kojeg je nasatala svađa koja je kulminirala ubistvom

Sudija Novović odlučio da se uradi dodatno daktiloskopsko vještačenje kako bi se utvrdilo porijeklo tragova na dršci noža kojim je ubistvo počinjeno.

Prema navodima optužnice, Jablan je 29. decembra 2014. na svirep način ubio Mićunovića, zadajući mu 24 uboda nožem. U obdukcionom nalazu, između ostalog, piše da su žrtvi nanijete 24 ubodine vrhom oštrice noža, u predjelu grudnog koša, vrata, pupka, desne butine, lijeve podlaktice i leđa. Naredni pretres zakazan je za 9. septembar. N.P.


13 nastavljeno suđenje za prebijanje 24. oktobra Hronika

UTORAK, 14. 6. 2016.

Svjedoci: Martinovića tuklo bar 20 Saj-ovaca Pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice, ničim izazvani, pretukli su Milorada Mija Martinovića, a zatim uništili i njegov automobil?

Martinović

⌦ Nataša Pajović Svjedok Ranko Vukotić koji je bio u društvu Milorada Mija Martinovića koji je 24. oktobra proš­ le godine, nakon razbijanja protesta DF­a napadnut od strane pripadnika Specijal­ ne antiterorističke jedinice, tvrdio je juče u sudu da ih je policija ničim izazvana napala, te da je makar 20­ tak SAJ­ovaca učestvovlo u tom incidentu.

■ bio u društvu sa oštećenim

Teške povrede Martinović je pretučen 24.oktobra prošle godine oko 23 sata, nadomak zgrade Crvenog krsta. Polomljena mu je ruka, butna kost ispod kuka, ima vidjljive povrede, podlive i posjekotine po tijelu, glavi.

Foto: Dejan Lopičić

Zbog optužbi da su poči­ nili krivično djelo muče­ nje u sticaju sa teškim tje­ lesnim povredama i uni­ štenjem i otuđenjem tuđe stvari na optuženičkoj klu­ pi nalaze dvojica pripadni­

Tako brutalne scene ni na filmovima nijesam vidio, mislio sam da je mrtav, nijesu nam dali da mu priđemo i pomognemo

ka SAJ­a Boro Grgurović i Goran Zejak. Vukotić koji je te večeri bio u društvu Martinovića kada je pretučen bio je ju­ če kategoričan da je u tom incidentu učestvovalo mi­ nimum 20 ljudi. “Tako brutalne scene ni na filmovima nijesam vi­ dio, mislio sam da je mr­ tav, nijesu nam dali da mu priđemo i pomognemo”, re­ kao je Vukotić, ističući da se na snimku ni ne vidi naj­ brutalniji dio tog nemilog događaja. On je kazao da ih policaj­ ci koji su ih zaustavili, nije­ su ni legitimisali. “Išli smo 10 na sat, zau­ stavili su nas, uperili puške u nas, čekali smo tako deset minuta, kada je Mijo pitao o čemu se radi, jedan mu rekao sad ćeš vidjet, mene je drugi odvukao i rekao mi ne možeš mu pomoći”, na­ veo je Vukotić.

■ istovjetna priča i drugog svjedoka

Istu verziju događa­ ja je ispričao i drugi svje­ dok Mladen Krkeljić koji je takođe bio u vozilu ko­ jim je upravljao oštećeni Martinović. “Nakon što su nas zau­ stavili i odvukli u stranu

Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović zakazala je suđenje koman­ dantu Specijalne antitero­ rističke jedinice Ljekoviću za 30. jun. Osnovno državno tužila­ štvo u Podgorici podnijelo

je optužni predlog protiv Lješkovića zbog krivičnog djela pomoć učiniocu posli­ je izvršenog krivičnog djela. U izviđajima vođenim u više predmeta nespornim se pokazalo da su 24. ok­ tobra policijski službeni­

ci, pripadnici SAJ­ a, primi­ jenili nepotrebnu ili neza­ konitu silu prema određe­ nim građanima koji su tom prilikom zadobili tjelesne povrede. Kako se navodi u optuž­ nom predlogu, Lješković je

Foto: Vedran Ilić

Zakazano suđenje Lješkoviću Lješković

20 Policajaca navodno je tuklo martinovića

pojavili su se SAJ­ovci. Sa­ mo jedan od njih bio bez kacige, ali sa maskom. On je prvi udario Martinovi­ ća s leđa pendrekom u gla­ vu, a zatim su se pridru­ žili i ostali. Taj prvi je bio visok, vitak, dužeg vrata i sportske građe, prepoznao bih ga da ga obuku tako i da protrči... Udaralo ga je 20 ljudi pendrecima, nogama, a onda su počeli da pucaju po kolima, to je bilo straš­ no”, rekao je Krkeljić. Na pitanje branio­ ca okrivljenih, advoka­ ta Zdravka Begovića, oba svjedoka su tvrdila da taj prvi udarac nijesu zadali optuženi. Suđenje se nastavlja 5. jula, kada je planirano sa­ slušanje šefa SAJ­a Radosava Lješkovića i još nekoliko pripadnika te jedinice. kao starješina organa po­ mo gao tim pripadnicima da do danas ostanu neot­ kriveni iako je shodno za­ kon skim od red ba ma bio dužan da sprovodi određe­ ne procedure. Ne samo što ih nije spro­ veo, on se saglasio sa pri­ padnicima da se prikriju sve činjenice u vezi sa nji­ hovim djelovanjem u ovim događajima.


14

DRUŠTVO

UTORAK, 14. 6. 2016.

ISTRAŽIVANJE PRIVREDNE K

POČEO UPIS U ŠKOLSKU 2016/17. GODINU

U srednjim školama ima mjesta za 8.799 đaka

Upis u srednje škole u Crnoj Gori počeo je juče i trajaće u naredna tri dana. Konkursom je predviđeno 8.799 mjesta. Najviše mjesta 4.959 je za četvorogodišnje stručne škole četvrti stepen, od čega je 129 u oblasti muzičke i likovne umjetnosti, 2.400 u gimnazijama i 1.440 mjesta u trogodišnjim stručnim školama treći stepen. U Gimnaziji “Slobodan Škerović” predviđeno je devet odjeljenja opšte gimnazije za 270 učenika i četiri odjeljenja sa po 30 učenika i to: Opšta Gimnazija sa nastavom na engleskom jeziku iz predmeta fizika, biologija i istorija,

Odjeljenje matematičke gimnazije, Odjeljenje filološke gimnazije i Odjeljenje sportske gimnazije. “Za upis u prvi razred učenici treba da dostave originalna svjedočanstva posljednja tri razreda osnovne škole i prijavu na Konkurs. Dokumenta se dostavljaju školi od 13. do 17. juna 2016. godine”, kazali su ranije iz Ministarstva prosvjete. Rang lista kandidata će biti objavljena na oglasnoj tabli škole najkasnije do 20. juna, a prijava za upis učenika će se podnositi školi 23. i 24. juna. Na utvrđenu rang listu, kan-

didat za upis ili njegov roditelj mogu podnijeti prigovor nastavničkom vijeću škole u roku od tri dana od dana objavljivanja rang liste na oglasnoj tabli. Po prigovoru, nastavničko vijeće je dužno da odluči u roku od tri dana od dana podnošenja prigovora, a Odluka nastavničkog vijeća je konačna. Na Konkurs se mogu prijaviti kandidati koji su završili osnovnu školu i koji u vrijeme podnošenja prijave nijesu stariji od 17 godina. Izuzetno, u srednju stručnu školu mogu da se upišu i osobe do 18 godina, uz odobrenje nastavničkog vijeća škole.

China Road and Bridge Corporation Montenegro Branch hereby issues the request for proposals in relation to the following: Purchase of a land plot in Podgorica Requirements: - Area of minimum 3,000 square meters - Located within the wider centre limits of Podgorica - Ownership 1/1 - Issued Urban and Technical Requirements with allowed building on the land plot Offers containing exact locations, photos and copies of documents listed above to be sent to: land@crbcmne.me _____________________________________________________________________________________________________

China Road and Bridge Corporation - Filijala u Crnoj Gori objavljuje oglas za ponude u vezi sa sljedećim: Kupovina zemljišta u Podgorici Zahtjevi:

- Površina od najmanje 3.000 kvadratnih metara - Nalazi se u širem centru Podgorice - Vlasništvo 1/1 - Izdati urbanističko-tehnički uslovi sa dozvolom izgradnje na placu

Ponude koje sadrže tačne lokacije, fotografije i kopije navedenih dokumenata slati na email: land@crbcmne.me

POSLODA SPECIFIČ ⌦ Bojana Božović

U

Crnoj Gori godišnje izađe 4.000 mladih ljudi sa diplomom iz ustanova visokog obrazovanja, međutim privrednici su mišljenja da znanje, vještine i kompetencije tih ljudi nijesu usklađeni sa zahtjevima tržišta rada.

Da sistem visokog obrazovanja obezbjeđuje kvalitetnu radnu snagu na tržištu rada smatra svega osam odsto anketiranih privrednika, dok 70 odsto njih smatra da bolonjski sistem obrazovanja tek djelimično zadovoljava potrebe za kadrom, pokazuju rezultati istraživanja Privredne komore Crne Gore. Mladen Perazić predstavio je rezultate istraživanja o percepciji kvaliteta znanja i vještina lica sa stečenim visokim obrazovanjem koje je rađeno na uzorku od 130 privrednika iz 16 crnogorskih opština, sprovedeno u aprilu 2016. godine. Polovina anketiranih ima problema da nađe odgo-

varajuće visokoobrazovne kadrove koji su specijalisti za djelatnost u kojoj u posluju, njih 28,5 odsto se djelimično suočava sa tim problemom, a 22,3 odsto privrednika nema problema sa pronalaženjem stručnjaka za svoje kompanije.

■ FALI PREDUZETNIČKIH VJEŠTINA

“Crnogorskom društvu fali preduzetničkih vještina i mora se na tome raditi od osnovne škole”, kazao je Perazić na okruglom stolu o Reformi obrazovanja u Crnoj Gori - usklađenost sa potrebama privrede. “Stiče se utisak da se visoko ob-

90

ODSTO ISPITANIH KOMPANIJA SMATRA DA JE PRETHODNI SISTEM VISOKOG OBRAZOVANJA BIO KVALITETNIJI U ODNOSU NA REFORMISANI KOJI JE U SKLADU SA BOLONJOM.


UTORAK, 14. 6. 2016.

AVCI TRAŽE ČNA ZNANJA razovanje sve više zatvara, te da se u procesu reformi ne konsultuje dovoljno privreda i socijalni partneri”, istakao je potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić. On je kazao da je intelektualni kapital glavna razvojna poluga u savremenim društvima, a njegov kvalitet je neposredno zavisan o sistemu obrzovanja. “Bolonjski proces od akademske zajednice očekuje jasnu primjenu principa zapošljivosti i praćenje stanja na tržištu rada nije samo obaveza države već i cijele akademske zajednice. Za Privrednu komoru Crne Gore rad na reformama posebno visokog obrazovanja znači i povećanu spremnost da se za našu privredu stvori profesionalni kadar koji će doprinositi privrednom razvoju i stabilnosti”, naveo je Saveljić.

■ RAZLIKE U ZNANJU Razlike u znanju i u njegovoj primjeni postali su glavni elementi prema kojima se države dijele na razvijene, nerazvijene, bogate i siromašne, dodao je Saveljić, te da je razvoj ljudskih resursa kod nas prepoznat kao jedan od ključnih prioriteta. Direktorka Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović osvrnula se na istraživanje Ministarstva prosvjete

Za reforme kucnuo zadnji čas Rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić govorila je o reformi na UCG, koja će uz produženo obrazovanje obezbijediti mnogo veći kvalitet znanja, a uključivaće uvođenje obavezne praktične nastave, kao i obavezan engleski na svakom studiju. “Kvalitet visokog obrazovanja je imperativ, reforme su nužne - za njih je kucnuo zadnji čas”, istakla je Vojvodić. Ona je rekla i da je nužno kod studenata razvijati i osnaživati samopouzdanje i preduzetnički duh, podsjećajući da u Crnoj Gori postoje ozbiljni investicioni fondovi za te namjene, a na Univerzitetu Crne Gore i Karijerni centar čija je to misija. iz 2014. godine, a čiji su rezultati pokazali da je sistem Bolonje dobar uz nedostatak praktičnih vještina i nedovoljno poznavanje stranih jezika svršenih visokoškolaca. “Imamo povećan broj sporazuma između ustanova visokog obrazovanja i poslodavaca. Na

Foto: Iva Mandić

KOMORE O VISOKOŠKOLCIMA I TRŽIŠTU

sajtovima naša tri univerziteta možete naći objavljene ishode učenja što je znatan napredak i čime se ne mogu pohvaliti i neke zemlje u regionu. Ishodi učenja su upravo tu da pokažu poslodavcima šta to naši mladi visokoškolci znaju”, navela je Kurpejović. Ono što okrugli sto treba da pokaže jeste u kojoj mjeri su poslodavci zainteresovani za učešće i kreiranje kurikuluma, kazala je Kurpejović, konkretno misleći na predstojeće reforme kurikuluma u susret novoj reakreditaciji UCG, kako bi se bolje odgovorilo na potrebe tržišta rada.

■ NEMA BOLJE PRAKSE OD DOBRE TEORIJE

Profesor na Ekonomskom fakultetu Anđelko Lojpur smatra da je sistem Bolonje poželjan i da nema bolje prakse od dobre teorije, te da je pogubno stvarati predstavu da imamo višak onoga što je najdragocjenije u Crnoj Gori - visokoškolaca. Izvršni direktor ETG grupe Mladen Bajković nezadovoljan je kadrom koji je proizveden u visokoškolskim ustanovama, naveo je kako ne uspijeva da nađe odgovarajuće ljudske resurse, te da je u posljednjih pet godina potrošio 125.000 eura na konsultante.

DRUŠTVO

15

SVJETSKI DAN DOBROVOLJNIH DAVALACA

Podijeli život, daruj krv Crveni krst Crne Gore će, promotivnim aktivnostima i akcijama, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi, obilježiti danas Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi. Centralni događaj je, saopštili su iz CKCG, svečana dodjela zahvalnica, koje će danas biti uručene klubovima dobrovoljnih davalaca krvi. “Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana davalaca krvi je “Krv nas povezuje” i fokusira se na zahvalnost dobrovoljnim davaocima krvi, naglašavajući dimenziju podjele i veze između davalaca krvi i pacijenata”, navodi se u saopštenju. Ovogodišnji slogan Svjetske zdravstvene organizacije glasi i “Podijeli život, daruj krv”, ka-

ko bi se skrenula pažnja na ulogu dobrovoljnog davanja krvi u podsticanju ljudi da brinu jedni o drugima i promocija jedinstva u zajednici. “Imajući u vidu da je cilj obilježavanja ovog datuma promocija dobrovoljnog davalaštva krvi, informisanje građana, kao i motivisanje istih da sopstvenim primjerom doprinesu razvoju ove djelatnosti, toga dana, u većini opština, organizovaćemo volontere koji će građanima dijeliti poruke, flajere i informisati ih o tome kada, kako i gdje mogu dobrovoljno dati krv”, kazali su iz CKCG i dodali da će volonteri osmisliti poruke koje će imati za cilj da podstaknu trenutne, ali i buduće dobrovoljne davaoce krvi. J.V.Đ.

FIZIOTERAPEUTI DOMA ZDRAVLJA PODGORICA:

Neutemeljeno su nam smanjili koeficijent Fizioterapeuti zaposleni u Jedinici za fizikalnu terapiju primarnog nivoa Doma zdravlja Podgorica, članovi Udruženja fizioterapeuta Crne Gore, obratili su se juče za pomoć ministru zdravlja dr Budimiru Šegrtu zbog, kako tvrde, neutemeljenog smanjenja koeficijenta specijalistima primijenjene fizioterapije u Domu zdravlja Podgorica. “Jedino u toj ustanovi primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori je pogrešno obračunat koeficijent složenosti grupe poslova za specijaliste primijenjene fizioterapije (fizioterapeute sa četiri godine fakulteta) koji su zaposleni u Jedinici za fizikalnu terapiju primarnog nivoa na osnovu važećeg Pravilnika”, tvrde fizioterapeuti u pismu Šegrtu, koje potpisuju generalna sekretarka Udruženja Alek-

sandra Savić i predsjednik Krsto Kovačević. Kako ističu, nakon prve plate koja je trebalo da bude uvećana na osnovu potpisivanja novog Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost obratili su se direktoru Doma zdravlja Podgorica pisanim zahtjevom za obrazloženje neutemeljenog smanjenja koeficijenta fizioterapeutima sa četiri godine fakulteta, ali nikada nisu dobili odgovor niti su oštećeni pozvani na razgovor. U petak, 10. juna, tvrde, uplaćena im je druga plata od potpisivanja novog GKU i nesporno je da su svi domovi zdravlja u Crnoj Gori, osim Doma zdravlja u Podgorici, pravilno obračunali koeficijent za specijaliste primijenjene fizioterapije koji iznosi 7,22.


16

društvo

UTORAK, 14. 6. 2016.

inspekcija tokom maja građevincima naplatila oko 19.000 eura

Radnici radili bez dozvole, ljekarskog, zaštite…

12

Na kontrolisanim gradilištima zatečena su 233 radnika, od kojih 22 u radu „na crno“ Tokom maja inspektori rada za oblast radnih odnosa i zapošljavanja i inspektori rada za oblast zaštite i zdravlja na radu organizovali su zajedničke inspekcijske nadzore na gradilištima na primorju, zajedno sa inspektorima za strance Uprave policije, po prethodno utvrđenom Planu rada, saopštila je Uprava za inspekcij-

Procedura zapošljavanja, u skladu sa pozitivnom radnom legislativom, okončana je za jedan broj crnogorskih državljana. Za jedan broj stranaca procedura je u toku, dok je određenom broju otkazan boravak u Crnoj Gori

ske poslove. Kako su naveli, izvršene su 53 kontrole (27 iz oblasti radnih odnosa i 26 iz oblasti zaštite i zdravlja na radu), prilikom kojih je utvrđeno 50 nepravilnosti (12 iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja i 38 iz oblast zaštite i zdravlja na radu). “Nepravilnosti iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja odnosile su se na: rad bez dozvole za privremeni boravak i rad i rad bez ugovora o radu i prijave na obavezno socijalno osiguranje, a iz oblasti zaštite i zdravlja na radu na: neobezbjeđivanje zdravstvenih pregleda i osposobljavanja zaposlenih za bezbjedan rad, nezaključivanje posebnog ugovora o organizovanju i sprovođenju mjera zaštite, kao i o međusobnim pravima, obavezama i odgovornostima u slučajevima kad dva ili više poslodavaca

istovremeno izvode radove, neorganizovanje poslova zaštite i zdravlja na radu u skladu sa zakonom i nevođenje propisanih evidencija”, saopštili su iz UIP. Na kontrolisanim gradilištima, naglašavaju, zatečena su 233 radnika (153 crnogorska državljana i 80 stranaca), od čega 22 u radu „na crno“ (tri crnogorska državljanina i 19 stranaca). “Procedura zapošljavanja, u skladu sa pozitivnom radnom legislativom, okončana je za jedan broj crnogorskih državljana. Za jedan broj strana-

Na kontrolisanim gradilištima zatečena su 233 radnika (153 crnogorska državljana i 80 stranaca), od čega 22 u radu „na crno“ (tri crnogorska državljanina i 19 stranaca)

gradilišta je obuhvaćeno kontrolama na teritoriji primorskih opština sa 27 subjekata nadzora (izvođača i podizvođača radova).

ca procedura je u toku, dok je određenom broju otkazan boravak u Crnoj Gori. Na osnovu utvrđenih nepravilnosti preduzete su propisane upravne mjere i radnje. Takođe, izdata su 44 prekršajna naloga (za 22 pravna i 22 odgovorna lica) sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 19.050 eura. Na osnovu nepravilnosti iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja izdato je 14 prekršajnih naloga, dok je 30 izdato na osnovu nepravilnosti iz oblasti zaštite i zdravlja na radu”, zaključuje se u saopštnju UIP. M.I.

Ljekova ima dovoljno U državnim apotekama nema nestašice ljekova, a snabdijevanje medikamentima je kontinuirano. “Kardiovaskularni ljekovi koji idu na teret sredstava Fonda zdravstva nisu deficitarni. Snabdijevanje ostalim ljekovima sa pozitivne liste je takođe kontinuirano i nema nestašica”, kazala je Dnevnim novinama PR Montefarma Vlatka Raičković.

Pešalj generalna direktorica Vlada je na posljednjoj sjednici za državnu sekretarku u Ministarstvu zdravlja imenovala Mirjanu Pešalj, dosadašnju generalnu direktoricu Direktorata za ekonomiku u zdravstvu u Ministarstvu zdravlja. Vlada je, takođe, imenovala i Odbor direktora Instituta za javno zdravlje. “U Odbor direktora Instituta imenovani su dipl. ing Nataša Žugić iz Ministarstva zdravlja, dr sci. Danijela Vujošević iz Instituta za javno zdravlje, dipl. ecc Nisera Mekić iz Kliničkog centra Crne Gore, spec. transfuziologije dr Gordana Rašović iz Zavoda za transfuziju krvi, spec. mikrobiologije dr Ljubica Terić i spec. zdravstvene statistike i informatike mr sci. Nataša Terzić kao predstavnice zaposlenih Instituta za javno zdravlje i dr Nela Eraković iz Kliničkog centra kao predstavnik Zajednice opština Crne Gore”, navodi se u rješenju o imenovanju. J.V.Đ.


UTORAK, 14. 6. 2016.

DRŽAVNO TAKMIČENJE

Izmijeniti Zakon o mladima Predlogom zakona o mladima Vladi se omogućava da direktno kontroliše omladinski rad u Crnoj Gori, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) “Studenti za slobodu”. Nacionalni koordinator Studenata za slobodu, Slobodan Franeta ocijenio je da su neophodne izmjene tog zakona, te da akcentovanje Vlade kao kreatora i lidera omladinske politike ne može biti dobro za zdrav razvoj organizacija mladih i studentskih organizacija.

Svi u vrtić

Bake i đedovi iz Kolašina i Mojkovca pridružiće se sjutra kampanji “Svi u vrtić“ i posjetiti lokalne vrtiće da bi se bolje upoznali sa predškolskim obrazovanjem. U Mojkovcu će događaj biti organizovan u 12.30 sati, a u Kolašinu u 10 sati. Oba događaja dešavaju se u lokalnim vrtićima koji ih organizuju u saradnji sa NVO Pedagoški centar.

SOS linija za bezbjednost SOS linija za bezbjednost, za zaštitu ljudi, životinja i životne sredine, počeće sa radom sjutra u Podgorici i biće aktivna radnim radnim danima od 16 do 20 sati. SOS liniju za bezbjednost pokreću “URBAN PROTECTION TRAINING CENTAR MONTENEGRO”, u saradnji sa NVO “Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju. Brojevi na koji građani mogu prijaviti sve vrste nasilja (izuzev porodičnog) su 067 017 111 i 067 018 111.

17

DRUŠTVO

Danas dodjela nagrada Denda

Đačić

SAVEZ SLIJEPIH CRNE GORE

Đačić umjesto Dende Žana Đačić izabrana je za novu predsjednicu Saveza slijepih Crne Gore (SSCG) nakon što je, na sjednici Skupštine Saveza, izglasano nepovjerenje dotadašnjem predsjedniku Božidaru Dendi. Iz SSCG je saopšteno da su na četvrtoj redovnoj sjednici Skupštine SSCG razmatrani i usvojeni materijali i odluke i da je došlo do promjena na čelu rukovodstva Saveza. Navodi se da je većinom glasova članova Skupštine potvrđeno povjerenje izvrš-

nom direktoru Saveza Goranu Macanoviću. Kako je saopšteno iz SSCG, na sjednici su verifikovani mandati novim članovima Skupštine, usvojeni Zapisnik sa treće redovne sjednice Skupštine, Izvještaj o radu SSCG između dvije sjednice Skupštine, Godišnji finansijski izvještaj sa završnim računom za 2015. godinu, Program rada SSCG i Finansijski plan za 2016. godinu. Donijeta je odluka o donacijama SSCG-a organizacijama slijepih u 2016.

Ministar prosvjete Predrag Bošković dodijeliće danas nagrade pobjednicima Državnog takmičenja iz matematike, fizike, hemije, biologije, geografije, istorije, programiranja i stranih jezika. Kako je saopšteno iz Ministarstva, svečanosti će prisustvovati učenici osnovnih i srednjih škola sa mentorima. „ Za postignute rezultate na Državnom takmičenju najboljim đacima biće uručeni tablet uređaji, kao podsticaj za dalje napredovanje u sticanju znanja“, piše u saopštenju.

Za postignute rezultate na Državnom takmičenju najboljim đacima biće uručeni tablet uređaji.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica

Odbor za rodnu pravnopravnost jednoglasno je podržao izmjene Porodičnog zakonika kojim je predviđeno da se vanbračna zajednica muškarca i žene koja traje najmanje tri godine izjednačava sa bračnom u pogledu prava na međusobno izdržavanje i drugih imovinsko-pravnih odnosa. “Ako je u vanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka ta vanbračna zajednica je izjednačena sa bračnom u pogledu tih prava i prije isteka tri godine”, piše u obrazloženju. Mina

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinskopravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 30.06.2016. godine, sa početkom u 13 h,u prostorijama restorana Taverna u ul. Baja Pivljanina, Cetinje. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Proroković Branka upisana u listu nepokretnosti br. 2442, KO Cetinje I, Uprave za nekretnine PJ Cetinje i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 2364/1, PD 3, spratnost P, površine 55 m2. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji iznosi 41.250,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Mustang Metal DOO Budva na dan 20.10.2015. godine iznosi 11.501,62 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 29.06.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul. Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić


18

Crna GOra

UTORAK, 14. 6. 2016.

