Dnevne novine 6. jun 2016. by Dnevne Novine

PROJEKAT KOMPANIJE ADRIATIC PROPERTIES

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE CRNE GORE DARKO PAJOVIĆ

U rizort na Miločeru biće uloženo 100 miliona eura ■ 6 7

Vlast nije vreća koju treba zakrpiti

■ 2 3

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.BROJ 1472 GODINA V

PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE MILO ĐUKANOVIĆ DOPUTOVAO U ARGENTINU ■ 3

CVIJEĆE NA GROB KAPETANA VUKASOVIĆA SLUČAJ PROFESORICE BEČANOVIĆ

DRUGA STRANA ■ 2

Tri karte za Holivud ■ 12

Studenti joj dali dvojku, a URA Ministarstvo prosvjete ■5

DOKAZI SA DRUŠTVENIH MREŽA

Redari pod novom istragom Pronađeni zbog pozivanja ostaci golfa na nasilje ■ 13

DN NA GRANICI TURSKE SA SIRIJOM

ISTRAGA UBISTVA POLICAJCA KUJOVIĆA

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 30 31

marketing@dnovine.me

Tamo gdje ponovo počinje život

+382 77 300 104

POLITIKA

DRUGA STRANA

GORAN POPOVIĆ

TRI KARTE ZA HOLIVUD Svi bi nekako u Holivud. Da budu zvijezde ovdašnje, a i šire političke scene. Ali ne može im bit’. Nemaju producente, scenariste, a ni dobre režisere. KRIVOKAPIĆ Višegodišnji predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić je, kao prvi od tri nezrela dječaka iz kultnog filma jugoslovenske kinematografije, na svečanosti u Cetinju, izjavio kako su Milo Đukanović i njegova partija “prijetnja, a ne odbrana Crne Gore”?! Krivokapić, koga niko više ne prepoznaje ni po imenu, ni po partiji, ni po funkciji, ni po čemu, odapeo je otrovne strijele put čovjeka za kojeg je donedavno pričao kao o “najvišem stablu u političkoj šumi Crne Gore”. I usput se izvinjavao crnogorskom puku što im je uzimao harač kako bi sa svojim savjetnicima, a posebno jednom savjetnicom, lećeo diljem planete. Milo, koji je ostvario sve njegove političke snove, od nezavisnosti Crne Gore, do hitanja ka članstvu u EU i praga na NATO vratima, sada je, po njegovoj ocjeni, učinio “poharu ekonomsko-socijalnog stanja u Crnoj Gori”?! Nije poznato šta su bila Rankova očekivanja, ali crnogorsko liderstvo u regionu po rastu BDP-a, rastu prosječne zarade, investicijama i ostalim parametrima ekonomskog rasta, prosto pokazuju kako iz njegove vizure sve to nije važno. Ako on više nema svoju fotelju, audije, avione i ostalo. I zato Mila treba maći, a Ranka vratiti na pređašnje “ekonomsko-socijalno stanje”. Iako nije potpisao ni Sporazum, već za to ovlastio Mirel. Kojeg li licemjerja. Veće prijetnje za Crnu Goru od njega nema! DANILOVIĆ Kao drugi potencijani putnik za Holivud ovog vikenda prijavio se i novopečeni mistar MUP-a Goran Danilović. Novinar RTCG, sa bekgraundom “Svetigore” i falsifikatora “Glasa Crnogorca”,

prvog saradnika vojvode Mandića i prebjega u “Demos”, za samo par dana ministrovanja, odlučio je ode na dva dana u Kotor i “riješi pitanje tamošnjih krimilanih klanova”. Kao što je u “energičnom” performansu sa obilježavanjem godišnjice smrti Duška Jovanovića, plagijatorski lansirao ideju o novčanoj naknadi za informacije o ubistvu glavnog urednikja “Dana”. Da li je time htio da pokaže nesposobnost bivšeg ministra MUP-a, i aktuelnog kolege, sada u Ministarstvu finansija, Raška Konjevića, ili samo koristi razne prilike da pravi vlastiti politički marketing, vidjećemo. U svakom slučaju, već sa ova dva poteza stekao je vizu za Holivud. BEČIĆ I Aleksa Bečić se intenzivno gura na šalteru kako bi kupio kartu za Holivud. Juče je objavio kako mu raste rejting i u Baru, te da je tamo “obišao 6.376 domaćinstava”. Aleksa je na crnogorskom političkom tržištu inače lansirao model “uniformisane partije”. Naćerao je čak i veterane SNP-a Velja Kaluđerovića i Nevena Gošovića da nose njegove uniforme. Bijela košulja i crvena kravata! Politička teorija i praksa, međutim, kazuju kako uniforma, a posebno politička uniforma nijesu izraz slobode i demokratije, već ortodoksne neslobode, u šta su se zorno uvjerili Njemci 30-ih godina prošlog vijeka. Možda bi, baš zbog toga, i Bečića trebalo da ispratimo u Holivud. Jer tamo je sve virtuelno. Ulogu Čerčila koju bi tumačio Ranko Krivokapić, ulogu Eliota Nesa koju je sebi namijenio Goran Danilović i ulogu jednog od istaknutih istorijskih likova s početka 20. vijeka koju bi mogao da tumači Aleksa Bečić, radije bismo gledali u nekoj holivudskoj produkciji, nego u stvarnosti, ovdje ispred naših pragova. Ionako veze sa stvarnošću nemaju.

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE CRNE GORE DARKO PAJOVIĆ

VLAST NIJE VREĆA KOJU TREBA ZAKRPITI

redsjednik parlamenta i lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović kaže da ta partija ulazi u vlast sa izbornim legitimitetom, za razliku od drugih koje su u vlast ušle, a da nijesu ni učestvovale na izborima.

Na to da li bi i zvaničan ulazak Pozitivne u vlast trebalo razumjeti kao najavu dugoročnijeg partnerstva sa DPSom i manjinskim partijama, Darko Pajović je u emisiji “Živa istina” rekao da će ta partija imati nedvosmislenu podršku Pozitivne u svim projektima i odlukama koje donose istinski napredak Crnoj Gori.

■ DPS IMA PODRŠKU ZA INTEGRACIJE

“DPS, iz sve snage u Crnoj Gori, na putu evropskih i NATO integracija i na putu dobrih ekonomskih projekata imaće zdušnu podršku Pozitivne, mi smo to rekli i 2012. Na polju unutrašnje ekonomije, ni DPS ni bilo koja druga partija sa ovakvim tempom eko-

nomskog razvoja, tačnije prosječnim platama koje imamo, neće imati podršku. Naprotiv, imaće u Pozitivnoj žestokog kritičara. Za nas vlast nije vreća koju treba neko da zakrpi, kao što je neko krpio 18 godina, ćutao i onda nakon toga,

DPS, iz sve snage u Crnoj Gori, na putu evropskih i NATO integracija i na putu dobrih ekonomskih projekata imaće zdušnu podršku Pozitivne, mi smo to rekli i 2012. godine

pošto je šutnut iz vlasti, krenuo da objašnjava kako u ovoj državi ništa ne valja. Naprotiv, mi u ovu vlast ulazimo sa integritetom, ulazimo sa izbornim legitimitetom, za razliku od drugih koji su u vlast ušli, a da nisu ni bili na izborima. Tada vi imate i kredibiliteta i integriteta da pomjerate stvari naprijed”, rekao je Pajović. Država ide naprijed, smatra Pajović, pa ga ne tangira to što su mnogi njegov izbor za predsjednika parlamenta doživjeli kao političku trgovinu. Pajović je kategoričan da taj izbor nije kompenzacija, niti završni čin nekog dogovora koji je eventualno prethodio glasanju Pozitivne za povjerenje Vladi 27. januara. “Vrlo jasno da kažem NE”, poručio je on.

■ MEDIJSKE STRANKE SKUPLJAJU FUNKCIJE

Objašnjava da je plan za prevazilaženje političke kri-

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

POLITIKA

Foto:Vedran Ilić

PREMIJER DOPUTOVAO U ARGENTINU

Đukanović sa dijasporom Premijer Milo Đukanović doputovao je u Argentinu, gdje se narednih dana očekuje potpisivanje sporazuma o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji Crne Gore i te zemlje. Đukanović je položio cvijeća na grob čuvenog kapetana Miloša Vukasovića na groblju slavnih u Rekoleti, u povodu 110. godišnjice od njegovog imenovanja za generalnog počasnog konzula Crne Gore u Argentini. Đukanović je sinoć kasno prisustvovao i osnivačkom kongresu crnogorske dijaspore Latinske Amerike. Premijer će se tokom posjete Argentini susresti sa predsjednikom Argentine Maurisijom Makrijem. To je prvi bilateralni susret na najvišem nivou, koji će biti prilika za snaženje političkog dijaloga i razmjenu mišljenja o mogućnostima ja-

čanja saradnje između dvije zemlje, u zajedničkom interesu, posebno imajući u vidu da u Argentini živi značajna, veoma cijenjena crnogorska dijaspora. Đukanović će posjetiti i argentinski Savjet za međunarodne odnose – CARI, gdje će imati izlaganje na temu „Regionalna saradnja na postjugoslovenskom prostoru i evropska perspektiva Zapadnog Balkana”. U crnogorskoj ambasadi u Buenos Airesu on će se susresti sa počasnim konzulima Crne Gore iz Argentine, Čilea, Brazila i Urugvaja. U sastavu delegacije je i ministar ekonomije Vladimir Kavarić koji će u ime Vlade potpisati Sporazum o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji Crne Gore i Argentine sa državnim sekretarom Ministarstva vanjskih poslova i vjera Marijom Kristinom Boldorini. E.H.

Izlazak iz Vlade bi bio neozbiljan Prema nagovještajima nekih opozicionara postoji plan da opozicija koja je trenutno u Vladi, uoči oktobarskih izbora, preciznije krajem avgusta, izađe iz Vlade i vaninstitucionalnim sredstvima izazove odgađanje izbora, a zatim pad Vlade ili ostavku premijera Mila Đukanovića. Upitan da li je taj scenario realan, Pajović kaže da je u politici sve moguće. “Ako je to pitanje nekih političkih trilera, političke komedije onda to svakako ne bi bilo dobro i ja mislim da bi se to kao bumerang vratilo onima koji takve planove, neću da kažem sanjaju, jer ću priznati da smo takve naznake čuli i od čelnih ljudi parlamenta. To apsolutno nije nikakva tajna jer koliko se ja sjećam, to je pomenuto kao mogućnost u slučaju da se ne bude moglo raditi. Dakle, to bi bilo neozbiljno i opasno. U politici su svi scenariji realni, iskustvo me naučilo da ništa ne treba odbacivati. Mislim ipak da su Sporazum potpisali politički odgovorni ljudi. Ako postoje takvi planovi smatram da su jako neozbiljni”, naglasio je on.

ze, koji je Pozitivna ponudila krajem januara, kao uslovljenu podršku Vladi, bila jedina vrsta ponude i dogovora koji su imali sa DPS-om. “Dakle, mi smo imali vrlo jednostavnu mogućnost da naberemo funkcije kao što to rade danas medijske stranke. Mi smo mogli dogovoriti tu vrstu kompenzacije sa ulaskom u vlast gdje bi možda zamijenili nekog i dobili preko hiljadu i po funkcionerskih mjesta”, naveo je on. Tim interesima nijesu bili vođeni, kaže Pajović. Sa DPS-om još nijesu potpisali koalicioni sporazum. Funkcionišu, kako kaže, na bazi dogovora. “Naišli smo na razumijevanje kod naših partnera, uz uzajamni dogovor, dakle mi nemamo nikakav koalicioni sporazum. Svjedoci smo da su nam često spočitavali zašto nema koalicionog sporazuma”, naveo je on. Pajović ističe da nikada ni-

Mi smo imali vrlo jednostavnu mogućnost da naberemo funkcije kao što to rade danas medijske stranke

kome u Crnoj Gori više ne smije da se ponovi ono što se dešavalo poslanicima Pozitivne nakon što su podržali Vladu. Uprkos tome, ostaje pri stavu da je njihova odluka 27. januara bila jedina ispravna. “Možete samo da zamislite šta bi se u Crnoj Gori desilo da je bio recimo pad Vlade. Tada bi imali desetine hiljada ljudi po ulicama koje bi jurili kao zečeve samo zato što drugačije misle. Institucije ne bi pomogle u navali primitivizma”, kazao je on (CdM)

MEDOJEVIĆ POZVAN NA KONVENCIJU

PzP podržava Trampa Pokret za promjene podržava kandidaturu Donalda Trampa za predsjednika SAD, kazali su u toj partiji. Lider PzP-a Nebojša Medojević učestvovaće na Nacionalnoj konvenciji Republikanske stranke, koja će se održati od 18. do 21. jula u Klivlendu, u SAD. “PzP snažno podržava kandidaturu Donalda Trampa, posebno imajući u vidu njegovu oštru i argumentovanu kritiku pogrešne politike SAD prema Zapadnom Balkanu”, saopšteno je iz PzP. U toj partiji kažu da je pogrešna politika podrške “korumpiranih, nedemokratskih, kriminalnih režima” od strane dosadašnje ame-

ričke administracije, dovela do ozbiljnih političkih kriza u cijelom regionu, koje mogu iznova dovesti do sukoba i nestabilnosti. “Zato je očekivana pobjeda Donalda Trampa, najava jedne nove odgovornije politike SAD prema našem regionu. Najava politike koja ce ići u pravcu podsticanja političkih, ekonomskih i institucionalnih reformi, koje jedine mogu dovesti države Zapadnog Balkana do funkcionalne demokratije, održive ekomske politike i regionalne saradnje, koja ce suzbiti korupciju i politički uticaj mafije i obezbjediti prospestabilnosti u svijetu” istakao je Medojević. E.H.

politika

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

poslanica socijaldemokrata mubera kurpejović

Kao dio vlasti, nastavljamo da mijenjamo Crnu Goru ⌦ Mili Prelević

ova poslanica Socijaldemokrata Crne Gore Mubera Kurpejović kaže da će njena partija nastaviti sa najavljenim raščišćavanjem političke scene i da će, kao dio vlasti, mijenjati Crnu Goru na bolje.

Govoreći za Dnevne novine o činjenici da joj je nedavno bilo onemogućeno da postane poslanik, kršenjem zakona od tadašnjeg predsjednika Skupštine, ona kaže da očekuje da će biti unaprijeđen cjelokupan sistem da se te stvari više neće događati. “Mislim da naša javnost o tome ima dovoljno informacija, tako da ne bih to dodatno komentarisala. To je sada iza nas, i mislim da je važnije što sad imamo priliku da damo svoj doprinos prilikom donošenja zakona i drugih akata, kako bismo unaprijedili cjelokupan sistem. Sigurna sam da će neko drugi, kroz izmjenu pojedinih propisa, preciznije urediti i ovu oblast, kako se ovo ne bi ponovilo. Ipak, SD je iz svega toga izašla jača, jer je vjerovala da će građani znati da prepoznaju prave promotere izvornih socijaldemokratskih principa”, kaže Kurpejović. Ona ističe da se to već dogodilo na prvom testu na

Vjerujem u ciljeve za koje se zalažemo i Crnu Goru koja je dostigla zavidan nivo kada su u pitanju evropske i evroatlantske integracije, kaže Kurpejović

lokalnim izborima u Tivtu, na kojima je SD osvojila preko 10% podrške građana i postali druga najjača partija u tom gradu. “U konačnom, vrijeme je pokazalo, a mislim da će tek pokazati, da smo napravili pravu stvar kada smo prije godinu formirali SD, jer je sada i definitivno svakom jasno da smo na taj način sačuvali pravu socijaldemokratsku ideju”,

Novo iskustvo Kurpejović kaže da je za nju posao poslanika sasvim novo iskustvo, jer je do sada bila dio izvršne vlasti. “Mislim da iskustvo koje sam stekla u Ministarstvu prosvjete može samo da mi pomogne u narednom periodu, jer je pred svim poslanicima sada veliki posao. Podsjetiću samo da je veliki broj propisa na „čekanju“, a da od pojedinih propisa zavisi kvalitet pružanja usluga našim građanima, ostvarenje prava, kao i reforme koje su od posebnog značaja za evropske integracije. Zato je posebna odgovornost i na meni i na ostalim kolegama poslanicima da pokušamo da nadoknadimo izgubljeno”, kaže poslanica SD.

kaže poslanica SD. Ona podsjeća da je prije godinu, zajedno sa mnogim kolegama, donijela odluku u čiju ispravnost je potpuno uvjerena i prešla iz SDP u SD.

Kurpejović “Principi kolega koje su osnovale SD, koji si i istovremeni izvorni principi socijaldemokratije, nešto je što mi je pomoglo da brzo donesem odluku. Vjerujem u ciljeve za koje se zalažemo i Crnu Goru koja je dostigla zavidan nivo kada su u pitanju evropske i evroatlantske integracije. U našoj partiji je puno kvalitetnih ljudi, a posebno bih istakla mlade. Vjerujem da partija ima kapaciteta da obezbijedi dalje sprovođenje socijaldemokratke ideje i da pruži potreban doprinos u sprovođenju politike koja će unaprijediti ekonomiju i društvo u cjelini. Sigurna sam da ćemo sa pozicije vlasti i u narednom periodu, u saradnji

sa našim partnerima, obezijediti veću zaposlenost i konkurentnost našeg kadra, zdravu ekonomiju, kvalitetan turizam, da ćemo nastaviti da unapređujemo kvalitet života, odnosno da mijenjamo Crnu Goru na bolje”, naglašava Mubera Kurpejović. Ona ističe da će joj biti i značajno iskustvo iz izvršne vlasti na mjestu pomoćnice ministra, kao što je sprovođenje značajan broj reformi u obrazovanju, počevši od implementacije principa Bolonjske deklaracije, do daljeg usaglašavanja sa propisima i preporukama EU za ovu oblast, što potvrđuju i izvještaji i zvanične ocjene o crnogorskom sistemu obrazovanja.

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

politika

Od studenata dvOjke Od ure ministarstvO

SLUČAJ RJEČNIK: TaTjana Bečanović opTužuje i napreduje

⌦ Vesna Šofranac

Profesorica Tatjana Bečanović, koordinatorka Savjeta za izradu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, pokušala je u nedavnom intervjuu agenciji Mina da skandalozne greške u Rječniku, na koje je ukazala stručna javnost, predstavi kao napad vladajuće partije koja, „uplašena za opstanak, raspiruje nacionalizam u Crnoj Gori“. Bečanović koja se, uprkos protivljenju manjinskih partija, našla na poziciji pomoćnika ministra prosvjete sa posebnim ovlašćenjima, optužila je vlast za pritisak na obrazovni sistem, tvrdeći da su diktaturi DPSa izloženi svi u ovom resoru, od vrtića do univerziteta. Posebno se fokusirala na Univerzitet Crne Gore, tvrdeći da je čak i kod izbora u naučna zvanja presudan uticaj DPS, odnosno partijska pripadnost.

■ Ništa RječNik,

samo politika

O reagovanjima predstavnika albanskog i bošnjačkog naroda koji su tražili i njeno i povlačenje Rječnika zbog falsifikata i sadržaja kojima se vrijeđaju pripadnici islama, Bošnjaka i Albanaca u Crnoj Gori, gotovo ni riječi? Rječnik je tek ovlaš pomenula kritikujući sve koji su ukazali na nedopustive propuste u ovom djelu, umjesto da se, kao i ona, bave „uništenom privredom, zatvorenim fabrikama, sporazumima o priznanju krivice…“ Posebnu pažnju zaslužuje ocjena Bečanović da vlast, „tjerajući manjine da kritikuju Rječnik, raspiruje nacionalizam“. To govori osoba protiv koje se vodi postupak pred Sudom časti na Univerzitetu Crne Gore zbog vrijeđanja studenata na nacionalnoj osnovi, nakon što je od njih istih

Šta je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, kao i stručna javnost, očekivala od osobe koja je javno izjavila da se Crna Gora, pretvara u „nacionalističko čudovište“ kojem „u društvu demokratskih država i naroda neće biti mjesta

Tatjana Bečanović dobila najnižu ocjenu kao profesor. Podsjetimo, krajem maja prošle godine, grupa studenata Odsjeka za srpski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću tražila je od uprave te univerzitetske jedinice i Univerziteta Crne Gore, da ih zaštite od profesorice Tatjane Bečanović koja im je prijetila i provocirala ih na „etničkoj i nacionalnoj osnovi”. U pismu 18 studenata druge godine navodi se da je Bečanović tokom predavanja 21. aprila negodovala zbog rezultata ankete u kojoj su je studenti ocijenili prosječnom ocjenom 2,5. Na sve ovo njen odgovor je bio da se radi o napadu frustriranih profesora koji koriste studente kako bi spriječili njen izbor u zvanje redovnog profesora.

■ što je ljuta

pRofesoRica

Što je problem Tatjane Bečanović? Da li je ljuta na studente zbog niske ocje-

Univerzitet Crne Gore za izbor u zvanje redovnog profesora, naime, traži da kandidati imaju naučne radove objavljene u referentnim časopisima i registrovane u bazama podataka Scopus-a , SCI, SCIE, A&HCI. U tabeli gdje je dat broj naučnih radova za svakog profesora, pored imena Tatjane Bečanović upisana je nula

ne kojom su rekli što misle o njenom profesorskom radu, ili je ljuta što je izgubila trku za mjesto dekana Filozofskog fakulteta? Ili je, pak, naljutio Naučni odbor Univerziteta Crne Gore koji joj nije dao pozitivno mišljenje za izbor u zvanje redovnog profesora, jer nema niti jedan naučni rad objavljen u referentnim časopisima, što je uslov da se dobije ovo akademsko zvanje? Tekstovi u Vijestima se ne

računaju. Univerzitet Crne Gore za izbor u zvanje redovnog profesora, naime, traži da kandidati imaju naučne radove objavljene u referentnim časopisima i registrovane u bazama podataka Scopus-a, SCI, SCIE, A&HCI. U tabeli gdje je dat broj naučnih radova za svakog profesora, pored imena Tatjane Bečanović upisana je nula. Ko ne vjeruje, lako može da provjeri. Podaci o autorima i njihovim naučnim radovima nalaze se na internet stranici Univerziteta Crne Gore.

■ caNu i uRa

poslali poRuke

Kako se onda upravo ona našla na čelu ekspertskog tima CANU? Što je profesoricu bez naučnih radova u priznatim časopisima, pritom i osobu koja je vodila i vodi bitku protiv Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, preporučilo da bude vođa ekipe koja radi Crnogorski rječ-

nik? Kojom se politikom vodila državna Akademija nauka pri imenovanju Bečanović za vođu tima koji radi jedan vrlo osjetljivi i veoma skupi projekat? Šta su očekivali od osobe koja je javno izjavila da se Crna Gora pretvara u „nacionalističko čudovište“ kojem „u društvu demokratskih država i naroda neće biti mjesta.“ Čime se rukovodio građanski pokret URA kada je predložio Bečanović za mjesto pomoćnika ministra prosvjete sa posebnim ovlašćenjima znajući za sve ovo? U svakom slučaju, i CANU i URA pokazali su, upravo kroz angažovanje profesorice Bečanović, svoj odnos prema državi i njenim institucijama. Jedni kandidujući je za pomoćnika ministra u Vladi države za koju je kazala da je nacionalističko čudovište, drugi angažujući je kao vođu tima na izradi kapitalnog lingvističkog djela uprkos upitnih naučnih referenci i činjenici da nije lingvista.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

INVESTICIJE NA SJEVERU DRŽAVE

Kraljičina plaža - Miločer

Na Žabljaku planiraju da izgrade luksuzno naselje Lokalitet Vojno-turističkog kompleksa “Mediteran” nalazi se u okviru Prostornog plana posebne namjene za durmitorsko područje, za koji je planirana detaljna razrada. Na ovom lokalitetu je planirana izgradnja turističkog naselja kategorije minimum četiri zvjezdice. Planom je predviđeno rušenje postojećih objekata i izgradnja novog turističkog naselja na mjestu postojećeg. Ukoliko se prilikom izrade projektne doku-

mentacije pokaže zainteresovanost investitora, može se planirati i rekonstrukcija dijela postojećih kapaciteta. Planskim rješenjem je predviđeno da se u centralnom objektu organizuju recepcija, kafe i restoran, servisni i drugi prateći turistički sadržaji. Ukupan broj smještajnih jedinica je 120. Ponude za tender za valorizaciju vojnog kompleksa “Mediteran” se dostavljaju do 10. juna 2016. godine.

6,3

PROJEKAT KOMPANIJE ADRIA

MILIONA EURA VRIJEDNOST JE INVESTICIJE IZGRADNJE TURISTIČKOG KOMPLEKSA “MEDITERAN” NA ŽABLJAKU

ZAVRŠENA DRUGA FAZA PROJEKTA

Otvaranje Hilton hotela sredinom 2016. godine Foto: Dejan Lopičić

Hotel Hilton U hotel Hilton u Podgorici, prema navodima investitora do sada je u investirano 35.802.040 od planiranih 44 miliona eura. Hotel je franšiza poznatog svjetskog brenda Hilton Worldwide, planirane kategorije hotela sa pet zvjezdica i 180 smještajnih jedinica. “Realizacija objekta obuhvata dvije faze. Prva faza obuhvata podzemnu garažu na dva nivoa, 57 smještajnih jedinica, tri konferencij-

ske sale i boardroom. Druga faza obuhvata centralni trakt sa 123 smještajne jedinice, prateće javne sadržaje, tehnički blok, balsku salu, wellness centar, shopping mall sa business centrom. Faza II opremanje hotela (123 smještajnih jedinica i preostalih javnih sadržaja) je realizovano, a otvaranje hotela se očekuje sredinom 2016”, navodi se u dokumentu Ministarstva turizma.

U RIZORT NA MIL ULOŽENO 100 MIL U ovoj godini u izgradnju hotela “Chedi Kraljičina plaža”, grčki investitor će investirati više od 10 miliona eura

Kompanija Adriatic properties u izgradnju hotelskog rizorta na Miločeru umjesto ugovorom planiranih 54 miliona uložiće 100 miliona eura. “Nakon usvajanja Aneksa 1, očekuje se skori početak radova, a investitor bi u ovoj godini uložio više od 10 miliona eura. Procjena je da će planirana investicija u izgradnju hotela iznositi 54 miliona eura, dok će se, prema informacijama dobijenim od investitora, u izgradnju cijelog kompleksa uložiti 100 miliona eura”, ističe se u Informaciji o aktivnostima na realizaciji prioritetnih projekata u oblasti turizma, koju je nedavno usvojila Vlada.

uslova. “Procijenjeno je kroz kreditni aranžman sa EBRD-om biti obezbijeđeno 50 odsto potrebnih sredstava, za ulaganje u hotel “Chedi Kraljičina plaža”. Kompanija je 30. novembra 2010. godine zaključila Ugovor o finansiranju projekta sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura, od čega je samo za projekat izgradnje hotela Chedi Kraljičina plaža namijenjeno 27 miliona”, navodi se u pomenutom dokumentu. Pored ulaganja na Miločeru, Vlada je zadovoljna i realizacijom drugih projekata na

■ VLADA ZADOVOLJNA PROJEKAT PORTONOVI U KOJI ĆE Urbanističko-tehnički uslovi za hotelski rizort Miločer izdati su 31. decembra 2015. godine, nakon što je investitor dostavio zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih

primorju. Projekat Portonovi u koji će biti uloženo 650 miliona eura, realizuje se u skladu sa planovima, a prema posljednjim informacijama investitora luksuzni rizort će biti izgrađen do 2018. godine. “Investitor je predstavio međunarodnog hotelskog operatera One and Only i postavio kamen temeljac za hotel 22. aprila 2016. godine. Takođe, 15. aprila 2016. godine je potpisan Memorandum između kompanija Azmont Investments, Univerziteta Donja Gorica i Vatel o osnivanju međunarodne škole za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, i s tim u vezi najavljeno pokretanje programa bachelor i master na Univerzitetu Donja Gorica”, kaže se u Vladinom dokumentu.

BITI ULOŽENO 650 MILIONA EURA, REALIZUJE SE U SKLADU SA PLANOVIMA,A PREMA POSLJED- ■ ULAGANJA U 2016. NJIM INFORMACIJAMA INVESTIKako je objašnjeno u VladiTORA LUKSUZNI RIZORT ĆE BI- nom dokumentu, u projekat TI IZGRAĐEN DO 2018. GODINE Porto Montenegro ove godi-

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

EKONOMIJA

VLADA CRNE GORE KUPILA PARCELU I OBJEKAT SKI CENTRA

Valorizovati Savin kuk i dati ga pod zakup Ukupna vrijednost investicije na Žabljaku predviđene nacrtom planske dokumentacije iznosi 81.234.088 eura

Savin kuk

ATIC PROPERTIESA

LOČERU BIĆE LIONA EURA Usporena dinamika radova na Plavim horizontima

I pored najava, investicija na Plavim horizontima kompanije Qatari Diar u ovoj godini nije išla planiranom dinamikom. “U 2015. bili su započeti pripremni radovi na Sales centru vrijednog 6 mil. eura, a takođe i završen tender za izvođača glavnih radova na Sales centru i iza-

bran je izvođač. Nije bilo aktivnosti u 2016. godini, s obzirom da je došlo do usporavanja dinamike realizacije Projekta u cilju njegovog prestrukturiranja, sa akcentom na izgradnju visokokvalitetnog hotelskog rizorta kategorije pet zvjezdica”, objašnjeno je u dokumentu.

ne biće uloženo više od 16 miliona eura. U toku je planiranje aktivnosti i obima radova na poboljšanju infrastrukturne mreže i spoljnom uređenju marine (poboljšanje pristupnih puteva, javnog parkinga i drugih javnih površina). Planirano ulaganje u 2016. godini je 350.000 eura. Kada je u pitanju projekat Luštica bay, vrijedan 1,1 milijardu eura, investitor planira u 2016. godini da uloži 46 miliona eura. “Luštica Development je u pregovorima sa nekoliko ho-

telskih operatera i planirano je da pripremni radovi na izgradnji hotela otpočnu u septembru 2016. godine. U izgradnju hotela biće investirano 20 miliona eura.. Planirano je progresivno otvaranje hotela za maj 2018. godine, a zvanično otvaranje u ljeto 2018. godine”, istaknuto je u dokumentu. Takođe, kada je u pitanju projekat na Luštici, investitor je planirao da otpočne grube radova na izgradnji golf terena nakon turističke sezone 2016. godine, dok je za mart 2017. planirano fazno (progresivno) otvaranje marine. N.D.L.

