Issuu

DANAS SPECIJALNI DODATAK

7 â€“ OBNOVA CRNOGORSKE NEZAVISNOSTI 2006.

10 GODINA CRNOGORSKE

NEZAVISNOSTI

Dnevne novine objavljuju svakog Ä?etvrtka do 21. maja specijalne dodatke o najznaÄ?ajnijim dogaÄ‘ajima i datumima geneze crnogorske nezavisnosti

SJUTRA UZ DN

DODATAK O GRADNJI AUTO PUTA BAR BOLJARE NA 16 STRANA ÄŒETVRTAK, 19. 5. 2016. BROJ 1458 GODINA V

Ministarstvo saobraÄ‡aja i pomorstva

U subotu, 21.MAJA

POKLON

ÄŒITAOCIMA

SPECIJALNI DODATAK NA 100 STRANA

PREMIJER MILO Ä?UKANOVIÄ† U ZVANIÄŒNOJ POSJETI MALTI â– 7

VJETROELEKTRANE NA MOĹ˝URI ZA GODINU I PO SKUPĹ TINA RANO JUTROS ZAVRĹ ILA ZASIJEDANJE

Smijenjen Ranko KrivokapiÄ‡

â– Usvojen lex specialis â– Izabrani novi ministri

JEZIVI ZAPIS PREBIJANJA 15 GODIĹ NJEG ROMA â– 10

1000+ STANOVA â– 6

AUTOR: PROF. DR Ĺ˝IVKO ANDRIJAĹ EVIÄ†

Za poÄ?etak 400 vauÄ?era Elvis BeriĹĄ

ZA NAJBOLJE PONUDE:

â– 2 3

marketing@dnovine.me

Policija zna ko su siledĹžije sa snimka

+382 77 300 104

POLITIKA

Foto: Iva Mandić

LIDER POZITIVNE PAJOVIĆ

PCG podnijela najveću žrtvu u cijelom procesu

cesi ili demokratizacija Crne Gore. Postavili smo tri cilja Pozitivna Crna Gora će kada smo uslovili podršku glasati o svim tačkama koje Vladi. Sva tri cilja koja smo su na dnevnom redu sjedni- postavili tada, mogu sa zace Skupštine Crne Gore, ali dovoljstvom da kažem da neće učestvovati u raspravi, danas jesu ispunjena”, istakazao je lider te partije Dar- kao je Pajović. ko Pajović na konferenciji To ih, ističe, čini jako za novinare. ponosnim. “Želim da poručim svima On nije otkrio novinarima kako će njegova parti- onima koji su nas osuđivaja glasati. li da smo ponosni na nas, Osvrnuo se i na potpisani na našu odluku, naše pretsporazum vlasti i opozicije. ke, ali isto tako i na naše po“Vizija Sporazuma je da tomke. Međutim, to je ono se prevaziđu političke pro- što je prošlost. Ja bih da se mjene i da što više subje- okrenemo budućnosti, a bukata uđe u Vladu. Midućnost je da nam je jaslim da su oni koji ko drago da su svi, su ušli u te preuključujući i negovore, vrlo zavisne menepametno, dije došli na uspjeli da agendu PoVIZIJA SPORAZUMA JE rastjerazitivne CrDA SE PREVAZIĐU POju mnoge ne Gore iz političke 2012. godiLITIČKE PROMJENE I DA subjekte. ne”, kazao ŠTO VIŠE SUBJEKATA Dobili smo je Pajović. situaciju da Prema toj UĐE U VLADU agendi, višest poslanizija Pozitivne ka koji nemasu mirne i demoju izborni legitikratske političke promitet, ja bih rekao ne šest, možda manje, koji vr- mjene. On se juče sastao lo jasno reprezentuju inte- sa Reinhardom Butikoferese koncerna Vijesti, treba rom, poslanikom u Evropda se pomire sa DPS-om. To skom parlamentu i koprednije duh Sporazuma. Duh sjedavajućim Evropske parSporazuma je bio mnogo tije zelenih. širi i trebalo je da objedini “Važna nam je podrška mnogo veći broj političkih zelenih jer je to treća partisubjekata. Ovaj Sporazum ja po veličini u EP. Posebno nije pravljen da bi se kon- nam je važna podrška zbog cern Vijesti pomirio sa DPS”, poglavlja o životnoj sredini, kazao je Pajović. Pozitivna koje će biti jedno od najvažje, naglašava on, definitiv- nijih na putu ka članstvu u no u cijelom procesu poni- EU”, istakao je Pajović. jela najveću žrtvu. Reinhard Butikofer je “Ponijeli smo najveću žr- ukazao na visok stepen odtvu nečega što se u Crnoj govornosti koje Pozitivna Gori zove demokratski pro- radi u Crnoj Gori.

⌦ Elhana Hamzić

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

JUTROS RANO ZAVRŠENO ZASIJEDANJE SKUPŠTINE CRNE GORE

SMIJENJEN RANKO KRIVOKAPIĆ

⌦ Milica Minić (CDM), Mili Prelević

ačno u dva sata poslije ponoći poslanici crnogorskog parlamenta poslije 14 sati rasprave smjenili su Ranka Krivokapića sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore.

Za smjenu Krivokapića, tajnim glasanjem, bilo je 43 poslanika, a protiv je bio jedan poslanik. Glasački listići poslanika Demokratskog fronta bili su nevažeći. Do izbora novog predsjednika Skupštine parlamentom će predsjedavati potpredsjednik Milutin Simović, kao predstavnik najjačeg poslaničkog kluba. Simović se zahvalio Ranku Krivokapiću i zaključio zasijedanje Skupštine. Poslanici su u sat i 15 minuta poslije ponoći usvojili Leks specijalis, zakon na osnovu kog će se primjenjivati Sporazum o slobodnim i fer izborima. Za zakon je glasalo 49 poslanika, protiv ih je bilo 20, a uzdržanih šest. Odmah nakon toga razrješeni su mini-

stri finansija, rada i socijalnog staranja i poljoprivrede i ruralnog razvoja – Radoje Žugić, Zorica Kovačević i Petar Ivanović. Nakon toga, promijenjen je način glasanja, pa je umjesto pritiska tastera, za svakog ministra traženo usmeno izjašnjavanje svakog poslanika pojedinačno. I ta je odluka ubrzo promijenjea, pa su jedni izabrani usmjenim izjašnjavanjem, drugi pritiskom na taster. U 1,45 minuta poslije ponoći konačno je završeno i glasanje za ministre pa će se u Đukanovićevom kabinetu naći: Goran Danilović, na mjestu ministra unutrašnjih poslova, Raško Konjević – ministra finansija, Boris Marić – rada i socijalnog staranja I Milenko

Popović – poljoprivrede I ruralnosg razvoja. Za potpredsjednike Vlade izabrani su Petar Ivanović i Milorad Mišo Vujović. Poslije izbora, članovi Vlade su položili zakletvu. Poslije maratonske rasprave na kojoj se pričalo o svemu i svačemu – od Germana preko distribucije u Plužinama do preplanulog tena Nebojše Medojevića, uslijedile su završne riječi šefova poslaničkih klubova o razrješenju predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića. Skupština je na pauzi do pola sata poslije ponoći nakon čega će se konačno glasati.

■ AKO PROPAD-

NE SPORAZUM, PROTESTI

Poslije predstavnika poslaničkih klubova, za govornicu je stao sam Krivokapić. On je istakao da su, poslije 110 godina parlamentarizma, u Crnoj

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

POLITIKA

LIBERALI SA EVROPSKIM POSLANICIMA

O novoj Vladi, EU i NATO integracijama Rukovodstvo Liberalne partije razgovaralo je juče sa poslanicima Evropskog parlamenta o aktuelnoj političkoj situaciji, formiranju nove vlade, ali i daljim integracijama Crne Gore u EU i NATO. Evropske parlamentarce iz redova ALDE saveza evropskih liberala, Jasenka Selimovića i Joza Radoša, primio je poslanik crnogorskih liberala Andrija Popović sa saradnicima. “Delegacije su razgovarale o važnosti liberala i liberalne ideje za Crnu Goru i njen dalji i snažniji napredak. Važnost jačanja crnogorskih liberala prepoznata je i u Evropi i naši parneri biće snažan podsticaj daljem rastu Liberalne partije i implementaciji liberalnog programa među građanima”, saopšteno je iz Liberal-

Gori na snazi iste podjele, krakovidosti i zarobljenosti. „Računao sam do večeras, a sad sam počeo da sumnjam, da su neki zreliji od Narodne stranke 1998. godine. Oni su tada bili puni vojnika. DPS zajedno s njima. Nadao sam se da je za 18 godine sazrio neko, a ne samo SDP. To što smo građanska partija nekome smeta.“ „Žao mi je ako ne vidite koliko je blizu oktobar“, rekao je on. Osvrnuo se na višegodišnje savezništvo sa DPS-om. „Nezavisna Crna Gora nama je bila cilj, njima sredstvo. To je pokazalo iskustvo“, istakao je on. „Glavna vijest nije Milo, nije Ranko ni neko treći već da nam pada kreditni rejting i da nećemo moći da vraćamo dugove. Moraće da plate oni koji su kršili zakon. Za godinu, dvije, ali sačekaćemo. Mi znamo sačekati i dobiti. Mi nijesmo partija koja je plaha“, kazao je

ne partije. Kako je navedeno u saopštenju, pozicija liberala na predstojećim parlamentarnim izborima biće jasna i otvorena prema svima koji dijele temeljne vrijednosti evropske demokratije i ideje slobode. Popović je evropske parlamentarce upoznao sa dešavanjima koja potresaju crnogorsku političku scenu i ulogom koju Liberalna partija ima u doprinosu rješavanja takve krize. Oni su razgovarali i o integracijama Crne Gore ka EU i NATO članstvu i konstatovali ostvareni napredak, ali i identifikovali ključne oblasti u kojima je potrebno snažno nastaviti takvim tempom u susret punopravnom članstvu Crne Gore u Alijansi. E.H.