Bijelo Polje: NagrađeNi učeNici elektro-ekoNomske škole

Smolović đak generacije

U bjelopoljskoj Elektro-ekonomskoj školi juče je upriličena skromna svečanost na kojoj su nagrađeni najbolji učenici. Direktor Miloš Marić zahvalio je učenicima što su došli u ovu školu i opravdali očekivanja svojih porodica. “Došli ste kao najbolji i ostali ste takvi. Najvažnije je da ste dobri ljudi. Nadamo se da će znanje, iskustvo i vještine koje

ste u školi stekli u nastavku života pomoći da budete uspješni kao do sada”, poručio je Marić. Nosioci Luče A su: Marija Smolović (đak generacije), Sandra Pavićević, Nemanja Bulatović i Tamara Redžić. Nosioci Luče B su: Saša Janković, Kenan Grbović, Slađana Bošković, Boško Vojinović, Lejla Žarić, Dalida Kasumović, Lidija Kona-

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO ČISTOĆA PLJEVLJA, ul.Narodne Revolucije bb Pljevlja, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka pića za potrebe motela Vodice, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00€, Tenderska dokumentacija broj Š 06/16-II objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov.me dana 13.06.2016.godine. Lice za davanje informacija je Čolović Aleksandar, telefon 052/300-068 i 067/621-193 e-mail colovic.aleksandar@gmail.com

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO ČISTOĆA PLJEVLJA, ul.Narodne Revolucije bb Pljevlja, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka plina za potrebe motela Vodice, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 1.800,00€, Tenderska dokumentacija broj Š 08/16-II objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov.me dana 13.06.2016.godine. Lice za davanje informacija je Čolović Aleksandar, telefon 052/300-068 i 067/621-193 e-mail colovic.aleksandar@gmail.com

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac, Direkcija za zaštitu tajnih podataka, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Telekomunikacione usluge (CPV 64212000-5, CPV 64210000-1) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 2.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01548/16-4 od 13.06.2016. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Sandra Globarević, telefon +382 20 246-274, e-mail sandra.globarevic@nsa.gov.me.

tar, Krstina Madžgalj, Demir Hadžajlić, Adisa Šabović, Almina Omerović, Tijana Radulović, Amila Softić i Samra Ćatović. Nagrađeni su i učenici Amar Bošnjak, Danilo Šćepanović, Nerma Dizdarević i Adnan Čoković koji su ovojili drugo mjesto na Državnom takmičenju iz elektronike. B.Č.

Najbolji učenici Elektro-ekonomske škole

Na osnovu članova 336, 337, 341, 342, 344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „OTP Factoring“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O ŠESTOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 895 KO ŠKALJARI I, označene kao: • katastarska parcela br. 281, po kulturi dvorište, površine 10540 m2, • katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 1, površine 515 m2, • katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 2, površine 677 m2, • katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 3, površine 146 m2, • katastarska parcela br. 283, po kulturi dvorište, površine 30 m2, SVOJINA: ZATVORENI INVESTICIONI FOND ,,HLT’’ AD Podgorica NAPOMENA: U pogledu nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi dvorište, površine 10540 m2, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba zaključka poreskog potraživanja UP/I br. 0411-6 09/11 od 30.12.2011.godine u korist Opštine Kotor, dug 8.076,94 €, te zabilježba postojanja žalbe na rješenje br. 954-106-UP/13183/13.U pogledu nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 2, površine 677 m2, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba poreskog potraživanja, zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-31593 od 31.10.2015.godine, u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.592,90 €, zatim, zabilježba zaključka poreskog potraživanja UP/I br. 0411-6 09/11 od 30.12.2011.godine u korist Opštine Kotor, dug 8.076,94 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-201/12 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 8.302,55 €, zatim, zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-27716/12 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.416,00 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-30383 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.331,34 €, te zabilježba postojanja žalbe na rješenje br. 954-106-UP/1-3183/13. U pogledu nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 2, površine 677 m2 i nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 3, površine 146 m2, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba poreskog potraživanja, zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-31593 od 31.10.2015.godine, u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.592,90 €, zatim, zabilježba zaključka poreskog potraživanja UP/I br. 0411-6 09/11 od 30.12.2011.godine u korist Opštine Kotor, dug 8.076,94 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-201/12 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 8.302,55 €, zatim, zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-27716/12 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.416,00 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-30383 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.331,34 €, te zabilježba postojanja žalbe na rješenje br. 954-106-UP/1-3183/13. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 895 KO ŠKALJARI iznosi 1.240.850,00 €. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika Zatvoreni investicioni fond ,,HLT’’ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1251 od 15.10.2007.godine, na dan 25.02.2016.godine iznosi 801.144,86 €, uključujući i kamate do dana uplate duga, dok ukupan preostali dug, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1249 od 15.07.2007.godine uključujući i kamate do dana uplate duga iznosi 2.119.787,08 €, kao i iznos od 1.500,00€, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 895 KO ŠKALJARI, izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 24.06.2016.godine, u prostorijama CKB AD Podgorica – Filijala Kotor, Trg od oružja, sa početkom u 11:00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno fnadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Jemstvo se uplaćuje na žiro-račun „OTP Factoring“ DOO Podgorica br. 510-39501-71, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju ’’OTP Factoring’’- u DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra br.130 Podgorica ili Advokatskoj kancelariji ,,Radulović&Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 30 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 30 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović&Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica.


UTORAK, 14. 6. 2016.

crna gora

Foto: Iva Mandić

Sve Spremno za novu Sezonu kupanja u podgorici

Bazeni u glavnom gradu od sjutra otvoreni za građane

Podgorički gradski bazeni počeće da rade sjutra i biće otvoreni do 15. septembra. Sadržaj ponude na Gradskim bazenima u ovoj sezoni biće gotovo identičan kao prethodne godine, a jedina novina je uvođenje ulaznice za cjelodnevno korišćenje bazena. Cijena ulaznice za korišćenje otvorenog velikog bazena iznosiće pet eura, što je za 10 odsto jeftinije od zbirne cijene prijepodnevne i popodnevne ulaznice za veliki bazen. “Veliki otvoreni bazen će u skladu sa Odlukom Odbora direktora raditi od osam do 19 sati u dvije smjene. Prva smjena će trajati od osam do 12 sati, a druga od 14 do 19 sati, baš kao i prethodne godine. Pauza će biti od 12 do 14 sati”, kazao je izvršni direktor Sportskih objekata mr Vojislav Marković.

On je istakao da ni ove godine nema mogućnosti da bazen radi u večernjim satima, što je bila želja mnogih Podgoričana, koji su koristili bazen prethodnih godina. “Mali bazen će raditi od sedam do 20 sati. Za mjesečne karte dostupan je od sedam do devet sati i od 12 do 17 časova, dok je pauza od 11 do 12 sati.

5

eura iznosi cijena cjelodnevnog korišćenja bazena

mojkovac: unapređuju kvalitet uSluga

Dnevni centar podstiče zapošljavanje mladih Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Mojkovcu kontinuirano radi na unapređenju kvaliteta svojih usluga obezbjeđivanjem dodatne stručne podrške kroz programe Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, projekte i donacije. V.D. direktorica Dragica Vučinić kaže da su kroz programe javnih radova ZZZCG u Dnevnom centru zaposlena četiri lica sa evidencije biroa rada Mojkovac i samim tim obezbijeđena je usluga personalnog asistenta i angažovano tehničko osoblje koje obavljanjem svojih poslova obezbjeđuje kvalitetan ambijent za rad

sa korisnicima usluga. “Dnevni centar nastoji da podstiče zapošljavanje mladih ljudi kao i osoba sa invaliditetom. Projektom ‘Pružimo šansu’, koji takođe finansira ZZZCG u saradnji sa JU Centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju ‘Tisa’ omogućili smo zapošljavanje šest osoba sa invaliditetom, četiri iz Bijelog Polja i dva iz Mojkovca”, kazala je Vučinić. Zahvaljujući donaciji Ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata, Dnevni centar će uskoro za korisnike usluga obezbijediti i uslugu besplatnog prevoza nabavkom specijalizovanog kombi vozila. V.B.

19

Osim toga, rezervisani termini za organizovane grupe do 40 korisnika usluge će koristiti u periodu od 17 do 18 sati”, kazao je Marković. I ove godine na bazenu će funkcionisati i vaterpolo i plivačka škola. “Škole vaterpola i plivanja nastaviće da rade kao i prethodne sezone. Prva smjena biće od devet do 11 sati, a druga od 18 do 20 sati, kada se zatvaraju kapije bazena”, kazao je Marković. Osim promjene cijene korišćenja bazena tokom cijelog dana, ostale cijene usluga Gradskog bazena ostaće nepromijenjene. Cijena prijepodnevnog korišćenja bazena koštaće 2,5 eura, dok će cijena poslijepodnevnog korišćenja bazena iznositi tri eura. Prethodne godine bazenske usluge je koristilo oko 17.000 posjetilaca.

Podgorički bazen

nikšić

Projekat “I ja sam vaš drug”

Uništeni čempresi

Bijelo polje: vandalizam

U okviru projekta “I ja sam vaš drug” nikšićka NVO Volonteri Crne Gore organizovali su niz kreativnih radionica u JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, i u osnovnim školama “Olga Golović” i “Luka Simonović”. Cilj projekta je davanje doprinosa unapređenju usluga usluga ranjivim grupama, kroz poboljšanje kvaliteta društvenog i kulturnog života djece sa smetnjama u razvoju i učenike osnovnih škola. “Ciljna grupa projekta bila su djeca sa smetnjama u razvoju, uzrasta od šest do 15 godina, koja su učenici osnovnih škola, njih 50 i više od 120 učenika koji će kroz projektne aktivnosti biti uključeni u projekat koji će obuhvatiti i učenike iz seoskih škola”, navode u toj NVO. J.L.

Uništeni i počupani mladi čempresi u Nedakusima Nepoznati vandali počupali su mlade zasade čempresa u bjelopoljskom naselju Nedakusi, što je izazvalo oštru reakciju građana i nevladinog sektora. “Slučaj je prijavljen policiji, jer je pričinjena i veća materijalna šteta. Nejasno je kome smeta ukrasno drveće kada se ima u vidu činjenica da je na tom prostoru nekada postojala divlja deponija. Na tom potezu planiramo da postavimo i klupe za odmor”, saopštio je u ime mjesne zajednice Nedakusi Željko Raičević. Iz NVO “Euromost” navode da su pored Centra bezbjednosti sa vandalizmom upoznati i u Komunalnoj policiji. “Slučaj je prijavljen i Komu-

nalnoj policiji koja će pojačati kontrolu na ovom mjestu i da reaguje kaznenim mjerama prema vandalima. I od mještana očekujemo da prijave svaki takav slučaj”, saopštio je izvršni direktor Euromosta Almer Mekić. On je naveo da su nakon jučerašnjeg incidenta građani odmah reagovali i vratili iščupane čemprese na svoje mjesto. “Postavićemo klupe i znak upozorenja, kao i uređene posude za odlaganje smeća i nećemo dozvoliti nijednom vandalu, da nas obeshrabri na našem putu da sačuvamo ovo mjesto i realizujemo ono što smo planirali”, poručio je Mekić. B.Č.


20

CRNA GORA

UTORAK, 14. 6. 2016.

U NEVREMENU POPLAVLJENI KO

Internet centar u Centru za kulturu

KOLAŠIN: KRITIKA NA RAČUN PREDSJEDNICE

VUKSANOVIĆ: Internet centar nepotreban jer svi imaju pametne telefone Vesko Rakočević, predsjednik Sindikalne organizacije Centra za kulturu kritički se osvrnuo na odluku predsjednice kolašinske opštine Željke Vuksanović da se nakon ukidanja suvenirnice, zatvori i internet centar, koji je devet godina radio u sklopu kolašinskog Centra za kulturu. On je istakao da se ponovo gomilaju neisplaćene zarade za radnike pomenute ustanove. Opština je dužna osam plata radnicima, a posljednja koju su primili je bila septembarska iz 2015. godine. Internet centar je otvoren prije devet godina zahvaljujući pomoći USAID, a tom donacijom je obezbijeđeno šest kompjutera, štampač, skener i kopir-aparat, tako da je građanima Kolašina, turistima, opštinskim službenicima, ali i učenicima i novinarima koji su imali posebne povlastice bio omogućen nesmetan rad. “Ova organizaciona jedinica je funkcionisala sve dok na vlast nijesu došle strukture po kojima je Internet centar kao i suvenirnica, bio suvišan sadržaj. Sa tom ocjenom se složio i direktor Centra za kulturu Branislav Jeknić. Odjednom to više nije bilo potrebno Kolašinu, a kako predsjednica Vuksanović ističe - nikome više ni-

Internet centar je otvoren prije devet godina zahvaljujući pomoći USAID je potreban Internet centar jer internet imaju svi na telefonima”, kazao je Rakočević. On je istakao da Vuksanović nema ojećaj ni razumijevanja da u kolašinskoj sredini ima veliki broj djece koja ne mogu da priušte “pametne telefone”. “Ona ne razumije da postoje roditelji koji se muče da priušte djeci neke najosnovnije stvari. Ona ne razumije da veliki broj djece putuju autobusom jer roditelji nemaju službena auta, da plaćaju školarine, jer nemaju političku partiju koja će sve to da finansira. Zato je postojao Internet centar i zaposleni koji su svima izlazili u susret, pomagali i učili. Ne radi se samo o internetu, jer smo ovdje pružali usluge štampanja, kopiranja, skeniranja, slanja e-mailova, kucanja.... Vuksanović nema osjećaja šta je potrebno gradu”, poručio je Rakočević. Zorica Bulatović

SEZONA POČEL “PLIVANJEM” GRADSKIM ULICAMA U Kotoru i Tivtu se ovih dana pliva, ali umjesto u moru građani i turisti “plivaju” gradskim ulicama, trotoarima i trgovima, koji su zbog velike kiše ovih dana bili poplavljeni. Crnogorsko primorje je tokom vikenda pogodilo veliko nevrijeme, a ozbiljnost situacije se ogleda i u Kriznom štabu za vanredne situacije, koji na čelu sa predsjednikom Opštine Kotor dr Aleksandrom Stjepčevićem i komandirom Službe zaštite Maksimom Mandićem već dva dana u punom sastavu danonoćno zasijeda kako bi se sanirala šteta nastala usljed vremenskih nepogoda. Služba zaštite u nedjelju je intervenisala na 37 lokacija na teritoriji kotorske opštine, među kojima su najugroženiji Kongo (kod autobuske stanice), Muo (muljanska riva, porodične kuće), Donji put (Dobrota), Škaljari (OŠ “Njegoš”, porodične kuće na gornjim kotama) i u Starom gradu.

■ SPREMNI I ZA EVAKUACIJU

“Na spornim lokacijama situacija je dovedena u normalu. Krizni štab je jutros ponovno analizirao stanje

na čitavoj teritoriji kotorske opštine, kako bi ustanovio potencijalnu štetu i preduzeo mjere za sanaciju iste, imajući u vidu i potrebno preventivno djelovanje. Štab preduzima sve preventivne mjere i u cilju prevazilaženja novonastalih situacija. U slučaju potrebe, krizni štab će se obratiti Direktoratu za

vanredne situacije MUPa Crne Gore, zarad pružanja pomoći u slučaju potrebe za evakuacijom građana i dobara. U slučaju ponovnih poplava uzrokovanih ekstremnim vremenskim nepogodama, krizni štab je obezbijedio evakuacioni centar sa svom propratnom opremom. Služba zaštite Opšti-

U Tivtu nevrijeme ugrozilo mehanizaciju na aerodromu Tokom 24 sata na području Tivta palo je 168 litara kiše po kvadratu, odnosno za 12 sati 112 litara po metru kvatdratnom. U usjeku kod Dumidrana velike količina vode iznijela je na magistralni put oko desetak kubika šuta, zemlje i smeća koje se našlo u kanalima u višim zonama. V.D. komandira Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić istakao je da je dosta kritično bilo na aerodromu gdje su poplavljene tehničke prostorije pa su vatrogasci ispumpavali vodu, a da bi spriječili dalje prodiranje vode na-

pravili su branu od vreća s pijeskom. Prema riječima V.D. izvršnog direktora Aerodroma Jovana Mačića poplava nije napravila veću materijalnu štetu. U dijelu magistrale pored Lovanje pripadnici Službe su sa vatrogasnim vozilima pomagali izvlačenje vozila iz vode. Od 1 sat poslije ponoći pa do 7 sati jutros ekipa od sedam pripadnika Službe za spašavanje bila je na terenu. Zbog obilnih padavina došlo je do blagog zamućenja vode na izvorištu “Topliš” sa kojeg se pitkom vodom snabdijeva južni dio opštine.


UTORAK, 14. 6. 2016.

KOTOR I TIVAT

la

crna gora

21

NIKŠIĆ: TAKSISTI TRPE ŠTETU ZBOG NELOJALNE KONKURENCIJE

Taksisti: Uzimaju nam hljeb oni bez licence

Proradio i škaljarski vodopad

ne Kotor danonoćno dežura i građani je mogu kontaktirati na broj: 032 325 480”, saopšteno je iz Opštine Kotor. Veliko nevrijeme izazvalo je brojne probleme praćene poplavama, nanosima kamenja, mulja i pijeska na mnogim mjestima širom crnogorskih gradova.

■ Do pet sati

intervenisali

U Kotoru, pripadnici Službe zaštite i spašavanja su do pet sati jutros imali brojne intervencije. “U sinoćnjem nevremenu najviše je stradalo naselje “Kongo” u Škaljarima kod zatvorenog bazena, gdje je bilo ugroženo i stanovništvo iz deset montažnih kuća koje su bile zahvaćene vodom do nivoa od oko 15 do 20 cm. Sva vozila i sve ljudstvo je bilo upućeno na teren, šteta je velika, a na teren je sinoć izašao i predsjednik opštine Aleksandar Stjepčević da se upozna sa situacijom”, kazao je Mandić. Pored teškog stanja u ovom naselju bilo je još desetak intervencija, od kojih je najkritičnije bilo u OŠ “Njegoš” u Škaljarima u kojoj je visina vode bila do pola metra, zatim u Starom gradu intervenisali su u hotelu “Astorija”

i hostelu kod Centra za kulturu. U naselju Škaljari je takođe bilo nekoliko intervencija, jer su se komadi stijena i materijala survali čak i na jednu privatnu kuću, pa su bili ugroženi njeni temelji, ali se sve završilo bez težih posljedica. Dobrotska riva gotovo je bila pod vodom kao i mnoge ulice, saobraćajnice, na trećem putu u Dobroti odroni, podrumi kuća, trotoari, a dobrim dijelom i Stari grad. Jedan broj automobila je ostao zarobljen u vodi zbog pokvašenih kablova. Proradila je i rijeka Škurda, čuveni škaljarski vodopad što se ne pamti u ovo doba godine, a jedan broj domaćinstava je ostao bez struje. Usljed jakih padavina došlo do začepljenja i izlivanja bujičnih kanala na teritoriji opštine. I.K. - Z.K.

Nikšićki taksisti U Sindikalnoj organizaciji samostalnih taksista Nikšića tvrde da trpe štetu zbog nelojalne konkurencije i zahtijevaju od opštine i Komunalne inspekcije da uvede više reda u toj saobraćajnoj djelatnosti. Taksisti, njih oko trideset, koji su se udružili kako bi se izborili za bolje uslove, tvrde da plaćaju velike poreze, a da im nelojalna konkurencija koja nema licencu “uzima hljeb”. “Osnovno je da se uvede red i ne dozvoli se rad onima bez licence. Inspekcija nas redovno kontroliše i moramo da godišnje izmirimo porez od 680 eura, turističku taksu od 72 eura, a mjesečno i po pet eura za parking mjesta i druge

obaveze. To ne važi za njih, jer se snalaze i izmiču kontroli“, kazao je predsjednik Sindikalne organizacije Samostalnih taksista Želimir Rosandić. Taksisti kažu da je krajnje vrijeme da nadležni počnu da rješavaju problem nelojalne konkurencije, zbog čega će tražiti od Komunalne inspekcije da im zabrani rad. “Oni koji nemaju licencu za obavljanje taksi djelatnosti ne mogu biti na ulici sa svojim vozilom. Nedopustvo je i da se oni parkiraju na prostoru koji mi plaćamo, jer nas i na taj način oštećuju. Cijeli dan ne možemo zaraditi 10 eura, a plaćamo tolike dažbine, pa još moramo

Sporne naplate kilometraže Služba zaštite u nedjelju je intervenisala na 37 lokacija na teritoriji kotorske opštine, među kojima je najugroženiji Kongo

U Sindikalnoj organizaciji samostalnih taksista Nikšića tvrde da nijesu samo oni ugroženi već i korisnici taksi prevoza. Sreten Rabrenović tvrdi da postoje osnovane sumnje da “taksi udruženja ne naplaćuju cijene koje su označili na vozi-

lima, već da je riječ o većem iznosu“. Rabrenović napominje da se i to pitanje mora riješiti i apeluje na nadležne da bi bilo najbolje uvesti, kao nekada baždarenje taksimetara, odredi cijena po kilometar satu i cijenu starta.

OsnOvnO je da se uvede red i ne dOzvOli se rad Onima bez licence. inspekcija nas redOvnO kOntrOliše i mOramO da gOdišnje izmirimO pOrez Od 680 eura, turističku taksu Od 72 eura, a mjesečnO i pO pet eura za parking mjesta i druge Obaveze. da trpimo nelojalnu konkurenciju“, istakao je Željko Perović. Taksisti napominju da je nedopustivo da taksi vozila bez licence prolaze nekažnjeno. “U Nikšiću ima šest velikih taksi udruženja i oko 250 registrovanih taksi vozila, a optimalno bi bilo oko 120 u odnosu na broj stanovnika. Te brojke najbolje pokazuju u kakvom smo mi položaju koji radimo bez udruženja”, istako je nezadovoljni taksista Vidak Popović. Revoltirani zbog ćutanja nadležnih taksisti tvrde i da je nedopustivo da plaćaju turističku taksu. “Mi ne vozimo turističke ture, sve turiste prevoze taksi udruženja”, istako je Popović. M.Rovčanin


22

SVIJET

UTORAK, 14. 6. 2016.

DAN NAKON NAJSMRTONOSNIJE MASOVNE PUCNJAVE U IS

ID TVRDI DA STOJI IZA NAPADA, ZVANIČNICI U SAD SUMNJAJU U TAJ SCENARIO

Š

irom SAD građani odaju počast žrtvama napada u gej klubu u Orlandu gdje je napadač Omar Matin ubio 49, a ranio 53 osobe. Islamska država tvrdi da je Matin bio njen sljedbenik, dok policija Floride još istražuje te navode.

Sjedinjene Američke Države i čitava svijet u šoku su nakon nezapamćenog masakra koji se dogodio u noći između subote i nedelje u gradu Orlandu u saveznoj državi Floridi. Na desetine tijela uklonjeno je sa poprišta masakra, dok istražitelji i dalje pokušavaju da sklope mozaik o tome šta je dovelo do napada koji mediji opisuju kao najgori u istoriji SAD. Zvaničnici su juče počeli da objavljuju imena žrtava, a članovi porodica i prijatelji posjetioca kluba koji se i dalje vode kao nestali polako počinju da gube nadu da su njihovi voljeni preživjeli pucnjavu. “Ništa još ne znamo”, kazao je Njujork Tajmsu JP Kortes, prijatelj Kristofera Leinonena poznatijeg kao Drju, koji još uvijek nije na zvaničnom spisku stradalih. Ipak, Kortes dodaje da se porodica i prijatelji pripremaju za najgore - Drjuev partner Huan Ramon Gerero ubijen je u klubu i on je jedna od prvih potvrđenih žrtava masakra u Orlandu.

Oni koji su, srećom, preživjeli napad, svjedoče o užasu koji je trajao satima. “Trajalo je čitavu vječnost. On je pucao i šetao, mijenjao municiju i ponovo pucao”, priča jedan od svjedoka.

