Issuu

ĐUKANOVIĆ ZAVRŠIO POSJETU BUENOS AJRESU

CRNA GORA NATO: ISLAND I SLOVENIJA RATIFIKOVALI PROTOKOL

Od prijateljstva do čvrstog savezništva

Crna Gora dobila trg u Argentini

■3

■ 2 3

ČETVRTAK, 9. 6. 2016. BROJ 1475 GODINA V

NA POMOLU NOVE PROMJENE U LOKALNOJ SAMOUPRAVI U BARU ■ 4

SRZENTIĆ SMJENJUJE KRIVOKAPIĆEVE KADROVE

PROF. DR VLADIMIR PEŠIĆ ZA DN

RJEČNIK POKAZAO KAPACITET CANU ■ 6 7

VIŠE DRŽAVNO TUŽILAŠTVO ■ 12 13 I POLICIJA PRIKUPILI DOKAZE

Policajac u sprezi sa pripadnicima kotorske mafije?

ZA NAJBOLJE PONUDE:

TRI VERZIJE TRAGEDIJE U KOLAŠINU, OPROŠTAJNO PISMO OTKRIVA ■11

OTAC I KĆERKA ZAJEDNO U SMRT

RODITELJI OGORČENI NA UPRAVU ŠKOLE ª VASA PAVIĆº

Zabranili probu i otkazali predstavu “Mali princ”■ 16 17 marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

POLITIKA

PRVI PRIZNALI NEZAVISNOST I PUT U NATO

Islandski parlament prvi ratifikovao Protokol

Island je prva država koja je ratifikovala Protokol o pristupanju Crne Gore NATO. Kako je saopšteno iz Komunikacionog tima Savjeta za članstvo u NATO, Island je to učinio juče, tačno deset godina pošto je, takođe kao prva država, zvanično priznao Crnu Goru 8. juna 2006. godine. “Diplomatski odnosi između dvije zemlje uspostavljeni su nedugo nakon toga, a Island i Crna Gora su od samog početka gradili čvrste prijateljske veze, kroz bilateralne posjete i multilateralne forume, od kojih posebno treba istaći saradnju

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

Crnogorska delegacija u slovenačkom parlamentu

⌦ Od našeg izvještača

Uvijek ćemo biti dobri S prijatelji, nikad takmaci

Vujanović i Preka Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović dočekao je predsjednicu Malte Mari Luiz Koleiro Preka, koja boravi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti.Vujanović je kazao da je Malta Crnoj Gori pružila snažnu ekspertsku pomoć, značajno olakšala pristup fondovima EU i pomogla da postigne uspjehe u evropskim integracijama. Predsjednik smatra da Crna Gora i Malta nikada neće biti takmaci. “Mi ćemo uvijek biti samo prijatelji koji će partnerski sarađivati. Postoji širok prostor naše saradnje i mi smo tu da taj prostor istražimo i ohrabrimo saradnju državnih organa i kompanija i ljudi iz biznisa kako bi se dvije države snažnije

O PRIJ D SA

malih evropskih država”, kaže se u saopštenju. Iz Komunikacionog tima je ocijenjeno da ratifikacija Pristupnog protokola predstavlja još jednu potvrdu čvrstog prijateljstva Islanda i Crne Gore. “Našoj zemlji je Island dva puta ukazao posebnu čast: deset godina nakon što je jedna od najstarijih evropskih država prva priznala državu Crnu Goru, najstariji parlament na svijetu islandski Alting prvi je od svih zemalja članica Alijanse ratifikovao Pristupni protokol za ulazak Crne Gore”, kaže se u saopštenju. E.H.

PREDSJEDNICA MALTE U POSJETI CRNOJ GORI

povezale“, kazao je on. Malta će, dodao je, u vremenu svog predsjedavanja u EU biti snažan promoter podrške Crnoj Gori za evropske integracije, što je važno za Crnu Goru i za države Balkana. Preka je sigurna da će saradnja samo jačati. Prema njenim riječima, predsjedavanje Malte EU 2017. godine pružiće dodatne šanse za produbljivanje prijateljstva i olakšavanje crnogorskog učešća u porodici naroda EU koja se sve više širi. Predsjednica Malte je rekla da je nezavisnost dokaz da su Crnogorci ostali privrženi vrijednostima integriteta nezavisnosti, slobodarstva, svojoj istoriji, što stvara jedan čvrst temelj za budućnost. E.H.

a 73 glasa za i tri protiv Državni zbor Republike Slovenije juče je usvojio Zakon o ratifikaciji protokola o pristupanju Crne Gore NATO savezu.

Vanrednoj sjednici slovenačke skupštine prisustvovali su i predsjednik crnogorskog parlamenta Darko Pajović, predsjednik Odbora za međunarodne odnose Miodrag Vuković i ambasador Crne Gore u Sloveniji Miomir Mugoša. Obrazlažući predlog slovenačke vlade, na čiju je inicijativu juče i zakazana vanredna sjednica slovenačkog parlamenta, premijer Slovenije Miro Cerar je, pored ostalog rekao: “Dostignuća Crne Gore u samo jednoj deceniji samostalnosti impresivna su u svim oblastima, uključujući približavanje evro-

Većina slovenačkih poslanika bila je iznenađena da potpredsjednik parlamenta jedna države potpisuje “peticiju” protiv svoje zemlje u drugoj državi

Radulovićeva “peticija” protiv vlastite države Sjenku na dostojanstveni i ne neki način svečani plenum slovenačkog parlamenta bacilo je juče pismo nekolicine poslanika crnogorske skupštine, koje je potpisao potpredsjednik Branko Radulović, a kojim se tražilo da Državni zbor Slovenije ne podrži ratifikaciju protokola o pristupanju Crne Gore NATO savezu zbog, kako je navedeno, ”političike krize” i “opasnosti od novih podjela u crnogorskom društvu”. Većina slovenačkih poslanika bila je iznenađena ovim presedanom da potpredsjednik parlamenta jedna države potpisuje “peticiju” protiv svoje

SLOVENIJA O PRIS

zemlje u drugoj državi. Ovo pismo u slovenačkoj skupštini potencirali su jedino pripadnici Udruženje ljevice, koji inače smatraju da su i Slovenija i Crna Gora “banana države”, a protive se članstvu i svoje države u EU i NATO. Ostali su uglavnom pristojno ignorisali ovo pismo, što su jasno i pokazali prilikom glasanja, pa je daleko nadmašena i potreba dvotrećinska većina od ukupno 90 poslanika slovenačkog parlamenta, sa 73 glasa za, a “argumente” iz Radulovićevog pisma prihvatilo je samo troje.

atlantskim integracijama. Crnu Goru vidimo kao pouzdanog i vjerodostojnog partnera, državu koja doprinosi regionalnoj i međunarodnoj bezbjednosti, te predstavlja uzor za ostale države kandidate na Zapadnom Balkanu“, rekao je slovenački premijer. Članstvo Crne Gore u NATO, po Cerarovim riječima, predstavlja važan korak snaženju stabilnosti u ovom strateški veoma važnom regionu, a istovremeno potvrđuje da je proširenje NATO slovenačka najuspješnija politika. U raspravi o ovoj jedinoj tački dnevnog reda jučerašnje slovenačke skupštine, učestvovali su i svi predsjednici poslaničkih klubova – Žan Mahnič (SDS), Franc Jurša (DeSUS), Matjaž Nemec (SD), Matej Vabovec (ZL), Jože Horvat (NSi), nezavisni poslanik Alenka Bratušek i Simona Kustec Lipicer (SMC). Podršku ratifikaciji protokola sa Crnom Gorom podržali su svi poslanički klubovi slovenačkog parlamenta, izuzev Udružene ljevice, koja se inače zalaže i za izlazak Slovenije iz NATO alijanse. Posebno je bilo zapaženo obraćanje bivše slovenačke premijerke Alenke Bratušek, koja je istakla da je “ponosna što je tokom njenog mandata počeo proces pristupanja Crne Gore NATO”. Uz čestitke Crnoj Gori što će se pridružiti NATO savezu i postati novi saveznik Slovenije u ovom vojno-političkom savezu, poslanici slovenačkog parlamenta složili su se da je to novi značajan korak u jačanju bezbjednosti na Balkanu, njegovoj snažnijoj integraciji u evroatlanstske struktu-

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

A RATIFIKOVALA SPORAZUM STUPANJU CRNE GORE NATO

OD DOBROG JATELJSTVA DO ČVRSTOG AVEZNIŠTVA Crna Gora sidro balkanske sigurnosti Uoči zasijedanja slovenačkog parlamenta predsjednika crnogorske skupštine Darka Pajovića primio je i predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor. Tokom razgovora, zvaničnici dviju država podijelili su mišljenje da slovenačka ratifikacije pristupa Crne Gore NATO ima istorijski značaj za budućnost Zapadnog Balkana. Pahor je rekao kako je ovom regionu prije svega potrebna bezbjednost radi daljeg ekonomskog i ukupnog razvoja, a da Crna Gora svakako jeste “sidro sigurnosti” za čitav Balkan. re, dobar primjer za ostale zemlje regiona, ali i nagovještaj još boljih ekonomskih veza u novim političko-bezbjednosnim uslovima. U zajedničkom nastupu pred novinarima, nakon ratifikovanja protokola, predsjednici crnogorskog i slovenačkog parlamenta Darko Pajović i Milan Brglez saglasili su se da jučeršnji čin ima istorijske dimenzije. Pajović je naglasio da je Slovenija značajno uticala da proces pristupanja Crne Gore NATO bude ubrzan i da politika “otvorenih vrata” ostane na snazi, čemu je, kako je kazao, dokaz buduće izvjesno članstvo naše zemlje. Podrška Slovenije dokazana je već u više navrata, a prijateljstvo sa tom ze-

Pajović i Pahor mljom sada će prerasti u zvanično savezništvo, istakao je on. Ratifikacija Slovenije signal je i ostalim državama da po ubrzanoj proceduri ratifikuju pristupni protokol, rekao je predsjednik crnogorske skupštine. Brglez je istakao da bez integracije država Balkana nema stabilne perspektive ni za Evropsku uniju, te da je Crna Gora odličan primjer na koji treba da se ugledaju i ostale zemlje u regionu. On je podcrtao da je Slovenija, prva država članica EU koja je ratifikovala ovaj protokol, ali da je to prije svega rezultat uspješnog rada crnogorske države. Uputio je zim povodom iskrene čestitke svim građanima Crne Gore. Goran Popović

POLITIKA

Otvaranje trga Montenegro u Buenos Ajresu

PREDSJEDNIK VLADE ZAVRŠIO VIŠEDNEVNU POSJETU ARGENTINI

Đukanović: Nema bolje solucije od EU i NATO Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović završio je juče višednevnu posjetu Argentini učešćem na prigodnoj svečanosti povodom davanja imena „Crna Gora“ jednom trgu u centru opštine Palermo, u elitnom dijelu Buenos Airesa. Ploču sa natpisom naše zemlje otkrio je zajedno s visokim predstavnicima federalnih, gradskih i opštinskih vlasti, kao i sa ambasadorom Crne Gore Gordanom Stojovićem i počasnin konzulom Huanom Karlosom Lakovićem. Svečanosti su prisustvovali i predstavnici crnogorskih zajednica Latinske Amerike koji su proteklih dana pratili sve aktivnosti premijera Đukanovića. On je sinoć razgovarao s predsjednikom argentinskog Savjeta za međunarodne od-

nose Adalbertom Rodrigezom Đavarinijem i u sjedištu ove prestižne institucije održao predavanje na temu „Regionalna saradnja na prostoru bivše Jugoslavije i evropska perspektiva Zapadnog Balkana“. Premijer Đukanović je govorio o aktuelnim procesima u regionu kroz primjer progresa Crne Gore u evropskoj o evroatlantskoj integraciji, i u ekonomskom i demokratskom razvoju. „Imali smo jasnu viziju prije deset godina. Danas je Crna Gora na vratima NATO-a, u završnoj fazi formalizacije punopravnog članstva, sa otvorena 22 pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, uz odlične odnose sa svim susjedima“, rekao je predsjednik Vlade Crne

Gore Milo Đukanović. On je istakao da zemlje Zapadnog Balkana nemaju bolju soluciju od integracije u EU i NATO i izrazio optimizam da će cio region biti sastavni dio ujedinjene Evrope. U tom kontekstu izrazio je i nadu da će Berllinski proces biti od velike ekonomske koristi u cilju boljeg međusobnog povezivanja, i sa Evropom, kao novi dio strategije EU prema Zapadnom Balkanu. Predsjednik Đavarini je s posebnim respektom govorio o Crnoj Gori i ulozi premijera Đukanovića u njenom savremenom razvoju, uz ocjenu da će promjene u njegovoj zemlji na nacionalnom i međunarodnom planu povoljno uticati i na razvoj bilateralnih odnosa Crne Gore i Argentine. E.H.

PRIZNANJA DRŽAVE IZRAEL I CENTRA ª SIMON VIZENTALº

Premijer dobio ličnu zahvalnicu Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović dobio je juče zahvalnice izraelskog parlamenta – Kneseta i Centra “Simon Vizental”. Zahvalnica izraelskog parlamenta dodijeljena je premijeru za lični doprinos razvoju bliskih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Države Izraela, a povodom desetogodišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa dviju država.

U Zahvalnici se navodi da je Centar “Simon Vizental” zahvalan Vladi Crne Gore i njenom predsjedniku lično zbog toga što su omogućili ostvarivanje izložbe koja je organizovana pod pokroviteljstvom UNESKO-a i kosponzorstvom Izraela, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Države Izrael. Izraelska priznanja za razvijanje odnosa Izraela i Cr-

ne Gore dobili su i kandidat Crne Gore za generalnog sekertara UN i bivši predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić, glavni politički savjetnik predsjednika Vlade Milan Roćen, ambasadorka Crne Gore u Izraelu Tamara Mugoša, predsjednik Jevrejske zajednice Crne Gore Jaša Alfanadiri i počasni konzul Crne Gore u Izraelu Nimrod Rinot. E.H.

POLITIKA

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

Srzentić smjenjuje Krivokapićeve kadrove SKUPŠTINA OPŠTINE BAR

Direktor Agencije za investicije Omer Vukić smijenjen je jer je odlukom predsjednika SO taj organ prestao da postoji Predsjednik Opštine Bar dr Zoran Srzentić donio je nove odluke o organizaciji i radu lokalne uprave kojom će svi preostali kadrovi Socijaldemokratske partije smijenjeni sa rukovodećih pozicija u barskoj lokalnoj upravi. Direktor Agencije za investicije Omer Vukić smijenjen je jer je novom odlukom o organizaciji rada lokalne samouprave taj organ prestao da postoji i pripojen je Sekretarijatu za imovinu. Sada se zove Sekretarijat za imovinu i investicije, a za njegovog rukovodioca imenovan je Vido Dabanović iz Demokratske partije socijalista. Omer Vukić je trebalo da bude kontrolor u Se-

Očekuje se smjena i posljednjeg kadrovika Socijaldemokratske partije direktora Javnog preduzeća Vodovod Zdravka Gvozdenovića

kretarijatu za finansije, ali je, umjesto njega, imenovan bivši član Nove srpske demokratije, a sada aktivista Demosa Savo Vujošević. Istom odlukom nekadašnji Sekretarijat za opštu upravu i društvene djelatnosti, na čijem je čelu bio takođe kadar SDP-a Boris Mijović, podijeljen je na dva

sekretarijata - Sekretarijat za društvene djelatnosti čiji će, kao vršilac dužnosti, rukovodilac biti Zorica Đukić i Sekretarijat za opštu upravu kojim će rukovoditi Svetlana Gažević iz DPS-a. Za 13. jun zakazana je sjednica Skupštine opštine Bar na čijem dnevnom redu je izbor bordova direktora preduzeća za koje je na prethodnim sjednicama donešena odluka o transformaciji i, očekuje se, da na njoj budu usvojene nove odluke predsjednika Opštine Srzentića. Očekuje se da će na toj sjednici biti smijenjen i posljednji kadrovik Socijaldemokratske partije direktor Javnog preduzeća Vodovod Zdravko Gvozdenović.M.P.

Srzentić

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

skuPština crne gore

Sistemski reformisati penzioni sistem

politika

Sa sjednice Skupštine

ovećanje penzija od tri odsto, a najnižih 20 odsto od jula, predviđeno dopunama Zakona, nije dovoljno za poboljšanje statusa penzionera pri čemu je potrebno sistemski reformisati penzioni sistem, ocijenjeno je u Skupštini. Poslanik Demokratske partije socijalista Zoran Jelić kazao je da se izmjene, koje se odnose na status penzionera, donose u cilju materijalnog povećanja položaja prava korisnika Fonda PIO. „Planirano je povećanje najnižih penzija 20 odsto, što bi iznosilo preko 120 eura i to predstavlja dobro rješenjem koje je u ovom trenutku bilo moguće“, rekao je Jelić. On je naveo da to nije dovoljno povećanje, kao i da se

nada da će u narednom periodu biti povećanja onoliko koliko je to moguće. On je pitao koliko će povećanje tih sredstva do kraja godine koštati, kao i kolika je prosječna penzija i broj penzionera u Crnoj Gori.

■ POVEĆANJE

KOŠTA SKORO 6,5 MILIONA

Ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić kazao je da će to koštati budžet 6,45

S povećanjem 121 euro Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević kazao je da pozdravlja povećanje od 20 eura, ali da se, kako je dodao, plaši da ti korisnici koji primaju naj-

manje zarade ne dobiju moždani udar jer će primati 121 eura. „To će zbilja biti grandiozno povećanje u njihovim kućnim budžetima“, smatra Knežević.

miliona eura. „Prosječna penzija je 276,28 eura, a broj svih korisnika iznosi 124.480“, dodao je Marić. On je naveo da najnižu penziju od 101,6 eura prima 4.500 ljudi, što je nisko i na nivou socijalnog davanja. Poslanik Socijalističke narodne partije Srđan Milić rekao je da je najveći dio dopuna Zakona o PIO bio na štetu penzionera i onih koji treba da idu u penziju. „Čitav sistem treba reformisati i provjeriti sve što se dešavalo u onom dijelu specijalnih povlastica koje su se obezbjeđivale određenim

Poslanik sd šehović uPutio doPis ministru daniloviću

kategorijama. To poboljšanje je nedostatno u odnosu na ono što su njihova prava“, kazao je Milić.

■ CEH PLATILI RADNICI

Poslanik Socijademokratske partije Izet Bralić kazao je da su za 13 godina, koliko datira Zakon o PIO, ceh posebno platiti radnici ugašenih preduzeća, najviše oni na sjeveru, jer su ostali bez posla i poslati na biro gdje su primali od 30 do 90 eura. „Radnici tih preduzeća imaju 20 do 30 odsto manje penzije od ostalih penzio-

nera. Ove izmjene su neophodne, ali nedovoljne i žao nam je što ih Ministarstvo na malo drugačiji način nije napravilo, u cilju garantovanja malo boljeg življenja“, saopštio je Bralić. Nezavisni poslanik Neven Gošović smatra da bi trebalo uraditi određene korekcije, zbog čega će djelovati amandmanski u smislu da se to usklađivanje ne realizuje od 1. jula, već od 1. januara. Zoran Jelić je ocijenio da je Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti napravio haos i diskriminaciju i pitao koliko će on koštati godišnje. (MINa)

Pejanović Đurišić sa generalnim Podsekretarom ujedinjenih nacija

Predložite raspuštanje SO Gusinje Džefri Feltman pozdravio Poslanik Socijaldemokrata Damir Šehović poslao je dopis ministru unutrašnjih poslova Goran Daniloviću u kojem ga je pozvao da u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi ispuni zakonsku obavezu i da u najskorijem roku predloži Vladi Crne Gore raspuštanje skupštine opštine Gusinje, kako bi se na taj način stvorili preduslove za raspisivanje lokalnih izbora. Kako je Šehović objasnio u dopisu, Vlada je na sjednici od 21. aprila donijela Odluku o upozorenju Skupštini opštine Gusinje, kojom je obavezala da u roku od 15 dana održi sjednicu i usvoji odluku o budžetu opštine, kao i druge odluke značajne za nesmetano funkcionisa-

Šehović nje opštine i uredno izvršavanje zakonom utvrđenih obaveza. “Kako ni nakon Vladinog upozorenja Skupština opštine Gusinje nije održana, a samim tim nijesu stvorene mogućnosti za njeno zakonito funkcionisanje, podsjećam Vas da ste po zakonu dužni da predložite Vladi njeno raspuštanje. To je

neophodan preduslov za hitno raspisivanje izbora koje bi nakon toga trebalo da uslijedi, a koji predstavljaju potreban uslov za prevazilaženje nagomilanih problema sa kojima se ova opština već duže vrijeme suočava”, navodi Šehović. Prema riječima poslanika SD, mještanima Gusinja treba omogućiti da na izborima biraju vlast koja će znati da iskoristi brojne komparativne prednosti kojima ovaj kraj obiluje, pa bi svako odugovlačenje raspuštanja skupštine ove najmlađe opštine u Crnoj Gori bilo u direktnoj suprotnosti sa njihovim interesima, a značilo bi i podsticanje i odobravanje nezakonitog rada u koju je opština Gusinje već zapala. E.H.

politiku Crne Gore

Generalni podsekretar UN za politička pitanja Džefri Feltman kazao je da su evropske i evroatlantske integracije komplementarni procesi i sprovođenjem integracionih agendi na najbolji način se valorizuju temeljne vrijednosti Ujedinjenih nacija. Crnogorska ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić je, u okviru posjete Njujorku, razgovarala sa Feltmanom koji je pozdravio politiku Crne Gore. On će na predstojećem NATO samitu u Varšavi biti lični predstavnik generalnog sekretara UN Ban Ki-muna. Feltman je, kako se navodi, uputio čestitke povodom deset godina od obnavljanja nezavisnosti Crne Gore i istakao ulo-

gu koju je naša zemlja imala na međunarodnom planu tokom tog perioda. On je, polazeći od pozitivnog iskustva koje različite UN Agencije bilježe u saradnji sa crnogorskim institucijama, najavio dalju podršku budućim razvojnim projektima. Pejanović-Đurišić će, u nastavku boravka u SAD, učestvovati na skupu „Budućnost proširenja NATO i nove granice evropske bezbjednosti“, koji će u organizaciji Atlantskog savjeta biti održan u Vašingtonu. Pejanović-Đurišić će u Vašingtonu imati sastanke u Bijeloj kući, Senatu, Pentagonu i Stejt dipartmentu, kao i sa predstavnicima uticajnih „think-tank“ organizacija. E.H.

POLITIKA

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

INTERVJU: PROF. DR VLADIMIR PEŠIĆ, PREDSJEDN

GREŠKE U RJEČNIKU POKAZALE PRAVI KAPACITET CANU ⌦ Vesna Šofranac

azličitost koja jasno postoji unutar Akademije, a koja bi trebalo da stvori novi kvalitet, nažalost je anulirana inertnošću ove insitucije koja dobija na ubrzanju samo kada se povede polemika o apanažama akademika, kaže Pešić

“Mislim da su greške u Rječniku crnogorskog narodnog i književnog jezika koje se spominju u medijima samo vrh ledenog brijega. Rječnik je očigledno rađen u žurbi, a rezultat toga je površnost i poluprofesionalni standard. Naravno, postoje pojedinci koji su učestvovali u izradi Rječnika i uradili svoj posao pošteno. Problem je kako se pokazalo, nedovoljna institucionalna kapacitiranost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, za koju moramo priznati, da se odavno ne pojavljuje kao kritički posmatrač društva i fenomena u njemu”, kaže u razgovoru za Dnevne novine predsjednik Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Pešić, odgovarajući na naše pitanje kako sa pozicije na ko-

joj je gleda na nedopustive propuste u jednom kapitalnom djelu kakav je Rječnik. Popović ističe da je različitost koja jasno postoji unutar Akademije, a koja bi, kako kaže, trebalo da stvori novi kvalitet, nažalost “anulirana inertnošću ove insitucije koja dobija na ubrzanju samo kada se povede polemika o apanažama akademika”. DN: Da li je na Naučnom odboru razgovarano o Rječniku i polemici koju je izazvao? Kakvo je Vaše mišljenje o Rječniku? PEŠIĆ: Naravno. Upućujem vas na tekst kolege Ljumovića “Za i protiv gluposti”, čiji naziv najbolje određuje i moje lično mišljenje. Akademski je preispitati već učinjeno, otvoriti polemiku, pa

i “zajedno se svi dogovoriti” kako to predlaže meni dragi akademik Pulević. Ali, institucija kao što je CANU treba da preuzme odgovornost za ono što nije urađeno i posebno za ono što je urađeno. Na žalost, posljednje izjave akademika (ali ne i CANU koja i dalje demonstrira nepodnošljivu lakoću ćutanja) ukazuju da ćemo još dugo čekati na to. Šteta što je ovako značajan projekat prilično dezavuisan posljednjim događajima.

DN: Predsjednica Savjeta za izradu Rječnika je profesorica UCG Tatjana Bečanović, pored čijeg imena, u tabeli sa brojem naučnih radova nastavnika UCG, stoji nula. Bečanović ovih dana preko medija saopštava da nije dobila zeleno svijetlo za izbor u redovnog profesora zato što je član jednog opozicionog političkog subjekta, te da je to urađeno pod pritiskom DPS… PEŠIĆ: Preispitivanje lokalnih autoriteta nikad nije

Poseban problem su određeni pojedinci koji imaju najviša zvanja. Teško je očekivati da će neko ko je godinama i decenijama radio i stvarao u sistemu u kome se nije tražila međunarodna referentnost, sada dostići uslov međunarodne prepoznatljivosti kroz publikovanje radova u referentnim časopisima glatko, posebno ako ti “autoriteti” imaju ambicije u politici. Onda se priča o njihovoj međunarodnoj neprepoznatljivosti prebacuje na teren politike, u traženju unutrašnjih i spoljašnjih neprijatelja, pri čemu se ti samoprozvani “autoriteti” prikazuju kao žrtve politike. Očigledno se za razliku od politike, u nauci može izmjeriti ono što je učinjeno. U nauci nema demokratije, većine, manjine, nema ni nekih medija i njihovih master botova koji bi da krei-

Međunarodna referentnost uslov za napredovanje DN: Svojevremeno ste, kada je Naučni odbor osnovan, ustvrdili da postoji veliki otpor kolega, upravo zbog provjere naučnih referenci. Da li otpor postoji i danas?

i pokušaja diskreditacije Naučnog odbora. Pozitivna stvar koju rado ističem je da ima sve manje otpora, a sve više podrške od mladih ljudi koji se biraju u prva akademska zvanja. Oni znaju da je međunarodna prePEŠIĆ: Otpora ima dosta, čak poznatljivost uslov za njihovu

akademsku i naučnu karijeru. U toj kategoriji imamo veliki napredak i značajan porast broja radova u međunarodnim časopisima i to je ono što me posebno raduje. Poseban problem su određeni pojedinci koji idu u najviša zvanja. Teško je

očekivati da će neko, ko je godinama i decenijama radio i stvarao u sistemu u kome se nije tražila međunarodna referentnost, sada dostići uslov međunarodne prepoznatljivosti kroz publikovanje radova u referentnim časopisima.

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

POLITIKA

NIK NAUČNOG ODBORA UNIVERZITETA CRNE GORE

Pravila za izbor u akademska zvanja moraju biti stroža DN: Prošle su dvije godine od kako je Univerzitet Crne Gore formirao Naučni odbor stavljajući time akcenat na podizanje kvaliteta. Da li se i na koji način osjećaju benefiti osnivanja Naučnog odbora?

ziteta nalazi na 2350. mjestu, najbolje govori o tome koliko je nastavni i istraživački kadar na UCG uradio na dostizanju kvaliteta poštovanjem međunarodnih standarda. DN: Kakva su pravila?