“Ako propadne sporazum, protesti će doći na red”, naglasio je Krivokapić.

“U 1,45 minuta nakon ponoći zakletvu u Skupštini položili su Petar Ivanović, Goran Danilović, Raško Konjević, Boris Marić, Milenko Popović i Milorad Vujović”

Krivokapić. „Tražim ljude koji su najbolji ako imamo zajednički cilj“, dodao je on. „SDP će biti jači nego ikad na izborima“, kaže Krivokapić. Dodao je da DF pomaže DPS-u. „Ostaćete opozicija koja se bori da ostane opozicija. To je pubertetska politika“, rekao je on.

■ MANDIĆ: KRIVO-

KAPIĆ I MAROVIĆ POKLEKLI KAO BULATOVIĆ

Andrija Mandić iz DF-a je ocijenio da su dva stuba vladavine Mila Đukanovića upravo Krivokapić i Svetozar Marović. „Oba stuba su poklekla kao i Momir Bulatović“, rekao je Mandić. „Mi se radujemo što je Đukanović ostao sam i što ćemo uskoro da ga oborimo“, dodao je on. „SDP je zainteresovana samo za novac, moć, pljačka vlastitih građana i zanima je da obezbijedi pozicije za vrh stranke“, naveo je on. DF još jednom poziva sve kolege, uključujući Pozitivnu, da bez DPS-a zajedno formiraju tehničku vladu i pozovu ljude na proteste.

SJEDNICA VOJNOG KOMITETA NATO

Analiza situacije u misiji “Resolute Support” Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore admiral Dragan Samardžić prisustvovao je sjednici Vojnog komiteta NATO, koja je u formatu načelnika generalštabova, održana juče u Briselu. Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, na sjednici je analizirana bezbjednosna situacija u misiji “Resolute Support” u Avganistanu, te usaglašene preporuke za sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO, koji će 20. maja biti održan u Briselu.

Komandant NATO snaga general Majk Nikolson i visoki civilni predstavnik NATO u Avganistanu, ambasador Aramaz upoznali su načelnike sa aktuelnim dešavanjima u Avganistanu, a zemlje kontributori su spremne za nastavak napora u izgradnji sposobnosti avganistanskih snaga bezbjednosti i njihove finansijske održivosti. Vojni komitet je razmatrao i pitanja iz oblasti partnerstva i razvoja interoperabilnosti sa partnerskim zemljama. E.H.

POLITIKA

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

SASTANAK POTPREDSJEDNIKA MARKOVIĆA SA PREDSTAVNIKOM ZELENIH BUTIKOFEROM

Saradnja vlasti i opozicije dobra za jačanje povjerenja u izbore

Crna Gora je od obnove nezavisnosti postigla veliki napredak u svim oblastima i uspješno korača ka ostvarivanju svojih glavnih prioriteta – punopravnog članstva u EU i NATO, ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade Duška Markovića i kopredsjednika Zelenih u Evropskom parlamentu Rajnharda Butikofera, koji je naglasio da će Crna Gora na tom putu imati punu podršku Zelenih u Evropskom parlamentu. Potpredsjednik Marković je istakao posvećenost države reformama i napretku, a kao poseban izazov je naglasio jačanje vladavine prava. Sagovornici su ocijenili pozitivnim novi model na osnovu kojeg će biti rekonstruisana Vlada, a sve u cilju stvaranja uslova za fer i demokratske izbore i jačanje povjerenja u izborni proces. Potpredsjednik je ocijenio

Sa jučerašnjeg sastanka

⌦---------------------------------------------SAGOVORNICI SU OCIJENILI POZITIVNIM NOVI MODEL NA OSNOVU KOJEG ĆE BITI REKONSTRUISANA VLADA, A SVE U CILJU STVARANJA USLOVA ZA FER I DEMOKRATSKE IZBORE

------------------------------------------------⌦

da ovaj model saradnje vlasti i opozicije treba da bude nova politička praksa za buduće generacije, kako bi se do kompromisa i napretka dolazilo argumentima i dijalogom. Butikofer je iznio niz predloga za poboljšanje rezultata u toj oblasti i iskazao spremnost za pomoć i saradnju u svim segmentima koji se tiču zaštite životne sredine. Sa Butikoferom se juče sastao i predsjednik SNP Srđan Milić, a na sastanku je ocijenjeno da se mora obezbijediti način za objedinjavanja dva cilja – da Crna Gora bude država vladavine prava i da se nastavi proevropski put. “Važan činilac u tom pravcu jeste dosljedna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”, istaknuto je na sastanku, kojem je prisustvovao i savjetnik Grupe zelenih u EP, Robert Godina. E.H.

Đukanović i Muskat

Sporazum DPS-a i laburista Predsjednik Vlade Milo Đukanović i premijer Malte Džozef Muskat potpisali su juče u La Valeti sporazum o saradnji DPS-a i Laburističke partije Malte. “Sporazum polazi od tradicionalno prijateljskih odnosa Crne Gore i Malte i ima za cilj da se i partijskom linijom pruži doprinos njihovom širenju, jačanju i osavremenjavanju”, saopšteno je iz DPS-a. U njemu se posebno naglašava važnost saradnje u oblasti evropskih integracija po principu prenošenja iskustava i međusobne podrške, kao i kontakata parlamentaraca, organizacija mladih, žena, kulturnih i drugih institucija.

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

politika

u briselu se danas potpisuje protokol o pristupanju alijansi

Stoltenberg: Istorijski dan za Crnu Goru, NATO i Zapadni Balkan

⌦ Jovana Đurišić, iz Brisela za DN Protokol o pristupanju Crne Gore u NATO biće potpisan danas u sjedištu Alijanse u Briselu. Ministri spoljnih poslova NATO, njih 28, potpisaće dokument nakon kojeg će otpočeti ratifikacija Protokola. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kazao je juče da će članovi Alijanse dočekati premijera Mila Đukanovića i potpisati Protokol o pristupanju. To će, kako je ocijenio, biti istorijski dan za Crnu Goru, NATO, ali i za bezbjednost Zapadnog Balkana.

■ otvorena vrata Proširenje NATO članstvom Crne Gore, smatra on, potvrđuje da su vrata Alijanse otvorena, te da je to novi korak u veoma uspješnoj politici proširenja NATO i Evropske unije. On je objasnio da će na-

Stoltenberg

Kad sve članice ratifkuju Protokol, Crna Gora će postati 29. članica. To je jasan znak da NATO nastavlja da pomaže u izgradnji stabilnosti i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu

kon današnjeg potpisivanja protokola Crna Gora učestvovati na svim sastancima NATO kao posmatrač. “Kad sve članice ratifkuju Protokol, Crna Gora će postati 29. članica. To je jasan znak da NATO nastavlja da pomaže u izgradnji stabilnosti i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu“, kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare, uoči dvodnevnog ministarskog sastanka u Briselu. On je ponovio da parlamenti svih 28 zemalja

članica moraju ratifikovati dokument i istakao da postoji snažna podrška za potpisivanje protokola. Na pitanje da li je sa crnogorskim vlastima razgovarao o činjenici da su ruske vlasti zabrinute zbog proširenja NATO članstvom Crne Gore i da su najavile da će preduzeti mjere, poput ekonomskih, Stoltenberg je rekao da je osnovni princip da svaka nezavisna, suverena nacija ima pravo da odluči o svom putu, uključujući i o tome kog bezbjednosnog okvira želi da bude dio. “Crna Gora je kao nezavisna država odlučila da želi da bude dio NATO i 28 članica je odlučilo da prihvati Crnu Goru kao članicu Alijanse. Vjerujem da nema razloga da se pokuša osporiti Crnoj Gori to pravo da sama donosi odluke”, naveo je on.

■ neopravdane reakcije

Prvi čovjek Alijanse ocijenio je da će svaka sankcija ili reakcija Rusije biti „apsolutno neopravdana“. “Jer se radi o poštovanju suverene odluke suverene nacije, Crne Gore, da odluči o svom putu. I to treba svi da poštuju“, kaze Stoltenberg. Kad je u pitanju odluka o načinu pristupanja NATO, Stoltenberg je rekao da je na Crnoj Gori da odluči da li će odluka biti donesena na referendumu ili u parlamentu. “Jer je Crna Gora nezavisna, suverena, demokratska država. Da li će to biti u okviru demokratski izabranog parlamenta ili na drugi način, na Crnoj Gori je da odluči“, poručio je Stoltenberg. Nije poznato koja zemlja će probiti led, i prva potpisati sporazum, ali kako je juče saopšteno, bugarska vlada odobrila je nacrt dokumenta kojim se predviđa ulazak Crne Gore u NATO. U saopštenju koje prenosi portal Novinite navodi se da je vlada ovlastila ministra vanjskih poslova Daniela Mitova da potpiše dokument.