■ UBICA DVA PUTA ISPITIVAN ZBOG TERORIZMA

Istražni organi su oprezni u davanju izjava. Sigurno je da je napadač 29-godišnji Omar Matin, američki državljanin avganistanskog porijekla. Rođen je u Njujorku, ali je živio na Floridi. Najviše uznemiruje podatak da je bio na popisu ljudi povezanih s terorizmom. “Ubica je prošle nedjelje kupio najmanje dva komada oružja. Poznat nam je odranije. Godine 2013. je pred kolegama iznosio uvredljive komentare. Bio je dva puta saslušavan. Utvrđeno je 2014. da je imao veze sa jednim američkim bombašem-samoubicom, ali u to

vrijeme to nije predstavljalo prijetnju”, rekao je specijalni agent FBI-ja Ronald Hoper. Napadačev otac Sadik Maten kazao je kako nije znao da njegov sin “nosi zlo u srcu” te da ne

razumije zašto je uopšte izveo taj napad. Rekao je i da je bio “dobar dečko”, ali i da je “imao problem” sa homoseksualcima i da se prije nekoliko mjeseci razbjesnio kada je u Majami-

OBAMA: UŽASAN MASAKR, NEMA NAZNAKA DA JE PLANIRAN SPOLJA Američki predsjednik Barak Obama osudio je pucnjavu u gej klubu u Orlandu, u kojoj je ubijeno 50 osoba a ranjene 53, nazivajući to terorističkim činom i užasnim masakrom. Barak Obama je u obraćanju naciji poručio da se Amerika neće prepustiti strahu. “SAD će biti ujedinjene u zaštiti Amerikanaca protiv onih koji prijete zemlji”, naglasio je Obama u obraćanju novinarima povodom najsmrtonosnije masovne pucnjave u istoriji te zemlje. Istakao je da FBI sprovodi istragu i da zasad još

nisu poznati motivi napada u gej klubu u Orlandu. Dodao je da se neće štedjeti napori da se utvrdi da li je napadač bio u vezi sa terorističkim grupama. Obama je najmasovniju pucnjavu u SAD nazvao činom mržnje i brutalnim ubistvom, prenijele su agencije. Takođe je rekao da je ovo težak dan za LGBT zajednicu i “otrježnjujući podsjetnik da je napad na bilo kog Amerikanca napad na sve ljude u SAD”. Obama je izjavio da nema jasnih dokaza da je napad na gej klub u Orlandu bio

usmjeren iz neke druge zemlje, niti da je ubica dio šire zavjere, istakavši da se osobama koje žele da naškode drugim ljudima ne smije omogućiti da se lako domognu moćnog oružja. Prema njegovim riječima, izgleda da je ubica bio pod uticajem ekstremista putem informacija koje je našao na internetu, ali nema jasnih dokaza da su ekstremisti usmjeravali napad u Orlandu. “Izgleda da je ubica legalnim putem kupio oružje”, naveo je američki predsjednik, dodavši da je, kako se čini, riječ o “domaćem

ekstremizmu”. “Moraćemo da razmislimo o rizicima slobodnog pristupa moćnom vatrenom oružju”, ukazao je Obama. Istovremeno, američki državni sekretar Džon Keri upozorio je Amerikance da ne upiru prstom u pripadnike jedne vjere jer, kako je istakao, to nisu američke vrijednosti, prenijela je britanska agencija. Masakr u Orlandu odložio je prvi zajednički miting predsjednika Obame i kandidatkinje demokrata za Bijelu kuću Hilari Klinton.

ju vidio dvoje muškaraca kako se ljube. Sitora Jusufij bila je u braku s Matinom samo tri mjeseca 2009. godine. Ona je medijima ispričala kako ju je iz te veze “spasila” njena porodica jer je Matin bio nasilan i fizički i psihički je zlostavljao. Tokom njihovog kratkotrajnog braka redovno ju je tukao i to zbog beznačajnih stvari poput neopranog veša. “Kad bi bio loše volje, mrzio je sve živo. Bio je mentalno nestabilan, poremećen. To


UTORAK, 14. 6. 2016.

23

SVIJET

STORIJI SAD U KOJOJ JE UBIJENO 50, A RANJENE 53 OSOBE

Ubica Omar Matin je jedino objašnjenje koje mogu dati”, rekla je Jusufij. Agencija AFP prenosi da je Matin bio osvjedočeni homofob i pun predrasuda, a prenose izjave nekih članova njegove porodice da nije bio pretjerano religiozan. Oglasio se i imam džamije u kojoj se molio Omar Matin, koji

Jedan od vojnika kalifata u Americi je zaobišao bezbjednosne mjere i uspio da uđe u okupljalište krstaša u noćnom klubu za homoseksualce u Orlandu na Floridi. Tu je ubio i ranio više od sto njih prije nego što je i sam ubijen, navodi se u zvaničnom saopštenju Islamske države pročitanom na radio-stanici džihadista Albajan, prenio je Rojters smatra da on nikad nije pokazivao da je sposoban za takvo nasilje.

■ PUCAO IZ AR-15

KOJU JE LEGALNO KUPIO

Matin je u klub ušao u nedelju rano ujutro, malo pred zatvaranje, i ubrzo počeo da puca. Napadač je bio naoružan poluautomatskom puškom AR15, koja ispaljuje 45 metaka u minuti. Procjenjuje se da

je u SAD-u u opticaju oko 3,3 miliona takvih pušaka. Isto je oružje korišćeno i u napadu u školi Sendi Huk 2012. godine kada je 20-godišnji Adam Lanza ubio 20 djece i šest odraslih. Da bi se legalno nabavila takva puška, na Floridi nije potrebno da se čeka čak ni jedan cijeli dan. Policijski zapovjednik Džon Mina kazao je da je u klubu radio i policajac, u to vrijeme van dužnosti, koji je s napadačem razmijenio vatru. Nedugo nakon toga, stiglo je policijsko pojačanje koje je primoralo Matina da se sakrije u tolaet gdje je uzeo za taoce nekoliko posjetioca koje je tamo zatekao. Za to vrijeme desetine ljudi uspjele su da pobjegnu iz kluba. Matin je iz toaleta bio na telefonskoj vezi s policijom, a tokom razgovora je izrazio svoju odanost tzv. Islamskoj državi. Tokom napada ukupno su izbila tri oružana sukoba policije i Matina. Mina ga je opisao kao “mirnog i staloženog” i kazao da on nije iznosio neke zahtjeve dok je bio na liniji s policijskim pregovaračima. U trenutku kada je počeo da spominje eksploziv, policija je posumnjala da namjerava da nastavi krvavi pir pa je poslala specijalce koji su ga “neutralizovali”. Nakon napada Islamska država je preuzela odgovornost za pokolj, navodeći kako je Matin bio “jedan od vojnika kalifata na tlu Sjedinjenih Država”.

372 masovne pucnjave dogodile su se u SAD tokom prošle godine. Pod pojmom “masovna pucnjava” podrazumijeva se svaki incident u kojem ima četvoro ili više povrijeđenih ili ubijenih vatrenim oružjem. U tim pucnjavama ubijeno je 475 ljudi, dok je 1.870 povrijeđeno.

■ ANALIZA STRUČNJAKA ZA SIGURNOST

Gordon Korera, BBC-ijev saradnik i stručnjak za pitanja sigurnosti kazao je da je priznanje FBI-a da su više puta provjeravali Matina razlog za veliku zabrinutost i da nameće mnoga pitanja ne samo u vezi postojećih zakona već i opšteg stanja bezbjednosti u Americi. Već se više puta dogodilo da neka osoba bude proglašena bezopasnom i puštena na slobodu, a da kasnije bude uključena u neki napad. Zato su vlasti u Velikoj Britaniji pokrenule akciju ponovne provjere ljudi nad kojima je već jednom prije izvršen nadzor kako bi se potvrdilo da je ranija procjena točna. Međutim, s druge strane, takve učestale provjere i nadzor nad građanima bude sumnje

vezane uz zadiranje u osnovna ljudska prava, poput prava na privatnost. S obzirom na rastući talas nasilja u SAD, sve su glasniji i zahtjevi da provjere i nadzor postanu intenzivniji, te da se osobama osumnjičenim za povezanost s terorizmom ograniči mogućnost kupovine oružja.

■ AMERIKANCI

ODAJU POŠTU ŽRTVAMA

Širom Amerike građani odaju poštu žrtvama. Na Majami biču ožalošćeni građani su palili svijeće, grlili se i mahali zastavama u bojama duge. Pripadnici LGBT zajednice i ljudi koji ih podržavaju okupili su se u Čikagu, ali i u Ostinu, u saveznoj državi Teksas. U Atlanti se nekoliko stotina ljudi okupilo na parkingu ispred jednog kafića u dijelu grada popularnom među pripadnicima LGBT zajednice. Svijetla na zgradi Empajer stejt bilding u Njujork bila su ugašena u znak žalosti zbog žrtava pucnjave u Orlandu, dok je vrh Svjetskog trgovinskog centra bio osvijetljen u bojama zastave Gej prajda. Gradonačelnik Njujorka Bil de Blasio najavio je da će u gradu sve zastave biti spuštene na pola koplja kao i da će mjere bezbjednosti biti pojačane, naročito na mjestima koja se dovode u vezu sa pripadnicima LGBT zajednice.

Tramp: Biće sve gore

Brojni svjetski zvaničnici osudili su masakr u Orlandu i izrazili solidarnost sa američkim narodom. Među prvima telegrame su uputili predsjednik Rusije Vladimir Putin, papa Franjo i generalni sekretar UN Ban Kimun, a juče je saučešće porodicama žrtava uputio i kineski predsjednik Si Đinping. Saučešće telegrama američkom predsjedniku Baraku Obami zbog napada u Orlandu uputili su i crnogorski premijer Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i predsjednik crnogorskog parlamenta Darko Pajović.

Najizvjesniji republikanski kandidat Donald Tramp pozvao je predsjednika Baraka Obamu da, zbog reagovanja na masakr u Orlandu, podnese ostavku i ponovo zatražio da se svim muslimanima rođenim van SAD zabrani ulazak u tu zemlju. Tramp je Obaminu ostavku zatražio jer predsjednik SAD, u reagovanju na masakr u Orlandu, nije izgovorio riječi “radikalni islam”. “Zato što su naši lideri slabi. Rekao sam da će ovo da se dogodi - i biće sve gore”, naveo je Tramp u saopštenju.

“Ja pokušavam da spasem živote i spriječim sledeći teroristički napad. Ne možemo više da priuštimo sebi da budemo politički korektni”, poručio je Tramp, prenio je Rojters. On je, takođe, na svom tviter nalogu ponovio poziv da se svim muslimanima rođenim van SAD, zabrani ulazak u zemlju. “Pozivao sam na zabranu. Moramo biti čvrsti”, napisao je Tramp. On je kasno sinoć govorio o napadu u Orlandu u sklopu planiranog govora o nacionalnoj bezbjednosti.


24

svijet

UTORAK, 14. 6. 2016.

Hronologija masovniH ubistava u sad od 1984. do 2016.

Od Mekdonaldsa preko škola do noćnih klubova Glas Amerike objavio je hronologiju masovnih ubistava u SAD od 1984. godine do danas. Decembar 2015: Par je ubio 14 ljudi u prostorijama agencije za socijalne usluge u Kaliforniji, poslije čega ih je policija ubila. Novembar 2015: Naoružani napadač ubio je tri osobe u klinici organizacije “”Planned Parenthood” u Koloradu, policija ga je uhapsila poslije višesatne opsade. Oktobar 2015: Naoruža-

ni napadač ubio je devet osoba na koledžu u Oregonu, prije nego što ga je policija ubila u obračunu. Jul 2015: Naoružani napadač ubio je pet ljudi u Centru za rezerviste američke mornarice u Tenesiju, prije nego što ga je policija usmrtila. Jun 2015: Naoružani napadač ubio je devet osoba u crkvi u Južnoj Karolini i pobjegao, ali je uhvaćen sjutradan i čeka suđenje.

Masakr u restoranu Mekdonalds u San Jsidru u Kaliforniji, jula 1984. godine

Djeca ubijena u pucnjavi u školi Sendi Huk u Njutaunu u Konektikatu, decembra 2012. Maj 2015: Devet ljudi je ubijeno u obračunu rivalskih motociklističkih bandi i policije u restoranu u Teksasu. Oktobar 2014: Napadač tinejdžer ubio je četvoro tinejdžera, od čega dvoje svojih rođaka, u srednjoj školi u državi Vašington, a onda izvršio samoubistvo. Septembar 2013: Naoružani napadač ubio je 12 osoba u zgradi mornarice u prijestonici Vašingtonu, prije nego što je stradao u obračunu sa policijom. Decembar 2012: Naoružani 20-godišnjak ubio je 20 djece i šest odraslih u osnovnoj školi Sendi Huk u Konektikatu prije nego što je izvršio samoubistvo. Avgust 2012: Naoružani napadač usmrtio je šest osoba u siičkom u Viskonsinu, a onda izvršio samoubistvo, pošto ga

je policija ranila. Jul 2012: Naoružani napadač ubio je 12 osoba tokom prikazivanja filma u bioskopu u Koloradu. Januar 2011: Naoružani napadač ubio je šest osoba i teško ranio tada članicu američkog Predstavničkog doma Gabrijel Gifords u Arizoni. Novembar 2009: Psihijatar u američkoj vojsci ubio je 13 ljudi u Fort Hudu, u državi Teksas. April 2007: Student Univerziteta Virdžinija Tek ubio je 32 osobe prije nego što je izvršio samoubistvo. Oktobar 2006: Naoružani napadač ubio je pet djevojčica u amiškoj školi u Pensilvaniji, a onda izvršio samoubistvo. Januar 2006: Bivša poštanska radnica ubila je osam osoba prije nego što je oduzela ži-

vot sebi u Kaliforniji. April 1999: Dvojica učenika srednje škole Kolumbajn ubila su 12 drugih učenika, jednog nastavnika i oduzeli sebi život. Novembar 1991: Naoružani napadač ubio je četvoro profesora na Univerzitetu Ajova i jednog studenta, prije nego što je izvršio samoubistvo. Oktobar 1991: Naoružani napadač zakucao se svojim kamionetom u kafić u Teksasu i počeo da puca ubio je 23 osobe, prije nego što je oduzeo sebi život. Avgust 1986: Naoružani napadač ubio je 14 poštanskih radnika u Oklahomi, prije nego što je izvršio samoubistvo. Jul 1984: Naoružani napadač ubio je 21 osobu u kalifornsijkom Mekdonaldsu, prije nego što ga je ubila policija.

PaniKa u PErFEKturi aKita na sjEvEru jaPana zbog svE učEstalijiH ª susrEtaº sa zvijErima

U napadima medvjeda stradale četiri osobe Medvjedi šetaju ulicom u gradu Šari na sjevernom japanskom ostrvu Hokaido

u šezdesetim godinama, umrli od teških povreda zadobijenih u odvojenim napadima medveda u istoj oblasti. Sva trojica muškaraca bili su u potrazi za bambusom kada su napadnuti. Takeši Komatsu, lokalni veterinar, kaže da postoji velika vjerovatnoća da je sve četiri osobe ubio isti medvjed.

“Nakon degustacije ljudskog mesa po prvi put, medvjed možda može shvatiti da može da ga jede i osjetiti potrebu za takvom vrstom ishrane”, rekao je Komatsu novinskoj agenciji Kiodo. Iako su lokalne vlasti postavile brojne zamke i upozorile stanovništvo da ne idu u plani-

Foto: guardian.com

Stanovništvo u sjevernom dijelu Japana upozoreno je da se kloni šumskih planinskih predjela nakon što su četiri osobe stradale u seriji napada medvjeda tokom posljednje tri nedjelje. Istovremeno, broj bliskih susreta između ljudi i medvjeda u tim krajevima dramatično se povećao tokom 2016. godine. Policija u perfekturi Akita pronašla je tijelo žene za koju se pretpostavlja da je stradala kad ju je medvjed napao u šumi u planini tokom vikenda. Žrtva, Tsuva Suzuki (74) pretrpjela je tako strašne povrede da lokalne vlasti u početku nisu mogli da je identifikuju. Suzuki, koja je živjela u susujednoj perfekturi Aomori, otišla je u planinu kako bi ubrala jestive biljke koje rastu u tom području, prenosi japanska televizija NHK. Njena smrt dolazi nakon što su još tri čovjeka - dva sedamdesetogodišnjaka i jedan

ne u potrazi za biljkama, mediji ističu da je broj fatalnih napada medvjeda u Akiti tokom ove godine već dostigao polovinu smrtnih slučajeva zabilježenih u periodu od 1979. do 2015. Mrki medjvedi i crni azijski medvjedi uočeni su u sjevernom Japanu 1.200 tokom 2016. godine, što je dvostruko više ne-

go tokom cijele prošle godine. U nekim slučajevima, životinje su primjećene u blizini stambenih objekata. Stručnjaci savjetuju lokalno stanovništvo da ukoliko idu u planinu nose zvono oko vrata, jer su medvjedi prilično oprezni i ne približavaju se ukoliko čuju buku, a u slučaju da se sretnu lice u lice sa životinjom, savjet je da se osoba polako povlači unazad i gleda u medveda dok to radi. Posljednja serija smrtnih slučajeva u Akiti oživjela je sjećanje na najmsrtonosniju epizodu kada su napadi medveda u toj zemlji u pitanju, poznatu kao Sankebetsu incidenti, kada je mrki medvjed, visok dva i po metra i težak oko 400 kilograma, ubio sedmoricu seljaka a ranio trojicu na sjevernom ostrvu Hokaido 1915. godine. Medvjeda serijskog ubicu, čije je divljanje inspirisalo romane, radio i filmske produkcije, pratili su i ubili lovci.


UTORAK, 14. 6. 2016.

marketing

25

Shodno stavu 3. člana 100. Zakona o bankama Atlas Banka AD Podgorica objavljuje:

Izvještaj o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja za 2015. godinu u skraćenom obliku 1. Podaci o Banci: Atlas Banka AD Podgorica (u daljem tekstu: Banka) osnovana je 2002. godine i upisana u registar Privrednog suda u Podgorici rješenjem br. Fi-812/02 od 02.04.2002. godine. Banka je kod Komisije za hartije od vrijednosti upisana u Registar emitenata hartija od vrijednosti pod brojem 292 (Rješenje broj 02/3-297/2-02) Svoje finansijsko poslovanje Banka obavlja preko žiro-računa broj 907-50501-34 kod Centralne banke Crne Gore. Sjedište Banke je u Podgorici, u ulici Vaka Đurovića bb.Na dan 31.decembar 2015 Banku čini Centrala, jedanaest filijala (dvije u Podgorici , Bar, Nikšić, Herceg Novi, Budva, Kotor, Tivat, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja), pet ekspozitura (Podgorica, Mojkovac, Andrijevica, Plav, Ulcinj) i osam šaltera ( tri u Podgorici, Topla , Rožaje, Kolašin, Žabljak, Petnjica). Na dan 31. 12. 2015. godine, Banka je imala 229 radnika ( na dan 31.12.2014. godine :229 radnika). 2. Izvještaj nezavisnog revizora Izvršili smo reviziju priloženih pojedinačnih finansijskih iskaza Atlas banke AD, Podgorica (u daljem tekstu: „Banka“), koji se sastoje od pojedinačnog bilansa stanja na dan 31. decembra 2015. godine, pojedinačnog bilansa uspjeha, pojedinačnog iskaza o promjenama na kapitalu i pojedinačnog iskaza o tokovima gotovine za godinu koja se završava na taj dan, kao i napomena, koje sadrže pregled osnovnih računovodstvenih politika i ostala objelodanjivanja. Osnov za mišljenje sa rezervom Po našoj procjeni, obračunata ispravka vrijednosti kredita i potraživanja od klijenata Banke je potcijenjena, prema našoj procjeni, za iznos od EUR 11.009 hiljada na dan 31. decembra 2015. godine, u skladu sa važećim propisima Crne Gore koji regulišu finansijsko izvještavanje banaka (EUR 5.164 hiljada na dan 31. decembra 2014. godine), a neto rezultat tekuće godine je precijenjen u istom iznosu. Navedena procijenjena dodatna ispravka vrijednosti za stavke kredita i potraživanja od klijenata imala bi uticaj i na obračun sopstvenih sredstava Banke, kapitala, i na iznose ostalih pokazatelja propisanih Zakonom o bankama i ostalim relevantnim podzakonskim aktima Centralne banke Crne Gore, koji su objelodanjeni u napomeni 4.2.8. uz pojedinačne finansijske iskaze. Naše mišljenje na pojedinačne finansijske iskaze Banke za prethodnu godinu je takođe bilo modifikovano po ovom osnovu. Kao što je objelodanjeno u napomeni 2.3. i 19 uz pojedinačne finansijske iskaze, na dan 31. decembra 2015. godine Banka je iskazala potraživanje od Meinl Bank, Austrija u iznosu od EUR 15.817 hiljada. Utvrdili smo da na dan 31. decembra 2015. godine Banka nije obračunala i evidentirala eventulane gubitke po osnovu obezvređenja, iako postoje indikatori da je navedeno potraživanja obezvrijeđeno. Nismo dobili adekvatne revizorske dokaze koji se tiču postojanja i vrednovanja navedenog potraživanja, te nismo bili u mogućnosti da utvrdimo potencijalne korekcije koje bi bile neophodne, ukoliko postoje, u okviru pozicija ostalih finansijskih potraživanja i kapitala na dan 31. decembar 2015. godine, troškova obezvređenja i neto rezultata za period koji se završava na isti dan, pa samim tim i efekte na sopstvena sredstva Banke i druge pokazatelje propisane Zakonom o bankama i ostalim relevantnim podzakonskim aktima Centralne banke Crne Gore koji su objelodanjeni u napomeni 4.2.8. uz pojedinačne finansijske iskaze. Kao što je objelodanjeno u napomeni 2.3. i 19 uz pojedinačne finansijske iskaze, na dan 31. decembra 2015. godine, Banka je iskazala potraživanje u iznosu od EUR 3.351 hiljadu kod Bobar banke a.d. Bijeljina nad kojom je pokrenut postupak likvidacije 23. decembra 2014. godine. Banka nije obračunala i evidentirala eventualne gubitke po osnovu obezvređenja ovih potraživanja, iako po našoj procjeni postoji značajna neizvjesnost u pogledu mogućnosti naplate. Nismo dobili adekvatne revizorske dokaze koji se tiču vrednovanja navedenog potraživanja, te nismo bili u mogućnosti da utvrdimo potencijalne korekcije koje bi bile neophodne, ukoliko postoje, u okviru pozicija ostalih finansijskih potraživanja i kapitala na dan 31. decembar 2015. godine, troškova obezvređenja i neto rezultata za period koji se završava na isti dan, pa samim tim i efekte na sopstvena sredstva Banke i druge pokazatelje propisane Zakonom o bankama i ostalim relevantnim podzakonskim aktima Centralne banke Crne Gore koji su objelodanjeni u napomeni 4.2.8. uz pojedinačne finansijske iskaze. Naše mišljenje na pojedinačne finansijske iskaze Banke za prethodnu godinu je takođe bilo modifikovano po ovom osnovu. Na dan 31. decembar 2015. godine Banka je iskazala investicije u pridružena preduzeća i zajedničke poduhvate po metodi kapitala u iznosu od EUR 2.091 hiljadu, koja se u skladu računovodstvenim politikama Banke vode po metodu nabavne vrijednosti. Banka nije obračunala i evidentirala eventualne gubitke po osnovu obezvređenja navedenih investicija. Nismo dobili adekvatne revizorske dokaze koji se tiču vrednovanja navedenih investicija, te nismo bili u mogućnosti da utvrdimo potencijalne korekcije koje bi bile neophodne, ukoliko postoje, u okviru pozicija investicije u pridružena preduzeća i zajedničke poduhvate po metodi kapitala i kapitala na dan 31. decembar 2015. godine, troškova obezvređenja i neto rezultata za period koji se završava na isti dan, pa samim tim i efekte na sopstvena sredstva Banke i druge pokazatelje propisane Zakonom o bankama i ostalim relevantnim podzakonskim aktima Centralne banke Crne Gore koji su objelodanjeni u napomeni 4.2.8. uz pojedinačne finansijske iskaze. Mišljenje sa rezervom Po našem mišljenju, izuzev za efekte i potencijalne efekte pitanja navedenih u dijelu Osnov za mišljenje sa rezervom, pojedinačni finansijski iskazi istinito i objektivno prikazuju nekonsolidovano finansijsko stanje Banke na dan 31. decembra 2015. godine, nekonsolidovani poslovni rezultat i nekonsolidovane tokove gotovine za godinu koja se završava na taj dan u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji važećim u Crnoj Gori i propisima Centralne banke Crne Gore koji regulišu finansijsko izvještavanje banaka. Skretanje pažnje Ne izražavajući dodatne rezerve u odnosu na dato mišljenje, skrećemo pažnju na sledeće: - Napomenu 2.3. uz pojedinačne finansijske iskaze, koja upućuje na materijalne neizvjesnosti sa kojima se Banka suočava u svom poslovanju, kao i mjere koje Rukovodstvo Banke preduzima po tom osnovu. Centralna banka Crne Gore će u narednom periodu izvršiti procjenu nivoa rezervi za procijenjene gubitke po regulatornom zahtjevu i njihovog uticaja na kapitalnu solventnost Banke. U ovom trenutku nije moguće procijeniti ishod mjera, ukoliko budu postojale, koje bi Centralna banka Crne Gore naknadno mogla preduzeti. - Napomenu 4.2.8. uz pojedinačne finansijske iskaze, u kojoj se navodi da je Banka na dan 31. decembra 2015. godine, odstupila od propisanog limita ukupne izloženosti banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica, od propisanog limita ukupne izloženosti prema pravnim licima koja kontroliše lice koje kontroliše i Banku i od propisanog limita neto otvorene pozicije za sve valute i za pojedinačnu valutu. - Napomenu 30. uz pojedinačne finansijske iskaze u kojoj se navodi da je tokom 2016. godine pred Privrednim sudom Crne Gore pokrenut postupak protiv Banke po tužbi Kaspia Property Holdings po osnovu pitanja validnosti garancije u iznosu od EUR 12.500 hiljada. Do dana izdavanja ovog izvještaja su održana dva ročišta. Na osnovu procjene advokata Banke, Banka nije obračunala i evidentirala rezervisanja po ovom osnovu u pojedinačnim finansijskim iskazima na dan 31. decembar 2015. godine. U ovom trenutku nije moguće procijeniti ishod ovog postupka i uticaja na poslovanje Banke. - Napomenu 30 uz pojedinačne finansijske iskaze, u kojoj se navodi da je povezanom licu Atlascapital Financial Services Limited, Kipar dana 7. aprila 2016. godine od strane kiparske komisije za hartije od vrijednosti suspendovana licenca za investicionu firmu. Licenca je bila oduzeta na rok od mjesec dana, kako bi se preduzele neophodne aktivnosti na otklanjanju utvrđenih nepravilnosti, a nakon toga je isti produžen na period od tri mjeseca. U ovom trenutku nije moguće procijeniti ishod ovog procesa i uticaja na poslovanje Banke.