Vlada je posredstvom Investiciono-razvojnog fonda, kroz stečajni postupak, za milion i po eura kupovila parcelu i objekat ski-centra Savin kuk. “Cilj kupovine predmetnih nepokretnosti jeste turistička valorizacija skijališta Savin kuk, putem davanja u zakup na period 30 godina, radi izgradnje modernog turističkog centra sa savreme-

nim skijaškim i drugim pratećim sadržajima”, kazali su u Ministarstvu turizma. Realizacija navedenog projekta treba da doprinese turističkom razvoju i unapređenju ponude opštine Žabljak, kao i sjevernog regiona Crne Gore. “Ukupna vrijednost investicije predviđene nacrtom planske dokumentacije iznosi 81.234.088 eura. Ka-

pitalnim budžetom za 2016. godinu predviđena su sredstva u visini od 507.500 eura za izradu pristupnog puta sa parkingom i izradu projektne dokumentacije i 1,5 kilometara staza predviđenih Nacrtom PPPN Durmitorsko područje. Urađen je Nacrt tenderske dokumentacije za valorizaciju lokaliteta Savin kuk”, tvrde u Ministarstvu turizma.

KOD RTA TRAŠTE PLANIRANA JE NOVA INVESTICIJA

Uskoro tender za Bigova bay

Na samoj obali mora, u uvali “Bigova”, kod rta Trašte planirana je nova investicija. Ova atraktivna lokacija, koja se do sada koristila kao vojno odmaralište, biće pretvorena u turistički kompleks. Pripremljen je Nacrt tenderske dokumentacije, a objavljivanje tendera se planira za jun ove godine. “Cio prostor rta Trašte koji obuhvata površinu na kopnu od preko 120 hektara planiran je kao jedinstven turistički kompleks - “mixed use resort” “Bigova Bay”, u okviru koga su predviđeni najluksuzniji smještajni objekti, hoteli, vile, sportski tereni, marina i objekti za relaksaciju. Urbanističkim rješenjem

120 HEKTARA U UVALI “BIGOVA” BIĆE VALORIZOVANO U TURISTIČKI KOMPLEKS

cijelog prostora predviđeno je da se izgrađene strukture lociraju u četiri prostorne cjeline – Zone. U jednoj od njih Zona uvale Bigova, predviđeni su sadržaji: hotel “Marina” sa pripadajućim depadansima, grupacija vila te marina i plažni klub sa uređenim plažnim kompleksom i pratećim

sadržajima. “Marina” hotel sa marinom, orijentacionog kapaciteta 184 ležajeva lociran je u uvali Bigova i prevashodno je namijenjen kao podrška nautičkom turizmu. Vile, u okviru turističkog kompleksa, su luksuzne građevine turističkog smještaja, male gustine sa terasama, bazenom i svom opremom potrebnom za najluksuzniji vid smještaja. “Vile su locirane u tri grupacije, podijeljene kompleksima zelenila. Organizovane su organski, po padini, poštujući prirodnu konfiguraciju terena. Vile su jedinstveni objekti i nije predviđeno etažiranje”, objašnjeno je u Ministarstvu turizma.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

potpredsjednik svjetske Banke kiril Miler za evropu

Spremni smo da vam pomognemo

Bez kazni ove nedjelje

Crna Gora može računati na pomoć Svjetske banke u procesu fiskalne konsolidacije Svjetska banka je spremna da pruži pomoć Crnoj Gori u procesu fiskalne konsolidacije, kao i tehničku pomoć u drugim oblastima, kazao je potpredsjednik SB za Evropu i centralnu Aziju Kiril Miler na zasijedanju holandske konstituence MMF-a i Svjetske banke u Kijevu, Ukrajina. Na sastanku, čija je glavna tema kako podstaći brzi ekonomski rast zemalja konstituence, učestvuju i guverner Centralne banke (CBCG) Milojica Dakić i viceguverner Nikola Fabris. Crnogorska delegacija susrela se s brojnim visokim zvaničnicima MMF-a i Svjetske banke. Na sastanku s Kilerom, razmotrena je ekonomska situacija u Crnoj Gori. “Zajednički je konstatovano da su ključni izazovi u fiskalnoj sferi”, saopšteno je iz CBCG-a. Miler je istakao je da su

Miler

Miler je istakao je da su ključni globalni izazovi: politička stabilnost, ekonomski razvoj i klimatske promjene.

ključni globalni izazovi: politička stabilnost, ekonomski razvoj i klimatske promjene. Guverner Dakić pozvao je Milera da posjeti Crnu Goru, što je on prihvatio. Na sastanku sa Menom Snelom, izvršnim direktorom holandsko-belgijske konstituence u MMF-u, diskutovano je o izazovima za naredni period. Snel je upoznao crnogorsku delegaciju s budućim direktorom holandsko-belgijske konstituence Entoni de Lenoj. U razgovoru sa Angelikom van Hasteren, direktorkom Ministarstva Holandije za tehničku pomoć, razmotrene su mogućnosti za pružanje tehničke pomoći Crnoj Gori od holandskog Ministarstva finansija. Dogovoreno je da predstavnici Ministarstva finansija posjete Crnu Goru u septembru, kada bi se nastavili razgovori o konkretnim programima.

Budi odgovoran U okviru kampanje Budi odgovoran prošle sedmice je evidentirano 13 primjedbi, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna. Inspektori nijesu mogli obaviti kontrolu dječije igraonice u Ruskim kulama u Podgorici, jer se objekat ne nalazi na navedenoj adresi. Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole lokala u Ulici 4. jula u Podgorici, buregdžinice u Beranama i pekare Šar u Plavu. Od ukupno 13 pritužbi, koje su evidentirane od ponedjeljka, devet nije dobilo odgovor. Te prijave su se odnosile na nepropisno parkiranje, divlje deponije, smeće, rad na crno.

saradnja Malte i crne gore

Organizuju poslovni forum privrednika

Privredna komora Crne Gore (PKCG) u saradnji sa Privrednom komorom Malte organizuje 8. juna poslovni forum privrednika Crne Gore i Malte. Ovaj Forum je dio zvanične posjete predsjednice Malte Mari-Luiz Koleiro Preca Crnoj Gori. Poslovni forum i bilateralne razgovore crnogorskih i malteških privrednika, otvoriće predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, a privrednici-

Mijušković

ma će se obratiti predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i predsjednica Malte Koleiro Preca. “Forum se organizuje u cilju sagledavanja mogućnosti za unapređenje ekonomskih odnosa dvije zemlje, upoznavanja malteških privrednika sa poslovnim mogućnostima u Crnoj Gori kao i naših privrednika sa mogućnostima saradnje sa Maltom”, saopšteno je iz PKCG.

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

preduzetništvo

NikšićaNiN uzeo kredit kod irF i osNovao Firmu

Ljubav prema kafi pretvorio u biznis

Foto: Milovan Danilović

Kompanija “Manna” pored dvije vrste crne kafe, proizvodi i espreso kafu pod nazivom Noir ⌦ Jovana Lasica Ljubav prema crnoj kafi motivisala je Nikšićanina Bojana Kontića da uzme kredit od Investiciono-razvojnog fonda i osnuje 2012. kompaniju “Manna”, koja se danas sigurnim koracima kreće u osvajanje crnogorskog tržišta svojim prepoznatljivim i kvalitetnim proizvodima.

■ Tri vrsTe kafe Ova firma pored dvije vrste crne kafe, proizvodi i espreso kafu pod nazivom Noir. “Za sada postoje tri proizvoda. To su dvije tradicionalne crne kafe, Inga je taj premium brend, kafa besprijekornog kvaliteta, a Gala kafa je propratni brend za svačiji džep i potrošačku korpu. Imamo i espreso kafu No-

ir, što je u suštini paleta prizvoda. Inga je naš prvi proizvod, koji je nastao iz te ljubavi prema crnoj kafi, a druga dva proizvoda došla su kasnije, tako da se ponuda proširila”, objasnio je Kontić. Prema njegovim riječima, kafa koju proizvodi je posebna jer koristi najbolje sirovine. “Zbog toga je kvalitet prepoznatljiv, iako je naravno sve stvar uskusa šta će se kome svidjeti. Suština je da je napravljena od najboljih mogućih sirovina”, ističe Kontić. Sa Inga kafom najzastupljeniji su na terioriji Nikšića, dok se Gala kafa može naći na primorju i Podgorici jer je pristupačnija potrošačkoj korpi građana. “Planovi su da se proširimo na tržište cijele Crne Gore, da budemo pristupačni svakom,

Kontić kako bi svi mogli da probaju našu kafu”, rekao je Kontić.

■ Proširuju biznis Iako su prilično mladi na tržištu i imaju zadatak da se izbore sa brendovima koji su kod nas zastupljeni i po nekoliko decenija, Kontić kaže da ono do čega je došao nije neuspjeh. “Sada je pravo vrijeme je da se proširimo. Jedini problem predstavlja pozicioni-

ranost jer postoje proizvodi na tržištu prije nas i po dvadesetak godina i sada se borimo sa njima. Naravno da su oni zauzeli pozicije i na nama je da se izborimo sa tim, a jedini način je kvalitetnom našeg proizvoda”, tvrdi Kontić. Kako dodaje, marketing iziskuje velika ulagnja, ali je pronašao i druge načine za komunikaciju sa potrošačima. Tu su popularne društvene mreže, te su zbog tog

neobičnog načina komunikacije interesantiji mlađoj populaciji. “Za marketing treba dosta novca, ali eto, pronašli smo kompromis da se približimo kupcima, i to nekim simpatičnim načinom komunikacije. I naravno, tu je i taj vizuelni identitet koji nam je prilično bitan, od samog dizajna ambalaže. U pitanju je moderan dizajn i to bi trebalo da bude kupcima bitno. Upravo zbog te prepoznatljivosti i drugačijeg izgleda”, smatra ovaj Nikšićanin. Najljepši osjećaj, kako je kazao Kontić, predstavlja činjenica da su njegovi sugrađani zadovoljni kafom koju je on plasirao na tržište. “Lijep je osjećaj kada znaš da komšija, prijatelj, sugrađanin pije tvoju kafu i zato nam je bilo bitno da ljudi iz ovog grada prvi prepoznaju naš rad. Lična je satisfakcija kada vidim da naši sugrađani sa uživanjem piju kafu koju mi proizvodimo”, zaključio je Kontić.

HRONIKA

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

SITUACIJA PREVAZIŠLA NADLEŽNOSTI KOTORSKE POLI

DANILOVIĆ: MORAMO REAGOVATI, DA SE KOTOR NE PRETVORI U PALERMO M inistar MUP-a Goran Danilović koji je boravio u Kotoru zbog učestalih vatrenih okršaja kazao je da su dešavanja u ovom gradu prevazišla nadležnosti policije tog grada i da odgovornost treba da preuzme država koja se mora angažovati. “Ovo je problem sistemske prirode i višegodišnje zapuštenosti. Ovo ne može da riješi kotorsko Odjeljenje bezbjednosti. Cijela država mora da se pozabavi ovim problemom, jer Kotor je vani identifikacija sa Crnom Gorom. Gotovo je nedopustivo da ne djelujemo proaktivno i da nešto ne učinimo da se ovaj grad ne pretvori u Palermo“, kazao je za Danilović.

■ ODREĐEN PRITVOR I ako su u ovaj grad u petak poslate ekipe Posebne jedinice kako bi se popravila bezbjedonosna situacija, već u subotu došlo je do novog incidenta. Zbog sumnje da su učestvovali u incidentu koji se dogodio u subotu popodne u centru Kotora kada je došlo do pucnjave ispred lokala “Lovćen” osumnjičenima Marku Kustudiću i Srđanu Čavoru određeno je 72-časovni tužilački pritvor nakon što su saslušani u kotorskom tužilaštvu. Kustudić se tereti za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih naprava, a Čavor za pomoć učiniocu nakon izvršenja krivičnog djela. Nikola Vrbica za kojeg je prvobitno policija sumnjala da je pucao iz pištolja koji je navodno nakon pucnjave sakrio u torbu i stavio je u putničko vozilo “hamer” parkirano ispred pomenute kafane, vlasništvo Čavora, oslobođen je. Kako DN saznaju, Čavor

je tokom davanja odbrane pred tužiocem negirao krivično djelo koje mu se stavlja na teret, dok je Kustudić priznao da je pištolj njegov, ali da nije pucao iz njega. Prema nezvaničnim informacijama, što su potvrdili i stanovnici tog kraja, došlo je do upotrebe vatrenog oružja, što su okrivljeni juče pred tužiocem negirali. Da je bilo pucnjave potvrdili su reporteru DN mještani tog kraja, koji su ispričali da su čuli pucnje u nekoliko navrata u kratkom vremenskom intervalu ispred ili u kafani Lovćen. Policija je ispred kafane “Lovćen“ pretresom pomenutog vozila tivatskih registarskih oznaka TV AH 534, čiji vlasnik je Čavor, pronašla pištolj marke TT 7,62 mm i izvjesnu količinu opojne droge (kokain). Ovaj incident se ne povezuje sa aktuelnim dešavanjima u Kotoru vezanim za obračune kriminalnih klanova.

■ VATRENI OKRŠAJI U Kotoru su na više punktova raspoređene jake snage policije što je izazvalo odobravanje kod Kotorana koji očekuju da se konačno stane na kraj djelovanju kriminalnih klanova. Samo četiri noći prije ovog događaja na Miloša Radonjića treći put u posljednjih mjesec pucano dok je točio gorivo na benzinskoj pumpi. On je prošao bez povreda samo

Kustudić je prilikom saslušanja kod državnog tužioca priznao da je pištolj koji je pronađen u “hameru“ njegov, ali da nije pucao iz njega

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

HRONIKA

ICIJE, DRŽAVA MORA DA REAGUJE

R Hamer u kojem je pronađeno oružje i kokain zahvaljujući blindiranom vozilu u kojem je bio, a koje mu je spasilo život i nekoliko noći ranije kada je pucano na njega u naselju Dobrota. Zbog te pucnjave policija traga za Kotoranima Ljubom Krivokapićem i Balšom Malovićem, koji se dovode u vezu sa ovim slučajem. Radonjić je na meti bio i 19. maja, kada su ga napadači sačekali u tivatskom naselju Marići ispred kuće u kojoj živi odnedavno. Parkirao je automobil i tada su ga iz mraka zasuli mecima, dok je još bio u vozilu. Ranjen je u glavu i vrat, ali mu život nije bio u opasnosti. U očiglednom obračunu klanova pukom srećom nepovrijeđena je izašla Tamara Zvicer, supruga Radovana Zvicera, bliskog jednom od tri kotorska ganga. Na nju je 23. maja oko 17 časova pucano u kotorskom naselju Dobrota, dok se nalazila u automobilu. Zasad nepoznata osoba pucala je 15. aprila oko 13 sati

članova kriminalnog klana iz Kotora. Podgoričanin Srđan Vlahović ubijen 9. aprila u naselju Dobrota, gdje je iz automobila prodavao cigarete. Samo desetak dana ranije u pucnjavi u kotorskom naselju Rakite teško je ranjen Vojin Stupar, zet Kotoranina Igora Božovića, koji je prije tri godine osuđen zbog šverca kokaina, a policija ga povezuje i sa Slobodanom Kašćelanom, kojeg je, navodno, jedno vrijeme i obezbjeđivao.

■ HRONOLOGIJA UBISTAVA

Serija surovih likvidacija u Kotoru započela je prije nešto više od jedne decenije, kada je ovaj grad bio podjeljen na dva klana i kada su gotovo sve u ovom gradu držali ljudi Darka Šarića i Dragana Dudića Frica. Bliski rođak Darka i Duška Šarića Novica Šarić

U Kotoru su na više punktova raspoređene jake snage policije što je izazvalo odobravanje kod Kotorana koji očekuju da se konačno stane na kraj djelovanju kriminalnih klanova na Nenada Popovića (40) iz Podgorice dok se magistralom kretao vozilom prema tunelu Vrmac, ali na sreću, nijedan od pet ispaljenih hitaca ga nije pogodio. Policija sumnja da su napadači greškom pucali na Popovića koji je upravljao vozilom sličnim kao i jedan od

Zbog sumnje da su učestvovali u incidentu koji se dogodio u subotu popodne u centru Kotora kada je došlo do pucnjave ispred lokala “Lovćen” osumnjičenima Marku Kustudiću i Srđanu Čavoru određeno je 72-časovni tužilački pritvor nakon što su saslušani u kotorskom tužilaštvu

Privođenje Čavora

(27) iz Bara ubijen je 9. aprila 2005. godine, oko 21.30, dok je prisustvovao ilegalno organizovanoj borbi pitbul terijera u Radanovićima. U njega je tada ispaljen jedan hitac iz daljine. Policija je nakon ubistva privela i saslušala nekoliko osoba, ali još niko nije osumnjičen za to ubistvo.

Vlasnik kotorskog “Red taksija” Dejan Đuković (33) ubijen je u oktobru 2009. godine u kotorskom naselju Dobrota, ispred zgrade u kojoj je stanovao. Prema nezvaničnim informacijama iz policijskih krugova, nepoznati napadač je iz zasjede ispalio više metaka u Đukovića, koji je uza sebe imao i dva tjelohranitelja. Teško ranjeni vlasnik taksija prebačen je u bolnicu, ali je preminuo neposredno poslije prijema. To ubistvo se i dalje vodi kao nerasvijetljeno. Kotorski biznismen Dragan Dudić Fric (50) ubijen je krajem maja 2010. na glavnom gradskom trgu u Kotoru. On je bio vlasnik čuvene kotorske diskoteke “Maksimus” i nekoliko drugih ugostiteljskih objekata, a njegovo ime se povezuje sa Darkom Šarićem, glavnim osumnjičenim za šverc droge iz Južne Amerike. Dudićevo ime dospjelo je u javnost kada je počela istra-

ga o švercu droge poznata pod nazivom “Balkanski ratnik”. Na Dudića je pucao Nikšićanin Ivan Vračar (32), koji je osuđen za to djelo. Nakon smrti Dudića, prevlast u Kotoru preuzima škaljarski klan Tri godine kasnije, u junu, Kotoranin Darko Bugarin (33) ubijen je u naselju Škaljari ispred kuće u kojoj je stanovao sa suprugom i dvoje maloljetne djece. On je bio službenik Centra bezbjednosti Kotor, a potom je radio kao tjelohranitelj Dragana Dudića Frica. Bugarin je u to vrijeme radio kao obezbjeđenje u diskoteci “Maksimus”. Policija još uvijek nije otkrila ko je izvršio tu likvidaciju.

■ ŠKALJARSKI KLAN NA DVA TABORA

U međuvremenu škaljarski klan se podjelio na dva tabora, tako da je grupacija koju navodno predvode Radovan Zvicer i Slobodan Kašćelan stiče dominaciju nad gradom. Novim promjenama u vrhu kriminalne organizacije koja djeluje u Kotoru, mijenjaju se i pravila, koja više ustvari i nepostoje jer otvoreno pucaju jedni u druge. Podgoričanin Ivan Lopičić ubijen je krajem juna 2015. godine u kotorskom naselju Sveta Vrača. Smrtonosni hici na Lopičića ispaljeni su oko 3.20 ispred zgrade u kojoj je živio. Čim se pojavio na vratima, zasad nepoznati ubica ispalio je nekoliko metaka u njegovom pravcu. Lopičić je nakon toga pao na beton, a ubica je pobjegao. Lopičić je sestrić Dejana Đukovića, koji je na sličan način likvidiran šest godina ranije. N.P.-I.K.

hronika

Pronađen golf kojim je ubijen policajac?

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

IStraga zBog uBIStva IrFana kujovIća

Automobil za koji se pret“Ostatke automobila postavlja da je prije deset uspjeli smo da izvučemo iz mjeseci njime namjerno gotovo nepristupačne vrtaudaren pripadnik bjelopoj- če. Postupak izvlačenja se ske saobraćajne policije Ir- otežano odvijao jer je olupina bila prekrivena fan Kujović (42) koji drvećem, kameje izdahnuo na linjem i drugim cu mjesta, proraznim manađen je spaterijalom. ljen i isječen Ostaci auu dijelu gratomobila nice između izvučeni su Bijelog Polja i upućeni i Brodareva, potvrđeno je na vještačeDnevnim nonje u Forenzički centar u vinama u bjeDanilovgradu”, lopoljskoj pokazao je sagovorliciji. Sagovornik Kujović nik, dodajući da je voiz Centra bezbjednosti objasnio je da su dijelovi zilo pronađeno u zajednič“golfa” bili zapaljeni i krov koj akciji crnogorske i srpodsječen. ske policije, te da je na licu

Uviđaj na licu mjesta gdje je stradao policajac

Portparol Višeg tužilaštva u Bijelom Polju i tužilac Hasan Lukač kazao je za DN da ukoliko se ustanovi da je pronađeno vozilo usmrtilo Kujovića, biće zatražena međunarodna pomoć od pravosudnih organa BiH da se omogući saslušanje osumnjičenog Memića koji se nalazi u tamošnjem zatvoru zbog drugog krivičnog djela

mjesta bio prisutan i Viši državni tužilac u Bijelom Polju Rifat Hadrović. Portparol Višeg tužilaštva u Bijelom Polju i tužilac Hasan Lukač potvrdio je Dnevnim novinama da je obaviješten da je pronađena olupina vozila za koje se sumnja da je kritične večeri usmrtilo policajca Kujovića. “Nakon što stignu rezultati sa vještačenja vozila tužilaštvo će se odrediti u vezi sa daljimaktivnostima. Inače, istraga protiv Enisa Memića (32) iz GojakovićaBrodarevo, opština Prijepolje, osumnjičenog za teško ubistvo bjelopoljskog poli-

Izvještaj uprave za prošlu godInu

10.564.332 dolara i 8.002.835 eura” saopšteno je iz USPNF. Izvršeno je 40 kontrola kod obveznika nad kojima USPNFT vrši direktan nadzor po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Podnešena su četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izrečene su kazne u iznosu od 7.100 eura. Izdato je 20 prekršajnih naloga u iznosu od 36.500 eura, a naplaćeno je 16 prekršajnih naloga u iznosu od 18.270 eura. U istom periodu proslijeđene su tri inicijative drugim državnim organima na dalje postupanje, stranim finansijsko-obavještajnim službama (FOS) proslijeđeno je 55 zahtjeva, a od stranih službi primljeno je 16 zahtjeva za dostavu finansijsko-obavještajnih podataka. N.P.

22. jula 2015. godine na službenoj dužnosti, prilikom rutinske kontrole na putu Slijepač most - Pavino Polje, kada ga je automobilom “golf” bijele boje, kako se sumnja, udario Enis Memić (31) iz Prijepolja koji je zatim pobjegao. Memić je uhapšen 8. decembra u Bosni i Hercegovini nakon što je bježeći od tamošnje policije, vozilom sletio u kanal i teško povrijedio jednu osobu. Uhapsili su ga organi gonjenja BiH u mjestu Krupac i prilikom hapšenja kod njega je pronadjeno 15,5 kilograma droge marihuane. B.Č.

potvrđena optužnIca protIv ajkovIća

Formirano 16 predmeta zbog sumnjivih transakcija U Sektoru za analitičke poslove i kontrolu obveznika u Upravi za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNF) tokom prošle godine je otvoren ukupno 121 predmet. Kako ističu u istom periodu primljeno je 84 izvještaja o sumnjivim transakcijama, dok je drugim nadležnim državnim organima (tužilaštvu, Upravi policije, ANB, Poreskoj upravi) proslijeđeno 20 obavještenja. Prošle godine u Specijalnom državnom tužilaštvu je formirano 16 predmeta na osnovu obavještenja iz Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma o sumnjivim transakcijama. “Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma je u 2015. privremeno blokirala (na 72 sata) 17 transakcija u ukupnom iznosu od

cajca Irfana Kujovića je u toku i zamjenica Višeg državnog tužioca Višnja Medojević u okviru dosadašnje istrage saslušala je šest svjedoka”, kazao je Lukač. On je pojasnio da će nakon prispjeća nalaza sa vještačenja tužilaštvo imati tačan uvid u dalje aktivnosti te će, ukoliko predmetno vozilo bude to koje je usmrtilo Kujovića, biti zatražena međunarodna pomoć od pravosudnih organa BiH da se omogući saslušanje osumnjičenog Memića koji se nalazi u tamošnjem zatvoru zbog drugog krivičnog djela. Irfan Kujović je stradao

Inspektor sarađivao sa kriminalcima Disciplinska komisija Ministarstva unturašnjih poslova pokrenula je postupak protiv inspektora za imovinske delikte kriminalističke policije iz Budve Milana Moračanina zato što se duži period bavio poslovima nespojivim sa službenom dužnošću, odnosno sarađivao sa kriminalnim klanom koji se bavio prerodajom narkotika. Moračanin, protiv kojeg je nedavno podignuta optužnica zbog sumnje da se bavi trgovinom droge, uhapšen je sredinom jula prošle godine nakon istrage koja je trajala više od sedam mjeseci. N.P.

Pomagao prilikom krijumčarenja oružja

Osnovni sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv okrivljenog Neša Ajkovića (24), koji se tereti za krijumčarenje oružja putem pomaganja. Prema navodima optužnice, on je u novembru prošle godine u Podgorici, omogućio Vlatku Vučiniću da švercuje veliku količinu naoružanja u Francusku. Znajući da će Vučinić, izbjegavajući mjere carinskog nadzora, vozilom preko granice da prenese veću količinu oružja, municije i eksplozivnih materija, Ajković je oblijepio selotejp trakom osam pušaka sa okvirima, 150 komada municije, tri pišto-

lja, dvije ručne granate i 200 grama TNT eksploziva sa detonatorom, i sakrio u otvorima vozila. Vučinić je sa sakrivenim oružjem prešao granicu Hrvatske i nastavio do Njemačke, gdje su ga 5. novembra, u blizini mjesta Bad Feilnbach otkrili bavarski policajci, nakon čega su njemački pravosudni organi, protiv njega pokrenuli krivični postupak zbog kršenja Zakona o kontroli ratnog naoružanja - transport, izvoz i prevoz raznog naoružanja bez dozvole. Po predlogu tužioca, okrivljenom je produžen pritvor nakon podizanja optužnice. N.P.