Daglas Lut: Važan simbol Potpisivanje protokola o pristupanju Crne Gore Alijansi je istorijski čin i poruka da vrata tog saveza ostaju otvorena, poručio je ambasador Sjedinjenih Američkih Država pri NATO-u, Daglas Lut. On je rekao da je sjutrašnja sesija ministarskog sastanka, u okviru koje će biti potpisan protokol o pristupanju Crne Gore, istorijska, jer se, kako je pojasnio, to biti sedmi put da se potpisuje protokol o pristupanju, u istoriji NATO-a dugoj 67 godina. Kako je rekao, dijalog između NATO-a i Crne Gore traje od decembra i, dodao je, spremni su za naredni korak, a to je potpisivanje protokola o pristupanju. “Ovaj dokument će svih 28 članica potpisati i biće ratifikovan u parlamentima tih zemalja. Taj proces traje mjesecima, ali na kraju, kad 28 parlamenata ratifikuje protokol, slijedi ratifikacija u crnogorskom parlamentu i imaćemo 29. članicu“, kazao je Lut na konferenciji za novinare u Briselu, u sjedištu NATO. Danas je, kako je dodao važan dan na tom putu. Lut je ocijenio da je to više od proceduralnog, birokratskog koraka i važan simbol, imajući

u vidu član 10 Vašingtonskog sporazuma, koji ističe otvorenost NATO-a za nove članove, evropske zemlje koje dijele vrijednosti Alijanse, demokratiju, vladavinu prava i koje mogu doprinijeti kolektivnoj odbrani. On je podsjetio i da odluka mora biti donesena konsenzusom, odnosno da svih 28 zemlja članica moraju da se saglase o prijemu nove zemlje članice. “Danas je važan podsjetnik politike otvorenih vrata, i pokazatelj da ta vrata ostaju otvorena. To je poruka i za tri zemlje koje teže članstvu u NATO poput Crne Gore – Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Gruziju. To su tri odvojena puta i biće određena sposobnošću tih zemalja da ispune kriterijume za članstvo“, kazao je Lut. On je rekao da ne može da predvidi kad će američki Senat ratifikovati protokol jer, kako je pojasnio, kao i ostali parlamenti, Senat ima svoj plan rada i teško je odrediti kad će to doći na red. “Mogu reći da je u prethodnih šest primjera proširenja to trajalo mjesecima. To nije nešto što crnogorski građani treba da očekuju brzo, jer taj proces traje“, objasnio je Lut.

ekonomija

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

Foto: GOV.ME

Hiljadu plus stanova: objavljena konačna rang lista

U prvoj fazi projekta biće dodijeljeno 400 vaučera Dobitnici vaučera imaju 60 dana da iskoriste vaučer i potpišu ugovor o kreditu

Građanima će u projektu Hiljadu plus stanova, od ukupno 674 odobrene aplikacije, u prvoj fazi biti dodijeljeno 400 vaučera, a prvi će biti uručeni prioritetnim ciljnim grupama već sjutra. Konačna rang lista izabranih korisnika po vremenu i ciljnoj grupi kojoj pripadaju objavljena je juče na sajtovima projekta i Ministarstva održivog razvoja i turizma.

U prvoj fazi podjele, vaučere će dobiti 400 aplikanata, dok će ih 274 biti na listi čekanja”, rekao je Čanović na konferenciji za novinare. Dodjela vaučera prioritetnim ciljnim grupama biće organizovana u petak u 13 sati u Atlas Capital centru. “U skladu sa rang listom, ostalim dobitnicima vaučeri će biti dodijeljeni 25. i 27. maja”, naveo je Čanović.

■ DoDjela vaučera

■ proceDura

Direktor Direktorata za razvoj stanovanja i predsjednik Projektnog odbora Marko Čanović kazao je da je od ukupno 723 podnijete aplikacije, njih 49 odbijeno po više različitih osnova. “Uslove projekta ispunila su 674 podnosioca zahtjeva.

U prioritetnoj ciljnoj grupi nalazi se 68 aplikanata koji će dobiti vaučere. U javnom sektoru će od 291 aplikanta koji ispunjava uslove projekta, vaučere dobiti njih 132, prenosi Mina biznis. “U okviru grupe mladi bračni parovi do 35 godina starosti, 189 aplikanata ispunjava uslove, od čega će 100 dobiti vaučere. U grupi ostali, uslove ispunjava 126 građana, a vaučere će dobiti takođe njih 100”, precizirao je Čanović. Direktor implementacione jedinice Procon Sanja Mugoša saopštila je da je na osnovu ukupnog budžeta za projekat Hiljadu plus, koji je bio 20 miliona eura i prosječne kreditne sposobnosti ko-

Konačna rang lista izabranih korisnika po vremenu i ciljnoj grupi kojoj pripadaju objavljena je juče na sajtovima projekta i Ministarstva održivog razvoja i turizma

Najviše aplikanata iz Podgorice Najveći broj aplikanata koji ispunjavaju uslove je iz Podgorice, 620. Slijedi Nikšić sa 46 aplikanata, Bijelo Polje sa sedam i Pljevlja, gdje je uslove ispunio jedan aplikant. Čanović je naveo da se na listi čekanja nalazi 159 aplikanata iz grupe zaposlenih u javnom sektoru, 89 iz grupe mladih bračnih parova do 35 godina, dok se u grupi ostali nalazi njih 26. je su banke dostavile konstatovano da se može dodijeliti ukupno 400 vaučera. Mugoša je, kometarišući kako funkcioništu liste čekanja, objasnila da dobitnici vaučera imaju 60 dana da iskoriste vaučer i potpišu ugovor o kreditu. “Ukoliko se vaučeri u tom roku ne realizuju, prvi sljedeći sa liste čekanja dobija njegovo mjesto i novih 60 dana da iskoristi vaučer”, kazala je Mugoša i dodala da je poželjno da građani koji su aplicirali lično dođu i podignu svoj vaučer.

Bivši radnici Rudnika boksita, koji traže rješenja o trajnim penzijama, najavili su da će 26. maja početi proteste ukoliko ne dobiju potvrdu da će im biti uplaćen nedostajući radni staž. Predstavnik bivših radnika Boksita Mujo Muratović, kazao je da će se oni 26. maja u osam sati okupiti ispred rampe Sektora transporta u nikšićkom naselju Gračanica i početi proteste, ukoliko ne dobiju potvrdu da će im biti uplaćen nedostajući radni staž kako bi dobili rješenja o trajnim

penzijama. Riječ je o oko 500 nekadašnjih radnika Boksita koji su preduzeće napustili tokom 2009. i 2010. godine uz ponuđeni socijalni program, prenosi Mina biznis. Muratović je saopštio da su bivši radnici, shodno dogovoru sa nadležnim, ranije predali svu neophodnu dokumentacuiju stečajnoj upravi, ali da im se zahtjev još ne rješava. “Uzalud smo se i ranije okupljali i bili strpljivi, ali čini nam se da se rješenje naših problema namjerno odlaže”, rekao je Muratović.

miliona eura vrijednost je projekta Hiljadu plus, od čega polovinu obezbjeđuje država sredstvima zajma kod CEB, a 45 odsto iznosa pozvane komercijalne banke

Poslovanje rudnika uglja

bivši radnici boksita Poručili

Trajne penzije ili ćemo početi sa protestima

Čanović

Manji neto profit

Gvozdenović

Revizija novi nivo kontrole Urbanističko-arhitektonski konkursi biće raspisivani za sve objekte u javnoj upotrebi, jedan je od zaključaka radnog doručka povodom usvajanja Izvještaja o stanju uređenja prostora za 2015. Takođe, revizija je Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, predložena kao novi nivo kontrole izrade planskih dokumenata.

Pljevaljski Rudnik uglja završio je prvi kvartal sa neto profitom od 543,8 hiljada eura, 7,6 puta manjim nego u istom periodu prošle godine. Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu MontenegroberRudnik uglja

ze, poslovni prihodi Rudnika uglja na kraju marta iznosili su 8,39 miliona i bili su 38,2 odsto manji nego u uporednom periodu, prenosi Mina biznis. Poslovni rashodi kompanije pali su 13,4 odsto na 7,87 miliona eura.