3. Bilans stanja i bilans uspjeha za godinu koja je predmet revizije i godinu koja prethodi: BILANS USPJEHA U hiljadama EUR Napomene 2015. 2014. Prihodi od kamata i slični prihodi 3.2, 5.1 11.493 11.706 Rashodi od kamata i slični rashodi 3.2, 5.3 (6.065) (5.689) Neto prihodi od kamata 5.428 6.017 Troškovi obezvređenja 3.4, 6 (1.517) (323) Troškovi rezervisanja 3.4, 6 (134) (209) Prihodi od naknada i provizija 3.2, 5.2 9.510 6.571 Rashodi od naknada i provizija 3.2, 5.4 (3.692) (2.796) Neto prihodi od naknada i provizija 5.818 3.775 Neto dobici od finansijskih sredstava koja se drže za trgovanje 3.11 577 249 Neto dobici od kursnih razlika 3.3 59 245 Neto dobici od investicionih HOV 25 Troškovi zaposlenih 3.17, 7 (4.460) (4.447) Opšti administrativni troškovi 8 (4.838) (4.609) Troškovi amortizacije 17, 18 (538) (546) Ostali rashodi (368) (205) Ostali prihodi 9 170 158 OPERATIVNI PROFIT 197 130 Porez na prihod 3.6, 10 2 77 NETO PROFIT 199 207 BILANS STANJA U hiljadama EUR Napomene 2015. 2014. AKTIVA Novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka 3.7, 11 26.683 24.730 Krediti i potraživanja od banaka 3.8, 12 40.736 41.159 Krediti i potraživanja od klijenata 3.8, 13 142.808 142.289 Finansijska sredstva koja se drže za trgovanje 3.11 904 Investicione hartije od vrijednosti 14 - raspoložive za prodaju 3.12 3.834 2.916 - koje se drže do dospijeća 3.10 5.391 4.500 Investicije u pridružena preduzeća i zajedničke poduhvate po metodi kapitala 3.12, 15 2.091 2.093 Investicije u zavisna preduzeća 3.12, 16 5.727 Nekretnine, postrojenja i oprema 3.13, 17 7.601 7.687 Nematerijalna sredstva 3.13, 18 136 124 Odložena poreska sredstva 3.6, 10 107 103 Ostala finansijska potraživanja 19 22.543 1.112 Ostala poslovna potraživanja 3.15, 20 10.889 9.351 UKUPNA SREDSTVA 262.819 242.695 PASIVA Depoziti banaka 21 252 243 Depoziti klijenata 21 194.466 179.287 Pozajmljena sredstva od ostalih klijenata 3.18, 22 34.570 30.402 Rezerve 3.16, 23 553 458 Tekuće poreske obaveze 3.6 2 Ostale obaveze 24 2.165 1.729 Subordinisani dug 25 1.308 1.284 Ukupne obaveze 233.316 213.403 Kapital Akcijski kapital 26 25.659 25.659 Neraspoređena dobit 508 672 Dobitak tekuće godine 199 207 Ostale rezerve 3.137 2.754 Ukupan kapital 29.503 29.292 UKUPNI KAPITAL I OBAVEZE 262.819 242.695 Vanbilansna evidencija Neopozive obaveze za davanje kredita 7.208 8.037 Izdate plative garancije 5.001 6.973 7.353 6.131 Izdate činidbene garancije Kolateral po osnovu potraživanja 276.917 276.023 Ostale stavke vanbilansne izloženosti banke 799 749 UKUPNO VANBILANSNA EVIDENCIJA 297.278 297.913 4. Podaci o sastavu Odbora direktora i odbora za reviziju na dan 31.12.2015. godine. Članovi Odbora direktora Banke su: Hasan Hanić, predsjednik Manolina Bašović, potpredsjednik Đorđe Đurđić, potpredsjednik Pero Vujović, član Marko Jovanović, član Članovi Odbora za reviziju Banke su: Ratimir Jovićević, predsjednik Dragica Đekić, član Predrag Vujović, član Glavni izvršni direktor - Đorđe Đurđić Izvršni direktor za sredstva i platni promet u zemlji - Dijana Zečević Izvršni direktor za podršku - Branislav Todorović Izvršni direktor za međunarodne poslove - Ljiljana Dragičević Izvršni direktor za komercijalne poslove - Duško Đukanović Ovlašćeno lice za praćenje usaglašenosti – Veselin Koprivica Interni revizor – Mladen Dašić Eksterni revizor – KPMG doo Podgorica 5. Pokazatelji poslovanja: Osnovni kapital................................................................................. ..... 19.248 hiljada EUR-a Dopunski kapital .. ....................................................................................5.694 hiljada EUR-a Sopstvena sredstva .................................................................................. 24.942 hiljada EUR-a Koeficijent solventnosti ............................................................................12,09 %


26

SVIJET

UTORAK, 14. 6. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 14. JUN 1775. KONTINENTALNI KONGRES

Armija SAD osnovana kao Kontinentalna vojska Američka kopnena vojska najveća je i najstarija grana Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država. Oformljena je zbog potreba Rata za nezavisnost, a po završetku dugogodišnje revolucionarne borbe Kongres ju nije raspustio nego proglasio zvaničnom vojskom SAD. Pretpostavlja se da Kopnenu vojsku sa svim ograncima danas čini preko milion vojnika.

Armija je najveći i najstariji ogranak američkih oružanih snaga i jedna od sedam uniformisanih službi SAD. Armija spada pod Sekretarijat vojske, jedan od triju odsjeka Sekretarijata odbrane. Na čelu armije je sekretar, a najviši oficir u departmanu je načelnih štaba armije. Najviši rangirani armijski oficir je trenutno načelnih združenog generalštaba.

1645.

U građanskom ratu u Engleskoj snage parlamentarista pod vođstvom Olivera Kromvela i Tomasa Ferfaksa porazile su kod Nejzbija rojaliste pod vođstvom princa Ruperta od Palatinejta.

1789.

Engleski kapetan Vilijam Blaj, sa 18 pristalica, poslije dramatičnog putovanja i više od 3.500 pređenih milja, stigao je na ostrvo Timor blizu Jave. Blaj je 48 dana ranije ostavljen u vodama Tahitija nakon što je pobunjena posada broda “Baunti” preuzela komandu nad brodom.

1940.

Zastava sa kukastim krstom podignuta je na Ajfelovoj kuli dok su trupe nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu ulazile u centar Pariza.

1941.

Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt naredio je zamrzavanje imovine Njemačke i Italije u Americi.

Zastava “zvijezda i pruga” zamijenila je na današnji dan 1777. staru na kojoj je u gornjem lijevom uglu bila zastava Velike Britanije. Broj bijelih zvjezdica na tamno-plavoj podlozi od tada simbolizuje broj saveznih država, dok vodoravne crvene i bijele linije predstavljaju 13 početnih kolonija koje su se pobunile protiv britanske kru-

ne i time postale nezavisne 1776. godine. Zastava SAD se danas sastoji od 13 jednakih crveno-bijelih linija sa plavim pravougaonikom u gornjem lijevom uglu na kojem se nalazi 50 zvijezda. Zvijezde se nalaze u devet horizontalnih redova sa po šest ili pet zvijezda po jednom redu naizmjenično. Smatra se da je kreator zastave Betsi Ros.

Rođen Alojz Alchajmer

Bitka kod Marenga

lijano i naredio Monjeovoj diviziji da ga izbliza slijedi. Na bojište je stigao oko 9:30 i ustanovio je da je lijevo krilo desetkovano, a da se Viktorove trupe povlače i time otkrivaju Lanovo lijevo krilo. Zbog toga je uputio Gardu desno od Lana sa zadatkom da po svaku cijenu spreče napredovanje neprijatelja kod Kastel Čeriola. Vjerujući da je već pobijedio, Melas se vratio u Alesandriju ostavljajući generalu Čahu da dovrši boj.

Prihvaćena zastava “zvijezda i pruga”

1864. NJEMAČKI NEUROPATOLOG

1800. FRANCUSKA I HABZBURŠKA VOJSKA

Bitka kod Marenga vođena je između vojske Francuske Republike sa jedne i vojske Habzburške monarhije sa druge strane. Dio je Francuskih revolucionarnih ratova tj. rata Druge koalicije, a završena je pobjedom Francuza. Saznavši da se razvila bitka, Napoleon je naredio svojim generalima da se odmah vrate na bojište. Međutim, zbog velike udaljenosti, oni su mogli stići tek u podne. Potom je poveo Gardu u San Đu-

1777. ZVANIČNO OBILJEŽJE SAD

1943.

U bici na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu poginuo je srpski publicista, novinar i prevodilac Veselin Masleša.

1962.

U Parizu je osnovana Evropska organizacija za istraživanjesvemira.

1966.

Vatikan je objavio aboliciju na Indeks zabranjenih knjiga (Index librorum prohibitorum). Popis djela koje katolički vjernici po crkvenoj zabrani nijesu smjeli čitati objavio je 1559. papa Pavle IV.

1990.

U Bukureštu je 10.000 rudara, uz podršku vlasti kako jetvrdila opozicija, rasturilo šatorsko naselje studenata koji su demonstrirali protiv vlasti u centru grada i demoliralo redakcije pojedinih listova i sedišta opozicionih stranaka.

Alojz Alchajmer bio je neuropatolog i psihijatar koji je zaslužan za prvi opis demencije, bolesti koja je kasnije dobila njegovo ime. Odmah nakon što je diplomirao i doktorirao 1888. godine, preselio se u Frankfurt i tamo počeo da radi u gradskom azilu za mentalno oboljele. U ovoj psihijatrijskoj bolnici je sa kolegom Francom Nislom izučavao strukturu kore velikog mozga. Rezulta-

te istraživanja brižljivo su bilježili, a potom su ih objavili u dijelu od šest tomova, pod nazivom “Histološka i histopatološka proučavanja kore velikog mozga”. Dugo je pripremao knjigu “Anatomija mentalnih bolesti”, ali je nikada nije objavio. Zapostavio je sopstveno zdravlje, iako je bio svjestan srčanih tegoba, problema s krajnicima, kao i reumatske groznice. Umro je 1915. godine.


UTORAK, 14. 6. 2016.

KULTURA

27

Jedanaest stipendija za studiranje u Portugalu SPORAZUM O SARADNJI FAKULTETA LIKOVNIH UMJETNOSTI SA CETINJA I IZ LISABONA

Ugovor predviđa boravak 11 studenata FLU Cetinje na Fakultetu u Lisabonu, u trajanju od 5 mjeseci, sa obezbijeđenom mjesečnom stipendijom od 800 eura Fakultet likovnih umjetnosti u Lisabonu

‘’Samizdat’’ − knjiga koja to nije za pisce koji to nisu, kako je naznačeno u podnaslovu, tretira pitanje takozvanih malih, drugorazrednih pisaca i njihovih, u estetsko-književnom smislu, beznačajnih rukopisa koji se objavljuju u samizdat produkciji.

REPERTOAR DANAS 14.6.2016.

FILM

Warcraft: Početak 15.15 / 17.00 / 18.15 / 19.30 / 21.30 h

REŽIJA: Dankan Džouns MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

SJUTRA 15.6.2016.

FILM

Nindža kornjače Izvan sjenke 17h

REŽIJA: Dejv Grin MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

KIC: KOREOBAJKA BALETSKE TRUPE ALLEGRO

“Alisa u zemlji čuda” premijerno u Podgorici

Premijera koreobajke “Alisa u zemlji čuda” zakazana je za večeras od 20 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”. Koreobajku će izvesti članice baletske trupe “Allegro”, koju čine učenice osnovne i srednje baletske škole “Vasa Pavić” i članice baletskog studija “Zahumlje” iz Nikšića. Koreobajka je jedinstvena scenska forma namijenjena djeci, a baletska trupa “Allegro” će šesti put obradovati podgoričku publiku. Koreografiju, čiji je autor Viktorija Strugar, izvešće više od 150 učenica.

“Nakon ‘Kralja lavova’, ‘Čarobnjaka iz Oza’, ‘Snežane i sedam patuljaka’, ‘Petra Pana’ i ‘Aladina’, ove godine baletska trupa ‘Allegro’ izvodi koreobajku ‘Alisa u zemlji čuda’. Vjerujemo da ćemo obradovati mnoge, posebno najmlađe ljubitelje plesa i dobre muzike u Podgorici. Nakon premijernog izvođenja u glavnom gradu, Allegro će, na kotorskom Festivalu pozorišta za djecu, sve zainteresovane po drugi put povesti u zemlju čuda”, istakla je Strugar. S.I.

Bilateralni sporazum u okviru Erasmus+ programa kreditne mobilnosti studenata i nastavnog osoblja kao i bilateralni ugovor o saradnji koji predviđa razmjenu nastavnih programa i zajedničke istraživačke projekte Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja i Fakulteta likovnih umjetnosti u Lisabonu potpisan je u portugalskoj prijestonici tokom radne posjete dekanice FLU Cetinje Milene Jovićević i prodekana za međunarodnu saradnju Marka Markovića. Pored potpisnika sporazuma - Milene Jovićević i dekana FLU Lisabon Viktora dos Rejesa, sastanku su prisustvovali i prodekan Rogeiro Tavera uz predstavnike portugalske kancelarije za međunarodnu saradnju. Projekat pod nazivom “Mediteran - okruženje i tradicija” biće realizovan tokom studijske 2016-2017. godine i podrazumijeva ukupno 26 mobilnosti studenata i nastavnog osoblja ova dva fakulteta, dok ukupan budžet projekta izlosi 100.000 eura. Ugovor predviđa boravak 11 studenata FLU Cetinje na Fakultetu u Lisabonu, u trajanju od pet mjeseci,

Projekat pod nazivom “Mediteran-okruženje i tradicija” biće realizovan tokom studijske 20162017. godine

sa obezbijeđenom mjesečnom stipendijom od 800 eura, kao i boravak profesora i predstavnika neakademskog osoblja FLU u Lisabonu. Projekat takođe predviđa boravak osam studenata Fakulteta iz Lisabona na FLU Cetinje, kao i boravak profesora i vannastavnog osoblja. Tokom radne posjete dekanica Jovićević predstavila je FLU Cetinje, i u direktnom razgovoru sa studentima iz Lisabona približila mogućnosti studiranja i nastavne programe koji se nude na cetinjskom fakultetu. Konkurs za studente FLU Cetinje preko kojeg će moći da se prijave za stipendije i boravak na Fakultetu u Lisabonu biće raspisan tokom naredne sedmice. S.I.

Predstavljanje “MojeAmerike” Zbirka poezije “Moja Amerika” autora Hadžija Šabanija biće predstavljena u Kosoj sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” u Podgorici večeras od 19 sati. Tim povodom o djelu će, pored autora, govoriti i književni kritičar Vlatko Simunović i književnik i književni kritičar Bogić Rakočević, dok će moderator večeri biti Vesna Šoškić. Pjesme Hadžija Šabanija uvrštene su u nekoliko antologija i prevedene na strane jezike. Asistent je na Nastavničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore za predmete fonetika i morfologija. S.I.


28

kultura

UTORAK, 14. 6. 2016.

iNtervJU: Hrvatski reditelJ i

Rad Istijanović

25. Process-sPace art Festival

Radovi crnogorskih umjetnica u Bugarskoj

Crnogorske umjetnice Ivana Radovanović i Milijana Istijanović predstavile su se publici u Bugarskoj u sklopu jubilarnog 25. Process-Space Art Festival koji se održava u gradu Russe. Pomenute umjetnice svoje radove izložile su u sklopu dvije izložbe - u porodičnoj kući dobitnika Nobelove nagrade za književnost Elijasa Kanetija, “Canneti House” i u galeriji Udruženja likovnih umjetnika grada Ruse. Riječ je o Festivalu savremene umjetnosti gdje umjetnici imaju priliku da međusobno razmjenjuju znanja i umjetničke prakse i predstave svoja djela nastala u toku tri sedmice boravka u Bugarskoj. Istija-

nović i Radovanović borave sa još 48 predstavnika iz 20 zemalja, a prema konceptu festivala svako izdanje okuplja 25 ranijih učesnika i 25 “novih snaga”. Osnivač i selektor festivala je istoričar umjetnosti Dimitar Grozdanov koji je uveo radikalne promjename u umjetnost Bugarske - organizovao je brojne nastupe, dešavanja, osnivač je umjetničkog časopisa “Art”, kustos mnogih izložbi... Ovogodišnje izdanje festivala održava se pod motom “Arsenal” gdje se aludira na širok spektar mogućnosti izražavanja - ples, performans, instalacija, muzika, video, skulptura, što je karakteristično za ovu manifestaciju. S.I.

Festival dramskiH amatera crNe gore

Dodjela nagrada za kraj 46. izdanja manifestacije Svečanom dodjelom na- nju Centra za kulturu iz Bigrada okončano je 46. iz- jelog Polja, dok je treće mjedanje Festivala dramskih sto osvojila predstava “Ples amatera u Bijelom Polju. pobjednika”, autorski proPrvu nagradu su ove godi- jekat Dragana Koprivice, u predstavljanju Stune podijelile predstave dentskog teatra iz “Idemo u lov” Centra za kulturu iz Podgorice. Berana, koju je Posebno pripo tekstu Žorznanje za duža Fejda režigogodišnji autentičan, rao Goran Bjeistrajan aulanović i “Potorski doprirodične priče” no s ra zvoju dramskog studiSa svečanosti ja “Fama” iz Mojdramskog amakovca, po tekstu Bi- dodjele nagrade terizma u Crnoj ljane Srbljanović a u Gori i šire, žiri je dodirežiji Milovana Ćetkovića. jelio je Milovanu Ćetkoviću. Drugo mjesto pripalo je Priznanje za najbolju režiju predstavi “Nije čovjek ko ne pripalo je Goranu Bjelanoviumre”, po tekstu Velimira ću, dok je za najbolji autorStojanovića, u režiji Izeta ski projekat nagrađen DraMulabegovića, a u izvođe- gan Koprivica. B. Č.

Zanimljiva dobrog dok Ideja o tome kako filmski uobličiti dokumentarni film je ključna stvar u dokumentarizmu

⌦ Sonja Ičević Mladi hrvatski reditelj Igor Bezinović boravio je prethodne sedmice u Podgorici kao član žirija 7. Međunarodnog festivala dugometražnog dokumentarnog filma UnderhillFest. Bezinović na Underhillu nije novo lice, publika se sa njegovim ostvarenjima upoznala već 2012. godine kada je prikazan film “Blokada” o studentskim protestima, dok je na prethodnom izdanju festivala Bezinović nagrađen Maslačkom u regionalnoj selekciji za film “Veruda”. “Na Underhillu sam nagrađen već dva puta i u razgovoru sa Vukom Perovićem sam zaključio da bi bilo sjajno da jedne godine i dođem u Podgoricu. Jako mi je drago što sam došao baš ove jer je cijeli festival i što se tiče filmskog i organizacijskog dijela najbolji do sada”, smatra Bezinović, ističući da je izuzetno značajno što Podgorica, u kojoj nisu dovoljno popularizovani dokumentarni film i dokumentaristička kultura, ima jedan ovakav festival.

■ NEFORMALNA DISKUSIJA

“Posebnost ovog festivala u odnosu na mnoge druge u regionu, pa i u Evropi je ova intimna atmosfera u dvorištu kafea gdje svaki ‘došljak’ stiče utisak da se oni koje je u bašti zatekao jako dobro poznaju. U ovakvom okruženju nekako dođe i prirodno da se nakon projekcija neformalno povede diskusija o upravo odgledanom filmu. Tako je bilo i sa nama u žiriju. Bio je pravi užitak raditi zato što su sve odlu-

Radeći politički angažovane filmove važno je ostati otvoReno na stRani likova koje snimaš, ali istovRemeno njihove postupke ne idealizovati, već ih pRikazati na filmski zanimljiv način. ke donešene na neformalan način, kao kada sa prijateljima razgovarate o filmovima, vidite da li vam se nešto sviđa ili ne. Popričali smo o tome bez nekih posebnih kriterijuma ili namjera i nagradili smo filmove koji su nas najviše dirnuli”, priča Bezinović koji je o nagradama ove godine odlučivao sa rediteljkom iz Beograda Tamarom Drakulić i mladim crnogorskim rediteljem Dušanom Kasalicom. Najboljim ostvarenjem u međunarodnoj selekciji ovog puta proglašen je “Ispod sunca”, koji, kako objašnjava Bezinović, koristi političko ograničenje i cenzure u Sjevernoj Koreji kako bi predstavio političku situaciju Sjeverne Koreje. “Reditelj je ‘uzeo’ jednu korejsku porodicu, koja od države dobija instrukcije kako da se ponaša pred kamerama, a onda se prikazuju apsolutno svi djelovi njihovih života. Naravno, oni su sve vrijeme pod tom cenzurom. Gledaoci prate nešto što je naizgled svakodnevni život, ali moraju imati na umu da je njihovo ponašanje dirigovano i da se oni ne ponašaju onako kako bi se ponašali bez prisutnih kamera. Reditelj je jasno postavio

koncept, dosljedno ga sproveo od početka do kraja i dopustio nam da zavirimo u svijet Sjeverne Koreje koji nam je svima toliko zanimljiv jer znamo da je zabranjen”, objašnjava Bezinović.

■ POLITIČKI

AKTIVIZAM

Upravo je politička tematika ono što preovladava u svemu što je mladi hrvatski reditelj do sada snimao. “Sa snimanjem dokumentaraca počeo sam prije desetak godina i od tada se bavim formama koje su na granici političkog aktivizma i dokumentarizma, tako da je većina snimljenih filmova zapravo jako angažovana. Mislim da je politička angažovanost nešto što je dio mog rada i da će se u svakom mom filmu, čak i onda kada se budem trudio da ne budem politički angažovan, moći osjetiti ta angažovanost jer je to sastavni dio moje ličnosti. Jedina razlika je što sada ne snimam sa tom jasnom, očiglednom političkom namjerom, već se trudim da to činim na neki malo suptilniji način”, precizira reditelj koji trenutno radi na dva projekta koj zapravo nijesu angažovana, već u njima pokušava da kombinuje više različitih filmskih formi - jedan animiranodokumentarni i jedan igranodokumentarni film. U žanru angažovanih dokumentaraca, a naročito u filmovima koji se bave političkima aktivizmom, kako smatra Bezinović, nije važno da li reditelj ostaje nepristrasan. “Zapravo mi se čini da je radeći takve filmove bitno ostati otvoreno na strani likova ko-


UTORAK, 14. 6. 2016.

KULTURA

IGOR BEZINOVIĆ, ČLAN ŽIRIJA UNDERHILL FESTA

29

TEMA NIJE GARANT KUMENTARCA Najdraži su mi dokumentarci koji nastaju spontano, u kojima se vidi sirovost i autentičnost

Šarmantan i duhovit film crnogorskih studenata Igor Bezinović imao je prilike da sarađuje prethodne godine sa tri studenta Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja koji su boravili na DokuMa festu u Makarskoj. “Njih troje bili su polaznici jedne od mojih radionice. To je bilo zanimljivo iskustvo - tokom jedne sedmice u novim okolnostima i sa članovima ekipa iz raznih zemlja, koje ranije nijesu poznavali, polaznici su trebali napraviti dokumen-

tarac. Takav način eksprimentisanja je sjajan način da mladi režiseri počnu razumjevati kako se snaći u nepredvidljivim okolnostima i kako shvatiti rad na filmu kao timski rad. Tada je nastao i jedan film koji mi je izuzetno drag - “British in Makarska” koji se može pogledati na Youtube kanalu, a čiji je autor Ivan Čojbašić. U pitanju je jedna jako duhovita i šarmantna priča” , kaže Bezinović.

Insert iz filma “British in Makarska” je snimaš, ali istovremeno njihove postupke ne idealizovati, već ih prikazati na filmski zanimljiv način. A onda ostaje na gledaocima da pogledaju film i da osjete li vjeruju u ciljeve i postupke protagonista ili ne”, smatra Bezinović. Za dobar dokumentarac nije dovoljna samo dobra tema, interesantna ličnost ili zanimljiv događaj, ističe reditelj. “Ima jako puno zanimljivih tema i na te teme se radi užasno puno zanimljivih filmova, ali to nije dovoljno za dobar dokumetarac. Ono što je važno je

ideja - ideja o tome kako filmski uobličiti taj dokumentarac je ključno u dokumentarizmu. Tek tada dokumentarac dobija filmsku vrijednost. Meni su najdraži dokumentarci koji nastaju spontano, u kojima se vidi sirovost i autentičnost i u kojima se vidi da se film mijenjao od inicijalne ideje do završetka dokumentarca. Volim mijenjati svoju ideju u hodu i jako sam inspirisan radom Želimira Žilnika - njegov tip rađenja filmova je nešto u čemu definitivno pronalazim inspiraciju”, zaključuje Bezinović.

Bezinović


30

HOTSPOT

UTORAK, 14. 6. 2016.

BIKINI RA I NAKON

ISTRAŽIVANJE POKAZUJE DA OVO

Kada je Vlada SAD-a prije 70 godina uvjerila stanovnike koralnog ostrva Bikini na Maršalovim ostrvima da napuste svoje domove, rekli su im da će moći da se vrate čim završe sa nuklearnim testiranjem. Od tog obećanja je prošlo 70 godina, a radijacija je još uvijek toliko velika, da je naseljavanje i dalje nemoguće.