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

HRONIKA

POLICIJA SAKUPILA NOVE DOKAZE SA DRUŠTVENIH MREŽA

Redari pod novom istragom zbog pozivanja na nasilje Sumnja se da su u dužem periodu, posredstvom društvenih mreža, uzajamno pozivali jedni druge na nasilje i rušenje ustavnog poretka i nove upade u Skupštinu Crne Gore

Protiv ovih “policajaca” DFa izrečeno je ukupno 70 pravosnažnih presuda, što implicira na zaključak da je riječ o višestrukim povratnicima u vršenju krivičnih djela.

pripadnika ove redarske službe je u prethodnom periodu bilo pravosnažno osuđeno

“Oskopirali” od vojske Pojedini pripadnici redarske službe Demokratskog fronta mogli bi se uskoro naći iza rešetaka, zbog sumnje da su u dužem periodu, posredstvom društvenih mreža, uzajamno pozivali jedni druge na nasilje i rušenje ustavnog poretka i nove upade u Skupštinu Crne Gore, saznaju Vikend novine. U sinhronizovanoj i intenzivnoj istrazi policije i tužilaštva, prikupljeni su određeni dokazi, i u toku je njihovo vještačenje. Prema saznanjima VN, policija je nedavno došla do informacija da pojedini pri-

padnici redarske službe, neki od njih i bivši pritadnici ozloglašenog Sedmog bataljona, pozivaju jedni druge na agresivno ponašanje, nasilje prema policiji i u zgradi Skupštine, uoči njihovog nedavnog ulaska u prostorije DF-a. Kada su takva saznanja predočena nadležnom Tužilaštvu, ekspresno su uslijedile aktivnosti na prikupljanju validnih dokaza. “Tužilaštvo je odmah izdalo naloge za vještačenje i druge provjere, po čijem će okončanju zauzeti i konačan stav, koji ide u pravcu podnošenja krivične prija-

ve”, kazao je sagovornik blizak istrazi. Inače, policija je identifikovala oko 100 pripadnika ove redarske službe, koja ne predstavlja uobičajeno obezbjeđenje javnih skupova, već je specifična po uniformama, formacijskim strojevima, ali i po kriminalnim dosijeima njenih pripadnika. Prema nezvaničnim informacijama, u operativnim evidencijama službi bezbjednosti od oko 100 registrovanih osoba, njih 40 je u prethodnom periodu bilo pravosnažno osuđeno. Protiv ovih “policaja-

Ova grupacija specifična je i po načinu organizovanja – po uniformama nalik na policiju, dok su zvanja i komandna naređenja “iskopirali” od vojske. Međutim, to nije iznenađujuće s obzirom da su predvodnici ove redarske službe bivši pripadnici ozloglašenog Sedmog bataljona Vasilije Durutović i Božidar Buturović.Za one koji su zaboravili, Sedmi bataljon je formiran prije nešto više od 17 godina, kada je kosovsko krvoproliće dovelo i do povećanja borbene gotovosti vojske u Crnoj Gori, koja je stezala obruč na granici sa Albanijom i Kosovom.

ca” DF-a izrečeno je ukupno 70 pravosnažnih presuda, što implicira na zaključak da je riječ o višestrukim povratnicima u vršenju krivičnih djela. Pored te brojke, još njih 20 su gonjeni zbog prekršaja iz oblasti javnog reda i mira. Predvodnici ovih redara su bivši pripadnici ozloglašenog Sedmog bataljona Vasilije Durutović i Božidar Buturović. Sadašnji “redari” imali su zapaženu ulogu u bataljonu, koji je nosio epitet zloglasnog, sastavljenog od pripadnika različitih kriminalnih i ekstremnih struktura. J.M.

društvo

mjEsEc strOgOg POstA

danas počinje ramazan

Islamski sveti mjesec Ramazana počinje danas, a vjernici će ga provesti u postu, molitvi i praštanju. Ramazan je deveti mjesec muslimanskog kalendara, a njegov početak se obilježava pojavom polumjeseca. To je mjesec u kome je, kako se vjeruje, počelo objavljivanje Kurana. Vjernici su tokom Ramazana na strogom postu i uzdržavaju se od hrane i pića, čak i vode, a zabranjeno je i pušenje i svako ponašanje koji nije u skladu sa Alahovim propisima. Ramazanski post počinje u zoru i traje čitav dan do zalaska sunca, kada se priprema iftar, nakon čega su jelo i piće dopušteni tokom cijele noći. Tokom Ramazana vjernici bi trebalo da posjećuju rodbinu, komšije, braću po vjeri, kao i da obilaze bolesne i pomažu siromašnima i nemoćnima. Ramazanski post je mir sa Bogom, samim sobom i ljudima oko sebe, poručio je u Ramazanskoj poruci reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić. On je kazao da Ramazan traži lijepu misao, riječ i djelo. “Post je istinsko osvajanje slobode, jer nas čini gospodarima, a ne robovima, sopstvenih poriva i

strahova. U njemu duhovnost odbija okove materijalnog i odlaže trenutno zadovoljenje zarad vječnog”, kazao je Fejzić. Bliskost sa Alahom i sobom, koju dostižemo postom, kako je rekao, jača našu solidarnost, merhamet, pravednost i istinoljublje. “Činimo dovu Alahu, dž.š, da nam pomogne i primi naš post i da nas u blagom mjesecu obaspe milošću i oprostom. U to ime, srdačno vam čestitam: Ramazan šerif mubarek olsun!”, rekao je Fejzić. Ministar ljudskih i manjinskih prava Suad Numanović čestitao je reisu Fejziću, svim službenicima i svim vjernicima islamske zajednice u Crnoj Gori, predstojeći mjesec Ramazana duboko uvjeren da će, kako kaže, taj post donijeti duhovni mir, ljubav i toleranciju. Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović pridružio se čestitkama navodeći da je Ramazan mjesec oprosta grijeha, udjeljivanja sadake i činjenja dobročinstava, mjesec sveopšte dobrote i humanosti. Praznik su vjernicima čestitali i predsjednik Socijalističke narodne partije SNP Srđan Milić, lider Socijaldemokrata Ivan Brajović i predsjednik Demokrata Aleksa Bečić.

Osmanagića džamija u Podgorici

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

OŠ ,,PAVLE ŽIŽIĆº : Iz zdrAVIh I čVrstIh tEmE

Škola ljubavi, d

eoska škola “Pavle Žižić”, smještena u Njegnjevu kraj Bijelog Polja, ne gubi na broju đaka. Od 1924. godine iznjedrila je mnoge uspješne ljekare, prosvjetne radnike, sudije, a svoj rad temelji na stalnom unapređenju nastavnog procesa, aktiviranju đaka i toleranciji

U limskoj dolini na nekoliko kilometara od Bijelog Polja, nizvodno niz rijeku Lim, u selu Njegnjevu smještena je JU Osnovna škola “Pavle Žižić’’. Okružena prelijepim pejzažima toga kraja, osnovana 1924. godine na dalje školovanje ispratila je mnoge generacije. Od 1967. ustanova dobija ime poznatog revolucionara Pavla Žižića.

■ Ne zaostaje za urbaNim školama

Direktorica Tatjana Šebek kaže za Dnevne novine da je škola iz zdravih i čvrstih temelja danas izrasla u obrazovnu ustanovu koja ni po čemu ne zaostaje za većim urbanim školama. “I pored tendencija da se broj učenika u seoskim školama neprestano smanjuje iz godine u godinu, u Osnovnoj školi “Pavle Žižić’’ taj broj je isti u posljednjih nekoliko godina. Tako da školu, zajedno sa područnim odjeljenjem u Gubavču, pohađa 347 učenika. Rad u školi organizovan je u dvije smjene. U prijepodnevnoj smjeni su učenici od V-IX razreda, a u popodnevnoj smjeni su niži razredi. Svi su oni maksimalno posvećeni unapređenju nastavnog procesa kako bi učenici stekli trajna i u praksi primjenjiva znanja. Znanja koja im omogućavaju da se formiraju u slobodoumne ličnosti sa spo-

sobnošću formiranja sopstvenih stavova, mišljenja i zaključaka“, ističe Šebek. Prema njenim riječima, škola je opremljena neophodnim sredstvima što učenicima pruža uslove da maksimalno razvijaju svoje kreativne mogućnosti. „Moram napomenuti da u opremanju škole veliku pomoć pružaju Ministarstvo prosvjete i lokalni preduzetnici koji su nekada bili učenici ove škole. Takav zajednički rad omogućava da naši učenici postižu zapažene i vrijedne rezultate na svim poljima. Na kraju ove školske godine imamo osam učenika sa diplomom Luča što od 43 učenika završnog razreda predstavlja odličan uspjeh. Pored zapaženih rezultata u redovnoj nastavi, naši učenici postižu odlične rezultate i u vannastavnim aktivnostima, reći ću da je ovo škola ljubavi, drugarstva i tolerancije. Zadovoljni smo postignutim, ali znamo da uvijek može biti bolje i trudićemo se da postižemo još zapaženije rezultate’’, kazala je Šebek.

■ Đaci reĐaju

uspjehe Na svim poljima

Đak generacije za školsku 2015/16. godinu je Anja Kojović, učenica IX razreda. Ona je odličan učenik, talentovan pjevač, dobar sportista. U toku svog devetogodišnjeg školovanja predstavljala je školu

Brojne aktivnosti osmišljene za učenike i nastavnike U JU OŠ “Pavle Žižić” se tokom cijele nastavne godine organizuju različite aktivnosti za učenike i nastavnike. Učenici učestvuju u različitim radionicama, prisustvuju predavanjima sa različitim tematikom, ali i sami, u saradnji sa svojim nastavnicima organizuju projekte koji su od-

lično prihvaćeni. Ova škola bila je jedan od organizatora Koncerta izvorne muzike za učenike osnovnih škola sa teritorije opštine Bijelo Polje. Nastavnik muzičke kulture, Almir Martinović, ne skriva zadovoljstvo što ima toliko muzičkih talenata u školskim klupama OŠ “Pavle Žižić”.

Školu, zajedno nika. Rad u šk ni su učenici o

na brojnim takmičenjima, priredbama, koncertima i literarnim konkursima. Pored Anje, nosioci diplome Luča ove godine su: Nedović Andrijana, Čoković Anisa, Barać Nikola, Tvrdišić Anđela, Hašinović Belma, Gredić Hana i Omerović Aldijana. Uspjeh kojim se ova škola ponosi jeste i prvo mjesto na Matematičkoj olimpijadi koja je održana u Podgorici ove školske godine. Učenica VII razreda Andrea Kojović, čiji je mentor profesorica matematike Milena Joksimović, osvojila je maksimalnih 100 bodova. Prošle školske godine ekipa devetog razreda osvojila je prvo mjesto na opštinskom takmičenju iz Prve pomoći sa mentorkom Slađanom Rakonjac, profesoricom biologije, koja nam je kazala da nije bilo lako, ali da se naporan rad isplatio. Sportski uspjesi su tradicija JU OŠ “Pavle Žižić’’. Muška odbojkaška ekipa prošle godine osvojila je prvo mjesto na opštinskom i regionalnom, a četvrto mjesto na državnom takmičenju. Učenici ove škole su tako-

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

društvo

ELjA IzrAsLA u ObrAzOVnu ustAnOVu kOjA nE zAOstAjE zA grAdskIm

drugarstva i tolerancije

o sa područnim odjeljenjem u Gubavču, pohađa 347 učekoli organizovan je u dvije smjene. U prijepodnevnoj smjeod V-IX razreda, a u popodnevnoj smjeni su niži razred

Pored zapaženih rezultata u redovnoj nastavi, naši učenici postižu odlične rezultate i u vannastavnim aktivnostima, reći ću da je ovo škola ljubavi, drugarstva i tolerancije

đe uspješni u trčanju, bacanju kugle, skakanju. Rukovodilac sportske sekcije, profesor fizičkog vaspitanja, Darko Grebović zadovoljan je postignutim. Takođe, za učenike OŠ “Pavle Žižić” tokom cijele školske godine već drugu godinu zaredom, organizuje se Kviz znanja i to je prava prilika da učenici pokažu svoje svestrano znanje i otkriju afinitete prema različitim nau-

kama ili umjetnosti. Organizator ovog kviza je profesor engleskog jezika Armin Striković.

■ Škola koja ne pravi razlike među djecom

Ova škola nesebično daje znanje i podršku svoj djeci, ne praveći razliku među njima ni po kakvom kriterijumu. Školu redovno pohađaju učenici RAE populacije kojima je ova škola širom otvorila vrata još 2006. godine. Svi u školi se jednako trude da otklone osnovne probleme Roma u obrazovanju i da im olakšaju integraciju u društvu. Škola ima mnoštvo razloga da bude ponosna na sadašnje učenike, ali i one koji su nekada uspješno pohađali i završili istu. Među njima ima mnogo uspješnih ljekara, prosvjetnih radnika, sudija, advokata, ugostitelja. Jedan od njih, koji se rado sjeća, pomaže i često obilazi svoju nekadašnju osnovnu školu je Hasan Ramović, istaknuti

preduzetnik. „U OŠ “Pavle Žižić” sam proveo djetinjstvo. U njoj sam i stasao. Često posjetim školu i posebno se obradujem susretu sa prijateljima, svojim učiteljima i nastavnicima. Za ovu školu me vezuju samo lijepe uspomene“ , istakao je Ramović.

8 učenika sa diplomom luča bilo je na kraju ove školske godine od 43 učenika završnog razreda u oš “pavle ŽiŽić”

Najbolji u besjedama

Na Opštinskim smotrama besjede i recitovanja učenici ove škole su redovno među najboljima. Slađana Bulatović, profesorica crnogorskog jezika i književnosti je istakla da je lijepo raditi sa učenicima koji su vrijedni i talentovani, samo je potrebno neprestano ih podsticati. Dramska sekcija, koju već godinama uspješno vodi mentor Ljubiša Jovanović, profesor cr-

nogorskog jezika i književnosti, sa predstavom “Hasanaginica’’, osvojila je treću nagradu na Opštinskoj smotri dramskog stvaralaštva. Takođe, škola se može pohvaliti i pojedinačnim nagradama koje je ova predstava dobila: za žensku ulogu, za najmlađi glumački par. Na državnom takmičenju u Baru predstava je dobila prve nagrade za kostimografiju i scenografiju.

DRUŠTVO 16 RADE VOJVODIĆ, GENERALNI DIREKTOR RTCG ZA DN PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Javni servis, konačno, u plusu ⌦ Mili Prelević Rade Vojvodić je u razgovoru za Dnevne novine rekao da je pozitivan rezultat ostvaren zahvaljujući, prije svega, povećanju prihoda i stabilnom budžetu, kao i smanjenju operativnih troškova RTCG u prošloj godini. Sa poslovanjem RTCG biće upoznat i Savjet Javnog servisa na prvoj narednoj sjednici. Prema finansijskim pokazateljima, RTCG je u prošloj godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od 14.730.000 eura, što je za oko 13% više nego u prethodnoj godini. Ukupni raskodi su iznosili 13.937.000 eura, ili oko 6% više nego u 2014. godini. Ostvarena je dobit u iznosu od 792.348 eura.

■ URAĐENA

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

“Poslovna 2015. godina je značajna i sa aspekta stvaranja pretpostavki za modernizaciju tehnoloških i produkcionih kapaciteta RTCG. U tom smislu obezbije đena su budžetska sredstva u iznosu od 15.700.000 eura za tehnološku modernizaciju i uvođenje digitalne tehnologije za proizvodnju

Vojvodić

Organizovanje najvećeg evropskog medijskog skupa U organizaciji RTCG u Miločeru u hotelu “Splendid” će 16. i 17. juna biti organizovana Generalna skupština evrospkih i vanevropskih Javnih servisa, na kojem će učestvovati 57 direktora Javnih servisa. To je najveći medijski skup koji je ikada organizovan u Crnoj Gori a imaće ukupno 200 učesnika. “To je veliko priznanje za programa. Naime, Ministarstvo finansija se obavezalo da će godišnjim zakonima o budžetu opredijeliti navedena sredstva za digitalizaciju RTCG”, kaže Vojvodić. Ona kaže da je u tom pravcu urađen projektni zadatak i druga tehnička specifikacija za prelaz sa analogne na digitalnu tehnolo-

RTCG i za mene lično, jer smo uspjeli da dobijemo organizaciju u konkurenciji mnogo većih Javnih servisa nego što je naš. Pozivajući iučesnike saznali smo da skoro 70% odsto njih nikada nije bilo u Crnoj Gori. To je fantastična prilika za promociju naše države i mi ćemo je sigurno iskoristiti”, kaže Vojvodić.

“Poslovna 2015. godina je značajna i sa aspekta stvaranja pretpostavki za modernizaciju tehnoloških i produkcionih kapaciteta RTCG”, kaže Rade Vojvodić

giju, o čemu je na vrijeme upoznat i Savjet RTCG, nadležna ministarstva, agencije, NVO sektor i sve druge zainteresovane strane. Izvršena je i revizija projektnog zadatka, koju je sproveo ekspert Evropske radio-difuzne unije - EBU, a

U 2015. SU OBEZBIJEĐENA BUDŽETSKA SREDSTVA U IZNOSU OD 15.700.000 EURA ZA TEHNOLOŠKU MODERNIZACIJU I UVOĐENJE DIGITALNE TEHNOLOGIJE ZA PROIZVODNJU PROGRAMA krajem prošle godine pokrenut je postupak javnih nabavki za tehnološku modernizaciju. “U prošloj godini RTCG je investirala u infrastrukturnu i produkcionu opremu. Realizovana je nabavka i ugradnja lifta i trafostanice. Takođe, nabavljeno je sedam kamera i jedna linkkamera, kako bi se unaprijedio kvalitet i efikasnost u proizvodnji i emitovanju programa. Dio planiranih investicija će biti realizovan tokom ove godine”, ističe Vojvodić.

■ POZITIVNI TRENDOVI PORTALA

Generalni direktor Javnog servisa naglašava da je RTCG imala podršku OSCE u dijelu realizacije programskih sadržaja iz oblasti vladavine prava i ljudskih sloboda, a prema podaci-

ma Google analitics-a, u toku 2015. portal RTCG bilježi pozitivne trendove. Portal je u ovom periodu ostvario novi rekord od 40.000 posjeta dnevno. On kaže da je portal, takođe, kao novi medij, primjenom novih aplikacija, otvorio novi prostor za učešće javnosti u javnom diskursu kroz nove forme. “Kada je riječ o ljudskim resursima, izgradnji i jačanju kapaciteta, neophodno je da RTCG opredijeli više resursa za ove namjene i sistematski uspostavi kontinuiranu edukaciju kadra i kontinuirani razvoj. To podrazumijeva kontinuirinau praktičnu i specijalističku “in-house” obuku za novinare, kamermane, montažere i ostale medijske profesionalce, u skladu sa najsavremenijim međunarodnim standardima u novinarstvu i drugim segmentima medijske djelatnosti”, kaže Vojvodić. On ističe da i pored nedostatka “in-house” edukacije, RTCG je tokom prošle godine učestvovala na međunarodnim radionicama, a ta znanja su posebno značajna i primjenljiva u kontekstu procesa konvergencije deska radija, televizije i portala u RTCG.

Kretanje rezultata poslovanja

Vojvodić kaže da iako je RTCG relativno stabilno poslovala u prošloj godini, od najvećeg značaja za javni medijski servis je postojanje političkog i regulatornog okvira. “On će osigurati finansijsku i programsku nezavisnost Javnog servisa, kao i

dugoročno održivi razvoj, a u svijetlu digitalne ere i stalnih i brzih tehnoloških i organizacionih promjena. Jedino na taj način Javni servis će moći da ispuni svoju djelatnost i svoje osnovne funkcije koje proističu iz temeljnih ljudskih prava”, kaže Vojvodić.

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

društvo

ana ĐukanovIć za dnevne novIne: podstIcaj ženama mora doćI Iz sopstvenog bIća I društva

⌦ Marina Ilić

oložaj žena u Crnoj Gori ostao je kao i juče, tradicionalan. U posljednjih 20 godina ima malih pomaka, a podsticaj ženama je u njihovom samopoštovanju koje na kraju prihvata i društvo koje se sporo mijenja, smatra Ana Đukanović.

Da uspješnih žena u Crnoj Gori ima, govori primjer Ane Đukanović, bivše sutkinje Vrhovnog suda, sada poznate advokatice, dobitnice brojnih prestižnih domaćih i međunarodnih nagrada, kao što su World Finance i New Economy Legal Awards. Kako za Dnevne novine otkriva, ostvarivanje ovako zavidne karijere nakon studija bilo joj je teško, a za to je, prema njenim riječima, u našem društvu, potrebno, bez obzira na pol, puno rada i odricanja. “Zavidne karijere u našem društvu ni za muškarca, ni za ženu nema bez težine – a to je puno rada, odricanja, postavljanje prioriteta, određivanje sopstvenih mje-

ra i sopstvenih potreba. Moja karijera je išla uporedo sa rađanjem i podizanjem djece, tako da je moj radni dan trajao i po 24 sata, ali vrijedilo je”, rekla je Đukanović. Ni danas se stvari nijesu mnogo promijenile, jer je kako je kazala, položaj žena u Crnoj Gori ostao tradicionalan, te se od njih sada očekuje da istovremeno budu dobre domaćice i poslovne žene.

■ Položaj

žene i dalje tradicionalan

“Možda je najbolje odgovoriti da je položaj žene danas kao i juče: tradicionalan. A to znači da su žene te od kojih se

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Asflatiranje ulica pored vile „Marija“ u naselju Prčanj i Mržep u naselju Stoliv, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 19.900,00 €. Tenderska dokumentacija broj 49/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 03.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Miloš Vojinović, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

očekuje sve, da budu i supruge i bake i sestre i snahe, da budu dobre u svom poslu, a da pri tome u velikom dijelu budu trpeljive više od muškaraca, da budu neravnopravne u nasljeđivanju, da mogu da rade dva do tri radna vremena (u kući i na poslu), da nijesu dovoljno plaćene, da nemaju vremena, a ni novca ni za svoja sitna zadovoljstva tako neophodna svakom čovjeku”, tvrdi Đukanović i dodaje da u posljednjih 20 godina ima nekih nekih pomaka, ali da se promjene sporo odvijaju. “Pomaka naravno ima, ali se bojim da to nije suštinski mnogo odmaklo od mojih naprijed navedenih konstatacija. Kako rekoh, novca nema, a na kraju bez njega, veliki je broj žena zarobljenih u trpljenju, u iscrpnom radu, bez pomoći u kući, bez mogućnosti da sebi priušti malo duhovnog komoditeta da bi i misao bila slobodnija”, navodi Đukanović. Ipak, ona vjeruje da žene u Crnoj Gori mogu sopstvenim radom i zalaganjem postati uspješne preduzetnice uz odgovarajući podsticaj.

■ Ključ usPjeha u

samoPoštovanju

“Taj podsticaj mora doći iz dva izvora: iz sopstvenog bića i društva, koje priznaje vri-

Foto:Dejan Lopičić

Moj radni dan trajao je i po 24 sata, ali vrijedilo je

Žene su te od kojih se očekuje da budu i supruge i bake i sestre i snahe, da budu dobre u svom poslu, a da pri tome u velikom dijelu budu trpeljive više od muškaraca, kaže Đukanović jednosti. Tek taj spoj daje rezultate. Mislim da ide novo, bolje vrijeme, da se mlade žene osvješćuju, grade neke bolje, naprednije lične kriterijume, bolje ih inkorporiraju u sistem, traže priznanje i dobiju ga. Uz rad i odricanje od mnogih užitaka, vjerujući da će uživati u plodovima svog rada, to su najvažniji podsticaji za uspješnost. Pritom bih preporučila da žena nikada

ni na poslu, ni u kući, ni na jednom mjestu ne zaboravi da se samopoštuje. To je u društvima koja se teško mijenjaju, kao naše, neophodno. I to se mora nametati kao sopstveni stav, da bi ga svi naši muškarci mogli prihvatiti i oni se mijenjati, čime bi i položaj žene bio bolji, a one bivale uspješnije, oslobođenije i poštovanije”, zaključila je Đukanović.

InstItut za vladavInu prava

Unaprijeđeno 120 nastavnika Ministarstvo prosvjete je u tor, nastavnik-savjetnik, 2016. unaprijedilo 120 na- nastavnik-viši savjetnik i stavnika u viša zvanja, 103 nastavnik- istraživač. više nego prošle godine, po- “U 2016. u predškolskim ustanovama u Crnoj kazala je analiza Instituta za vladaviGori je unaprijeđenu prava IVP. no 27 nastavnika, u osnovnim Analiza IVP-a je pokazala da školama 52 naje neophodstavnika, a u no transpasrednjim stručrentnije spronim školama i voditi taj pogimnazijama 41 stupak i sa širim nastavnik”, kazali su u IVP-u. Kako krugom predlagaIlustracija su naveli, ove godine ča. Sistem viših zvanja predviđa četiri stepena je u zvanje nastavnik-menu koja nastavnici mogu na- tor unaprijeđeno 65 nastavpredovati: nastavnik-men- nika, u zvanje nastavnik-sa-

vjetnik 26 nastavnika, u zvanje nastavnik- viši savjetnik 23 nastavnika i u zvanje nastavnik-istraživač sedmoro nastavnika. Najviše unaprijeđenih nastavnika u 2016. je sa teritorije opštine Nikšić, njih 28, odnosno 23 odsto od ukupnog broja unaprijeđenih nastavnika. “Zabrinjavajući je podatak da je sa teritorije Podgorice, koja broji najviše prosvjetnih radnika, unaprijeđeno tek šesnaestoro nastavnika, odnosno tek 13 odsto od ukupnog broja unaprijeđenih”, istakli su u IVP-u. M.I.

Podgorica

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Foto: Dejan Lopičić

Sređivanje naSelja Stara varoš u Podgorici

Potporni zid na Skalinama i uređenje nekoliko ulica

Krajem prošlog mjeseca završeni su radovi na rekonstrukciji Ulice Petra Prlje u Staroj varoši, a u narednom periodu Glavni grad ima u planu da uredi ovo podgoričko naselje, koje je duži period bilo zapostavljeno od većine gradskih službi. Ove godine planirano je i izvođenje radova na sanaciji potpornog zida na šetalištu Skaline, čime će se spriječiti odronjavanje, koje se dogodilo prošle godine, kada je došlo do obrušavanja stijene na pješačku stazu na obali Ribnice, nakon čega je Komunalna policija privremeno zabranila i kretanje pješacima. Za sanaciju pot-

Vrijednost radova rekonstrukcije Ulice Petra Prlje je 157.049 eura, a izvođač radova je bio konzorcijum “AM Sistem” d.o.o. i “Civil Engineer” d.o.o.

pornog zida predviđeno je 10.000 eura. Osim toga, tokom ove godine biće rekonstruisana ulica paralelno sa Ulicom kralja Nikole pored novog hotela, a biće opremljene i lokacije UP A-205, UP “Stara varoš”, odnosno rekonstruisan dio Ulice Gojka Radonjića sa izgradnjom saobraćajnog kraka uz urbanističku parcelu. Prioritet u ovoj godini u naselju Stara varoš bila je rekonstrukcija Ulice Petra Prlje, gdje su mještani napokon dobili atmosfersku kanalizaciju, kojom se rješava problem odvođenja površinskih voda. Oni su nekoliko godina tražili da se rekonstruiše ova saobraćajnica, a čak su i potpisivali peticiju, koja je bila upućena Glavnom gradu. “Tražili smo mnogo puta od Glavnog grada da rješava ovaj problem, ali se sve završavalo samo na obećanjima. Pokušali smo na razne načine, jer kada padnu kiše, nije bilo moguće živjeti u ovom naselju. Lokve su bile ogromne i tražili smo rekonstrukciju, ali nikad nije bilo novca da se to uradi. Dobili smo sada atmosfersku kanalizaciju, rekonstru-

OBRAZAC 10 Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, ul. Svetlane Kane Radević br 3, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

hiljada eura će se izdvojiti za sanaciju potpornog zida na šetalištu Skaline

isanu saobraćajnicu i trotoar. Važno je da se radi i nije nam smetalo što su radovi kasnili, jer smo napokon dobili ono što smo željeli već nekoliko godina”, kazao je Sead Rašić. Ulica Petre Prlje je rekonstruisana iz dva djela, od raskrsnice sa Bulevarom crnogorskih serdara do raskrsnice u blizini Osmanagića džamije, dužine 250 metara, koji su završeni početkom aprila, a nakon ove dionice od Osmanagića džamije do raskrsnice sa Ulicom Kralja Nikole dužine oko 230 metara. Ovi radovi su trebali da budu završeni do početka maja, ali su zbog loših vremenskih uslova završeni tek krajem maja.

Akcija čišćenja Glavnog grada

Usluga medija monitoring, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3000€. Tenderska dokumentacija broj 03-737/16-1 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 03.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Dalida Ćorović Martinović, e-mail dalida.corovic@ombudsman.co.me. I.br.1642/2015 JAVNI IZVRŠITELJ BAJOVIĆ JASMINKA Iz Herceg Novog, Ul. Njegoševa 52 U IZVRŠNOJ STVARI IZVRŠNOG POVJERIOCA “CEBRA” DOO HERCEG NOVI, koje zastupa punomoćnik mr Boris Bodiroga, advokat iz Herceg Novog PROTIV IZVRŠNOG DUŽNIKA Kosmaenko Igor iz Herceg Novog, Ul. Njegoševa 71

Javno objavljivanje

Da se izvršni dužnik Kosmaenko Igor iz Herceg Novog, Ul. Njegoševa 71, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručio Zaključak o imenovanju vještaka građevinske struke I.br.1642/2015 od 09.03.2016.godine a obzirom da mu se predmetni Zaključak nije mogao uručiti. Ukoliko se izvršni dužnik Kosmaenko Igor iz Herceg Novog, Ul.Njegoševa br.71, Herceg Novi, ne javi ovom Javnom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno dostavljen Zaključak o imenovanju vještaka građevinske struke I.br.1642/2015 od 09.03.2016.godine, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja dnevnog lista “Dnevne novine” I Službenom listu CG. Uredno dostavljen Zaključak o imenovanju vještaka građevinske struke I.br.1642/2015 od 09.03.2016.godine izvršnom dužniku se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja, a sve shodno odredbama čl.45 ZIO. Javni izvršitelj Bajović Jasminka

Saniranjem potpornog zida na šetalištu Skaline spriječiće se odronjavanje, koje se dogodilo prošle godine, kada je došlo do obrušavanja stijene na pješačku stazu

glavni grad nagrađuje najbolje

“Dan najboljih” za učenike osnovnih škola Sa prošlogodišnje manifestacije

Čišćenje Gorice Gradske službe Podgorice su tokom vikenda nastavile akciju čišćenja i uređenja brda Gorica. Tom prilikom su pripadnici Službe zaštite i spašavanja i d.o.o. “Zelenilo” ukolonili veliki broj suvih stabala i grana drveća i pokosili travu kako bi građani mogli da koriste taj predio za odmor i rekreaciju. Akcija će trajati do kraja mjeseca.

Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada organizovaće sjutra tradicionalnu manifestaciju “Dan najboljih 2016”, za učenike osnovnih škola, u JU KIC “Budo Tomović” - Velika sala, sa početkom u 11 sati. Manifestacija je posvećena najboljim učenicima osnovnih škola:

dobitnicima diplome “Luča”, učenicima završnog razreda koji su osvojili neko od prva tri mjesta na Državnom takmičenju učenika osnovnih škola i đacima generacije. Nagrade će uručivati sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada mr Nela Savković-Vukčević.

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

fakulTeT za sporT i fizičko vaspiTanje proslavio osam godina posTojanja

Crna Gora

Priznanja za zaslužne građane

Cilj je da svi dobiju šansu da budu prepoznati

⌦ Mira Rovčanin

a svečanoj sjednici, povodom osam godina postojanja Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje uručene su diplome svršenim i plakete najboljim studentima.