7 PREMIJER MILO ĐUKANOVIĆ U ZVANIČNOJ POSJETI MALTI ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

EKONOMIJA

VJETROELEKTRANE NA MOŽURI ZA GODINU I PO Prema riječima premijera Đukanovića, prva tranša vrijedna 15 miliona eura je već opredijeljena, a administrativni radovi su gotovo završeni

Projekat izgradnje vjetroelektrana na brdu Možura, vrijedan 80 miliona eura, biće završen za godinu i po, kazao je na konferenciji za medije predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović nakon sastanka sa premijerom Malte Džozefom Muskatom. Prva tranša vrijedna 15 miliona eura je već opredijeljena, a administrativni radovi su gotovo završeni. Ovaj projekat kojem su prethodil intenzivni razgovori dvojice premijera, realizuje kompanija “Enemalta plc” koja je u većinskom vlasništvu vlade Republike Malte.

vjetrolektrane biće izgrađene na brdu Možura između Bara i Ulcinja

■ ZADOVOLJNI PROJEKTOM

“Za Crnu Goru dodatno je značajno to što upravo na Krnovi i Možuru po prvi put realizujemo projekte proizvodnje električne energije iz novih, zdravijih, zelenih izvora, sa osloncem na energiju vjetra. Rekao bih da smo u završnoj fazi administrativnih priprema za početak realizacije. Upravo sam dobio potvrdu da je i finalna procjena da se otprilike za osamnaest mjeseci može završiti projekat”, kazao je premijer Đukanović. Zadovoljstvo ovim projektom nije krio ni premijer Malte. “Energetika je oblast u kojoj će se ogledati naša uspješna saradnja. Projekat vjetroelekrtana čiju gradnju ćemo finansirati u narednim sedmicama, učiniće nas ponosnim partnerima Crne Gore, koja teži obnovljivim izvorima energije”, kazao je Muskat. Na Možuri će shodno projektu biti izgrađene 23 vjetroelektrane. Očekivana

godišnja proizvodnja električne energije na Možuri je 100 GWh, što je primjera radi sasvim dovoljno za godišnje snabdijevanje Ulcinja. U realizaciji ovog projekta učestvuje i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

NA PUTU KA EU

MILIONA EURA VRIJEDNOST JE PROJEKTA IZGRADNJE VJETROELEKTRANA NA MOŽURI

Premijer Malte, koja uskoro preuzima predsjedavanje EU, istakao je da njegova zemlja podržava Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji. “Vi na pravi način i pravom dinamikom ispunjavate neophodne uslove da

budete član Evropske unije. Naše predsjedavanje Uniji i naše angažovanje pomoći će Crnoj Gori da se približi članstvu. Pomoći će naša iskustva u proteklih 12 godina, jer i kada postanete član stižu brojne obaveze posebno izazovne za

■ PODRŠKA MALTE

male administracije. Male države kao naše, mogu imati i prednosti”, poručio je Muskat. Ministri zdravlja dvije zemlje Budimir Šegrt i Kris Fearne potpisali su juče Memorandum o saradnji u oblasti zdravlja i medicinskih istraživanja. Razmatrane su i mogućnosti i razvoj saradnje u oblasti turizma. Nakon posjete Malti premijer Đukanović putuje u Brisel, gdje će danas, na poziv generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga prisustvovati potpisivanju prokola na ministarskom sastanku Alijanse o pristupanju Crne Gore. N.D.L.

Zapošljavaju 1.500 ljudi Kompanija “Enemalta plc” je javno akcionarsko društvo, čija je osnovna djelatnost proizvodnja, uvoz, distribucija i snabdijevanje električnom energijom krajnjih kupaca, kao i uvoz i distribucija naftnih derivata, koja ima 1.500 zaposlenih i igra značajnu ulogu u ekonomskom razvoju Malte. Većinski vlasnik ove kompanije je Vlada Malte, a 33 odsto akcijskog kapitala posjeduje kompanija Shangai Electric Power (SEP) proizvođač struje i podružnica kompanije China Power Investments čiji je rejting označen sa AAA.

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

CBCG IZRADILA ZLATNI I SREBRNI NOVAC

Jubilarnim kovanicama obilježili nezavisnost

LONDONSKI IWG NIJE ISPUNIO OBAVEZE U ROKU

Obustavljen postupak privatizacije Instituta Tenderska komisija odlučila je da obustavi postupak privatizacije Instituta “Simo Milošević” jer investitor, londonska kompanija International Wellness Group (IWG), nije ispunio dogovorene obaveze.

■ UGOVOR NEVAŽEĆI Na jučerašnjoj sjednici članovi komisije konstatovali su da se nijesu stekli uslovi za zatvaranje transakcije, te da je time prestao da važi ugovor o kupoprodaji. “Menadžment Instituta i Tenderska komisija uložili su maksimalne napore da pribave dokumentaciju i saglasnost nadležnih organa, kako bi sve obaveze prodavaca iz Ugovora bile ispunjene.

MILIONA EURA NUDIO JE IWG ZA 56,48 ODSTO DRŽAVNIH AKCIJA U INSTITUTU Kupac akcija, IWG iz Londona, međutim nije realizovao svoje obaveze koje je bio dužan da ispuni u roku od šest mjeseci od dana potpisivanja ugovora, što je bio uslov za zatvaranje transakcije”, saopšteno je nakon sjednice. Ugovorom o kupoprodaji, koji je potpisan u novembru prošle godine, IGW-u je pripalo 56,48 odsto državnih akcija u Institutu, za koje je kao jedini ponuđač na četvrtom

Centralna banka Crne Gore (CBCG) predstavila je juče jubilarne zlatne i srebrne kovanice, izrađene u okviru obilježavanja desetogodišnjice obnove crnogorske nezavisnosti. Ovim činom vrhovna monetarna institucija je, kako je kazao guverner Milojica Dakić, dala doprinos proslavi jednog od najvažnijih istorijskih datuma za državu. “Zlatnici i srebrnjaci u centralnom dijelu sadrže vizuelni prikaz teritorije Crne Gore, dok je u donjem dijelu stilizovan prikaz morske

površine. Obodom kovanica latiničnim pismom ispisano je ‘deset godina obnove nezavisnosti Crne Gore’, a u donjem dijelu su upisane jubilarne godine 2006. i 2016”, rekao je Dakić, navodeći da su kovanice izrađene na osnovu idejnog rješenja akademskog vajara i profesora na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju Milivoja Babovića. Zlatnik je težak osam grama i prečnika je 24 milimetra, dok je težina srebrnjaka 17 grama, a prečnik 34 milimetra. Bo.M.

tenderu ponudio deset miliona eura.

■ SPISAK OBAVEZA Obavezama koje su tada definisane predviđeno je bilo, pored ostalog, zaključivanje ugovora o korišćenju usluga Instituta sa Fondom zdravstvenog osiguranja, dozvole nadležnih organa za zakone o zaštiti životne sredine, kao i pripremu memoranduma o saradnji sa International Hospital Groupom, specializovanom institucijom za oblast medicine, rehabilitacije i welness usluga. Prema ranijim najavama, IGW je trebalo da preuzme Institut tokom ovog mjeseca. Bo.M.

U Beogradu izrađeno 100 komada zlatnika i 300 srebrnjaka

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

Program za nezaposlene Zavod za zapošljavanje (ZZZCG) pozvao je nezaposlene sa stečenim visokim obrazovanjem da se u narednih deset dana prijave za učešće u pilot programu pod nazivom Stop sivoj ekonomiji. U programu će učestvovati 100 nezaposlenih i trajaće četiri mjeseca. “U prvom dijelu progra-

ma učesnici će se, u periodu do 30 dana, osposobiti za rad kroz tri modula - razvoj ličnih i stručnih kompetencija i bezbjednosti na radu”, navodi se u pozivu. U drugom dijelu programa, kako je objašnjeno, osposobljeni učesnici će se zaposliti na određeno vrijeme u trajanju od tri mjeseca.

hronika

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

riješena identifikacija napadača na maloljetnika

Policija zna ko su siledžije sa snimka

Upravi policije ovaj događaj nije prijavljen, te stoga mole napadnutog mladića da prijavi nasilje koje je pretrpio

Podgorička policija zna ko su dvojica siledžija, koji su brutalno pretukli 15-godišnjeg Roma u glavnom gradu i u toku je prikupljanje dokaza, saznaju Dnevne novine. Istraga je započeta nakon što je u javnosti objavljen video-snimka, na kojem je zabilježeno fizičko nasilje dva muškarca nad pripadnikom romske populacije. Kako navode u saopštenju, Upravi policije ovaj događaj nije prijavljen, te stoga mole napadnutog mladića da prijavi nasilje koje je pretrpio. Snimak pokazuje kako nepoznate osobe B.S., petnaestogodišnjaka sa invaliditetom i raseljeno lice iz kampa na Koniku, brutalno udaraju šakama i nogama u glavu. “Ovaj događaj policiji nijesu prijavili ni oštećeno lice niti bi-

lo koje drugo fizičko ili pravno lice, kao ni nijedna zdravstvena ustanova kod koje bi eventualno oštećeno lice moglo da zatraži ljekarsku pomoć. Prema saznanju za događaj iz medija, policija je započela preduzimanje aktivnosti na identifikovanju lica sa snimka i utvrđivanju svih činjenica u vezi sa ovim događajem”, navodi se u saopštenju policije. Oni pozivaju napadnuto lice da podnese prijavu u CB Podgorica, kao i sva druga lica koja na osnovu video-zapisa, koji nije najboljeg kvaliteta, mogu identifikovati aktere događaja ili eventualno imaju saznanja o ovom događaju. Snimak brutalnog napada dva muškarca na mladića romske nacionalnosti u Podgorici uznemirio je crnogor-

sku javnost i naišao na osude državnih institucija, političkih partija i NVO sektora. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Zaštitinik ljudskih prava i sloboda osudili su nasilno prebijanje pripadnika romske populacije. “Ministarstvo najopštrije osuđuje ovaj nasilnički čin, i apeluje na nadležne organe da što hitnije pronađu i procesuiraju njegove počinice” navodi se u saopštenju Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Sličan stav iznio je i zaštitinik ljudskih prava i sloboda, koji je istakao da ovaj vandalski čin mora biti adekvatno procesuiran, počinioci otkriveni i sankcionisani na način kako to nalažu važeći propisi i standardi zaštite od svih oblika rasizma i netolerancije. N.P.