UKRADEN IZ PALATE TOKOM REVOLUCIJE U LIBIJI

Zaplijenjen ukradeni nož Muamera Gadafija

Nož od slonovače, ukrašen dragim kamenjem i zlatom za malo je prodat kupcu iz Saudijske Arabije za deset miliona dolara Pripadnici odjeljenja istanbulske policije za borbu protiv krijumčarenja tokom jučerašnje akcije zaplijenili su deset miliona vrijedan nož koji je ranije ukraden iz palate bivšeg libijskog predsjednika Gadafija. Na bazi obavještajnih saznanja da krijumčari u Istanbulu treba da izvrše prodaju vrijednih predmeta koji su ukradeni u inostranstvu i prokrijumčareni u Tursku, pripadnici istanbulske policije juče su rano ujutro izvršili pretres jednog objekta u mjestu Esenyurt. Tom prilikom slobode su lišeni osumnjičeni biznismen i njegova dva najbliža saradnika. Policija je u tom objektu pronašla i zaplijenila specijalno izrađeni kofer u kojem je bio nož od slonovače koji je ukrašen safirima, dijamantima, smaragdima, rubinima i zlatom. Nož je ukraden iz Gadafijeve palate tokom re-

Policijski zvaničnici saopštili su da je osumnjičeni prije tri mjeseca kupio nož za 4,6 miliona dolara i da je planirao da ga u Istanbulu proda kupcu iz Saudijske Arabije za deset miliona dolara.

volucije u Libiji, a u Istanbulu je trebalo da ga kupi jedan saudijski biznismen. Policijski zvaničnici saopštili su da je osumnjičeni prije tri mjeseca kupio nož za 4,6 miliona dolara i da je planirao da ga u Istanbulu proda kupcu iz Saudijske Arabije za deset miliona dolara. Privedeni su nakon da-

vanja iskaza pušteni da se u pokrenutom sudskom postupku brane sa slobode. Uporedo s tim, pripadnici istog tima istanbulske policije juče su izvršili još jednu akciju tokom koje je zaplijenjena veća količina vrijednih kovanica iz perioda Vizantije i osmanskog carstva. Na bazi obavještajnih saznanja da se sprema krijumčarenje iz Turske, policija je izvršila pretres jednog objekta i tom prilikom zaplijenila 200 zlatnih i bronzanih kovanica koje su bile skrivene u laptopima, tačnije u dijelu za baterije.

pripadnici istog tima istanbulske policije juče su izvršili još jednu akciju tokom koje je zaplijenjena veća količina vrijednih kovanica iz perioda Vizantije i osmanskog carstva.

■ NUKLEARNA TESTIRANJA

Bikini se sastoji od 23 ostrva koja okružuju duboku lagunu koja se nalazi na krajnjem sjeveru arhipelaga Ralik - oko 87 kilometara sjeverozapadno od koralnog ostrva Ailinginae i 850 kilometara od ostrva Majuro. Najveće kopno koralnog ostrva, ostrvo Bikini, je sjeveroistočno ostrvce dužine 4 kilometra koje uokviruje lagunu. Oko 12 kilometara sjeverozapadno od Bikinija nalazi se ostrvce Aomen na kojem je izvedeno 67 probnih eksplozija nuklearnog oružja. Tokom Drugog svjetskog rata, u februaru 1944. godine, 40.000 Amerikanaca se iskrcalo na Maršalovim ostrvima i nakon snažnih borbi osvojili su kasarnu Kwajalein pri čemu je poginulo svih 8.000 japanskih vojnika. Nakon rata Maršalova ostr-

va su pripala u Starateljsko područje Pacifičkih ostrva kojim su od 1947. do 1990. godine upravljale SAD. Po završetku Drugog svjetskog rata i u začetku Hladnog rata, SAD su započele sa nuklernim testiranjima u Tihom okeanu i to upravo na Bikiniju. Oko 1.000 stanovnika je preseljeno u martu 1946. godine na susjedno koralno ostrvo Rongerik i započele su opsežne pripreme za nuklearna testiranja. Nakon preseljenja lokalnog stanovništva na Bikiniju su od 1946. do 1958. godine izvedena 23 nuklearna testa, uključujući i eksploziju prve termonuklearne bombe (poznatije kao hidrogenska bomba ili H-bomba) 1954. godine, pri čemu je nastao ogromni Bravo krater koji je vidljiv i dan danas na sjeverozapadnom dijelu ostrva. Pored njega, na Bikiniju se nalaze i drugi ostaci nuklearnih testiranja, uključujući brodove na dnu lagune koji su potopljeni prilikom testiranja 1946. godine.

■ KATASTROFALNE POSLJEDICE

Sama Castle Bravo eksplozija je bila 7.000 puta snažnija od nuklearne eksplozije u Hirošimi, zbog čega su nuklearna testiranja imala katastrofalne


UTORAK, 14. 6. 2016.

ADIOAKTIVAN N 70 GODINA

HOTSPOT

31

O ` RAJSKO OSTVO' I DALJE NE SMIJE BITI NASELJENO

nje zbog velike količine radijacije. SAD je 2007. godine izdvojila 150 miliona dolara kao odštetu zbog rezultata nuklearnih testiranja.

Američka vlada je počela da vraća stanovnike na Bikini 1968. godine, ali su oni ponovno uklonjeni 1978. godine, kad je francuski tim naučnika u njihovim tijelima otkrio opasne količine radioaktivnog izotopa koji je izazivao neplodnost, česte spontane pobačaje, mrtvorođene bebe i sl.

posljedice na geologiju i prirodnu okolinu Bikinija, ali i na zdravlje ljudi izloženih njihovoj radijaciji. Tokom istorije, Bikini je postao simbol zore nuklearnog doba, ali i simbol smrti koji paradoksalno izgleda poput prizora rajskog mira. Zbog toga je Bikini 2010. godine upisan na UNESCO listu mjesta svjetske baštine u Australiji i Okeaniji. Godine 1968, američka vlada je počela da vraća stanovnike na Bikini, ali su oni ponovno uklonjeni 1978. godine, kada je francuski tim naučnika u njihovim tijelima otkrio opasne količine radioaktivnog izotopa, cezijuma-137. Posljedice su bile neplodnost, česti spontani pobačaji, mrtvorođene bebe i sveukupna šteta za populaciju ovog ostrva. Međunarodna agencija za atomsku energiju je 1998. godine ocijenila da Bikini još uvijek nije pogodan za stanova-

■ 70 GODINA KASNIJE

POVRATAK NEMOGUĆ

Danas, 70 godina kasnije, Bikini je i dalje nenaseljen. Posjećuju ga samo ronioci i avanturisti koji se ne boje radijacije. Stanovnici žele da se vrate na svoje ostrvo, ali još uvijek nije došlo vrijeme za to. Istraživanje objavljeno prošle sedmice pokazalo je da ovo koralno ostrvo još uvijek previše radioaktivno za naseljavanje. Naučnici koji su na njemu bili prošle godine obavili su testiranja i otkrili nivo radijacije veći od dozvoljenog po minimalnim sigurnosnim standardima. Ipak, na susjednim ostrvima je značajno manja, što je pozitivan znak nakon nekoliko decenija nemira. Tim naučnika predvođen Emlinom Hjuzom, profesorom fizike na Univerzitetu Columbia, posjetio je Maršalova ostrva u avgustu prošle godine kako bi izmjerili emisije gama zraka na ostrvima Bikini, Rongelap i Enewetak. Mjerenja ova tri mjesta upoređena su sa očitavanjima gama zraka sa ostrva Majuro na jugu Maršalovih ostrva, kao i sa mjerenjima uzetim u Central parku u Njujorku.

Mjerenja sa ostrva Majuro i iz Central parka su pokazala da imaju prosječnu godišnju radijaciju od 9,5 do 100 milirema. Povećano očitavanje u Central parku može biti zbog izobilja granita u parku, pojasnili su naučnici. Međutim, na ostrvima je najmanja radijacija izmjerena Enewetaku - godišnji prosjek je 7,6 milirema. Na Rongelapu je zabilježen blago povišeni nivo - 19,8 milirema. Oba ostva dakle imaju nivo radijacije ispod 100 milirema, što je unutar sigurnosnih standarda koje su odredili SAD i Maršalova ostrva. Ostrvo Enewetak je djelimično naseljeno uz ogromne napore lokalne zajednice. Stanovnici pokušavaju da nasele Rongelap posljednjih nekoliko godina. Na Bikiniju su mjerenja pokazala da je godišnji prosjek radijacije čak 184 milirema, dok neki djelovi ostva imaju očitavanja viša od 640 milirema. ‘To otkriće sugeriše da su na Bikiniju višestruko premašeni sigurnosni standardi i ne može biti siguran za naseljavanje’, poručili su autori studije. Ipak, nivo radijacije pronađen na Bikiniju ne smatra se ‘strašno opasnim’. Zato je ovo potencijalno dobar znak za lokalno stanovništvo koje želi da se vrati kući nakon decenija u progonstvu... Izvor: Huffington Post

OD 10 MASOVNIH INCIDENATA U AMERICI, SEDAM IZVRŠENO AUTOMATSKOM PUŠKOM

AR-15 oružje izbora masovnih ubica u Americi U subotu veče u Orlandu, mladić naoružan puškom ubio je najmanje 50 ljudi i ranio još 53 civila u prepunom noćnom klubu. Pri napadu je koristio model američke automatske puške AR-15. Prije šest mjeseci, u San Bernardinu u Kaliforniji, muškarac i žena izveli su naoružani napad automatskim puškama i ubili 14 ljudi, ranivši još 20 drugih koji su se nalazili na zabavi za vrijeme godišnjeg odmora. U 2012. godini, u Aurori, saveznoj državi Kolorado, naoružani muškarac je istom automatskom puškom ubio 12 osoba, i ranio 58 civila u prepunoj bioskopskoj sali. Takođe, u 2012. godini, u američkom gradiću Njuton, mladić naoružan istom puškom ubio je 28 ljudi, a ranio još dvoje u jednoj osnovnoj školi. Zajednički imenitelj ne samo ovih nabrojenih napada, već mnogih drugih ubistava koja su počinjena posljednjih nekoliko godina je automatska puška, sposobna za ispaljivanje više komada metaka u relativno kratkom vremenskom razdoblju, sa visokom preciznošču. Upotreba ovakve puške pri masovnim ubistvima je sve češća. Od jula prošle godine u SAD-u je zabilježeno čak osam javnih masovnih pucnjava. Broj napada u kojem je od vatrenog oružja korištena puška bilo je sedam. U posljednjih 10 godina, automatska puška korištena je u 14 javnih masovnih ubistava. Polovina tih pucnjava dogodila se od juna prošle godine.

Automatska puška oduvijek je dio kontroverzi vezanih uz javno dostupno oružje u Sjedinjenim Američkim Država. One su zabranjene 1994. godine, ali je ta je zabrana istekla 2004. godine. Američki Kongres je odlučio da je ne obnovi. Advokati prava na korištenje oružja zagovaraju korištenje automatskih pušaka zbog činjenice da se one “rijetko koriste za ubistva”. Izgleda da moćni ovaj lobi raspolaže (pra)starim brojkama. Od 10 masovnih incidenata sa najvećim brojem žrtava u SAD-u, sedam je izvršeno automatskom puškom. Brojke o korištenju automatskih puški i ostalog oružja došle su i do terorističkih grupa. Postoje podaci prema kojima ogranak al Kaide u SAD-u od 2011. podstiče svoje sljedbenike da iskoriste zakon o posjedovanju oružja da kupe automatske puške i iskoriste ih za ubistvo civila. ‘U Americi je nevjerovatno jednostavno nabaviti vatreno oružje’, kazao je portparol američkog ogranka al Kaide, Adam Gadan, u jednom od objavljenih videa. ‘Na bilo koji događaj važan za naciju možete doći sa pištoljem ali i puškom, bez dodatnih provjera, da ne pokažete ni posjedovni list, ni dozvolu, pa čak ni ličnu kartu’, napomenuo je Gadan. Po trenutnom saveznom zakonu, ljudi koji se nalaze na listi mogućih terorista jednako su u mogućnosti da kupe oružje, kao bilo koji građanin, a hiljade njih je to i učinilo. Izvor: Boston Globe


32

tehnologija

UTORAK, 14. 6. 2016.

SoftverSki gigant ugovorio akviZiCiJu global

Linkedin odLazi pod ⌦ Ana Nives Radović

V

ijest o pomalo iznenađujućoj akviziciji u tehnološkom svijetu odjeknula je juče u svjetskim medijima. Iako mnogi pozdravljaju dogovor bordova direktora, iz bilansa se ni ne nazire stvarni motiv ove investicije. Kompanija Microsoft objavila je da kupuje poslovnu mrežu LinkedIn za 26,2 milijarde dolara, odnosno za 196 dolara po akciji. I nakon akvizicije Džef Vajner će ostati izvršni direktor LinkedIna, ali će istovremeno izvještaje podnositi Microsoftovom izvršnom direktoru Satji Nadeli. Bordovi direktora u objema kompanijama juče su jednoglasno odobrili posao koji bi se trebao da bude realizovan do kraja ove godine. “LinkedInov tim razvio je fantastično poduzeće fokusirano na povezivanje profesionalaca širom

svijeta”, ocijenio je Nadela u saopštenju izdatom ovim povodom. Uzevši u obzir postojeću situaciju u Microsoftu, koji je drastično promijenio pristup zahvaljujući izuzetno visokom stepenu unutrašnje konsolidacije i okretanja ka onome što su ključni zahtjevi korisnika, kao i računaju-

ći na izvještaje o poslovanju LinkedIna, koji je posljednju fiskalnu godinu završio sa više od 150 miliona dolara iz finansijskih izvještaja se ni ne nazire razlog zbog kojeg bi ovaj potez mogao biti isplativ za vodeću svjetsku softversku kompaniju, koja u posljednje vrijeme nastoji da se što više okrene hardveru. Nema sumje u to da će Microsoft nastojati da iskoristi bazu od 433 miliona korisnika, koji imaju LinkedIn naloge nastojeći da im proda svoje softverske proizvode i usluge, no

196

dolara po akciji je cijena po kojoj je među bordovima kompanija dogovoreno da se akvizicija odvija

vjerovati da bi Microsoftove strateške vještine mogle pomoći LinkedInu da raširi mrežu sada je prilično neutemeljeno. LinkedIn će zadržati svoje brendiranje i proizvod, no nakon ovoga će postati dio Microsoftovog segmenta produktivnosti i poslovnih procesa. Ova akvizicija je od ogromnog značaja za obje strane, no kada se obrati pažnja na finansijske izvještaje, nije najjasnije na osnovu čega Microsoft gaji tako velike nade da je ponudio sumu koja višestruko premašuje ukupne prihode vodeće globalne poslovne mreže.

■ NEDOSTAJUĆI SEGMENT

O n o š t o s e o d v rh a Microsofta moglo čuti ovim povodom je da je u pitanju ključni nedosta-

60 odsto prometa na linkedinu dolazi sa mobilnih uređaja

jući segment u strategiji kompanije da izgradi više servisa za poslovni sektor, za koji već kreira brojne proizvode i usluge. LinkedIn bi Microsoftu trebalo da donese veće okvire djelovanja, naročito kada su u pitanju servisi za društveno umrežavanje i profesionalni sadržaj. LinkedInova šira društvena pokrivenost bi


UTORAK, 14. 6. 2016.

tehnologija

33

lne poSlovne mreže po iZnenaĐuJuĆoJ CiJeni

okriLje Microsofta

Microsoftu mogla da omogući potencijalni kanal za prodaju većeg broja proizvoda koje softverski gigant ima u svojoj ponudi, a takođe bi mogao i da ponudi i načine u učenju korišćenja ovih proizvoda i usluga. Linkedin je aktivan u više od 200 zemalja i ima više 105 miliona aktivnih korisnika na mjesečnom nivou, kao i bazu od ukupno 433 miliona registrovanih korisnika. Poslovna mreža takođe može da se pohvali i činjenicom da 60 odsto ukupnog prometa dolazi sa mobilnih uređaja.

■ POSLOVNI OGLASNIK

LinkedIn je i jedan od najvećih oglasnika za poslove, sa više od sedam miliona aktivnih listinga u ovom trenutku. Ključno

433

poslovanje kompanije je bazirano na reklamama za regrutovanje kadrova, ali i u manjem obimu na premijum pretplatama korisnika koji se opredjeljuju za različite pakete pretplate. Sa druge strane, Micro-

miliona korisnika ima linkedin, od kojih je 150 miliona aktivno na mjesečnom nivou

soft nikada nije imao previše uspjeha kada je riječ o društvenim mrežama, u smislu da se u svijet u kojem je konkurencija među njegovim rivalima na drugim poljima izuzetno jaka nije ni zalijetao, zbog čega su procijenili da bi

26,2

milijarde dolara je microsoft ponudio za linkedin, Što je 26 puta viŠe od doBiti poslovne mreŽe

im ova akvizicija mogla donijeti značajana poboljšanja na ovom polju. Ipak, kada se posmatraju samo brojke, očekivati da će ova investicija donijeti dobit je nerealno. U ovom trenutku se još ni ne nazire model prema kojem bi Microsoft mogao da ostvari bilo kakav oblik zarade od ovakvih ulaganja, tim više što se sredstva koja su izdvojena za kupovinu ove poslovne mreže znatno veća od onoga što je njegova stvarna vrijednost, niti je iz finansijskih izvještaja jasno na osnovu čega je izračunato oko 50 odsto premium vrijednosti. Za LinkedIn, koji je u gubicima, ovo je svakako spas, no malo je razloga da se vjeruje da će Microsoftova investicija uvećati protok novca koji je tokom proteklih godina fluktuirao iz negativne

LinkedInov tim razvio je fantastično poduzeće fokusirano na povezivanje profesionalaca širom svijeta

u pozitivnu sferu, naročito ne do te mjere u kojoj bi se uložene 26,2 milijarde dolara isplatile. Procijenjena dobit LinkedIna za tekuću godinu očekuje se da će biti učetvorostručena i da će dostići milijardu dolara, što takođe znači da je Microsoft platio više nego što bi po ovoj računici bilo racionalno – i to 26 puta više.

PRIHODI U HILJADAMA DOLARA


34

SHOWBIZ

PRINC I PRINCEZA CRNE GORE

Nikola i Anja su najljepši U tržnom centru “Bazar” je održano finalno veče “Izbora za Princa i Princezu”. Deset dječaka i deset djevojčica su se predstavili stručnom žiriju i publici. Predivnih dvadeset finalista je dalo vrlo težak zadatak žiriju da izabere Princa i Princezu. Ipak, žiri je morao donijeti odluku i za Princa je proglašen Nikola Davidović, a za Princezu Anja Marković. Prvi pratilac je

Pavle Fustić, a prva pratilja Tijana Janketić. Drugi pratilac je Andrija Boričić, a druga pratilja Julija Fustić. Pored učesnika, program su uljepšali Jadranka Đurišić, Nevena Mrvaljević i Anja Vulević. Voditeljka programa je bila Amila Rastoder. Žiri je bio u sastavu: Iris Polumenta, Spasoje Vukmirović, Kenan Osmanaj i Nemanja Čalić. M.Rog.

SEA DANCE FESTIVAL

Akcija “4+1” još sjutra, poziv svim volonterima

UTORAK, 14. 6. 2016.

NOVA IMENA SEDMOG PO REDU NIKŠIĆKOG FES

S vremena na vreme Grips, From another

B

eogradski kultni sastav S vremena na vreme i jedan od najvažnijih punk bendova novije generacije, zagrebački Šank su nova imena sedmog po redu Bedem festa.

Kada je riječ o ovogodišnjem programu Bedem Festa, izbor bendova je zaista poseban, šta više i ekskluzivan, kako većina izvođača koji će nastupiti ove godine, premijerno, po prvi put, dolazi u Nikšić, odnosno Crnu Goru, poručuju iz organizacije. Line-up ovogodišnjeg Bedema, pod sloganom “Vjeruj!” je potpuno drugačiji i na neki način je svojevrstan ispit za ljubitelje rokenrola i drugačijih vrijednosti. Naime, pored do sada objavljenih imena (Drugi način, Aerodrom, Frenkie, Kralj Čačka, E-play, Laka), stižu i beogradski kultni sastav S vremena na vreme i jedan od najvažnijih punk bendova novije generacije, zagrebački Šank. Pored njih, poznata su i imena sa dva regionalna demo festivala, sa kojima Bedem Fest tradicionalno sarađuje, u okviru platforme promocije domaće, odnosno regionalne demo scene. Zahvaljujući toj platformi Bedem Fest je prepoznat i valorizovan u širem okruže-

Sa prošlogodišnjeg Sea Dancea bliku očekuju eksluzivni nastupi svjetskih zvijezda kao što su Skrillex, Hurts, Stereo MCs, Sister Bliss – Faithless DJ Set, Lost Frequencies, Jeff Mills, Black Coffee, Andy C i još preko 100 izvođača svjetske, regionalne i domaće muzičke scene. Takođe, Sea Dance festival u saradnji sa Volonterskim klubom Ekonomskog fakulteta, poziva sve mlade ljude da se prijave na konkurs za volontere do 25. juna i tako postanu dio Sea Dance tima! Volontiranje će trajati u periodu pred početak i tokom Sea Dance festivala, a po završetku volontiranja, volonteri dobijaju sertifikat koji dokazuje njihovo angažovanje na Sea Dance festivalu, što će im biti dodatna referenca u biografiji. Formular za prijavu kao i sve dodatne informacije dostupne su na sajtu festivala. M.Rog.

25.

BELGRADE BEER FEST

VIJESTI IZ SVIJETA

Popularna akcija “4+1”, tokom koje uz kupljene četiri ulaznice za Sea Dance, fanovi festivala petu dobijaju na poklon traje do sjutra, 15. juna! Svi koji nisu stigli da iskoriste ovu povoljnu priliku za najbolje festivalsko ljetovanje na predivnoj plaži Jaz, mogu to učiniti još danas. Trodnevne ulaznice za Sea Dance, mogu se pronaći po promo cijeni od 29.99 eura, što je ušteda od 65% u odnosu na njihovu finalnu cijenu. U prodaji se može naći novi veoma ograničen kontingent dnevnih ulaznica po promotivnim cijenama, sa 35 odsto popusta od redovne cijene. Ulaznica za prvi dan i treći dan festivala pojedinačno, iznosi 19.99 eura, dok je cijena za drugi dan pojedinačno 14.99 eura. U trodnevnom festivalskom provodu na sedam raznovrsnih bina, pu-

Ambijent same tvrđave je nešto što nudi autentičnu atmosferu i ambijent. Ipak, mi smo festival koji ne ide u komercijalne vode i brojnost i posjećenost nije naša mjerljivost, već kvalitet programa i kvalitet ljudi, koji tu zaista dođu zato što znaju, žele i osjećaju to zbog čega dolaze

nju, dajući podjednaku važnost i bendovima koji tek počinju, pred kojima stoji uspjeh, što ga čini jedinstvenim među svim festivalima u regionu. Tako nam ove godine sa HGF Demo festivala iz Zagreba stiže bend iz Karlovaca Tight Grips, a sa festivala Omladina iz Subotice, bend iz Zagreba From another mother. Očekuju se još pobjednici Zaječarske gitarijade i RTS Bunt Rock Festivala. Pored pobjednika sa ta dva preostala festivala, iz organizacije najavljuju još iznenađenja, koja za sada ne otkrivaju. Kao i prošle godine, i za ovu godinu je otvoren poziv svim biciklistima iz okruženja da dođu biciklima na Bedem Fest. Uz prijavu na mail bedembike@gmail.com i snimljeni video materijal, koji bi podijeli-

Rudimental u Beogradu Ovogodišnji 14. po redu Belgrade Beer Fest, nastupom 17. avgusta na beogradskom Ušću, otvoriće svjetska koncertna atrakcija – jedan od najpoznatijih i najatraktivnijih bendova na planeti Rudimental. Hedlajnerima prošlogodišnjeg Sea Dance festivala ovo će ujedno biti prvi nastup u Beogradu, na kome će publika moći besplatno da uživa. Za samo tri godine od kada su objavili prvi album, postali su jedan od najpoznatijih bendova na planeti. Njihovi hitovi kao što su “Waiting all night”, “Feel The Love”, “Not giving in”, “Free”, “Lay it all on me” su među najslušanijim hitovima u proteklih nekoliko godina. M.Rog.

AVGUSTA ĆE SE ODRŽATI SEDMI PO REDU FESTIVAL BEDEM FEST U NIKŠIĆU


UTORAK, 14. 6. 2016.

SHOWBIZ

35

STIVALA BEDEM FEST

e, Šank, Tight r mother... li sa organizacijom, ostvaruju besplatan ulaz na sve dane festivala. Međutim, iz organizacije Bedem Festa i dalje ne otkrivaju da li će se ovogodišnji “Vjeruj!” Bedem Fest održati na tvrđavi ili na livadi iza, kao i prošle godine. “I jedna i druga opcija imaju svoje za i protiv, moram priznati da smo i dalje u razmišljanjima. Prošle godine smo, zahvaljujući povjerenju i podršci porodica Spasojević i Petrović, dobili tu mogućnost da se proširimo i organizujemo kamp, koji će i ove godine biti otvoren za sve posjetioce festivala. Zbog velikog interesovanja, odlučili smo da se spuštimo dolje na livadu, da bi primili sve ljude koji su došli da čuju Disciplinu kičme, Del Arno Bend, Marčela, Gospodu Glembajeve, Josipu Lisac... Ambijent same tvrđave je nešto što nudi autentičnu atmosferu i ambijent. Ipak, mi smo festival koji ne ide u komercijalne vode i brojnost i posjećenost nije naša mjerljivost, već kvalitet programa i kvalitet ljudi, koji tu zaista dođu zato što znaju, žele i osjećaju to zbog čega dolaze. U tom smislu, držaćemo vas još malo u neizvijesnosti gdje će se ovogodišnji „Vjeruj!“ Bedem održati”, sa smiješkom je zaključio organizator Petar Šundić. Marija Roganović

S vremena na vreme

Šank

ZA FILM ª ABSOLUTELY FABULOUSº

Minog objavila novu pjesmu

Podgorički Heavy Metal Bend Goblin Zeppelin je objavio debi singl Part I “Necromancer Erotica” i Part II “Graveyard Beast”. Interesantno, singl je prvo “procurio” na američko/britanskom radiju Metal Devastation Radio, što je bendu zasigurno osiguralo i nekoliko inostranih fanova. Bend, koji čine: Nebojša Ćulafić – vokal, Miloš Klikovac – ritam gitara, Stefan Stanišić – solo gitara, Balša Knežević – bas i Jovan Redžić – bubnjevi, spremaju koncerte širom Crne Gore. M.Rog.