PEŠIĆ: Važan kriterijum koji određuje poziciju jednog Univerziteta u svijetu jeste njegova međunarodna prepoznatljivost, koja se ogleda u produkciji radova u časopisima koji se nalaze u referentnim međunarodnim bazama. Upravo pozicija Univerziteta Crne Gore koji se na svjetskim listama Univer-

PEŠIĆ: Pravila su ostala ista. Jedan rad u referentnim međunarodnim bazama (a to su po mišljenju Naučnog odbora one baze časopisa na osnovu kojih se u svijetu rangiraju univerziteti) za zvanje vanrednog profesora, dva rada za izbor u zvanje redovnog profesora. Ono što je uradio Naučni odbor u zadnje dvije godine

U nauci nema demokratije, većine, manjine, nema ni nekih medija i njihovih master botova koji bi da kreiraju svoj sistem vrijednosti u društvu, pa i nauci. Na žalost ovih “prozvanih autoriteta”, u nauci postoje reference, a one su čak i u našim “tranzicionim” uslovima jasno vidljive

raju svoj sistem vrijednosti u društvu, pa i nauci. Na žalost ovih “prozvanih autoriteta”, u nauci postoje reference, a one su čak i u ovim našim “tranzicionim” uslovima jasno vidljive. DN: Na sajtu UCG nalaze se podaci o broju objavljenih naučnih radova svakog nastavnika UCG. Pored imena mnogih stoji nula. Kad otvorite njihove biografije, ili kad oni sebe predstavljaju, uvijek se pozivaju na naučne radove i naučne reference…

PEŠIĆ: U Crnoj Gori imate pojedince koji su postali lokalni autoriteti i koji su u jednom sistemu bez uspostavljenog sistema uporedivosti izgradili veoma uspješne karijere, ne samo na Univerzitetu već u mnogim sferama društva, bez evaluacije onog što su učinili u nauci, stvarajući često mitsku sliku od svoje nauke i svog rada. Floskula koja se čuje od takvih autoriteta je da se nauka ne može izmjeriti. Tačno, ali može se ocijeniti nečiji doprinos nauci. Danas on postaje mjerljiv, dostupan akademskoj i laičkoj zajednici kroz naučne radove svakog pojedinca i time podložan preispitivanju, ne samo kroz akademsku već i javnu polemiku. Citiraću Janka Ljumovića, člana Naučnog OdboDr Pešić ra: “Polemika je na iz-

jeste da je dosljedno i principjelno primjenjivao postojeća pravila. Pravila za izbor u akademska zvanje na UCG su ispod onih koji postoje na Univerzitetima u okruženju. Time pravimo štetu posebno mladim ljudima koji će se za koju godinu naći u konkurenciji, ne samo za međunarodne projekte (što je slučaj sada), nego i za akademske i istraživačke pozicije na UCG, sa kolegama iz regiona koji su odavno podigli standard u publikovanju. Sve više je konkursa za izbore u akademska zvanja na UCG na kojima se javlja veći broj kandidata, uključujući i one koji dolaze sa strane. vjestan način poziv na izlazak iz konteksta greške”. DN: Imate li pouzdane mehanizme za otkrivanje plagijata? PEŠIĆ: Najbolji mehanizam za otkrivanje plagijata je odgovorna i prije svega, po međunarodnim standardima, uspješna akademska istraživačka zajednica. To je ono na čemu radimo, i što je, treba spomenuti i cilj reformi koje se trenutno rade na Univerzitetu Crne Gore. Akademska zajednica na UCG ima kulturu naučnog kontrolisanja i po tome ne zaostajemo za akademskim zajednicama na drugim, bolje kotiranim Univerzitetima. DN: Da li ih je bilo otkad ste na poziciji prvog čovjeka Naučnog odbora? PEŠIĆ: Kad je riječ o doktorskim studijama, čeka se da se instalira softver za otkrivanje plagijata, tako da će i ta značajna oblast biti pokrivena. Naravno da ima i problema i negativnih pojava. Jedna od tih je publikovanje u tzv. “predatorskim” časopisima, problem sa kojim se suočavaju i drugi univerziteti u okruženju. Naučni odbor je tokom posljednje godine krenuo sa edukovanjam akademskog kadra na UCG o ovom pitanju i čini mi se da smo postigli dobre rezultate.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.1378 0.7804 121.77 1.0942 72.545 123.43 7.5285

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

au = 1247.00$

monTEnEgRo berza

Ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

aG=16.40$

Naziv HBO1 TECG JGPK RUPV MLIN

Najveći promet CijeNa 100,0000 3,1001 12,9970 2,7062 3,0000

KoličiNa 500 3.050 675 500 170

obim u € 50.000,0000 9.455,3000 8.772,9800 1.353,1000 510,0000

PromjeNa 0,00% 2,64% 2,34% -10,00% 0,00%

plan ministarstva turizma za period 2016-2018.

Privremeni objekti moraju raditi minimum pola godine

Veliki broj postavljenih objekata se, ističu u Ministarstvu, može okarakterisati kao “neprikladni”, a vrlo često ometaju i normalni pješački saobraćaj

Plan objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra u periodu 2016-2018. godine donio je niz novina. U cilju podsticanja produženja sezone, plan će uvesti novu dinamiku korišćenja privremenih objekata, koja podrazumijeva u pravilu obavljanje djelatnosti u periodu od minimum šest mjeseci.

■ Koncept Privremeni objekti koji su postavljeni na primorju veoma su raznoliki po svom obliku, namjeni, primjenjenim materijalima, načinu postavljanja i korišćenja. “Veliki broj postavljenih objekata se može okarakterisati kao “neprikladni” i to iz razloga nefunkcionalnosti za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva, trgovine i sl. kao i zbog toga što vrlo često ometaju normalni pješački saobraćaj, vizure prema moru i ne uklapaju se u ambijent. Najveća negativna strana ovih objekata je upravo nizak nivo njihove materijalizacije, te su kao takvi u urbanističkom smislu vrlo negativan ambijentalni činilac”, navodi se u pomenutom dokumentu Ministarstva održivog razvoja i turizma. U Ministarstvu priznaju da postojanje privremenih objekata nije odlika visokourbanizovane sredine, osim na vrlo rijetkim i zbog nekog razloga

Na lokacijama u neposrednoj blizini hotela kategorije četiri ili pez zvjezdica ne treba predviđati postavljanje privremenih objekata koji svojim izgledom ili funkcionisanjem mogu ugroziti reprezentativnost i komfor visoke kategorije smještaja

posebnim lokacijama. “Stoga, dugoročni koncept razvoja područja morskog dobra mora podrazumjevati punu realizaciju urbanističkog uređenja van okvira Plana privremenih objekata, a u skladu sa usvojenim Državnim studijama lokacije (DSL). U tom slučaju će kriterijumi za postavljanje objekata biti isključivo urbanistički (estetsko-ambijentalni i funkcionalni), a ne više samo ekonomsko-socijalni, što je često slučaj prilikom planiranja novih loka-

cija privremenih objekata”, objašnjeno je u dokumentu.

■ Smjernice Uvažavajući činjenicu da su za realizaciju usvojenih DSL neophodna značajna sredstva, ali i sagledavajući evidentne potrebe za sezonskim ugostiteljskim sadržajima u uskompojasu morskog dobra, do konačne realizacije DSL, ovaj Plan privremenih objekata će omogućiti nastavak korišćenja ovog prostora, ali uz težnju da se znatno una-

prijedi kvalitet privremenih objekata i ispita mogućnost njihove klasifikacije, tipizacije i unifikacije. Prilikom izrade Plana Radna grupa se pridržavala sljedećih opštih smjernica i to da zbog postojeće opterećenosti kontaktnih gradskih zona velikim brojem sezonskih privremenih objekata u lokalnoj nadležnosti, u zonama morskog dobra po mogućnosti ograničiti postavljanje novih privremenih objekata, odnosno izbjegavati dalje zauzimanje šetališnih prostora sa privremenim sadržajima. Zatim, da na lokacijama u neposrednoj blizini hotela kategorije četiri ili pet zvjezdica ne treba predviđati postavljanje privremenih objekata koji svojim izgledom ili funkcionisanjem mogu ugroziti reprezentativnost i komfor visoke kategorije smještaja. Takođe, svojim oblikom i materijalizacijom privremeni objekti treba da su u što većoj mjeri usklađeni sa ambijentom, da su jednostavni i nenametljivi i da su izvedeni profesionalno i od kvalitetnih materijala. Između ostalog, ovim Planom privremenih objekata je predloženo značajno redukovanje postojećih terasa ugostiteljskih objekata na dijelu sutomorskog šetališta, uklanjanje postojećih nadstrešnica, tendi, konstrukcija i slično na tom potezu. N.D.L.

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

Naziv MONF TECG JGPK TREN-O HBO1

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

0,0161 3,1001 12,9970 0,0513 100,0000

25.000 3.050 675 5.000 500

402,0000 9.455,3000 8.772,9800 256,5000 50.000,0000

PromjeNa 3,87 2,64 2,34 0,20 0,00

Naziv RUPV KOGE LUBA MARB MLIN

Ekonomija gubitnici

CijeNa 2,7062 0,1205 0,1651 1,8000 3,0000

KoličiNa 500 2.000 1.000 173 170

obim u € 1.353,1000 241,0000 165,1000 311,4000 510,0000

PromjeNa -10,00 -3,60 0,00 0,00 0,00

mINISTARSTVO SAOBRAĆAJA I POmORSTVA ODGOVORILO NA PROZIVKE

POSLOVNI RUČAK AmcHAm

IT razvoj uslov za napredak Poslovna zajednica u Crnoj Gori i dalje u dobroj mjeri nije prepoznala izazove digitalnog društva i ekonomije, što stvara osnove za zabrinutost, ocijenio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović. On je juče prisustvovao poslovnom ručku u Američkoj privrednoj komori (AmCham), tokom kojeg je kazao da je razvoj informacionog društva jedan od osnovnih preduslova za ekonomski napredak Crne Gore. Gostima se tradicionalno obratila i ambasadorka SAD Margaret Uehara, ističući da njena država veoma vodi računa o IT razvoju.

Povodom tvrdnji pojedinih medija da ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović krije imena firmi koje su angažovane na projektu auto-puta od Smokovca do Mateševa, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva istaklo je da je spisak tih kompanija do sada dostavljan svakom mediju koji ga je zatražio, pa su tako u više navrata crnogorskim štampanim i elektronskim medijima dostavljani odgovori. Oni su osudili tendecioznu interpretaciju izjave Brajovića u odgovoru na poslaničko pitanje Aleksandra Damjanovića iz Socijalističke narodne partije spisak tih kompani(SNP), podsjetivši da je resor do saja do sada dostavda izdao 54 pretljan svakom mediju hodnih saglakoji ga je zatražio snosti za angažovanje podizvođača u skladu sa podklau-

Brajović

Foto:Dejan Lopičić

Lazović

Ništa ne krijemo, spisak firmi je i ranije svima dostavljan

zulom Ugovora o projektovanju i izgradnji pomenutog auto-puta. Kako su istakli, Brajović ni ovog puta nije izbjegao da saopšti imena preduzeća koja su kao podizvođači angažovani na Projektu, već će isti biti sadržani u pisanom odgovoru na dobijeno poslaničko pitanje. “Izvođač radova je obavezan da angažuje podizvođače, za izvođenje radova i projektovanje, koji imaju sjedište i registraciju u Crnoj Gori, prije 1. januara 2012. godine, u obimu koji ne može biti manji od 30 odsto prihvaćenog iznosa Ugovora. Izvođač sam vrši odabir potencijalnih podizvođača i odgovoran je za kvalitet i dinamiku radova podizvođača. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u svojstvu Investitora izdaje prethodnu saglasnost, ali to ne znači automatski i da je neko postao podizvođač, jer je to obligacioni odnos dva ili više pravnih lica nezavisno od Ministarstva”, kažu u resoru. N.D.L.

SASTANAK GVOZDENOVIĆA I LJAJIĆA U BEOGRADU

Hitno riješiti status hotela koji su u vlasništvu Srbije

Neophodno je što hitnije riješiti sta“Ministar Gvozdenović najavio je tus hotela na Crnogorskom primor- rekordnu turističku sezonu u našoj ju čiji je vlasnik Srbija, a koji trezemlji i pozvao turiste iz Srbije, nutno nijesu u funkciji, ocikoji namjeravaju da svoj gojenjeno je u razgovoru dišnji odmor provedu van ministra turizma Brazemlje, da ljetuju u Crnimira Gvozdenovinoj Gori”, saopšteno je ća i njegovog srbijaniz Ministarstva. skog kolege Rasima Potpredsjednik LjaLjajića. jić izrazio je zadovoljGvozdenović i Ljastvo činjenicom da tujić razgovarali su juče ristički promet između u Beogradu o mogućdvije zemlje kontinuiraGvozdenonostima za unapređeno raste, dodavši da su za vić i Ljajić nje saradnje u oblasti tuprva četiri mjeseca ove gorizma, a dogovoren je i zajeddine crnogorski turisti ostvarinički nastup na predstojećim turistič- li najveći broj noćenja u Srbiji od svih kim sajmovima u Tokiju i Šangaju. stranih turista.

POSLOVNI fORUm PK cRNE GORE I mALTE

Uspješna saradnja država

Crnogorska i malteška Privredna komora već duži niz godina njeguju dobre odnose na bilateralnom nivou, što dokazuje i održani zajednički Poslovni forum koji je okupio čak 100 privrednika. Predsjednik PKCG Velimir Mijušković kazao je da je program Foruma predviđa prezentacije ekonomskih potencijala Crne Gore i Malte, mogućnosti za inve-

stiranje i ostale vidove saradnje. On je istakao da je turizam elemenat posebne komplementarnosti ekonomija Crne Gore i Malte, jer on istovremeno nudi prostor za prenos znanja i iskustava. Takođe, Mijušković je konstatovao da su ekonomski odnosi Crne Gore i Malte na polju trgovinske razmjene poboljšani, ali da nijesu na zadovoljavajućem nivou.

ekonomija

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

NEKADAŠNJI RADNICI BOKSITA POČELI PROTESTE U GRAČANICI

ruDari razaPeli šatOre i BlOkirali ODvOz ruDe

Trajno penzionisanje zahtijeva oko 540 bivših radnika Boksita Bivši radnici Rudnika boksita, koji traže rješenja o trajnom penzionisanju, juče su počeli danonoćnu blokadu odvoza i uvoza rude u Sektoru transporta u nikšićkom naselju Gračanica. Nezadovoljni što nakon brojnih pregovora i obećanja nadležnima njihov zahtjev za povezivanje radnog staža za 2009. i 2010. godinu nije ispunjen, rudari su juče razapeli šatore ispred rampe Sektora transport. “Protestovaćemo danonoćno sve dok nadležni ne uplate novac Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja. Obećano nam je da će novac biti uplaćen čim bude završena sva neophodna dokumentacija, ali se to nije desilo”, kazao je predstavnik bivših radnika Mijo Muratović. Rješenje o trajnom penzionisanju zahtijeva oko 540 bivših radnika Boksita za šta je neophodno obezbjediti 1,35 miliona eura. M.R.

Sjedište Svjetske banke u Vašingtonu

SVJETSKA BANKA POVEĆALA PROGNOZE

Crnogorski BDP raste 3,7 odsto ove godine Svjetska banka (SB) povećala je prognozu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu 0,8 procentnih poena, na 3,7 odsto. U najnovijim globalnim ekonomskim izgledima SB povećane su i prognoze rasta crnogorske ekonomije i za narednu i 2018. godinu. “Prema tim prognozama, crnogorski bruto domaći proizvod bi u narednoj godini trebalo da poraste 3,1 odsto, a u 2018. godini tri odsto”, prenosi agencija Mina-biznis.

Bivši radnici razgovaraće danas o svojim zahtjevima sa predsjednikom privrednog suda Blažom jovanićem.

SB je u januarskim prognozama procijenila da bi rast crnogorske privrede u narednoj i 2018. godini trebalo da iznosi tri odsto, odnosno 2,9 odsto. SB nije mijenjala prognozu rasta crnogorske ekonomije za prošlu godinu, koja iznosi 3,4 odsto. SB je snizila projekciju rasta globalne ekonomije za ovu godinu na 2,4 odsto, što je jednako prošlogodišnjem rastu i znatno niže u odnosu na projektovani rast od 2,9 odsto iz januarskog izvještaja.

⌦------------------------------------------Bivši rudari juče u naselju Gračanica

Prema Prognozama, crnogorski bruto domaći Proizvod bi u narednoj godini trebalo da Poraste 3,1 odsto, a u 2018. godini tri odsto

-------------------------------------------⌦

POKRENUT OPERATIVNI CENTAR

PODACI CENTRALNE BANKE ZA MAJ

Poreska uprava pokrenula je u ponedjeljak Operativno-dispečerski centar koji treba da obezbijedi tehničku podršku inspektorima na terenu. Operativni centar u funkciji je svakog dana od osam do 22 časa, a njegovim radom omogućeno je pružanje logističke pomoći inspektorima u vidu provjere podataka dostupnih u sistemu Poreske uprave, te uparivanja i unakrsne provjere podataka iz izvora ostalih državnih organa

Banke su na kraju marta odobrile kredite u ukupnom iznosu od 2,37 milijardi eura, što je neznatno manje nego u febraru. Prema podacima Centralne banke (CBCG), u odnosu na mart prošle godine odobreno je 1,4 odsto više kredita. Odnos između kredita i depozita u martu je bio niži nego u istom mjesecu prošle godine i iznosio je 0,91 odsto, navodi se u novom Biltenu CBCG. Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od privrede i stanovništva, 79 odsto.

tehnička podrška Odobreno manje kredita u maju poreskim inspektorima “S obzirom na to da je rad Operativnog centra organizovan u dvije smjene, građani mu se mogu obratiti pozivom na brojeve telefona 020/448-171 i 067/605-140, radi prijave nepravilnosti koje uoče u radu poreskih obveznika i poreskih službenika”, saopšteno je iz Poreske uprave. Pokretanje Operativnog centra dio je aktivnosti koje se sprovode u sklopu realizacije Akcionog plana za praćenje turističke sezone.

Ukupni depoziti su na kraju marta na mjesečnom nivou smanjeni 0,2 odsto na 2,61 milijardu eura, dok su na godišnjem nivou porasli od 12,8 odsto. Oročeni depoziti činili su 49,7 odsto ukupnih, a oni po viđenju 50,2 odsto. Preostalih 0,1 odsto odnosilo se na sredstva na escrow računu. U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od jedne do tri godine, 52,5 odsto. Depoziti ročnosti od tri mjeseca do jedne godine činili su 33,4 odsto. (Mina-biznis)

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

HRONIKA

TRI VERZIJE NAJBIZARNIJE TRAGEDIJE U KOLAŠINU

Oproštajno pismo: Otac i kćerka odlučili da se ubiju Na mjestu tragedije pronađena dva pištolja iz kojih je pucano

Foto: Zorica Bulatović

Kada je policija stigla na mjesto nesreće zatekli su stravičan prizor - otac i kćerka, koji su dan ranije iz Podgorice došli u porodičnu kuću, ležali su u lokvi krvi. Kada je smrt nastupila sa preciznošću se još ne zna, kazao je sagovornik blizak istrazi

⌦ Jasmina Muminović Nabizarnija tragedija do sada - otac i kćerka Dragan (64) i Ana Pižurica (30) pronađeni su mrtvi u porodičnoj vikendici u Kolašinu, a u blizini njihovih tijela nađeno je i šokantno oproštajno pismo u kojem se navodi da su se zajednički odlučili na samoubilački čin. Za istražitelje je, ipak, i dalje enigma da li je otac ubio kćerku pa sebe ili se tragedija odigrala na nešto drugačiji način - da je kćerka usmrtila oca, a onda pucala i u sebe. Međutim, postoji i treća verzija, da su oboje izvršili samoubistvo. Razlog takve nedoumice je položaj Aninog beživotnog tijela, odnosno ruke koja je ostala okrenuta ka tijelu, dok je jedan pištolj pronađen u ruci njenog oca, a drugi

na podu. Istražitelji su isključili mogućnost da je u do sada nezabilježenom smrtnom činu učestvovala treća osoba.

■ MAJKA I SIN SE

NIJESU USUDILI DA UĐU UNUTRA

Prvu informaciju o tregediji kolašinska policija dobila je preksinoć, kada su se, oko 22 časa, u zgradi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin obreli njihovi najbliži srodnici, supruga odnosno majka, te sin iliti brat. Prema nezvaničnim informacijama, oni su u utorak veče došli iz Podgorice u Kolašin, jer im se Dragan i Ana nijesu javljali na telefone. Kada su se približili kući, vrata su bila odškrinuta, a u daljini su se nazirali tragovi krvi. Njih dvoje, kako su ispričali

Ani prošao metak kroz srce, Dragan imao više rana

Na Odjeljenju patologije podgoričkog Kliničkog centra juče u popodnevnim satima obavljena je obdukcija tijela dvoje Pižurica. Nezvanično, obducent je utvrdio da je Ana stradala od jednog metka koji joj je prošao kroz srce, dok je Dragan po tijelu imao više ustrijelnih i policiji, nijesu ulazili unutra, već su se odmah zaputili u policiju, jer su posumnjali na najgore. “Kada je policija stigla na mjesto nesreće zatekli su stravičan prizor - otac i kćerka, koji su dan ranije iz Podgorice došli u porodičnu kuću, ležali su u lokvi krvi. Kada je smrt nastupila sa precizno-

prostrijelnih rana. Prethodno, tokom uviđaja, koji je juče trajao više sati, izuzeti su svi tragovi, koji su upućeni u Forenzički centar, kao i dva pištolja iz kojih je pucano. Nakon vještačenja u Forenzičkom centru, precizno će se moći rekonstruisati svi detalji tragedije.

šću se još ne zna”, kazao je sagovornik blizak istrazi.

■ U PISMU PIŠE

DA PORODICA ZNA MOTIV

Iako potreseni, majka i sin Pižurica nijesu bili iznenađeni tragedijom, tvrdi više sagovornika DN. Oproštaj-

no pismo, koje je nađeno na kuhinjskom stolu ispisano je na četiri stranice, a Draganova supruga je pred istražiteljima potvrdila autentičnost njegovog rukopisa. Dnevne novine saznaju da je Dragan u pismu napisao da je njihovo samoubistvo bila zajednička odluka, koju su planirali već nekoliko mjeseci i da njihova familija i još neki bliski ljudi, koji ih poznaju, znaju zašto su to uradili. Familija Pižurica živjela je u Podgorici, iako porijeklom iz Kolašina. Dragan je bio penzioner, a Ana ljekar, ali je posljednjih nekoliko mjeseci bila bez zaposlenja. Ovu porodicu zadesila je još jedna slična tragedija i to prije tačno 30 godina, kada je Draganov brat ubio djevojku, pa sebe. Ovo ubistvo i samoubistvo dogodili su se u Beogradu.

HRONIKA

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

Foto:Ana Grujičić

VIŠE TUŽILAŠTVO U SARADNJI SA

KOLAŠIN

Žena stradala na pruzi

Na pruzi Kolašin-Mojkovac juče je oko 11 sati smrtno stradala M.R. (46), a pretpostavlja se da je riječ o samoubistvu. Nesreća se dogodila na izlazu iz tunela 177, kilome-

JEDAN SLUŽBEN SARADNIK KOTO

tar i po prije stanice Kolašin. Na M.R je naletio voz 6103 koji saobraća od Bijelog Polja do Bara. Prema nezvaničnim informacijama, mašinovođa je koristio zvučni signal, ali M.R nije reagovala. Z.B.

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

OBRAZAC 10 Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO”Vodovod i kanalizacija Kotor“, Škaljari bb, Kotor, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Sukcesivna nabavka guma za vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj B8/5-2125/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 08.06.2016.godine. Lice za davanje informacija, Kašćelan Slavica, telefon0038232325214, e-mail vodovodnabavka@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14), naručilac Opština Herceg Novi, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Saniranje putne infrastrukture na području MZ Zelenika, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 23.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 025-448-15/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi: www.ujn. gov.me dana 08.06.2016.godine. Lice za davanje informacija: Zorica Begović, telefon +382 (031) 323 781 e-mail: zorica.begovic@hercegnovi.me Herceg Novi, 08.06.2016.godine

Sa jučerašnje konferencije u Tužilaštvu

užilaštvo posjeduje dokaze o povezanosti jednog policijskog službenika sa kotorskim kriminalnim klanovima, kazala je juče rukovodilac Višeg državnog tužilaštva Vesna Jovićević na konferenciji za novinare povodom bezbjednosne situacije u Kotoru.

Ona je na pitanje novinara da li tužilaštvo provjerava spekulacije da se bivši šef kotorske policije Zoran Branin nalazi na platnom spisku kotorskog kriminalnog klana, odgovorila da na osnovu prikupljenih dokaza MUP ima dovoljno materijala za pokretanje unutrašnje kontrole u vezi sa jednim policijskim službenikom. Njegovo ime nije otkrila a prema nezvaničnim saznanjima DN, ne radi se o Brđaninu. “I prije nego što smo dostavili predmet Specijalnom tuži-

laštvu to je bila jedna od naših radnji i mi smo dobili određeni materijal u vezi sa jednim licem koje ima službena ovlašćenja. Ne bih više govorila o tome, pogotovo ne o imenima i radnjama koje se vezuju za to lice koje je na spisku Višeg državnog tužilaštva i provjerava se. Tako da će MUP imati dovoljno osnova da kroz unutrašnje kontrole, dođe do određenih podataka i saznanja u vezi s tim i uključi tužilaštvo”, navela je ona. Nezvanično, Jovićević je do

Jovićević: Danilovićevu izjavu ne smatram pritiskom na naš rad Na pitanje novinara DN Jovićević je odgovorila da nije profesionalno da komentariše izjavu ministra unutrašnjih poslova Gorana Danilovića koji je ranije kazao da do danas očekuje rezultate povodom ubistava i pokušaja ubistava u Kotoru. Ona je objasnila da ne osjeća nikakav pritisak od strane ministra Danilovića i da nema zastoja u rješavanju pomenutih slučajeva iako su ti predmeti trenutno

u Specijalnom državnom tužilaštvu koje treba da odluči da li u njima ima elemenata organizovanog kriminala. “Izjave Danilovića ne doživljavam kao neki pritisak na mene i postupajuće tužioce. Trenutno, Više državno tužilaštvo ne može da postupa u njima, jer se nalaze u Specijalnom tužilaštvu. Kada će Specijalno tužilaštvo donjeti odluku u četvrtak ili petak, ne znam”, navela je ona.

Na osnovu dokaza i informacija MUP-a, ocijenjeno je da su ta krivična djela izvršena od strane pripadnika kriminalne organizacije

imena sumnjivog službenika policije došla tokom zajedničke istrage sa policijskim službenicima Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala koji intenzivno rade na otrivanju potencijalnih zloupotreba u tom sektoru. Jovićević je istakla da je na rješavanju ubistava u Kotoru i Budvi radio tim tužilaca koji je ona formirala, još 11. aprila ove godine, smatrajući da jedino na taj način može doći do efikasnijeg rada. Između ostalog, radili su na rješavanju ubistva Srđana Vlahovića i pokušajima ubistava Miloša Radonjića, Nenada Popovića, Vojina Stupara i Tamare Zvicer. Na osnovu dosadašnje istrage, Jovićević je zaključila da dešavanja u Kotoru nijesu “obična krivična djela” kao što su ubistva i pokušaji ubistava, već organizovani kriminal zbog čega su nevedeni slučajevi, ujedno sa

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

NIK POLICIJE ORSKE MAFIJE? Proslijeđena i dva predmeta iz ODT još 11 predmeta, koji se dovode u vezu sa ovim klanovima proslijeđeni Specijalnom tužilaštvu na odlučivanje. “Na osnovu dokaza i informacija MUP-a, ocijenjeno je da su ta krivična djela izvršena od strane pripadnika kriminalne organizacije, odnosno da su posljedica sukoba pripadnika kriminalnih organizacija. Zbog toga je Više državno tužilaštvo proslijedilo predmete Specijalnom državnom tužilaštvu. Za to vrijeme, Više državno tužilaštvo preduzima hitne radnje. Ako Specijalno tužilaštvo odluči da se ne radi o organizovanom kriminalu, vratiće spi-

se predmeta Višem tužilaštvu koje će dalje nastaviti postupak i ta krivična djela tretiraće kao ubistva i pokušaje ubistava”, objasnila je Jovićević. Ne precizirajući šta su konkretno radili, Jovićević je istakla da je tim koji je formirala preduzeo brojne radnje. “Možemo samo generalno da kažemo da su to brojne radnje u smislu podnošenja zahtjeva sudijama za istragu, koji su obezbjeđivali određena dokumenta na osnovu kojih su državni tužioci kasnije postupali, svakako u saradnji sa Upravom policije. Saslušan je jedan veći broj svjedoka, obezbijeđeni su i određeni perso-

Jovićević je juče saopštila da se među predmetima koji su proslijeđeni Specijalnom tužilaštvu nalaze i dva predmeta na kojima su radile njihove kolege iz kotorskog osnovnog tužilaštva. U pitanju su predmeti formirani zbog pronalaska veće količine oružja u kotorskom naselju Sv. Stasije, dan nakon ubistva Podgoričanina Srđana Vlahovića (30), dok je drugi slučaj povezan sa kamerama koje su bile postavljen po Kotoru. nalni dokazi”, kazala je Jovićević. Takođe kazala je da je do sada identifikovan “solidan” broj osumnjičenih u navedenim predmetima. N.P.

Danilović: Dovođenje MUP-a u vezu sa kotorskim klanom pokušaj diskreditacije Pokušaj dovođenja u vezu bilo koga iz kabineta ministra unutrašnjih poslova sa događajima u Kotoru javnost neće prihvatiti, poručio je resorni ministar Goran Danilović. On je rekao da je “žalostan i smiješan” pokušaj, kako je naveo, pripadnika organizovanog kriminala da preko pojedinaca u medijima šalju poruke ministru lično ili cijelom procesu kojem MUP pokušava da stane na kraj. “Pokušati pitanjima i nekim po-

lukonstatacijama dovesti u vezu bilo koga iz ministrovog kabineta sa događajima u Kotoru javnosti pretpostavljam neće biti prihvatljivo”, rekao je Danilović. On je pozvao medijske poslenike i pojedince koji, kako je naveo, završavajau posao za organizovane kriminalne grupe i pokušavaju da demaskiraju veliki napor koji MUP ulaže, da ostave na miru profesionalce, ministrove saradnike i da se odmah usmjere ka ministru lično. On

je precizirao da se pitanjima, poput onih da li se neki od savjetnika ministra unutrašnjih poslova može dovesti u vezu sa škaljarskim klanom upravo pomaže škaljarskom klanu, ali bezuspješno. “Uz to što i dalje konstatujem da je u pitanju žalostan i providan pokušaj nečije lične diskreditacije. Javno obećavam da ćemo tu stvar do kraja istrjerati na čistac”, poručio je Danilović. On je istakao da MUP samo radi svoj posao.

Foto:Iva Mandić

A POLICIJOM PRIKUPILO DOKAZE

HRONIKA

Ilustracija

ZAJEDNIČKA AKCIJA POLICIJA REGIONA

Rakočević uhapšena po dojavi iz Crne Gore U zajedničkoj akciji crnogorske, hrvatske i policije BiH, u ponedjeljak je uhapšena Crnogorka Svetlana Rakočević (46), nakon što je u njenom prtljagu pronađeno 15 kilograma marihuane. Kako DN saznaju u policiji, ona je “fiatom lancia” iz pravca BiH ušla u Hrvatsku na prelazu Metkovići gdje je automobil kojim je upravlja-

la podvrgnut pretresu. Tom prilikom, policija je u vozilu otkrila specijalno napravljen bunker u kojem je pronađen 21 paket sa 15,25 kilograma marihuane. Protiv nje je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinila krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. S.K.