Stavovi o Romima obojeni stereotipima Stavovi građana o Romima su i dalje dominantno obojeni stereotipima, predrasudama i mržnjom, a socijalna distanca prema Romima ima alarmantne razmjere, o čemu svjedoče i rezultati istraživanja o diskriminaciji koje je CGO sproveo među crnogorskim građanima početkom ove

godine. “Strahujemo da je ovaj najnoviji slučaj nasilja samo “vrh ledenog brijega”, jer brojni drugi ostanu neprijavljeni iz straha i neinformisanosti žrtava. Verbalno i fizičko nasilje nad Romima dešava se svakodnevno - na ulici, u samoposluzi, u školi među mlađim generacijama kao

vršnjačko nasilje. Mnogi mladi Romi napuštaju školu upravo zbog stalnog pritiska i diskriminacije koje doživljavaju od svojih vršnjaka, što doprinosi učvršćivanju začaranog kruga, koji vraća Rome u izolaciju i spriječava njihovo integrisanje u društvo”, ocijenili su iz CGO-a.

Beriša: Mangupi, kraljevi, šminke Nakon što je na društvenim mrežama osvanuo pomenuti snimak Elvis Beriša iz NVO Romska organizacija mladih objavio je status na Fejsbuku kojim se obraća “najjačim momcima” u Podgorici. “I dok sam ja u mom gradu pokušavao da dam svoj doprinos kroz radionicu UN-a kako bi moja Podgorica postala

“Grad za sve” i predlagao mjere koje bi Crna Gora ispunila do 2030. godine i na taj način ispunila 17 ciljeva održivog razvoja u svijetu, nedaleko od zgrade UN-a u mojoj Podgorici brutalno je prebijen dječak koji je prosio ispred marketa Voli. On je, vidi se sa snimka i slika, potpuno bezopasan i nije ni slutio šta će da mu se desi. Gledajući

ovaj snimak osjetio sam kako mi se steglo nešto u grlo, u srcu, po ko zna koji put. Više puta sam odgledao snimak, jer svaki put je osjećaj stezanja bio sve jači i jači, a na početku sam i zatvarao oči. Vi momci batinaši, mafijaši, mangupi, kraljevi, šminke itd., hvala vam na još jednom ovako “dobrom” osjećaju”, navodi Beriša u objavi.

Beriša

Vi momci batinaši, mafijaši, mangupi, kraljevi, šminke itd., hvala vam na još jednom ovako “dobrom” osjećaju”, navodi Beriša u objavi.

hronika

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

U pUcnjavi U tivtU, ranjen Miloš radonjić (30)

Sa ranama po glavi uSpio da pobjegne Na njegovo vozilo je, dok se parkirao, iz klasične sačekuše ispaljeno više metaka. Tom prilikom je, iako teže ranjen u predjelu glave i vrata, pobjegao iz vozila, a zatim se krio u dvorištu jedne od obližnjih kuća

Kotoranin Miloš Radonjić (30), koji je ranjen preksinoć sat poslije ponoći u pucnjavi u tivatskom naselju Marići ispred stana u kojem živi, blizak je kotorskom klanu koji prema policijskim evidencijama predvode Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. Na njegovo vozilo je, dok se parkirao, iz klasične sačekuše ispaljeno više metaka. Tom prilikom je, iako teže ranjen u predjelu glave i vrata, pobjegao iz vozila, a zatim se krio u dvorištu jedne od obližnjih kuća gdje su ga zatekli službenici policije. Radonjić je nakon ukazane prve pomoći transportovan na liječenje u Klinički centar u Podgori-

Miloša i njegovog brata Đorđija, prije nekoliko godina u Radanovićima u Kotoru prebili su nedavno ubijeni Božidar Cicmil (32), i Nikšićanin Ivan D. Vračar

Kuća ispred koje se dogodila pucnjava ci, a prema nezvaničnim saznanjima njegovo stanje je stabilno, odnosno nije životno ugrožen. Dramatičan događaj, pucnjava, sirene hitne pomoći i vika probudila je većinu stanovnika ovog, inače mirnog naselja. Kako na-

vode komšije, koje su željele da ostanu anonimne, Radonjić je prije godinu kupio dio kuće u Marićima i podigao potkrovlje u kome je stanovao u posljednje vrijeme. Uviđaj na licu mjesta je obavila zamjenica Višeg dr-

žavnog tužioca iz Podgorice Lepa Medenica i ekipa forenzičkog centra iz Podgorice kojoj su asistirali službenici tivatskog Odjeljenja bezbjednosti. Radonjić je poznat policiji kao delinkvent još iz peri-

oda dok je bio maloljetno lice, a prije godinu izašao je iz zatvora. On je zajedno sa Uglješom Rabrenovićem iz Mojkovca uhapšeni u Srbiji 2012. godine na osnovu potjernice podgoričkog Interpola, a po zahtjevu crnogorskih pravosudnih organa. Naime, Radonjić je potraživan radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od četiri godine i sedam mjeseci, zbog šverca narkotika i nedozvoljenog držanja oružja, a Rabrenović radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od tri godine i mjesec dana, zbog krivičnog djela prevara. Miloša i njegovog brata Đorđija, prije nekoliko godina u Radanovićima u Kotoru prebili su vlasnik hercegovačke firme “Moj taksi” Božidar Cicmil (32), porijeklom iz Plužina koji je ubijen prošle godine u Mostaru, i Nikšićanin Ivan D. Vračar, koji je osuđen zbog ubistva Dragana Dudića Frica 2010. godine u Kotoru. Cicmil je ranije izdržao kaznu od šest mjeseci zatvora zbog ove tuče. I.K.-N.P.

slUžbenici podgoričke policije priveli sUgrađanina dragana vUjačića (60)

Podgoričanin držao bombu u stanu i prijetio?

Pripadnici podgoričke policije uhapsili su juče ujutro Dragana Vujačića (60), u iznajmljenom stanu, u Ulici Ivana Vujoševića, nakon što je prilikom upada i pretresa u fioci pronađena ručna bomba M 75, saznaju Dnevne novine. Prema nezvaničnim informacijama, Vujačića je prijavio vlasnik stana Mladen Cupara (24), koji je u policiji ustvrdio da je uhap-

šeni njemu i njegovom ocu prijetio dan prije podnošenja prijave da će ih navodno raznijeti bombom, jer su od njega tražili da izmiri dugovanja. Narednog dana, prema kazivanju Cupare, zvao ih je i telefonom i ponovo prijetio, zbog čega su odlučili da ga prijave. Policija je u kratkom roku u saradnji sa dežurnim Osnovnim tužiocem dobila sudski nalog za pretres. S ob-

zirom da su imali saznanja gdje se bomba nalazi, policajci Stanice javnog reda i mira u civilu su koordinirano obezbijedili prilaz stanu, a onda izvršili upad. Osnovni tužilac naložio je potrebna vještačenja, a danas bi trebalo da se izjasni da li će osim nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, Vujačiću staviti na teret još neko krivično djelo. J.M.

hronika

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

Suđenje dušku šariću i jovici lončaru

Na provjeri računi pokojnog Dragana Dudića Suđenje Pljevljacima Dušku Šariću i Jovicu Lončaru koji se terete za pranje 19,3 miliona eura juče je u Apleacionom sudu odgloženo na neodređeno vrijeme, jer je vijeće sudija prihvatilo predlog odbrane da im se putem međunarodne pravne pomoći iz Norveške i Kipra dostavi bankarska dokumentacija o transferu nešto više od šest miliona eura, odnosno za novac za koji ne postoji dokaz o porijeklu. U pitanju je bankarska dokumentacija banke “Nordea”, odnosno računi i transakcije koje su imale firme u vlasništvu pokojnog Dragana Dudića Frica. Na osnovu te dokumentacije sud smatra da se može utvrditi da li je novac u iznosu od šest miliona eura, što

predstavlja samo dio iznosa koji su, preko Dudićević firmi, kako stoji u optužnici “oprali” Pljevljaci. Zahtjev suda uslijedio je nakon što je odbrana optuženih uspjela da pribavi upravo bankarsku dokumentaciju iz Norveške u kojoj se, po ocjeni odbrane, vidi da je novac legalno transferisan. Ovaj dokaz sud nije mogao olako prihvatiti, već je odlučio da ga pribavi po službenoj dužnosti. Prihvatanjem dokaza odbrane pribavljenim iz Norveške, advokat optuženih Borivoje Đukanović, ističe da je uvjeren da će svi činjenični i pravni apsekti predmetne optužnice biti u svemu disikreditovani. “Konkretno, kada ovaj dokaz putem međunarodno– pravne pomoći bude i obez-

Advokat Đukanović sa optuženima

Zahtjev suda uslijedio je nakon što je odbrana optuženih uspjela da pribavi upravo bankarsku dokumentaciju iz Norveške u kojoj se, po ocjeni odbrane, vidi da je novac legalno transferisan

bijeđen i na taj način pribavljen i nakon toga izveden na glavnom pretresu, jasno će

potvrđena optužnica za dilovanje droge

biti i za laika da su svi elementi na kojima je počivala optužnica bili bez iole ozbiljnijeg utemeljenja” decidan je Đukanović. Ostatak novca, do 19 miliona vještačen je ranije i o tome da li je legalan ili nije, sudije Apelacionog suda će dati ocjenu kada budu donijeli konačnu presudu. Tužilac Petar Kapuci, se nije protivio prijedlogu odbrane, ali tvrdi da je, držeći se tvrdnji da je riječ o pranju novca, potrebno priba-

viti dokumentaciju od dana osnivanja firmi do dana gašenja njihovih računa. Dvojici Pljevljaka sudi se za pranje 19,3 miliona eura stečenih, kako navodi optužnica, švercom narkotika. Šarić i Lončar su prvostepenom presudom osuđeni na po pet i po godina zatvora, a osuđujuća presuda, koja je donijeta u bjelopoljskom Višem sudu, oborena je zbog grešaka koje su sudije Apelacionog suda uočile u predmetu. N.P.