Australijska pop zvijezda Kajli Minog objavila je novu pjesmu koja će se naći na zvaničnom saundtreku za film “Absolutely Fabulous”. Tačnije, radi se o obradi pjesme “This wheels on fire” koja je obilježila seriju “Absolutely Fabulous”. Ovu stvar su prije Kajli obradili brojni muzičari, ali za potrebe filma “Absolutely Fabulous: The Movie” svoju verziju je otpjevala i “džepna venera”. A sudeći makar po ostalim izvođačima koji će se naći na saundtreku kao što su La Ru, Džejson Derulo, Paloma Fejt, Nensi Sinatra, Piter Sarstedt, Santigold, Erta Kit i Formation, jako se radujemo filmu, čija je premijera zakazana za 22. jul. M.Rog.

ª THIS ONE' S FOR YOUº

Geta i Larson predstavili novi spot

Dejvid Geta i Zara Larson predstavili su spot za pjesmu “This One’s For You”, koja je ujedno i himna aktuelnog Evropskog prvenstva u fudbalu koje se održava u Francuskoj. Pjesmu su producirali Geta, Đorđo Tuinfort i Afrojack, dok jedna od MTV Push zvijezda Zara stoji iza zaraznih vokala koji teško izlaze iz glave. Nakon što smo gledali ludnicu na otvaranju prvenstva nimalo ne sumnjamo da će poznati di-džej i producent nastup na Exitu dovesti do usijanja. M.Rog.


36

mature

UTORAK, 14. 6. 2016.

PROSLAVA MATURE - TIVAT

Defile mlaDosti i ljepote Za kralja i kraljicu maturske večeri izabrani Matea Filipović i Nikola Bogdanović

Tivatski maturanti proslavili su matursko veče u hotelu “Kamelija” u Donjoj Lastvi, a proslavi je prethodio defile ulicama grada. Po tradiciji, maturanti su se kretali gradskom rivom i ulicama u centru grada, a na dva mjesta u Ulici II dalmatinske prošli su ispod dva volta od balona, koji su postavljeni po ideji Angeline Uskoković. Maturante su ispratili brojni građani, prijatelji i familije maturanata. Matursko veče proslavilo je 136 đaka Srednje mješovite škole “Mladost”, 58 gimnazijalaca i 78 njih iz stručne škole. Sa njima je maturu proslavilo i šest učenika Muzičke škole, koji su prva generacija srednjoškolaca u toj obrazovnoj ustanovi. Generaciji su se u hotelu obratili Milica Šćepanović i Marko Mićunović: “Sa maturom se završava jedna etapa našeg životnog puta, možda najbezbrižnija. Ovo je veče rastanka, a rastanci su životne lekcije najtežeg gradiva. Ono što ćemo pamtiti pretočeno je u jedno veliko hvala našim roditeljima i našim profesorima koji su nam pomogli da odrastemo u zrele ljude. Uz vašu podršku

došli smo do mature, a u nove životne izazove idemo vjerujući u sebe”. Uspjeh i sreću u daljem životu maturantima poželjela je direktorica SMŠ “Mladost” Jovanka Vujačić naglašavajući uspjeh generacije, koja je iznjedrila 23 lučonoša. “Želim vam da ovako lijepih trenutaka imate mnogo u životu i da ostanete nasmijanih i vedrih lica”, poručila je Vujačić. “S ponosom govorimo o ovoj generaciji i sigurno ćemo s ponosom još dugo godina pričati o njima. Njih šest donijelo nam je preko trideset državnih i međunarodnih nagrada”, kazala je Pina Bubanja, direktorica Muzičke škole, koja ove godine ispraća prvu generaciju maturanata. Ona je i svojim i maturantima SMŠ “Mladost” poželjela da ih u budućnosti prate radost, smijeh i muzika. Nakon toga uslijedio je prvi ples s roditeljima i zabava na kojoj su za kralja i kraljicu maturske večeri izabrani Matea Filipović i Nikola Bogdanović. Za dobro raspoloženje maturanata brinuli su Milica Đurović i Marko Popović iz Podgorice.

Foto:

⌦ Tekst i foto: Zora Krstović

2


Foto:

UTORAK, 14. 6. 2016.

278 tivatskih maturanata slavilo je završetak školovanja u hotelu “kamelija”

mature

37


ZDRAVLJE

Metabolizam

38

UTORAK, 14. 6. 2016.

Sedam ključnih stvari koje otežavaju varenje

Da li spadate među one ljude koji se nakon gotovo svakog obroka osjećaju loše, teško i kao da nešto nije u redu? Imate problema s nadutošću, gorušicom i grčevima? Ne brinite, nijeste jedini i ako ne patite od ozbiljnih zdravstvenih problema, nutricionisti imaju nekoliko jednostavnih savjeta kako da želucu olakšate varenje. Problemi sa želucem spadaju među najčešće zdravstvene probleme i čak ako nijesu znak ozbiljnog oboljenja, mogu u velikoj mjeri da otežaju svakodnevni život. Nutricionistkinja Kasandra Barns je za Daily Mail objasnila da je sistem za varenje vrlo složen i da je važno da svaki njegov segment funkcioniše kako bi i probava u cjelosti radila bez problema. Međutim, čak i najsitnije promjene u prehrambenim navi-

kama mogu da pomognu ili odmognu. 1. Prejedanje Prejedanje u svakom slučaju može da ima vrlo štetan efekat na sistem za varenje jer mu zadaje preveliki zadatak. Šona Vilkinson, takođe nutricionistkinja, kaže da konstantno prejedanje previše opterećuje probavu koja ne može da proizvede dovoljno kisjeline i enzima za toliku količinu hrane. Ljudima koji su ipak skloni tome savjetuje da se najedu do otprilike 80 odsto sitosti, pričekaju 20 minuta i onda, ako osjećaju potrebu, dovrše obrok. 2. Nepravilno žvakanje Možda svojoj djeci neprestano ponavljate da je važno sažvakati hranu kako treba, a sami to ne slijedite. Ali, to je jedan od glavnih razloga problema, posebno nadutosti. “Ako ne žvaćete pravilno hranu, ostatak organa u si-

stemu za varenje ne može da odradi svoj posao kako treba. Zato se često javljaju gorušica, nadutost i grčevi”, kaže Barns. Ona smatra da svaki zalogaj punih usta treba žvakati tridesetak puta ili uzimati manje zalogaje. 3. Nedovoljan unos vlakana Vlakna su ključna komponenta svake ishrane iz više razloga, a jedan od njih je to što sprečavaju zatvor. Vlakna se rastapaju u vodi i u želucu formiraju želatinoznu materiju koja hrani ćelije tankog i debelog crijeva i omogućava prirodno kretanje kroz sistem za varenje. Doktorka Merilin Glenvil kaže da vlakna mogu da djeluju i poput probiotika, a možemo da ih nađemo u raznom voću i povrću, mekinjama, cijelim žitaricama, lanu, koštunjavim plodovima, pasulju i grašku. 4. Stres i tjeskoba

Stres može da uzrokuje mnoštvo zdravstvenih problema od glavobolje do visokog krvnog pritiska, a ni teskoba nije ništa manje opasna u tom smislu. Barns objašnjava da neurotransmiteri, hemijske materije u mozgu s ulogom komunikacijskih sredstava među neuronima među koje spada i serotonin, pomažu da se reguliše i stimuliše probavni proces. 5. Antibiotici Vjerovatno već znate da su antibiotici pogubni za sistem za varenje uprkos tome što u borbi protiv bakterijskih infekcija mogu da spasu život. Negativno utiču na populaciju dobrih bakterija što pak dovodi do problema s probavom. Probiotici raznih vrsta biće dovoljni za ponovno uspostavljanje ravnoteže, a osim toga dobro je da ishranu obogatite fermentisanom hranom.


UTORAK, 14. 6. 2016.

ZDRAVLJE

39

Stres i tjeskoba Stres može da uzrokuje mnoštvo zdravstvenih problema od glavobolje do visokog krvnog pritiska, a ni teskoba nije ništa manje opasna u tom smislu. Barns objašnjava da neurotransmiteri, hemijske materije u mozgu s ulogom komunikacijskih sredstava među neuronima među koje spada i serotonin, pomažu da se reguliše i stimuliše probavni proces.

Manjak vježbi i čir na želucu Manjak vježbe Kretanje stimuliše sistem za varenje i pomaže da se održi zdrava probava. Zato posebno koristi ljudima koji imaju problema sa zatvorom, ali i u smanjenju stresa. Čir na želucu Ako patite od gorušice po nekoliko sati dnevno nekoliko dana ili nedjelja zaredom, možda imate čir na želucu. Ovo bolno stanje uglavnom uzrokuje bakterija Helicobacter

pylori koju možemo da nađemo u vodi ili hrani, a slabi zaštitni sloj želuca i propušta kisjeline. Tako dolazi do osjećaja mučnine, podrigivanja i povraćanja. Liječenje čira na želucu mora da se odvija pod ljekarskom kontrolom, ali pacijent bi svakako trebalo da se odrekne alkohola, kafe, napitaka na bazi citrusa, kao i začinjene i dimljene hrane. Zdrave masti, cijele žitarice i meso ne iritiraju dodatno želudac.

Antibiotici Vjerovatno već znate da su antibiotici pogubni za sistem za varenje uprkos tome što u borbi protiv bakterijskih infekcija mogu da spasu život. Negativno utiču na populaciju dobrih bakterija što pak dovodi do problema s probavom. Probiotici raznih vrsta biće dovoljni za ponovno uspostavljanje ravnoteže, a osim toga dobro je da ishranu obogatite fermentisanom hranom.


40 muškarac-žena

UTORAK, 14. 6. 2016.

Znakovi

Da li je vaš partner emocionalno zrela osoba

Z

nake emocionalne zrelosti koji slijede možete tumačiti i kao ciljeve ka kojima stremite, a oni su jednako važni i za muškarce i za žene.

U mnogim zemljama glavni obrazac u vaspitanju muškog djeteta je da mora biti jak, hladan, odsječan i strog poput vojnika. Mada je namjera da se vaspita snažna ličnost, često je ishod sklonost ka emocionalnoj izolaciji - u partnerskom odnosu, takav muškarac nema kapacitet za saosjećajnost. Međutim, zarad emocionalnog razvoja, ličnost može i sama da se mijenja - da postane otvorenija, ali i ranjivija. Znake

emocionalne zrelosti koji slijede možete tumačiti i kao ciljeve ka kojima stremite, a oni su jednako važni i za muški i za ženski rod. 1. Prihvatanje osjećanja Emotivno zreli miškarci ne kriju osjećanja, ne opiru im se, niti ih suzbijaju. Naprotiv, oni prihvataju svoja osjećanja koja postoje i normalno ih izražavaju. Neprijatnost je dobar učitelj. Kada jednom do kraja osjeti-

te intenzivnost neprijatnih osjećanja kao što su bol ili tuga, prihvatićete sebe. Vaša osjećanja vas neće ubiti. Ali bježanje od njih će prouzrokovati vaše neprihvatanje i povlačenje u sebe. 2. Otvorenost za nova saznanja i neprestani rast Ako osoba želi da stalno bude ista i izbjegava promjene, nema sumnje da će joj se neprekidno javljati isti problemi. Međutim, ako probleme shvati kao izazov i priliku da postane bolja osoba, počeće da preuzima neophodne korake da bi postao otvoreniji prema osjećanjima. To vodi zrelo-

sti, snažnijim partnerskim vezama i srećnijem životu. 3. Spremnost na teške razgovore Sposobnost da otvoreno razgovaramo o svojim osjećanjima u poznatom okruženju donosi i otvorenu komunikaciju u vezi. Obavljanje teških i emotivnih razgovora je teško za sve, ali posebno za ljude koji su ranjivi ili nijesu imali iskustvo sa ovakvom vrstom razgovora. Najbolji način da ovo savladate jeste da vježbate. Napravite par osnovnih pravila i granica u takvoj konverzaciji, izbjegavajte rasprave i uvijek se obraćajte jedno drugom sa poštovanjem. U redu je da pokažete strah ili nesigurnost, to su prvi koraci u savladavanju svog ega i početak pozitivnih promjena. 4. Poniznost Muškarcima je teško da pričaju o emocijama zato što ne žele da djeluju ranjivi. Za mnoge od njih ranjivost se definiše kao slabost, a niko ne želi da bude slabić. Dio emotivne zrelosti je razumijevanje da ranjivost zahtijeva određenu snagu da bi se priznala. Sasvim je u redu da se kod vas

primijeti strah ili nesigurnost. Da bi ste to prihvatili, morate da budete jaki i savladate svoj ego - to je početak promjene. 5. Svijest o štetnim obrascima ponašanja Kad god životne okolnosti probude u nama reakciju koju smatramo nepoželjnom ili neku neprijatnu emociju, imamo dvije mogućnosti - da na to odgovorimo ili da je ignorišemo. Konačni ishod je bijes i želja da se borimo ili hlađenje - i želja da pobjegnemo iz situacije. Ako imate svijest o ovakvim štetnim obrascima ponašanja, bićete u stanju i da upravljate svojim reakcijama na neprijatne događaje. 6. Stvaranje prostora za partnera Emotivna zrelost uključuje i stvaranje prostora za partnera - za to je potrebno da budete prisutni, slobodni i otvoreni za konverzaciju bilo koje vrste. Za to je potrebno da istrajete u odnosu čak i onda kad vam je prvi impuls da pobjegnete. Za to je potrebno da ne osuđujete ljude, da ne budete emocionalno sebični i da budete spremni da pomognete


UTORAK, 14. 6. 2016.

muškarac-žena

41

Kad god životne okolnosti probude u nama reakciju koju smatramo nepoželjnom ili neku neprijatnu emociju, imamo dvije mogućnosti - da na to odgovorimo ili da je ignorišemo.

partneru kad je to potrebno. 7. Poštovanje granica Emotivna zrelost znači i spremnost da se poštuje tuđa privatnost - granice se mogu pomjerati, ali za to je zadužen onaj kome su granice potrebne, a ne druga osoba. Dakle, ne treba da ih povređujete već da se trudite da zrelim pristupom doprinosite njihovom pomjeranju ako je potrebno. 8. Slušanje bez potrebe da “popravljamo” Niko od nas nije psihoterapeut (osim ako, baš slučajno, vi nijeste psihoterapeut?) I zato, kad slušate partnera (ili bilo koga drugog) dok priča o svojim emocionalnim problemima ili, generalno, snažnim osjećanjima, ne treba da podliježemo želji da nešto tu “popravljamo”. Ako je partner povrijeđen, ako pati, najvažnije je da ga slušamo ispunjeni ljubavlju. 9. Otkrivanje emocija Emotivna zrelost ponekad zahtijeva da otkrijemo emocije zbog kojih se možda i stidimo. Ako smo vaspitavani da krijemo osjećanja a ne da ih ispoljavamo,

važno je da u odnosu dostignemo takav stepen povjerenja da se bojimo povređivanja i budemo spremni da se otvorimo. 10. Sposobnost empatije Emocionalno zrela osoba trudi se da razumije tuđa osjećanja, sposobna je da promijeni ugao posmatranja i više joj je stalo do rješavanja konflikata nego do toga da bude u pravu. Empatična osoba neće nikada iskoristiti trenutak kada partner izražava emocije za bilo kakav potez koji je može uplašiti ili povrijediti. Empatija se vježba strpljenjem i tolerancijom. 11. Emotivna darežljivost Emocionalno zrele osobe ne ulaze u partnerski odnos da bi nešto “dobile” niti da bi u njemu “pobjeđivale”. Zrela ličnost spremna je da pruži podršku i razumije da ljubav nije igra u kojoj se gubi ili pobjeđuje. Ljubav je utjeha i briga, a kad uživate u zdravoj ljubavi, to je pobjeda samo po sebi. 12. Druženje sa emocionalno zrelim osobama Muškarci su vaspitani tako

da ne treba da plaču, već da budu snažni, strogi i hladni. Zato će samo oni koji dostignu emocionalnu zrelost moći da se osjećaju dovoljno udobno i prijatno u društvu muškaraca koji su spremni da zapla-

ču i priznaju svoje strahove. 13. Težnja za većom emocionalnom zrelošću Već sama činjenica da čitate ovaj tekst, pokazuje da

imate želju za samorefleksijom. Radoznalost i želja da znate više o svijetu emocija znači i da ste na pravcu emocionalnog napretka. Posvetite se osjećanjima i rastite kroz njih.


petak, 14. 11. 2014.

42

MALI OGLASI

UTORAK, 14. 6. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHL-a. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974367 Prodajem nov useljiv stan 300€/m2 u Beranama. Stan ima 110m2, balkon 16m2, dvorište 60m2. Hitno. Tel.067/258-933 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220

Izdajem sprat kuće u Baru kao dvosoban stan komplet namješten, internet. Kuća se nalazi u Šušnju kod stajališta. Tel.068/836-711 Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt 067/206566 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel.067/244616

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493279

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

USLUGE

Tel. 068 326 549

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

PLACEVI Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

Izdajem višenamjenski lokal površine 200 kvadrata u Ulici Jola Piletića kod bivše IN TV. Tel.067/640-451

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666791

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

GRAĐEVINSKEUSLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

I Izdajem smještaj za personal u Budvi. Naselje Bijeli Do. Tel.069/024-861 Izdajem dvosoban namješten stan. Tel.063/233-003 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


UTORAK, 14. 6. 2016.

MALI OGLASI

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

POSAO

Potrebni frizeri na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici. Tel.067/023-423

Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109999

Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

Caffe pizzeria “IBON” Nikšić - Potrebni: šanker, 2 izvršioca i konobar, 2 izvršioca. Potrebno radno iskustvo! Kontakt telefoni: 040/212026; 069/364-802. E-mail: ibon@t-com.me “IMPERIO” d.o.o. Nikšić - Potrebna: 2 trgovca sa iskustvom za rad u Butiku “IMPERIO 1”, TQ “Plaza“ i Butiku “IMPERIO 2”, Stari Grad Budva. Smještaj obezbijeđen! „IMPERIO“ d.o.o. Nikšić. Kontakt telefoni: 040/212026; 069/364-806. E-mail: ibon@t-com.me

LIČNO Tražim diskretnu stariju damu za druženje. Herceg Novi 069/740-885 SMS

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

43 31

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460 Vidoviti Bato - Bosanac pomoću gledanja u šolju otkriva vaše: juče, danas, sjutra. Izrada amajlija i trajnih zaštita. Tel.068/504-029 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat


Film

Sport

44•TVprogram 09:15 Praktična žena 10:00 Serija: Brusko/r 10:30 Serija: Tračara/r 12:00 Serija: Prijatelji 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:00 Serija: Tračara 16:45 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:40 Serija: Prijatelji 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dvije djevojke bez love 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:00 Nikad nije kasno 23:45 Noćni žurnal 00:00 Vice 00:30 Film: Putnik 57

PRVA Andrija i Anđelka, 20:30

11.00 12.00 12.05 13.00 15.00 16.30 18:00 20.05 21.00 22.00 23.30 00:00

Radni dan Vijesti Koncert Fudbal - snimak Slobodna Evropa S one strane zakona Fudbal: Austrija-Mađarska S one strane zakona Serija: Tajna starog mosta Serija: Brod VOA – glas Amerike Fudbal: Euro

RTCG 2 Fudbal: Austrija-Mađarska 18.00

06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.05 Alternativa 12.00 Vijesti 12:05 Majstor Brajan 13.00 Vijesti 13.30 Alternativa 14.00 Lajmet 15.25 SAT TV 15.30 Dnevnik 1 17.00 Radni dan 18.00 Serija: Opasne igre 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 EURO 2016, studio 21.00 Fudbal: Portugal - Island, direktno 22.50 EURO 2016, studio 23.00 Dnevnik 3

07:00 10:25 11:00 11.03 12:52 13.03 13:18 15:06 16:45 17.03 17.06 17:13 18:00 18:20 18:45 19:06 20.03 21:03 22:30 00:36 04:11

RTCG 1 EURO 2016: Portugal - Island, 21.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se… 10:30 Top 10 10.45 Zabava 11:00 Ekstremno 11:30 Legende 11:45 Moda 14:15 Goleada 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 18:15 Trijaža 19:30 Loto 20:00 Priča dana 20.45 Gušteranje/r 21:45 Zabava 22:00 Aktuelno/r

777 Na domaćem terenu 15.45

Dobro jutro City kids M Minut, dva... Film: Marjuča ili smrt Sportisimo City M Ja to tako Serija: Bahar City M Meteo Plus 5 minuta kuvajte s a Džajom Serija: Kafanica blizu SIS-a Info monte Premijera Sportisimo Serija: Elif Serija: Bahar Kuća od srca Ami G S how Farma, uživo City M

UTORAK, 14. 6. 2016.

07:00 10:00 10:07 11:05 12:00 12:25 14:00 14:10 15:10 15:35 16:30 16:55 17:30 18:30 19:05 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:16

PINK Ami G show 22.30

11:15 12:00 13:00 13:30 14:30 16:30 17:30 19:30 20:10 20:50 21:30 23:30 22:30 00:00

Hrana i vino Bez recepta Hrana i vino Muzika Aljazeera:Ritam Balkana Lijek iz prirode Hrana i vino Mbc muzička top lista Bez recepta Na točkovima Aljazeera, Objektiv Aljazeera, Sportski program Mbc muzička top lista Zapisano u zvijezdama

MBC Kućica u cvijeću 20.10

Informativa

Boje jutra Vijesti Serija: Crna ruža/r Serija: Kud puklo da puklo/r Vijesti u 12 Serija: Ljubavnice/r Vijesti u 2 Dnevnica/r Boje dana Serija: Crna ruža Vijesti u pola 5 Serija: Tajne Serija: Kud puklo da puklo Vijesti u pola 7 Meteo centar Serija: Crna ruža Mini serija: Gore dolje Serija: Ljubavnice Vijesti u 10 Meteo centar Sport

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00

VIJESTI Vijesti u pola 7, 18.30

10.00 11.10 12.00 12.30 14.00 16.00 16.10 17.05 18.00 18.20 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00

Info pres Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Info pres Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija : Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

TV NIKŠIĆ Info pres 12.00

VOA Film 5 do 5/r U raljama života/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija U raljama života/r 5 do 5 Forum Club A sa Vladom Jovićevićem/r Showroom DW Fokus/r Naslovne vijesti Atlas radija Bez rezerve Club A sa Jadrankom Rabrenović Forum Film 5 do 5/r Bez rezerve

ATLAS VOA 07.30

08:00 10:00 10:05 11:00 12:00 12:05 14:00 15:00 17:05 19:00 20:00 21:00 22:00 22:35 23:00

Jutarnji program Vijesti Serija Hrana i vino Vijesti Film: Niagara Dok. program Film: Divlji andjeli Emisija: Prelaz Polis Emisija: Mediterraneo Serija Polis Muzika Film: Ponoćni kauboj

BUDVA Muzički program 22:35


TVPROGRAM•45

UTORAK, 14. 6. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA PINK, Marjuča ili smrt, 11.03

CINEPLEXX PODGORICA Alisa iza ogledala 16:10 Angry Birds Film (sinh) 16:00 Čuvari Oza (sinh) 15:00, 16:45 Dobri momci 22:30 Igra novca 20:45, 22:40 Nindža kornjače: Izvan sjenke 15:30, 17:45, 20:00 Posjetioci 3: Revolucija 17:40, 22:00 Prizivanje zla 2 19:45, 22:00 Warcraft: Početak 15:15, 17:00, 18:15, 19:30, 21:30 X-men: Apokalipsa 18:45 Zbog tebe promjeniću prezime, opet 18:00, 22:20

Priča o petnaestogodišnjaku razapetom između dječjih igara i potrebe za tzv. seksualnom afirmacijom. U blizini njegove kuće u Splitu je javna kuća i dječaci skupljaju novac kako bi bar jedan od njih mogao da spava sa čuvenom prostitutkom Marjučom. Dobitnik je petnaestogodišnjak, ali, banalna atmosfera javne kuće i ponašanje same Marjuče, učiniće da ne doživi ono za čim je toliko žudio. Uz to, on ima i svoju tajnu, djevojku iz susjedstva, mnogo stariju od njega. Svake noći on kroz tanki zid osluškuje njene erotske doživljaje sa italijanskim podoficirom. Režija: Vanča Kljaković. Uloge: Neda Arnerić, Boris Dvornik, Borko Bebić. Žanr: Drama, Romansa. Trajanje: 94 min.