Plakete su dodijeljene i naučnicima iz regiona za doprinos razvoju sportskih nauka na međunarodnom planu, predsjedniku opštine Nikšić Veselinu Grboviću za podršku u razvoju Fakulteta za sport, treneru rukometnog kluba “Budvanska rivijera” Branu Božoviću i direktor fudbalskog kluba “Mladost” Veselinu Šipčiću. Dekan fakulteta doc. dr Stevo Popović kazao je da je ta obrazovna ustanova mjesto za ljude koji vole ideje, jer izvrsna ideja može napraviti razliku u društvu znanja i promijeniti svijet u djeliću sekunde. “Fakultet za sport i fizič-

ko vaspitanje predstavlja raznoliku i živopisnu zajednicu posvećenu nastavi i nauci, koja iz trena u tren napreduje najdužim mogućim koracima. Napredak se posebno vidi kod studenata koji su aktivni u svim sferama života, ali i kod nastavnika i saradnika u nastavi koji ponosno predstavljaju fakultet ne samo u zemlji i regionu, već i širom Evrope”, istakao je Popović. Fakultet za sport pohađa oko 500 studenata, a cilj je, kao ističe Popović, da svi oni dobiju šansu da postanu nastavnici, treneri, novinari i naučnici prepoznati mnogo šire od granica naše države. Gosti svečanosti imali

Nagrađeni najbolji studenti

Diplome su dobili Milica Pejović, Milena Ognjenović, Pavle Nerić, Slobodan Danilović, Miljaim Delija i Ranka Jovanović. Nagrađeni su i najbolji studenti, Vladimir Vrbljanac, Aleksandar Popović, Pavle Malović, Rajko Pekić, Lazar Šoć i Marko Knežević koji su od fakulteta dobili plakete, a od firme za sportsku opremu “Bravera” iz Podgorice vaučere od

Kotor: Tradicionalna manifesTacija

Budva: obilježili 110. rođendan

Kotorska “pašta” probudila lijepa sjećanja Promotivno-zabavni program posvećen kotorskoj “pašti”, odnosno krempitama održan je preksinoć ispred kafane “Dojmi”, a kotorske domaćice su za ovu priliku pripremile oko 900 krempita. Predsjednica Mjesne zajednice Stari grad Dragana Knežević, organizator manifestacije, kazala je da ona ima za cilj promovisanje kotorske “pašte” koja je nekada predstavljala simbol Kotora. “Želimo afirmisati i sačuvati od zaborava ovaj stari recept, a jako bismo voljeli i da se čuvena poslastica nađe na meniju svih kotorskih

ugostitelja. Kotorske krempite mogu se kupiti i u Tivtu, Herceg Novom, Budvi, Beogradu, ali i u Montevideu što je svojevrsna zanimljivost. Kotorski kapetan Vijeko Radimir je fotografisao krempitu koju je probao u Urugvaju ali i potvrdio da se radi o istom autentičnom ukusu kotorske poslastice. Pretpostavlja se da krempitu upravo u Montevideu i danas pripremaju potomci bračnog para Zaneti koji je u Kotoru prije gotovo cijelog vijeka držao poslastičarnicu, ali je neposredno pred Drugi svjetski rat emigrirao”, kazala je Knežević. I.K.

po 100 eura. Plakete su dobili i profesori fakuteta iz regiona sa kojima nikšićki fakultet sarađuje – prof. dr Damir Sekulič Univerzitet u Splitu, prof. dr Marko Stojanović Univerzitet u Novom Sadu, prof. dr Goran Sporiš Univerzitet u Zagrebu i prof. dr Ivana Čerkez Zvonko Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.

su priliku da pogledaju film o fakultetu, kao i izložbu sportskih obilježja novinara Blagoja Đukanovića, koji ih već 50 godina sakuplja. “Na izložbi je izloženo oko 5.500 sportskih značkica, najviše fudbalskih, četiri panoa filatelije, lige šampiona, olimpijske koverte sa markicama, povodom 50 godina Olimpijskog komiteta Jugoslavije, planinarske značke, oko 60 sportskih privezaka i 400 sportskih zastavica”, istakao je Đukanović.

Više od 200 muzičara sviralo kao jedno Koncertom učenika škole za osnovno muzičko obrazovanje, proteklog vikenda otvoren je 8. Festival ljetnje muzike u Bijelom Polju, koji je otvorio direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Abaz Dizdarević. Umjetnički direktor Festivala ljetnje muzike Senad Gačević kazao je da su sve bjelopoljske izvođačke potencijale stavili u funkciju, a pored crnogorskog, kako je rekao, Festival ima i regionalni i širi karakter. “Obaveza svih učesnika je da izvode crnogorsku savremenu muziku”, pojasnio je Gačević. B.Č.

Velikim defileom gradskim ulicama, a potom i gala koncertom ispred starogradskih zidina, sinoć je proslavljen jubilej - 110 godina postojanja budvanske Gradske muzike. U spektakularnom kulturnom programu, koji je organizovala Turistička organizacije Budve, učestvovovalo je čak 200 muzičara, koji su kao prijatelji Budve, došli da uveličaju ovaj jubilej.Koncertu je prethodio defile učesnika, koji je predvođen mažoretkama, krenuo od bazena Rondo na Slovenskoj plaži do hotela Avala. Ispred Starog grada održan je potom koncert, na kome su se ponaosob predstavile gradske muzike iz Kotora, Herceg Novog, Đenovića, hrvatskog Omiša i

Metkovića, i naravno Budve kao domaćina. Na kraju svih šest gradskih muzika, svirale su kao jedna, što je izazvalo ovacije velikog broja pristunih turista i mještana. “Turističkoj organizaciji Budva je velika čast, a vjerujemo i svim poštovaocima naše Gradske muzike, što smo dio obilježavanja tako velikog jubileja od 110 godina. Mi smo uvijek zainteresovani da svojim djelovanjem doprinesemo očuvanju i njegovanju Gradske muzike, kao veoma značajnog predstavnika naše kulture i tradicije, zato smo ovaj jubilej i prepoznali kao jedan od najvažnijih projekata Turističke organizacije u 2016. godini”, kazala je direktorka TO Jelena Rađenović. N.L.

crna gora

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

ulcinj: veliko priZnanje

Ove godine sedam plaža kolašin: inicijativa sa “plavom zastavicom” Za plantažno gajenje

Još jednom se pokazalo da su plaže najbolji dio ponude na ulcinjskoj rivijeri. Zakupcima sedam kupališta su juče na plaži “Safari” uručena prestižna priznanja - “Plava zastavica u Crnoj Gori” za 2016. godinu odobrenih od međunarodnog žirija “Blue Flag” programa. Kupališta “Kopacabana”, “MCM beach”, “Safari”, “Mo-

jito”, “Evropa beach”, “Miami” i “Toni gril” su dobitnici ovog prestižnog priznanja za kvalitet. U dvogodišnju pripremnu pilot-fazu ušla su kupališta “Mar Buena” i “Pearl beach”. Svečanost je organizovalo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u saradnji sa NVO “Udruženje za ekonomski konsalting Ekom”.

Bar: Zahvaljujući civilnom sektoru

Grad bogatiji za više zelenih kompleksa

Medenica: Lincura je Lijek za brojne boLesti

⌦ Zorica Bulatović

Uređenje grada Kroz projekat “Ekološko uređenje priobalnog pojasa Opštine Bar”, koji je NVO “INFO sport CG” počela još 2002. godine, Bar je obogaćen za nekoliko zelenih kompleksa na kojim su zasađene visokostablašice mediteranskog tipa. Sada u Baru postoji Park “Pitomih rogača”, Avenija “Masline prijateljstva” i “Kanarskih palmi”, kao i aleje “Lepezastih palmi” i “Paulovne Bara”. Misiju barske NVO da se obnove i sačuvaju u što većem obimu zelena pluća grada, podržala je i Opština Bar, javna i privatna preduzeća, vojska, obrazovne institucije, sportisti, izviđači, umjetnici i sami građani. Predsjedniik “INFO sport CG” i pokretač svih akcija Miodrag Banović je istakao da su nedavno zeleni kompleksi u Baru obnovljeni sa novim

sadnicama. “Aleju ‘Lepezastih palmi’ smo počeli 2004. godine kada su nam iz JP ‘Komunalne djelatnosti’ ustupili sadnice koje su na poklon dobili od Joca Jovanovića iz Čeluge, koje je uzgajao u svom rasadniku. Ovih dana smo ovu aleju dopunili sa pet novih sadnica koje smo dobili na poklon od vlasnika restorana ‘Izvor’ iz Sutomora Mikice Petrović. Njihovu sadnju su obavili učenici Gimnazije i Srednje poljoprivredne škole, dok je iskop za sadnice uradilo GP Kalamper”, istakao je Banović, koji je dodao da na kompleksu Sportsko-rekreativnog centra gdje su zasađene aleje Lepezastih palmi i Paulovni Bara nedostaje još po tridesetak novih sadnica kako bi se obogatio cio planirani prostor. A.LJ.

olašinska NVO Natura inicirala je plantažno gajenje lincure, jedne od najugroženijih biljnih vrsta, koja je veoma cijenjena i u narodnoj, kao i u klasičnoj medicini.

Iz NVO Natura smatraju da, iako je strogo zabranjeno sakupljanje lincure, stanje na terenu je veoma alarmantno. Često se uništavaju čitava staništa ove rijetke i ugrožene biljne vrste. U cilju zaštite lincure NVO Natura iz Kolašina, na čijem čelu je Mikan Medenica, inicirala je plantažno gajenje ove rijetke i ugrožene biljne vrste kako bi počelo njeno masovnije plantažno gajenje i na taj način se smanjio pritisak na samoniklu populaciju. Pored efekta zaštite životne sredine veoma značajna činjenica je podizanje kvaliteta života stanovništva u ruralnom dijelu Crne Gore koji kroz proces plantažnog gajenja lincure i ostalog ljekovitog bilja i šumskih plodova mogu sticati značajnu materijalnu korist. Ova nevladina organizacija, u saradnji sa Zavodom za za-

pošljavanje, počela je realizaciju projekta “Zajednička akcija za održivo zapošljavanje” iz IPA programa prekogranične saradnje Crna Gora - Kosovo, koji je finansiran od Evropske unije i koji će trajati 18 mjeseci, u okviru kojeg će pored ostalih aktivnosti, biti realizovana i obuka o plantažnom gajenju ljekovitog bilja. “Ulažemo velike napore u aktivnosti zaštite životne sredine i promocije održivog razvoja. Jedna od glavnih aktivnosti je i zaštita i unapređenje stanja ugro-

NVO Natura je Od ageNcije za zaštitu žiVOtNe srediNe dObila sVa pOtrebNa OdObreNja za sakupljaNje sjemeNa i pOkretaNja fOrmiraNja eksperimeNtalNe parcele za gajeNje liNcure

ženih biljnih vrsta, koje su mahom ljekovite. U prethodnom periodu smo u saradnji sa Opštinom Kolašin, Biotehničkim fakultetom iz Bijelog Polja, preduzećem Ekoplant iz Podgorice, Institutom “Josif Pančić” iz Beograda i drugim partnerima organizovala predavanja na temu mogućnosti plantažnog gajenja ljekovitog bilja kao i pravilnog sakupljanja samoniklog bilja što je izazvalo veliko interesovanje građana Kolašina. Predavanja su bila izuzetno posjećena”, kazao je Medenica. Prve formirane eksperimentalne parcele za gajenje lincure u rasadniku Trebaljevo u Kolašinu koja je u vlasništvu Uprave za šume Crne Gore - radne jedinice Kolašin, počele su u jesen 2014. godine, a sada počinje rasađivanje lincure. “Uprava za šume Crne Gore je pružila punu podršku realizaciji ovog projekta tako što je NVO Naturi ustupila dio zemljišta za korišćenje proizvodnje sadnica i formiranje parcele za gajenje lincure. U ovom projektu aktivno su učestvovali studenti Biotehnićčkog fakulteta iz Bijelog

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Medenica

Polja sa profesorom dr Miodragom Jovančevićem i dr Jasminom Balijagić koja je svoju doktorsku disertaciju posvetila lincuri”, kazao je Medenica. Prema njegovim riječima,u okviru projekta, pored ostalih aktivnosti, biće realizovana obuka o plantažnom gajenju ljekovitog bilja i šumskih plodova za 30 polaznika sa evidencije Biroa rada iz pet opština sa sjevera Crne Gore.

“Obuka će se sastojati od praktične i teorijske nastave. Polaznici će biti u mogućnosti da steknu znanja iz oblasti ispitivanja i pripreme zemljišta, pripreme, sadnje, ubiranja, sušenja i pravilnog skladištenja ljekovitog bilja, a biće im omogućeni i kontakti sa prerađivačima i otkupljivačima ljekovitog bilja i šumskih plodova, kako bi što lakše plasirali svoje proizvode”, istakao je Medenica.

Velika razvojna šansa za sjever Crne Gore

U okviru ovog projekta realizovan je i okrugli sto na temu održivog korišćenja prirodnih resursa u budućem regionalnom parku prirode Komovi. Jedan od zaključaka okruglog stola je bila i upravo potreba pokretanja plantažnog gajenja ljekovitog bilja kao i potreba bolje kontrole sakupljanja nedrvnih šumskih proizvoda na planinskom području, koji predstavlja ve-

liki potencijal, a kome do sada nije poklonjena zaslužena pažnja. “Nadamo se da će i Ministarstvo poljoprivrede prepoznati ove aktivnosti kao veliku razvojnu šansu sjevera Crne Gore, a takođe kao šansu za unapređenje zaštite životne sredine, posebno ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta kojima sjever obiluje”, zaključio je Medenica.

CRNA GORA

BIJELO POLJE: POVEĆANA OPASNOST OD INSEKATA

Ljekari upozoravaju: Ne uklanjajte krpelje sami Bjelopoljci se posljednjih dana sve češće žale na ubode krpelja. Odgovorni ljekar u Hitnoj službi dr Besim Kadić savjetuje da insekt ne uklanjaju sami. “Preporučljivo je prilikom uboda krpelja doći u hitnu službu kako bi se na adekvatan način odstranio. Osim toga, pacijentu se daje koristan savjet kako sam da ukloni krpelja iz tijela, a taj savjet on može prenijeti i drugima ukoliko nijesu u mogućnosti da posjete zdravstvenu ustanovu”, kazao je dr Kadić. On je kazao da na bjelopoljskom području, kao i na sjeveru Crne Gore, nema indicija da je ovaj insekt zaražen bakterijom koja uzrokuje lajmsku bolest. Kao posljedica uboda krpelja može se javiti ta bolest, koja je bezopasna ukoliko se na vrijeme otkrije, a klinički manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenilom na mjestu i okolo uboda u period od tri do 32 dana nakon uboda. “Lokalno crvenilo uglavnom nije bolno. Kod nekih pacijenata identične promjene se mogu javiti

i na drugim dijelovima tijela, a kod nekih kožne promjene mogu i da izostanu. Pored promjena na koži mogu da se jave temperatura, malaksalost, glavobolja i uvećanje limfnih žlijezda. Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi nakon nekoliko nedjelja se razvija drugi stadijum, kada se pojavljuju bolovi u zglobovima i kardiološki simptomi. Ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne liječi nakon izvjesnog perioda i više mjeseci bolest ulazi u treću fazu sa neurološkim simptomima”,

objasnio je dr Kadić. Profesor biologije mr Tomislav Tomović objašnjava da su krpelji široko rasprostranjeni u prirodi i da se najčešće nalaze u prizemnom sloju rubnih područja šuma, sloju grmlja, niskog rastinja i visokotravnatim staništima. “Krpelji svoju ‘žrtvu’ ne traže aktivno. Odrasli krpelj može prošetati nekoliko metara u širinu u potrazi za hranom. On se popne na vrh trave ili grančice grmlja i tu nepomično čeka da se približi ‘plijen’. Kada životinja ili čovjek dotaknu krpelja, on se svojim nožicama zakači i pređe na njih i traži pogodno mjesto na tijelu gdje se mogu svojim oštrim rilcem ubosti u kožu, a zatim sisati krv. Za njihovu aktivnost veoma je važna temperatura i vlažnost, zbog čega imaju i svoj sezonski period”, objasnio je profesor Tomović. On savjetuje oprez prilikom branja šumskih plodova ili pri radu u polju i da se pri povratku iz prirode presvuče odjeća i pažljivo pregleda čitavo tijelo uz pomoć druge osobe, a kod djece treba pregledati i glavu. B.Č.

MOJKOVAC: SEDMI MEĐUNARODNI FESTIVAL FOLKLORA

Defile oko 750 učesnika

Sedmi međunarodni festival folklora održan je tokom vikenda u prepunoj mojkovačkoj sportskoj dvorani Školskog centra “Vuksan Đukić”. Organizatori festivala bili su mojkovački Centar za kulturu i Kulturno umjetničko društvo (KUD) “Vesna” na čelu sa koreografima Radovanom i Danilom Žurićem. “Ove godine smo imali 18 ansambala sa domaćinom i 750 učesnika sa teritorije bivše SFRJ, od čega smo imali oko 100 učesnika koji su u Mojkovcu stigli nekoliko dana prije festivala. Fe-

stival je bio revijalnog karaktera i ove godine, a nadamo se da će od sljedeće godine biti takmičarskog karaktera. Prethodnica festivala je bio defile svih ansambala od Centra za kulturu do gradskog trga i nazad do sportske dvorane”, kazao je Danilo Žurić. Predsjednik Skupštine Opštine Mojkovac Slaveko Blažević otvorio je festival i kazao da mu predstavlja posebno zadovoljstvo da pozdravi goste koji su se u impozantnom broju odazvali međunarodnom festivalu koji se organizuje u Mojkovcu. V.B.

SVIJET

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

REFERENDUM: ODBIJENA IDEJA O BEZUSLOVNIM PRIMANJ

ŠVAJCARCI IPAK NE ŽELE DA BUDU PLAĆENI BEZ RADA Referendum o uvođenju bezuslovnog, zagarantovanog najnižeg prihoda za svakog građanina održan je juče u Švajcarskoj i to je prva zemlja koja je ovo pitanje stavila na glasanje

⌦ Ana Nives Radović Oko 78 odsto državljana Švajcarske sa pravom glasa odbacilo je juče na referendumu predlog za uvođenje zagarantovanog najnižeg prihoda za svakog građanina te zemlje, rezultati su ankete agencije GFS, koje je objavila televizijska mreža SRF. Pristalice ove ideje ocijenile su da bi uvođenje obaveznog mjesečnog primanja od 2.500 švajcarskih franaka po odrasloj osobi i 625 po djetetu promovisalo ljudsko dostojanstvo u vrijeme kada sve postaje automatizovano. Protivnici, među kojima je bila i aktuelna švajcarska vlada, smatrali su da bi to koštalo previše i da bi dovelo do slabljenja ekonomije. Zagarantovani najniži prihod ili univerzalni osnovni dohodak pitanje je koje je otvoreno u velikom broju najrazvijenih ekonomija, u kojima postoji inicijativa da se na ovaj način iskorijeni siromaštvo, no princip vrlo često nailazi na kritike, ali i otvara različita stanovišta. Jedan od argumenata protiv univerzalnog osnovnog dohotka je da ga zapravo ne možemo priuštiti, ocijenio je Tim Vorstal u osvrtu na način na koji bi ovo pitanje moglo biti riješeno i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se takođe razmatra mo-

Univerzalni osnovni dohodak ne zahtijeva da iko određuje kako da živite. Evo vam dohodak, koristite ga kako želite. Ako to podrazumijeva da imate djecu - u redu je, ako ih to ne uključuje - u redu je i tada

gućnost uvođenja zagarantovanog primanja, odnosno univerzalnog dohotka. Prema njegovim riječima, koji god iznos bio u pitanju kojim bi država bila u stanju da svakoga isplati jednostavno ne bi bio dovoljno veliki imao osnovu.

■ SOCIJALNI PROGRAM

U tome je, kako ocjenjuje, zapravo istina. “Zaista možemo da priuštimo univerzalni osnovni dohodak na sasvim razumnom nivou u granicama iznosa koje već oporezujemo. Samim tim ovo pitanje prelazi na sljedeću tačku: da li mi to zapravo želimo? Dok odgovaram povrdno, očigledno je da želimo, o čemu govorim već nekoliko godina. Jednostavno na osnovu toga što je uni-

verzalni osnovni dohodak znatno bolji od surovog, skoro pa i zlog socijalnog programa koji sada imamo. Ovakvo razmišljanje dovodi do obračuna kako je univerzalni osnovni dohodak zaista moguće priuštiti.

■ RAČUNICA Politikolog Čarls Marej obrazložio je u kolumni za Wall Street Journal da po-

stoji način na koji bi to bilo moguće. “U mojoj verziji, svaki američki građanin sa 21 godinom ili stariji dobijao bi 13.000 dolara godišnjeg granta elektronski deponovanog na bankovni račun u mjesečnim ratama. Tri hiljade dolara morale bi da budu upotrijebljene za zdravstveno osiguranje (komplikovane odbredbe neću pokušavati da ovdje objasnim), ostavljajući

svakoj odrasloj osobi 10.000 dolara raspoloživog prihoda svake godine do kraja života”, istakao je Marej. Ipak, za razliku od plana oko kojeg su se Švajcarci juče izjašnjavali, u Marejevoj računici nije naveden dječjeg dodatka. U knjizi koju je Marej ranije objavio, a koja bi trebalo da uskoro bude upotpunjena, naveden je argument koji bi ovdje bio zanimljiv.

SVIJET

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

JIMA, NO RAZMATRAJU JE MNOGE DRUGE RAZVIJENE ZEMLJE Suočavanje sa problemom marginalne poreske stope

Foto: Reuters

Foto: Reuters “Univerzalni osnovni dohodak ne zahtijeva da iko određuje kako da živite. Evo vam dohodak, koristite ga kako želite. Ako to podrazumijeva da imate djecu - u redu je, ako ih to ne uključuje - u redu je i tada”, ističe se u pojašnjenju. Poenta je u tome da zaista pokušavamo da ovdje maksimizujemo ljudsku slobodu, čak i osiguravajući makar to da svako može da se prehrani. Ali ako maksimizujemo slobo-

Inicijatori ove ideje, predvođeni vlasnikom kafića iz Bazela Danijelom Haenijem, isticali su da bi uvođenje minimalnog mjesečnog dohotka od 2.500 švajcarskih franaka po osobi i 625 franaka po djetetu mlađem od 18 godina doprinijelo zaštiti ljudskog dostojanstva i unaprijedilo javne usluge. Protivnici, uključujući vladu, upozoravali su da bi to koštalo previše i da bi oslabilo ekonomiju. Haeni je priznao poraz, no smatra se moralnim pobjednikom. “Kao poslovan čovjek ja sam realista i očekivao sam podršku od 15 posto, a sada izgleda da je veća od 20 ili čak 25 odsto. Mislim da je to sjajno i senzacionalno. Kada vidim interes medija, iz inostranstva takođe, tada kažem da pokrećemo trend”, rekao je za švajcarsku televiziju SRF. Švajcarska je prva održala referendum o uvođenju bezuslovnog minimalnog dohotka, no o tome razmišljaju i druge države poput Finske. Plan je trebalo u potpunosti ili jednim dijelom da zamijeni socijalnu pomoć. Švajcarsja vlada je procijenila da bi to koštalo oko 208 milijardi franaka godišnje, da bi veoma oslabilo ekonomiju, kao i da bi ljudi izgubili motivaciju za rad, posebno oni s niskim primanjima.

du da bismo radili sve što želimo onda ne možemo ići okolo i mijenjati koliko zarađujete na osnovu onoga što radite. “Moguće je da mislite da 13.000 dolara godišnje nije dovoljno. Ovo svakako neće predstavljati plišani način života po američkom standardu, posebno ukoliko se neko odluči da uopšte ne radi da bi ovo dopunio. Ali tačno je i da vas dodatnih 13.000 godišnje stavlja u gornjih 12 odsto na globalnoj listi prihoda. Bilo bi ljepše da je tu neka značajnija brojka, na primjer, da vas dodatnih 13.000 stavlja u 10 odsto najplaćenijih na svijetu, ali ne čini se da je sasvim fer garantovati privilegiju nekome samo zato što je rođen kao Amerikanac”, ističe Vorstal.

va stvarna, jedini argument je gdje je stopa, ne ima li je) isto tako je tačno i da previsoka marginalna poreska stopa za siromašne će umanjiti njihovu želju da rade. “SAD ne pate mnogo od ovog problema, ali to je definitivno slučaj u mojoj rodnoj Velikoj Britaniji. Postoje milioni siromašni ljudi koji se suočavaju sa marginalnom poreskom stopom višm od 60 odsto ako rade samo nekoliko sati nedjeljno: neki i sa više od 100 odsto. Ovo je izvedeno iz poreskog sistema koji je počeo da se sužava od najnižih iznosa i različitih socijanih beneficija. To dvoje zajedno kreira ovih 60-100 odsto marginalne poreske stope”, osvrnuo se Vorstal. Prema njegovim riječima, neki ljudi bi zaista ostajali kući kada ne bi zarađivali. “Ali takođe imamo i one sile koje vuku na drugu stranu. Možemo zapravo vidjeti povećanje broja radnih sati kao rezultat. Da li to znači da ovo treba odmah sprovesti? Ne, ne zaista, ne mislim tako. Treba svakako ići naprijed, ali neka neko drugi eksperimentiše”, istakao je on, aludirajući upravo na jučerašnji švajcarski referendum. Foto: Reuters

Jedan od argumenata protiv univerzalnog osnovnog dohotka je da ga zapravo ne možemo priuštiti

Šta je bio plan

Zagovornici uvođenja univerzalnog dohotka, međutim, smatraju da bi se na taj način eliminisale negativne pojave i izdaci koji su namijenjeni njihovom rješavanju. “Druga dva problema kojih bismo se otarasili su, prije svega, minimalna zarada, odnosno ukoliko svako dobija osnovni dohodak, ne bi bilo potrebe da se obezbjeđuje da se on stvara kroz zarade, a takođe bi nestala i prinudna nezaposlenost. To je jednostavno zato što će uvijek biti posla za nekoliko dolara po stau ukoliko ljudi budu željeli da rade malo lakši posao tu i tamo kako bi dopunili univerzalni osnovni dohodak. I ne, nećemo vidjeti ljude koji koji će to iskoristiti: univerzalni osnovni dohodak zapravo povećava nivo očekivane zarade. Ako već dobijate skoro 1.000 dolara mjesečno, onda će iznos koji će neko morati da vam ponudi da biste radili rasti, zar ne?”, upitao je Vorstal u kolumni u Forbsu. Druga stvar je, kako je precizirao, što je nedavno smanjena stopa povlačenja poreza i beneficija za siromašne. No, kao i kod Laferove krive, argument o stopama oporezivanja bogatstva (znajući da je Laferova kri-

■ FINANSIRANJE Postoje dva pitanja koja bi se, prema očekivanjima, takođe riješila ovim planom, a koja su iznad i ispod postojećeg stanja u socijalnoj politici. “Univerzalni osnovni dohodak finansirao bi se tako što bismo se oslobodili socijalnog osiguranja, Medikera, Medikeda, bonova za hranu, dodatnih socijalnih primanja, stambenih subvencija, izdataka za žene bez supruga i svih drugih oblika zaštite i socijalnih programa, kao i poljoprivrednih subvencija i korporativnih stimulansa. Od 2014. godine go-

dišnji trošak za univerzalni osnovni dohodak iznosio bi oko 200 milijardi dolara manje nego postojeći sistem. Do 2020. bio bi skoro bilion dolara jeftiniji”,

objašnjava Marej u knjizi. Univerzalni osnovni dohodak je, prema ovoj računici, na ovom nivou zapravo jeftiniji od postojećeg sistema.

svijet

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Foto:Grgur Zucko/PIXSELL

Centar za spoljnu politiku

Popis u BiH se koristi za političke razmirice Potpredsjednik Centra za spoljnu politiku Dragan Đukanović rekao je juče da objavljivanje rezultata tri godine nakon popisa stanovništva, pokazuje da se ti podaci koriste za političke razmirice unutar Bosne i Hercegovine, navodi Tanjug. “Bošnjačke političke elite pokušavaju da kroz objavljivanje rezultata, preliminarno se najavljuje da je procenat Bošnjaka više od 50 odsto, konsoliduju svoje političke pozicije, da rade na nekoj vrsti tihe promene Dejtonskog sporazuma”, naglasio je Đukanović. On je na Radio-televiziji Srbije rekao da ga ne iznenađuje dinamika, ali da je neobično to što je popis održan 2013. godine, što se sada tri godine kasnije utvrđuje metodologija. Đukanović kaže da EU insistirala na objavljivanju preliminarnih rezultata do 1. jula ove godine, ali nije insistirala na podacima vezano za et-

ničku pripadnost. “Vidjećemo narednih dana kako će se stvari razvijati, a bitna je i ograda hrvatskoh člana predsjedništva Dragana Čovića koji kaže da postoje problemi vezani za metodologiju popisa”, naglasio je on. Kako kaže postoji pritisak na Agenciju za statistiku u BiH da objavi rezultate popisa stanovništva. Tužilaštvo je, nastavlja Đukanović, pozivalo sam vrh Agencije za statistiku da se objave rezultati kako se ne bi postavilo pitanje troškova popisa. Preliminarni rezultati popisa pokazuju da Bošnjaka ima više od 50 odsto, Hrvata oko 14 odsto, a Srba manje nego na prethodnom popisu. Milorad Dodik i Mladen Ivanić kažu da su rezultati popisa neprihvatljivi, da je sporna metodologija obrade podataka i kako se čuje 196.000 građana koji su popisani, iako decenijama ne žive u BiH. Foto:Tanjug

Đukanović

stejt department

Iran odbacio optužbe navedene u izvještaju Iran je odbacio optužbe za terorizam iznijete u godišnjem izvještaju američkog Stejt departmenta, ističući da samo podržava zemlje koje se bore za slobodu, prenio je Reuters. Portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Hosein Džaberi Ansari rekao je da legitimna borba zemalja koje su okupirane nije primjer terorizma i da takve optužbe u američkom izvještaju Iran odbacu-

je, prenijela je IRNA. Ansari je takođe osudio “američko vojno uplitanje i destruktivnu podršku terorističkim grupama u Iraku, Avganistanu, Siriji, Libiji i Jemenu. Kao i prethodnih godina, izvještaj izdvaja Iran kao najvećeg državnog sponzora terorizma na svijetu, ističući da Teheran podržava sukobe u Siriji i Iraku, kao i da je upleten u šiitsko nasilje u Bahreinu.