Suđenje SrpSkim državljanima

Policajac heroin krio u gaćama Radili kao najamnici Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici protiv okrivljenog policijskog službenika Nemanje Juriševića (28) iz Podgorice koji se tereti za šverc heroina. Prema navodima optužnice, Jurašević je kao ovlašćeni policijski službenik u Upravi policije CB Podgorica, neovlašćeno radi dalje prodaje držao opojnu drogu heroin, na način što je kao policajac obučen u policijsku uniformu, upravljajući

Heroin pronađen kod policajca (foto:Uprava policije)

vozilom marke “golf 4” i krećući se od Podgorice ka Budvi, opojnu drogu neto mase 8,40 grama držao skrivenu u donjem vešu. Policajci su kolegu Juriševića pratili više od četiri mjeseca, jer su imali informaciju da on švercuje narkotike. Par dana prije hapšenja koje se odigralo 23. decembra 2015. godine, Jurišević je bio pod pojačanom kontrolom, jer su policajci raspolagali informacijom da bi izvjesnu količinu

narkotika trebalo da preveze do Cetinja. Postupajući na osnovu operativnih saznanja, na raskrsnici kod ulaza u Cetinje zaustavili su vozilo “golf 4” podgoričkih registarskih oznaka, kojim je upravljao Jurišević. Policija je tom prilikom kod Juriševića za kog se sumnja da se bavi neovlašćenom proizvodnjom, držanjem i stavljanjem u promet opojnih droga pronašla sakrivenu plastičnu kesicu sa oko 10 grama heroina. Jurišević je kada su ga kolege zaustavile pokazao službenu značku, jer je računao da je to dovoljno da ga puste. Međutim, kako to nije urodilo plodom, pravdao se da je na specijalnom zadatku i da bi trebalo što prije da ga puste. Policijaci koji su ga zaustavili bili su uporni da izvrše pretres, tako da je Jurišević popustio, a kada je droga pronađena, rekao je da ne želi da daje izjave bez prisustva advokata. N.P.

u vrijeme ubistva

Pred krivičnim vijećem če pročitala dopis “AD sudije Vesne Moštrokol u Plantaža”, koji je sudu doVišem sudu u Podgrici ju- stavio spisak radnika, izče je čitanjem pisanih do- među ostalog sa potpisikaza nastavljeno ponovlje- ma okrivljenog Savića i no suđenje državljanima svjedoka Gorana Kulića da su 17. septembra Srbije Marku Saviću i Stefanu 2009. godine priRistiću, komili platu za ji se terete avgust. Sudiza ubistvo ja je dodala da će od iz kori“Plantaža” stoljublja zatražiti Miloraplatni spida Misak za sepjanovića (66) iz Tretembar 2009. binja, seSuđenje će bizonskog radti nastavljeno 1. Sa uviđaja nika “Plantaža”. juna, kada će svjePrvostepenom presudom, dočiti Živojin Ristić, otac Savić je osuđen na 19 go- okrivljenog Ristića, te raddina zatvora zbog teškog nik “Plantaža” Sead Alkoubistva, dok je Ristić oslo- vić, kao i Miroslav Matić. bođen. Pošto im se sudilo u Od Sudskog savjeta će biodsustvu dozvoljeno im je ti zatražen video-zapis sa novo suđenje. autobuske stanice u PodSudija Moštrokol je ju- gorici. N.P.

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

IJZ: POVEĆAN BROJ ZARAZNIH OBOLJENJA U APRILU

Foto: Mirko Savović

Haraju virusi, varičele i šuga

Valentina Rakočević

Institut za javno zdravlje Institutu za javno zdravlje u aprilu su prijavljene 1.094 osobe oboljele od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju, a uključujući akutne respiratorne infekcije (15.008) i diferencirani i nediferencirani oblik gripa (552) ukupno su prijavljene 16.654 oboljele osobe, saopšteno je iz ove zdravstvene institucije. “Incidencija obolijevanja zasnovana na individualnim prijavama slučajeva zaraznih bolesti za ovaj mjesec iznosi 176,4/100.000 stanovnika, što je za oko 2,4 odsto veća vrijednost od incidencije iz prethodnog mjeseca i za oko 25 odsto veća vrijednost u odnosu na incidenciju iz aprila prethodne godine. Uzimajući u obzir i akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa, incidencija za ovaj mjesec iznosi 2686/100.000 stanovnika”, naveli su u IJZ. U aprilu je najveći broj oboljelih registrovan od akutnih respiratornih in-

Bez zaraza u Gusinju i Petnjici Kako navode u Institutu, zdravstvene ustanove iz 21 opštine prijavile su obolijevanje od zaraznih bolesti koje podliježu

883

SLUČAJA ZARAŽENIH VARIČELOM REGISTROVANO JE U APRILU fekcija (15.008), zatim varičele (883), nediferenciranog i diferenciranog oblika gripa (552), skabijesa (šuge) (50), streptokoknog tonzilofaringitisa (46), akutnog enterokolitisa (upale debelog crijeva) (32), infektivne mononukleoze (16) i enterorokolitisa uzrokovanog kampilobakterom (11). “Ne računajući akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik

obaveznom prijavljivanju, dok prispjelih prijava obolijevanja od zaraznih bolesti nije bilo iz opština Gusinje i Petnjica. gripa, navedenih šest oboljenja čine oko 95 odsto od ukupnog broja prijavljenih zaraznih bolesti u ovom mjesecu. U aprilu su u odnosu na put prenosa (ne računajući akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa) dominirale respiratorne zarazne bolesti sa 87,7 odsto, zatim crijevne zarazne bolesti sa 5,7 odsto i parazitarne zarazne bolesti sa 5,2 odsto”, saopštili su iz IJZ. Podsjećamo, u ovom mjesecu je prijavljeno i pet slučajeva smrti od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju (svih pet usljed obolijevanja od gripa), što čini mortalitet od 0,8/100.000 stanovnika. M.I.

SAJAM SUVENIRA U PODGORICI

Od prodaje zaradili 2.738 € Ministar prosvjete Predrag Bošković otvorio je juče na Rimskom trgu Sajam suvenira koji su povodom obilježavanja desetogodišnjice od obnove nezavisnosti pod sloganom “Decenija nezavisnosti – s ponosom slavimo” organizovale obrazovno-vaspitne ustanove opštine Podgorica u saradnji sa Glavnim gradom - Podgorica, a pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete. Otvarajući Sajam, Bošković je čestitao svim građanima praznik - deset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i pohvalio učeni-

Sa Sajma suvenira ke i nastavnike koji su uložili trud i kreativnost slaveći rođendan svoje države sa humanim ciljem, jer će sav prihod od prodaje suvenira biti uložen u liječenje djece oboljele od kancera.

On je pozvao posjetioce Sajma da učestvuju u kupovini suvenira i time učine humano djelo, ali i daju stimulans preduzetništvu i kreativnosti učenika. “Od prodaje suvenira na Sajmu u Podgorici prikupljeno je 2.738 eura koji će biti donirani NVO Fenix – Udruženju roditelja djece oboljele od kancera”, navodi se u saopštenju Ministarstva prosvjete. Danas će Sajam suvenira biti održan na Trgu “13. jul” u Pljevljima i u dvorištu JU OŠ “Džafer Nikočević” u Gusinju. J.V.Đ.