Prva, Putnik 57, 00:00 Passenger 57 (preveden kao Putnik 57) je američki akcioni film snimljen 1992. u režiji Kevina Hooksa. Protagonist je stručnjak za sigurnost (koga glumi Wesley Snipes) koji sticajem okolnosti na svoj novi posao leti u avionu koga otme teroristička banda, nastojeći osloboditi svog okrutnog vođu (koga glumi Bruce Payne). Usprkos loših kritika, koji su zamjerali preveliku sličnost sa filmom Umri muški, film je imao solidan komercijalni uspjeh i od Snipesa napravio punokrvnu akcionu zvijezdu koja može sama “nositi” holivudski film. Režija: Kevin Hooks. Uloge: Wesley Snipes, Bruce Payne, Tom Sizemore, Alex Datcher. Trajanje: 84 minuta.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS

10:00 12:00 12:30 12:45 14:05 15:00 16:10 17:00 17:42 18:25 19:00 19:30 20:50

HRT1

Tako stoje stvari Dnevnik Kulturni dnevnik HotelGrand, španska serija Mjesto zločina, američka serija Ovo je Srbija Pozorište u kući, TV serija Dnevnik RT Vojvodina Beogradska hronika Oko magazin Slagalica, kviz Dnevnik Fudbal EP: Portugal Island, prenos

10:50 11:20 12:00 12:15 12:25 13:12 14:01 14:50 15:44 17:00 18:17 19:00 21:06 23:33

ARENASPORT1

Mućke Jelovnici izgubljenog vremena Dnevnik 1 Sport Italijanska mlada Dr. Oz Mjesto koje zovem dom Velečasni Brown McLeodove kćeri Vijesti Odmori se, zaslužio si Dnevnik 2 U sjeni prošlosti,film Dnevnik 3

08:00 09:00 10:30 11:00 13:00 14:45

FOX

1.40 12.35 13.30 14.25 14.55 15.20 16.15 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 22.55 23.50

Serija: Milerovi Serija Serija: Advokat Simpsonovi Najsmješniji kućni video Serija Serija: Kasl Serija: Moderna porodica Simpsonovi Serija: Seks, droga i rokenrol Serija: Milerovi Serija Serija Serija: Crna lista Serija: Kasl

17:00 18:00 20:00 20:30 21:00 22:55 23:30

Auto-moto emisija Barcelona Laboral Game 5 Dnevnik Brazil - Srbija Meksiko Venecuela Season Review Part 1 Keepers Of The Streak Internacional Atletico-MG Studio Highlights Urugvaj - Jamajka Dnevnik Meksiko Venecuela

MTV Adria

11:00 12:10 13:20 13:30 14:40 15:00 15:30 16:20 17:10 18:20 18:40 19:00 19:50

Jukebox Rock Chart 3 From 1 Music Ridiculousness #320 Exit Music 10 Biggest Tracks Right Now 3 From 1 Catfish Ridiculousness 3 From 1 World Stage Naughty By Nature Yg Jelen Top 10 #109


46

ENIGMATIKA

UTORAK, 14. 6. 2016.

FOTO UBOD

Čišćenje Velikog kanala u Veneciji, 1956. godina

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Bijeli lav sa svoje dvije sestre

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2630

8 9

1

6 9 1 7 4 3 5 8 www.sudokukingdom.com 3

7 1

3 5

6 4

4

7

3

1

3

3

9

2 4

5 4 3

1

2

3

5

8

2

9

6

1

4

7

7

2

4

5

1

8

9

3

6

1

8

5

6

7

2

4

9

3

9

6

2

8

3

4

7

1

5

4

3

7

1

5

9

2

6

8

2

4 1

9 Puzzle 3 8 solution: 5 6 7 6 4 2 7 3 5

1

8 5

7

3

4

9

6

1

8

2

9

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2631

2

8 9 3

8

5

3

9

1

6

2

7

4

1

9

4

2

5

7

6

3

8

6

2

7

4

8

3

9

5

1

5

1

8

3

4

9

7

2

6

9

4

2

6

7

1

5

8

3

3

7

6

8

2

5

1

4

9

4

3

9

7

6

2

8

1

5

7

6

1

5

3

8

4

9

2

2

8

5

1

9

4

3

6

7

2013-12-26

9

7

3 7

8

1

1

5

2

7

5

6

6

2

9

9 6

8

Medium level

9

Sudoku puzzle No. 3118 2015-04-27

2

7

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3117 2015-04-26

2013-12-25

7

8

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2

1 9

3

9 4

3 3

5

7


UTORAK, 14. 6. 2016.

Word Search Puzzle #B865XE

I

Y

T

I

L

I

R

I

V

T

R

A

M

S

E

M

A

G

N

E

T

I

D

I

E

S

E

E

C

A

R

V

E

S

L

A

R

I

M

D

A

D

U

N

D

E

R

S

T

A

N

D

A

B

L

E

R

I

Y

D

D

E

Z

S

G

K

K

F

S

C

P

P

R

E

E

N

E

V

L

D

E

N

O

M

S

U

O

U

G

L

Q

J

U

E

E

D

O

F

D

L

L

S

G

U

I

M

T

T

E

R

C

M

L

A

G

N

I

F

B

X

T

S

B

K

O

O

E

T

H

E

R

E

O

N

E

I

S

R

S

P

W

I

T

H

D

R

A

W

D

O

Z

O

N

E

N

O

M

E

L

A

N

R

U

H

C

S

R

D

G

N

I

S

U

C

X

E

X

Y

I

E

L

D

T

S

A

T

S

E

I

F

O

L

K

S

Y

G

ADMIRALS CAREFULNESS Admirals CARVES Carefulness CEDES CHURN Carves CODES Cedes DROSS DUMBED Churn ENSUED Codes EXCUSING EXILED Dross FIESTAS Dumbed FOLKSY

REMAKE RIGGED Veneer ROSES KEELS GloryLEEKS Quiet SMART Virility LEMON Glutted Remake SPRUCE Welds TANKED MAGNET KeelsMANIPULATIONS Rigged TENSE Withdraw THEREON Yield MEALS Leeks Roses TIDIES MOPED Lemon Smart UNDERSTANDABLE MORBID OZONE Magnet Spruce VENEER VIRILITY PORED Manipulations Tanked WELDS QUIET GLORY

GLUTTED Folksy

Pored

Ensued

Meals

Tense

Excusing

Moped

Thereon

Exiled

Morbid

Fiestas

Ozone

47

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Stalo vam je da odložite susret sa osobom, koja od vas očekuje konkretne odgovore ili određeni ustupak u poslovnoj saradnji. Djelujete uznemireno zbog različitih dilema, ali partner ima dobru ideju i ume da vas oraspoloži.

BIK U susretu sa saradnicima budite dovoljno promišljeni i praktični, svoje znanje i energiju usmjerite prema nekim korisnim ciljevima. Nema razloga da se ponašate suviše strogo prema bliskoj osobi, prihvatite riječi izvinjenja.

BLIZANCI Obratite pažnju na različite informacije koje mogu da vam olakšaju radne obaveze. Ugledajte se na uspješne saradnike i primijenite sličan princip poslovanja. Uvijek postoji neko ko može da vam pruži korisnu informaciju.

RAK Učinili ste sve što je u vašoj moći, ali ne možete da promijenite trenutni poredak na poslovnoj sceni. Budite dosljedni u svojim namjerama i nemojte potiskivati intuiciju.

VAGA Izbjegavajte osobu koja unosi dodatnu nervozu ili negativno raspoloženje u vaše okruženje. Ukoliko vam je stalo da pridobijete nečije povjerenje, morate djelovati prisebno i u skladu sa utvrđenim pravilima.

ŠKORPIJA Obratite pažnju na različite informacije koje ukazuju na neko praktično i korisno rješenje. Važno je da sačuvate povjerenje u određene saradnike i da prihvatite neke savremenije ideje u poslovanju.

STRIJELAC Nečije odgovore možete tumačiti na različite načine, ali na kraju ostajete uskraćeni za osnovne uslove koji su vam neophodni. Nema razloga da se ponašate previše susretljivo prema saradnicima koji ignorišu vaše prisustvo ili molbu.

JARAC Dok vi uporno taktizirate i smišljate zaobilazna rješenja, neko drugi djeluje veoma efikasno i niže pozitivne rezultate. Poslovni gubitak ilustruje različite probleme koji postoje među saradnicima.

REBUS Tidies

Understandable

Copyright © Puzzle Baron February 10, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

LAV Ukoliko vam se ne dopada nečije ultimativno ponašanje, onda pažljivije birajte riječi koje koristite u svom nastupu ili u susretu sa saradnicima. Diplomatska nota postaje neizbježna, naročito kada za to postoji dobar poslovni interes.

DJEVICA Nemojte potiskivati svoju intuiciju, sjajno umijete da predvidite tok događaja i mogući rasplet na poslovnoj sceni. Postoje situacije kada je teško objasniti pravi uzrok ili posljedicu.

Rješenje iz prethodnog broja: Medijatori balansiraju

VODOLIJA Vaš poslovno-finansijski uspjeh proizilazi iz dobro osmišljenih planova i preciznih poteza. Ništa nije slučajno, stoga budite uporni u svojim namjerama pred poslovnim partnerima.

RIBE Imate osjećaj da vam nedostaju pouzdane informacije ili da vam iznenada izmiče dobra poslovna prilika. Zbog otežavajućih okolnosti u kojima se nalazite, ne možete da prikrijete svoje razočaranje u određene saradnike.


48

UTORAK, 14. 6. 2016.

Foto:Hrvatski rukometni savez

SPORT

FENER ZA KRUNU RAZBIO EFES Kakav način da postanete šampioni Turske! Košarkaški Fenerbahčea razbili su Anadolu Efes u 6. utakmici finalne serije sa 91:70 i tako se sa 4:2 u seriji dokopali titule, prve poslije sezone 2013/14. O dominaciji Fenera u šestom meču najbolje govori podatak da je u jednom trenutku imao i nevjerovatnih plus 40 prednosti. Luiđi Datome je bio najefikasniji sa 20 poena, Bogdan Bogdanović je dao 16, a Slukas i Judo po 13. K.B.

7

PUTA JE FENERBAHČE BIO ŠAMPION TURSKE

TIP 1 DANA

Lavovi se još nisu predali: Stefan Čavor

STEFAN ČAVOR NAKON ª MINUS 7º U MOSKVI, A PRED REVANŠ SA RUSIMA U BARU

NIŠTA JOŠ NIJE GOTOVO

Pozorišna atmosfera dvorane Krilatskoje u Moskvi kao da je uspavala lavove u posljednjem minutu okršaja sa Rusima. Zbog tih 60 sekundi (naši imali napad za minus četiri, na kraju izgubili 29:22) Svjetsko prvenstvo sada izgleda veoma daleko... Velikih “minus sedam” iz prijestonice Rusije Crna Gora će morati da “istopi” sjutra u Baru. Da li je sve gotovo ili će momci Ljubomira Obradovića uspjeti kao mnogo puta do sada da nadmaše sebe...

1

kvota 1,60

“Bilo je dobrih i loših stvari u Moskvi, uvijek smo bili nekako blizu, da bismo na kraju, ipak, dozvolili protivniku da napravi veliku razliku”, podsjetio je jedan naših najboljih igrača u prvom meču baraža Ste-

BALKANSKO PRVENSTVO ZA JUNIORE

Lazar Ćupić je novi vicešampion Balkana

Balkansko džudo prvenstvo za juniore održano u Bihaću donijelo je Crnoj Gori još jednu medlju. Lazar Ćupić, član Džudo kluba Milenijum,

Portugal - Island

Njihova prednost jeste velika, ali još nije sve gotovo. Borićemo se dok god postoji šansa za plasman na Svjetsko prvenstvo u Francuskoj

DRUGA DVA ČLANA “MILENIJUMA” HANA KRIJEŠTORAC I PAVLE DEJANOVIĆ OSVOJILI SU PETO MJESTO.

novi je vicešampion Balkana u kategoriji do 90 kilograma. Nakon što je bez problema odradio borbe sa predstavnicima Turske, Rumunije i Bosne i Hercegovine, Lazar je u borbi za zlato poražen od rivala iz Srbije. Druga dva člana “Milenijuma” Hana Kriještorac i Pavle Dejanović osvojili su peto mjesto. K.B.

fan Čavor. Ono što je bilo jasno na parketu Krilatskoje arene bez obzira na ubjedljivu pobjedu domaćina jeste da je Rusija daleko od nekadašnje klase... “Vidjeli smo da možemo da igramo sa Rusijom, ali nismo to radili na željenom nivou svih 60 minuta”, istakao je desni bek Crne Gore. “Siguran sam da možemo bolje i da ćemo pred našim navijačima u Baru to pokazati”. Šta treba Crna Gora da promijeni u svojoj igri ukoliko želi plasman u Francusku narednog januara?

“Prije svega da zaustavimo njihove bekove koji su bili razigrani u Moskvi. Mislim da je ključ u odbrani. Jedino ona može da nas vrati u igru za plasman na Svjetsko prvenstvo”, objasnio je Čavor. Koliko je realno da Crna Gora može “okrenuti” veliku prednost Rusije? “Njihova prednost jeste velika, ali još nije sve gotovo. Borićemo se dok god postoji šansa za plasman na Svjetsko prvenstvo u Francuskoj”, zaključio je Čavor. Revanš u Baru na programu je sjutra od 18 sati. K.B.


UTORAK, 14. 6. 2016.

49

SPORT

VATERANI JADRANA SJAJNI UPRKOS TEŠKIM USLOVIMA

Foto:hercegnovi.cool

Šampioni iz Novog samo žele da treniraju Fokus na Njemačku i Španiju: Slobodan Boškan

CRNOGORSKI ODBOJKAŠI OTPUTOVALI NA PRVI TURNIR SVJETSKE LIGE

U Meksiku se misli na Evropsko prvenstvo Dvorana koja se nalazi u sklopu fudbalskog stadiona (Olimpiko Univerzitario) sa kojeg su Maradona i Argentinci 1986. krenuli u osvajanje svijeta biće mjesto na kojem će naši odbojkaši otvoriti ovogodišnju kampanju Svjetske lige. Momci Slobodana Boškana juče su otputovali za Meksiko Siti, gdje ih očekuju dueli sa domaćinon, Njemačkom i Španijom. Za Crnu Goru posebno će biti važni dueli sa selekcijama sa Starog kontinenta pošto se sa njima nalazi i kvalifikacionoj grupi za Evropsko prvenstvo. “Da, prije svega ove utakmice ćemo iskoristiti da dođemo do bitnih informacija vezanih

za Njemačku i Španiju pred start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Želimo da vidimo koji je njihov kvalitet”, kratko je pred put u Meksiko istakao naš selektor Boškan. Prvi meč na turniru Crna Gora igra u petak od 23 sata po našem vremenu protiv Njemačke. K.B.

SLOBODAN BOŠKAN Prije svega ove utakmice ćemo iskoristiti da dođemo do bitnih informacija vezanih za Njemačku i Španiju pred start kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

Veterani Jadrana Makarska je prethodnog vikenda uživala u sjajnom vaterpolu, stari majstori odigrali su još jedan međunardni turnir, a trofej je ponovo završio u rukama veterana Jadrana. Tim iz Herceg Novog u finalu je bio bolji od domaćina Galeba sa 8:5, a da u borbi za pehar nije bilo drame govori i rezultat koji je bio na dva minuta prije kraja - 8:3. Odbrana titule na ovom turniru bila je prilika da se još jednom skrene pažnja na odnos Herceg Novog prema svojim veteranima.

SPORTSKI EKRAN RTCG 1 21:00

15:45 Fudbal: Portugal - Island

RTCG 2 18:00

SK 1 CG 12:00 13:30

WTA Birmingem, Hale ATP Kvins, Hale, Birmingem

SK 2 12:00 13:30

WTA Birmingem, Hale ATP Kvins, Hale, Birmingem

Fudbal: Gvangžou - Tianđin

ATP Kvins, Hale, Birmingem

ARENA SPORT 1 02:00 04:00

Fudbal: Čile - Panama Fudbal: Argentina - Bolivija

ARENA SPORT 2 01:00

SK 3 13:35

SK 4 13:30

Fudbal: Austrija - Mađarska

Biciklizam: Tour de Svis

MLB: Čikago - Vašington

EUROSPORT 1 16:30 19:15

Konjičke trke: Velika Britanija Atletika: Miting Lucern

VASO SUBOTIĆ: Ovom prilikom se i obraćamo svim strukturama u gradu da nam izađu u susret i dozvole da redovno treniramo

“Ni sami nismo vjerovali da možemo ovako dobro da odigramo, jer od februara nismo mogli da treniramo zbog nemogućnosti dobijanja termina na bazenima u Herceg Novom”, istakao je za

portal “hercegnovi.cool” Vaso Subotić, predsjednik kluba Jadran Veterani. “Ovom prilikom se i obraćamo svim strukturama u gradu da nam izađu u susret i dozvole da redovno treniramo - dva ili tri sata sedmično po pola bazena - jer tražimo mnogo manje nego što naši suparnici imaju u svojim gradovima”. Na turniru u Makarskoj, učestvovalo je šest ekipa. Pored Jadrana i Galeba još i Vučko iz Sarajeva, Gusar iz Omiša, Incel iz Banjaluke i H2O Polo Pještjani iz Slovačke. K.B.


50

SPORT

UTORAK, 14. 6. 2016.

Pol i Morgan ponos SAD Sjedinjene Američke Države su se na Olimpijskim igrama u Atini 2004. godine ponosile rezultatima braće Pola i Morgana Hama, zvijezda gimnastike. Pol je osvojio zlato u najcjenjenijoj disciplini, višeboju. Takođe je osvojio i srebro u timskoj konkurenciji i na vratilu. Nažalost, zbog povreda nije mogao do uspjeha na Igrama u Pekingu 2008. godine. Morgan je takođe stigao do medalje u Atini, srebra u timskoj konkurenciji. Interesantno, braća iz američke države Viskonsin su zbog sličnih povreda preskočili buduća velika takmičenja.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

Leila, Lina i Lili

ESTONSKE TROJKE U

⌦ Miloš Antić

V

ijest da će sestre Leila, Lina i Lili Luik iz Estonije biti prve trojke koje će nastupiti na Olimpijskim igrama, odjeknula je početkom juna. U Riju će biti ponos male baltičke nacije i to u kraljevskoj disciplini – atletskom maratonu. Sestre sada imaju 30 godina, a nijesu se ni rekreativno bavile trčanjem prije samo šest godina! Već nakon dvije godine aktivnog bavljenja sportom uvidjele su da sa uspjehom mogu da se nadmeću na međunarodnim takmičenjima. Olimpijska viza stigla je kao nagrada velikog odricanja, za svaku od njih tri, pa će na startu maratonske trke u Rio de Žaneiru biti uz našu Slađanu Perunović. Neće biti među favoritima za medalje. Leila, prvorođena među trojkama, ima za 14 minuta sporije vrijeme od onog

kojim je Etiopljanka Tiki Gelena postavila olimpijski rekord. Interesantno, najbolja vremena sestara Luik kreću se u rangu od tri minuta. To i nije toliko bitno - u domovini su prave sportske heroine.

■ PONOS SLOVAČKE Blizanci već imaju velike šampione. Zajednički tri olimpijska zlata, u kajak-kanuu u dvosjedu, osvojili su slovačka braća Pavol i Peter Hohšorner. Bili su najbolji u Sidneju 2000, Atini 2004. i Pekingu 2008. godine, osvojili su

Slovacima Pavolu i Peteru Hohšorneru Igre u Riju biće pete uzastopne na kojima će se takmičiti i po tome su jedinstveni u svijetu blizanacaolimpijaca. U kajak-kanuu dvosjedu osvojili su tri zlata i jednu bronzu

bronzu u Londonu 2012. godine. U Rio de Žaneiru ove godine postaće prvi blizanci sa pet olimpijskih nastupa. Interesantan je primjer švedskih blizanaca Vilhelma i Erika Karlberga. Vilhelm se takmičio u streljaštvu 1906, 1908, 1912. i 1924. godine. Erik je takođe zabilježio nastupe u streljaštvu na četiri najveće sportske smo-

HEROJI IZ SARAJEVA Primjeri sa Zimskih olimpijskih igara mnogo su brojniji, a najpoznatiji blizanci svakako su oni sa Zimskih igara u Sarajevu 1984. godine. Radi se o slavnim američkim skijašima Filu i Stivenu Mareu. Fil je u čuvenoj tr-

ci osvojio zlato, a Stiven srebro. Njihova sportska zvijezda ubrzo se nakon Sarajeva ugasila, ali taj bljesak sijaće vječno.


51

SPORT

Foto:

UTORAK, 14. 6. 2016.

JOŠ 52 DANA

200 parova blizanaca nastupalo je na Olimpijskim igrama, 188 je nastupalo na istim Igrama. Po statistici MOK-a, na istim Igrama radilo se o 127 nastupa braće, a 53 puta su se na Olimpijskim igrama pojavile sestre bliznakinje. Samo osam puta do sada desilo se da na Olimpijskim igrama nastupe brat i sestra blizanci.

RIJU TRČE ZA ANALE tre. Međutim, Erik Karlberg je 1908. nastupio i u mačevanju, a na Igrama 1912. godine u svom Stokholmu i u modernom pentatlonu. Bilo je i primjera da blizanci nastupe na istim Igrama, ali u dresu različitih reprezentacija. Tako je Stiv Tikal na Zimskim igrama 1960. godine nastupio za Austriju u hokeju na ledu, a brat blizanac Francišek Tikal za Čehoslovačku.

■ BRAĆA

BRAJAN

Najslavniji teniski dubl, po mnogima u istoriji su američka braća Bob i Majk Brajan. Brajan Osvojili su bronzu na Igrama u Pekingu 2008. godine, a četiri go-

4

para blizanaca nastupalo je četiri puta na Olimpijskim igrama. Devet parova imaju po tri nastupa, dok dva nastupa imaju 43 para, a jedan nastup 132 para blizanaca. Radi se o statistici i za ljetnje i za Zimske olimpijske igre.

dine kasnije na vimbldonskom terenu u Londonu dočekali zlato. Interesantno, u oba ključna meča rival im je bio Francuz Mikael Ljodra. Još jedan primjer, i to prilično poznat, braće blizanaca koji su nastupili na Olimpijskim igrama pod različitim zastavama je bokserski par Molina. Oskar je nastupio pod meksičkom zastavom u Pekingu 2008. u velter kategoriji, dok je Havijer pod zastavom Sjedinjenih Američkih Država u istoj kategoriji ostvario dobar plasman. Poznat je i primjer olimpijske šampionke koja je tokom Igara bila trudna i rodila blizance. Voneta Flauers je prva tamnoputa šampionka Zimskih olimpijskih igara, iz Solt Lejk Sitija 2002. godine. Osvojila je zlato u bobu-dvo-

Ponosni tata iz Pekinga Interesantno da je najslavniji teniski dubl, blizance Majka i Boba Brajana, na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine pobijedio otac bliznakinja. Naravno, radi se o Rodžeru Federeru, najslavnijem gren slem šampionu, koji je te 2008. u dublu sa Stanislasom Vavrinkom osvojio olimpijsko zlato. sjedu. Samo četiri mjeseca nakon Igara rodila je sinove, a četiri godine kasnije u Torinu ponovo je nastupila i osvojila šesto mjesto.


52

SPORT

UTORAK, 14. 6. 2016.

XV EVROPSKO

FRANCUSKA (10 JUVENTUS GRUPA D, 1. KOLO: ŠPANIJA U FINIŠU OTVORILA ČEŠKU 1:0 I STIGLA DO TRI BODA

Pjanić potpisao

Pike i De Hea čuvaju šampiona

Pjanić Zvanično je - Miralem Pjanić je novi igrač Juventusa! Sada već bivši vezista Rome je potpisao ugovor sa “Starom damom” vrijedan 32 miliona eura. Reprezentativac Bosne i Hercegovine je juče ujutro prošao ljekarske preglede, a onda stavio paraf na pet godina ugovora. Pjanić je proveo pet godina u dresu “vučice”, a u Rim je stigao za 11 miliona eura iz Liona. Od njega se očekuje da bude nosilac igre šampiona Italije. U.R.

TRAGEDIJA

Poginuo navijač Sjeverne Irske Poslije poraza od Poljske (1:0), za Sjevernu Irsku dolaze još tužnije vijesti. U noći između nedjelje i ponedjeljka preminuo je navijač Daren Rodžers. Ovaj 25-godišnjak je bio u alkoholisanom stanju kada je pao sa visine od osam metara na jednu od kamenih plaža u Nici. Inače, preminuli Rodžers je bio fudbaler amaterskog kluba iz Sjeverne Irske po imenu Balejmena. “Istražitelji su gotovo sigurno da se radi o nesrećnom slučaju”, rekao je portparol policije Nice. Inače, ovo je prvi navijač koji je preminuo u Francuskoj, a kao što je poznato prva tri dana su obilježile masovne tuče tifoza ispred i na stadionu. U.R.