NEDOZVOLJENA TRGOVINA

Kolašinac uhapšen sa 245 paketa cigareta

Postupajući po operativnim saznanjima, službenici kolašinske policije upali su juče u kuću sugrađanina Rada Rakočevića, u kojoj su tom prilikom pronašli 245 paketa cigareta koji su, kako se sumnja, bili namijenjeni ilegalnoj prodaji. Zbog sumnje da je vršio nedozvo-

ljenu trgovinu, Rakočević je uhapšen a određeno mu je i zadržavanje do odluke sudije za istrage o njegovom daljem pritvaranju, saznaju DN u policiji. Ovu akciju realizovali su inspektori za privredni kriminal Odjeljenja Sjever uz asistenciju kolašinske policije. S.K-Z.B.

hronika

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

AKCIJA Pet ronIlACA I dvA PomAgAčA

Ronioci izvadili beživotno tijelo iz Pivskog jezera Leš nađen na dubini od oko 15 metara, pored auta koje se nalazi na dnu jezera Ronioci Regionalnog centra iz Bijele juče su oko devet sati u Pivskom jezeru pronašli i izvadili nastradalog Luku Nikovića (53), potvrđeno je u policiji u Plužinama. Niković se kretao iz pravca Plužina ka Šćepan Polju kada je u ponedjeljak oko 22 časa sa vozilom sletio niz liticu dugu preko dvadeset metara i upao u jezero. Ronioci su tijelo nastradalog našli na dubini od 15 metara, pored automobila koje

se nalazi na dnu jezera prevrnuto na krovu. U akciji podvodnog traganja i izvlačenja Nikovića učestovalo je pet ronilaca, dva logističara, policija u Plužinama i određen broj građana koji su na licu mjesta pomagali roniocima. Nesreća se dogodila na dijelu magistrale prema mostu na putu Plužine - Šćepan Polje, na kilometar od samog grada. Niković je bio porijeklom iz Plužina, a posljednjih godina živio je u Budvi. J.L.

U akciji podvodnog traganja i izvlačenja Nikovića učestovalo je pet ronilaca, dva logističara, policija u Plužinama i određen broj građana koji su na licu mjesta pomagali roniocima

slučAJ veselInA muJovIćA

U istrazi o nestanku pisama saslušan svjedok

Terzić

U Specijalnom tužilaštvu juče je povodom istrage protiv policajaca Nikole Terzića i Dalibora Medojevića, koji se terete da nijesu postupili u skladu sa ovlašćenjima prilikom zapljene dokumentacije iz kuće kontroverznog podgoričkog biznismena Veselina Mujovića, saslušan jedan svjedok. Kako Dnevne novine

saznaju, u pitanju je policijski službenik koji je radio na slučaju Mujović tokom pretresa njegovog stana. Šef Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Dalibor Medojević i inspektor Nikola Terzić uhapšeni su 27. februara zbog sumnje da su stvorili kriminalnu organizaciju i zloupotrijebili položaj.

Kako je za DN kazao advokat Lazar Aković koji zastupa Terzića saslušan je jedan svjedok, ali detalje o tom saslušanju nije mogao davati jer je predmet proglašen tajnim. Terzić i Medojević bili su i pod istragom Unutrašnje kontrole. Utvrđeno je da su Terzić i Simo Lukačević imali propuste u radu, odnosno da ni-

jesu poštovali proceduru prilikom primopredaje dokumenata, koji su 17. decembra zaplijenjeni u kući Mujovića. Dokumenti, među kojima su i pisma Mujovića, nađeni su 28. marta u gepeku automobila koji koristi krim-tehnika Centra bezbjednosti Podgorica na parkingu ispred policijske zgrade. N.P.

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

zapošljavanje

Komisije za profesionalnu rehabilitaciju Sastav smještene u zavodu za zapošljavanje komisije

Procjena Preostale radne sPosobnosti

Samo tokom 2015. komisije za profesionalnu rehabilitaciju donijele su 430 mišljenja, na osnovu kojih su donešena rješenja o utvrđenom procentu invaliditeta za 370 lica iz evidencije Zavoda i za 60 zaposlenih

Procjenu preostale radne sposobnosti i nezaposlenih i zaposlenih lica utvrđuju komisije za profesionalnu rehabilitaciju, smještene u Zavodu za zapošljavanje. U skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, obrazovano je sedam prvostepenih,odnosno jedna drugostepena komisija, koje su počele da rade krajem 2012. godine. Prvostepene komisije su u područnim jedinicama Zavoda u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Beranama, Bijelom Polju, Herceg Novom i Baru.

donijeTo 430 mišljenja

“Samo u toku 2015. godine, komisije za profesionalnu rehabilitaciju donijele su 430 mišljenja, na osnovu kojih su donešena rješenja, o utvrđenom procentu invaliditeta i to za 370 lica iz evidencije Zavoda i za 60 zaposlenih lica, koja nijesu u našoj evidenciji”, za Dnevne novine kaže savjetnica za profesionalnu rehabilitaciju Nevena Šuković. Radi utvrđivanja procenta invaliditeta, kako navodi Šuković, Komisiji se može obratiti: nezaposleno lice koje ima status lica sa invaliditetom, ali nema utvrđen procenat invaliditeta, u cilju utvrđivanja visine subvencije zarade kod budućeg poslodavca. Zatim, nezaposleno lice koje nema status lica sa invaliditetom, u cilju utvrđivanja statusa i procenta invaliditeta, radi utvrđivanja visine subvencije zarade kod budućeg poslodavca. Komisiji se može obratiti i zaposleno lice koje ima zdravstvena i druga ograničenja, a nije mu prije zapošljavanja utvrđen sta-

stojećeg zaposlenja, napredovanja ili promjene profesionalne karijere. Komisija daje mišljenje o potrebi uključivanja teže zapošljivog lica sa evidencije Zavoda, kojem nije utvrđen status lica sa invaliditetom, a ima potrebu za mjerema i aktivnostima profesionalne rehabilitacije. prvostepenih komisija Šuković naglašaje u područnim jedinicama va da komisija daZavoda u podgorici, nikšije mišljenje o preću, pljevljima, Beranama, ostaloj radnoj spoBijelom polju, sobnosti, odnosno, herceg novom i Baru mogućnosti njihovog zaposlenja za lica koja posao”, objašsu uključena u profesionalnja Šuković. nu rehabilitaciju, nakon reKomisija za profesional- alizacije propisanih mjera. nu rehabilitaciju daje miU toku prošle godine, košljenje o potrebi uključiva- misije za profesionalnu renja nezaposlenog lica sa habilitaciju su donijele miinvaliditetom u mjere i ak- šljenje o potrebi uključivativnosti profesionalne renja u mjere i aktivnosti prohabilitacije, s ciljem odgo- fesionalne rehabilitacije za varajućeg osposobljavanja 157 lica (37 zaposlenih, raza rad, radi postizanja kon- di utvrđivanja subvencija kurentnosti na tržištu ra- poslodavcu) i 120 nezapoda. Izjašnjava se o potrebi slenih lica, s ciljem odgovauključivanja zaposlenog li- rajućeg osposobljavanja za ca sa invaliditetom u odgo- zapošljavanje i uspješnijeg varajuće mjere i aktivnosti uključivanja na tržište rada. profesionalne rehabilitaci- Takođe, u istom periodu, koje, s ciljem zadržavanje po- misije su razmatrale nalaze i ocjene izvođača profesionalne rehabilitacije o preostaloj radnoj sposobnosti za 86 lica za koje su donijele mišljenja o preostaloj radnoj sposobnosti, kao i ocjene rada za zapošljavanje lica sa o mogućnosti zaposlenja za invaliditetom, kreditna sred21 lice. Mišljenje komisije za stva pod povoljnim uslovima profesionalnu rehabilitaciju za kupovinu mašina, opreme predstavlja osnov za donoi alata potrebnog za zapošljašenje rješenja, koja, u prvom vanje lica sa invaliditetom i stepenu donosi načelnik poučešće u finansiranju ličnih dručne jedinice, a u drugom, troškova asistenta (pomagača direktor Zavoda za zapošljau radu) lica sa invaliditetom. vanje Crne Gore.

■ Tokom 2015.

tus lica sa invaliditetom (iz člana 6 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom), niti mu je u toku zaposlenja utvrđena invalidnost (u smislu člana 30 stav 2 Zakona o penzijskim i invalidiskom osiguranju), u cilju utvrđivanja statusa radi uključivanja u mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije i zadržavanja zaposlenja, odnosno napredovanja u njemu.

■ UTvrđUjU

se medicinski i socijalni kriTerijUmi

Procenat invaliditeta se utvrđuje sagledavajući medicinske, ali i socijalne i druge kriterijume, kojima se utvrđuju sposobnosti lica sa invaliditetom neophodne za uključivanje na tržište rada, odnosno mogućnost zapošljavanja. Navedeno znači da se invaliditet ne određuje samo u okviru medicinskog mode-

la (oštećenja i bolesti), već u interakciji sa različitim barijerama, koje mogu da spriječe lice sa invaliditetom da efikasno i ravnopravno učestvuje u društvu sa licima bez invaliditeta. “Konstituisanje komisije za profesionalnu rehabilitaciju omogućilo je uključivanje lica sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih u programe profesionalne rehabilitacije, kroz koje se ta lica, nakon utvrđivanja radne sposobnosti, usmjeravaju, obučavaju, pripremaju i osposobljavaju za određeni

Povlastice i za poslodavce

Komisija daje mišljenje o potrebi uključivanja zaposlenog lica sa invaliditetom u mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije. Na osnovu toga poslodavac ostvaruje prava na subvencije na bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta i uslova

Prvostepenu komisiju, u stalnom sastavu čine: doktor specijalista medicine rada (predsjednik), savjetnik za profesionalnu rehabilitaciju Zavoda i diplomirani pravnik zaposlen u Zavodu. Predsjednik komisije može po potrebi da angažuje, kao člana komisije, ljekara određene specijalnosti ili drugo stručno lice odgovarajućeg profila, zavisno od zdravstvenih i drugih smetnji lica, kojem komisija utvrđuje procenat invaliditeta, priznaje pravo na uključivanje u mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije ili daje mišljenje o preostaloj radnoj sposobnost i mogućnosti njegovog zaposlenja.

društvo

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

RODITELJI OGORČENI NA ŠKOLu ª VASA PAVIĆº ZBOG NE

uprava Zabranil otkaZala “Malo Jelena Vađon Đurišić

aletska predstava “Mali princ” nije odigrana u ponedjeljak, kako je bilo najavljeno. Razlog je, kako tvrde roditelji, nemaran odnos uprave Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić”.

Iako je bila najavljena za ponedjeljak, baletska predstava “Mali princ” je otkazana na žalost djece i roditelja. I dok roditelji optužuju upravu škole, iz te ustanove nijesu željeli da kometarišu cijeli slučaj. Naime, redakciji Dnevnih novina obratila se grupa nezadovoljnih roditelja čija djeca uče balet u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić”, ogorčeni na upravu te škole koja je šezdesetak učenika u nedjelju ujutru, dan pred nastup ostavila pred vratima. Roditelji tvrde da uprava škole djeci i profesorici baleta, primabalerini Rozici Popari nije dozvolila ulazak u salu, gdje je trebalo da održe probu. Postupak uprave rodi-

Djeca i profesorica su u nedjelju ujutru ostavljeni na ulici, ispred škole, na suncu, uz odbijanje da im se dostavi ključ i otvori sala da obave probu dan pred koncert

telji su ocijenili kao “nemaran i nepedagoški”, jer su djeca navodno u nedjelju ostavljena na suncu, pošto niko nije htio da donese ključ od ulaznih vrata, iako je proba bila najavljena.

■ OSTAVILI IH

Uprava bez komentara

Direktor Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić” Ilija Dapčević juče nije želio da komentariše dešavanja od prethodne sedmice, kada je trebalo da se odigra predstava “Mali princ”. “Nemam objašnjenje ni komentar. To ne rješavamo preko štampe”, kratko je kazao Dapčević u telefonskom razgovoru DN.

PRED VRATIMA

“Djeca i profesorica su u nedjelju ujutru ostavljeni na ulici, ispred škole, na suncu, uz odbijanje da im se dostavi ključ i otvori sala da obave probu dan pred koncert. Kako je sve izgledalo najbolje opisuje činjenica da je vlasnik lokala preko puta dolazio da pita profesoricu da djecu sa jakog sunca skloni u lokal dok ona pokušava bezuspješno da organizuje probu”, priča jedna od majki, ogorčena na upravu škole - šefa baletskog odsjeka Igora Ćetkovića, pomoćnicu direktora Miru Popović i direktora

Iliju Dapčevića, sa kojima su, tvrde, i roditelji bezuspješno kontaktirali.

■ IZBAČENI I IZ NAJAVE

U sred drame oko otvaranja vrata škole nastala je nova kada su profesoricu učenice obavijestile da, ne samo što im je zabranjeno da uđu u školu, nego ih nema ni u najavi za koncert u ponedjeljak. “Ona je pokušala da od članova uprave sazna o čemu se radi i razjasni situaciju, ali bezuspješno, nakon čega je otkazala učešće i djecu s ulice vratila kući. I roditelji su pokušavali da stupe u kontakt sa direktorom ili pomoćnicom direktora, zvali ih i slali im SMS poruke, ali njima nije padalo ni na pamet da razgovaraju sa roditeljima, što su i danas, na ponovni predlog nastavnice, odbili”, kazala je majka jedne od učenica. U ponedjeljak su, kaže, vršili pritisak na profesoricu da okupi djecu i ipak se pojavi u KIC-u.

Ako je nastavnica kriva, trebalo je da u nedjelju otvore školu, osiguraju probe i održavanje koncerta, pa kad se sve završi pokrenu disciplinski postupak protiv nje, a djecu zaštite

■ UKALJAN UGLED

“Ako su mislili na ugled škole, prije toga je trebalo da misle na interes djece, jer samo se tako čuva ugled. Ako je nastavnica kriva, trebalo je da u

nedjelju otvore školu, osiguraju probe i održavanje koncerta, pa kad se sve završi pokrenu disciplinski postupak protiv nje, a djecu zaštite”, pričaju roditelji koji su, svojim vezama, saznali da je KIC u najavi koncerta za ponedjeljak po-

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

društvo

EMARNOG ODNOSA PREMA DJECI

la probu i og princa” Uvesti besplatne

Ilustracija

NEVLADINA ORGANIZACIJA BANKA hRANE

obroke u školama

Dok roditelji optužuju upravu škole “Vasa Pavić”, iz te ustanove nijesu željeli da kometarišu cijeli slučaj stavio ono što je dobio od škole. Dio djece manjeg uzrasta, kako tvrde, nije ni obaviješten da nastupa nema, pa su se dodatno razočarali kad su došli u KIC u ponedjeljak popodne i saznali da je predstava otkazana. “Trud naše djece, njihovo

vrijeme izdvojeno u završnici zaključivanja ocjena, njihove snove i radost zbog igranja ‘Malog princa’, članovi uprave škole su zgazili. Mogu li uopšte reći da su imali koncert bez tako velikog projekta kao što je “Mali princ”, bez jedne profeso-

rice i bez značajnog dijela đaka”, upitali su roditelji predstavnike uprave. Roditelji su pozvali resorno ministartvo da se pozabavi ovom situacijom kako se slične situacije ne bi dešavale ubuduće.

Obrok za svu djecu iz materijalno ugroženih porodica treba da bude besplatan, nezavisno od toga da li su korisnici socijalne pomoći, ocijenjeno je iz Banke hrane. “Vijest o otvaranju đačke kuhinje u Podgorici Banka hrane je javno pozdravila. Ali, socijalna pomoć u Crnoj Gori je izuzetno niska i kreće od og 60 do 120 eura. Od tog iznosa roditelji treba da izdvoje pet ili šest eura za obrok u školi po djetetu”, piše u saopštenju. Podsjetimo, DN su juče objavile da će cijena obroka koju će roditelji plaćati za dječiju užinu u školama od 10 do 12 eura, te da će za svako narendo dijete cijena biti upola manja. Takođe, u tekstu je navedeno da će ministarstva prosvjete i rada i socijalnog staranja sagledati mogućnost nižih cijena obroka za djecu iz socijalno ugroženih porodica. U reagovanju Banke hrane se navodi da se ta organizacija se zalaže već šest godina za uvođenje kvalitetnog obroka u školama. Veliki broj porodica, kako navode, ne prima socijalnu pomoć jer su potencijalni nasljednici imovine koja nema vrijednost ili se nalazi na područjima gdje je život neuslovan, a ne može se prodati. “Postoje porodice koje koriste penziju koja je izuzetno niska i koja ne

DN su juče objavile da će cijena obroka koju će roditelji plaćati za dječiju užinu u školama od 10 do 12 eura, te da će za svako narendo dijete cijena biti upola manja. Takođe, u tekstu je navedeno da će ministarstva prosvjete i rada i socijalnog staranja sagledati mogućnost nižih cijena obroka za djecu iz socijalno ugroženih porodica

omogućava normalan život. Veliki broj samohranih roditelja ima rješenja o alimentaciji koju dobijaju neredovno ili je veoma niska. Alimentacija je razlog da nemaju uslova za socijalnu pomoć”, kazali su iz Banke hrane. Kako dodaju, porodice čiji članovi su na Zavodu za zapošljavanje nemaju mogućnost korišćenja benificija kao korisnici MOP-a. “Smatramo da obrok za svu djecu iz materijano ugroženih porodica treba biti besplatan nezavisno od toga da li su korisnici socijalne pomoći. Zvaničan zahtjev za uvođenje besplatnog obroka smo poslali Ministrastvu prosvjete”, saopšteno je iz Banke hrane. Bo.P.

društvo

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

GreeN HOMe

Putovanje Evropom za najbolje studente

KCCG:OFTALMOLOŠKA AMBULANTA POSTOJI

Ljekari na bolovanju i odmoru, na pregled kod privatnika U Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) zaposlena su dva oftalmologa, od kojih je trenutno jedan na dužem bolovanju, a drugi na godišnjem odmoru, saopštili su Dnevnim novinama iz KCCG povodom spekulacija koje su se pojavile u javnosti da je ta zdravstvena ustanova ostala bez dječjeg oftalmologa i da je zatvorila tu ambulantu. Naime, na društvenim mrežama pojavili su se postovi roditelja koji su nedavno vodili djecu na kontrolu

kod oftalmologa kojima je, kako tvrde, sestra kazala da doktora više nema i da ambulanta više ne postoji. “Trenutno u IBD-u djeci hitnu zdravstvenu zaštitu obezbjeđuju ljekari Klinike za oftalmologiju KCCG, kao i oftalmološke konsultacije za hospitalizovanu djecu, a u IBD periodično dolaze i konsultanti iz Beograda”, kazali su iz KCCG. Oni ističu da je Fond za zdravstveno osiguranje potpisao ugovor sa PZU Specijalističkom ambulantom iz

oftalmologije “BOROVIĆ”, u kojoj djeca do 15 godina starosti mogu obaviti prvi i kontrolni pregled, kao i druge intervencije i procedure sa uputom od izabranog doktora. “Na specijalističkom stažu trenutno su četiri ljekara za potrebe Klinike za očne bolesti, a u toku je i konkurs za dodjelu po jedne specijalizacije iz oftalmologije za potrebe IBD-a i Klinike za očne bolesti (za djecu i adultne pacijente)”, navodi se u saopštenju. J.V.Đ.

NVO Green Home i ove vršnih godina studija (stugodine realizuje projekat denti osnovnih, specijali“Putujemo u Evropu” uz postičkih i master studija) sa dršku Fondacije Robert Bosvih fakulteta i Univerzish kroz organizaciju Balteta u Crnoj Gori, da putukan Trust for Deju Evropom u mamocracy, konjim grupama ji ima za cilj pod povoljda se omonim uslovigući stuma. Izbor dentima studenasa visota koji će kim proljeto prosjekom vesti u iz zemaputovanju lja regiEvropom ona da na ostvariće se kraju svojih putem javnog studija provekonkursa koji će Ilustracija du ljeto putujući sadržati jasne kriteEvropom. Na taj način sturijume sa posebnim akcendenti će se upoznati sa zetom na uspjeh koji je ostvamljama Evropske unije, njiren tokom studija i poznahovim stanovnicima, načivanju stranih jezika. Osim nom života, kulturno–istotoga, prednost pri odabiru rijskim znamenitostima i imaće kandidati koji nikaobičajima. da nisu putovali u zemlje “Zahvaljujući ovom proEU”, navodi se u saopštenju. jektu pružena je mogućnost Konkurs će biti otvoren 15. najboljim studentima zajuna i trajaće do 25. juna.

ULJArevIć I ĐUrOvIć

Usvojiti izmjene medijskih zakona

Centar za građansko obu Skupštini. Amandmane su predložile nevladirazovanje CGO i član Savjeta RTCG Goran Đurone organizacije. vić pozivaju sve parla“Izmjenama Zakona o mentarne stranke da bez medijima potrebno je osiodlaganja pristupe izradi gurati transparentno oglaprijedloga izmjena i šavanje državnih indopuna medijstitucija, lokalnih samouskih zakona. “Medijski prava i svih zakoni su organizadio spocija korazuma je se fipolitičnansikih suraju djebjekata limično u proceili p otsu vraćapuno iz nja povjebudžeta u renja u izštampanim borni sistem i i elektronskim Ilustracija neophodno ih je što medijima. U tom prije usvojiti”, istakli su oni. pravcu, predloženi amanIzvršna direktorka CGOdmani daju okvir koji obea Daliborka Uljarević i zbjeđuje jednake šanse za Đurović podsjećaju parsve medije, a ograničava lamentarne stranke i javdiskreciona prava starjenost da su amandmani šina državnih i lokalnih organa da usmjeravaju na Zakon o medijima, Zakon o elektronskim mediznačajna finansijska sredjima i Zakon o javnim rastva prema medijima bez dio-difuznim servisima jasnih kriterijuma i proceCrne Gore već duži period dura”, poručuju oni.

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

CRNA GORA

19 Foto:Vedran ilic

BUDVA: U OPŠTINI ČETIRI MJESECA BEZ PLATE

Sindikat zaposlenih najavio protest ispred zgrade Opštine Revoltirani višemjesečenim kašnjenjem isplata zarada, javašlukom i neradom gradske vlasti, Sindikat zaposlenih u Opštini Budva pozvao je sve zaposlene, kako u lokalnoj administraciji, tako i one u javnim preduzećima i ustanovama, te vatrogasce, da se okupe na velikom protestu koji organizuju u petka ispred zgrade Opštine. Kap koja je prelila čašu je, kako navode, najava da plata, koje već četiri mjeseca kasne, još neće biti, a radnici su na izmaku strpljenja. Opština se već mjesecima suočava sa teškom finanijskom situacijom, izložena konstatnim bokadama povjerilaca koji potražuju dugovanja koja su ostavila bivša opštinska rukovodstva, iako su iz gradske uprave u više navrata dolazila uvjeravanja da će doći do normalizovanja u isplatama zarada. Prema njihovim riječima,

Želimo da pokažemo da nijesmo zadovoljni uslovima u kojima radimo dok se našom zajedničkom kućom upravlja nedomaćinski i netransparentno, poručili su zaposleni

loša naplata, slabije punjenje kase, te konstantne blokade računa učinili su svoje da novca za plate nije bilo. Iz Sindikata zaposlenih u Opštini ističu da je nezadovoljstvo i više nego veliko, jer su gotovo sve sindikalne organizacije iz javnih preduzeća, ustanova, najavile da će njihovi članovi doći ispred zgrade Opštine.

CRNA GORA NA IGRAMA MLADIH

Stjepčević: Prilika za podsticaj prijateljstva

Stjepčević

“Ako smatraš da je redovna plata normalna stvar i ne želiš više da budeš žrtva pogrešnih odluka, učini nešto za sebe i pridruži se protestnom okupljanju”, navodi se u pozivu upućenom svim javnim preduzećima i ustanovama, kao i zaposlenima u lokalnoj administraciji. “Želimo da pokažemo da nijesmo zadovoljni uslovima u kojima radimo dok se našom zajedničkom kućom upravlja nedomaćinski i netransparentno. Želimo da se naš rad vrednuje i da se prema nama odnosi i u skladu sa zakonskim normama, ništa više i ništa manje. Tražimo redovnu i sigurnu platu i podjednake uslove za sve. Zaista ne bi bilo dobro da ovu Opštinu napuste oni koji su najškolovaniji, najbolji i najvredniji među nama zbog pogubnog odnosa koji poslodavac ima prema nama”, navodi se u pozivu. N.L. Kotorska ekipa putovaće na “Jadransko-jonske igre mladih” koje će biti održane od 15. do 18. juna u Ankoni u Italiji. Ova lijepa sportska priča spaja jadransko-jonski region u duhu druženja i zdravog sportskog takmičenja i treba da podstakne širenje prijateljstva među mladima iz različitih djelova Evrope. “Ovo ć e biti nezaboravano iskustvo u životima mladih crnogorskih sporistista, pružiće im se prilika

Iv.br. 838/16 Javni izvršitelj Siniša Mugoša iz Podgorice, Ulica 13.jula bb, „Zgrada Čelebić“, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Mali agrar“ Rumenka, ulica Partizanksa broj 98, Srbija, koga zastupa punomoćnik Dušan Jovović, advokat iz Podgorice, ulica Bratstva i jedinstva, Blok 7, protiv izvršnog DOO „Dominator“ Podgorica, ulica Vasa Bracanovića bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 18.130,00 eura, na osnovu vjerodostojne isprava, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je

Z A K LJ U Č A K o dostavljanju putem javnog objavljivanja Izvršnom dužniku DOO „Dominator“ Podgorica, ulica Vasa Bracanovića bb, vrši se dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br. 838/16 od 09.05.2016. godine, kojim je isti obavezan da osnovom vjerodostojnih isprava-računa, na ime duga plati izvršnom povjeriocu iznos od 18.130,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom bliže određenom stavom I izreke navedenog rješenja, iznos od 150,00 eura na ime troškova sastava predloga za izvršenje i iznos od 120,00 na ime troškova nagrade za rad javnog izvršitelja do dana donošenja rješenja o izvršenju. Izvršni dužnik DOO „Dominator“ Podgorica, ulica Vasa Bracanovića bb, se može obratiti javnom izvršitelju Siniši Mugoši na adresu Ulica 13. jula bb „Zgrada Čelebić“ u Podgorici i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju Iv.br. 838/16 od 09.05.2016. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO „Dominator“ Podgorica, ulica Vasa Bracanovića bb, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja. Podgorica 06.06.2016. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Mugoša, s.r.

Opština Budva

Pozvali predsjednika opštine Srđu Popovića da reaguje Zaposleni u JU “Muzeji i galerije Budve” obratili su se predsjedniku opštine Srđi Popović navodeći da su suočeni s njegovim nerazumijevanjem i nepoštovanjem njihovih osnovnih prava, te da su primorani da mu otvorenim pismom ukažu na probleme u funkcionisanju te ustanove. Ističu da s velikim žaljeza takmičenje, da upoznaju prave vrijednosti i steknu poznanstva koja će im značiti cijelog života”, kazao je predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević. U okviru ove manifestacije u Ankoni će se održati i sjednica Upravnog odbora Foruma jadranskih i jonskih gradova sa plenarnom skupštinom Foruma jadransko-jonskih privrednih komora. Ove godine na Igrama mladih u Ankoni uče-

njem moraju konstatovati, da su zbog nedostatka finansijskih sredstava njihove aktivnosti svedene na minimum, a da je ugrožen i opstanak same ustanove. Oni apeluju na Popovića da shvati ozbiljnost situacije i pronađe rješenje, kako je čvrsto obećao stupanjem na funkciju. stvuje osam država regiona i to Crna Gora, Albanija, Hrvatska, BiH, Grčka, Slovenija, Srbija i domaćin - Italija. Crnu Goru predstavljaće četiri lokalne uprave i to opštine Ulcinj, Bar, Cetinje i Kotor koja je ove godine lider projekta. Crnu Goru na igrama predstavljaće dječaci i djevojčice uzrasta 2000/01. godište koji će se takmičiti u vaterpolu, košarci, odbojci, fudbalu, rukometu, tenisu, atletici i tekvandou. I.K.

U SUSRET LJETNJOJ SEZONI

Uskoro će biti očišćene sve hercegnovske plaže

Radnici hercegnovskog preduzeća “Čistoća” očistili su ostrvo Lastavica i tvrđavu Mamula i uredili plaže na dijelu rivijere od Kumbora do Kamenara. Na priobalju ostrva Lastavica kod pristaništa, duž prilaznog puta i unutar tvrđave Mamula, uklonjen je otpad i pokošene zarasle površine. Navedeni radovi održavaće se i tokom juna, jula i avgu-

sta, osim u slučaju preuzimanja objekta od strane zakupca. Radovima na rivijeri plaže su pripremljene za nasipanje, koje je predviđeno odlukom Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i najavljeno za period od 8. juna do 15. juna. Očišćene su i nezakupljene plaže u Igalu i Herceg Novom, a održavanje istih ustupljeno je “Čistoći”. S.M.