PISMO OGNJENOVOJ M

OSJEĆAM LIJEMO VA Č itateljka CdM-a poslala je posredstvom tog portala pismo majci Ognjena Rakočevića. Tražila je da joj ne objavljuju ime. Željela je samo da posveti nekoliko redova ženi heroju Valentini Rakočević da u trenucima najveće tuge zna da su svi uz nju. Pismo prenosimo u cjelosti. U sjeni bola. Tami kišnog dana i nadanja da će doći. Slučajno, kao što je i pošao. Nekako kao da jecamo svi uz Vas. Nijeste se Vi nadali sami, svi smo se nadali uz Vas, da je tu negdje u blizini i da ćemo ga upravo mi prvi ugledati. Ugledati kako trči niz neku poljanu, široku, cvjetnu. Iako izgleda da je Vaša bol usamljena, danas nije. Koliko je samo puta zadrhtala dok hoda, pogledala da li diše dok spava, sklonila pokrivač iz ručica, dala kašicicu uzela nož, potrčala dok trči, ljubila da zaspi, mjerila temperaturu i kad je 36,6°C, smijala se i plakala kako samo majka

može. Bojala se hladnog, vrućeg, oštrog, tvrdog, jakog, prljavog, velikog, malog, brzog, otrovnog... svega, često i bezopasnog. Strahovala za dan, za san, za oči, za kosu, za dlan. Strahovala od snijega, kiše, blata, neba, sunca... vode. Skrivala od vjetra, tame, boli, tuđih pogleda, pasa lutalica, zlih vila i svih drugih čuda. Čuvala, ali nije mogla od svega. Bol neprihvaljivo ista u danima dok nije bio tu, noći jednako nesane i sad kad neće doći. Da li da čovjek vjeruje da je u veseloj igri u zoru, dok je mlado sunce tek obasjavalo plaže hladne vode pošao na bolje? Ognjenova majka mora da vjeruje, jer

Foto: Dejan Lopičić

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

DRUŠTVO

TRAGEDIJA MALOG OGNJENA PODSJEĆA

Centar za autizam pomogao bi roditeljima ⌦ Derviš Beli Selhanović

MAJCI

MO VAŠU BOL, VAŠE SUZE... FONDACIJA AKTER POKRENULA JE PETICIJU KOJOM TRAŽE DA JEDNA ULICA U PODGORICI DOBIJE IME PO OGNJENU RAKOČEVIĆU, AUTISTIČNOM DJEČAKU KOJI SE UTOPIO U MORAČI. CILJ INICIJATIVE JE, KAKO NAVODE, SKRETANJE PAŽNJE NA POTREBU UNAPREĐENJA KVALITETA ŽIVOTA I ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA OSOBA SA AUTIZMOM I NJIHOVIH PORODICA to je jedini način da ovo preživi. Da stegne posljednji dah u sebi, da zadrži grcaj u duši, da zamrzne ljubav u srcu, majka mora. Hrabro je roditi, hraniti, paziti, maziti, učiti, strepjeti, čekati... i tako dok je majka živa. Ili Ognjen. I posli-

je toga isto tako boriti se da ne uzdahne u naletu boli, ćutati a ne vrisnuti, zažmuriti a ne proliti sve suze ovog svijeta u trenu. Jer to je majka. Nije da drugi dragi ljudi nemaju istu količinu boli. Imaju. Ali da zauvijek izgubi dio sebe može da kida samo majku. Nije to prosto naklon jednoj strani, majci, to sve majke znaju da je istina, neka surova. Majka će čuvati u sjećanju svog plavokosog veseljaka... duboko u sebi u svojoj jedinoj preostaloj suzi. A mi svi uz nju. Budiće se u noćima koje slijede, kao i u onima do danas, kada ga je motrila. Bježaće od ljudi skrivajući bol. I u svoj djeci koja jure veselo niz ulicu vidjeće Njega, iako nemaju nikakve sličnosti. Neće razumjeti niko toliku prazninu, toliku bol, samo majke koje je u hodu bu-

du vidjele i u susretu pogleda shvatile da imaju nešto zajednično. Razumjeće sve majke. Razumjeće i one koje su već suočene sa svojim bolom, ali jednako i one koje imaju samo strepnju za buduću radost svoje zdrave djece. Na kraju, za majku koja je skrivala svoju veliku radost kada je bilo prilike za nju da ne urekne, za majku koja je skrivala strah - da ne sluti, za majku koja je ćutala bol da ne navuče veće razloge za tugu, za majku koja je sakrila nadu - da ne “baksuzira”. Za Ognjenovu majku. U ime svih crnogorskih majki koje danas skrivaju suze za Vašim djetetom, čvrsto držimo ruku Ognjenovoj mami. Osjećamo Vašu bol, lijemo Vaše suze... molimo za neki bolji svijet za Ognjena. CdM

go toga o čemu zdrav i ne sluti. Treba konačno shvatiti da je autizam, kao i svaka druga bolest, stanje, sindrom, postoji u rječnicima, leksikonima i enciklopedijama. Od proto organizma pa do homo sapiensa najvažnija zbivanja se odvijaju u mozgu. Čovjek počinje da pamti, misli i govori, da bi kasnije ucrtavao i upisivao svoja iskustva i saznanja. Njegove misaone i osjećajne sposobnosti se uvećavaju, vidici proširuju, a radoznalost raste. Sve je to omogućeno kroz milione godina razvojem kore velikog mozga. Iako su neuroanatomija i neurofiziologija uspjele da precizno lokalizuju određene funkcije, mnogi fenomeni, kao što su misao, svijest, emocija još nisu razjašnjeni.

Nikad se u Crnoj Gori nije toliko govorilo, pričalo, razgovaralo o autizmu kao složenom društvenom fenomenu kao ovih dana dok je trajala potraga za autističnim dječakom Ognjenom, koja je nažalost dobila nesrećan epilog. Tome su svakako doprinijeli mediji i elektronski i printani, koji su ovoj društvenoj akciji dali jedinstven i izuzetan publicitet. U ovim zloslutnim i opakim vremenima, koji su nam donijeli mnogo razočarenja, neizvjesnost i nespokojstvo, ophrvani političkim vandalizmom, u kojima se odvijaju jalove parlamentarne igre bez granica, rijetko kad je došla do izražaja ovakva građanska solidarnost i humanost crnogorskog društva. Aktuelizovana ■ BUDIMO SOLIDARNI je stara inicijativa o izgradnji nacionalnog centra za autiAutista je kao napuštena, zam, pošto smo mi jediusamljena tvrđava, čana zemlja u Evropi đava, ali vrlo kolokoja nema ovaritna. On je dakvu instituciju. nas veseo, sjuPojedini potra tužan, daslenici javnas silan, ne riječi sa sjutra suposebnim žanj, danas senzibilitehitar, sjutra miran... tom oživjeli Ipak je to su neophodnajveća eninost formiragma savremenja jedne ovakve institucije. nog doba. Selhanović Duboko sam svjestan činjenice da se sva■ ŠTA JE ZAPRAVO ki drugi odnos može izmijeAUTIZAM? niti, ali roditelji uvijek ostanu S obzirom da se autizam roditelji jer ko ima djecu dao javlja ili dolazi između 2. i je taoce sudbini. Našu sudbi3. godine svi možemo reći nu oblikuje ne ono što doživda smo jednom imali sreću, ljavamo nego kako osjećamo da smo je držali kao pticu na doživljeno. Nama nije strano dlanu, ali ona nam je izmakla, žrtvovanje. Bez žrtava nema poletjela, daleko... I tako naš ni radosti, ni tuge, nema sreživot teče, odvija se, u smislu će ni bilo kakvog cilja, a naš „nijedan dan sreće, nijedan cilj je vječita nada koju nam bez bola“. No reče Njegoš: „Zla niko ne može oduzeti. pod nebom što su svakolika, Zato je prijeko potrebno krenuti u široku društvečovjeku su prćija na zemlji“. Život autističnih osoba nu akciju jer su se stvorile mnogo je teži nego život zdra- društvene pretpostavke za vih i nema unosnije investici- izgradnju nacionalnog cenje od ulaganja u zdravlje lju- tra za autizam. Iskažimo podi. Zrelost, demokratičnost, kazanu solidarnost i humahumanost, etičnost svakog nost i građanstva i institucija društva potvrđuje se odno- - kao trajnu, neprekidnu, do som prema osobama sa po- konačnog rješenja. Medijska sebnim potrebama. Zato nam zajednica Crne Gore ispoljije i neophodna široka druš- la je punu podršku u njenom tvena akcija da konačno rea- vođenju. lizujemo ovu izuzetnu zamiS vjerom u život, i ideju forsao formiranjem nacionalnog miranja nacionalnog centra centra za autizam. za autizam, u ime porodica sa Bolestan čovjek zna mno- osobama sa autizmom

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

IZVJEŠTAJ ZAŠTITNIKA LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA O PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA

PREBUKIRANOST GLAVNA MUKA Predstavnici institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Ministarstva prosvjete i Savjeta roditelja početkom aprila ove godine obišli su četiri podgorička vrtića i zatekli zabrinjavajuće stanje u javnim predškolskim ustanovama “Đina Vrbica” i “Ljubica Popović”. U najnovijem Izvještaju ombudsmana o stanju u vrtićima kao ključni problemi ističu se neadekvatne prostorije, prebukiranost, spavanje na dušecima i korištenje zajedničkih toaleta. Provjera ombudsmana uslijedila je nakon što je krajem prošle godine Ministarstvo prosvjete dalo preporuke javnim predškolskim ustanovama da što hitnije nešto učine po pitanju rasterećenja vrtića i poboljšanja uslova boravka mališana. Ta preporuka je, kako se pokazalo, ostala mrtvo slovo na papiru. Iako je objekat Poletarac jedan JPU “Đina Vrbica” nekoliko puta renoviran, od nekadašnjih kancelarija upravne zgrade, navodi se u Izvještaju o stanju u podgorički predškolskim ustanovama, napravljene su učionice neadekvatne za boravak mališana. “Pomoćne prostorije, hodnici i kancelarije pretvorene su učionice koje po svojim karakteristikama ne ispunajvaju potrebne standarde

za boravak djece. Posjeduju zajedničke toalete i kupatila za više učionica što naročito u ovako prebukiranim grupama ne zadovoljava potrebne standarde”, navodi se u Izvještaju. U istom objektu, kako se dodaje, zabrinjava i to što djeca u nedostatku kreveta spavaju na dušecima zbog kojih, da bi bili postavljeni, iz nekih učionica se izbacuje dio namještaja pa se kasnije ponovo unosi, što ostavlja i malo prostora za kretanje vaspitača.