Petrov

lider stranke most i hrvatski viCepremijer Božo petrov

Karamarko teret, HDZ da dokaže da nije faraonska

Petrov je pozvao HDZ, “stranku koja u sebi nosi naziv demokratska”, da pokaže da je demokratska

Prvi potpredsjednik hrvatske vlade i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko izjavio je juče nakon poslije sjednice Glavnog odbora te stranke da se ona odlučila za sastavljanje “nove kvalitetne većine”. Hina navodi da je Karamarko istovremeno otklonio mogućnost dalje saradnje s Mostom nezavisnih lista čiji je lider vicepremijer Božo Petrov, jer bi, kako je dodao, tog “ringišpila bilo previše”. Petrov je pozvao HDZ, “stranku koja u sebi nosi naziv demokratska”, da pokaže da je demokratska, “a ne faraonska stranka u kojoj jedna osoba odlučuje šta će se dogoditi s državom”. “Zaista se nadam da će u toj stranci znati za termin politička odgovornost”, kazao je Petrov u kratkoj izjavi za medije. Povodom mogućnosti preraspodele u Hrvatskom saboru o kojoj je juče govorio Karamarko, Petrov je rekao da kada bi to Karamarko i htio da napravi s Mostom, Most na to ni-

kada ne bi pristao. Poručio je kako je “na savjest svakome ko Karamarka pokuša na taj način da spase u Saboru”. “Imamo predispozicije da uđemo u novu preraspodjelu. Ciljamo da nova većina bude kvalitetna, jer ovo se više ne smije ponoviti”, kazao je Karamarko. Dodao je da se na Predsjedništvu stranke prethodno razgovaralo i o mogućnosti da on da ostavku u Vladi, ali je prema riječima Karamarka zaključeno da to ne učini, jer je “HDZ već

Zaista se nadam da će u toj stranci znati za termin politička odgovornost, kazao je Petrov u kratkoj izjavi za medije

učinio previše ustupaka”. Karamarko je naveo da HDZ ostaje pri stavu da premijer Tihomir Orešković više nema povjerenje te stranke. Hina navodi da nije precizirao na koji način HDZ namerava da skloni Oreškovića s premijerske pozicije, opozivom u Saboru ili izlaskom HDZ-ovih minista iz Vlade. Potpredsjednik HDZ Oleg Butković izjavio je ranije juče da će ta stranka najverovatnije zatražiti opoziv premijera Oreškovića, kojeg na tu funkciju predložio upravo HDZ. Butković je to rekao za regionalnu televiziju N1 poslije sjednice Predsjedništva HDZ, koja je juče održana u Zagrebu. “To će se dogoditi u slučaju da Orešković ne posluša preporuku i zahtev Tomislava Karamarka i ne podnese ostavku. Nakon svih poteza koji su se dogodili, HDZ, kao najveća stranka u zemlji, ne može dopustiti da se događaju ovako iracionalne stvari”, kazao je Butković.

SVIJET

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 6. JUN 1599. ŠPANSKI BAROKNI SLIKAR

Rođen Dijego Velaskez Dijego Velaskez bio je španski barokni slikar, koji sa El Grekom i Fransiskom Gojom čini sam vrh španskog slikarstva.Između 1611. i 1617. Velaskez je radio kao šegrt Fransiska Paćeka, seviljskog slikara manirističkog stila, koji je bio autor rasprave “Umijeće slikanja” iz 1649, i koji je postao Velaskesov kum. Tokom svojih studentskih dana Velaskez je usvojio najpopularniji način savremenog slikarstva, usvojenog djelimično od strane flamanskih i italijanskih realista. Jedna od najznačajnijih njegovih slika za koju se smatra da je nastala u ovom periodu je “Venera pred pogledalom”. Ona predstavlja rimsku boginju ljubavi, ljepote i plodnost. Boginja je ispružena na svom krevetu, obnažena odmara u postelji i posmatra svoj lik u ogledalu koje pridržava njen sin

Kupidon. Velaskes ne tretira figuru kao boginju već kao običnu ženu. Ova slika je promijenila mnogo vlasnika a trenutno se nalazi u Nacionalnoj galeriji u Londonu. Velaskez je umro 1660. godine.

1944. BITKA ZA NORMANDIJU

Dan D: Operacija Overlord

Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Invazija Normandije, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u istoriji, invazija koja je uključivala preko tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj. Iskrcavanje u Normandiji počelo je noć-

nim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim zračnim napadima i pomorskim bombardovanjem nakon kojeg je uslijedio amfibijski desant na dan 6. juna ili na Dan D. Bitka za Normandiju potrajala je još dva mjeseca koliko je trebalo savezničkim snagama da uspostave čvrst mostobran na evropskom kopnu i da probiju njemačku liniju fronta u Francuskoj, a okončana je sa oslobađanjem Pariza i uništenjem džepa kod Falaisea.

1875. Ro en Tomas Man

Njemački pisac Tomas Man bio je predstavnik psihološkog romana, najznačajniji njemački prozni stvaralac u XX vijeku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. godine. Poslije dolaska nacista na vlast emigrirao je 1933. u Švajcarsku, a 1939. u SAD. Stvarao je pod uticajem Getea, Šopenhauera, Ničea i velikih ruskih pisaca XIX vijeka. Poznata djela su mu romani “Budenbrokovi”, “Čarobni brijeg”, “Kraljevsko visočanstvo”, “Lota u Vajmaru”, “Doktor Faustus”, “Ispovjesti varalice Feliksa Krula”, “Izabranik”, tetralogija “Josif i njegova braća”, pripovjetke i novele “Smrt u Veneciji”, “Tonio Kreger”, “Mario i mađioničar”, “Zamijenjene glave”, “Zakon”, “Prevarena”, eseji “Duhovno plemstvo”, “Staro i novo”, kulturno-filozofske i istorijske studije “Fridrih i velika koalicija”, “Razmatranja jednog nepolitičara”. Umro je 1955. godine.

1981.

U najtežoj nesreći u istoriji železnice poginulo je najmanje 800 ljudi pošto je sedam vagona pretrpanog putničkog voza iskliznulo iz šina i palo u rijeku Kosi u državi Bihar u Indiji.

1799. RUSKI KNJIŽEVNIK

Rođen Aleksandar Puškin

Aleksandar Sergejevič Puškin bio je ruski književnik. Mnogi ga smatraju za najboljeg ruskog pjesnika i oca moderne ruske književnosti. Među prvima u Rusiji počeo je da piše narodnim jezikom i distancirao se od romantičarske književnosti popularne u zapadnoj Evropi. Napravio je stil koji je miješao satiru, romantiku i dramu. Od 1826. do 1831. godine Puškinov društveni život se uozbiljio. Znalo da se da Puškin traži ženu i da cilja na neke od najlepših Ruskinja, a 1829. godine upoznao je Nataliju Gončarevu, kojom se i oženio 1831. Dvije godine kasnije, proglašen je za Kamerjunkera. U pitanju je dvorski

čin, koji se obično dodheljuje mladim aristokratama. Ovo je uvredilo Puškina, između ostalog zato što je vherovao da mu je taj čin dodijeljen da bi njegova supruga mogla da odlazi na dvorske balove. Puškin je ubrzo zapao u lošu finansijsku situaciju, velikim dijelom zbog rashoda svoje supruge. Uspio je da dobije pozajmnicu, zahvaljujući kojoj izdaje svoj žurnal 1836. godine, koji nije donio zaradu. Konačno, 1837. godine Puškin je izazvao D’Antesa na dvoboj, zbog sumnje da se udvarao njegovoj supruzi. Dvoboj je održan 8. februara 1837. a povredama je podlegao dva dana kasnije.

1982.

Izrael je počeo invaziju Libana u nastojanju da iskoreni izvorišta palestinskog terorizma.

1984.

1889. VELIKI RAZORNI POŽAR

1985.

Sunčano popodne na današnji dan 1889. godine ostalo je u sjećanju Sijetla na to kada je gotovo cijeli grad izgorio. Radnik u stolarskoj radionici grijao je ljepilo na vatri i zanio se u neke druge poslove, tako da je ljepilo proključalo i zapalilo se. Vatra se širila ogromnom brzinom, progutavši u kratkom roku cijeli blok

Prilikom intervencije indijske vojske protiv ekstremističkih Sika zabarikadiranih u kompleksu “Zlatnog hrama” u Amricaru, prema indijskim vojnim izvorima poginulo je najmanje 250 Sika i 47 vojnika. Pojedini mediji procenjivali su da je tada poginulo oko 1.000 ljudi.

Izrael je posle trogodišnje okupacije povukao glavninu snaga iz Libana, ali je zadržao granični pojas unutar te zemlje radi zaštite severnog Izraela od arapskih napada.

Izgorio centar Sijetla

kuća, šireći se na sve strane. Kako je Sijetl imao vrlo loše organizovano vodosnabdijevanje, mali broj hidranata na ulicama koji su uglavnom imali tek malene česme na sebi, a kad su se sve otvorile, pritisak je pao i nije se mogla gasiti vatra. Do sljedećeg popodneva izgorio je praktično cijeli centar grada.

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

KULTURA

Nema mjesta brizi za kvalitetan džez u regionu

Foto:Made in NY Jazz Montenegro

U samo 130 strana Momo Kapor je uspio da smjesti jedan životni uspon, jednu propast i jedno prosvjećenje, i natjera čitaoca da se bez obzira na pol, nacionalnost i porijeklo poistovjeti i identifikuje sa glavnim likom. Jer svako od nas je jednom i nekad bio Anglos.

KONCERTOM U PODGORICI OKONČAN PRVI MADE IN NY JAZZ FEST

Sa nastupa na Svetom Stefanu

⌦ Sonja Ičević

REPERTOAR DANAS 6.6.2016.

FILM Warcraft: Početak 15.10 / 17.00 / 18.15 / 19.30 / 20.45 / 22.00 h

REŽIJA: Dankan Džouns MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

SJUTRA 7.6.2016.

FILM Igra novca

16.00 / 18.00 / 20.15 / 22.15 h REŽIJA: Džodi Foster MJESTO: Bioskop Cineplexx, Podgorica

zvjesno je da će se Made in New York Jazz festival Montenegro održavati i naredne dvije godine, budući da je ugovorena saradnja sa Capital Plaza Centrom

Koncertom nekih od najvećih imena svjetskog džeza, koji je priređen sinoć u atrijumu The Capital Plaza centra u Podgorici, okončan je premijerni Made in New York Jazz Festival u sklopu kojeg je priređen još jedan nastup - 3. juna na Svetom Stefanu. Crnogorskoj publici predstavili su se velikani svjetskog džeza, između ostalih i Randy Brecker, Edsel Gomez, Essiet Okon Essiet, Bobby Sanabria i Yaacov Mayman, uz domaće izvođaće - Vladimira Maraša, Milorada Šula Jovovića, Mićka Wes Peruničića... Kao predgrupa poznatim svjetskim i crnogorskim džezerima nastupili su učenici Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić” u Podgorice u klasi Šula Jovovića. Kako je istakao jedan od izvođača - Randy Brecker bend prvi put nastupa u ovom sastavu, no i pored toga crnogorska publika reagovala je na pravi način što je potvrda toga da ovaj tim zajedno sa crnogorskim izvođačima sjajno funkcioniše, te da je poruka koju su željeli da pošalju prisutnima na pravi način prenesena. “Moram da istaknem da je

Crnogorska publika reagovala je na pravi način što je potvrda da su domaći muzičari sjajno funkcionisali sa gostima iz Amerike.

saradnja sa vašim muzičarima bila sjajna. Rijetkost je da se u odnos muzičar-muzičar unese toliko brige... Uložen je veliki napor da se svi u Crnoj Gori osjećamo kao kod kuće a to je osjećaj koji nam je potreban kako bi mi bili srećni i kako bi svoj posao radili onako kako treba”, kazao je muzičar. Brecker prvi put boravi u Crnoj Gori i kaže da je znao da se radi o lijepoj zemlji, ali da ono što je iskusio tokom svog boravka ne može da se dočara slikama i riječima. “Svaki čovjek mora da dođe i da se uvjeri u prirodne ljepote vaše države. Kada kažem da sam oduševljen Crnom Gorom, ja ne govorim samo u svoje lično ime već u ime cijelog ben-

da. Crnogorci su prijatni, žele da pomognu, gladni su umjetnosti ali su i skloni tome da je stvaraju”, sumira utiske Brecker koji je nekoliko puta bio u Hrvatskoj i u Srbiji. “Tokom svojim koncerata i boravaka u zemljama iz vašeg okruženja upoznao sam veliki broj talentovanih muzičara. Džezeri sa ovih prostora su izuzetni i smatram da, kada govorimo o kvalitetu džeza u regionu, nema mjesta brizi”, zaključuje muzičar. Osnivač festivala Mikael Miša Brovkin naglasio je da je bilo potrebno mnogo truda, vremena i volje da se džez karavan dovede do Crne Gore, ali da se sve to isplatilo. “Svako od organizatora potrošio je sate i sate kako bi se naša zamisao ostvarila - ali, uspjeli smo u onome što smo namjeravali. Često kažem da sam u prethodnih par mjeseci više razgovarao sa Vladimirom nego sa svojom suprugom. No, i pored toga nadam se da ovaj festival ima svoju budućnost i da ćemo u Crnoj Gori svirati makar do 2076. godine”, kazao je Brovkin. Rano je govoriti o Made in New York Jazz festivalu Montenegro 2076, ali je izvjesno da će se ovaj festival u našoj zemlji održavati naredne dvije godine, budući da je postignuta saradnja i potpisan sporazum sa The Capital Plazom.

Dijalozi u Parizu

Knjiga “Dijalozi u Parizu” autorke Tijane Živaljević u izdanju kuće “Gligorije Dijak” biće predstavljena u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” večeras od 19 sati. Tim povodom će, pored autorke, govoriti i književni kritičar Jovanka Vukanović i profesorka francuskog jezika i književnosti Jasna Tatar. “Rukopis ‘Dijalozi u Parizu’ predstavlja prijatno iznenađenje za ovdašnju, a usuđujem se reći, i za književnu praksu u širem okruženju. Iznenađenje najmanje iz dva razloga. Prvo, na poetičkom planu: teško svodivi na određenu književnu formu, ‘Dijalozi’ istovremeno predstavljaju, koliko misaone, toliko i lirske medaljone, kao i kroki dramaturške scene. Drugo, autorkini „Dijalozi“, kao njen prvi književni rukopis, lišen je svih onih poznatih početničkih stilističkih slabosti. Naprotiv, oni se doimaju kao svekoliko iskustvo svijeta. A Pariz, u neku ruku, i jeste, ako ne čitav svijet, onda je njegov najjači epicentar”, zapisala je Vukanović. S.I.

Godišnji koncert “Vasa Pavića” Tradicionalni godišnji koncert baletskog odjeka Umjetničke škole za muziku i balet “Vasa Pavić” biće priređen u Velikoj sali KICa “Budo Tomović” večeras od 19 sati. Na koncertu će nastupiti učenici iz klasa profesorica Tamare Vujošević-Mandić i Viktorije Strugar koreografijama na muziku različitih epoha. Ulaznice se mogu kupiti na biletarnici KIC-a po cijeni od jednog eura. S.I.

KULTURA

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

LAĹ˝OV NORA ROBERTS

Insert iz â€œDemokratijeâ€?

PODGORICA: 7. IZDANJE UNDERHILL FESTA

PREPORUKA KNJIGA

IZDAVAÄŒ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 7,90 EURA

Na programu dva filma i otvaranje novog segmenta Trodnevni program naslovljen â€œU fokusuâ€? poÄ?eÄ‡e veÄ?eras u Narodnoj biblioteci â€œRadosav LjumoviÄ‡â€? u sklopu 7. MeÄ‘unarodnog festivala dugometraĹžnog dokumentarnog filma. U sklopu novog segmenta od 18 sati biÄ‡e prikazan film â€œSonitaâ€?, o Ĺživahnoj, odluÄ?noj mladoj Ĺženi Ä?iji je san da se ostvari kao umjetnica i pjevaÄ?ica u Ä?emu je sputava konzervativna i patrijarhal-

na porodica. Nakon projekcije, od 19.30 sati biÄ‡e prireÄ‘ena panel diskusija na temu â€œTrgovina ljudima u Crnoj Goriâ€?. Od 21 sat slijede projekcije u baĹĄti kafea Soul II Soul - prvo Ä‡e biti prikazano ostvarenje â€œBolesnoâ€? reditelja Hrvoja MabiÄ‡a, dok Ä‡e od 22.30 biti prikazana â€œDemokratijaâ€? reditelja Davida Berneta. Oba filma takmiÄ?e se u meÄ‘unarodnoj selekciji. S.I.

Kada njen muĹž RiÄ?ard pogine u neobiÄ?noj nesreÄ‡i, Ĺ elbi Pomeroj je skrhana. A njegova smrt otkriva uĹžasnu istinu â€“ RiÄ?ard je bio laĹžov i prevarant. Ĺ elbi ostaje sama sa posljedicama â€“ ogromnim, uĹžasnim dugom i sve jaÄ?im dokazima da ju je njen bivĹĄi muĹž izdao na svakom planu.Slomljenog srca ali nepokolebljiva, Ĺ elbi je odluÄ?na da rijeĹĄi svoje probleme â€“ makar zbog svoje preslatke Ä‡erkice Kali. VraÄ‡a se kuÄ‡i u Tenesi porodici, za koju je mislila da ju je zauvijek izgubila, otkriva novi osjeÄ‡aj snage i slobode, ali i nade, u zgodnom obliÄ?ju stolara Grifina Lota â€“ Ä?estitog muĹĄkarca koji ne bi mogao da je slaĹže sve i da pokuĹĄa...

AsanoviÄ‡evi rukopisi slavili â€œGraÄ‘anin Kejnâ€? za su crnogorsku kraj drugog DĹžada festa tradiciju i istoriju IN MEMORIAM: PREMINUO KNJIĹ˝EVNIK SRETEN ASANOVIÄ†

PROJEKCIJA NA TRGU NEZAVISNOSTI

Projekcijom filma â€œGraÄ‘anin Kejnâ€? reditelja Orsona Velsa na Trgu nezavisnosti u Podgorici veÄ?eras od 21 sat biÄ‡e okonÄ?ano 2. izdanje DĹžada film festa. Tokom prethodnih sedam dana graÄ‘ani Podgorice su bili u prilici da pogledaju remek-djela sedam najveÄ‡ih reĹžisera svjetske kinematografije: Felinijevu â€œUlicuâ€?, Godarov film â€œDo Posljednjeg dahaâ€?, Kjubrikov â€œDr. Strangeloveâ€?, Vendersovo â€œNebo nad Berlinomâ€?, Skorsezeovog â€œTaksistuâ€? i Kurosavin â€œKrvavi prijestoâ€?.

Bioskop na otvorenom obiĹĄao je i ove godine sve djelove glavnog grada - Ulicu Svetozara MarkoviÄ‡a, City kvart, Blok V, Stari aerodrom, Zabjelo, Trg Svetog Petra Cetinjskog, a zavrĹĄno veÄ?e Ä‡e se odrĹžati u centru grada na Trgu nezavisnosti. DĹžada Film Fest se realizuje u saradnji sa Crnogorskom kinotekom, pod pokroviteljstvom Glavnog grada Podgorice i Sekretarijata za sport i kulturu i uz podrĹĄku generalnog sponzora, kompanije Telemach.

Svojom bogatom stvaralaÄ?kom biografijom ostavio je mladim generacijama vrijedno nasljeÄ‘e, svojstveno istinskim umjetnicima i iskrenim rodoljubima STOLJEÄ†E ÄŒUDA JAROMIR Ĺ TETINA

PREPORUKA KNJIGA

IZDAVAÄŒ: BUYBOOK; CIJENA: 11 EURA

Sa jedne od ovogodiĹĄnjih projekcija

Jaromir Ĺ tetina je pisac skoro nepoznat kod nas, ali to mu ne smeta da bude jedan od najÄ?itanijih pisaca u svojoj zemlji i najcjenjenijih. ÄŒesi kao da su Ä?ekali da neko zamjeni Hrabala. Knjiga â€œStoljeÄ‡e Ä?udaâ€? dobila je sve znaÄ?ajnije knjiĹževne nagrade u Pragu a i neke meÄ‘unarodne. Prijeti da postane bestseler i to sreÄ‡om knjiĹževni. Ĺ tetina suvereno vlada tehnikom pisanja i izazivanja paĹžnje. â€œStoljeÄ‡e Ä?udaâ€? je uĹžasno dobro napisana knjiga, pravi dokaz da vrhunska knjiĹževnost moĹže biti zanimljiva i rezervisana za sve one koji bilo ĹĄta Ä?itaju. Ako negdje postoji pandan ovoj knjizi onda bi to mogla biti â€œGrobnica za Borisa DavidoviÄ?aâ€?.

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

KULTURA

A ONDA JE BOŽO KRENUO ISPOČETKA MARINA VUJČIĆ

ŠUMSKI DUH GORAN SAMARDŽIĆ

IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 6,80 EURA

Riječ je o psihološkom romanu, romanu lika i baštiniku egzistencijalističke pripovjedne prakse. Božo Belamarić tipični je antijunak egzistencijalističkog romana, nezadovoljni, neostvareni, frustrirani intelektualac, pretjerano sklon analitici, a posebno samoanalizi, gotovo opsesivno okrenut sebi, pa čak i pomalo paranoičan, neuklopljen, neprilagođen, introvertiran – najkraće rečeno, nesretan. Jer, toliko je sklon propitivanju sebe i svega oko sebe, da propušta živjeti, da mu pravi život izmiče. No, kako je istovremeno i vrlo inteligentan, svega je toga svjestan, i sad, kad je materijalno zbrinut, napokon je odlučio promijeniti život.

Balkan je uvijek spreman da raširenih ruku dočeka svaki, pa i najmanji impuls zla i da ga pretoči u vrisak koji godinama odliježe gorama od Vardara pa do Triglava. Gorama iliti šumama, budeći duhove prošlosti, naivnosti, krvoprolića i straha. Kosta, nezreo, labilan, sklon ispadanjima iz kolosijeka oličenje je nacije, ili nacija, koje negdje kriju želju za pravdom, čak i za drugoga (do koje kad tad dođe), ali autodestruktivnost se ne uspijeva iskorijeniti. U zodijaku svi smo mi jedna, sama sobom, pritisnuta škorpija, čija je žaoka spremna da ubode. O tome jezgrovito i precizno govori Samardžićev Šumski duh.

Crnogorski pisac, novinar i publicista Sreten Asanović preminuo je u petak, 3. juna i po svojoj želji, sahranjen je 4. juna u krugu familije, u porodičnoj grobnici u Donjim Kokotima. Komemoracija ovom značajnom autoru biće priređena utorak 7. juna u 12 časova u Crnogorskom narodnom pozorištu, u organizaciji Matice crnogorske, PEN Centra i Crnogorskog društva nezavisnih knjižvnika. Telegrame saučešća porodici preminulog književnika uputili su predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović i ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović.

■ VRIJEDNO NASLJEĐE “Smrt Sretena Asanovića predstavlja veliki gubitak za crnogorsku kulturu i književnost. Njegovo djelo, duboko utkano u crnogorsko biće i naš državni identitet, doprinijelo je prepoznatljivosti savremene crnogorske književne scene i zavrijedilo trajno mjesto u duhovnoj riznici Crne Gore. Svojom bogatom stvaralačkom biografijom, ali i dostojanstvenim i časnim društvenim angažmanom, ostavio je mladim generacijama vrijedno nasljeđe, svojstveno istinskim umjetnicima i iskrenim rodoljubima. Žalim zbog njegovog odlaska i upućujem iskrene izraze saučešća njegovoj porodici”, stoji u telegramu predsjednika Vlade. Kako se navodi u telegramu ministra Goranovića “Asanović je bio jedan od najistaknutijih crnogorskih pisaca, sa estetskim dometima potvrđenim i van granica Crne Gore”. “Duboko smo ožalošćeni zbog smrti Sretena Asanovića. Asanović je bio rodonačelnik kratke priče u crnogorskoj književnosti, a njegovi rukopisi su brižljivo, predano, posvećeno i ponosno slavili naše bogato jezičko nasljeđe, istoriju i tradiciju”, stoji u telegramu Goranovića.

On je istakao da će Asanović biti upamćen i kao književnik izuzetne energije, bogatog i raznovrsnog stvaralačkog opusa, spremnog da svoje iskustvo nesebično i sa radošću dijeli sa kolegama.

■ NACIONALNO BOGATSTVO “Asanovićev kulturni angažman i književni opus, stvaran tokom punih sedam decenija, ovjenčan je brojnim književnim nagradama i državnim priznanjima, koji su ga svrstali u porodicu istaknutih crnogorskih kulturnih stvaralaca, čije djelo predstavlja nacionalno bogatstvo. Njegovoj porodici i prijateljima ostaje za utjehu i vječno pamćenje vrijedno, dostojanstveno i časno književno i ljudsko djelo, koje je Asanović gradio tokom svog života”, navedeno je u telegramu. Sreten Asanović rođen je 22. februara 1931. godine u Donjim Kokotima kod Podgorice. Završio je učiteljsku školu i studirao višu pedagošku školu. Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima i Trinaestojulske nagrade Skupštine SR Crne Gore za zbirku pripovjedaka “Lijepa smrt”, Nagrade oslobođenje Titograda za najbolje ostvarenje iz oblasti književnosti za knjigu “Igra vatrom”, Goranova nagrada za najbolju knjigu godine na srpskohrvatskom jeziku “Noć na golom brdu”... Bio je predsjednik Udruženja književnika Crne Gore (1973-1976), potpredsjednik Saveza književnika Jugoslavije (1976-1979), predsjednik Saveza književnika Jugoslavije (1979-1981). Bio je član redakcije Leksikografskog zavoda Zagreb i urednik za književnost. Zastupljen u mnogobrojnim domaćim i stranim antologijama proze, domaćim i stranim enciklopedijama, leksikonima, biografijama; u čitankama i školskoj lektiri... Bio je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti - DANU i Crnogorske Akademije nauka i umjetnosti - CANU.

Asanovićev kulturni angažman i književni opus, stvaran tokom punih sedam decenija, ovjenčan je brojnim književnim nagradama i državnim priznanjima, koji su ga svrstali u porodicu istaknutih crnogorskih kulturnih stvaralaca

ZIMSKI DNEVNIK POL OSTER

REVOLUCIJA U GLAVI IJAN MAKDONALD

IZDAVAČ : GEOPOETIKA; CIJENA : 7 EURA

IZDAVAČ : CLIO; CIJENA : 17 EURA

Trideset godina poslije objavljivanja knjige Otkrivanje samoće (1982), Pol Oster obznanjuje Zimski dnevnik, koji, ako i nije njen nastavak, tu knjigu nadopunjuje i s njom čini organsku cjelinu. U prvoj je Oster govorio o očinstvu na dva načina: razmišljanjem o svom ocu i o sebi kao ocu. U novoj knjizi bavi se porodicom, počev od svojih roditelja, preko supruge, spisateljice Siri Hustvet, i njenih roditelja, drugova i prijatelja, pa do sopstvene dece - ali ponajviše sobom. Za nekoga će razotkrivanje intimnosti u Zimskom dnevniku biti iznenađenje. Za one koji poznaju Osterovu opsesivnu analitičnost i zaokupljenost detaljima, neće. Ali, čitava jedna linija koja se ovde bavi tijelom nikoga neće ostaviti bez reakcije.

Bitlsi su gotovo sami stvorili pop muziku kakvu poznajemo. Danas su njihove pjesme inspiracija mnogim pop i rok zvijezdama. Liverpulska četvorka je promijenila svijet dajući glas svom vremenu. Ova priznata knjiga doseže do samog srca Bitlsa - njihovih ploča. Autor posjeduje jedinstveno znanje i moć da “pročita” 241 pjesmu Bitlsa hronološki – od njihovih amaterskih početaka preko pjesme “Real love” do njihovog posljednjeg okupljanja 1995. godine. Ijan Makdonald jasno pokazuje zašto su pjesme ovog kultnog benda i danas sveprisutne.

REPORTAŽE

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

107 35 HILJADA SIRIJACA MLAĐIH OD 18 GODINA TRENUTNO ŽIVI U GAZIANTEPU

HILJADA SIRIJSKE DJECE U GAZIANTEPU JOŠ UVIJEK NEMA PRISTUP ŠKOLAMA

NA OBODU GRANICE SA SIRIJOM: DNEVNE NOVI

TAMO GDJE POČI

⌦ Elhana Hamzić

Tamo gdje se završava Anadolija mnoštvo ljudi je potražilo novo utočište, bježeći od razaranja u Siriji. U povratku iz turskog izbjegličkog kampa svratili smo u grad Kilis, koji je 45 minuta vožnje udaljen od Elbejlija. Na putu do ovog turskog grada, gdje je utočište pronašlo 130.000 Sirijaca, sve je pusto, trava sasušena, nigdje ni ptica da preleti ispod ovog nebeskog svoda. Opet sam imala osjećaj jeze, neprijatnosti, ali i straha.

■ MALI GRAD

VELIKOG SRCA

Gradonačelnik Kilisa Hasan Kara dočekao nas je u svojoj rezidenciji. Kara je kazao da je nekada maleni turski grad “preko noći” postao metropola. Naime, Kilis je do 2011. godine bio manji, relativno tih grad sa 90.400 stanovnika, a sada ima 130.655. “Zamislite da zaspite teški 60 kilograma, a probudite se sa 140”, kazao je Kara pokušavajući da nam dočara kako je Kilis odjednom postao prenaseljen. Međutim, to nije poljulja-

lo ovaj grad koji ima ogromno srce. Kara nam je kazao da lokalni stanovnici, iako suočeni sa mnogim problemima, objeručke dočekuju sve Sirijce, koji za njih nijesu izbjeglice, već dragi gosti. “Mnogi kažu da sa Sirijcima dijelimo istu kulturu i vjeru, a to nije tačno. Jedina zajednička riječ u arapskom i turskom jeziku je riječ dobrodošli”, kazao je Hasa, navodeći da su svi ljudi dobrodošli u ovaj grad. Čak ni bombe, koje ruše i uništavaju ovaj grad skoro svakog dana, ne mogu da sruše njegovu dušu. Šetajući ulicama Kilisa osjetila sam miris dobrodošlice, čula turski i arapski jezik, i srela nekoliko Turaka i Sirijaca kako piju čaj ili zajedno šetaju ulicama ovog divnog grada.