CRNA GORA

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

NIKŠIĆ: GRADSKI BAZEN U FUNK

“Luče” iz Tivta

TIVAT: NAGRAĐENI NAJBOLJI OSNOVCI

Diploma “Luča” za 22 tivatska učenika U Osnovnoj školi “Drago Milović” juče je održana svečana dodjela diplome “Luča” za učenike devetih razreda. Pravo na diplomu Luča ostvarila su 22 učenika, dok je za opšti odličan uspjeh za svih devet razreda pohvalu dobilo 15 učenika. Dioplome “Luča” su dobili Petar Brinić, Nikoleta Mršulja, Kristina Jevrić, Aleksandar Lazinica, Tatjana Kovač, Rezeda Valejeva, Valentina Marinović, Tatjana Goranović, Matea Ivović, Sara Vukojević, Julija Petrović, Lana Vukmirović, Borjana Obrenović, Petar Joković, Ana Marija Stipanić, Ognjen Kilibarda, Vuk Đaković, Sara Peričić, Darko Vukasović, Staša Samardžić, Balša Stevović i

Katarina Ciko. Uz Luču đacima su uručene i knjige. Đak generacije je Petar Brinić, koji je dostojno predstavljao školu i grad na raznim takmičenjima sa kojih je donosio nagrade. “Niko na svijetu nije mudriji od čovjeka koji zna. Što mudrija glava, to lakše leđima. Ono što čovjek nauči voda ne može odnijeti niti vatra spaliti, škola njeguje duhovnu i fizičku ljepotu, pomaže procesu odrastanja i selekciji lavirinta želja prema onome što se zove ličnost. Ne učimo za školu, nego za sebe i za svoj kvalitetniji život. Bolje je naučiti i nepotrebno nego ništa i učiti treba naučiti”, kazala je direktorica Ružica Lazarević. Z.K.

TURISTIČKO SPORTSKA MANIFESTACIJA

ZA SAT KUPANJA DANJU 2,5 A UVEČE TRI EURA ⌦ Mira Rovčanin

Džip reli Montenegro N prvog vikenda jula Džip reli Montenegro trophy i ove godine biće organizovan prvog vikenda u julu, a organizatori te turističko-sportske manifestacije pobrinuli su se da, kao i minulih 16. godina, učesnicima otkriju prelijepe predjele crnogorskog sjevera kroz koje do sada sigurno nijesu prolazili. Karavan će krenuti u petak ispred zgrade SO Nikšić i uputiti se prema visoravni Krnovo. “Prolazimo kroz prostor na kome se gradi vjetroelektrana, pa prema Štirnom dolu, a onda preko Lole, drobnjačkih i uskočkih katuna, stižemo na planinu Semolj, pa se niz njegove strmine spuštamo na regionalni put Boan-Mioska. Terencima onda ulazimo u Krnju Jelu, pa preko Sinjavine spuštamo se u Gor-

nje Lipovo, do Donjeg Lipova i magistrale koja povezuje Kolašin i Mojkovac. Iz mjesta Lozna ponovo uključili na makadamske puteve i stigli na crnogorski dio Peštera i vidikovac Lađevac”, istakao je jedan od organizatora Ratko Perošević. U preostalih nekoliko sati vožnje učesnici relija tog dana će uživati u prirodnim ljepotama rožajskih sela uz granicu sa Srbijom i Kosovom, a prije mraka stiže se u Rožaje, gdje je obezbijeđena uobičajena zabava i hotelsko prenoćište. Drugog dana planirano je da se obiđu prelijepi planinski predjeli pograničnog dijela sa Kosovom, da bi se potom zaputili ka Hajli i stigli na ručak u planinarski dom Grope (1.950 mnv), ispod najvećeg vrha Hajle. J.L.

ovootvoreni rekonstruisani olimpijski bazen biće predat na korišćenje građanima od srijede naredne sedmice nakon 15 godina od prethodnog zatvaranja bazena, najavio je direktor Sportskog centra Predrag Ivanović. Upravni odbor Sportskog centra u saradnji sa lokalnom samoupravom donio je odluku da građani počnu koristiti bazen od 15. juna, tačnije od srijede naredne sedmice. Termini koji će biti na raspolaganju građanima su od 8 sati ujutro do 22 sata. Nadležni su usaglasili i cjenovnik.

■ CJENOVNIK “Prva kategorija su dnevne karte, cijena termina od sat vremena u periodu od 8 do 16 časova je 2,5 eura, dok je u periodu od 16 do 22 sata tri eura. Druga kategorija su mjesečne karte, koje su za odrasle 40 eura. Građanin koji kupi mjesečnu kartu može da koristi bazen sedam sati tokom nedjelje po sat vremena u terminima građana”,

kazao je Ivanović. Utvrđen je i cjenovnik karata i za sindikalne organizacije, a direktor Sportskog centra kaže da će one koštati 35 eura. “Imamo i povlašćene karte za osobe sa invaliditetom i one su 50 odsto jeftinije u odnosu na mjesečne karte za odrasle i iznose 20 eura”, istakao je Ivanović. Definisane su i cijene za olimpijski program, pa će slobodne organizacije termine plaćati 100 eura, vaterpolo utakmice koštaće 250 eura, a termini za plivačka takmičenja 150 eura.

■ DO SEPTEMBRA NA KRUPCU

Ivanović ističe da je interesovanje klubova za održava-

nje škole plivanja i vaterpola veliko, ali da će od septembra početi da koriste usluge bazena. “Sekretarijat za sport i Sportski centar razmišljaju na koji način i kako da se izađe u susret klubovima. Škole plivanja su do sada bile organizovane na Krupcu i mislim da bi bilo pametno da te škole tek od septembra počnu da koriste usluge bazena”, istakao je Ivanović. Bazen nakon rekonstrukcije funkcioniše dobro, a Ivanović naglašava da se strogo poštuje kućni red i procedura koja je ista za svakog korisnika bazena. On smatra da se brižljivo vodi računa o kvalitetu vode i bezbjednosti u bazenu.

GRAĐANIN KOJI KUPI MJESEČNU KARTU MOŽE DA KORISTI BAZEN SEDAM SATI TOKOM NEDJELJE PO SAT VREMENA U TERMINIMA GRAĐANA

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

CRNA GORA

BUDVA: OPŠTINSKO KOORDINACIONO TIJELO APELUJE

Pješačku stazu kod Zavale što prije obnoviti

KCIJI OD 15. JUNA

Radovima koji su izvođeni na spajanju dva bulevara pješačka staza je potpuno uništena

Nikšićki bazen

Neplivačima zabranjen ulaz

Iz Sportskog centra poručuju da će posjetioci morati da se upoznaju sa pravilima, koja će morati strogo da poštuju. Oni navode da je bazen namijenjen samo plivačima, te da je za neplivače ulaz zabranjen. Djeci mlađoj od 12 godina ulaz je dozvoljen samo u pratnji osobe starije od 18 godina. Svi korisnici bazena sa dugom kosom dužni su nositi plivačku kapu za kosu, a iz bezbjednosnih razloga zabranjeno je nositi bilo kakvu staklenu ambalažu. U mali bazen dozvoljen je ulaz sa“Na bazenu će biti prisutni spasioci. U terminima građana uvijek će biti po dva spasioca. Temperatura vode je 26 stepeni, a vazduha 28. Bazen funkcioniše besprekorno. Voda se testira svaki drugi dan. U saradnji sa lokalnim vodovodom uzimamo uzorke imamo i ugovor sa Institutom za javno zdravlje, dva puta mjesečno uzimamo uzorke tako da radimo sve po pravilima”, istakao je Ivanović. U prote-

mo djeci do 12 godina. Ulaz odraslima u mali bazen je zabranjen ukoliko ne prate dijete. Posljednja prodaja ulaznica i ulaz u bazen je moguća najkasnije jedan sat i trideset minuta prije zatvaranja bazena, a posjetioci su dužni da napuste bazen 30 minuta prije završetka radnog vremena. Mjesečna, sezonska i godišnja karta-ulaznica mora sadržati fotografiju korisnika, i isti je dužan da je koristi kao identifikacionu ispravu prilikom ulaska na bazen. klih desetak dana osnovci iz osam škola iz Nikšića, njih više od 1.000, koristilo je usluge bazena i upoznali su se na koji način bazen funkcioniše i kako se koristi. Bazen je izgrađen 1972. godine i kratko je bio u upotrebi 2000. i 2001. godine, nakon čega je zbog velikih troškova održavanja zatvoren. Rekonstruisan je zahvaljujući donatorskim sredstvima, prema najsavremenijim standardima.

Opštinsko Koordinaciono tijelo za pripremu sezone uputilo je apel da se u rekordnom roku, uporedo sa spajanjem dva bulevara, završi i pješačka staza preko Zavale. Oni su od Direkcija za saobraćaj zatražili da se staza što prije stavi u funkciju i da je to prioritet pred ljetnju turističku sezonu. Opštinski sekretarijat je još prije pola godine, kada su započeti radovi na spajanju dva bulevara preko Zavale, zabranilo kretanje pješačkom stazom, smatrajući je nebezbjednom. Radovima koji su izvođeni, pješačka staza je potpuno uništena. Nekada najprometnije šetalište, zatrpano je stijenama, kamenjem, pijeskom, a na samoj stazi izgrađeni su i betonski zidovi, kao potpura budućem putu. Pječačku stazu od hotela “Park”, pa do sadašnjeg rezidencijalnog kompleksa “Dukley gardens” na Zavali, izgradila je prije sedam godina, tadašnja ruska kompanija Miraks u koju je uložila više od pola miliona eura. Stazu je u više navrata obnavljalo JP “Morsko dobro” i Stratex grupa. Od prepoznatljivog, luksuznog mobilijara, javne rasvjete, klupa i vidikovaca, nije praktično ostalo ništa. Staza koja predstavlja jedinu pješačku mogućnost da se dođe od Budve do Bečića, praktično je zatrpana. Pješaci, među kojima brojni inostrani turisti prinuđeni su da umjesto pješačkom stazom, idu, ništa manje bezbjednom, raskopanom Jadranskom magistralom, pored velikih građevinskih mašina, između kilometarskih kolona auto-

⌦--------------------STAZA KOJA PREDSTAVLJA JEDINU PJEŠAČKU MOGUĆNOST DA SE DOĐE OD BUDVE DO BEČIĆA, PRAKTIČNO JE ZATRPANA

---------------------⌦

Uništeno šetalište kod Zavale mobila, koje se svakodevno stvaraju, kako bi se iz Bečića domogli Budve i obratno. Iz Direkcije za saobraćaj, najavljuju da će radovi na spajanju bulevara napokon biti završeni do 20. juna. I pored upozorenja da je zabranjeno da se ide uništenom pješačkom stazom, koja je odmah nakon što su započeli radovi na izgrad-

nji četiri saobraćajne trake, zatvorena, to mnogim pješacima ne predstavlja prepreku. Gotovo svakodnevno na svoju odgovornost, mnogi turisti i mještani dok se iznad njih izvode obimni građevinski radovi na soabraćajnicima, idu preko gomila kamenja i pijeska koje su zatrpale pješačku stazu. N.L.

Spajanje bulevara između Bečića i Budve do 20. juna Radovi na spajanju bulevara između Bečića i Budve su u toku, a kako je najavljeno iz Direkcije za saobraćaj, biće završeni do 20. juna za normalno funkcionisanje saobraćaja. Direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača je istakao da su rokovi za izvođenje radova na ovoj lokaciji definisani propisanim ugovorima.

“Za projekat spajanja budvanskog i bečićkog bulevara ugovoreni rok je 15. jun”, kazao je Parača. On je najavio da će projekat rekonstrukcije na lokalitetu Obzovica - Brajići u dužini od četiri kilometra biti završen do sjutra, a izgradnja treće trake, lokalitet Markovići, u dužini od 4,5 kilometra do 15. juna.

crna gora

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

TivaT: Raspisan TendeR za izboR izvođača Radova

Pristupni put za Lušticu do sredine naredne godine Opština Tivat raspisala je tender za izbor izvođača radova na izgradnji saobraćajnice MR1- prva faza, odnosno pristupnog puta za Lušticu. U javnom pozivu stoji da se ponude primaju do 13. juna, a vrijednost te investicije je tri miliona eura, koje je na osnovu sporazuma sa Opštinom, Direkcija prebacila Tivtu za tu namjenu. Odluka o izboru najpovoljnije ponude donijeće se u roku od 60 dana od dana otvaranja ponuda. Prva faza podrazumijeva izgradnju puta od Solila do kompleksa Luštica Bay u dužini od 4,8 kilometara, kao i gradnju dva kružna toka u Solilima i kod uvale Pržna. Druga faza projekta obuhvata izgradnju saobraćajnice koja prolazi kroz kompleks Luštica. Planirana je izgradnja moderne saobraćajnice širine 14

Kompanija “Luštica Development” je finansirala i glavni projekat saobraćajnice od raskrsnice za Pržno do granice PUP-a Opštine Tivat, a iznos investiranih sredstava je 500.000 eura

metara, sa po dvije saobraćajne, pješačke i biciklističke staze, sa zelenim površinama i pješačkim ostrvima. U put će biti ugrađen cjevovod i elektroenergetski kabl od 110 kilovolti kojim će snabdijevati kompleks Luštica Bej i Katari Diar. Opština Tivat je za ekspro-

Luštica

prijaciju zemljišta u te svrhe uložila tri miliona eura, a ukupna vrijednost radova prve faze iznosi 6,5 miliona eura. Rok za izgradnju je godinu dana. Po sporazumu sa Direkcijom za javne radove o prenosu sredstava za izgradnju puta, Opština je preuzela obavezu da raspiše tender za izbor izvođača radova, stalnog stručnog nadzora, a u realizaciji će učestvovati stručna ekipa Direkcije za javne radove. U skladu s tim, trenutno je toku tender za izbor stručnog nadzora nad izvođenjem radova. Na osnovu saglasnosti sa Opštinom, kompanija “Luštica Development” je učestvovala u pripremnim, zemljanim radovima puta koristeći zemlju prilikom iskopavanja za izgradnju objekata u kompleksu, a finansirala je i glavni projekat od Solila do raskrsnice za Pržno, kao i njegovu reviziju i izmjene. Z.K.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica

UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

Kovač Risto koga zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Prodaja će se održati dana 18.06.2016. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama Restorana Durmitor, u ul.Rakonja bb, Bijelo Polje. Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u listu nepokretnosti br. 1045, KO Bijelo Polje, Uprave za nekretnine PJ Bijelo Polje i to: • katastarska parcela br. 1811/2, plan 13, skica 219, potes Volodjina, ukupne površine 746 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja voćnjak 1. klase površine 72 m2, dvorište površine 500 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 84 m2 i porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 2, površine 90 m2 - susvojina (sukorišćenje) Jovančević Momčila u idealnom dijelu od 2/5 i Jovančević Radosava u idealnom dijelu od 3/5; • i porodična stambena zgrada, broj zgrade 2 koja se nalazi na katastarskoj parceli br. 1811/2, spratnost P2, u osnovi površine 90 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja poslovni prostor u vanprivredi, spratnost P, površine 72 m2, PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 72 m2 i PD 3 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P2, površine 72 m2 – svojina Jovančević Momčila. Početna kupoprodajna cijena na četvrtoj prodaji iznosi 38.184,78 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jovančević Momčilo koji obavlja privrednu djelatnost-Ormont Bijelo Polje na dan 25.09.2015. godine iznosi 34.835,13 € Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 17.06.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul.Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: • za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, • dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Prodaja će se održati dana 24.06.2016. godine, sa početkom u 12h, u prostorijama preduzeća „SAVIĆ & IVEST“ DOO Tivat, trg Dara Petkovića, poslovni centar Racica, 2 sprat, u Tivtu. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Radojičić Zagorke upisana u listu nepokretnosti br. 338 KO Tivat, Uprave za nekretnine PJ Tivat i to: • stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli broj 109, PD 9, spratnost P3, površine 96 m2. Početna kupoprodajna cijena na drugoj prodaji iznosi 97 731,36€. Ukupan iznos preostalog duga na dan 27.12.2015. godine iznosi 92.400,00 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.06.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul.Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: • za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, • dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Kovač Rista, broj 550-0106000000542-61, koji se vodi kod Societe Generale Montenegro banke, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

ZA KOVAČ RISTA advokat Milena Vujisić

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

svijet

Foto:Reuters

U sUsret referendUmU 23. jUna

Produžen rok za registraciju birača u Velikoj Britaniji

Britanska vlada razmatra mogućnost produžetka roka za registraciju birača za referendum o članstvu u Evropskoj uniji, koji se održava 23. juna, nakon što je sajt za registraciju na kratko pao nešto prije isteka roka, objavio je Sky News Ranije je vlada saopšti-

la da raspravlja o opcijama kako da se osigura da ljudi koji žele da glasaju, a nijesu stigli da se prijave do isteka roka, mogu da glasaju. Zbog toga je, kako je najavljeno, neophodno donijeti uredbu po hitnom postupku.

sve većI IzgledI za nomInacIjU demokratske stranke

I dancI žele referendUm o eU statUsU

Nakon brexita - denxit?

Dok se Velika Britanija priprema za održavanje referenduma o izlasku iz Evropske unije, koji je zakazan za 23. jun, sve veći broj Danaca želi da se i njima pruži mogućnost da se i oni izjasne o istom pitanju, pokazuje najnovije istraživanje javnog mnjenja. Prema rezultatima ankete sprovedene na uzorku od 1.215 Danaca, 42 odsto se izjasnilo da želi referendum o članstvu njihove zemlje u EU, prenio je danski portal DR. Ovaj rezultat pokazuje porast od čak pet odsto u odnosu na isto istraživanje spro-

vedeno u februaru. Od 17. do 24. maja ove godine, 44 odsto ispitanika se izjasnilo za ostanak Danske u Uniji, dok 37 odsto Danaca nije podržalo to članstvo, a skoro 20 odsto je neodlučno po ovom pitanju, prenio je Associated Press. Danska se pridružila Evropskoj uniji 1973. godine, u isto vrijeme kada i Velika Britanija i Irska, ali je odbila djelove ugovora o članstvu iz straha od gubitka suvereniteta. Aktuelna vlada desnog centra u Danskoj ne planira raspisivanje referenduma o izlasku iz EU.

Hilari Klinton pobijedila i na izborima u Kaliforniji Iako je bivša državna sekretarka već osvojila dovoljan broj glasova delegata, pobjeda u Kaliforniji veoma je važna

Nominacija Demokratske stranke za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država bi, prema sve većim izgledima, mogla pripasti Hilari Klinton, koja je pobijedila je na unutarstranačkim izborima u Kaliforniji, pokazale su juče prve projekcije američkih medija. Iako je bivša državna sekretarka već osvojila dovoljan broj glasova delegata i obezbijedila nominaciju svoje stranke za predsjednika SAD, pobjeda u Kaliforniji, najmnogoljudnijoj američkoj saveznoj državi, veoma je važna, prenijele su agencije.

Zahvaljujući vama, došli smo do ove važne prekretnice. Ovo je prvi put u istoriji naše zemlje da je žena postala kandidat jedne velike stranke za predsjednika

Hilari Klinton proglasila je u utorak veče po američkom vremenu istorijsku pobjedu za žene time što je osvojila dovoljan broj glasova delegata da postane kandidat Demokratske stranke za predsjednika SAD i šansu da postane prva žena na čelu te zemlje. “Zahvaljujući vama, došli smo do ove važne prekretnice. Ovo je prvi put u istoriji naše zemlje da je žena postala kandidat jedne velike stranke za predsjednika”, istakla je presrećna Klintonova u obraćanju svojim pristalicama u Njujorku. “U ovoj kampanji se radilo o tome da obezbedimo da ne postoje plafoni niti granice za nikoga od nas”, rekla je Klinton tačno osam godina nakon što je okončala svoju prvu, neuspješnu kampanju za ulazak u Bijelu kuću. Klinton je još u utorak, prema evidenciji agencije Associated Press, obezbijedila dovoljan broj glasova delegata za nominaciju Demokratske stranke za predsjednika SAD, nakon čega je povećala taj broj zahva-

ljujući pobjedi na unutarstranačkim izborima u Nju Džersiju, Novom Meksiku i Južnoj Dakoti, tri od šest država u kojima se u utorak glasalo. Osam godina nakon što je u trci za stranačkog kandidata za predsjednika SAD izgubila od tadašnjeg harizmatičnog mladog senatora Baraka Obame, 68-godišnja Klintonova je objavila da je razbijen još jedan “stakleni plafon”, koji je sprečavao napredovanje žena, i zakazala “obračun” sa kandidatom Republikanaca Donaldom Trampom, na izborima u novembru. “Vjerujemo da smo zajedno jači, a ovi izbori su veoma važni. Izbor je, međutim jasan”, rekla je Klinton i zatim krenula u oštar napad na Trampa. “Donald Tramp je usljed svog temperamenta nepogodan za predsjednika i glavnokomandujućeg oružanih snaga”, istakla je Hilari Klinton, koristeći riječi koje bi prije ove žestoke predsjedničke trke bile nezamislive.

SVIJET

Kalin

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

Petrov pred novinarima

PORTPAROL PREDSJEDNIKA IBRAHIM KALIN

Bombaški napadi potvrdili stav Turske o terorizmu Nedavni bombaški napadi u Turskoj povećali su odlučnost turske vlade da se odupre zahtjevima EU o izmijeni zakona o terorizmu, rekao je juče portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin. “Nemoguće je da preduzmemo bilo kakav korak koji bi oslabio Tursku u njenoj borbi protiv terorizma”, rekao je on, prenosi AP. Kalin je dodao da su incidenti, koji su se dogodili ovih dana, još jednom potvrdili tursku poziciju.

U eksploziji automobilabombe juče ujutru ispred sjedišta policije na jugu Turske, u blizini granice sa Sirijom, poginulo je troje ljudi, dok je u prekjučerašnjem napadu na policijski autobus u Istanbulu ubijeno 11, a ranjeno 36 osoba. Lideri EU traže da Turska ispuni 72 uslova za viznu liberalizaciju i da suzi svoju definiciju o teroru kako bi prestala da goni akademike i novinare zbog objavljivanja onoga što naziva “terorističkom propagandom”.

MANJAK OSOBLJA ZBOG MJERA ŠTEDNJE

Zdavstveni i prosvjetni radnici štrajkuju u Grčkoj

NASTAVLJA SE KRIZA U HRVATSKIM VLA

ULTIMATUM MOST ZAKOMPLIKOVAO

U Foto: Reuters

ltimatum lidera hrvatske stranke Most, manje članice vladajuće Domoljubne koalicije, HDZ i njenom predsjedniku ili prekomponovanje vlade ili novi izbori - naišao je istovremeno i na oštro protivljenje i na odobravanje.

Zaposleni u državnim bolnicama i nastavnici u Grčkoj stupili su danas u jednodnevni štrajk, zahtevajući isplatu zaostalih plata i protestujući zbog manjka osoblja što je, kako tvrde, posljedica vladine politike. U bolnicama je ostalo samo osoblje za hitne slučajeve, dok su ljekari, medicin-

ske sestre i bolničari napustili radna mjesta. U glavnim lukama, Pireju i Solunu, radnici su i protestovali zbog privatizacija koje traže međunarodni kreditori. Na četiri sata stala je i podzemna železnica u Atini, nijesu radili ni tramvaji, a u štrajku su bili i radnici železnice, preneo je AP.

Ultimatum šefa Mosta, manje članice vladajuće koalicije u hrvatskoj vlasti, Boža Petrova - opstanak aktuelne vlasti ili izbori, šefu Hrvatske demokratske zajednice Tomislavu Karamarku, koji zahtijevaju opoziv premijera Tihomira Oreškovića, dodatno je juče iskomplikovao hrvatsku političku scenu.

■ PREKOMPONOVANJE Petrov je neposredno prije toga rekao da Most neće učestvovati u prekomponovanju vlade, a ako Karamarko i HDZ na tome budu insistirali jedina opcija za tu stranku su novi izbori.

Petrov je, kako se tumači u hrvatskim medijima, praktično ovom izjavom Most vezao za sudbinu premijera Oreškovića.

■ PREDLOG HDZ Predlog HDZ za opoziv Oreškovića stavljena je juče na dnevni red Sabora. Prema proceduri, najprije vlada treba da zauzme stav o tom predlogu u roku od osam dana, a 30 dana od izjašnjavanja vlade o opozivu je dužan da se izjasni i Sabor. Kriza hrvatske vlasti nastala je nakon što je Orešković zatražio od Karamarka i Petrova da odstupe iz vlade. Kara-

“U OVOM TRENUTKU SMATRAMO DA JE, UMJESTO RUŠENJA VLADE KOJU JE HDZ FORMIRAO, U NACIONALNOM INTERESU NJENA STABILNOST I FUNKCIONALNOST”, NAVODI SE U PISMU. marko je na to odgovorio zahtevom za opoziv premijera. Petrov je najavio da je spreman i podnijeti ostavku ako bi to doprinijelo stabilizaciji političke situacije, koja se danima ocjenjuje, veoma ozbiljnom.

■ PODRŠKA EPP Karamarko je s druge strane juče novinarima rekao da HDZ ima potpunu podršku EPP, kao i da je Orešković razgovorom sa šefom te partije Manfredom Veberom za-

SVIJET

ZAKLJUČAK SAVEZNE KANCELARIJE ZA MIGRACIJE

Spajanje porodica udvostručilo bi broj migranata u Njemačkoj Foto: Reuters

Foto: Anadolu Agency

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

ADAJUĆIM STRUKTURAMA

Njemačka agencija za migracije izračunala je da bi, primjenom pravila o spajanju porodica, na svakog Sirijca koji je već ušao u njihovu zemlju, došao još jedan migrant. Portparol njemačkog ministarstva unutrašnjih poslova Tobijas Plate, potvrdio je juče izvještaj objavljen u Süddeutsche Zeitungu da je Savezna kancelarija za migracije došla do ovog zaključka u novembru prošle

Računica nije uzela u obzir zakonske izmjene do kojih je u međuvremenu došlo

ju nekim migrantima iz Sirije da dovedu svoje rođake u Njemačku. Njemačke vlasti su registrovale više od 428.000 Sirijaca koji su podnijeli zahtjev za azil prošle godine i skoro 72.000 od početka ove godine. Zvanicnici kažu da ova računica deluje moguće. Neki spekulišu da bi spajanje porodica značilo čak mnogo veći dodatni priliv migranata.

TA DODATNO SITUACIJU Šanse za uspjeh osporavanja godine, prenio je AP. On je, međutim, upozorio da takva računica nije uzela u obzir zakonske izmjene do kojih je u međuvremenu došlo, a koje otežava-

KANDIDAT FPO NA PROŠLIM PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA

■ INTERES DRŽAVE U međuvremenu, Petrov se juče, na iznenađenje hrvatske javnosti, sastao u četiri oka sa Oreškovićem u premijerovom stanu, a nakon toga nije želio da daje izjave. Tema njihovog razgovora nije objelodanjena, ali se može naslutiti, nakon današnje izjave lidera Mosta. Poslanici Evropskog parlamenta iz redova HDZ Davor Ivo Stier, Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Andrej Plenković poručili su svojim kolegama da u okolnostima krize vlade, svi zajedno treba da preuzmu političku odgovornost za Hrvatsku, te da je vjerodostojnost HDZ pred iskušenjem. Ukazali su, kako je prenio Večernji list, da je interes države, vlade i stranke ispred interesa

bilo kojeg pojedinca. “U ovom trenutku smatramo da je, umjesto rušenja vlade koju je HDZ formirao, u nacionalnom interesu njena stabilnost i funkcionalnost”, navodi se u pismu. Jutarnji list saznaje iz krugova u Evropskoj narodnoj partiji - EPP, čiji su članovi HDZ i HSS, da oko dopisa koji su uputili kolegama u HDZ, hrvatski zastupnici te stranke u Evropskom parlamentu imaju podršku i mnogih evropskih kolega. Oni, kako se navodi, ne žele direktno da se miješaju u unutrašnja pitanja Hrvatske vlade ili HDZ-a ali kažu da žele stabilnost vlade i stabilnost HDZ kao njihovog člana. List navodi da u krugovima EPP smatraju da u ovom trenutku rušenje premijera Tihomira Oreškovića i njegove vlade ne bi bilo dobro ni za Hrvatsku ni za HDZ. A.N.R.

izbora Hofer smatra visokim

Kandidat Slobodarske partije Austrije - FPO na prošlim predsjedničkim izborima Norbert Hofer, koji je tijesno poražen od Aleksander van der Belena, smatra da su šanse za uspjeh žalbe koje je uložila njegova stranka na ishod glasanja, veoma visoke. On je u izjavi novinarima naveo da je šansa za uspjeh osporavanja glasanja “ogromna” i da ukazane nepravilnosti dokumentuju “značajno kršenje zakona”. “Radi se o pola miliona glasova koji nijesu pravilno obuhvaćeni“, tvrdi Hofer. On je naglasio da nije radostan zbog ulaganja žalbe, dodajući da mu nije preostajalo ništa drugo.

Foto:Reuters

pravo samo htio da prikupi političke poene za sebe.

Što se posljedica uspješnog osporavanja ishoda izbora tiče, o tome, kako ističe, treba da odluči Ustavni sud. “Novo prebrojavanje samo ne može biti. Ako se prihvati šta se desilo onda se ishod mijenja“, poručio je Hofer. Van der Belena je Hofera porazio sa nešto više od

30.000 glasova prednosti, a u žalbi, koju je FPO podnijela Ustavnom sudu, dovodi se u pitanje oko 500.000 glasova, prije svega predatih putem pošte. Stranka Zelenih, čiji je Van der Belen bio dugogodišnji lider, prebacila je FPO, zbog ulaganja žalbe, da je “loš gubitnik”.

SVIJET

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 9. JUN 721. MUSLIMANSKE SNAGE PROTIV FRANAKA

Bitka kod Tuluza

Bitka kod Tuluza odigrala se 9. juna 721. godine između muslimanskih snaga Omejidskog kalifata i Franaka iz Akvitanije. U toj bici muslimanske snage su poražene, čime je Franačka pod Karlom Martelom dobila dovoljno vremena da se pripremi za veliki pohod 11 godina kasnije. Al Sam ibn Malik al Kavlani je bio valija (guverner) muslimanske Španije (el Andaluz). Priku-

pio je veliku vojsku iz severne Afrike, Jemena i Sirije s ciljem da osvoji Akvitaniju, koja je formalno bila vojvodstvo pod Franačkim suverenitetom, ali u praksi je bila prilično nezavisna. Al Kavlani je opsijedao Tuluz, najznačajniji grad Akvitanije. Vojvoda Odo Akvitanski je odmah otišao da traži pomoć. Vratio se tri mjeseca kasnije, kada je grad bio iscrpljen i gotovo pred padom.