Bezbroj pasova, mnogo šansi, sijaset dobrih situacija, ogromni posjed, kontrolisanje igre, ali rezultata nije bilo... Mučila se i mučila Španija, iskusnom Visenteu del Boskeu su se znojili dlanovi nakon svake promašene šanse njegovih izabranika, ili fenomenalne bravure Petera Čeha. Ali, u 87. minutu odahnuo je evropski šampion! Proradila je veza Barselone! Magični Andres Injesta je bukvalno pogodio u glavu Đerara Pikea! Španija je srušila žilavu Češku (1:0) u svom premijernom meču na Euru 2016. godine! “Imao sam sreće što sam postigao gol, mogao je to da bude neko drugi. Međutim, najvažnija je pobjeda na startu turnira. Bila je to fenomenalna lopta Injeste”, pohvalio je štoper Barselone svog klupskog kolegu. I, pored svega Češka na kraju ostaje da žali! Nije samo Pike heroj aktuelnog

ŠPANIJA

ČEŠKA

1 0

Pike 87’

De Hea Huanfran Ramos (K) Pike Alba Buskets Injesta Fabregas (od 70. Alkantara) Silva Nolito (od 82. Pedro) Morata (od 62. Aduric) Selektor: Visente del Boske

Čeh Kaderžabek Sivok Hubnik Limberski Plašil Darida Gebre Selasije (od 86. Šural) Rosicki (K) (od 88. Pavelka) Krejči Necid (od 75. Lafata) Selektor: Pavel Vrba

TULUZ - Stadion: Municipal. Gledalaca: 29.400. Sudija: Simon Marčiniak (Poljska). Pomoćnici: Pavel Sokolnicki (Poljska), Tomas Listikievič (Poljska).

prvaka “starog kontineta”, Španci su veliko hvala dužni i Davidu de Hei, čovjeku kojeg su nedavno “oprali” u

medijima, zbog navodnog seks skandala iz 2012. godine. Čuvar mreže Mančester junajteda je bio fenomenalno postavljen kada je Vladimir Darida u 92. minutu uputio bombu ka njegovom golu... “Mnogo smo željeli pobjedu. Nije bilo lako, pogotovo pri samom kraju, kada je protivnik imao sjajnu šansu”, dodao je Pike. Zaista bi bilo razočaravajuće da Španci nijesu došli do pobjede. Sve je funkcionisalo fenomenalno u mašini “furije”, kojoj je samo nedostajalo pravo rješenje u posljednjih 20ak metara gdje je se često suprostavljao pomenuti Čeh, ali mnogo su promašivali Alvaro Morata i društvo... “Očekivali smo ovakav meč, jer smo bili svjesni snage protivnika. Na kraju, izgubili smo veoma tužno. Bili smo pod pritiskom tokom cijelog meča, dali smo sve od sebe, ali ovakav rival kažnjava svaku grešku”, poručio je Čeh. U.R.

9 PUTA JE ŠPANIJA SAČUVALA MREŽU NA POSLJEDNJIH 10 UTAKMICA EVROPSKOG PRVENSTVA. DA LI STE ZNALI? Da je Tomaš Rosicki najstariji i najmlađi igrač koji je igrao za Češku na Euru. Debitovao je sa 19 godine, a juče je igrao u svojoj u 35. godini


53

SPORT

UTORAK, 14. 6. 2016.

O PRVENSTVO

0. JUN - 10. JUL) GRUPA E, 1. KOLO ITALIJANI U LIONU ODRADILI NEISKUSNE BELGIJANCE

Tako to rade azuri!

Italijani, navodno, nikad slabiji, Belgijanci, navodno, nikad jači! A, na kraju - 2:0 pobjeda “azura”! I, to glatka, s obzirom da su još uvijek neiskusni “crveni đavoli” samo u posljednjih deset minuta ozbiljno prijetili, mada to je bilo više na silu, nego nešto ozbiljnije... Mnogi su očekivali totalni katanaćo, bunker Italijana i čekanje šansi iz kontre, ili polu-kontre, ali naprotiv - iza-

“Kada igrate ovako kompaktno, onda možete da uradite velike stvari. Timski duh je bio na nivou, tim je odradio sjajan posao. Bila je to odlična utakmica koju smo odradili na pravi način”, rekao je selektor Italije Konte, nakon pobjede nad Belgijom.

BELGIJA

ITALIJA

0 2

branici Antonija Kontea su kontrolisali situaciju i stigli do velika tri boda. Prvo je Leonardo Bonući fenomenalnom loptom pocijepao tanku odbranu Belgije, a sve je to iskoristio as Bolonje, Emanuele Đakerini koji je potpisao svoj četvrti gol u dresu Italije. Mogli su “azuri” i do veće prednosti, ali Gracijano Pele u dva navrata nije mogao

da pronađe rješenje za odlične bravure Tiboa Kurtoe. Ipak, napadač Sautemptona je zaslužio gol i postigao ga je u 93. minutu - sinoć blistavi Antonio Kandreva mu je “spakovao” loptu na volej kojem je Pele pocijepao mrežu i rasturio “crvene đavole”... “Azuri” su iz Liona poslali jasnu poruku, koju većina možda i zna - nikad ne otpisujte Italijane! U.R.

Kurtoa Ciman (od 76. Karasko) Aldervirled Vermalen Vertongen Vicel Naingolan (od 62. Mertens) Felaini De Brujne Azar Lukaku (od 73. Origi) Selektor: Mark Vilmots

Đakerini 32’, Pele 93’ Bufon Barzalji Kjelini Bonući De Rosi (od 78. Mota) Parolo (od 58. De Šiljo) Darmijan Đakerini Kandreva Eder (od 75. Imobile) Pele Trener: Antonio Konte

SEN DENI - Stadion: Lumires. Gledalaca: 55.408. Sudija: Mark Klatenburg (Engleska). Pomoćnici: Sajmon Bek (Engleska), Džejk Kolin (Engleska).

DA LI STE ZNALI? Da su po prvi put u istoriji Evropskih prvenstava šampion (Španija) i vicešampion (Italija) otvorili takmičenje pobjedom.

GRUPA E, 1. KOLO REPUBLIKA IRSKA I ŠVEDSKA PODIJELILI BODOVE 1:1

R. IRSKA

ŠVEDSKA

1 1

Hulahan 48’

Klark (a.g.) 71’

Rendolf Kolmen O’Šea Klark Brejdi Vilan Mekarti (od 85. Mekgidi) Hendrik Hulahan (od 78. Kin) Volters (od 64. Meklin) Long

Isakson Lustig (od 45. Johanson) Lindelof Grankvist Olson Levicki (od 86. Ekdal) Kalstrom Larson Forsberg Berg (od 59. Guideti) Ibrahimović

Selektor: Martin O’Nil

Selektor: Erik Hamren

SEN DENI - Stadion: Stad de Frans. Gledalaca: 73.419. Sudija: Milorad Mažić (Srbija). Pomoćnici: Milovan Ristić (Srbija), Dalibor Đurđević (Srbija).

Ratnički iks u paklenoj utakmici Puno tempa, majstorija i sjajnog navijanja - na kraju, Republika Irska - Švedska 1:1! Moglo je da bude i drugačije, s obzirom da su Irci dominirali tokom prvih 45 minuta. Zelena rijeka navijača koja je “potopila” tribine u Sen Deniju je uzdisala nakon udaraca Džefa Hendrika. Vezista Derbija je uputio dvije bombe ka Andreasu Isaksonu. Golman Švedske je jednu ukrotio, ali za drugu nije imao rješenje - spasila ga je prečka! “Ovo je dobar bod. Pokazali smo da možemo i optimistični smo. Treba da budemo ponosni”, rekao je strijelac za Irsku Ves Hulahan. Zlatan Ibrahimović u drugovi su se “tražili” u prvom poluvremenu, ali skandinav-

Švedska tokom cijelog meča nije uspjela da uputi niti jedan udarac u ovkir gola Republike Irske. To se prvi put dogodilo nakon Eura 1980. godine

Klark postiže auto-gol u Sen Deniju ski bogovi su im bili naklonjeni kod šansi Iraca... A, onda 48. minut i erupcija! Šejmus Kolmen je odradio slalom i poslužio Hulhahana koji je sjajnim udarcem matirao Isaksona. Šveđanima je trebalo da ih

neko “ošamari”, pa da krenu sa igrom... “Mnogo smo bolji bili u nastavku. Trudimo se i siguran sam da ćemo podići nivo igre. Nijesmo izgubili i to je pozitivno sa ovog meča”, rekao je Ibrahimović.

Golman Irske Daren Rendolf je sjajno reagovao kada je Klark umalo postigao auto-gol, ali štoper Aston Vile sigurno neće pamtiti jučerašnji dan, jer je u 71. minutu bio tragičar. Ibrahimović je uputio oštru loptu, a Klark nespretno reagovao i omogućio izjednačenje Skandinavcima...U.R.


54

SPORT

UTORAK, 14. 6. 2016.

XV EVROPSKO PRVENSTVO

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) GRUPA F, 1. KOLO FAVORIT PORTUGAL ILI BORBENI ISLAND

Portugal (ni)je CR7 Ima dobitnu formulu: Marsel Koler

GRUPA F, 1. KOLO STARI RIVALI U KLINČU

Ko je motivisaniji? Ako ste pratili Crnu Goru u kvalifikacijama za EURO 2016, onda ste dobro zapazili Austriju - simpatičnu selekciju Marsela Kolera koji na raspolaganju ima odlične igrače koji po navici bolje igraju za reprezentaciju, nego za klubove. Sa druge strane - Mađarska - družina koja se poslije 44 godine konačno dokopala velikog takmičenja... “Baš zbog toga što su na Evropskom prvenstvu poslije duže vremena, biće veoma motivisani”, ispalio je selektor Austrije, koji poštuje “laku konjicu”... “Ali ne brinite, moja selekcija ima želju do neba. Moramo već na startu da odradimo odličan posao. Gledajući sa strane, grupa nam nije teška, zato bi pobjedom protiv Mađarske već uradili veliki posao”, jasan je Koler, čija se ekipa prvi put plasirala na EP (2008. su igrali kao domaćini).

137 PUTA KROZ ISTORIJU SU SE SASTALI AUSTRIJA I MAĐARSKA “LAKA KONJICA” JE OSTVARILA 66 POBJEDA, AUSTRIJANCI SU SLAVILI NA 40 UTAKMICA, DOK JE 31 PUT ISPISAN NERIJEŠEN REZULTAT

AUSTRIJA

MAĐARSKA

18.00h Almer Klejn Dragović Hintereger Fuks (K) Baumgartlinger Alaba Junuzović Harnik Arnautović Janko Selektor: Marsel Koler

Kiralji Fiola Lang Guzmič Kadar Nađi Gera Džudžak (K) Klejnhejsler Lovrenčič Šalaj Selektor: Bernd Štork

BORDO - Stadion: Matmut Atlantik. Kapacitet: 42.115. Sudija: Klemen Turpin (Francuska). Pomoćnici: Frederik Cano (Francuska), Nikola Dano (Francuska).

Mađarskoj je veliki rezultat donio Njemac Bernd Štork, a germanska upornost u tom čovjeku neće dozvoliti legendarnom golmanu u sivoj trenerci Gaboru Kiraljiju (Gabor je najstariji igrač na EP sa 40 godina) i drugovima da se opuštaju... “Veoma smo srećni što smo na turniru, uživamo u svakom danu, a posebno u danu koji donosi utakmicu. Radujemo se tome, ali to ne znači da ćemo se posustati pred Austrijom. Borićemo se”, obećao je Štork. B.T.

Dok cijela Evropa gleda u Kristijana Ronalda, selektor Portugala Fernando Santoš tipuje na - kolektiv Favorit ili debitant? Fudbalska nacija ili dojučerašnji Liliputanci? Superstar kome su svi podređeni ili kolektiv? Portugal ili Island? Znaćemo na zatvaranju 1. kola 15. šampionata Evrope... Jasno je da će svijetla fudbalskog svijeta biti uperena u Kristijana Ronalda... “To je normalna stvar. Uvijek se obraća pažnja na igrača koji je poseban, a Kristijano je jedan od najboljih na planeti. Uradićemo sve da zaustavimo Ronalda, ali ne igramo samo protiv njega, već protiv cijelog Portugala”, rekao je iskusni selektor “ribara” Lars Lagerbek, koji je sa Švedskom učestvovao na tri EP (2000, 2004, 2008). Dok Stari kontinent priča o zvijezdi Reala iz Madrida, selektor “selesaa” Fernando Santoš tipuje na - cijeli tim... “Prvo, grupa nam uopšte nije laka. Drugo, vjerujem da svi zajedno do-

PORTUGAL

ISLAND

21.00h Patrisio Sedrik Pepe Karvaljo Gereiro Pereira Mario Mutinjo Gomeš Nani Ronaldo (K) Selektor: Fernando Santoš

Haldorson Sevarson Arnason R. Sigurdson Skulason Gunarson (K) G. Sigurdson Gudmundson Bjarnason Bodvarson Sigtorson Selektor: Lars Lagerbek

SENT ETJEN - Stadion: Žofri Gišar. Kapacitet: 42.000. Sudija. Kunejt Čakir (Turska). Pomoćnici: Bahatin Duran (Turska), Tarik Ongun (Turska).

DA LI STE ZNALI? Portugal i Island su se sastali u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2012. - “selesao” je slavio oba puta rezultatima 5:3 i 3:1

LARS LAGERBEK: UVIJEK SE OBRAĆA PAŽNJA NA IGRAČA KOJI JE POSEBAN, A KRISTIJANO JE JEDAN OD NAJBOLJIH NA PLANETI bro radimo posao, dobar smo kolektiv”, odbija trener koji voli zatvoreniji fudbal da priča o Ronaldu, pa se okrenuo Islandu... “Napredovali su enormno u posljednjih nekoliko godina. Ako neko eliminiše Holandiju, onda ne možete da kažete da je to - lak rival. Imaju potencijal, zaslužuju poštovanje, ali nas zanima samo da dobro otvorimo prvenstvo”, jasan je selektor Santoš, koji je sa Grčkom igrao na prethodnom šampionatu Evrope 2012. godine. Od “selesaa” očekujemo velike stvari, ali mogu li “ribari” da nastave sa iznenađenjima koja f a s c i n i ra j u p l a n e t u . . . B.T.


UTORAK, 14. 6. 2016.

SPORT

55

REPREZENTATIVNI VEZISTA ALEKSANDAR ŠĆEKIĆ POTPISAO TROGODIŠNJI UGOVOR SA GENČLERBIRLIGIJEM

Došao sam u veliki klub Zvali su ga hrvatski Split i grčki Levadijakos, ali je reprezentatvni vezista čekao nešto bolje - i nije se pokajao - Aleksandar Šćekić je dogovorio saradnju sa turskim Genčlerbirligijem! Učenik Berana koji je nosio dresove Lovćena, Jedinstva i Bokelja koji ga je totalno afirmisao je sa «crveno - crnima» iz Ankare potpisao trogodišnji ugovor, a dvostruki šampion Turske (1941, 1946) u reprezentativcu Crne Gore vidi startera i idealnu zamjenu za povremenog reprezentativca Srbije Radosava Petrovića koji je ostavio trag igravši

Koferi za Tursku su spremni: Aleksandar Šćekić će odmoriti 10 dana, a onda će se pojaviti na prozivci u novom klubu

Tri plava potpisa nju, a uprava se nada da će njihovim stopama krenuti i ostali igrači kojima je istekao ugovor, a to su Risto Radunović, Miloš Raišković, Nikola Vukčević, Marko Burzanović... B.T.

Jednom u 100 godina: Ispao čuveni Brazil

PETROVAC VRATIO KREATIVNOG VEZISTU

Kacić pod Malim brdom Mornar je ispao iz lige, a to je iskoristio Petrovac - “nebeskoplavi” su pod Malo brdo vratili kreativnog vezistu Benjamina Kacića. Vezista koji ima 24 godine je nosio dres Petrovca tokom dvije sezone (2013/14, 2014/15), a za to vrijeme je na 37 utakmica postigao šest golova.

Dunga

KOPA AMERIKA

Mijatović

Pošto je i prošle sezone imao dobru godinu (31 meč, četiri gola u dresu Mornara), “nebeskoplavi” koje bi uskoro trebalo da preuzme Aleksandar Nedović, odlučili su da im je potreban kako bi sezona 2016/17. bila uspješnija od prethodne kada su igrali baraž... B.T.

Kada kažete fudbal, odmah pomislite na Brazil. Na majstore koji godinama dolaze iz te zemlje, sjećate se genijalaca koji su vas opijali... Ali to je neki romantični Brazil, a “karioke” koje vodi Karlos Dunga su - propast! Brazil je na 100. Kopa Americi ispao već u grupi, pa su se tako iz voza B u četvrtfinale Kope plasirali Peru i Ekvador... I upravo je Peru eliminisao Brazilce u utakmici “biti ili ne biti” - Raul Ruidijaz je pogodio u 75. minutu, lansirao svoje momke među osam najboljih, dok je “karioke” poslao kući. Ekvador je sa pobjedom od 4:0 protiv Haitija ovjerio drugu poziciju, pa će u 1/4 finalu igrati protiv SAD, dok će se Peru sastati sa Kolumbijom. B.T.

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

prošle godine u Genčleru... «Prezadovoljan sam uslovima, drago mi je što sam došao u jedan klub koji izaziva poštovanje. Veoma sam srećan», rekao je za Dnev-

SARAJEVO DOVELO JOŠ JEDNOG CRNOGORCA

BUDUĆNOST POLAKO SKLAPA KOCKICE

Budućnost je krenula sa pripremama, a sa početkom rada su se poklopila tri potpisa - golman Milan Mijatović je dogovorio saradnju sa plavima, dok su ugovore produžili Ivan Pejaković i Luka Mirković. Mijatović je stigao iz Bokelja, a u ugovoru mu piše da Budućnost može napustiti tokom ljeta ukoliko pronađe ino angažman. U suprotnom će biti plava “jedinica” sljedeće sezone. Vezisti Mirković i Pejaković su produžili sarad-

ŠĆEKIĆ ZA DN: Imao sam dobru sezonu, zato hvala Bokelju, ali hvala i reprezentaciji, jer je to bila ključna stvar za transfer

ne novine 24-godišnji visoki vezista po potpisivanju ugovora... «Da pronađem novi angažman pomogao mi je Bokelj, moja sjajna sezona, a ključna stvar je bila reprezentacija», iskren je bio Šćekić, koji će narednih 10 dana odmoriti, a onda će se pojaviti na pripremama u novom klubu. Momak koji je jako smiren kada je na terenu je prethodne sezone za «bokelje» odigrao 35 utakmica (postigao je dva gola), dok je upisao još dva nastupa u dresu «hrabrih sokolova» (Grčka, Turska). B.T.

(desk@dnovine.me)

Ćetković kod Balića Premijer liga Bosne i Hercegovine je dočekala najboljeg ofanzivca albanske Superlige - Marko Ćetković je pojačao Sarajevo! Brzonogi ofanzivac koji ima 29 godina će se tako u bordo timu pridružiti lijevom beku Saši Baliću koji je nedavno ozvaničio saradnju sa Sarajlijama. Dolazak momka koji je igrao za Mladost, Zetu, Partizan, Mogren, Jagjeloniju, Buriram, Podbeskidze, Budućnost i Lači jasno stavlja do znanja

da će Sarajevo sljedeće sezone juriti titulu... B.T.

Ćetković

Privredni sud Crne Gore objavljuje OBAVJEŠTENJE O ODRŽAVANJU ROČIŠTA Privredni sud Crne Gore je u stečajnom postupku St.br.447/15 nad stečajnim dužnikom Zavod za građevinske materijale, geotehniku i hemijske analize AD Nikšić zakazao ročište za dan 29.06.2016 godine sa početkom u 09,30 časova u Privrednom sudu u Podgorici IV Proleterske broj 2. kancelarija broj 30 radi razmatranja i glasanja o predlogu Plana reorganizacije kojeg se sudu, dana u konačnom tekstu podnijeli 19.04.2016 godine, podnijeli vlasnici kapitala Vučinić Božidar, Drašković Ratko i Petrović Jovan. O planu glasaju povjerioci sa utvrđenim potraživanjima, putem pisma koje mora biti dostavljeno sudu najkasnije do početka održanog ročišta, ili neposrednim izjašnjavanjem na ročištu. U glasačkom listiću mora se navesti iznos potraživanja povjerioca i klasu u koju je svrstano njegovo potraživanje.Plan je radi upoznavanja sa njegovom sadržinom, dostupan je u stečajnom dužniku i uvid u Plan se može izvršiti svakog radnog dana u prostorijama stečajnog dužnika u vremenu od 10 do 13 časova zaključno sa 28.06.2016 godine.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)


aktuelno

zanimljivo

Ni ruska crkva neće prisustvovati Saboru Ruska pravoslavna crkva saopštila je da neće prisustvovati Saboru svih pravoslavnih crkava, jer su druge crkve donijele odluku da ne učestvuju. Ruska pravoslavna crkva predložila je ranije juče odlaganje istorijskog Sabora svih pravoslavnih crkava, koji je najavljen za kraj juna na Kritu. Predstavnik Moskovske patrijaršilje, episkop Ilarion, rekao je da Rusija neće učestvovati na Saboru ako druge pravoslavne crkve odustaju od okupljanja, predloživši da sastanak bude odložen, prenosi agencija Beta. Kako je ranije najavljeno, početak jednonedjeljnog Sabora pravoslavnih crkava zakazan je za 19. jun, na ostrvu Krit, a na tom skupu

Marihuana u medicinske svrhe legalna i u Makedoniji

okupili bi se svi pravoslavni lideri, prvi put u više od hiljadu godina. Vaseljenski patrijarh Vartolomej, koji je po rangu “prvi među jednakima”, izrazio je nadu početkom juna da bi sastanak lidera 14 nezavisnih pravoslavnih crkava na ostrvu Krit mogao da

unaprijedi jedinstvo crkava koje imaju više od 300 miliona vjernika širom svijeta. Bugarska pravoslavna crkva saopštila je prošle nedjelje da neće prisustvovati Saboru. Jedan od razloga za povlačenje je, kako se navodi, “odsustvo važnih tema na dnevnom redu”.

Novi Sad: Ubio se zbog optužbi da krade struju Sin pokojnog M.T. (77) iz Novog Sada tvrdi da mu se otac objesio zbog lažne optužbe Elektrovojvodine da je krao struju, piše beogradski Blic. Z.T., koji nije želio da mu se pominje puno ime, kaže da je njihova porodična tragedija počela kada je otac lažno optužen za krađu struje. “Ekipa tadašnje Elektrovojvodine je u julu 2013. došla da kontroliše strujomer mog oca. Na terenu nisu zatekli ništa, ali su oca optužili da je krao struju, napisavši da je povezao provodnike direktno s osiguračima i da je tako zaobišao strujo-

mer. On je bio star i teško bolestan i nije mogao tako nešto da uradi”, kaže Z. T. On tvrdi da mu je otac za života bio vrlo pošten i pokazuje kopiju njegovog oproštajnog pisma koje je deponovano u sudu kao dokaz. “Objesio sam se zbog Elektrovojvodine, jer su me nabijedili za krađu struje, jer oni mogu šta hoće. Isključe struju i treba da trpe moji unučići, a da platim kaznu 210.000 i ponovni priključak 100.000, te da izmjeste sat na banderu. Pa otkud tolike pare? Nadam se da poslije moje smrti neće vršiti silu nad mojom familijom”, napisao je M.T.

Ljekovi na bazi marihuane postali su od juče legalni i u Makedoniji, koja se pridružila grupi od najmanje dvanaestak evropskih zemalja koje su već odobrile upotrebu takvih proizvoda za pojedine pacijente. Ljekove koji sadrže manje od 0,2 odsto tetrahidrokanabinola (THC), glavnog psihoaktivnog sastojka marihuane, sada mogu prepisati ljekari i mogu se kupiti u apotekama, rekla je novinarima direktorka makedonske Agencije za ljekove Marija Darkovska-Serafimovska, prenosi AFP. “To će pomoći velikom broju makedonskih građana koji se bore sa ozbiljnim bolestima i kojima je potrebno liječenje proizvodima na prirodnoj bazi”, rekla je ona. Ovi ljekovi su dostupni pa-

cijentima koji pate od zdravstvenih problema povezanih sa kancerom, multipleks sklerozom i epilepsijom, navodi francuska agencija. Proizvodi na bazi marihuane su, međutim, dostupni isključivo pod nadzorom ljekara i uz recept. “Ovo nije zamjena za medicinsko liječenje”, rekao je makedonski ministar zdravlja Nikola Todorov nakon što je parlament u maju usvojio novi zakon kojim se odobrava prodaja ljekova na bazi marihumane, poslije višemesečne javne rasprave. Do sada je 13 zemalja članica EU legalizovalo upotrebu ljekova na bazi marihuane, a među njima su i Austrija, Britanija, Francuska, Nemačka, Italija, Holandija i Španija, podsjeća francuska agencija.

Akcije na berzama pale zbog politike Akcije na svjetskim berzama juče su dodatno pale, usljed rastuće bojazni da će Velika Britanija glasati za izlazak iz Evropske unije na referendumu koji se održava naredne nedjelje, saopštili su trgovci. Averzija prema rizicima je, prema ocjenama analitičara Oanda grupe Krega Erlama, nastavila da utiče na tržišta, uoči niza ključnih rizičnih događaja. “Britanski referendum, koji se održava naredne nedjelje, u samom je vrhu liste rizika, s obzirom na destabilizacione efekte koje bi izlazak Britanije iz EU mogao imati po globalna tržišta”, smatra on. Akcije na Wall street-u su, međutim, stagnirale, zbog sumornog raspoloženja na ostalim svjetskim berzama.

Rakete budućnosti za istraživanje svemira Budućnost istraživanja svemira okreće se oko raketa koje se mogu koristiti više nego jednom, a nakon uspješnih pokušaja kompanija Blue Origin i SpaceX, i drugi počinju da razvijaju tehnologiju vertikalnog spuštanja. Startup kompanija Masten Space System nedavno je predstavila dve svoje rakete koje u verzijama prototipa pokazuju

mogućnost lebdenja iznad tla. Rakete se nazivaju the Xaero-B i Xodiac, a polijeću i spuštaju se isključivo na čvrsto tlo. Prema saopštenju kompanije, Xaero-B se može popeti na visinu od šest kilometara i sposobna je za izuzetno brzo ubrzanje pri lansiranju i spuštanju. Xodiac nije sposoban za spomenute brze manevre.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Dnevne novine 14. jun 2016. by Dnevne Novine - Issuu