■ NEDOVOLJNO KAPACITETA

Gradonačelnik Kilisa je objasnio da u gradu već neko vrijeme nema novih izbjeglica, ali i da grad više nema kapaciteta. Jedan od podataka koje je naveo gradonačelnik ovog turskog grada je da je prije dolaska Sirijaca

Turska i sirijska radnja jedna do druge u Kilisu

Dobrota za Nobela

Kara se nada da bi njegov grad ove godine mogao da dobije Nobelovu nagradu za mir. “Varvarstvo se dešava na samo sedam kilometara od nas. To je najgori rat koji je svijet vidio poslije onog u Bosni i Hercegovini. A Kilis je jedinstven primjer zbog kojeg zaslužuje da ove godine dobije Nobelovu nagradu. U njemu ima 94.000 Turaka i 130.000 Sirijaca koje nazivamo gostima. Odnos je 60 odsto Sirijaca prema 40 odsto Turaka. Dijelimo kuće, vazduh, ulice, hranu, vjeru i kulturu... Nema socijalnih i bezbjednosnih problema, nikada se nismo svađali niti tukli, sirijske prodavnice rade pored turskih”, priča Hasan Kara.

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

REPORTAŽE

160 130 TONA SMEĆA DNEVNO PRIKUPLJA SE U KILISU, A NEKADA SE PRIKUPLJALO 40 TONA

Na putu od kampa do Kilisa

HILJADA SIRIJACA PRONAŠLO JE UTOČIŠTE U KILISU

INE U TURSKIM GRADOVIMA KILIS I GAZIANTEP

INJE NOVI ŽIVOT u gradu prikupljano oko 40 tona čajem, koji je znak dobrodošlice. smeća dnevno, a sada ta brojka Ona je navela da skoro četvriznosi 160 tona. tinu stanovništa u ovom gradu Kara je istakao da zapadni sada čine Sirijci. svijet mora više da pomogne Kako je kazala, veliki problem u Gaziantepu predstavSirijcima. “Kad se napad dogodi u Bri- lja obrazovanje. U gradu ima, prema njenim riječiselu i Parizu, ustane cio ma, 107.000 Sirisvijet, a u Kilisu nijaca mlađih od šta... Islamska dr18 godina, a u žava sada naučionicama pada nas, ali je prosječno jednog dana otiizmeđu 45 ći će još dalje. Evropa i 50 učenimora da nam poka. Kako je mogne”, priča Kara. kazala, uveKao glavdene su done probleme datne smjene, u gradu Kara je a časovi počinju izdvojio nedostaFatma Sahin u šest sati. Ima oko tak pijaće vode i potrebu izgradnje deponija. 70.000 učenika iz Sirije, a 35.000 sirijske djece još uvijek nema pristup školama”, objaš■ OBRAZOVANJE njava gradonačelnica. PROBLEM U Gaziantepu, industrijskom gradu poznatom po najboljim baklavama na svijetu, malo je drugačija atmosfera. Grad je življi, bučniji, veseliji. Gradonačelnica Gaziantepa Fatma Sahin dočekala nas je u kancelariji sa vrelim turskim

■ POTREBNA VEĆA PODRŠKA

Prema njenim riječima, nedovoljna je podrška svijeta. “Evropskoj uniji bi bio dvadeset puta manji trošak kada bi pomogla Turskoj nego da

Gradonačelnik Kilisa mi je dao goluba kog sam pustila u znak slobode

Zamislite da zaspite teški 60 kilograma, a probudite se sa 140, istakao je Kara.

izbjeglice dođu kod njih”, naglasila je Fatma Sahin, koja je bivša ministarka za porodicu i socijalnu politiku u Erdoganovoj vladi i jedan od osnivača vladajuće Partije pravde i razvoja (AKP). Sahin je kazala da je Turska imala dvije opcije kad je krenuo prvi talas sirijskih izbjeglica- da zatvore granice, ili da krenu sa politikom otvorenih vrata.

Prema njenim riječima, Turska je 10 odsto radnih mjesta, koja se nude, odredila za izbjeglice. Navodi da Sirijci najviše rade kao nastavnici, ljekari koji pomažu svom narodu, ali da ima i onih koji rade na crno, pretežno na građevini, za šta nijesu kvalifikovani. Van kampova, prema posljednjim podacima iz maja, bilo je 283.563 izbjeglice, a u kampovima 40.312.

tehnologija

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St. Br. 246/13 od 27.11.2013. godine, stečajni upravnik „VAGRES“ d.o.o. u stečaju - Podgorica, OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine „VAGRES“ d.o.o. u stečaju - Podgorica (matični broj 02078678) i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju („Sl. list CG, br.1/11), objavljuje sedmi OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA 1) Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to (www.nekretnine.co.me): DIO I: a) Garažna mjesta - Opština Podgorica, KO Podgorica II, Broj lista nepokretnosti 4140: 2202 2202 2202 2202 2202 2202 2202 2202 2202 2202

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 5 34 36 37 39 51 52 54 55

Garaža Garaža Garaža Garaža Garaža Garaža Garaža Garaža Garaža Garaža

kao kao kao kao kao kao kao kao kao kao

dio dio dio dio dio dio dio dio dio dio

zgrade zgrade zgrade zgrade zgrade zgrade zgrade zgrade zgrade zgrade

10.7 10 14 12 12 12 11.5 13 11 13

Prva Prva Prva Prva Prva Prva Prva Prva Prva Prva

etaža etaža etaža etaža etaža etaža etaža etaža etaža etaža

podruma podruma podruma podruma podruma podruma podruma podruma podruma podruma

Ukupne vrijednosti: 119.2 m2 x 445.20 eur = 53,067.84 eur - PD1, PD5 – Upisan teret „Kips“ d.o.o. Podgorica. Sredstva od prodaje biće raspodijeljena zavisno od sudskog ishoda. b) Garaže i poslovni prostori - Opština Podgorica, KO Podgorica III, Broj lista nepokretnosti 4944: 3907 3907 3907 3907 3907 3907

2 2 2 2 2 2

1 1 1 1 1 1

1 4 7 14 15 16

Garaža kao dio zgrade Garaža kao dio zgrade Garaža kao dio zgrade Poslovni prostor u vanprivredi Poslovni prostor u vanprivredi Poslovni prostor u vanprivredi

14 14 14 5 2 2

Druga Druga Druga Druga Druga Druga

etaža etaža etaža etaža etaža etaža

podruma podruma podruma podruma podruma podruma

Ukupne vrijednosti: 51 m2 x 445.20 = 22,705.20 eur c) Garažna mjesta - Opština Podgorica, KO Podgorica II, Broj lista nepokretnosti 4140: 2202 2202

3 3

1 1

2 4

Garaža kao dio zgrade 10 Garaža kao dio zgrade 10

Prva etaža podruma Prva etaža podruma

Ukupne vrijednosti: 20 m2 x 445.20 eur = 8,904.00 eur Predmetna imovina je opterećena hipotekom od strane razlučnog povjerioca stečajnog dužnika – Cemex d.o.o. Podgorica. Upisan teret „Kips“ d.o.o. Podgorica. Sredstva od prodaje biće raspodijeljena zavisno od sudskog ishoda. d) Poslovni prostori - Opština Podgorica, KO Podgorica III, Broj lista nepokretnosti 4944: 3907 podruma 3907 3907 3907 3907 3907

Poslovni prostor u vanprivredi

181

2 2 2 2 2

1 1 1 1 1

12 13 19 23 24

Poslovni Poslovni Poslovni Poslovni Poslovni

32 Druga 32 Druga 126 Prva 129 Prva 35 Prva

prostor prostor prostor prostor prostor

u u u u u

vanprivredi vanprivredi vanprivredi vanprivredi vanprivredi

Druga etaža etaža etaža etaža etaža etaža

podruma podruma podruma podruma podruma

Ukupne vrijednosti: 535 m2 x 445.20 eur = 238,182.00 eur Predmetna imovina je opterećena hipotekom od strane razlučnog povjerioca stečajnog dužnika – Crnogorska Komercijalna Banka a.d. Podgorica. UKUPNO DIO I = 322,859.04 EUR DIO II: Osnovna sredstva i kancelarijski inventar – ukupne vrijednosti 1,908.00 eur: - Osnovna Sredstva: 800.00 eur Agregat Kontejner

Vaupel Građevinski

1 1

480.00 320.00

- Kancelarijski inventar: 1,108.00 eur 2) Postupak prodaje Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom „VAGRES“ d.o.o. u stečaju, Podgorica – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ St. Br. 246/13. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 18.07.2016. godine do 14.00 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 19.07.2016. godine, sa početkom u 10:15 časova u kancelariji broj 20. Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik. 3) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži: Za pravna lica: Ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i ovjerenu fotokopiju registracije pravnog lica, garanciju ponude od 1,5% ponuđene vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude (ili uplaćeni depozit) od 1,5% ponuđene vrijednosti. Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje, ili za pojedine djelove imovine. 4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. 5) Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu, koja ne može biti manja od 322,859.04 eur za DIO I i 1,908.00 eur za DIO II. 6) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljiniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude, i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču.U suprotnom, stečajni upravnik će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji. Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. 7) Poreze i troškove koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti na telefon: 067/508-603. Stečajni račun Društva je otvoren kod CKB a.d. br. 510-78873-04. Oglas će biti dostupan na web adresi www.stečaj.co.me

NaučNici razvili uređaj koji p

KoraK bliže K njihovom pre U

ređaj koji bi bio u mogućnosti da izvodi ono što danas nazivamo čitanjem misli već je u razvoju, a očekuje se da bi njegovo korišćenje moglo otvoriti niz pitanja, naročito u oblasti ljudskih prava.

Profesor kognitivnih neuronauka Robert Najt i njegove kolege iz Knight Cognitive Neuroscience Laba, na Univerzitetu u UC Berkliju, već nekoliko godina razvijaju nešto što bi se moglo nazvati uređajem za čitanje misli. Tokom ovog istraživanja, naučnici su postavljali elektrode na “jezična područja” mozga budnih dobrovoljnih pacijenata, zahvaljujući čmu su pratili uzorke ispaljivanja neurona u trenutku dok su slušali izgovarane riječi, objavio je Daily Mail. Nakon toga su razvili računalni model koji je dobio mogućnost da te moždane signale pretvara u riječi, a potom ih je pomoću

glasovnog sintisajzera mogao izgovarati na prilično zastrašujući način. Ideja profesora Najta i njegovog tima je da se proizvede moždani implantat koji će biti u mogućnosti da dekodira signale koji se pojavljuju u mozgu kada pomislimo na neku riječ, a oni će se potom pretvarati u zvučne fajlove koji će se moći reprodukovati specijalnim sintisajzerom glasa. Iako su, naročito na osnovu različitih filmskih ostvarenja, mnogima misli po ovom pitanju prilično mračne, naučnici ipak nemaju namjeru da ovo koriste za nešto što bi moglo da predstavlja bilo koju vrstu “kra-

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

tehnologija

Novi NačiN da uNaprijedi sudske odluke

FIFA najavila testiranje pomoćne video-tehnologije

postavlja elektrode Na jezičNa područja

Sportska organizacija koja se do sada najviše protivila uticaju tehnologije na sport, svjetska fudbalska federacija FIFA, ipak planira da počne testiranje video-tehnologije koja bi trebalo da pomogne sudijama na terenu. Kako je zvanično saopšteno iz Fife, nekoliko zemalja bi uskoro trebalo da pokrene eksperimentalne projekte u sklopu kojih kojih će se odabrani eksperti obučavati za rješavanje spornih situacija unutar fudbalskih utakmica putem pregledavanja video zapisa. Prve zemlje koje će biti uključene u projekat su Australija, Brazil, Holandija, Njemačka, Portugal i Sjedinjene Američke Države, a one će prvo sprovoditi offline testove u sklopu kojih će stručnjaci gledati video prenos

utakmica i donositi odluke, no neće moći da komuniciraju sa sudijama, niti da utiču na njihove odluke. U drugoj fazi počeće i pravo testiranje u prijateljskim utakmicama, kao i na FIFA Svjetskom klupskom prvenstvu koje se u decembru igra u Japanu. Takođe, na odabranim utakmicama koristiće se pomoć video tehnologije kod sumnjivih situacija i ključnih sudskih odluka. Cilj testiranja je da se ispita da li će korištenje video tehnologije da bude od koristi sudijama, kako bi se unaprijedilo iskustvo igranja i gledanja najvažnije sporedne stvari na svijetu. Testiranja bi trebalo da traju oko dvije godine, dok će konačna odluka o široj primjeni ove tehnologije u fudbalu biti donijeta 2018. ili 2019. godine. A.N.R.

Ka čitanju misli i etvranju u govor Većina mijenja računar tek izvršNi direktor kompaNije iNtel

Ideja profesora Najta i njegovog tima je da se proizvede moždani implantat koji će biti u mogućnosti da dekodira signale koji se pojavljuju u mozgu kada pomislimo na neku riječ, a oni će se potom pretvarati u zvučne fajlove koji će se moći reprodukovati specijalnim sintisajzerom glasa

đe misli”. ideja je, međutim, da se ovaj sistem upotreblja-

va kao pomoć pacijentima koji nijesu u stanju da govore zbog odrešenih neuroloških poremećaja ili paralize. Upravo ovo je razlog zbog kojeg se očekuje da je cio proces pod budnim nadzorom članova vojnih agencija, kao što je DARPA, koji bi najtovo istraživanje mogli da iskoriste za potrebe ispitivanja zarobljenika i izvlačenje tajni od suparničkih agenata i terorista. Naime, osposobljeni isljednici bi igrom riječi koje će izgovarati ispitanicima, mogli, na primjer, da saznaju gdje se nalazi ono što im je u fokusu interesovanja. poput vojne baze, postavljenog eksploziva, vojne jedinice ili skladišta oružja, na taj način što će im izgovarati relevantne pojmove, a računar će iz uzoraka njihovih električnih impulsa

stvarati odgovore, eliminišući potrebu da sami glasom odgovore i na jedno postavljeno pitanje. Jedno od otvorenih pitanja svakako je i to što ova tehnologija takođe zadire i u prava ljudi na slobodnu volju i slobodan govor, no kao i u slučajevima mučenja zarobljenika, a ova se pravna prepreka može riješiti tako da za osobe pod sumnjom koje se nalaze u procesu istrage za određena djela, uopšte ne važe nikakva ljudska prava kakva recimo imaju ratni zarobljenici, iako se debate na ovu temu tek očekuju. Ovim se, međutim, otvara i zanimljivo pitanje o tome da li je uopšte kršenje ljudskih sloboda ako urešaj izgovara ono što neko ljudsko biće misli.

na svakih pet-šest godina Najveći broj proizvođača računara nove desktop, laptop i tablet modele donosi bar dva puta godišnje. Proizvođač čipova Intel ima tendenciju da prosečno jednom godišnje donosi nove procesore, no šta je sa korisnicima računara? Izvršni direktor Intela Brajan Kržanić tvrdi da PC korisnici svoje uređaje mijenjaju tek na svakih pet do šest godina. Ovo se značajno promijenilo u odnosu na prije nekoliko godina, kada je ciklus nadogradnje bio blizu četiri godine. Dobra vijest za korisnike računara je da je razlog zbog kojih se ne opredjeljuju za čestu nadogradnju vjerovatno taj što je njihova aktuelna mašina i dalje dovoljno dobra za obav-

ljanje najvećeg broja zadataka. Loša vijest je što bi PC proizvođači mogli da prebace fokus na manje izbora za korisnike, kako bi se koncentrisali na druge segmente tržišta koji donose više profita. Kako se ističe, problem nije u tome da ne potoji dovoljno novih funkcija koje su vrijedne nadogradnje na novi PC, stvar je u tome da većina njih nije neophodna. Tokom posljednjih nekoliko godina značajno je poboljšan segment SSD-ova, laptopova i konvertibilnih uređaja sa 1080-pikselskim ekranom, dodavanje USB-Type C portova, poboljšani su i CPU i grafički procesori. Liliputing/ Benchmark

mature

Veliki osmijeh za bolje sjutra

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Još jedna podgorička osnovna škola ispratila svoje polumaturante

⌦ E.Z., Foto: Dejan Lopičić Učenici Osnovne škole “Vladimir Nazor” prije nekoliko dana suu restoranu SC “Morača” proslavili polumaturu. Mnogobrojni poznanici, porodice i prijatelji su se i ovog puta okupili ispred restorana da bi dočekali i pozdravili buduće srednjoškolce. Naravno, svoje učenike su ispratili i nastavnici i direktori škola. Polumatu-

ranti su blistali u večernjim toaletama na kojima bi im pozavidjele mnoge svjetske zvijezde. U dobrom raspoloženju uz muziku i ples do kasnih jutarnjih sati budući srednjoškolci su proslavili završetak osnovne škole koja je, kako su nam mnogi od njih priznali kraj jednog lijepog, ali i veoma bitnog životnog perioda.

Foto:

PROSLAVA POLUMATURE

Foto:

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

mature

showbiz

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

JELENA ROGANOVIĆ-ĐURIĆ O NOVOJ KOLEKCIJI I UČEŠĆU NA NYFW

Uživam da se umjetnički izražavam i predstavljam nove modne komade Poznata crnogorska kreatorka će danas u okviru manifestacije “Fashion Provocation” predstaviti novu kolekciju, a otkriva i da ima ponudu za Njujoršku nedjelju modu ⌦ Marija Roganović Dizajnerka Jelena Roganović-Đurić će nakon učešća na Serbia Fashion Weeku danas ponovo u Beogradu predstaviti svoju novu kolekciju. “Nakon Serbia Fashion Weeka i “Velike modne revije” u Herceg Novom, ponovo sam u Beogradu, gdje ću nastupiti na manifestaciji ‘Fashion Provocation’, gdje sam pozvana da predstavljam Crnu Goru i tim povodom ću prikazati i neke od novih modela haljina koje su namijenjene javnim nastupima, tačnije, zvijezdama ovog vremena. Tom prilikom već imam najavljene neke od njihovih najpoznatijih stilista u prvim redovima”, nije krila uzbuđenje poznata kreatorka, dodajući da uživa u predstavljanju svojih komada. “U mom poslu je uvijek uz-

Moja nova kolekcija su zapravo haljine i koMpleti koji predstavljaju glaMur i stilski su opisani 60-iM godinaMa prošlog vijeka, Mada su donekle stopljeni sa današnjiM trendoviMa Sa Serbia Fashion Weeka budljivo kad krene predstavljanje novih kolekcija, dok je najmirniji period vrijeme dizajniranja i izrade modela. To je ono u čemu sam slobodna da izrazim sebe umjetnički i posebno uživam u tom periodu”, iskrena je ona. Nova kolekcija je vintage, ali prilagođena današ-

njim trendovima. “Moja nova kolekcija su zapravo haljine i kompleti koji predstavljaju glamur i stilski su opisani 60-im godinama prošlog vijeka, mada su donekle stopljeni sa današnjim trendovima. Pored neobičnih materijala koji me uvijek inspirišu, posebnu pažnju kao i obično, poklanjam samom kroju i inovativnosti. Malim izmjenama koje nam daju savršenu liniju kroja i ženstvenost postavljaju na prvo mjesto”, zaključila je ona, dodajući da su od boja najzastupljenije zlatna i srebrna.

Na NY Fashion weeku će predstaviti kompletan stajling sa JRDj potpisom Poput kolega Sanje Bobar i Ibrahima Vukelja, izgleda da ćemo i Roganović-Đurić gledati na jednom od najprestižnijih svjetskih modnih događaja - Njujorškoj ne-

Jelena Roganović - Đurić

djelji mode. “Ono što me je posebno zainteresovalo jeste ponuda za New York Fashion week. Kolekcija koju planiram da prikažem u Americi sadržaće

i cipele sa mojim potpisom. Jednostavno, kompletan stajling sa potpisom JRDj. I naravno, haute couture”, kroz osmijeh nam je otkrila mlada dizajnerka.

pRVI sINGL sA NAJAVLJENOG NOVOG ALbUmA ª bEAUtIFUL LIFEº

Zvijezda Sea Dancea Lost Frequencies ima novi hit Nakon svjetskih hit singlova “Are You With Me” i “Reality”, zvijezda ovogodišnjeg Sea Dance festivala, belgijski DJ i producent Lost Frequencies napravio je još jedan korak na putu svog meteorskog uspona objavivši prvi hit singl sa najavljenog novog albuma “Beautiful Life”. “Jako sam uzbuđen što će

publika uskoro imati prilike da čuje nove pjesme i muziku na kojoj sam radio od izlaska singlova ‘Are You With Me’ i ‘Reality’. Još uvijek ne mogu da vjerujem kakav uspjeh su prethodna dva singla postigla. Obnovljen je ugovor sa Armada Music i zajedno sa mojim timom sam uvjeren da će ovo bi-

ti još jedno ludo muzičko putovanje”, istakao je Felix. Singl “Are you with me” dostigao je zlatni i u nekoliko navrata i platinum tiraž izdanja u brojnim zemljama širom svijeta, a do sada ga je na raznim muzičkim streeming platformama preslušalo preko pola milijarde fanova. Singl se ta-

kođe našao na prvom mjestu UK liste singlova. Uz šum talasa na Jazu, obavezni zalazak sunca i prve večernje boje Jadrana, festivalski fanovi će imati priliku da čuju i novi singl ovog sjajnog izvođača uživo na budvanskoj plaži Jaz ovog ljeta u okviru Sea Dance festivala. M.Rog.

Felix

37 APLAUZI ZA JOVANA ALEKSIĆA NA PREMIJERI SPOTA PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

showbiz

Mladost i ljepota Crne Gore na okupu “Korak po korak” sniman je širom Crne Gore - od Podgorice i njenog simbola Skalina do juga i prelijepe plaže Kopakabane, kao i na sjeveru, Crnom jezeru...

⌦ Danilo Brajković, foto:Vedran Ilić Uzdanica novog talasa muzičke Crne Gore i jedna od “Pinkovih zvezdica” Jovan Aleksić pobrao je gromoglasne aplauze stotinjak prisutnih na sinoćnjoj premijeri novog singla i spota “Korak po korak” u podgoričkom šoping molu Delta siti. Riječ je o drugom singlu i spotu u Jovanovoj karijeri poslije učešća u “Zvezdicama”, a utisak svih prisutnih, među kojima su prednjačili mališani, jeste da je Aleksić od “malog” izrastao u “velikog i ozbiljnog” pjevača. Stihove pjesme napisala je Jovanova majka Tatjana, muziku i aranžman potpisuje Veselin Frenki Bogićević, prateće vokale otpjevale su Katarina Bogićević i Tamara Živković, a singl je sniman u podgoričkom studiju “Magic kids”. Upravo je Jovan otvorio veče u Delti izvedbom ranije objavljenog singla “Tvoje riječi”, a zatim su odličnu uvertiru pred premijeru spota potpisali naša violinistkinja Verica Čuljković (oduševila goste uz “I Will Survive” i numeru iz serije “Pirati s Kariba”), Bo-

gićević (pjevala “Prave riječi” i numeru Kristine Agilere) i Highway trio (zablistali uz “Sam” i “The Real Thing”). “Jole, zezala sam te da si mali, ali sada si već postao ozbiljan pjevač”, poručila je Aleksiću prijateljica Bogićević, a momci iz Highway benda poželjeli su da jednog dana s Jovanom snime duet. U međuvremenu, najmlađi gosti strpljivo su skupljali autograme i hitali ka poklonima, a onda je glavna zvijezda večeri preuzela stvar u ruke. “Hvala svima što ste došli i

Stihove pjesme napisala je Jovanova majka Tatjana, muziku i aranžman potpisuje Veselin Frenki Bogićević, prateće vokale otpjevale su Katarina Bogićević i Tamara Živković, a singl je sniman u podgoričkom studiju “Magic kids”

uljepšali mi veče. Nadam se da će vam se spot svidjeti”, kratko i jasno poručio je Aleksić. A publika je odmah nakon premijere spota na video-bimu aplauzom jasno stavila do znanja pjevaču i njegovom timu da su uradili odličan posao. Produkcijski dio spota potpisuje Kecozoom, a Jovan je kadrove “lovio” širom Crne Gore u društvu brojnih drugara, koji su blistali na premijeri. “Snimali smo od Podgorice i njenog simbola Skalina do juga i prelijepe plaže Kopakabane, kao i na sjeveru. Snimali smo nestvarne divlje ljepote Crnog jezera, mosta na Đurđe-

Publika podržala Jovana Aleksića

vića Tari i Biogradskog jezera. Jovanovo društvo u spotu činili su Ana, Miona, Nađa i Ivana, koje su zaštitna lica modne agencije ‘National Style’, te Jovanovi školski drugari Marko, Relja i Filip”, saopšteno je na premijeri. Jovana su u pohodu na drugi spot u karijeri podržali brojni prijatelji, a ispred Nacionalne turističke organizacije prisutne je na premijeri pozdravila Nina Vukčević, navodeći da je Aleksić prepoznat kao zvijezda u usponu i jedan od promotera crnogorskog turizma. “Opravdao je naša očekivanja. Spot uključuje više lokacija. Time Jovan kroz sliku i zvuk šalje poruku o neponovljivosti Crne Gore. U ime NTO želim Jovanu uspješnu karijeru”, kazala je, između ostalog, Vukčević. Katarina Bogićević

Čuljković briljirala na violini

Glavne role u spotu imali su Jovanovi drugari

KUVAR

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Pravo vrijeme za omiljenu hranu

ISHRANA

Poznato je da hrana koju jedemo ima veliki uticaj na naš izgled i zdravlje Međutim, da li ste znali da je bitno i u koje vrijeme da je konzumirate? U stvari, istraživanja su pokazala da konzumiranje određene hrane u pravilno vrijeme tokom dana može da pomogne u postizanju maksimalnog efekta dijete na kojoj ste ili u posebnom režimu ishrane kojem ste se posvetili. Da bismo vam pomogli da shvatite jedno od najvažnijih pravila vremena u kojem bi trebalo da imate obrok, predstavljamo vam mali vodič. Naučite kada i zašto treba jesti određenu hranu u određeno vrijeme.

■ 1. CRNA ČOKOLADA Za doručak: Konzumiranje par kockica crne čokolade za doručak će tijelo obogatiti antoksidantima koji usporavaju starenje i koji su dobri za zdravlje srca. Nije je dobro jesti za užinu: Ako pojedete više od 25 g crne čokolade tokom dana, postoji mogućnost da vaše tijelo višak pretvara u masti.

■ 2. MESO Za ručak: Porcije mesa su odličan izvor gvožđa, oplemenjuju ćelije kiseonikom, kao i druge organe.

Ovo smanjuje osjećaj umora, ali i slabost imunog sistema. Za večeru: Nemojte jesti meso za večeru, jer mu je potrebno čak pet sati da se svari. Konzumiranje mesa tik prije spavanja može ozbiljno naškoditi vašem probavnom sistemu.

■ 3. ORAŠASTI PLODOVI

Za ručak: Konzumiranje jedne šake orašastih plodova (oko 30g) će vaše tijelo dopuniti potrebnim omega-3 kisjelinama. One održavaju krvne sudove zdravim, regulišu krvni pritisak i imaju povoljan efekat na funkciju pluća. Za večeru: Izbjegavajte ih, jer su kalorični i imaju dosta masti, tako da njihovo konzumiranje u kasne sate može dovesti do gojenja.

■ 4. POMORANDŽE Za užinu: Pomorandže poboljšavaju funkciju digestivnog sistema i imaju okrepljujući efekat na cijelo tijelo, takođe ubrzavajući metabolizam. Rano ujutru: Jedenje pomorandži na prazan stomak, odmah nakon buđenja može proizvesti alergijske reakcije i irita-

Konzumiranje par kockica crne čokolade za doručak će tijelo obogatiti antoksidantima koji usporavaju starenje i koji su dobri za zdravlje srca

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

KUVAR

ciju stomaka, što povećava rizik od dobijanja gastritisa.

■ 5. TJESTENINA Za doručak i ručak: Pšenična tjestenina je bogata vlaknima koji pomažu u čišćenju tijela, izbacujući toksine. Tjestenina ima mali glikemijski indeks (40), što smanjuje rizik od dobijanja dijabetesa tipa 2. Za večeru: Pošto se tjestenina uglavnom služi uz meso, to je visoko kalorijski obrok. Za večeru je bolje da konzumirate hranu koja je bogata nutrijentima, ali niskokalorična. (Ženski IN magazin)

Paradajz i krompir Paradajz Za doručak: Organske kisjeline pronađene u paradajzu, olakšavaju digestivne procese i regulišu funkcije stomaka i pankreasa. Za večeru: Velike količine oksalne kisjeline imaju negativan efekat na vodeno-slani metabolizam, pa konzumiranje paradajza za večeru može izazvati oticanje. Krompir Za doručak: Skrob iz krompira smanjuje nivo holesterola u krvi. Takođe je bogat mineralima koji su potebni tijelu. Za ručak i večeru: Krompir ima dva-tri puta više kalorija nego ostalo povrće, pa nemojte jesti velike količine krompira za večeru.