Car Neron izvršio samoubistvo Rimski car Neron, Klaudije Cezar Avgust Germanik, jedan od najkontroverznijih vladara u istoriji Rimskog carstva, ubio se, prestravljen pobunom pretorijanske garde i erupcijom nezadovoljstva. Na prijesto ga je 54. dovela majka Julija Agripina Mlađa, koja je prethodno otrovala cara Klaudija, čija je bila četvrta žena. Sužavao je ovlašćenja Senata i vladao brutalno, uklonivši niz uglednih Rimljana, kojima je konfiskovao imovinu. Pogubio je čak i majku i vaspitača, filozofa Seneku.

1815. Završen Bečki kongres

1725. NEMILOSRDNI RUSKI VLADAR

Rođen car Petar Veliki Petar I Aleksejevič ili Petar Veliki bio je ruski car i imperator koji je vladao od 1682. pa sve do smrti 1725. godine. Na prijesto je došao nakon mnogih dvorskih intriga i zavjera. U početku je vladao sa svojim slabim i bolesnim polubratom, Ivanom V, koji je umro 1696. godine. Nakon Ivanove smrti, kad je postao car, nemilosrdno je ugušio bilo kakav tip otpora, pa čak i u sopstvenoj porodici. Petar je vladao sam do 1724, a potom je

vladao sa svojom ženom, Katarinom Aleksejevnom. Modernizovao je u to vrijeme prilično zaostalu feudalnu Rusiju na društvenom, političkom, vojnom i ekonomskom planu, a u isto vrijeme vodio je ekspanzionističku politiku, uglavnom ka zemljama koje su izlazile na more. U toku svoje vladavine, pretvorio je Rusiju u vodeću evropsku silu tog vremena. Odbacio je titulu cara 1721. i zamijenio je titulom imperatora.

Završen je Bečki kongres, koji je zasijedao od septembra 1814, kad su ga sazvale velike sile poslije prvog pada francuskog cara Napoleona I. Predstavnici malih zemalja pozvani su samo da potpišu “Završni akt”, diktat “Komisije četvorice” - Rusije, Britanije, Austrije i Pruske. Britaniji su pripali prekomorski posjedi osvojeni u ratu s Napoleonom - Malta i Jonska ostrva u Evropi, kao i Cejlon u Aziji, Gvajana u Južnoj Americi, Kepland u Africi. Rusiji je priznato prisajedinjenje Finske i Besarabije, a dobila je i najveći deo Poljske (Veliko Varšavsko Vojvodstvo). Austrija se odrekla Belgije (Austrijska Nizozemska), ali je pripojila Veneciju sa svim njenim posedima i Dubrovnik (Napoleon je Dubrovačku republiku ukinuo 1808.), kao i Lombardiju u Sjevernoj Italiji. Pruska je dobila djelove Saksonije, Prednju Pomeraniju, Poznanj, Dancig (sadašnji Gdanjsk) i posjede na Rajni.

1875. POBUNA U HERCEGOVINI

Izbio ustanak zapamćen kao Nevesinjska puška Nevesinjska puška, Bosansko-hercegovački ustanak ili Hercegovački ustanak je srpski ustanak podignut u okolini Nevesinja 1875. godine protiv osmanlijske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ustanike su podržale oružjem i dobrovoljcima Knjaževina Crna Gora i Kneževina Srbija što je dovelo do otpočinjanja Srpsko-turskog rata i nastanka tzv. Velike istočne krize. Posljedica ustanka i ratova ko-

ji su vođeni protiv Otomanske imperije bio je Berlinski kongres 1878. na kome su Crna Gora i Srbija dobile nezavisnost i teritorijalna proširenja, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala Bosnu i Hercegovinu koja je de jure ostala u sastavu Otomanske imperije. U ustanku su se istakli Tripko Vukalović, Mićo Ljubibratić, Maksim Baćović, Lazar Sočica, Pero Tunguz, Jovan Gutić, Pecija Petrović, Golub Babić, Stojan Kovačević i Bogdan Zimonjić.

1781. ENGLESKI INŽINJER I IZUMITELJ

Rođen Džordž Stivenson Džordž Stivenson bio je engleski inžinjer i pronalazač. U Kilingvortu je 1814. izumio prvu sigurnosnu lampu za rudnike. Novčnu nagradu za taj izum uložio je u izgradnju radionice lokomotiva u Njukaslu. Njegova lokomotiva, kojom je upravljao, vukla je 27. septembar 1825. na pruzi Stokton - Darlington prvi putnički voz na

svijetu. Na takmičenju za najbolju lokomotivu na pruzi Liverpul - Mančester, pobedila je 6. oktobra 1829. njegova “Rocket”, koja je postizala brzinu od 30 kilometara na sat. Kao savjetnik, Stivenson je učestvovao u izgradnji mnogih željezničkih pruga u Engleskoj i drugim evropskim zemljama. Umro je 1848. godine.

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

KULTURA

Radovi MaRinovića u galeRijaMa Klub i PeRjaničKi doM

Prstenovanje planete vezom koja nema glas baruta

repertoar DANAS 9.6.2016.

FILM Prizivanje zla 2 19.45 / 22.00

RežIja: Džejms Ven MjeSto: Bioskop Cineplexx, Podgorica

SJUTRA 10.6.2016.

FILM Nindža kornjače Izvan sijenke 15.30 / 17.45 / 20.00 h

RežIja: Dejvid Grin MjeSto: Bioskop Cineplexx, Podgorica

Foto:Iva Mandić

Mada naslov ove knjige asocira na jednu ratnu priču, čeka vas zapravo nešto sasvim drugačije. Čeka vas prijateljstvo, ljubav, život i smrt. Čeka vas Remark u svom punom sjaju.

Sa konferencije za novinare

⌦ Sonja Ičević

a sam se sasvim slučajno našao na tom brodu koji se zove - umjetnost. I sada nakon 50, skoro 60 godina rada i staža, kada bi me pitali da vam objasnim šta je umjetnost ne bih znao, kaže renomirani hrvatski umjetnik. Izložba instalacija renomiranog hrvatskog umjetnika Anta Marinovića pod nazivom “Stabla” biće otvorena u galeriji “Klub” na Kruševcu večeras od 20 sati. Izložbu prati i izložba fotografija referentnih ostvarenja ovog stvaraoca u galeriji “Perjanički dom”. Marinović stvara u kamenu, mermeru, granitu, čeliku, drvetu, bronzi i autor je brojnih skulptura u javnom prostoru koje se nalaze u zemljama bivše Jugoslavije i širom svijeta - u Italiji, Švajcarskoj, Luksemburgu, Meksiku, Kanadi, Japanu, Tajlandu, Indiji... Kako je istakao umjetnik, dar za umjetnost naslijedio je od majke, a taj “nerv još postoji u njemu i to se može vidjeti na izloženim fotografijama”. “Ja sam se sasvim slučajno našao na tom brodu koji se zove - umjetnost. I sada nakon 50, skoro 60 godina rada i staža, kada bi me

Marinović stvara u kamenu i crta stabla, a baš su kamen i stablo elementi koji uvezuju naše dvije države

pitali da vam objasnim šta je umjetnost ne bih znao, samo znam da se iz te velike nepoznanice rodila neprolazna strast. Ne znam zašto sam se cijelog života ovim bavio, vjerovatno je u mene ubačen neki virus i to traje”, kaže Marinović koji je kratko studirao u Sarajevu, da bi prešao u Beograd gdje je i diplomirao. “Bilo mi je potrebno neko drugo ludilo, ne ovo mediteransko. Od svih mojih tadašnjih kolega izgleda da sam samo ja ostao lutalica, zadržao sam neku drskost. Počeo

sam ‘trčat’ sam i nikada nisam stao, samo sam sa godinama malo usporio”, priča jedan od najznačajnijih hrvatskih vajara. Marinović je član Međunarodne asocijacije za monumentalnu skulpturu čija je ideja prstenovanje planete skulpturom. “Na raznim kutovima planete postavili smo oko hiljadu radova. Želimo da stvorimo iluziju, da prstenujemo planetu dobrotom i vezom koja nema glas baruta”, naveo je umjetnik. Ambasadorka Republike Hrvatske u Crnoj Gori Ivana Sutlić-Perić istakla je da, budući da nije istoričar umjetnosti, ne može govoriti o umjetničkim dometima Anta Marinovića, ali da može govoriti o estetskom doživljaju koji je savršen. “Marinović stvara u kamenu i crta stabla, a baš su kamen i stablo elementi koji uvezuju naše dvije države. Posebno mi je drago što ovdašnja publika ima priliku da se upozna sa njegovim stvaralaštvom, milo mi je što je Ante u maloj a velikoj Crnoj Gori. Maloj po površini, a velikoj u svakom drugom pogledu”, kazala je Sutlić-Perić.

Budvanske metastaze

Samostalna izložba radova crnogorskog slikara i likovnog kritičara Slobodana Boba Slovinića biće otvorena u galeriji “Queen of Montenegro” u Bečićima večeras od 20 sati. Umjetnik će se ljubiteljima umjetnosti predstaviti sa 15 radova rađenih u tehnici ulje na platnu, iz ciklusa “Budvanske metastaze”, nastalih u periodu od 2012. do 2016. godine. “Slovinićeva izložba ‘Budvanske metastaze’, predstavlja slikarsku reakciju i pobunu u kojoj slika pored umjetničke i estetske, dobija etičku, moralnu i ohrabrujuću komponentu. Aktivna Slovinićeva reakcija na događaje daje ovoj izložbi poseban društveni angažman”, zapisao je u katalogu koji prati izložbu arhitekta Slobodan Mitrović. Radovi Slobodana Slovinića mogu se pogledati do 23. juna. S.I.

Grafike Gabriele Hajzler u Kotoru Samostalna izložba slika i radova akademske grafičarke Gabriele Hajzler iz Novog Sada biće otvorena sjutra u kotorskoj Gradskoj galeriji sjutra od 21 čas. Gabriela Hajzler diplomirala je 2005. godine na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi profesora Zvonka Tilića. Magistrirala je 2011. na Akademiji umetnosti Novi Sad, na grafičkom odsjeku, kod istog profesora. Od 2004 je član ULUV-a. Imala je dvadesetak samostalnih izložbi u raznim evropskim zemljama. Izložba će biti otvorena do srijede 22. juna. S.I.

KULTURA

ª KNJIGA MOGA OCAº

Mandićev debitantski roman u izdanju OKF Debitantski roman crnogorskog pisca Ethema Mandića pod naslovom “Knjiga moga oca” u čijem podnaslovu stoji “Roman o ljubavi”, objavljen je u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja i Crnogorskog društva nezavisnih književnika. Izdavač romana je Milorad Popović, urednica je Dragana Tripković, a knjigu je likovno opremila Ana Matić. Izdavanje knjige je pomoglo Ministarstvo kulture. Ethem Mandić rođen je 1986. godine u Podgorici.

Objavljivao je stručne radove, poeziju i prozu za više stručnih i časopisa za kulturu i književnost, između ostalih Lingua Montenegrina, Ars, Kod, Quest, Art. Učesnik je više domaćih i međunarodnih naučnih simpozijuma. Godine 2015. Fakultet za crnogorski jezik i književnost objavio je njegovu monografiju pod naslovom „Pripovjedna proza Huseina Bašića i Zuvdije Hodžića“. Radi kao saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost. S.I.

O KNJIZI BORISLAVA JOVANOVIĆA

Razgovori sa braniocima crnogorske državnosti

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

INTERVJU: KATARINA BULAJIĆ, REDITELJKA FILMA ª LINIJA ŽIVOTAº

TEŽA JE NEPRAVDA OD SVOJIH, NEGO SVE RANE OD NEPRIJATELJA

⌦ Sonja Ičević

M Knjiga “Predrefendumski razgovori” autora Borislava Jovanovića biće predstavljena u Kosoj sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” u Podgorici večeras od 20 sati. Tim povodom govoriće novinar i publicista Ilija Despotović, teoretičar medija Željko Rutović, direktor izdanja Dragoljub Bulatović i autor. “Predreferendumski razgovori” je knjiga intervjua sa ličnostima iz crnogorskog kulturnog, političkog, naučnog i književnog života koje su svojim javnim djelovanjem obilježile, prelomnu

epohu crnogorske istorije poslije raspada SFRJ. Ovdje su sabrana promišljanja onih ljudi koji su od prvog dana jugoslovenske krize, ulažući cio svoj moralni i intelektualni napor, stali na stranu istorijske, nacionalne, i milenijumske crnogorske državotvorne pravde. Pisac, pjesnik, esejista i književni kritičar Borislav Jovanović je član Crnogorskog društva nezavisnih književnika i Crnogorskog P.E.N. centra. Predsjednik je Ogranka Matice crnogorske u Mojkovcu. Bio je dugogodišnji novinar Pobjede. S.I.

oja je želja bila da približim životnu priču o ženi koja je preko noći od heroja postala izdajnik i kako je sve to kao ljudsko biće izdržala, kaže rediteljka Katarina Bulajić.

Film “Linija života” mlade rediteljke Katarine Bulajić prikazan je sinoć u sklopu 7. Međunarodnog festivala dugometražnog dokumentarnog filma Underhill fest. “Linija života” je priča o oslobođenoj zatvorenici političkog logora Goli otok, teretu ratnih godina i ranjavanja i na koncu - želji za slobodom. Bulajić kaže da, iako je glavna protagonistkinja filma - Vidosava Vida Bulajić njena rođaka, nije bila upoznata s tim da je bila zarobljena na Golom otoku. “Ponašala se i govorila na takav način da nijesam mogla da naslutim da je bila jedna od zatvorenica. Tek nakon što je rehabilitovana, nakon što joj je vraćeno ordenje saznala sam za to. Od svoje nesreće nikada nije pravila neko čudo, ni na jedan način je nije koristila i baš to je u meni stvorila adrenalin, jaku želju da dokumentujem tu priču, da je ispričam”, priča Bulajić.

■ ISKUSTVA Ljudi koji mogu govoriti o iskustvima sa Golog otoka, nažalost, više nema puno. A glavna protagonistikinja “Linije života” je, kako smatra rediteljka, bila specifična jer je psihički uspjela da pobijedi sve što ju je progonilo. “Ima ljudi koji se nikad nisu oporavili od viđenog i doživljenog, nikada nisu uspjeli da se oslobode. Vida je sigurno imala hiljadu trauma, ali je, kako i sama u filmu kaže, rekla sebi da mora da ide dalje i da osnuje sopstvenu porodicu. Tako je i bilo”, kaže Bulajić. “Bila je u ratu, zavrijedila ordenje, nekoliko puta bila ranjavana, ali kada sam govorila sa njom o njenim najvećim traumama kazala mi je - ‘Teže mi je pao zatvor i nepravda od mojih ljudi nego sve rane koje sam dobila od neprijatelja’”, priča Bulajićeva. Kada ljudi čuju da je tema filma Goli otok, uglavnom pomisle

IMA LJUDI KOJI SE NIKAD NISU OPORAVILI OD VIĐENOG I DOŽIVLJENOG, NIKADA NISU USPJELI DA SE OSLOBODE. ONA JE SIGURNO IMALA HILJADU TRAUMA, ALI JE, KAKO I SAMA U FILMU KAŽE, REKLA SEBI DA MORA DA IDE DALJE I DA OSNUJE SOPSTVENU PORODICU

Foto: Dalibor Ševaljević

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

kultura

SuSret miniStra goranovića Sa predSjednicom malte

Kulturna saradnja ostavlja prostor za jačanje veza Podrška Malte Crnoj Gori, posebno na polju evroatlantskih integracija, od izuzetne je važnosti

Katarina Bulajić

Vidosava Vida Bulajić da se rediteljka bavila tehnikama mučenja i maltretiranja, činjenicom da li je Tito znao da postoji Goli otok, a to nije fokus iz kojeg je Bulajevićeva sagledala priču.

■ ŽIVOTNA VOLJA “Htjela sam da ispričam priču o političkoj žrtvi na jedan nepolitički, ljudski način i da sačuvam nju kao lika i kao porodicu. Ti ljudi su i dalje u strahu od ponovnog za-

tvaranja i moja je želja bila da približim životnu priču o ženi koja je preko noći od heroja postala izdajnik i kako je sve to kao ljudsko biće izdržala”, priča rediteljka, ističući da zna koliko se lako, u situacijama kada se rade slične teme, može skliznuti u senzaciju. Glavna protagonistkinja je, za vrijeme snimanja filma, već bila u teškom zdravstvenom stanju, a preminula je svega nekoliko dana nakon premijere, i stoga ovaj film djeluje kao njena posljednja ispovijest. “Tokom snimanja, koje je trajalo svega četiri dana, nju je održavala životna volja. Snimali smo u njenom stanu, jer je već tada bila jako loše. Svjesna sam da bi bilo zanimljivije i više atraktivno da sam ja nju vodila na razne lokacije, ali u tim godinama nije bilo moguće”, objasnila je rediteljka. Katarina Bulajić je rođena u Nikšiću, diplomirala je u Beogradu, gdje živi i stvara. “Linije života” su njen diplomski film, ali nisu njeno prvo ostvarenje - na drugoj godini studija radila je dokumentarac o Urošu Toškoviću pod nazivom “Stari majstor”. Radila je kao drugi asistent režije na “Dobroj ženi” Mire Karanović i “Povratku” čija se premijera tek očekuje.

Ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović susreo se sa predsjednicom Malte Marijom Louise Coleiro Preca koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Tokom susreta Coleiro Preca je sa ministrom Goranovićem i predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem obišla Muzej kralja Nikole na Cetinju. Kako je ocijenio ministar Goranović podrška Mal-

te Crnoj Gori u svim oblastima, posebno na polju evroatlantskih integracija, od izuzetne je važnosti. Takođe, bilateralna saradnja u domenu kulture ostavlja prostora za jačanje veza. Zato su, kako ocjenjuje ministar Goranović, ovakvi susreti prilika da se kontinuirano ukazuje na potencijale bilateralnih odnosa, te da se dodatno ojačaju prijateljske veze Malte i

Crne Gore. Nakon posjete, predsjednica Coleiro Preca iskazala je zadovoljstvo što je u Crnoj Gori i što se upoznala sa Prijestonicom, istakavši da Muzej kralja Nikole na poseban i upečatljiv način reprezentuje Crnu Goru koja je, kako je navela, zemlja istinski bogate istorije. Coleiro Preca je takođe pohvalila način očuvanja tog bogatstva i tradicije. S.I.

Bijelo polje: 46. izdanje okupilo Sedam anSamBala

Festival dramskih amatera Festival dramskih amatera Crne Gore, 46. po redu, otvoren je u srijedu veče u bjelopoljskom Centru za kulturu. Na svečanosti otvaranja prisutnima se obratio mladi crnogorski glumac Emir Ćatović. “Kada bih trebao da opišem šta umjetnost za mene znači, poslužio bih se Hegelovom rečenicom - ‘Umjetnost je jedna iskra, gdje umjetnik kroz igru pokušava da zapali tu iskru u koju će svi da povjeruju i koja će na neki način da

osvijetli dio nekog mračnog tunela i da ga vodi dalje, u novo stvaranje”, kazao je Ćatović. Tokom četiri festivalske večeri publici i žiriju predstaviće se sedam ansambala iz pet crnogorskih gradova. Prve večeri bjelopoljsko pozorište premijerno je izvelo predstavu “Nije čovjek ko ne umre” Velimira Stojanovića, u režiji Izeta Mulabegovića. U komadu igraju Predrag Vukojević, Vlado Tomović, Jusuf Bajramspahić, Vuk Paviće-

vić i Slađana Bubanja. “Radi se o poznatom tekstu koji se igrao dugo na sceni bivše Jugoslavije i mislim da smo uspješno izveli predstavu, kao i da će živjeti”, kazao je glumac Predrag Vukojević. “Komad - tragikomedija je urađena u rekordnom roku sa tridesetak proba” istakao je reditelj Mulabegović dodajući da je zadovoljan reakcijom publike. Publika je prvog festivalskog dana imala priliku da pogleda i komad polaznici škole glume “Arlekin” iz Podgorice sa komadom “Gama zraci i čudaci” Pola Zindela, koji su režirale Ivona Čović i Žana Gardašević Bulatović. B.Č.

HOTSPOT

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

NAUČITE UZ DNEVNE NOVINE KAKO DA SE ZAŠTIT

VIRUS KOJI DRŽI TAO

Ovaj tip malvera se pojavio 80-ih godina prošlog vijeka, ali nije poprimao ozbiljnije dimenzije sve do prije nekoliko godina, kad je jedna posebna vrsta Ransomware malvera – Cryptolocker - zarazila ogroman broj računara i zaradila ogromne novce kreatorima zaraze. Sem što može da vam zaključa računar, postoji i opasniji tip ransomware virusa koji može šifrovati vama bitne fajlove bez mogućnosti oporavka poslije čišćenja od virusa i tako vas prisiliti da platite i da se nadate da će vam fajlovi biti dešifrovani i vraćeni nazad. Šta tačno predstavlja Ransomware program? Ransomware predstavlja vrstu malware-a (štetnog softvera) koji sprečava ili ograničava korisnicima pristup operativnom sistemu. Ovaj tip malvera primorava žrtve da plate otkup putem odgovarajućih elektronskih metoda plaćanja kako bi im se obezbijedio ponovni pristup računaru, ili povraćaj ličnih podataka. Ovi moderni napadački programi predstavljaju najozbiljniju prijetnju personalnim računarima do sad. U ogromnom broju slučajeva napada se Windows operativni sistem, ali ni ostali sistemi nisu pošteđeni iako u veoma malom procentu, a u novije vrijeme je aktuelna i zaraza na Android uređajima. Kako je moguće zaraziti računar Ransomware virusom? Ljudi se najčešće prevare klikom na download linkove u mejlovima, chat-u, društvenim mrežama itd. Drugi najčešći način je pristup sajtu sa kog se preuzme određeni maliciozni program sa ili bez vašeg znanja. Stručnjaci kažu da danas postoji 12 posebnih “familija” ransomware virusa, i da su izračunali porast od

3,500% u zloupotrebi internet infrastrukture za širenje ove vrste štetnog softvera. Koje su najčešće situacije? Od “svoje banke’’ recimo dobijete mejl (lažni mejl, nije uopšte vaša banka u pitanju) kojim vas obavještavaju da neko pokušava da se domogne vaše e-banking lozinke i savjetuju vas da kliknete na ponuđeni link u mejlu kako biste to spriječili, a koji vam navodno omogućava skidanje aplikacije kojom možete daljinski resetovati svoju lozinku. Recimo da je primjer Banca Intesa (koje u Crnoj Gori nema, pa je zato uzimamo kao primjer). Mail koji ste dobili izgleda identično kao onaj koji inače primate od svoje banke.. Tu su i logo i onaj sivi korporativni jezik kojim nam se svima obraćaju. Međutim, ako biste detaljnije pogledali email adresu iz tog primjera, vidjeli biste da je adresa office@bankalnteza.com zapravo napisana sa malim slovom L (dakle Lnteza umjesto Inteza), ali ko bi to primijetio... Postoje i primjeri kada vidite da je mail adresa zaista office@bankaintesa.com (jer je podešena da vam se tako prikazuje), a da je ona u stvari sasvim

Prva asocijacija kada se pomene Ransomware (čita se rensom-ver) program je ucjena. Ransom na engleskom označava ucjenu, dok je ware izvedeno od software, tj. kompjuterski program. Bukvalan prevod bi glasio “kompjuterski ucjenjivački program”, ali neki ga zovu i ‘policijski malver’ jer se u velikoj većini slučajeva prijeti policijom ako ne platitite.

LAKA ZARADA:

Zamislite da vam se na računaru prikaže ovakva poruka od MUP-a, da je uvedena nova metoda plaćanja kazni - elektronskim putem - i da kaznu za onaj film koji ste nelegalno skinuli sa torenta morate platiti putem ponuđenog linka, ako mislite da ponovo koristite računar drukčija. Međutim, srećom, takve mejlove svi veći mail provajderi (Gmail, Outlook. com, Yahoo) detektuju i šalju u SPAM/Trash, ili ih jednostavno obrišu. Šta se dešava dalje? Potom preuzimate aplikaciju i slijedeće što vidite prilikom narednog startovanja računara je prozor u kom vas navodno MUP ili FBI upozorava da je računar zaključan jer ste vršili nelegalne radnje sa vašeg računara (npr. piraterija, koja je opšteprisutna), odnosno vi - ili neko sa vašeg računara ili IP adrese. Ovaj prozor je nemoguće zaobići, ugasiti, izbjeći, a tako ne možete više ni pristupiti svom računaru. Bukvalno ste uslovljeni da platite određenu sumu novca (“takozvana kazna naplate MUP-a zbog nelegalnih radnji sa vašeg računara’’) kako bi vam bio omogućen pristup operativnom sistemu i podacima. Mada nemate garanciju da će to i biti učinjeno. Takođe i da dobijete pristup, niko vam ne garantuje da je računar time očišćen od malvera i da se ista situacija neće ponoviti poslije nekog vremena. Uglavnom poslije pola godine. Uglavnom se traži otkupnina u virtuelnoj valuti Bitcoin, jer je takve transakcije nemoguće pratiti. Trenutna vrijednost jednog Bitcoina je oko 200 američkih dolara, a zahtjevi za nov-

cem se uglavnom kreću od jednog do četiri Bitcoina, ili negdje do 1.000 dolara. Šta je najbolja preventiva? Ne budite pretjerano radoznali sa istraživanjem nepoznatih i sumnjivih linkova za download Uvijek ažurirajte antivirus Poželjno je nemati administratorske privilegije na računaru, mada u prak-

si i nije baš izvodljivo. Ransomware kao i svi ostali programi ne mogu se pravilno (ili se ne mogu uopšte) instalirati sem ako napadač ne zna vašu administratorsku lozinku ili ako ne krene u instalaciju putem vašeg naloga koji ima admin privilegije. Šta se predlaže ukoliko je šteta već učinjena? Čišćenje računara od virusa iz offline režima

HOTSPOT

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

TITE OD NAJGOREG MEĐU ŠTETNIM SOFTVERIMA

OCE I OTIMA NOVAC UPOZNAJTE SVOJ RANSOMWARE

Prvo dobijete maliciozni mejl od hakera, koji se predstavlja kao banka, državna institucija ili sl. Domišljati hakerski profiter vam šalje “ključ” za ulazak u vaš sopstveni računar. Ili ne.

Obavještava vas šta ste skrivili i upućuje na link putem kojeg ćete to ispraviti

Sad ima da platite ako mislite da vaše tajne fotke/podaci ostanu samo vaša tajna

Klikate na link, preuzimate aplikaciju - koja je u stvari virus

MILIONA DOLARA JE CRYPTOLOCKER VIRUS DO SADA IZNUDIO OD PRIVATNIH KORISNIKA I KOMPANIJA Moguć oporavak obrisanih fajlova samo ukoliko je malver prvo šifrovao fajlove, a onda brisao originale Reinstalacija sistema (koja će vas dodatno koštati kod autorizovanog PC servisera). Ukoliko ste uradili backup sistema, moguće je uraditi restore. Besplatan savjet? NE PLAĆAJTE.

Virusi za iznudu novca, posebno oni koji šifruju podatke, su u porastu i nema naznaka da će se ovaj trend uskoro zaustaviti

Vaš voljeni kompjuter je zvanično zaražen jer ste vjerovali u svoju krivicu CRYPTOLOCKER – NAJOPASNIJI RANSOMWARE Poznato je da ransomware nije bio globalno raširen sve do pojave Cryplocker. Postoji više tipova ovih virusa, razlikuju se po metodama zastrašivanja ili kontaminacije računara, ali je Cryptolocker Ransomware jedan od najopasnijih ikada. Ovaj podmukli virus vam u sistem upada najčešće uz pomoć fishing maila i kontaminiranih linkova ili priloga u tom mejlu koje vam šalju bot mreže (profesionalne baze sa više od 100.000 zaraženih računara pod svojom komandom). Kako on djeluje? Cryptolosker se instalira, ali vas ne plaši da vas je “uhvatio” jer ste posjećivali sajtove sa zabranjenim sadržajima, već vam šifruje odnosno “zaključa” sve bitne fajlove na računaru, bez obzira na kojoj su particiji, ili mapirane mrežne foldere

na vašem računaru (što znači da će biti neupotrebljiv i sadržaj nekog foldera koji je recimo kolega podijelio preko interne mreže) i zatraži vam da uplatite određeni iznos, kako bi vam ih otključao. Čak i ako pristupite fajlovima uz pomoć nekog drugog i sigurnijeg operativnog sistema u live režimu neće biti važno, fajlovi će i dalje biti neupotrebljivi. Ako radite bekap uz pomoć cloud servisa, metodom automatske sinhronizacije sa računarom, opet nema promjene, jer će šifrovani fajlovi biti i “u oblaku” zamenjeni sa regularnim. Ukoliko ste poslovni korisnik ili imate neke bitne projekte na kojima ste radili a da ih niste čuvali eksterno, ili “na oblaku” ali van automatske PC sinhronizacije znajte da situacija nije bolja. Cryptolocker izvede šifrovanje metodom dva RSA ključa, javnog i privatnog (za otključavanje mora da postoje oba ključa), s tim što se privatni ključ šalje nekom udaljenom serveru. Ako platite - plaćate za taj privatni ključ, ako vam ga i daju uopšte. Koliko je opasan ovaj virus govori i to da je do sad Cryptolocker virus uspio da iznudi oko 10 miliona dolara od običnih korisnika i kompanija. Dobra vijest vezana za CryptoLocker antivirus je ta da je u međuvremenu bot mreža koja je radila na inficiranju ugašena velikom akcijom policije i najvećih stručnjaka iz domena IT bezbjednosti, kao i to da se u se pojavile firme koje vam mogu dešifrovati (ili bar pokušati) fajlove poput https:// www.decryptcryptolocker. com/ čak i besplatno. Loša vijest je da se na osnovu CryptoLockera prave još sofisticiraniji i napredniji ransomware virusi (poput recimo virusa Citroni), kao i nove bot mreže.