Pšenična tjestenina je bogata vlaknima koji pomažu u čišćenju tijela, izbacujući toksine

Nemojte jesti meso za večeru, jer mu je potrebno čak pet sati da se svari

kuvar

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Mus od malina ZA VRELE LJETNJE DANE KOJI SU PRED NAMA

Sastojci: 2 5 0 g r. z a m r z n u t i h malina 1,5 dl. soka od malina 3 žumanca 4 kašike šećera 40 gr. margarina 2 dl. slatke pavlake 100 gr. bijele čokolade rendana kora od pola limuna 1 vanil-šećer 2 kašike mlijeka

1/2 kesice želatina Priprema: U odgovarajućoj posudi sjediniti maline, sok od malina, rendanu koru limuna, 2 kašike šećera i kuvati dok se ne dobije kompaktna masa. Posebno sjediniti želatin sa dvije kašike vode i ostaviti da nabubri. Presuti ga u fil od malina, promiješati, te razliti u čaše i ostaviti da se ohladi. Posebno sje-

diniti žumanca, šećer, mlijeko i margarin, te kuvati na pari dok se ne dobije kompaktna masa. Skloniti sa pare, dodati bijelu čokoladu i miješati dok se ne otopi. Slatku pavlaku umutiti u čvrst šlag i dodati u prohlađen fil od bele čokolade, te polako promešati. Sipati u poslastičarski džak, naneti na fil od malina i dekorisati po želji.

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

kuvar

KRALJEVSKA POSLASTICA ZA SVE PRILIKE

Slasna i ukusna torta Čokolina

Sastojci: 3 kore - kalup 23 cm 3 kašike brašna 3 kašike šećera 30 g maslaca 1 kašika kakaa u prahu 1/3 praška za pecivo 1 jaje Preliv od bijele čokolade: 200 g bijele čokolade 200 ml šlaga 50 g maslaca Čokoladna krema: 300 g tamne čokolade za kuvanje 200 ml šlaga 50 g maslaca 400 ml šlaga

2 šlag fixa 20 g kakaa u prahu Dekoracija: krokant oraha Priprema: Kore: 1. Kalup pobrašnite, zagrijte rernu na 180 stepeni. 2. Brašno prosijte s praškom za pecivo i kakaom. 3. Žumance istucite sa šećerom, dodajte maslac i dobro izmiksajte. 4. Dodajte brašno i opet promiješajte. 5. Od bjelanaca istucite čvrsti snijeg i lagano umiješajte u smjesu sa brašnom

i jajima. 6. Pecite 10 minuta. 7. Ispecite 3 takve kore, izvadite iz kalupa i ohladite. Preliv od bijele čokolade: 8. 200 ml pavlake za šlag kuvajte dok ne provri. 9. Čokoladu izlomite u multipraktiku, i prelijte je vrućom pavlakom, miješajte dok se sva čokolada ne otopi i dok ne dobijete jednoličnu smjesu. 10. Dodajte maslac narezan na kockice i miješajte dok se sav maslac ne otopi. 11. Stavite preliv u frižider na 2 do 3 sata, preliv ne smije biti pretvrd, ali ni pretečan. Čokoladna krema: 12.Pavlaku za šlag kuvajte dok ne provri pa ga prelijte preko čokolade koju ste izlomili u multipraktiku. 13. Miješajte dok ne dobijete jednoličnu smjesu, zatim dodajte maslac i miješajte dok se sav ne otopi. 14. Kremu stavite u frižider na sat dva dok se ne stisne. 15. Preliv od bijele čokolade nanesite na sve tri kore i ostavite da se stisne, bitno je da vam se preliv ne prelijeva preko ivica, kako ne bi probijao preko crne kreme s kojom ćete na kraju oblo-

žiti tortu. 16. 400 ml pavlake za šlag umutite u čvrsti šlag sa šlag fixom, ukoliko je potreban, i na kraju lagano umiksajte gorki kakao u prahu. Nemojte dugo miksati kako se ne bi stvorile grudice od kakaa, odnosno da ne dobijete maslac smjesu. 17. Šlag lagano umiješajte u kremu od čokolade, podijelite kremu na dva dijela i ostavite malo kreme za namazati oko torte. Pola kreme nanesite na prvu koru preko preliva od bije-

le čokolade. 18. Na kremu stavite drugu koru, i preko njega, odnosno preko preliva od bijele čokolade nanesite kremu od čokolade. 19. Treću koru stavite na kremu, na njoj će biti samo preliv od bijele čokolade. 20. Ostatkom kreme premažite tortu, ali ne po površini, nego samo okolo. 21. Po želji dekorišite mljevenim orašastim plodovima. 22. Stavite u frižider na sat vremena i poslužite.

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHLa. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974-367 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

I Izdajem namještenu noviju garsonjeru 33 m2 u Hercegovačkoj ulici u centru Podgorice. Klima, extra TV, videonadzor. 200 eura mjesečno. Tel.069/221400

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616 Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel.067/244-616

PLACEVI Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133

Prodajem imanje Donja Brezna selo Bajovo Polje. Povoljno. Tel.067/898-614

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071

Prodajem plac 556m2, 1/1, Bar (Žukotrlica), oko 100m2 stambenog prostora. Dozvoljena gradnja do 600m2. Razno voće, 100m do mora. Dvije telefonske linije, garaža 30m2. Tel.069/948-515, 030/353-173

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Urbanizovani placevi 356m2 i 265m2, 430m2, 1.069m2, 1.500m2, 2.275m2 Žabljak, centar, 1/1, gradnja tri sprata. Tel.068/113-516 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

USLUGE

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Besplatne usluge registracije preduzeća za one koji koriste naše računovodstvene usluge. Tel.069/221-974

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

GRAĐEVINSKE USLUGE

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. w w w.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt 067/206566 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

MALI OGLASI

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

POSAO

“IMPERIO” d.o.o. Nikšić - Potrebna: 2 trgovca sa iskustvom za rad u Butiku “IMPERIO 1”, TQ “Plaza“ i Butiku “IMPERIO 2”, Stari Grad Budva. Smještaj obezbijeđen! „IMPERIO“ d.o.o. Nikšić. Kontakt telefoni: 040/212026; 069/364-806. E-mail: ibon@t-com.me Potrebna žena za pomoć u kući. Tel.069/666-017 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h

Caffe pizzeria “IBON” Nikšić - Potrebni: šanker, 2 izvršioca i konobar, 2 izvršioca. Potrebno radno iskustvo! Kontakt telefoni: 040/212026; 069/364-802. E-mail: ibon@t-com.me

RAZNO

Tel. 068/276-363

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460

43 31

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

44•TVprogram 07:20 Serija 08:15 Moja mama kuva bolje od tvoje 09:15 Praktična žena/r 10:00 Serija: Brusko/r 10:45 Serija: Tračara/r 11:25 Neki novi klinci 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:30 Serija 21:05 Serija: Sinđelići 22:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem i muškarcima 23:10 Noćni žurnal 23.35 Film: Fantom 03:00 Moja mama kuva bolje od tvoje/r

06:30 Dobro jutro Crna Goro 10:00 Vijesti 11:05 Alternativna 12:00 Vijesti 12:25 Majstor Brajan 13:00 Vijesti 13:05 Alternativa 13:31 Muzika 14:06 Crtana serija: Nodi 15:00 Lajmet 15:15 Topshop 15:30 Dnevnik 1 16:15 Serija: Tajna starog mosta 17:00 Radni dan 18:05 Serija: Opasne igre 19:00 Ukus jutra 19:30 Dnevnik 2 19:55 Sport 21:30 Serija: S one strane zakona 22:30 Dnevnik 3 23:40 Serija : Opasne igre 00:30 Replika 01:30 Radni dan/r

PRVA Andrija i Anđelka 20.30

07:00 VOA – glas Amerike/r 07:30 Koncert 08:30 Meridijani 10:00 Agrosaznanje/r 11:00 RTV spektar 12:00 Vijesti 12:05 Film: Talasi iznad nas 14:30 Serijski program 15:30 Art magazin 16:00 Okvir 17:50 Fleš sport 18:00 Serija 19.30 Dnevnik 2 21:00 Serija 22:00 Film 23:45 VOA – glas Amerike

RTCG 2 VOA – glas Amerike 23.45

07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 11:03 Film: Tajvanska kanasta 12:52 Sportisimo 13:03 City M 13:18 Skrivena kamera 15:13 Serija: Bahar/r 16:30 City M 17:00 Minut,dva... 17:06 5 minuta kuvajte sa Džajom 17:13 Serija: Agencija za SIS 18:00 Info monte 18:20 Premijera 18:45 Sportisimo 19:03 Meteo PLUS 19:06 Serija: Elif 20:03 Serija: Bahar 21:03 Film: Nigde kao kod kuće 23:03 Farma, uživo 03:36 City M 03:51 Sportisimo 04:01 Premijera

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

07:00 10:00 10:15 10:45 11:00 14.15 15:15 15:45 16:00 16.45 18:00 18:45 19:30 20.00 22.15 00:00

Uz jutarnju kafu Dogodilo se… Crtani film Zabava Ekstremno Goleada Zona sumraka/r Na domaćem terenu Zabavni magazin Legende Crna Gora na ženski način Aktuelno Smijeh kao lijek Pravni život Filmoteka Priča dana

777 Ekstremno 18.45

PINK Farma 23.00

10:00 11:15 12:00 12:40 16:00 16:30 17:30 19:05 20:10 21:30 22:20 22:55 23:05 00:00

MBC Muzika Hrana i vino Bez recepta Muzički program Top shop Lijek iz prirode Hrana i vino Aljazeera Bez recepta Aljazeera MBC muzička lista Video katalog Aljazeera Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino 17.30

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti informativa 10:07 Serija: Crna ruža/r 11:05 Serija: Kud puklo da puklo/r 12:00 Vijesti u 12 12:25 Serija: Ljubavnice/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno, a lako 14:10 Dnevnica 15:10 Boje dana 15:35 Serija: Crna ruža 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Tajne 17:30 Serija: Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Crna ruža 20:00 Bez granica 21:00 Serija: Ljubavnice 22:00 Vijesti u 10 22:15 Meteo centar 22:16 Sport 22:35 Serija: Zaplet 00:10 Bez granica/r

VIJESTI Crna ruža 19.10

10.10 Serija: Odrastanje životinja 12.00 Info pres 12.15 Serija 15.00 Nedjeljno popodne/r 17.05 Hrana i vino 18.00 Vink 1 18.20 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Start - produkcija tvnk 22.30 Get out 23.00 Serija: Čast i poštovanje

Tv NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:50 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00

VOA Film 5 do 5/r Živa istina/r Naslovne vijesti Atlas radija Tiohland sa Tihomirom Vujovićem Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Živa istina/r 5 do 5 Forum Club A/r Nesalomljivi Naslovne vijesti Atlas radija U raljama života Club A sa Vladom Jovićevieć Forum Film 5 do 5/r U raljama života/r Club A/r

ATLAS Club A 18.30

10:00 Vijesti 11:00 Hrana i vino 11:30 Muzički program 12:00 Vijesti 14:00 Dok. program 15:05 Film 17:00 Vijesti 17:05 Hrana i vino 18:00 Sport time 19:35 Muzički program 20:00 Emisija: Prelaz 21:00 Serija 22:35 Muzički program 23:00 Film

Tv BUDVA Film 23.00

TVPROGRAM•45

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA Pink, Nigdje kao kod kuće 21.03

CINEPLEXX PODGORICA Alisa iza ogledala 17:00, 19:30; Angry Birds (sinhronizovano) 15:45, 16:45; Dobri momci 20:00, 22:30; Igra novca 16:00, 18:00, 20:15, 22:15; Loše komšije 2 16:15, 21:30; Megin plan 17:45; Ratchet and Clank 15:00; Warcraft: Početak 15:10, 17:00, 18:15, 19:30, 20.45, 22:00; X-men: Apokalipsa 18:45, 21:45

Tom je vatrogasac u penziji koji bi konačno htio ostvariti davni san o mirnom i jednostavnom životu s voljenom suprugom. Tom zna da to neće biti moguće, isključivo zbog njihovih već odraslih sinova koji su nezaposleni i prilično neodgovorni i u potpunosti zavise o svojim roditeljima, naročito o majci. Međutim, kad im roditelji jednog dana odluče nenajavljeno otputovati na izlet, sinovi će se naći u sasvim nepoznatoj situaciji i prepušteni sami sebi.

Prva, Fantom 23.35 Legenda o Fantomu nastala je pre četiristo godina, kada je jedan dječak prisustvovao ubistvu na pučini. Pirati bratstva Seng surovo su ubili njegovog oca. Isplivavši na obalu u blizini Bengala džungle, dječak se zakleo da će se osvetiti i boriti protiv pirata, surovosti i nepravde u svim oblicima. Taj dječak bio je prvi Fantom i stvorio je tajnu tradiciju koja se prenosila sa oca na sina 20 generacija. Niko nije razumio kako je Fantom uspio da živi tako dugo i vjerovalo se da je besmrtan.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1 09.00 09.05 10.00 12.00 13.34 13.55 14.25 15.00 15.55 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00 22.00 22.45 23.05 23.15 23.30 00.15 02.07 02.50 03.00 03.03

Vesti Serija: “Levaci” Tako stoje stvari Dnevnik Putopis Eko karavan Lov i ribolov Ovo je Srbija Serija Šta radite, bre Beogradska hronika Oko magazin Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija Kviz: Potera Autoportret Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik Serija. “Mornarički istražitelji” Vesti Autoportret TV zabavnik Vesti Putopis

HRT 1 06.55 09.05 09.35 10.22 11.14 11.47 12.00 12.15 12.19 12.20 13.15 14.00 15.10 15.58 16.50 17.47 18.20 19.00 19.57 20.03 20.45 21.45 22.15 23.05

Dobro jutro, Hrvatska Vita jela zelen bor Serija: “Mekleodove ćerke” Plodovi zemlje Treća dob TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska neve sta” Dr Oz Društvena mreža Jezik za svakoga Serija: “Duga mračna noć” Hrvatska uživo Serija: “Šegrt Hlapić” Život je lep Dnevnik Vrijeme Bingo Serija: “Mesto koje zovem dom” Javna ponuda Otvoreno Dnevnik

FOX 09.05 09.55 11.45 12.45 14.45 15.10 16.19 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 23.00 23.50 00.45

Serija: “Moderna poro dica” Serija. “Bouns” Serija: “Milerovi” Film: “Ulični borac” Najsmešniji kućni video Serija. “Advokat” Serija: “Kasl” Serija: “Moderna poro dica” Simpsonovi Porodičan čovek Serija: “Milerovi” Serija: “Suvišni izveštaj” Serija: “Soj” Serija: “Izgnanik” Serija: “Kasl” Serija: “Domovina”

Arenasport 1 07.00 FIFA Football: Magazin 07.30 Auto moto, ABS šou 08.00 KOTV Weekly - MAGA ZIN 08.30 Boks: Knock Out Files Ep 02 09.00 Košarka. Mega Leks Crvena zvezda 10.30 Arenasport vesti 11.00 NHL: Tampa Bej Pitsburg 13.00 Fudbal: Brazil - Panama 14.45 Fudbal, Arsenal TV 16.30 Magazin: Put u Rio 17.00 CONTENEDERS: Ep 29 17.30 Dokumentarni film: Ceasifire Massacre 18.00 Fudbal: Real Madrid Atletiko Madrid 20.00 Košarka, emisija U obruču 21.00 Košarka: FMP - Parti zan, uživo 22.55 Arenasport vesti 23.30 Auto moto, mobil auto 00.00 Poker 01.00 Dokumentarni film: Keepers of the Streak MTV Adria

08.20 08.50 09.10 10.00 11.00 12.00 12.10 13.40 13.50 14.40 15.20 15.30 16.20 16.30 16.50 17.10 18.00 18.40 19.00 20.00 20.50 21.00 21.50 22.40 22.50

Faking It 3 Awkward Catfish: The Tv Show Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Domacica 3 From 1 MTV’s Bugging Out Ridiculousness 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Faking It 3 Awkward Catfish: The Tv Show Ridiculousness 3 From 1 World Stage Kaiser Chiefs Linkin Park (Rar) Rock Chart 3 From 1 Faking It Awkward 3 From 1 Conor Maynard: In The Zone

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

FOTO UBOD

Kuća u Brazilu napravljena oko drveta

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1803

5 6

5 9 5

Medium level

7 4

6 4

7 6

1 7

Sudoku puzzle No. 2212 2012-11-02

3 9 5 4 8 6 1 2 www.sudokukingdom.com

6 2

Play sudoku online at:

3 6

Hotel Patagonija u Argentini

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2011-09-20

www.sudokukingdom.com

9Puzzle 8 4 solution: 3 2 7

5 2 4 1 9 7 6 3 8 Sudoku puzzle No. 3208 2015-07-26 1

Daily Sudoku puzzle No. 1821

2011-10-08

8 2

Medium level

4 4

5 3

6 9

2 2

5 9

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Word Search Puzzle #C768RT

ACTOR FETCH Assures ROUGHEN Bashes VISTAS ASSURES Books GARLIC Bottom RULES Carol WARMS Chugs BASHES Coins IMPERVIOUS SCOLD Concepts WINKS Crocodile BOOKS Actor

Dolls

Draining

INDOCTRINATION Roughen SHARP Garlic BOTTOM Rules Impervious INSTINCTS Scold SHINS Indoctrination Sharp CAROL Instincts Shins LENIENT Lenient Smock SMOCK Photo CHUGS Tinder Pockmarks Tomahawk PHOTO TINDER Polyp Tosses COINS Quivers Trustier POCKMARKS Fetch

Rapid

Uncut

Revokes

Unfits

TOMAHAWK Vistas CONCEPTS POLYP Warms TOSSES Winks CROCODILE QUIVERS TRUSTIER DOLLS RAPID UNCUT DRAINING REVOKES UNFITS

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Nalazite se ispred malo veće prepreke i nijeste sasvim sigurni na koji način da je zaobiđete. Moguće je da između vas i voljene osobe vlada neka destruktivna energija.

BIK Imate finansijske probleme ali ne svojom greškom, već zbog drugih ljudi kojima ste pozajmili novac i koji kasne sa vraćanjem. Moguće je da ne možete da se kontrolišete na najbolji način.

BLIZANCI Pokušavate da svoj dio posla svalite na nekog drugog, danas nimalo nijeste raspoloženi da se posvetite obavezama. Mogući su konflikti sa voljenom osobom, svađate se zbog nevažnih sitnica.

RAK Potrebna vam je podrška porodice da biste mogli da prevaziđete poslovne probleme koji vas muče, pogotovo ako se bavite privatnim poslom. Veoma ste ranjivi i osjetljivi.

VAGA Postali ste veoma hrabri i napravili ste poslovni potez koji bi malo ko smio. Sada ubirate plodove. Odlična situacija na polju ljubavi vas prati.

ŠKORPIJA Možete da očekujete naporan period tokom kog ćete maksimum svoje energije trošiti na poslu. Imate mnogo obaveza i potrebno je dosta vremena da biste sve to uspjeli da dovedete u red.

STRIJELAC Mogući su manji problemi sa srčanim smetnjama tokom ove faze. Povedite računa ako primetite aritmije ili neko stezanje u predijelu grudnog koša. Na vrijeme posjetite svog ljekara.

JARAC Loša komunikacija sa saradnicima neće dobro uticati na vaš posao. Ipak ne možete baš sve sami kao što mislite. Potrebno je da se suočite sa problemima.

REBUS

Propuste koje ste napravili nećete uspjeti da sakrijete ovaj put. Vaši poslodavci imaju sve informacije o vama. Imate utisak da previše dajete a da premalo toga dobijate zauzvrat.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Ivi kivi klija

Skloni ste paranoji. Moguće je da preuveličavate neki poslovni problem. Nemojte da žurite sa naglim reakcijama. Lijepo ste raspoloženi, dobro se osjećate u svojoj koži.

VODOLIJA Možete da očekujete da ćete biti u bilo kojoj vrsti poslovnih pregovora. Vaša sposobnost ubjeđivanja, kao i harizma dolaze do izražaja i ostavljate utisak veoma profesionalne osobe koja je dominantna u svom poslu.

RIBE Neodlučni ste i nije vam lako da prevagnete na bilo koju stranu. S obzirom na to da vas niko ne požuruje, dajte sebi vremena. Nemojte da pretjerujete sa pesimizmom.

SPORT

POVREDA JE KRIVA ZA PEĐIN PORAZ Ništa od spektakla i titule svjetskog prvaka svijeta u WBO verziji - Liam Smit je u drugoj rundi nokautirao Predraga Radoševića i odbranio šampionski pojas. “Povreda rebara, koja Radoševića prati još od meča sa Feliksom Šturmom je obnovljena i zbog nje je meč prekinut. On je svjestan te svoje slabosti koja ga mnogo košta u ringu, jer ne može boksovati kako bi želio jer mora da štiti desnu stranu grudi”, saopšteno je iz štaba crnogorskog boksera. “Opet se vraćamo na meč sa Šturmom i povredi koja nikada do kraja nije zaliječena jer nijesmo u situaciji da organizujemo mečeve i tempiramo formu kad Radoševiću odgovora, već moramo prihvatiti svaki poziv za borbu radi rejtinga”. Ovo je Radoševiću bio drugi poraz u profesionalnom ringu, a ostvario je 30 pobjeda. A.K.

PORAZ U PROFESIONALNOM RINGU JE DOŽIVIO RADOŠEVIĆ

TIP 1 DANA

Halmštad - Sirijanaska

kvota 1,75

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

PRVI TENISER SVIJETA OSVOJIO I ROLA

JEDINSTVEN: NOVAK ⌦ Alen Kasmić

Konačno je pala i ta prepreka! Ušao je u istoriju, oborio mnoge rekorde i postao besmrtan. Novaku Đokoviću je konačno uspjelo ono što je godinama pokušavao - osvojio je Rolan Garos iz četvrtog pokušaja. Prva dva puta ga je savladao Rafael Nadal (2012. i 2014), a prošle godine Stan Vavrinka. Cijenu je platio Endi Marej koji je samo u prvom setu bio dostojan rival 3:1 (3:6, 6:1, 6:2, 6:4). Srpski teniser sada u kolekciji ima pehare sa svakog Gren slema, ukupno 12. Šest puta je osvajao Australijan open, tri puta Vimbldon, dva puta US open i

ĐOKOVIĆ Ovo je stvarno veoma specijalan trenutak, možda i najbolji u mojoj karijeri. Veliko je zadovoljstvo vidjeti sve ove navijače, nadam se da su uživali gledajući ovo što smo igrali Endi i ja

8. TENISER U ISTORIJI JE POSTAO NOVAK ĐOKOVIĆ KOJI JE USPIO DA OSVOJI SVA ČETIRI GREN SLEMA

sada konačno onaj iz Pariza. Po broju najvećih trofeja Nole je sada na četvrtom mjestu vječne liste. Prestigao je Bjorna Borga, a ispred su samo Pit Sampras i Rafael Nadal sa po 14 i Rodžer Federer sa 17 titula. Takođe, Đoković je postao tek osmi igrač u istoriji koji je kompletirao kolekciju i pridružio se Fredu Periju, Donu Badžu, Rodu Lejveru, Roju Emersonu, Samprasu, Federeru i Nadalu. Što se tiče samog meča na “Filip Šatrijeu” Britanac je ušao odlično, bio agresivan i lako stigao do vođstva u setovima. Međutim, Novak je u nastavku zaigrao mnogo bolje, manje je griješio i bilo je jasno da ga niko ne može zaustaviti na putu u istoriju. “Ovo je stvarno veoma speci-

VENECUELANKA HEROJ PIRINEJA GARBINJE MUGURUSA NOVA VLADARKA ROLAN

Španija sada ima kraljicu šljake Ponosna baskijska krv i južnomaerički šmek opili su ovih dana Španiju. Sportska supersila sa Pirineja ponovo ima svog vladara na svetoj šljaci, na tronu Rolan Garosa. Godinama je to bio Rafael Nadal, sada je to simpatična dama rođena u Karakasu.

TITULE SA NAJVAŽNIJIH TURNIRA OSVOJILA JE GARBINJE MUGURUSA TROFEJ SA ROLAN GAROSA PRVI JOJ JE SA GREN SLEM TURNIRA

Kralja šljake na prijestolu zamijenila je kraljica šljake - Garbinje Mugurusa. Heroina Španije u finalu Rolan Garosa savladala je veliku Serenu Vilijams i prvi put u svojoj karijeri zgrabila jedan od najvažnijih trofeja u svijetu tenisa. Dama koja je prošle godine od Serene poražena u finalu Vimbldona, rođena je prije 22 godine u Venecueli, otac joj je Baskijac iz Eibara, a majka Venecuelanka. Tenisom je počela da se bavi od svoje treće godine kada se njena porodica preselila u Španiju. “Venecuela je u mom srcu, iako nastupam pod španskom zastavom. Ne igram samo za Španiju, igram za obje države. Ovaj trofej je i za Španiju, ali i za zemlju u kojoj sam rođena”, poručila je Mugurusa nakon što je u subotu na “Filip Šatrijeu” podigla čuveni pehar. Garbinje je profesionalnim vodama

od 2012. godine. Osim trofeja iz Pariza i finala iz Londona na preostala dva Gren slem turnira (Australijan open i US open) do sada nije imala velikih uspjeha. Ipak, na Rolan Garosu je pokazala da njeno vrijeme dolazi. Uz sve to jedna je od rijetkih koja protiv najbolje u ovom milenijumu (Serene Vilijams) ima dvije ili više pobjeda na Gren slemovima. To su prije nje uradile samo Žastin Enan Enan,, Venus Vilijams, Dženfer Kaprijati i Samanta Stozur. Trofejnu salu za najveće trofeje Garbinje je u Parizu zvanično otvorila - vrelo ljeto pred njom moglo bi da je već dobro popuni. Slijede Vimbldon, Olimpijske igre, US open... Kraljica šljake ubrzo bi mogla da postanje nova kraljica tenisa. K.B.

SPORT

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

AN GAROS I UŠAO U ISTORIJU

K ĐOKOVIĆ SLEM DA LI STE ZNALI? Da je Novak Đoković postao prvi teniser poslije 37 godina koji je osvojio sva četiri Gren slema zaredom. jalan trenutak, možda i najbolji u mojoj karijeri. Veliko je zadovoljstvo vidjeti sve ove navijače, nadam se da su uživali gledajući ovo što smo igrali Endi i ja”, bio je emotivan nakon meča Đoković. “Moram da kažem da je ovo sada najvažnije za mene, nikada ovo nijesam osjetio. Nikad nijesam mogao da nacrtam ovo srce na terenu kao Guga (Gustavo Kerten, prim. aut), ali dao mi je dozvolu. Bilo mi je najvažnije da osjetim svu tu ljubav navijača i podijelim je sa vama”. Sa druge strane, drugi igrač svijeta je morao da čestita svom velikom prijatelju... “Čestitam Novaku, ovo je njegov dan. Ovo što je uradio u posljednjih 12 mjeseci je nevjerovatan uspjeh. Četiri Gren slema za jednu godinu... Ovo je nešto što je toliko rijetko u tenisu, odavno se nije dogodilo. Biće potrebno mnogo vremena da se to ponovi”, rekao je Endi.

MEDITERANSKO PRVENSTVO TUNIS

Bronzani Tomaš Đurović Još jedno dobro takmičenje za Tomaša Đurovića! Crnogorski atletičar je osvojio bronzanu medalju u bacanju kugla na Mediteranskom prvenstvo za mlađe seniore u Tunisu. On je do postolja stigao hicem od 18,07 metara. Zlatom se okitio Egip-

ćanin Ahmed Šehabu sa 19,47 metara, dok je drugi bio Sebastijan Bianšeti iz Italije (18,77 metara). Tomaš je bio jedini predstavnik Crne Gore, a učešće je obezbijedio na osnovu kvalifikacione norme koja je iznosila 18 metara. A.K.

Tomaš Đurović na pobjedničkom postolju

ATLETIKA FINALE KUPA SRBIJE

Darko oborio svoj rekord Prije manje od mjesec dana je postavio rekord, a juče ga oborio crnogorski atletičar, Darko Pešić, postavio je novi crnogorski rekord na 110 metara sa preponama. Atletičar cetinjskog Lovćena je u finalu Ku-

pa Srbije za seniore i seniorke u Sremskoj Mitrovici trku istrčao za 14 sekundi i 55 stotinki. To je za 19 stotinki brže vrijeme od njegovog dosadašnjeg rekorda (14:69), koji je postavio 13. maja u Novom Sadu. A.K.

SPORTSKI EKRAN

N GAROSA Venecuela je u mom srcu, iako nastupam pod španskom zastavom. Ne igram samo za Španiju, igram za obje države.

SK 1 CG 11:00 18:00

EUROSPORT 2 WTA i ATP Hertogenboš Košarka: Uniks – CSKA

ARENASPORT 1 01:00 04:00

Fudbal: Panama - Bolivija Fudbal: Argentina - Čile

16:00 18:00

Tenis: ATP Štutgart Atletika: Prag NE PROPUSTITE Kopa Amerika: Argentina - Čile (Arenasport 1, 04.00h)

ARENASPORT 2 20:00 02:00

Košarka: FMP - Mega Leks NHL: San Hose - Pitsburg

EUROSPORT 1 11:00 14:00 16:00 17:15

Tenis: ATP Štutgart Tenis: ATP Štutgart Biciklizam: Kriterijum Dofine Liberea Tenis: ATP Štutgart

NE PROPUSTITE Kopa Amerika: Argentina - Čile ARENASPORT 1, 04.00H

SPORT

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Muhamed Ali je na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine upalio olimpijsku baklju! Na Igrama u SAD legende iz košarkaške selekcije Jugoslavije su istoristile priliku da se upoznaju sa - najvećim sportistom svih vremena. Tada su “plavi” osvojili srebro porazom od domaćina 95:69...

Ali iz Rima u besmrtnost XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

Sjećanje na olimpijsko zlato Kasijusa Kleja iz 1960. godine - čovjeka koji je u subotu preminuo u 74. godini Parkisonova bolest je bila jača od nevjerovatne želje za životom, najbolji sportista svih vremena (tako je odlučio uticajni njemački Bild) je izgubio borbu, pa je svijet ostao bez Muhameda Alija! Čovjek koji je preminuo u 74. godini će biti sahranjen u gradu Lujvilu gdje je rođen 1942, ostaće upamćen kao neko ko je sa samo 22 godine postao prvak planete u teškoj kategoriji, kao prvi bokser u koji je tri puta bio prvak svijeta (1964-1967, 19741978, 1978-1979), prepričavaće se okršaji sa Džoom Frejzerom i Džordžom Formanom, pamtiće se suprotstavljanje ratu u Vijetnamu, borba za prava Afroamerikanaca, ali... Sve je krenulo sa Olimpijskih igara u Rimu! Godina 1960. će vječno biti upisana u životu Kasijusa Kleja koji je 1964. promijenio ime u Muhamed Ali pošto je prihvatio Islam - na OI u Vječnom gradu je osvojio zlatnu medalju u poluteškoj kategoriji završivši jednom zauvijek sa amaterskim boksom. Put u Rim nije bio lak - rasna politika u SAD je bila na vrhuncu, ali kako je Klej bio ubjedljivo ispred po vještini od ostalih, nije bilo izlaza, već ga poslati na OI. A tamo je sa samo 18 godina briljirao - padali su redom Ivon Bakauz iz Belgije (noka-

‘Najveći’ kako je Aliju bio nadimak je na samom početku karijere potencirao da razlike između bijelaca i crnaca ne smije biti - zlatnu medalju osvojenu u Rimu je bacio na pod pošto ga u jednom restoranu nisu uslužili poručivši mu da je restoran samo za bijelce

Vječni grad mu se poklonio: Muhamed Ali (tada Kasijus Klej) je u finalu OI 1960. godine uništio Poljaka Zbignjeva Pjetržikovskog

ut), Genadij Šatkov (SSSR), Entoni Madigan (Australija), dok je oružje u finalu položio Poljak Zbignjev Pjetržikovski. Suvo zlato koje je stavio oko vrata bacio je na pod pošto ga u jednom restoranu nisu željeli uslužiti, jer služe samo bijelce. Bila je to Kasijusova poruka javnosti da se konačno ukinu rasni zakoni. Ostalo je - istorija (61 meč, 56 trijumfa, pet poraza). I jedno je jasno - legenda poput Alija nikada ne umire. Besmrtna je! B.T. - M.A.

4 MEČA BOKSOVAO JE MUHAMED ALI KAO KASIJUS KLEJ NA OI U RIMU - TRI JE DOBIO JEDNOGLASNOM SUDIJSKOM ODLUKOM (5:0), A JEDAN JE RIJEŠIO NOKAUTOM

SPORT

Foto:

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

JOŠ 60 DANA

San postao java: Kruna na glavi, karta za Rio u džepu

NAJBOLJA NAŠA TENISERKA DANKA KOVINIĆ OSVOJILA MARSEJ I PUT NA OLIMPIJSKE IGRE

Predivna Provansa i grad Marsej imaju novu kraljicu, a Rio de Žaneiro novog gosta ovog ljeta! Danka Kovinić osvojila je ITF turnir u Mar-

seju, zgrabila krunu i novih 140 bodova koji su na kraju i zvanično potvrdili - crnogorska teniserka izborila je plasman na Olimpijske igre ovog lje-

140

BODOVA OSVOIJILA JE DANKA KOVINIĆ TRIJUMFOM NA ITF TURNIRU U MARSEJU

ta u Brazilu. U finalu Marseja Danka je “počistila” Su Vei Hsieh sa Tajpeha sa 2:0, po setovima 6:2, 6:3. Rezultat najbolje govori ko je bio gazda na terenu u Marseju, a statistika i da je naša teniserka osvojila 69 poena u meču - 14 više od 80. igračice na planeti. Turnir na jugu Francuske bio je ujedno i posljednji koji donosi bodove za Olimpijske igre, pa će Danka na WTA li-

56 NAJBOLJE PLASIRANIH SA WTA LISTE KOJA IZLAZI DANAS NASTUPIĆE NA OI U RIJU - OD DANAS DANKA ĆE BITI 54. TENISERKA SVIJETA

sti koja izlazi danas zauzeti 54. poziciju (trenutno je 59), a odavno je poznato da će se najboljih 56 teniserki sa junske liste naći na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru. San je ostvaren! Danka Kovinić stajaće uz rame Novaka Đokovića, Juseina Bolta, Stefa Karija, Nejmara i ostalih mega zvijezda svjetskog sporta na otvaranju Olimpijskih igara 5. avgusta. K.B. - M.A.

SPORT

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

CRNA GORA SA PRVE POZICIJE IDE NA EVROPSKO PRVENSTVO

Duplo slavlje u “Nikoljcu”

Rešetala Sloveniju: Milena Raičević

EVROPSKA LIGA ZA ODBOJKAŠICE

“Crvene” sa dvije pobjede putuju u Ren Prvi turnir su završile sa dvije pobjede i jednim porazom - odbojkašice Crne Gore savladale su sinoć Francusku 3:2 (25:19, 20:25, 21:25, 25:17, 15:9) u trećem kolu prvog turnira Evropske lige u Baru. Drugi turnir se igra već narednog vikenda u Renu, a “crvene” su ostale u trci za plasman na finalni turnir na koji idu pobjednici tri grupe i najbolja drugoplasirana selekcija. Međutim, tamo će biti mnogo teže jer Tanja Bokan sigurno neće igrati, a pod velikim znakom pitanja je i Ksenija Ivanović. U prvom meču trećeg kola Azerbejdžan je savladao Španiju 3:1 (25:16, 23:25,

Nakon pobjede u prošlom kolu su i teoretski obezbijedile plasman na Evropsko prvenstvo, a sinoć je cilj ispunjen - rukometašice Crne Gore su u Bijelom Polju savladale Sloveniju (24:22) i sa prvog mjesta idu na šampionat Starog kontinenta. Bez Katarine Bulatović, Radmile Petrović, Biljane Pavićević, Marije Jovanović i Suzane Lazović, “lavice” su odigrale još jedan sjajan meč, a podatak da su Slovenkama dozvolile samo jedno vođstvo (i to na samom startu) dovoljno govori o dominaciji naših rukometašica.

GRUPA 4

Hrvatska - Makedonija Crna Gora - Slovenija 1. Crna Gora 2. Hrvatska 3. Slovenija 4. Makedonija

6 6 6 6

5 4 3 0

35:19 24:22 0 0 0 0

1 2 3 6

10 8 6 0

Međutim, i gošće su slavile nakon duela u “Nikoljcu” jer su kao najbolja trećeplasirana selekcija obezbijedile plasman na smotru najboljih. Ubjedljivo najbolja u redovima ekipe Dragana Adžića je bila Milena Raičević sa 11 golova, dok je Jovanka Radičević dodala pet.

Na Evropskom prvenstvo u Švedskoj osim domaćina i Crne Gore će učestvovati i Norveška, Rumunija, Srbija, Češka, Holandija, Španija, Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Poljska, Rusija, Danska, Francuska i Njemačka. Žrijeb je zakazan za 10. jun. A.K.

MOTO GP

Katalonija se poklonila Doktoru

GRUPA B 1. Azerbejdžan3 2. Crna Gora 3 3. Španija 3 4. Francuska 3

3 2 1 0

0 1 2 3

9 5 2 2

25:17, 25:16) i sa tri pobjede putuje u Francusku. “Očekivao sam blagi pad zbog umora, ali se on nije desio. Čestitke djevojkama, odigrale su dobar turnir. Francuska je igrala maksimalno cijeli meč. Hvala puno i publici na velikoj podršci”, rekao je selektor, Vladimir Milačić. “Imamo nekoliko dana da se pripremimo, ispravimo neke greške, ali će u Francuskoj biti teže zbog izostanaka nekoliko igračica”. A.K.

Tanja Bokan na sinoćnjem meču

Nakon nesrećnog odustajanja u Muđelu, u Barseloni je sve bilo na njegovoj strani - Valentino Rosi je pobjednik sedme trke ovogodišnjeg izdanja Moto GP šampionata koja je vožena za Veliku nagradu Katalonije! Popularni “Doktor” je na startu iskoristio nespretan pad Andrea Janone koji je izgurao Horhea Lorenca i vodio je do kraja. Dostojan rival Italijanu je bio Mark Markez koji je zauzeo drugu poziciju, dok je treći bio Dani Pedrosa. “Sjajna pobjeda, možda i jedna od najvećih u mojoj karijeri”, kazao je je 37-godišnji Rosi nakon trke. U generalnom plasmanu čelnu poziciju je preuzeo Markez sa 125 bodova, Lorenco je drugi sa 115, dok je Valentino Rosi treći sa 103 poena. Šampionat se nastavlja za tri nedjelje kada je na programu trka za Veliku nagradu Holandije u Asenu. A.K.

Draško Brguljan

AJKULE BOLJE OD RUMUNIJE 13:5

TRIJUMF ZA KRAJ

Poraz, pa dvije pobjede - vaterpolo reprezentacija Crne Gore savladala je Rumuniju 13:5 (4:2, 2:0, 3:2 i 4:1) u posljednjem kolu memorijalnog turnira “Anatolije Grintesku” u Bukureštu. Najefikasniji u redovima naše selekcije je bio Stefan Pješivac sa tri gola, po dva su ubacili Stefan Vidović, Jovan Sarić i Bojan Banićević, dok su jednom mrežu tresle Draško Brguljan, Vlado Popadić, Bogdan Đurđić i Dragan Drašković.

“Ajkule” će danas otputovati za Tokio gdje će deset dana trenirati sa selekcijom Japana. “To će sigurno biti dobre pripreme. Japanci su učesnici Olimpijskih igara, igraju brz vaterpolo koji je drugačiji od našeg. Što se nas tiče, iskusniji igrači će imati poseban tretman, jer ćemo ih spremiti za završnicu priprema. Na mlađima je da iznesu teren, tako da ćemo dosta kombinovati”, rekao je selektor Vladimir Gojković. A.K.

⌦--------------------------------------ŠTO SE NAS TIČE, ISKUSNIJI IGRAČI ĆE IMATI POSEBAN TRETMAN, JER ĆEMO IH SPREMITI ZA ZAVRŠNICU PRIPREMA. NA MLAĐIMA JE DA IZNESU TEREN, TAKO DA ĆEMO DOSTA KOMBINOVATI

---------------------------------------⌦

SPORT

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

XV EVROPSKO PRVENSTVO

Š 4 DANA

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) NJEMAČKI NOVINARI TESTIRALI SIGURNOST U FRANCUSKOJ

Obezbjeđenje uprskalo zbog četiri boce kečapa

⌦ Aleksandar Popović Novinari njemačke televizije “ARD” prošvercovali su nekoliko boca kečapa na stadionu u Nantu za vrijeme prijateljske utakmice između Francuske i Kameruna, kako bi testirali obezbjeđenje pred početak Evropskog prvenstva. A, rezultat cijele akcije bio je sljedeći - redari i policija uspjeli su da otkriju samo jednu bocu kečapa, dok ostale tri nisu locirali, pa su one unešene na stadion. Zabrinjavajuće testiranje nije dobro primio organizator turnira Martin Kalen. “Ovo nije dobro. Moramo da ispravimo propuste poput ovog, jer bi to na Euru moglo da ima velike posljedice. Takođe, činjenica je da stadion u Nantu nije među 10 službenih, na kojem će se igrati Evropsko prvenstvo, ali je ovo opomena za sve nas”, jasan je Kalen.

90 hiljada policajaca, vojnika i redara obezbjeđivaće Evropsko prvenstvo u Francuskoj.

Jedan od vodećih njemačkih stručnjaka za terorizam Mihael Getšenberg upozorio je na opasnost od terorističih napada tokom kontinentalnog prvenstva. “Ukoliko postoji i najmanja prilika za udar, teroristi će pokušati to da iskoriste. Jednostavno, moramo da držimo oči širom otvorene”, poručuje

Getšenberg. Takođe, niz bezbjednosnih propusta dogodio se i na nedavnom finalu francuskog Kupa u Parizu. Usprkos velikom broju policajaca i redara navijači Pari Sen Žermena i Marselja su na “Stad de Fransu” uspjeli unijeli petarde, dimne bombe, baklje, boce i ostale opasne predmete. Čak su prokrijumčarili i kamenje, kojim su gađali jedni druge. Francuski mediji navode da je i ispred stadiona bilo problema, jer je nekoliko hiljada navijača stvorilo gužvu, zbog čega je moglo da dođe do totalnog stampeda. Stanje u zemlji organizatora daleko je od idiličnog. Neredi na sve strane, na svakom uglu se strahuje od novih terorističkih akcija, ali uprkos tome političari u toj zemlji tvrde da će sve biti u redu i da će Euro proteći u miru i spektaklu što, bez sumnje, žele svi navijači i akteri.

UHAPŠEN

Terorista planirao napad tokom Eura? Neimenovani državljanin Francuske uhapšen je na granici Ukrajine i Poljske sa arsenalom oružja u vozilu, a sumnja se da je umiješan u plan napada koji su trebali da se dogode tokom Evropskog prvenstva u Francuskoj. U vozilu uhapšenog pronađeno je 100 kilograma eksploziva, tri uređaja za ispaljivanje granata i nekoliko automatskih pušaka “kalašnjikov”, saopštila je televizija M6. On je pokušao da prokrijumčari pomenute zalihe oružja u Francusku, a hapšenje je za “RIA Novosti” potvrdila ukrajinska granična služba. “Možemo da potvrdimo da se hapšenje dogodilo, ali su bezbjednosne službe zadužene za to”, rečeno je za “RIA Novosti”. Predstavnici ukrajinske bezbjednosne službe SBU odbila su da komentarišu slučaj. Kako navodi francuski “DNA”, ukrajnske vlasti još uvijek ga drže u pritvoru. Francuski mediji navode da je riječ o mladiću starom 25 godina, rodom iz sjeveroistočnog regiona Loren, koji do sada nije bio poznat francuskoj policiji. Mediji javljaju da je prilikom pretresa njegove kuće pronađen eksploziv i majica sa simbolima ultradesničarske grupe. A.P.

SPORT

OLIVIJE ŽIRU

Rečeno mi je da je Vardi naš

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Povratak Kopitovića AKTUELNI ŠAMPION DRŽAVE RIJEŠIO PITANJE CENTRALNOG DEFANZIVCA

Vardi Navijači ga mole da ostanu, legendarni Englez Gari Lineker ga nagovara da ostane uz pobjednike, ali je najbolji strijelac Premijer lige sa 24 gola riješen da pređe u Arsenal - Džejmi Vardi je viđen na medicinskim pregledima u Londonu, a tobdžije će za 29-godišnjeg napadača iskeširati 25,5 miliona eura. Potvrda je stigla od budućeg Vardijevog konkurenta za mjesto u timu - Olivija Žirua... “Rečeno mi je da je Vardi Arsenalov. To je odlična vijest za nas. Džejmi je fantastičan igrač”, rekao je 29-godišnji Žiru koji će sa “trikolorima” napasti titulu šampiona Evrope na EP koje se igra u Francuskoj, a koje počinje 10. juna. B.T.

PSŽ

Golman i novac za Handanoviča

Vratio se sa pozajmice iz Hapoel Akre: Boris Kopitović je novi romantičar Šampion polako sklapa kockice sa kojim će se predstaviti Evropi - novistari fudbaler Mladosti je štoper Boris Kopitović! Povratkom mladog reprezentativca Crne Gore “romantičari” su riješili pitanje štopera. Pišemo povratkom, jer se 21-godišnji centarhalf vratio na Stari aerodrom nakon što je godinu igrao na pozajmici za izraelski Hapoel Akre... Momak koji je fudbalsku

⌦-------------------------------------PORED BORISA KOPITOVIĆA ŠAMPIONSKI SASTAV NIKOLE RAKOJEVIĆA POJAČALI SU BLAŽO IGUMANOVIĆ, BOJAN LAZAREVIĆ, MILJAN VLAISAVLJEVIĆ, TE VASILIJE RADENOVIĆ

--------------------------------------⌦ azbuku učio u gradskom rivalu Budućnosti je u Izraelu ostavio dobar utisak (odigrao 31 utakmicu, postigao tri gola), ali je Hapoel ispao iz elite, pa je povratak bio realna opcija. Talentovani defanzi-

vac tako sa “romantičarima” ima ugovor na još dvije godine, a sigurno je da ga Mladost neće prodavati, pošto im je potreban u pohodu na Evropu, kao u sezoni kada će braniti istorijsku titulu.

A nije samo mladi reprezentativac navukao crveni dres - to su uradili još Blažo Igumanović, Miljan Vlaisavljević, Bojan Lazarević i Vasilije Radenović. Ofanzivac/defanzivac Igumanović se vratio iz poljske Zaviše, napadač Vlaisavljević je stigao iz Zete, ofanzivac Lazarević iz Dečića, dok je Radenović desni bek koji je prošle sezone igrao za Kolubaru... B.T.

100. KOPA AMERIKA VIĐEN SAMO JEDAN POGODAK NA TRI UTAKMICE

Kevin Trap koji ima 25 godina nije impresionirao u Pari Sen Žermenu, a “sveci” nemaju namjeru da čekaju Njemca, već žele da mu dovedu konkurenciju od koje će učiti - izbor je pao na 31-godišnjeg Samira Handanoviča! Slovenac je godinama unazad najbolji igrač Intera, ali velikan iz grada mode ne uspijeva da se plasira u Ligu šampiona, pa kvalitetni golman želi da napravi stepenicu više u karijeri... Svjestan toga PSŽ je skovao plan - za Handanoviča šalju novac i rezervnog golmana reprezentacije Italije Salvatorea Sirigua. To je za Inter prihvatljiva ponuda, jer će dobiti Italijana (Inter kuburi sa strancima), a prodajom će rasteretiti budžet kako ne bi prekršili pravila finansijskog fer - pleja... B.T.

Brazil Karlosa Dunge je limitiran kao nikad prije Kakvo mučenje u Kaliforniji - Brazil je poslije utakmice sa Ekvadorom izašao pognute glave sa terena. Ne, nije izgubio, igrao je bez golova, ali to je bukvalno kao poraz za popularni Selesao koji bi u nekim srećnijim vremenima lako upisao trijumf.

A koliko je Brazil Karlosa Dunge limitiran dovoljno je napisati da Ekvadorci mogu da žale poslije prvog meča na jubilarnoj 100. Kopa Americi - postigli su gol koji je poništen - golman Brazilaca Alison je očajno intervenisao, ali prije toga je lopta napustila teren.

Utakmica Paragvaj - Kostarika je kompletirala prvo kolo grupe A (Kolumbija ranije savladala domaćina SAD), a ni tamo se nisu tresle mreže (0:0) bez obzira na dominaciju Kostarikanaca koja ja trajala sat vremena. Jedini gol postignut je u Sijetlu gdje je Peru sa mini-

malnih 1:0 srušio Haiti - čovjek odluke je bio fenomenalni napadač Paolo Gerero: ofanzivac Flamenga je pogodio efektno glavom u 61. minutu potpisavši veliki trijumf za Peru. SEMAFOR: Kostarika Paragvaj 0:0, Haiti - Peru 0:1, Brazil - Ekvador 0:0. U.R.

PONEDJELJAK, 6. 6. 2016.

Povratak neumornog veziste u startnih 11 će biti veliki plus za Petrovac protiv Cetinja: Bojan Golubović

PETROVAC ČEKA CETINJE 17.30 PORUKA IZ OBA TABORA IDENTIČNA

Zaslužujemo elitu Vrijeme je za konačnu odluku - saznaćemo koja su dva posljednja tima koja će sljedeće sezone učestvovati u Telekom 1. CFL! A odluka pada u Petrovcu i Danilovgradu. Pod Malim brdom se sprema spektakl - poslije borbenih 90 minuta u prijestonici (0:0), Petrovac i Cetinje (17.30) će ukrstiti koplja na-

PRVI MEČ - 0:0 PETROVAC

CETINJE

Dragojević Racković Radović Mikijelj Kajević Golubović Vu Marković Čolaković Kalačević Kopitović

Perović Roganović Stanojević M. Draganić Marković Čolić Mujović Tačibana N. Draganić Mirković Vujović

Trener: Ivan Brnović

Trener: Jovan Marković

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Početak: 17.30. Sudija: M. Savović (Podgorica). Pomoćnici: D. Dević (Bar), N. Radulović (Podgorica). Delegat: Đorđije Maraš.

kon čega ćemo znati ko će u elitu. Šanse su na strani prvoligaša, ali... Nebeskoplavi će u odnosu na prvi meč biti jači za iskusne veziste Marka Markovića i Bojana Golubovića, ali to nije jedini razlog zbog kojeg su izabranici Ivana Brnovića - favoriti. “Čeka nas teška utakmica, jer u prvom meču nismo odradili posao kako smo željeli. A željeli smo da postignemo gol na Cetinju. Znamo da neće biti lako, ali na nama je da pružimo maksimum”, rekao je lijevi bek Petrovca Demir Kajević. “Nebeskoplavi” nikada nisu igralu drugorazredno domaće takmičenje, a sada plešu na ivici ambisa. Međutim, sve je u njihovim rukama... “Jedno je sigurno, kvalitetnija smo ekipa. Odlučiće naša veća želja da iduće godine igramo u eliti. Zaslužujemo to”, poručio je Kajević. Na Cetinju je euforija oko drugoligaša dostigla vrhunac - momci iz prijestonice putuju na primorje gdje im igraju dva znaka: pobjeda i svaki remi sa golovima...

šim stranama. Utakmica koja je igrana u Golubovcima (2:2) je bila krajnje sumnjiva, pošto je Bratstvo igrali sa omladincima protiv najjačeg sastava Iskre. O tome smo već pisali, a više nećemo.

BOKELJ MORA DA NAĐE LIJEVOG BEKA

Čelebić pojačao Radnik Bokelj će igrati kvalifikacije za Ligu Evrope, ali bez standardnog lijevog beka Nikola Čelebić je pojačao Radnik iz Bijeljine. Osvajač Kupa Bosne i Hercegovine čiji je predsjednik bivši reprezentativac Jugoslavije, Mladen Krstajić, je u 26-godišnjem ljevaku vidio pravo pojačanje. Tako će Nikola poslije Sopota, Jedinstva iz Bijelog Polja, Bratstva, Petrovca, BSK Borče, Budućnosti i Bokelja zaigrati za Radnik... A stopama zahvalnog beka bi mogli da krenu reprezentativni vezista Aleksandar Šćekić i napadač Dejan Đenić...

“Moramo da tražimo zamjene za njih”, rekao nam je trener “bokelja” Slobodan Drašković, koji će ekipu okupiti 9. juna... “Postoji opcija da nas Đenić napusti u naredna dva dana, a što se tiče Šćekića mislim da će sa nama odigrati Evropu”, jasan je šef stručnog štaba Bokelja. B.T.

ČELEBIĆ JE OTIŠAO, A IZ DREVNOG GRADA NJEGOVIM STOPAMA BI MOGLI DA KRENU VEZISTA ALEKSANDAR ŠĆEKIĆ I NAPADAČ DEJAN ĐENIĆ

Poslije dobre sezone u Bokelju pojačao Radnik iz Bijeljine: Nikola Čelebić

CETINJE ĆE POD MALIM BR DOM IMATI PODRŠKU SIMPA TIZERA KLUBA TRI KOMBI VOZILA SA PO 50 SJEDEĆIH MJESTA ĆE KRENUTI IZ PRI JESTONICE KA PRIMORJU. POLAZAK JE ORGANIZOVAN NA POLIGONU KOD NJEGO ŠEVOG PARKA, A KREĆE SE U 15.30 ČASOVA

“Pokazali smo da imamo kvalitet da igramo sa prvoligaškim ekipama. To smo pokazali tokom prethodnog duela. Rezultat iz prve utakmice nam daje za pravo da se nadamo istorijskom uspjehu kluba”, jasan je Nikola Draganić. Cetinje definitivno igra najveću utakmicu u istoriji... “Vjerujem u sebe, saigrače, stručni štab... Nadam se da ćemo se u slavljeničkoj atmosferi vratiti na Cetinje”, podvukao je Draganić. A ukoliko se i u Petrovcu ispiše rezultat 0:0, odmah će se izvoditi - penali... U.R.

Utakmica koja ne zaslužuje najavu Poslije šamara koji su Bratstvo i Iskra uputili fudbalskoj Crnoj Gori tokom prve utakmice baraža za popunu Telekom 1. CFL, sportska redakcija Dnevnih novina je odlučila da za takve nema mjesta na na-

SPORT

Iskra će danas (17.30) dočekati Bratstvo, gosti će vjerovatno opet istrčati sa omladincima (ukoliko se preko noći nešto ne promijeni), a domaći tim će vjerovatno ostati u eliti lagano...

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika Samir RASTODER, zamjenik glavnog i odgovornog urednika (desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

aktuelno

zanimljivo KAZAHSTAN

U sukobima poginulo šest osoba

SiNoć, NAKoN ZAlASKA SuNcA

Počeo ramazan

Zalaskom sunca sinoć je počeo ramazan, najvažniji mjesec u životu muslimana. Sinoć se klanjao prvi teravih namaz, a danas je prvi dan posta.Tokom ramazana, prema vjerovanju, sva dobra djela se višestruko množe. Ovo je mjesec u kojem se nalazi

i najsvetija noć – Lejletul-kadr, u kojoj je počela objava Kur’ana, ali i mjesec na čiji 17. dan se odvila bitka na Bedru, jedna od najvažnijih bitaka u istoriji islama. Ramazan ima 29 dana i završava 5. jula, kada počinje ramazanski Bajram.

Šest osoba je poginulo, a najmanje deset ranjeno u sukobu policije i napadača koji su prethodno izveli oružane napade na prodavnice oružja i bazu nacionalne garde u gradu Aktobe na zapadu Kazahstana. U toku je potjera za dvadesetoricom “vjerskih ekstremista”, javlja RT. - Među poginulima su trojica napadača, dva pripadnika nacionalne garde i jedan prodavac - rekao je portparol kazahstanskog ministarstva unutrašnjih poslova Almas Sadubajev, prenosi AP. Po njegovim riječima, napadači su prethodno opljačkali dvije prodavnice s oružjem u gradu Aktobe sa 300.000 stanovnika. Neki lokalni mediji su prenijeli, pozivajući se na bolničke izvore da je ranjeno veći broj ljudi, i da je 20 osoba s prostrelnim ranama primljeno u bolnicu.

MogeriNi poZivA AlbANiju

Hitno sprovedite reformu pravosuđa

Tirana -- Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini pozvala je Albaniju da sprovede reformu pravosuđa. Ona je istakla da je to ključni korak na putu te zemlje ka Evropskoj uniji. Vodeća opoziciona albanska Demokratska partija protivi se usvajanju konačnog nacrta paketa koji bi trebalo da bude usvojen do kraja mjeseca, kako

bi Brisel odobrio pregovore o članstvu. Taj paket zakona takođe je ključan u borbi protiv korupcije na svim nivoima, naročito u pravosuđu, navodi AP. Početkom nedjelje pomoćnica državnog sekretara SAD Viktorija Nuland prenijela je lideru demokrata Ljulzimu Baši da je paket reformi “prioritet u američko-albanskim odnosima i ključan za napredak Albanije na putu ka EU”.

SNAgA ljudSKog duHA

Paraplegičarka prepješačila punih 15 kilometara Manuela Miljiacio (31) nakon nesreće koju je doživjela 2009. godine ostala je nepokretna, a jučer je oborila svjetski rekord zahvaljujući egzoskeletonu ‘Ekso’. Nastavila je da studira na

veterinarskom fakultetu u Bologni, i svim silama se trudila da ponovno prohoda. Njen san se ostvario zahvaljujući naporima profesora Paskvalina Majeta i rehabilitacio-

bugArSKA: oboreN giNiSov reKord

Kolona fordova duga tri i po kilometra

Bugari su juče ostvarili Ginisov rekord nakon što su formirali kolonu vozila marke ford dugačku 3,5 kilometra. Na novosagrađenoj zaobilaznici oko Sofije u koloni je bilo ukupno 1.527 putničkih automobila ovog poznatog američkog brenda. Ovaj događaj okupio je ukupno 3.000 vozila, uključujući teretnjake, ali oni nisu ubrojani u rekord.Dosadašnji rekord držali su Amerikanci, koji su 2014. godine okupili 829 fordova.

nog centra Vila Beretta. Ustala je na noge i prepješačila punih 15 kilometara duž Riminija. Svog pomoćnika naziva Egzo - egzoskeleton koji je originalno napravljen kako bi dao nadljudsku

snagu vojnicima američke vojske. Manuela je za ovaj poduhvat godinu trenirala, a juče je pobijedila - oborila je svjetski rekord u najdužoj putanji koju je ikad prešao ezoskeleton.

ArKTiK

Uskoro bez morskog leda

Naučnici upozoravaju da bi Arktik mogao da ostane bez morskog leda u ovoj ili već u narednoj godini, što predstavlja jednu od najvidljivijih posljedica globalnog zagrevanja. Satelitski snimci čiji je autor Služba za snijeg i led SAD, nastali početkom juna, pokazuju da se pod ledom trenut-

no nalazi površina od 11,1 miliona kvadratnih kilometara, što je za oko 1,5 miliona kvadratnih kilometara manje od 30-godišnjeg prosjeka, piše Independent. Piter Vadhams, profesor sa Univerziteta Kembridž, smatra da će već ove godine u septembru Arktik imati manje od jednog

miliona kvadratnih kilometara pod ledom, a moguće je i da se morski led potpuno istopi. Arktik je bez morskog leda poslednji put bio prije 120.000 godina.