TEHNOLOGIJA

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

PREDSTAVLJENA NAJNOVIJA CANONOVA LINIJA MF ŠTAMPAČA

MAXIFY za povećanje poslovne produktivnosti Canon Europe predstavio je najnovije dodatke liniji MAXIFY. Četiri nova višefunkcionalna uređaja (MAXIFY serije MB2150, MB2750, MB5150 i MB5450) i jedan jednofunkcijski štampač (MAXIFY iB4150) zamijeniće nagrađivane uređaje MAXIFY MB2050, MB2350, MB5050, MB5350 i iB4050 zbog povećanja produktivnosti i ponude efikasnosti i vrijednosti kućnim i malim kancelarijama. Brzina i svestranost uređaja MAXIFY maksimalno povećava kancelarijsku efikasnost pomoću poboljšanog vremena štampe prve stranice (ISO-FPOT-MONO) od šest sekundi te brzinama štampe na formatu A4 do 24 slika u minuti za crno-bijelu štampu, te 15,5 slika u minuti za štampu u boji. Brzina funkcija skeniranja i kopiranja je u skladu s profesionalnim kvalitetom rezultata štampe. Posebno osmišljena dvostruko otporna mastila visoke gustine (Dual Resistant High Density, DRHD) nude štampu otpornu na označavanje sa markerima i grebanje, sa zaista crnim tekstom i grafikom u živim bojama radi povećane trajnosti. Uz to, uređaji MAXIFY MB5150 i MB5450 donose funkcionalnost Canonovog

jedno-prolaznog dvostranog skeniranja koja omogućava istovremeno skeniranje obje strane dokumenta čime se štedi dragocjeno vrijeme kad je potrebno brzo skenirati velike količine dokumenata.

■ VISOKA

EFIKASNOST I PERFORMANSE

Najnovija ponuda štampača obuhvata modele s kapacitetom 500 listova papira kao i XL tonerima s mastilom visokog stepena iskorišćenja koji-

ma se može štampati do 1200 crno-bijelih stranica (MB2150 i MB2750) ili 2500 crno-bijelih stranica (MB5150, MB5450 i iB4150) prije nego što se ukaže potreba za zamjenom tonera. Time se smanjuje učestalost zamjene tonera, a time i vreme nedostupnosti štampača, dok se povećava radna efikasnost. Od potrošnje energije do obima štampe, novopredstavljena linija nudi vrijednost u svim aspektima. Nudi se i mogućnost bilježenja aktivnosti kao što su ukupan štampani, skenirani ili faksirani obim, pa korisnici mogu da dobiju bolji uvid u to kako se uređaj koristi u njihovoj kancelariji.

■ INTUITIVNE TEH-

NOLOGIJE NUDE PRODUKTIVNOST

Štampa, kopiranje, skeniranje ili faksiranje su jednostavni uz novu liniju MAXIFY. Uređaji MB5150 i MB5450 dolaze s velikim ekranima osjetljivim na dodir u boji dijagonale 8,8 centimetara (3,5 inča) i poboljšanim korisničkim interfejsima. Uz uvlakače listova velikog kapaciteta i automatski uvlakač dokumenata kapaciteta 50 listova, dvostranu štampu i podršku za cijeli niz veličina i vrsta papira – od običnog papira formata A4 do naljepnica, koverti, foto-papira, pa čak i kopiranja dvostranih identifikacijskih kartica –

uobičajeni kancelarijski zadaci štampe su uz ove uređaje vrlo jednostavni.

■ POBOLJŠANE

MOGUĆNOSTI POVEZIVANJA

Linija MAXIFY je savršena je za prilagodljive radne i kancelarijske prostore u kojima timovi ili više malih firmi dijele štampače. Uz ugrađenu mogućnost povezivanja preko WiFi-ja i Ethernet-a, uređaji MAXIFY omogućavaju dijeljenje štampe među većim brojem PC-ja i bežičnih

uređaja u manjoj kancelariji. Kompatibilnost s Canonovom aplikacijom PRINT omogućava korisnicima da se povežu sa štampačem preko pametnog telefona ili tableta radi ispisa i skeniranja. Dodatno poboljšane mobilne mogućnosti povezivanja putem platforme MAXIFY Cloud Link biće dostupna sa svim modelima i omogućiće korisnicima da štampaju iz servisa u oblaku kao što su Evernote, Dropbox, OneDrive, Concur i Google disk i skeniraju na njih, sve to bez potrebe da koriste PC. Canon

RIAA UPUTILA ZAHTJEV

PROPAO POK BAY OSTAN

Serija MB2150 •vrijeme štampanja prve stranice 6 sekundi (c/b) i ISO brzina štampe na A4 format 19 slika/min c/b i 13 slika/min u boji •mogućnost povezivanja preko WiFi-ja •podrška za Canonovu aplikaciju PRINT, Mopriu (Android) i Apple AirPrint •štampa preko servisa Google Cloud •način rada pristupne tačke (WiFi AP) – direktno povezivanje bez mreže •DRHD pigmentna mastila: četiri pojedinačna tonera •potpuno integrisan automatski uvlakač dokumenata od 50 stranica •automatska dvostrana štampa i kopiranje •dostupni XL toneri, kapacitet do 1200 c/b stranica •podešavanja zakazanog uključivanja/isključivanja isključuju štampač van radnog vremena •nadzor korišćenja štampača i postavljanje ograničenja •štampa iz servisa u oblaku i skeniranje na njih pomoću platforme MAXIFY Cloud Link MAXIFY serija MB2750 (dodatne karakteristike uz one kod uređaja MB2150) •vrijeme štampe prve stranice 6 sekundi (c/b) i ISO brzina štampe na A4 format 24 slike/ min c/b i 15,5 slika/min u boji •mogućnost povezivanja preko WiFi-ja i Ethernet-a •dvije fioke za papir (ukupnog kapaciteta 500 listova papira) •vrlo responzivan dodirni ekran u boji dijagonale 8,4cm

⌦ Ana Nives Radović

opularni švedski sajt za besplatno preuzimanje multimedijalnog sadržaja ponovo je bio u fokusu boraca za zaštitu autorskih prava, no, kako se čini, nikada manjeg pritiska nije bilo.

Asocijacija američkih muzičkih izdavača (Recording Industry Association of America) - RIAA uputila je zvanično pismo adresirano na Public Interest Registry, zahtijevajući da bude suspendovan .org domen sajta The Pirate Bay, no

Protiv org domena The Pirate Bay sajta nije preduzeto ništa, već je sve preusmjereno na kanadski EasyDNS

Registar nije postupio u skladu sa zahtjevom, već ga je preusmjerio na Pirate Bayov registar EasyDNS, koji je insistirao da domen ostane. Ono što treba istaći je da je Alijansa za zaštitu autorskih prava (Copyright Alliance) kritikovala američki Public Interest Registry (PIR), koji je odgovoran za .org domene. Ovom prilikom Alijansa je poručila da je registar, kako su ocijenili, licemjeran, budući da omogućava “kriminalnim sajtovima” kao što je The Pirate Bay da koriste njihove usluge. Ubrzo nakon toga ispostavilo se da kritika nije došla niotkuda. Pirate Bayov re gistar EasyDNS otkrio je da je RIAA poslala takvo pismo prošle sedmice, zahtijevajući suspenziju za The Pirate Bay. Muzička aso-

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

TEHNOLOGIJA

V ZA SUSPENZIJU KOJI JE SAMO PREUSMJEREN

KUŠAJ DA THE PIRATE NE BEZ .ORG DOMENA

Pozvali se na sudsku praksu širom Evrope

RIAA je u pismu navela da je nekoliko sudova u Evropi ocijenilo sajt The Pirate Bay odgovornim za kršenje autorskih, nakon čega su izdali naređenja pružaocima internet usluga da blokiraju pristup na njihovim tržištima. U pitanju su Vrhovni sud

u Italiji 2009, Vrhovni sud u Danskoj 2010, Krivični sud u Maleziji 2011, Apelacioni sud u belgiji 2011, Viši sud u Londonu 2012, Apelacioni sud u Helsinkuju 2012, Viši sud u dablinu 2013. i Okružni sud u Hamburgu 2010. godine.

cijacija je u obrazloženju navela nekoliko odluka evropskih sudova protiv The Pirate Baya, uključujući i krivične tužbe protiv njegovog osnivača u Švedskoj, uz navode da torent sajt funkcioniše ilegalno i da se nadaju da će ga registar isključiti. Međutim, protiv org domena The Pirate Bay sajta nije preduzeto ništa, već je sve preusmjereno na kanadski EasyDNS. U izjavi za portal TorrentFreak izvršni direktor EasyDNS Mark Jeftovic poručio je da oni ne žele da budu utočište za torent sajtove, ali i da je posvećen zaštiti procesa. Prema njegovim riječima, za sada nije vidljiv razlog za suspenziju domena. EasyDNS je preusmjerio pismo ka The Pirate Bay, od kojeg su dobili odgovor da su u skladu sa DMCA. EasyDNS poručuje da njihova politika zloutrebe pokriva samo zlostavljanje, a ne i pitanja zloupotreba autorskih prava. Takođe, EasyDNS najavlju-

je da će prihvatiti ishod formalnog postupka u skladu sa pravilima i propisima koje propisuje ICANN. Međutim, neće biti pokrenut postupak na osnovu žalbe jedne strane. Sve u svemu, ovo znači da bi pismo koje je uputila RIAA moglo proizvesti znatno manje efekta u odnosu na ono koliko su bila njihova očekivanja, no istovremeno otvara se pitanje šta slijedi nakon ovoga, jer se od Asocijacije ne očekuje da će tek tako odustati. Iako bi i u RIAA radije željeli da izbjegnu sudski spor protiv The Pirate Baya u SAD, privlačenje medijske pažnje je, neđutim, djelovalo kao suvišan potez, koji nije doprinio onome što je bila osnovna zamisao prilikom slanja dopisa. Šanse da se priča nastavi na sudu nakon ovoga su znatno manje, no i pored toga The Pirate Bay nije više zabrinut, budući da je riječ samo o .org domenu za koji uvijek mogu da pronađu alternativu.

Maska pretvara iPhone u Android Funkcionalnost iPhone uređaja je takva da je, za razliku od smartfona koje pokreće Android platforma, flešovanje ROM-a za prosječnog korisnika gotovo neizvodljivo. Ipak, developer Nik Li nije prosječan korisnik, a sjećamo se njegovih podviga kada je pokrenuo Windows 95 operativni sistem na Apple Watch pametnom satu. Oni koji su oduvijek željeli Android na telefonu sa iPhone kvalitetom izrade i dizajna, sada mogu reći da se njihova želja ispunila. Naime, Li je kreirao masku za smartfon koja omogućava pokretanje Android operativnog sistema kada se poveže na iPhone. Čitava stvar je pomalo kompleksna, a radi se o tome da je maska, koja je 3D štampana, u stvari mjesto za Lemaker HiKey, što je zvanična referentna ploča za Android Open Source Project. Ona ima osmojezgarni 64-bitni procesor, što znači da ima sposobnost da pokreće sve Android aplikacije. Ubergizmo

Snapdragon 823 telefon donosi LeEco Qualcomm definitivno može da bude zadovoljan uspjehom Snapdragon 820 čipseta, koji je koristio gotovo svaki smartfon iz gornjeg segmenta. Ovaj čipset, koji je na putu, bi mogao prvo debitovati na telefonu kompanije LeEco. Pojavile su se informacije da će LeEco ovog mjeseca predstaviti novi telefon, koji će biti prvi svjetski model sa implementiranim Snapdragon 823 čipsetom. Očekuje se da će čipset imati isti četvorojezgarni Kryo procesor kao i 820 model, ali na višem radnom taktu. Prema navodima, Qualcomm u pripremi ima još jedan čipset. U pitanju je Snapdragon 821 model, koji se od Snapdragon 820 verzije razlikuje po 100MHz bržem radnom taktu. NextPowerUp

showbiz

AFTER BEACH PARTIES FESTIVAL

Vikend zagrijavanje za sezonu uz di-džejeve

U susret sedmom izdanju ljetnjeg festivala After Beach Parties predstojećeg vikenda na programu je plažno zagrijavanje za novu sezonu. Generalni pokrovitelj svjetski poznatog projekta After Beach Parties u svim primorskim opštinama u Crnoj Gori po uzoru na mnoge evropske ljetnje destinacije je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a centralni dio programa ovogodišnjeg festivala biće održan tokom jula i avgusta. “Nakon uspješnog ‘Opening festivala’ na plaži D’Olcinijum u Ulcinju i Almari na Oblatnom, i poslije nastupa Truhilja, di-džej zvijezde iz Venecuele kojeg

su podržale i domaće snage, očekuje nas velika promo žurka za Montenegro Colour Festival, koji će okupiti nekoliko uspješnih didžej imena. Na plaži Greco u subotu 11. juna tokom cijelog dana nastupaće DJ LuckyDee, Rudhaman, Backodeejay, Vill & Vash, Most Wanted, Milosh Violin, Mr. Mips, Žobla i Shandu, dok će 12. juna na plaži San Trope takođe u Budvi nastupiti DJ Steff i DJ Mallex”, poručuju organizatori. Kao i prethodnih godina, After Beach Parties okuplja veliki broj domaćih i inostranih turista u dnevnim časovima, a ulaz za sve sadržaje je besplatan. D.B.

Vill&Vash među učesnicima žurke

APARAT KOJI ĆE GA VRATITI TURNEJAMA

Džonson zadovoljan tehnologijom za sluh Nedavno su mediji pisali radi i tu nema nikakve dileo tome da je ekspert na po- me. Beskrajno sam oduševlju zvuka i osnivač komljen i dirnut što mogu popanije Asius Technovo da čujem munologies Stiven ziku onako kako Ambrouz tvrje već nekoliko godina nidio da uz njegovu pomoć jesam čuo. Ne pjevač lemogu dočeg endarno g kati da uređaj benda AC/DC bude smanjen Brajan Džonkako bih ga mogao koristison može da se ti u svakodnevvrati koncertnim Džonson nastupima. Poslije nim situacijama, od ovoga se Džonson sanormalne komunikacistao sa njim i odmah javno je, izlazaka u bučne restorapodijelio svoje oduševljenje ne, pa sve do nastupa uživo ovom novom tehnologijom. na bini”, rekao je Džonson “Radi. Ovo u potpunosti oduševljeno. Fi.J.

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

FOTO: Alek Živković

SAJ

Zliko s

Nij Ka

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

showbiz

JSI MC ZAVODI RED U SRBIJI PRED DOLAZAK U NIKŠIĆ

ovci ne daju mandat koji sam osvojila na izborima

ijesmo ranije dolazili u Montenegro Pub - spremni smo i želim da osvojim klub. ad se zaje**vam - onda to, izgleda, najbolje prođe, priča Sajsi za Dnevne novine ⌦ Danilo Brajković Ivana Rašić aka Sajsi MC, jedna od najuticajnijih ženskih hip-hopera u Srbiji u nedjelju veče gostovaće u nikšićkom Montenegro Pubu. Biće to svojevrstan povratak atraktivne umjetnice u grad pod Trebjesom nakon dužeg odsustva. “Radujem se dolasku u Nikšić jer nijesam tamo bila godinu, možda i jače. U međuvremenu, često su me pitali kada dolazim i gdje, baš mi je drago zbog tih ljudi što sada mogu da ih pozovem u Nikšić. Biće super provod, strava obećavam. Nijesmo ranije dolazili u Montenegro Pub, ali smo čuli ko je sve tamo nastupao i čast je biti njihov gost. Nema šta, spremni smo i želim da osvojim klub”, otkriva harizmatična Sajsi, kojoj će gostovanje u Nikšiću poslužiti kako bi opipala puls Crnogoraca. “Trudim se da animiram publiku širom regiona putem društvenih mreža. Ipak, nemam tačan ‘feedback’ o tome koliko me vole i gdje me vole. Zato ću na nastupu provjeriti kakva je situacija u Crnoj Gori, kad ideš ‘live’ tu nema prevare - sve se vidi i sve se zna”, cijeni Sajsi.

■ Izlet u pop vode uznemIrIo je fanove

Na Jutjub kanalu hiphoperke najsvježiji su numera i spot “Pomozi Bože”, na kojima je uskrstila glasove sa sestrom Tijanom na muzičku podlogu Salier Del Flores, a zanimlji-

Sada još više cijenim to što Sam nezaviSna i Sama. na ovoj Sceni poStoje mnoge ekipe, Sekte, a ja nijeSam dio njih. može Se i tako do vrha vo je da je do objavljivanja singla Sajsi vjerne fanove dovodila do ludila. Naime, “Dance Floor Plače” prethodila je “Pomozi Bože”, a hiphoperkin izlet u pop vode uznemirio je publiku. “Otišla sam u te vode da mi ne bi bilo dosadno. Hiphop volim, živim od toga. Ipak, pokušala sam da izbjegnem ta bezbjedna mjesta, da izađem iz uloge Sajsi, da pišem još više za Tijanu i pomognem joj. Bila je to smirena pop priča, a publiku sam baš uznemirila (smijeh). Prepali su se, mislili su da će to duže ostati moj fazon, ali sam ih prevarila, zatim i obradovala radikalnom ‘Pomozi Bože’”, podsjeća Sajsi. Osim pomenutih numera, apsolutni hit koji će i nikšićka publika čuti na nastupu je “Nadrkano hodanje”, koji je Sajsi snimila u saradnji s Čedomirom Miljkovićem aka BKO. Iako je numera objavljena početkom 2015, popularnost ne jenjava, a stihovi “nadrkano hodanje, gazim

limenke Red Bulla, izlazim sa žurke u stilu - ja fensi, ti nula” i drugi pretenduju da budu vanvremenski. “Pjesma je ubola u metu! Tijana, BKO i ja nijesmo mogli ni zamisliti kad smo je snimili šta će se da se desi. Da će je narod tako primiti, da će se poistovjetiti. Pojma nemam kako se to desilo. Kad se zaje**vam, napišem tekst i melodiju - onda to, izgleda, najbolje prođe. A ono za šta se potrudiš i pišeš iz srca, često ne prođe. Nikad ne znaš na čemu si u hip-hopu. To me privlači”, ne krije hip-hoperka.

■ Imponuje kada neko tetovIra moje stIhove

A ono što privlači regionalnu publiku jesu Sajsini stihovi. Često se nađu u formi tetovaža na raznim dijelovima tijela, a odanost ide do te mjere da se stihovi poput “budi moj seksi bot, došla sam da dam”, te fraza “Sajsi svetice moćna starletice” nađu u školskim sveskama, na glasačkim listićima pored imena poznatih partija i političara, a zatim i na društvenim mrežama. “Na nedavno održanim izborima u Srbiji osvojila sam poslanički mandat, ali me se zlikovci plaše i ne daju mi ga (smijeh). Još mi više znači kada ljudi tetoviraju moje stihove. Imponuje kad znaš da tamo neko čitavog života nosi nešto tvoje na sebi. S tim stiže i odgovornost, tjera me da budem bolja, da ne otaljavam posao već da i da-

12. jUna SajSi naStUpa U nikšiĆU

lje gazim naprijed”, smatra Sajsi.

■ odustajanje nIkad nIje opcIja

Iza nje je 14 godina profesionalnog bavljenja muzikom, ali svakog dana osjeća kao da je na početku. U međuvremenu, dosta je napredovala, došla do faze

kada je i neke mnogo jače kolege “izbjegavaju”. “Ista je želja, ista sreća kao na početku. Samo što sada još više cijenim to što sam nezavisna i sama. Na ovoj sceni postoje mnoge ekipe, sekte, a ja nijesam dio njih. Može se i tako do vrha, zato sam zadovoljna sobom”, tvrdi Sajsi. Konstatuje da mnoge mlađe kolege ispraća sa scene i to je ne raduje. “Razumijem što ljudi odustaju. Lako se u ovom poslu gubi volja jer nema finansijske isplativosti. Idu u neke druge vode. Za mene pare dođu i prođu. Posebna sam sorta jer odustajanje nikad nije opcija i nikad neće ubiti volju”, zaključila je Sajsi.

Sajsi MC

showbiz

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

ZVIJEZDA SEA DANCEA SARAĐUJE SA poZNAtIm HoLIVUDSKIm GLUmCEm

Džared Leto kao Džoker u novom Skrillexovom spotu ⌦ Marija Roganović

olivudska zvijezda Džered Leto ponoviće ulogu ozloglašenog lika Džokera u novom muzičkom spotu za numeru Skrillexa i američkog repera Rick Rosa, urađenu za dugo iščekivani akcioni filmski hit “Suicide Squad”. Tokom prošle sedmice Džared Leto je na Tviteru, Snepčetu i Fejsbuku postovao fotografije u kostimu Džokera nakon čega su američki mediji izvijestili i da se oskarovac nalazi na snimanju Skrilexovog spota u Majamiju. Skrillex, koji će ovog jula posjetiti Crnu Goru i nastupiti na ovogodišnjem Sea Dance festivalu, prije nešto više od mjesec objavio je dio refrena nove pjesme koju je uradio sa Rosom. U tekstu objavljene melodije se osim naziva filma “Suicide Squad”, pominju i Gotham City, Killer Croc, kao i i ljubičasti “lamborgini” kojeg će Džoker voziti u novom filmu. Time je Skrillex potvrdio pisanja medija da radi na muzici za ovo filmsko ostvarenje. Da podsjetimo, “Suicide squad” predstavlja filmsku verziju stripa izdavačke ku-

će “DC Comics”, koju je režirao Dejvid Ajer. Radnja filma nadovezuje se na nastavak priče iz ostvarenja “Batman v Superman: Dawn of Justice”, uz pojavljivanje Ben Afleka u kameo ulozi Betmena. Tajna vladina agencija okupiće sve zlikovce na jednom mjestu i ponuditi im da obave jednu opasnu misiju u zamjenu za oprost njihovih nedjela. U filmu igraju Margo Robi kao Harley Quinn, Vil Smit je plaćenik Deadshot, Adevale Akinoje-Agbađe je mutant Killer Croc, Džej Hernandez je El Diablo, Adam Bič je ubica Slipknot, Džej Kortni kao Flashov protivnik Captain Boomerang, model Kara Delavinj je misteriozna Enchantress, Džoel Kinaman igra vojnog stručnjaka i vođu ove jedinice Rika Flaga, Karen Fukuhara je mačevalka Katana.

poZNAtE LIčNoStI U tAJNoJ VEZI?

Princ Hari i Eli zajedno Prema navodima tabloida The Sun, princ Hari i britanska mezimica Eli Goulding su navodno u vezi. Par je navodno proveo zajedno veče mazeći se na nedavnom Audi Polo Challengeu u londonskom Coworth Parku. Duo se zbližio još 2011. go-

Možda se samo druže

dine kad je Eli nastupala na vjenčanju princa Vilijama i Kejt. Ova vijest dolazi nakon glasina da princ Hari izlazi s 19-godišnjom Olivijom Talent nakon što je ona objavila njihovu fotografiju na Instagramu. Ako u tome ima imalo istine - Čestitamo ! E.Z.

NoVA ImENA SZIGEtA

The Chemical Brothers u Mađarskoj Na glavnu i najveću binu Sziget festivala stižu The Chemical Brothers, koji će nastupati 10. avgusta, i Tinie Tempah, koji je na programu 14. avgusta. Bina OTP Bank A38 ugostiće bend Editors, koji se sada zvanično vraćaju, harizmatični duo koji čine BOY i američkog muzičara BØRNS, a na dru-

gu najveću binu festivala stižu i Wiwek, Snails, Maduk ft. MC Mota, Noisia ‘Outer Edges’ i Kasra. Na festival stižu i velikani elektronske muzike, kao što su Jay Hardway, Volt&State, Fedde Le Grand, D-Wayne, Tujamo i Laidback Luke. Telekom Arena će takođe ugostiti i Apster, StadiumX, Breat-

he Caroline, Nick Talos, Blinders, 2empress, Ravitez, Las Salinas i Yves V. Imajući u vidu imena koja su ranije najavljena poput Muse, Rijane, Dejvida Gete, Manu Chao, Lijama Galagera, Sia, M83, The Last Shadow Puppets, Kaiser Chiefs i mnogih drugih, tvrdimo da je ovo najbolji festival do sada. M.Rog.

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

showbiz

ŠALJITE MEJLOVE DANAS TAČNO U PODNE

Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju najbrže čitaoce Od danas na redovnom repertoaru bioskopa Cineplexx Delta City naći će se čak pet novih filmova i to avantura “Nindža Kornjače: Izvan sjenke” (Teenage Mutant Ninja Turtles: Out of the Shadows), nastavak kultnog horora “Prizivanje zla 2” (Conjuring 2), legendarna komedija “Posjetioci 3: Revolucija” (Les Visiteurs: La Revolution) sa Žanom Renoom i Kristijanom Klavijeom, komedija “Zbog

FESTIVALI U SRBIJI, BIH I CRNOJ GORI

Bajaga i Instruktori započinju ljetnju sezonu

Bajaga i Instruktori svoju ljetnju sezonu počinju 23. juna nastupom na Arsenal Festu 06 u Kragujevcu, a slijede nastupi na nekoliko značajnih festivala u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Bend Momčila Bajagića već je nastupao na kragujevačkom festivalu 2013. godine, a sada će sa horom Viva Vox i britanskim alternativcima Skunk Anansie podeliti Main Stage prve večeri Arsenala (koji traje i 24. i 25. juna). “Zadovoljstvo mi je što Arsenal Fest iz godine u godinu raste i postaje sve značajniji u Srbiji i regionu. Gledaju-

ći spisak bendova rekao bih da je ovo najjače izdanje Arsenala do sada. Posebno mi se dopada prostor Kneževog arsenala, a Kragujevac kao rokerski grad, kakvog ga pamtim još sa kraja sedamdesetih, zaslužuje ovako jak festival”, kaže Bajaga. Beogradski bend potom očekuje 2. jula OK Fest na Tjentištu, a zanimljivo da je Bajaga spjevao prigodnu pesmu za tu priliku. Bajaga i Instruktori nastupiće 23. jula na “Drinskoj regati” kod Bajine Bašte, 29. jula na Šabačkom letnjem festivalu i 11. avgusta na našem Lake Fest-u. M.Rog.

tebe promijeniću prezime, opet” (Ocho Apellidos catalanes) i poslastica za najmlađe “Čuvari Oza” (Guardianes de Oz). Dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom i prezimenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

Objavile “This is a War” ALL SAINTS

Ako bi “Igra prijestola” trebalo da ima kul žensku grupu, novi spot All Saints sugeriše da bi se djevojke idealno uklopile u Vesteros. Spot za “This Is a War” ima sve: zgodne vitezove, oštre mačeve, munje i gromove - sve što očekujete vidjeti na bojnom polju, dok one ponosno stoje u crnom. Radi se o drugom singlu s njihovog aktuelnog, povratničkog albuma “Red Flag”. E.Z.

U PETAK 10. JUNA, OD 19 ČASOVA

Promocija festivala Southern soul u Porto Montenegru Za najavu ljeta, konceptualna radnja Supermarket u Porto Montenegru biće domaćin timu popularnog Southern Soul Festivala, a na zabavi koja je otvorena za sve posjetioce u petak, 10. juna, od 19 sati u glavnoj Porto Montenegro ulici, biće predstavljeni jazz, soul, disco i house sadržaji koji će biti lajtmotiv festivala u Ulcinju, koji se održava od 30. juna do 3. jula, saopštili su iz Porto Montenegra. Za dobru atmosferu na

zabavi i sve one koji sa nestrpljenjem očekuju ovaj festival, biće zaduženi DJ residenti ovog festivala: Marko Pavlović (Casper, Budva) i Be Good (Beat at Joes, Podgorica). Kroz dvosatno muzičko putovanje svi posjetioci će, moći na kratko da osjete vibraciju koji jedini crnogorski butik festival nosi, a čiji su potencijal i programski kvalitet prepoznali i svjetski mediji: The Guardian, Time Out London, The Post Internazionale, Beatport, Mini-

stry of Sound, i mnogi drugi. Sofisticirana i brižno koncipirana selekcija disk džokeja i muzičkih selektora u 4. izdanju Southern Soul Festivala predstaviće ove godine oko 50 izvođača. Kao i svake godine Southern Soul Festival otkriva nova imena i daje im priliku da pokažu svoje umijeće. Ove godine to će, uz Fouk, biti freestyleri Saint James iz Pariza i dvadesetogodišnji muzički genije iz Kopenhagena Dee Brown. Z.K.

psihologija

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

Isprobajte

Deset mantri protiv drame, stresa i tjeskobe

Dramu kroz koju prolazimo ne stvaraju riječi i postupci drugih ljudi - stvara je naš um koji im daje važnost. Šta uzrokuje stres i dramatizovanje stvari? To što, suprotno našim idealnim očekivanjima, svijet nije predvidljiv, jednostavan i savršeno uređen. Posao je pun zbivanja i neprestanih promjena, veze s drugim ljudima zahtjevne, toliko je toga što moramo učiniti i naučiti... No problem nije u svijetu niti su problem misli i ponašanje drugih ljudi - ti će aspekti uvijek biti izvan naše kontrole, a često i haotični, ističe Angel Chernoff, profesionalni trenet i koautorka bloga o ličnom razvoju. Problem je što se prečvrsto držimo ideala koji ne odgovaraju stvarnosti, imamo podsvjesna očekivanja kako od drugih tako i od sebe, kao i predstave o tome bi trebalo da budu naši odnosi, posao i

život uopšte. Otpor da se stvari prihvate takve kakve jesu uzrokuje tjeskobu, stres i potpiruje dramu u životu. A kako ne želimo da budemo njen dio (ili barem uvjeravamo sami sebe u to), objašnjava Angel, za njen nastanak okrivljujemo druge - što pak uzrokuje još više drame. Na sreću, možemo se riješiti toga i živjeti bez drame te se pomiriti sa stvarnošću. Angel Chernoff preporučuje jednostavnu proceduru kad god se pojave stres, frustracija, zabrinutost ili bilo šta drugo što unosi dramu u život. Usredsredite se na ono što osjećate. Nemojte to pokušati da potisnete stvarima koje bi vam odvukle pažnju, nego svoje osjećaje osvijestite i dajte im punu pažnju. Obratite pažnju na taj osjećaj u tijelu, na mjesto odakle se javlja i na njegove specifične osobine. Potom obratite pažnju na napetost i

Na sreću, možemo se riješiti toga i živjeti bez drame te se pomiriti sa stvarnošću. Angel Chernoff preporučuje jednostavnu proceduru kad god se pojave stres, frustracija, zabrinutost ili bilo šta drugo što unosi dramu u život u tijelu i u umu izazvanu tim osjećajem. Pokušajte opustiti napete djelove tijela. Zatim opustite napete djelove svog uma - usredsredite se na svoj dah duboko dišući zatvorenih očiju dok ne osjetite da ste barem malo opušteniji. U tom opuštenijem stanju nađite miran prostor u sebi, a u njemu ponovno otkrijte svoju suštinsku dobrotu, koja je prisutna u svakom trenutku, te suštinsku dobrotu trenutka, koja vam je uvijek

dostupna kad god ste voljni da se na nju usredsredite. Dajte sebi malo vremena da ostanete u tom osjećaju unutrašnjeg mira koji su vam donijela ta dva jednostavna ponovna otkrića. Tako ćete otpustiti dramu i prihvatiti trenutak takav kakav jeste i sebe takvi kakvi jeste. Na isti način možete praktikovati i usredsređivanje na dobrotu u drugima, u svojim izazovima, vezama, poslu itd. Kao dodatak i potporu toj praksi, Angel Chernoff osmislila je jednostavnu strategiju koju primjenjuje kako bi se podsjetila da ne stvara dramu i da ne učestvuje u njoj. Svaki put kad ustanovi da je pokleknula pod stresom, napravi pauzu i pročita sljedeće mantre (koje čuva na svom mobilnom telefonu), nakon čega nekoliko puta duboko udahne i izdahne pa nastavi s opisanom praksom usredsređivanja na dobrotu.

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

psihologija

Usredsredite se na ono što osjećate. Nemojte to pokušati da potisnete stvarima koje bi vam odvukle pažnju, nego svoje osjećaje osvijestite i dajte im punu pažnju. Obratite pažnju na taj osjećaj u tijelu, na mjesto odakle se javlja i na njegove specifične osobine. Potom obratite pažnju na napetost i u tijelu i u umu izazvanu tim osjećajem.

Primjeri mantri 1. Nepotrebna drama ne pojavljuje se niotkuda - ti je ili stvoriš, ili pozoveš, ili se povežeš s onima koji je donose. 2. Trudi se da ne prosuđuješ druge ljude - ne znaš ništa o njihovom bolu ni o tuzi. Ako ne možeš da kažeš nešto lijepo, nemoj da kažeš ništa. I ako oni ne mogu da ti kažu ništa lijepo, nemoj da kažeš ništa. 3. Većina ljudi sebe čini nesrećnim jednostavno zato što im je nemoguće da prihvate život takav kakav je trenutno. Budi osviješten/a. 4. Kad više ne možeš da promijeniš situaciju, pred izazovom si da promijeniš sebe. A to mijenja sve. 5. Ne zamaraj se brigom o tome hoće li biti problema. Biće ih mnogo i naći ćeš rješenje za svaki od njih.

6. Briga je potpuno pogrešno korišćenje svoje nevjerovatne kreativne energije. Umjesto da zamišljaš najgore, zamišljaj najbolje i kako to možeš ostvariti. 7. Kad srce i um usredsrediš na neku svrhu i posvetiš se ispunjenju te svrhe malim svakodnevnim koracima, u tvoj život teče pozitivna energija. 8. U redu je griješiti, tako postajemo mudriji. Nemoj da odustaneš ili da se prepustiš negativnostima! Za dobre stvari treba vremena i ideš prema njima. 9. Zapamti: otpuštanje drame nije u sposobnosti da se zaboravi prošlost; to je mudrost i snaga da se prihvati sadašnjost. 10. Radi u tišini, učini ono što moraš učiniti i ignoriši dramu i negativnost oko sebe.

Dajte sebi malo vremena da ostanete u tom osjećaju unutrašnjeg mira koji su vam donijela ta dva jednostavna ponovna otkrića. Tako ćete otpustiti dramu i prihvatiti trenutak takav kakav jeste i sebe takvi kakvi jeste. Na isti način možete praktikovati i usredsređivanje na dobrotu u drugima, u svojim izazovima, vezama, poslu itd.

njega

U susret ljetu

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

Solarijum - da ili ne

Bronzani ten ušao je u modu krajem prošlog vijeka. Prije toga, pocrnjelo lice smatralo se ružnim, čak i neprikladnim

Tokom cijele godine ulicama šeta veliki broj preplanulih žena. U zemljama zapada ovaj trend traje oko dvije decenije. Uprkos brojnim i sve glasnijim upozorenjima stručnjaka i alarmantnim podacima o štetnosti solarijuma, žene sve češće odlaze u salone u potrazi za brzim sticanjem preplanulosti. Stiče se utisak, da što stručnjaci više upozoravaju, žene se sve više i češće izlažu zracima vještačkog sunca. Bronzani ten ušao je u modu krajem prošlog vijeka. Prije toga, pocrnjelo lice smatralo se ružnim, čak i neprikladnim za jednu damu. Tokom vrelih mjeseci žene su navlačile dugačke rukavice, pokrivale glave velikim šeširima i nijesu izlazile iz kuće bez suncobrana. No, vremena su se bitno promijenila. Danas je bronzana boja kože imperativ mnogih žena, a solarijum obavezna “stanica” u želji da izgledaju atraktivno i privuku muške poglede. Zavisnice od vještačkog tena imaju brojna opravdanja za svoju strast. Jedne će reći: “Moram da steknem podlogu za odlazak na more”, druge: “Idem na važnu proslavu, moram dobro da izgledam”, treće: “Preplanuo ten pruža mi sjajno raspoloženje”. Uzrok zbog kojeg žene hrle u solarijume, oglušujući se na sva upozorenja je pop kultura koja je osamdesetih godina prošlog vijeka promovisala latino seksepil. Taj period označio je početak modnog trenda bronzane boje kože. Taj novi trend je podstakao upravo ono u šta su

žene već vjerovale - da preplanula koža djeluje zdravije, daleko atraktivnije i vizuelno “skida” kilograme. U jednom, nedavno sprovedenom istraživanju, 70 odsto anketiranih žena izjavilo je da je svjesno rizika koji donosi solarijum, ali… !!!!! Poklonici solarijuma znaju da je njihova navika i te kako nezdrava. Ipak, mnogi od njih kažu da trenutni rezultati bacaju u zasjenak potencijalne konsekvence na duže staze.

■ ZAŠTO TRE-

BA IZBJEGAVATI SOLARIJUM

Sunčanje u solarijumu je štetno i ne štiti od sunčevog zračenja kao što se misli. Deset odlazaka u solarijum godišnje, poslije nekoliko godina, može dovesti do preranog starenja kože, pojave staračkih pjega i fleka, raka kože ili katarakte. Dugotrajnim izlaganjem ovom zračenju znatno se ubrzava proces starenja kože, povećava rizik od preranog stvaranja bora, bez obzira na godine starosti. U solarijumu koža gubi vlagu, ishranjenost kože se smanjuje i tonus slabi, pa ona djeluje uvelo. Još veći rizik stvaraju novi, takozvani turbosolarijumi, a uz sve ovo treba računati i na ukupnu dozu zračenja. Zbog toga ne postoji bezjbedno sunčanje u solarijumu. Deset termina godišnje u solarijumu povećava rizik od nastanka raznih promjena na koži, uključujući i rak kože, a dvadeset seansi godišnje u periodu od tri decenije,

Osobe osetljive na zračenje lako crvene, slabo tamne, pa ne treba ni da posjećuju solarijum. To važi i za one koji imaju puno mladeža ili pjega. Prije odlaska u solarijum ne treba koristi kozmetičke preparate, dezodoranse, mlijeko ili ulje za tijelo i šminku. Upotreba nekih ljekova zahtijeva konsultacije sa ljekarom

taj rizik udvostručuje. Ako i pored svega ne želite da odustanete od solarijuma, u njegovim čarima ne smijete pretjerivati, najbolje je, kažu stručnjaci, da ukupan broj godišnjih termina svedete na desetak. Osobe osetljive na zračenje lako crvene, slabo tamne, pa ne treba ni da posjećuju solarijum. To važi i za one koji imaju puno mladeža ili pjega. Prije odlaska u solarijum ne treba koristi kozmetičke preparate, dezodoranse, mlijeko ili ulje za tijelo i šminku. Upotreba nekih ljekova zahtijeva konsultacije sa ljekarom. Spisak kontraindikacija za odlazak u solarijum je dugačak. Zabrane idu od onih strogo zabranjenih, preko onih kad ga treba izbjegavati, do strogih pravila ponaša-

nja pod zracima vještačkog sunca. Kad pogledate taj spisak jasno vam je zašto zagovornici prirodnih načina njege i tretmana koji ne povredjuju kožu i tkivo, koji koriste preparate koji su napravljeni od biljaka sa organskim uzgojem, pa u mnogim salonima kozmetičarke ne žele da svojim klijentima nude uslugu koja ima toliko štetnih efekata na njihovu kožu.

■ Kome je sola-

rijum strogo zabranjen

Ženama sa bolestima štitne žlezde, hipertenzijom, mastopatijom i dijabetesom; Onima koji imaju genetsku predispoziciju ka onkološkim bolestima; Osobama čija je koža prekrivena velikim brojem mladeža i pigmentnih fleka.

■ Kada treba izbjegavati odlazak u solarijum

Za vrijeme uzimanja antibiotika i oralnih kontraceptiva; Tokom tradicionalne mezoterapije (iglama). Od završetka svih dubinskih procedura na koži do odlaska u solarijum treba da prođe najmanje mjesec dana; Ukoliko je koža pod upalom Za vrijeme trudnoće i dojenja. Ukoliko imate suvu kožu i svijetli ten, jer takva koža čak i na najmanje izlaganje UV zracima reaguje opekotinama.

njega

Foto:

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

U solarijumu koža gubi vlagu, ishranjenost kože se smanjuje i tonus slabi, pa ona djeluje uvelo. Još veći rizik stvaraju novi, takozvani turbo-solarijumi, a uz sve ovo treba računati i na ukupnu dozu zračenja

Za ostale, razumno sunčanje u solarijumu je bezopasno, međutim treba biti obazriv i veoma ga oprezno koristiti zbog toga što isušuje kožu, dehidrira je i koža brže stari.

■ PRAVILA PONA-

ŠANJA POD ZRACIMA VJEŠTAČKOG SUNCA

Boravak u solarijumu, čak i pod uslovom da imate veoma otpornu kožu, ne bi trebalo da traje duže od 20 minuta. U solarijumu najviše strada kosa - postaje lomljiva,

Sloba Bubanja, vlasnica bjuti centra “Estebel” gubi sjaj i vitalnost. Zato je potrebno zaštititi je. Za solarijume treba nabaviti sunčane naočare sa staklima presvučenim UV zaštitnim slojem. Da se usne ne bi isušile i izgubile prirodnu boju, treba ih namazati balzamom za usne sa UV zaštitom.

Žene koje su prešle četrdesetu, trebalo bi da pokrivaju predio grudi. Prije solarijuma treba dobro oprati i obrisati kožu. Vrlo oprezno koristite parfeme, dezodoranse i druge parfimisane proizvode. Mnogi od njih su osjetljivi na vještačko sunce i mogu

da ostave na koži pigmentne fleke. Deset sati nakon solarijuma ne teba koristiti pilinge, alkoholne losione i kreme dubinskog dejstva. Neposredno poslije solarijuma obavezno hidrirajte kožu. Autor: Sloba Bubanja www.estebel-mn.com

POKLON ČITAOCIMA Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru. Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana. A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

mature

malu maturu slavili u Kameliji

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

PROSLAVA POLUMATURE - TIVAT

Svršeni osnovci proslavili polumaturu u hotelu “Kamelija” u Donjoj Lastvi

Polumatursko veče, veče za pamćenje, ispunjeno pjesmom, igrom, osmijesima koji su otkrivali svu ljepotu mladosti i druženja, u najkraćem bi se tako moglo opisati malo matursko veče učenika IX razreda OŠ “Drago Milović” iz Tivta i OŠ “Branko Brinić” iz Radovića. Njih 158 proslavili su polumaturu u hotelu Kamelija u Donjoj Lastvi. Nezaobilazni defile i nezaobilazno šetalište Pine sa kojih je sve počelo, pored Trga Magnolija, pa opet preko Pina, nakon čega su mali maturanti ušetali u polumatursku zabavu u hotelu “Kamelija”. Direktorica škole Ružica Lazarević pozdravila je učenike i poželjela

im uspjeh i sreću u budućem školovanju i u životu, a iznad svega da zadrže osmijehe koje imaju večeras i da život ispune svim onim istinskim, pravim ljudskim vrijednostima koje se ne mogu kupiti. Naravno, ne zaboravljajući najljepše doba - đačko doba! Đaci su proslavu nastavili valcerom i igrom uz muziku za koju se brinuo di-džej Jovan Abramović iz Kotora, a na kraju večeri izabrani su najšarmantniji par: Anđela Alić i Luka Kiš; najoriginalniji Rezeda Valejeva i Aleksa Balević; najveseliji; Matea Ivović i Markus Dolinac; najelegantniji Nikoleta Mršulja i Milovan Peković. Zora Krstović

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

158 učenika devetog razreda oŠ “drago Milović” iz tivta i oŠ “Branko Brinić” iz radovića slavilo poluMaturu u donjoj lastvi

mature

Film

44•TVprogram 10:00 Serija: Brusko/r 10:45 Serija: Tračara/r 11:30 Serija: Sinđelići/r 12:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan/r 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:25 Duoptrija 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:00 Serija: Sinđelići 22:00 Emisija: Dosije 23:00 Moćni žurnal 23:20 Film: Novi svijet

06:30 Dobro jutro Crna Goro 11:00 Vijesti 11:05 Naučno obrazovni program 12:00 Vijesti 12:05 Top Shop 12:26 Dok. program: Majstor Brajan 13:00 Vijesti 13:05 Meridijani/r 14:00 Vijesti 14:05 Crtana serija: Nodi 14:15 SAT TV 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Serija: Tajna starog mosta 17:00 Radni dan 18:00 Serija: Opasne igre 19:00 Ukus jutra 19:15 Dnevnik na gestovnom jeziku 19:30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20:00 U centar 21:15 Serija: S one strane zakona 22:30 Dnevnik 3 23:00 Opasne igre

PRVA Sinđelići, 21.00

09:00 12:00 12:05 14:00 14:30 15:30 17:50 18:00 19:30 20:15 20:45 21:30 22:50 00:00 00:30

Obrazovni program Vijesti Serija: Brod SAT reportaža Serija: Tajna starog mosta/r Koncert Fleš sport Stižu bebe/r Dnevnik 2 ABS Serija: Tajna starog mosta Serija: Brod Koncert: Dejvid Geta VOA – glas Amerike Meridijani

RTCG 2 Serija: Brod 21:30

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

07:00 10:00 10:45 11:00 11:30 12:15 14.00 15:15 15:45 16:00 18:00 18:30 20:15 21:15 22:15 23:45

Uz jutarnju kafu Dogodilo se… Zabava Ekstremno Legende Grad koji volim/r Zabava Zona sumaka/r Na domaćem terenu Zabavni magazin Otium Sportski intermezzo Na domaćem terenu/r Hramovi Crne Gore Gušteranje Otium/r

777 Ekstremno 11.00

07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 11:03 Film: Srećna nova 49 13:11 Sportisimo 13:18 City M 13:33 Nedjeljno popodne sa Leom Kiš 15:06 Serija: Bahar 16:03 City M 17:00 Minut,dva... 17:06 Pet minuta kuvajte sa Džajom 17:13 Agencija za SiS 18:00 Info monte 18:20 Premijera 18:35 Sportisimo 19:06 Serija: Elif 20:03 Serija: Bahar 21:00 Minut, dva... 21:03 Društvena mreža 23:03 Farma, uživo 03:36 City M

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti 10:07 Serija: Crna ruža/r 11:05 Serija: Kud puklo da puklo/r 12:00 Vijesti u 12 12:25 Serija: Ljubavnice/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno a lako 14:10 Dnevnica/r 15:10 Boje dana 15:35 Serija: Crna ruža/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Meteo centar 16:55 Serija: Tajne/r 17:30 Serija: Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Crna ruža 20:00 Načisto s Petrom Komnenićem 21:00 Serija: Ljubavnice 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Serija: Zaplet

PINK Farma 23.03

10:00 Dok. prog. Vrhovi Balkana 11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 12:35 MBC Muzička Top Lista 14:00 Aljazeera 16:10 Bez recepta 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 20:10 Farma: emisija o poljiprivredi 21:30 Aljazeera 22:15 Motorsport magazin 22:45 Video katalog 23:05 Vrhovi Balkana 00:00 Zapisano u zvijezdama

Sport

VIJESTI Crna ruža 19.10

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00 02:30

VOA Film 5 do 5/r Ukusi života/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ukusi života/r 5 do 5 Forum Club A/r Autoshop/r DW Global 3000 Naslovne vijesti Atlas radija TV Konzilijum Club A sa Duškom Pejović Forum Film 5 do 5/r TV Konzilijum Club A/r Repriza programa

ATLAS Club A 18.30

10:00 Vijesti 10:05 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Hrana i vino 12:00 Vijesti 12:05 Emisija: Hipokratija 13:00 Film 15:00 Film 17:00 Vijesti 17:10 Hrana i vino 18:00 Sportsko popodne 20:00 Emisija: Amfiteatar 21:00 Serija 22:00 Polis 23:00 Film

BUDVA Film 23.00

TVPROGRAM•45

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA

CINEPLEXX PODGORICA

TV PRVA, NOVI SVIJET 23:20

Alisa iza ogledala 16:10 Angry Birds Film (sinh) 16:00 Čuvari Oza (sinh) 15:00, 16:45 Dobri momci 22:30 Igra novca 20:45, 22:40 Nindža kornjače: Izvan sjenke 15:30, 17:45, 20:00 Posjetioci 3: Revolucija 17:40, 22:00 Prizivanje zla 2 19:45, 22:00 Warcraft: Početak 15:15, 17:00, 18:15, 19:30, 21:30 X-men: Apokalipsa 18:45 Zbog tebe promjeniću prezime, opet 18:00, 22:20

Godina je 1607. teritorija današnje države Virdžinije. U zaliv pristižu tri engleska broda u namjeri da osnuju koloniju. Kapetan Džon Smit je po zapovijedi kapetana Njuporta pošteđen smrtne kazne, jer im na ovako ozbiljnom zadatku treba svaki čovjek. Susreću zapanjene starosjedioce koji žive svojim urođeničkim načinom života. Kad se kapetan Njuport vrati u Englesku, Indijanci zarobe Smita, ali uoči pogubljenja ga spasi poglavica na nagovor svoje kćerke Pokahontas kojoj je Englez jako drag. Režija: Terens Malik Uloge: Kolin Farel, Kristofer Plamer, Kristijan Bejl, Q’orijanka Kilčer

PINK, SREĆNA NOVA 49 11:03 Priča o dva brata različitih opredjeljenja i sudbina. Drama se odvija u atmosferi napetosti i straha, za vrijeme sukoba KPJ sa staljinizmom, u vrijeme Informbiroa. Stariji brat, povratnik iz Rusije, biva nepravedno optužen i uhapšen. Mlađeg brata ne zanima politika, ali privlači bratovljeva žena i mafijaško podzemlje kojim uveliko šušte američki dolari. Na kraju se ispostavlja da mlada žena pripada sovjetskoj špijunskoj agenturi. Pritisnuta grižom savjesti što vara lažno optuženog i uhapšenog muža sa njegovim bratom, na pragu nove godine ona bira smrt.. Režija: Stole Popov Uloge: Svetozar Cvetković, Ivan Bekjarev, Meto Jovanovski, Vladica Milosavljević Žanr: Drama,Krim

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1 09.05 09.50 12.00 12.25

12.35 12.45 13.30 14.00 15.00 16.00 16.50 17.00 17.20 17.42 18.18 19.30 20.05 22.00 23.45 00.35

Serija: “Levaci” Nešto lepo Dnevnik Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: “Mesto zločina” Moja lepa Srbija Serija: “Moj rođak sa sela” Ovo je Srbija Serija: “Prvaci sveta” TV zabavnik Dnevnik Šta radite, bre Beogradska hronika Mali dnevnik, program za decu Dnevnik Serija. “Prvaci sveta” Tri boje zvuka Serija: “Mornarički istražitelji” Film: “Trener”

HRT 1 10.00 12.00 12.15 12.19 12.20

13.12 14.00 15.11 16.00 16.50 17.40 18.20 19.00 20.06 20.52 21.37 22.37 23.37 23.52 23.58 00.47 01.39

Verski program Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” Dr Oz Društvena mreža Serija: “Mesto koje zovem dom” Serija: “Crvena prašina” Hrvatska uživo Serija: “Šegrt Hlapić” Život je lijep Dnevnik Serija: “Holding” Serija: “Mesto koje zovem dom” Velikani HRT Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Dokumentarni film Serija: “Red i zakon” Serija: “Don Mateo”

Serija: Marvelovi specijalni agenti FOX 11.40 13.30

14.25 15.20 16.15 18.00 19.30 20.00 21.00 22.00 22.55 23.50 00.45

Serija: “Milerovi” Serija: “Vodič kroz život Kupera Bareta” Simpsonovi Serija: “Crna lista” Serija: “Kasl” Serija: “Moderna porodica” Serija: “Seks, droga i rokenrol” Serija: “Milerovi” Serija: “Suvišni izveštaj” Serija: “Marvelovi specijalni agenti” Serija: “Crna lista” Serija: “Kasl” Serija: “Domovina”

ARENASPORT 1 07.00 Auto moto, Monte Karlo 08.30 Emisija: Put u Rio 09.00 Košarka: Partizan - FMP 10.30 Arenasport vesti 11.00 NHL finale 14.00 Fudbal. Godoj Estudiantes 14.45 Fudbal, brazilska liga 16.30 Emisija: Put u Rio 17.00 Fudbal. Poljska Holandija 19.00 Fudbal: San Lorenco - Lanus 21.00 Košarka, Endesa liga, uživo 22.55 Arenasport vesti 23.30 Auto moto, ABS šou 00.00 Poker 01.00 NHL finale 03.00 Rukomet, finale EHF lige šampiona 04.30 Ragbi: Saracens Egzeter

MTV ADRIA 08.50 Awkward 09.10 Catfish: The Tv Show 10.00 Top 10@10 11.00 Jukebox 12.00 3 From 1 12.10 Domacica 13.50 Ridiculousness 15.30 10 Biggest Hits Right Now 16.20 3 From 1 16.30 Faking It 3 16.50 Awkward 17.10 Catfish: The Tv Show 18.00 Ridiculousness 18.40 3 From 1 19.00 World Stage Ibiza Rocks 20.00 DFC 20.50 3 From 1 21.00 Geordie Shore: Big Birthday Battle 22.50 MTV Asks: Paramore 23.10 MTV Asks: Bruno Mars 23.30 MTV Asks: David Guetta

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

FOTO UBOD Vodopad sastavljen od hiljadu malih vodopada

Fotka sa Zlatibora

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1819

Medium level

8 3

5 8

3 6

Sudoku puzzle No. 2504 2013-08-21

9 1 5 4 3 8 6 2 www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2011-10-06

www.sudokukingdom.com

4 7 7 6

8Puzzle 2 4 solution: 7 9 3 4 9 1 6 2 5

Daily Sudoku puzzle No. 1821

8 2

Medium level

4 4

5 3

6 2

6 9 2 5 8 3 4 7 1 Sudoku puzzle No. 3075 2015-03-15

2011-10-08

2 2

5 9

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

Word Search Puzzle #A879CI

Adore Alerts Adore Alias Annul Alerts Antic Alias Awaking Bagel Annul Bakers Antic Battling Bleat Awaking Blues Bagel Comae Detain Bakers Dioxide Battling Distend

Reels Eager Roomed Easily Detain Pastry Straws Scaly Footage Sensitivities Icier Dioxide Peons Supers Sound Iotas Distend Perfectionists Teeming Spree Moors Straws Moron Eager Proof Trait Supers Nurseries Easily Quadrilaterals Teeming Trues Paint Pastry Footage Queues Trait Uniform Trues Peons Icier Perfectionists Reels Uniform Wings Proof Iotas Roomed Wings Quadrilaterals Moors Scaly Queues

Bleat

Moron

Blues

Nurseries

Comae

Paint

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Važno je da se pravilno njegujete i da imate redovne zdravstvene kontrole. Moguće su povremene glavobolje, zatim prolazne tegobe sa sistemom za varenje, iritacije želuca...

BIK Ovo je vaše vrijeme koje nikako ne treba propustiti, kao srećnu mogućnost koja donosi važnu životnu prekretnicu. Lična snaga i pozitivna energija proizilaze iz kosmičkog poretka.

BLIZANCI Obratite pažnju na različite mogućnosti putovanja, kao dobru priliku da unaprijedite svoj uspjeh i položaj. U ljubavnom i porodičnom odnosu moraćete da uložite više energije.

RAK U romantičnom stilu izražavate svoja osjećanja i svom snagom stremite ka nekom novom, neobičnom ili uzbudljivom ljubavnom iskustvu. Jasno vam je koga ili šta želite u prisustvu.

VAGA Novi događaji na poslovnoj sceni nalažu žestoki start ili pojačane takmičarske odnose. Potrebno je da upotrijebite sve svoje sposobnosti kako biste sačuvali dobru poslovnu poziciju.

ŠKORPIJA Nemojte sebi dozvoliti da postanete žrtva ljubomornih intriga, i to zbog osobe koja ne želi da ostane u vašoj sjenci. Ipak, strasti će se dovoljno uzburkati, ali i stišati.

STRIJELAC Jedan događaj na poslu navešće vas na razmišljanje o tome da li neke osobe pogrešno procjenjujete. Posvetite više pažnje zdravlju kako biste izbegli povremene tegobe u vidu slabosti.

JARAC Novi događaji vašu pažnju usmjeravaju ka društvenom prestižu i potrebi da uvećate svoju imovinu. Aspekti su zaista povoljni za različite vidove novčanih transakcija.

Sensitivities Sound REBUS Spree

LAV Važno je da procijenite najbolji trenutak za uspješnu akciju i da precizno predstavite svoje poslovne, finansijske ili privatne planove. Pravilna informisanost na poslovnoj sceni.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Objavio Nik repariranje

Očekuju vas novi izazovi prije nego što ponovo uplivate u tople vode i ostvarite novu ljubavnu harmoniju. Probleme i planove u privatnom životu morate rješavati s mnogo više posvećenosti.

VODOLIJA Partner sumnjičavo gleda na vaše duže ostajanje na radnom mjestu. Ukoliko nastavite s prekovremenim radom, postoji šansa da napravi scenu. Ponašajte se disciplinovano.

RIBE Moraćete da posvetite više vremena dragim osobama. Situacija se može iskomplikovati ukoliko jasno ne budete definisali vaše prioritete i ne raščistite s pogrešnim iluzijama.

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716

Tel.068/403-438

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHLa. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974-367

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel.067/244-616

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

I Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt 067/206-566

PLACEVI Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133

Prodajem imanje Donja Brezna selo Bajovo Polje. Tel.067/898-614 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279

USLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473 REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

MALI OGLASI

POSAO Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999 Caffe pizzeria “IBON” Nikšić - Potrebni: šanker, 2 izvršioca i konobar, 2 izvršioca. Potrebno radno iskustvo! Kontakt telefoni: 040/212026; 069/364-802. E-mail: ibon@t-com.me “IMPERIO” d.o.o. Nikšić - Potrebna: 2 trgovca sa iskustvom za rad u Butiku “IMPERIO 1”, TQ “Plaza“ i Butiku “IMPERIO 2”, Stari Grad - Budva. Smještaj obezbijeđen! „IMPERIO“ d.o.o. Nikšić. Kontakt telefoni: 040/212-026; 069/364-806. E-mail: ibon@t-com.me Potrebni frizeri na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici. Tel.067023423

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

LIČNO Muškarac 53/180/90 želi upoznati damu finih manira. Poželjno Podgorica, primorje. Tel.067/014-300

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713

49 31

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

SPORT

NIŠTA NOVO - CSKA ŠAMPION Nakon Evrolige, CSKA je šampion i VTB lige Moskovljani su u četvrtom meču savladali Uniks (81:74) i sa 3:1 u finalnoj seriji šesti put osvojili regionalno takmičenje. Na poluvremenu ekipa Dimitrisa Itudisa je imala +16, ali se Uniks u nastavku probudio, u zadnjem minutu duela imao zaostatak od svega tri poena, ali vladar Starog kontinenta nije dozvolio protivniku da dođe do petog meča i majstorice. Nando De Kolo je bio najefikasniji u redovima CSKA sa 16 poena dok je Miloš Teodosić ubacio 11. Na drugoj strani Arturas Milaknis je bio najbolji sa 23 koša, dok je Kit Lengford dodao 16. A.K.

TITULU U VTB LIGI OSVOJILI SU KOŠARKAŠI CSKA

TIP 1X DANA

Urugvaj - Venecuela

kvota 1,70

Dvije godine bez tenisa: Marija Šarapova

ZBOG KORIŠĆENJA MELDONIJUMA ITF NA DVIJE GODINE SUSPENDOVAO ŠARAPOVU

MAŠIN KRAJ KARIJERE?

Djevojka koja je sa svega 17 godina šokirala planetu osvajanjem Vimbldona, juče je saznala vjerovatno i najšokantniju vijest u svojoj dosadašnjoj karijeri. Marija Šarapova suspendovana je na dvije godine zbog korišćenja nedozvoljenog lijeka meldonijuma, saopštila je Međunarodna teniska fedracija (ITF). Svojevremeno najbolja svjetska teniseka saopštila je početkom februara da je tokom Australijan opena bila pozitivna na doping testu. Njena kazna počela je da teče 26. februara, a s obzirom da ima 29 godina postavlja se logično pitanje da li sve ovo znači i kraj karijere jedne od najvećih teniserki u istoriji?

Šta je meldonijum?

Meldonijum prozivodi kompanija u Letoniji, a upotrebljava se još i u Litvaniji i Rusiji, dok korišćenje u SAD nije dozvoljeno. Ovaj lijek koristi se kod ishemijske bolesti srNaravno, Šarapova se neće lako pomiriti sa ovom odlukom... “Danas je ITF svojom odlukom o suspenziji na dvije godine jednoglasno utvrdio da ono što sam uradila nije bilo namjerno”, napisala je Šarapova na svom Facebook profilu. “Iako je sud pravilno zaključio da nisam

ca odnosno kod angine pektoris, omogućava bolji protok kiseonika kroz ćelije i širi krvne sudove. Kozumenti imaju veću izdržljivost pri povećanim fizičkim naporima. namjerno kršila pravila, ne mogu da prihvatim nepravednu dvogodišnju suspenziju. Sud, čije je članove birao ITF, potvrdio je da nisam ništa loše uradila sa bilo kakvom namjerom, ali će mi oduzeti igranje tenisa na dvije godine. Odmah ću se žaliti Sudu za sportsku arbitražu”.

Sud je potvrdio da nijesam ništa loše uradila sa bilo kakvom namjerom, ali će mi oduzeti igranje tenisa na dvije godine. Odmah ću se žaliti Sudu za sportsku arbitražu

Marija je još ranije istakla da sporni meldonijum uzima punih deset godina, kao i da je njega greška što nije provjerila da je zabranjen od početka nove sezone. K.B.

VATERPOLISTI CRNE GORE DIO PRIPREMA ZA OI OBAVLJAJU U TOKIJU

Ajkule u japanskom sportskom carstvu Formu za napad na istorijsku medalju na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru crnogorski vaterpolisti traže na mjestu gdje će biti održane sljedeće Igre (2020. godine). Trenažni centar Ađinomoto koji se nalazi u sklopu fudbalskog stadiona (biće uključeni u organizaciju OI 2020) ugostio je ajkule, a o ka-

kvim uslovima se radi objasnio je naš golman Miloš Šćepanović. “Uslovi su sjajni. Radi se japanskom olimpijskom centru. Sve što je potrebno za pripreme vrhunskih sportista je tu”, istakao je crnogorski “broj 13”. Ajkule će u Tokiju do 16. juna trenirati sa domaćinom. K.B.

JURE ZDOVC ŽELI IVANOVIĆA U ª ŽUTO CRNOMº DRESU

Nikola ide u AEK Ove sezone je igrao briljantno, bio je jedan od vodećih igrača Mega Leksa u sva tri takmičenja, a sada je na putu da ode u jednu od najjačih liga Evrope - Nikola Ivanović je na pragu dogovora sa AEKom, javljaju grčki mediji. Na dolasku crnogorskog organizatora igre insistira legenda jugoslovenske košarke i trener atinske ekipe Jure Zdovc. Vlasnik AEK-a Makis Angelopulos želi da ispuni želju svog trenera i blizu je dogovora sa bivšim košarkašem Budućnost Volija, ali i sa klubom iz Sremske Mitrovice oko obeštećenja. Nikola je bio jedan od najzaslužnijih za osvajanje Kupa Radivoja Koraća (u finalu protiv Partizana postigao 24 poena) i plasmana u finale plejofa ABA lige. U regionalnom takmičenju 22-godišnji plej-

mejker je prosječno postizao 13,4 poena uz 5,2 asistencije. AEK je prošle sezone bio treći u grčkom šampionatu, iza neprikosnovenog dvojca - Olimpijakosa i Panatinaikosa. A.K.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 11.00h

ATP, WTA Hertogenboš, tenis 20.00h Dijamantska liga Oslo, atletika

SPORTKLUB 2 20.45h Ređo Emilija - Armani, košarka

SPORTKLUB 3 19.00h Fenerbahče - Efes, košarka

ARENASPORT 1

Na dolasku crnogorskog organizatora igre insistira legenda jugoslovenske košarke i trener atinske ekipe Jure Zdovc. Vlasnik AEK-a Makis Angelopulos želi da ispuni želju svog trenera i blizu je dogovora sa bivšim košarkašem Budućnost Volija, ali i sa klubom iz Sremske Mitrovice oko obeštećenja

SPORT

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

21.00h Partizan - Crvena zvezda, košarka

ARENASPORT 2 19.15h Brazil - Italija, odbojka 22.15h Japan - Srbija, odbojka

ARENASPORT 4 21.00h

Valensija - Real Madrid, košarka

EUROSPORT 11.00h ATP Štutgart,tenis 14.00h ATP Štutgart,tenis 16.00h Biciklizam 18.00h ATP Štutgart, tenis

EUROSPORT 2 13.00hWTA Notingem,tenis

NE PROPUSTITE

Partizan - Crvena zvezda

ARENASPORT 1, 21H

DŽUDO USPJEŠNA POLUSEZONA TAKMIČARA KODOKANA

Medalje samo pristižu Još jedna uspješna polusezona džudo kluba Kodokan krunisana je odličnim nastupom na Međunarodnom turniru “II trofej Podgorici”, koji je održan prošlog vikenda u “Morači”. Podgorički klub je osvojio

150 MEDALJA NA DEVET TURNIRA OSVOJILI SU TAKMIČARI KODOKANA OVE POLUSEZONE

31 medalju - devet zlatnih, osam srebrnih i 14 bronzanih. Takođe, Kodokan je ujedno i proglašen i za najefikasniji klub sa najviše osvojenih medalja. U polusezoni ove godine takmičari Kodokana su učestvovali na devet turnira i osvojili ukupno 150 medalja (47 zlatnih, 45 srebrnih i 58 bronzanih). ŠAMPIONI: MLAĐI POLETARCI: Jana Marković (-25kg), Luka Habić (-22 kg), Pavle Popović (-25 kg), Marko Jovović (-31 kg) i Nemanja Kuč (-46

kg); MLAĐI PIONIRI: Danilo Popović (-46 kg), Marko Nedović (-50 kg), Luka Vlahović (+60 kg); STARIJI PIONIRI: Matija Radulović (-66 kg). Takmičari Duška Klikovca i Ivice Markovića takođe su briljirali i na 11. džudo turniru “Spinel kupu” u Kotoru, gdje su osvojili 13 medalja - tri zlatne, pet srebrnih i pet bronzanih. Zlatom su se okitili Jana Marković (-25 kg), Marko Jovović (-31 kg) i Ilhan Kurpejović (-55 kg). A.K.

SPORT

ČETVRTAK, 8. 6. 2016.

UTAKMICE U DRESU JUGOSLAVIJE ODIGRAO JE LJUBOMIR RADANOVIĆ - POSTIGAO JE TRI GOLA

XXXI OLIMPIJSKE IGRERIO IGRE RIO 2016 2016 5 5 21. AVGUST

ZVALI SU N Ljubomir Radanović, bronzani fudbaler Jugoslavije sa Olimpijskih igara u Los Anđelesu 1984, za Dnevne novine prepričava događaje iz srca Kalifornije ⌦ Miloš Antić Jugoslavija ga pamti po čuvenom golu Bugarima u Splitu hladne decembarske noći 1983. i još čuvenijem komentaru Mladena Delića “Ljudi, pa je li to moguće?!” malo je međutim onih koji znaju da je legendarni Cetinjanin Ljubomir Radanović, uz Podgoričanina Nikolu Radovića jedini crnogorski fudbaler sa olimpijskom medaljom! I dok je Radović (preminuo 1991.) bio dio generacije koja je osvojila srebro u Montrealu 1956. godine (poraz u finalu od SSSR-a), Jugoslavija za koju je nastupao Radanović bila je bronzana u Los Anđelesu 28 godina kasnije. Izabranici Ivana Toplaka, či-

“NE MOGU RIJEČIMA DA VAM OPIŠEM OSJEĆAJ IGRANJA PRED 100.000 LJUDI. BAŠ NE MOGU. SIGURNO JEDAN OD NAJLJEPŠIH OSJEĆAJA U ŽIVOTU”, UZ OSMIJEH PRIČA RADANOVIĆ

Šta danas radi Lubomir Radanović? Ljubomir Radanović već duži vremenski period živi u Liježu (Belgija). Vlasnik je agencije za sportski menadžment. Često je u Crnoj Gori - najčešće u Podgorici i svom Cetinju. “Gledam utakmice, pratim igrače, volim posao koji radim”, ističe bivši igrač Lovćena, Partizana, Standarda, Nice i Belinzone. ji je pomoćnik bio Ivica Osim, u grupi su “pospremili” Kamerun (2:1, strijelci Nikolić i Cvetković, za Kamerunce čuveni Rože Mila), Kanadu (1:0, Nikolić) i Irak (4:2, Deverić 3, Nikolić), ali je sam put do grada Holivuda bio posut trnjem.

■ TEŠKE KVALIFIKACIJE “Imali smo paklene kvalifikacije, prešli preko Gulitove Holandije, Barezijeve Italije i Nigerije i domogli se Los Anđelesa. A samo učešće na Olimpijskim igrama poseban je osjećaj, još kada se poklopi sa rezultatom ne može preko”, govori Ljubomir Radanović za Dnevne novine o svojim olimpijskim iskustvima. A do borbe za medalju stiglo se razbijanjem Zapadne Njemačke u četvrtfinalu (5:2, Cvetković 3, Gračan i Radanović). Ipak,

SPORT

Foto:

ČETVRTAK, 8. 6. 2016.

JOŠ 57 DANA

NAS NESTAŠNI DJEČACI Olimpijsko selo - svi kao jedan Na sagovornika Dnevnih novina najjači utisak sa Olimpijskih igara ostavilo je olimpijsko selo. “Zaista nezaboravno iskustvo. Svi sportisti Jugoslavije bili su smješteni u jednu zgradu, živjeli smo zajedno bukvalno, preživljavali sve nastupe, ispraćali jedni druge na takmičenja, bodrili, navijali... Pa i dan-danas sam - evo konkretno sa sestrama Mugoša (sada Antić i Vučević) kućni

Bronzani tim Jugoslavije iz Los Anđelesa:Tomislav Ivković, Jovica Nikolić, Mirsad Baljić, Ljubomir Radanović, Nenad Gračan,Borislav Cvetković, Srećko Katanec, Ivan Pudar, selektor Ivan Toplak (gornji red), Mitar Mrkela, Stjepan Deverić, Branko Miljuš, Dragan Stojković, Admir Smajić, Milko Đurovski, Mehmed Baždarević i Vlado Čapljić.

drama sa Francuzima u polufinalu na Rouz Boulu u Pasadeni pred 97.451 gledalaca nije imala srećan kraj za plave Francuzi su nakon produžetka slavili 4:2 (u regularnom toku 2:2, strijelci za Jugu Cvetković i Deverić).

■ ŽAL ZBOG PORAZA “Sa dva igrača manje (iskjučeni Nikolić i Cvetković) uspjeli smo da izjednačimo, ali u produžetku nijesmo imali šanse. Ostala je gorčina, ali bili smo i ovako otkrovenje šampionata, ekipa kojoj su se svi divili”, sjeća se sada pedesetpetogodišnji Cetinjanin. Koliko je svjetska javnost bila oduševljanja onim što na terenu prikazuju momci u plavom najbolje svjedoči nadimak koji je prišiven Jugoslaviji. “Zvali su nas nestašni dječaci, ali ne zbog nekih nestašluka van terena, već zbog činjenice da smo bili kraljevi preokreta, većinu mečeva smo dobijali nakon što smo gubili na start. Bio je to zaista odličan tim, sastavljen od najboljih igrača koje je Jugoslavija imala u tom trenutku. Igrali smo stra-

prijatelj, sa dosta njih u kontaktu, ostalo je mnogo lijepih uspomena iz tog perioda”, priča Radanović uz jednu anegdotu iz Sela. “U jednom trenutku dok čekamo odlazak na utakmicu pojavljuje se nekoliko navijača sa zastavama Jugoslavije. Ispostavlja se da žive u Americi, ali da su im preci iz Crne Gore, da govore naš jezik perfektno, a da nikada nijesu bili u Crnoj Gori. Fantastično zaista”.

TE IGRE U LOS ANĐELESU 1984. GODINE OSTAĆE UPAMĆENE KAO NAJUSPJEŠNIJE U ISTORIJI JUGOSLAVIJE OSVOJENO JE ČAK 18 MEDALJA, OD ČEGA SEDAM ZLATNIH, ČETIRI SREBRNE I SEDAM BRONZANIH šan fudbal - sa dosta šmeka, vica u igri i to se publici sviđalo”. Na kraju je osvojena zaslužena bronza (pobjeda protiv Italije 2:1, strijelci Baljić i Deverić, Italijane predvodio legendarni trener Enco Bearcot, a na terenu uz Barezija, Vjerhovod, Zenga, Serena, Masaro...), a titula olimpijskog prvaka otišla je u Francusku (pobjeda nad Brazilom u finalu 2:0). “Francuzi su iste godine bili evropski prvaci, počeli su tada da ubiraju plodove savršene organizacije, planskog rada, dok smo se mi uvijek oslanjali na suvi talenat”, objašnjava Radanović.

SPORT

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

XV EVROPSKO PRVENSTVO

1 DAN Š O

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) KUCAMO NA VRATA EVROPSKOG PRVENSTVA SA ŽELJKOM PETROVIĆEM

ZA MOĆNE NJEMCE, PROTIV AROGANTNIH FRANCUZA

⌦ Aleksandar Popović

Vatromet je spreman, glamurozna svijetla takođe, za 15. Evropsko prvenstvo u fudbalu, koje će od 10. juna do 10. jula biti održano u Francuskoj, treći put u istoriji. Tim povodom porazgovarali smo sa Željkom Petrovićem, bivšim igračem Budućnosti, Dinama, Sevilje, PSV-a, reprezentacije Jugoslavije, koji je baš 1998. godine, istina na Svjetskom prvenstvu, u istoj zemlji igrao na velikom kontinentalnom takmičenju. Za početak, dotakli smo se favorita. “Pa, mislim da su glavni pretendenti na titulu šampiona Evrope Njemačka, Francuska i Španija. To su velesile i odlučivaće nijanse. Iskreno, kada nema Crne Gore, Holandije i Srbije, navijaću za Njemce, jer je to moćna ekipa na terenu i van njega, a i volim taj njemački mentalitet. Ne bih volio da Francuzi trijumfuju samo zbog njihove arogancije. Imaće prednost domaćeg terena, ali i priti-

PETROVIĆ: Sviđa mi se novi sistem sa 24 reprezentacije, jer je puržena prilika i siromašnijim fudbalskim zemljama. A, svi znamo da je fudbal krenuo baš iz siromašnih zemalja i da se igrao za siromašne, a ne bogate, kao što je to često danas slučaj

PETROVIĆ: Volio bih da Euro obilježi neko od mlađih igrača. Na primjer Pol Pogba, Eden Azar, Kevin De Brujn, mada će sve to zavisiti i od ukupnog plasmana njihovih reprezentacija

Petrović ne bi volio da Francuzi osvoje Euro, već Njemci: Pogba i Švajnštajger u duelu sak navijača”, poručuje Petrović u razgovoru za Dnevne novine.

■ ENGLEZI IMAJU NEŠTO Nakon “tri musketara”, tu su reprezentacije “iz drugog šešira”, a to su Engleska, Belgija... “Da. Jako mi se sviđaju Englezi i ta njihova nova generacija. Takođe, dopada mi se i selektor Roj Hodžson, odnosno njegov

način rada, ponašanja i mislim da Englezi mogu daleko da doguraju na Euru. Tu je i Belgija, koja ima vrhunske igrače. Međutim, ona igra poletno i ili će nekoga da ‘razbije’ ili će neko nju ‘razbiti’. Nema sredine. Naravno, ne smijemo zaboraviti Italiju, koja i kada ima loš sastav, kao što je to i ovog puta, uvijek neka-

■ HRVATI OPASNI, ALI...

Ko preživi svoju najlošiju utakmicu - taj osvaja Euro Iscrpljenost igrača nakon napornih sezona, velika konkurencija, sreća - od svega toga će zavisiti plasman reprezentacija na Euru. Međutim, Željko Petrović za DN otkriva koji je to ključ na putu do trona... “Bez sumnje, svaka selek-

cija će imati jednu lošu utakmicu u Francuskoj. E sad, da li će to biti u grupi ili nokaut fazi - vidjećemo. Ipak, koje ekipe uspiju da prežive najlošiji nastup ili loš dan - one će na kraju i stići do finala, a vrlo moguće i do titule”, jasan je Petrović.

ko stigne do polufinala ili finala. To je velika fudbalska nacija i ne smije biti otpisana”, smatra Petrović, koji upozorava da će Slovačka biti tvrd orah za sve i da ona može biti jedno od velikih iznenađenja u Francuskoj.

Željko Petrović

Hrvatska će, uz Albaniju, jedina predstavljati Balkan na Evropskom prvenstvu. “Vatreni” imaju odličnu reprezentaciju, ali... “Definitivno, Hrvati imaju jednu od četiri najjače ekipe na prvenstvu, kada se gledaju imena i u kojim klubovima igraju igrači. Smatram da Hrvatska može daleko, ali je problem što nema iskustvo osvajanja trofeja. To može da bude problem, baš kao što je slučaj sa Belgijom. Međutim, volio bih da Luka Modrić obilježi prvenstvo, jer je u pitanju fantastičan igrač i mladić”, naglašava Petrović, koji se nada da će Euro proteći u miru i fudbalskom spektaklu, odnosno da će biti izbjegnuti teroristički napadi.

ČETVRTAK, 9. 6. 2016.

Bejli potpisao za Junajted

Iz Budućnosti u Mladost - Damir Ljuljanović

POSLIJE DESET GODINA NAPUSTIO PLAVE

Ljulja čuva Mladost, Kopitović potvrdio Igrački kadar Budućnosti je nastavio da se rasipa. Nakon odlaska Jasmina Agovića i Marka Ilinčića, “plavi” su ostali i bez čuvara mreže koji je bio “jedinica” tokom nedavno završene sezone - Damira Ljuljanovića. Ovaj 24-godišnji golman je prošao sve mlađe kategorije našeg najpopularnijeg kluba, a nova stanica će mu biti Mladost! “Hvala igračima i stručnom štabu, kao i Varvarima najboljim navijačima. Klubu želim svu sre-

ću - Budućnost će uvijek biti moj klub”, poručio je Ljuljanović. Kvalitetni golman će sigurno tokom evropske odiseje biti član Mladosti, a ukoliko mu se pojavi mogućnost odlaska u inostranstvo, aktuelni i novi šampion Crne Gore će mu izaći u susret. Inače, iz tabora “romantičara” su nam potvrdili da je ozvaničena saradnja sa Borisom Kopitovićem - Mladost je tako dobila bitku sa Rudarom za najboljeg fudbalera Petrovca. U.R.

OFANZIVAC MORNARA SE SELI U ŠVAJCARSKU

Nemanja Leverda u klubu Ivana Rakitića

Mornar nije uspio da sačuva prvoligaški status, pa će samim tim pretpjeti odliv igrača. Fudbaler koji sigurno napušta Topolicu je Nemanja Leverda! Vezista je tokom nedavno završene sezone postigao šest golova, a pronašao je inostrani angažman - pojačaće švajcarski Pajde. Riječ je o klubu čiji je vlasnik igrač Barselone i reprezentacije Hrvatske Ivan Rakitić. Ina-

če, 24-godišnji Leverda neće biti jedini Crnogorac, jer je tokom prošle sezone boje Pajdea branio nekadašnji fudbaler Mornara Bojan Kalezić. “Drago mi je što odlazim u inostranstvo. Zahvalio bih Kaleziću koji je mnogo pomogao da se ostvari ovaj angažman”, rekao je Leverda koji je pored Mornara igrao za Grbalj i Petrovac. U.R.

Seli se u Švajcarsku: Nemanja Leverda

Žoze Murinjo je dobio prvo pojačanje od kada je postao trener Mančester junajteda. Prvi završen posao “crvenih đavola” u prelaznom roku je Erik Bejli. Riječ je o 22-godišnjem štoperu koji je došao iz Viljareala za pozamašnih 38,3 miliona eura! Defanzivac i reprezentativac Obale Slonovače je potpisao ugovor sa Junajtedom na četiri godine... U.R.

Hames sjajan, poker Amera

Rodrigez Hames Rodrigez nije isti fudbaler kada obuče dres reprezentacije i Real Madrida. Najbolji igrač Kolumbije je nastavio da rešeta na Kopa Americi. Poslije pobjede nad domaćinom SAD-om (2:0), Rodrigez je sada sredio Paragvaj - 2:1. Hames je postigao gol, a kod drugog je asistirao Karlosu Baki. Domaćin SAD je iznenađujuće razbiju Kostariku sa ubjedljivih 4:0 i tako stigao do prve pobjede u grupi A. SEMAFOR: Kolumbija Paragvaj 2:1 (Baka 12, Rodrigez 30 - Ajala 71), SAD - Kostarika 4:0 (Dempsi (pen.) 9, Džons 37, Vud 42, Zusi 87). U.R.

SPORT

TUMBAKOVIĆ NE OČEKUJE NOVE IGRAČE

Prijović je dobar, ali to nije moguće Aleksandar Prijović je glavna faca u Poljskoj - riječ je o napadaču koji je u tamošnjem finalu Kupa postigao jedini gol za trofej Legije iz Varšave. U srpskim medijima se pojavila informacija kako je 26-godišnji ofanzivac pred najvažnijom odlukom u karijeri. Naime, ovaj momak koji je rođen u Sent Galenu treba da izabere reprezentaciju za koju će da nastupa. U igri su njegova rodna zemlja Švajcarska, zatim Srbija odakle su mu roditelji, kao i Crna Gora. Ipak, šanse da pojača jato “hrabrih sokolova” su male, gotovo nemoguće - to nam je lično potvrdio selektor Ljubiša Tumbaković koji je dobro upoznat sa kvalitetima Prijovića. “Znam toga igrača i mogu da kažem da je veoma interesantan. Međutim, prvi put čujem da može da igra za Crnu Goru. Znam da ima pasoš Švajcarske i Srbije, niko iz FSCG-a nije pričao s njim, tako da će teško šta

biti od toga”, rekao je Tumbaković. Posljednji novajlija u crvenom dresu je bio Filip Stojković. Desni bek Čukaričkog je pojačao poziciju na kojoj smo bili deficitarni i to je posljednji potez do kvalifikacija... “Mislim da je to to. Teško da ćemo još nekog angažovati. Ono šta smo vidjeli na revijalnoj utakmici i u Turskoj je skoro sve najbolje šta Crna Gora ima u ovom trenutku”, dodao je kormilar “hrabrih sokolova”. U.R.

klubova je promijenio Prijović. Počeo je u Parmi, a onda je igrao za Derbi, Jeovil, Nortampton, Sion, Tromzo, Đurgaden, Boluspor, i Legiju iz Varšave.

Prijović

Preminuo Stiven Keši Šok u Nigeriji - tamošnji Fudbalski savez je saopštio da je juče u Beninu od posljedica srčanog udara preminuo Stiven Keši. Riječ je o 55-godišnjem legendarnom fudbaleru Nigerije, koji je jedan od samo dvojice ljudi koji je uspio da osvoji Afrički kup nacija kao selektor i igrač. Keši je nastupao za brojne afričke klubove, dok je u Evropi igrao za Lokeren, Anderleht i Strazbur. Četiri godine je bio selektor Nigerije, a nije produžavao ugovor koji mu je istekao nakon Svjetskog prvenstva u julu 2015. U.R.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Samir RASTODER, zamjenik glavnog i odgovornog urednika (desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

aktuelno

zanimljivo

zbog nedostatka stručne reCenzije

Božena Jelušić prihvata povlačenje Rječnika Članica Savjeta za izradu “Rječnika crnogorskog književnog i narodnog jezik” Božena Jelušić kazala je, za Radio “Slobodna Evropa” da prihvata da Rječnik bude povučen. Ona ističe da su propusti nastali zbog izostanka stručne i sveobuhvatne recenzije, jer su resursi za realizaciju ovako velikog projekta bili neopravdano mali. Jelušić smatra da je, uprkos brojnim propustima, nedopustivo da se Rječnik naziva anticrnogorskim projektom CANU. Iako ističe da su kritike na račun Rječnika korisne, ne smatra i da su sve dobronamjerne. Ona ne vjeruje da će CANU povući Rječnik, kao što ne vidi da sukobljene strane pokazuju želju da budu objektivne. Podsjetimo, Rječnik crno-

gorskog jezika je izazvao kontroverze odmah pošto je izdat. Politički predstavnici manjinskih naroda Albanaca i Bošnjaka su oštro protestovali zbog više spornih odrednica i objašnjenja i tražili povlačenje Rječnika. Pored njih, 114 intelektualaca je takođe u

Povodom deset godina obnove crnogorske nezavisnosti prof. dr Živko Andrijašević, istoričar i prorektor Univerziteta Crne Gore, održao je 7. juna predavanje na Univerzitetu Sorbona u Parizu. U predavanju pod nazivom “Ideja crnogorske nezavisnosti u XX vijeku”, prof. Andrijašević je uka-

zao na razvoj crnogorske državnosti i na okolnosti u kojima je obnovljena crnogorska država na referendumu 2006. godine. Predavanje je organizovala Ambasada Crne Gore u Francuskoj, a u ime Univerziteta Sobrona brojnim posjetiocima obratio se prof. dr Žan Olivije Budon.

Predsjednik Cdu Miodrag VlahoVić

Ulazak u NATO ne šteti interesima Rusije

Uplovio kruzer sa više od 1.200 putnika

da dočeka i informiše ovoliki broj stranih gostiju sa broda o turističkim atrakcijama i ponudi Bara i Crne Gore već su to radili učenici Srednje ekonomske škole na čemu smo im jako zahvalni i radujemo se njihovom novom iskustvu”, kaže se u saopštenju. Allegra ističe da TO Bar na čelu sa direktoricom Nedom Ivanović nije obezbijedila čak ni mape grada koje su onda oni samoincijativno dijelili gostima, a i info pult je izostao ovog puta. “Brodovi su došli, ali sada moramo nešto napraviti da i ostanu, tj. dolaze ponovo”, ističu u agenciji. M.P.

Andrijašević na Sorboni

otvorenom pismu pozvalo CANU da povuče Rječnik i uputi izvinjenje svim pripadnicima islamske vjeroispovjesti zbog, kako je rečeno, zlonamjernih, neistinitih pa i šovinističkih kvalifikacija njihove religije i kulturalno-nacionalne posebnosti. (RTCG)

bar sVe interesantniji stranCiMa

U Bar je juče, po drugi put, uplovio kruzer Thomson Celebration sa 1225 putnika iz Velike Britanije, saopštila je turistička agencija Allegra Bar. U ovoj agenciji smatraju da su, za razliku od prvog puta kada je sve bilo odlično organizovano, ovoga puta naišli na nerazumijevanje barske Turističke organizacije. “Sve bilo prepušteno individualnoj organizaciji Port of Adria koja je organizovala kulturno-umjetnički program i štandove na šetalištu i agenciji Allegra, koje nisu zadužene za taj dio posla. Prosto je nevjerovatno da niko iz TO Bar nije našao za shodno

PoVodoM deset godina nezaVisnosti

Vesko garčeVić

I Mađarska ratifikuje Protokol Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević kaže da će 13. juna i mađarski parlament ratifikovati Protokol. “Mislimo da će se proces nastaviti brzo i kao što je očekivano, zemlje regiona su prve koje ratifikuju Protokol, a poslije će to učiniti i ostali, kao što je na primjer Poljska”, rekao je Garčević. On kaže da ne očekuje odugovlačenje, ali ne može reći koja će zemlja posljednja ratifikovati Protokol. (CDM)

Crnogorska diplomatija u proteklih deset godina bila je veoma uspješna, ocijenio je nekadašnji šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović na predavanju na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. Predsjednik Cdu je naglasio da Crna Gora vodi dobrosusjedsku i zdravu spoljnu politiku, koja je u regionu, a i šire, priznata kao konstruktivna. “Počeo je proces ratifikacije protokola za pristup NATO, a po pitanju evropskih integracija Crna Gora je lider u regionu”, istakao je Vlahović.

“Ulazak u Crne Gore u NATO doprinosi bezbjednosti naše zemlje, sigurnosti granica, unutrašnjoj stabilnosti i stabilnosti regiona, kao i ekonomskom, političkom i kulturnom razvoju, kako crnogorskih institucija, tako i društva i cjelini”, smatra Vlahović. Takođe, tvrdi i da ulazak u Alijansu ne šteti interesima Rusije. “Ta zemlja je tradicionalni partner i prijatelj Crne Gore i tako bi trebalo da bude i u budućnosti”, ističe Vlahović. E.H.