MALIŠANA U JASLICAMA JE MAKSIMALAN BROJ KOJI ZAKON PREDVIĐA, A U POJEDINIM GRUPAMA UPISANO JE ČAK 70 DJECE

Stanje u jaslenoj grupi boks dva može biti problematično i zbog toga što je broj djece izrazito veliki u odnosu na raspoloživu površinu, a sporno je i što gotovo polovina djece spava na dušeku na podu što nije dobro za njihovo zdravlje. Na alarmantno stanje kada je riječ o prebukiranosti upućuje podatak da je u vrtiću Suncokrili JPU “Ljubica Popović” u mlađoj jaslenoj grupi upisano devet puta više mališana nego što to predviđa zakon. Konkretno,

upisano je 70 djece, a zakon propisuje da je osam mališana maksimalan broj. Stanje u objektu Poletarac II JPU “Đina Vrbica”, navodi se u Izvještaju je poboljšano, ali kancelarije koje su oslobođene da bi u njima djeca boravila ne mogu biti adekvatno i trajno rješenje. Vrtić “Đina Vrbica” na Bulevaru Save Kovačevića i dalje odolijeva zubu vremena ali, kako se ističe u Izvještaju, očigledno je da je drvena stolarija stradala, te da tolaleti nisu odvojeni.

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

DANAS SUĐENJE STARICI IZ BIJELOG POLJA

Hubanić: Braniću se sama, nemam novca za advokata

atima Hubanić iz Bijelog Polja danas će i pored teškog zdravstvenog stanja izaći pred sud zbog optužbe da je vrijeđala predsjednika Udruženja penzionera Kambera Smailovića. Braniće se sama, jer novca za advokata nema.

Starica Fatima Hubanić, o kojoj su Dnevne novine ranije pisale, danas će se naći na sudu. Podsjećamo da je nju, pored svih nedaća koje su je snašle, predsjednik Udruženja penzionera Bijelo Polje Kamber Smailović tužio za uvredu. Međutim, kako nam je ona ispričala, od njega je samo zahtjevala 30 eura pomoći. Fatima je teško bolesna, a prima samo invalidninu pokojnog muža u iznosu od svega 150 eura. Majka je petoro djece, ali nema pravo na doživotnu naknadu jer penzija nije njena, a nije bila zaposlena niti se javljala na Biro rada. Kako je rekla DN, djeca su joj nezaposlena, žive svoje živote, imaju svoje brige, te joj nije ništa drugo preostalo nego da zatraži pomoć. “Nikad u životu me niko nije tužio nizašta. Stvar je u tome da je on mene psovao. Komšinica mi je rekla da dijele pomoć od 30 eura penzionerima. Ona je dobila iako ima sinove u inostranstvu, pa sam mislila da će je dati i meni, jer sam u mnogo težoj situaciji. Kad sam došla u Udruženje penzi-

On je našao lažnog svjedoka. Kaže, ja sam njega prva psovala, što nije tačno, tvrdi Hubanić

Komšinica mi je rekla da dijele pomoć od 30 eura penzionerima. Ona je dobila iako ima sinove u inostranstvu, pa sam mislila da će je dati i meni, jer sam u mnogo težoj situaciji

onera i pitala da li mogu i meni da daju pomoć, predsjednik Kamber Smailović skočio je sa fotelje, htio je da me bije”, rekla nam je tada Fatima. Nakon nemilog događaja, uputila se u policiju da tuži Smailovića, inače policajca u penziji, međutim, tužba je na kraju stigla njoj. “On je našao lažnog svjedoka. Kaže, ja sam njega prva psovala, što nije tačno”, tvrdi Hubanić. Suđenje je zakazano za danas, a jedino na šta može da se osloni je njena riječ. “Ja ne umijem uopšte da lažem već ću ispričati onako kako je bilo. Braniću se sama, nemam novca da platim advokata. Ja nijesam Kambera napala, tražila sam svoje pravo, da mi da 30 eura. On me je psovao i izbacio iz kancelarije. Rekao je ‘idi ti u pi*du materinu’. Dvojica su ga držali da me ne udari. Zbog toga sam otišla da ga tužim i da tražim ono što mi sljeduje”, kazala je Hubanić. M.I.

Nakon pisanja DN dobila socijalnu pomoć

Nakon što su Dnevne novine prenijele priču o njoj, Hubanić je dobila neophodnu pomoć. “Odmah su me zvali iz socijalnog da dođem u određeno vrijeme, uzeli su izjavu, dali su mi ženu da mi čisti. Vidjeli su

da mi je učinjena velika nepravda. Iz resora ministarke Zorice Kovačević su mi kazali da će mi obezbjediti tuđu njegu i pomoć. Trenutno ne mogu da postignu, ali su obećali da će biti ovoga mjeseca”, ispričala je Hubanić.

Smailović: Nijesam je vrijeđao Podsjećamo, Smailović je DN rekao da nije tačno da je vrijeđao Hubanić, te da će o tome ko je kriv odlučiti sud. “Ona je bolesna osoba i ja sam je uvažavao. Nijesam joj nijednu ružnu riječ rekao i želim joj sve najbolje. Nijesam ja nju tužio, već ona mene i zato sam pozvao svjedoka, mog sekretara, koji je tada sjedio pored mene. On je potvrdio da je ona mene prva vrijeđala. Nijesam ja monstrum”, kazao je Smailović.

DRUŠTVO

crna gora

Bijelo Polje: Donacija 72.650 eura

Endoskopski pregledi savremenim aparatima

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

Budva: oDBornici oDBili Da u

Ugostitelji iz grada još bez Predlog da se u dnevni red skupštinskog zasijedanja hitno uvrsti Plan privremenih objekata za kontakt zonu i unutrašnjost Starog grada, nije prihvaćen

Otvaranje kabineta za gastroskopiju U Opštoj bolnici u Bijelom Polju od juče se endoskopski pregledi izvode najsavremenijim aparatima, video-endoskopima firme “Storz”, sa najboljom rezolucijom slike. Zajedničkim djelovanjem te zdravstvene ustanove i Univerzitetske bolnice u Foči, kroz IPA projekat prekogranične saradnje, obezbijeđen je najsavremeniji aparat iz navedene oblasti dijagnostike. “Time je u značajnoj mjeri podignut nivo zdravstvene zaštite i usluga koje bolnica pruža. Vrijednost aparata je 72.650 eura, a sredstva su obezbijeđena kroz kandidovani projekat dvije zdravstvene ustanove”, kazao je finansijski menadžer projekta Ibrahim Hasković. Subspecijalista gastroenterohepato-

logije dr Sead Ećo objasnio je da je ezofagogastroduodenoskopija (EGDS) dijagnostička i terapijska endoskopska metoda kojom se pregledaju jednjak, želudac i dvanaestopalačno crijevo. “EGDS je najprecizniji i najdetaljniji pregled gornjeg dijela digestivnog sistema koji omogućava pored precizne vizulacije lumena i sluznice i uzimanje uzoraka za histopatološku analizu, čime se dijagnostika upotpunjava i završava. U toku EGDS moguće je vršiti i različite terapijske intervencije. Pregled je moguće uraditi u lokalnoj anesteziji ili u analgosedaciji, čime se ostvaruje potpun komfor i izbjegava svaka neprijatnost pri izvođenju pregleda”, kazao je dr Ećo. B.Č.

Ugostitelji oko i unutar Starom gradu, to je odbijeno. rog grada, njih gotovo 40, koliSekretarka za urbanizam ko je Opština i predvidjela da Danijela Marotić navela je bude šankova i terasa lokala, da je Uprava za zaštitu kulturmoraće još da sačekaju, jer je nih dobara, nakon višemjesečskupštinska većina juče odbinih konsulla predlog da se na dnevnom tacija, redu sjednice lokalnog parlamenta nađe Plan privremenih objekata za najekskluSkupština opštine juče zivniji dio Budve.

■ OpOzicija prOtiv

Predlog da se u dneveni red skupštinskog zasijedanja pod hitno uvrsti Plan privremenih objekata za kontakt zonu i unutrašnjost Starog grada, nije prihvaćen. Opozicija je bila decidna da se ispoštuje Pravilnik, odnosno da se na dnevni red ne može uvrstiti odluka za koju su dokumenta donijeta uoči početka zasijedanja, a da se njihovi predlozi za proširivanje dnevnog reda odbiju. Iako je predsjednik opštine Srđa Popović zatražio da se ta odluka uvrsti u dnevni red, jer će u suprotnom biti paralisan rad ugostiteljskih objekta u Sta-

Projekat nikšićkih nVo

U frizerskom će raditi osobe sa invaliditetom nih sposobnosti OSI, Centar za obrazovanje odraslih i NVO “Srce” iz Mojkovca. “Što se tiče OSI u projekat je uključeno sedam OSI koji su prošli profesionalnu rehabilitaciju kod Zopta u trajanju od tri mjeseca. Sada ide druga faza za njih. To je praktična obuka za dva frizera ovdje, a troje od petoro će raditi u našoj radionici za proizvodnju suvenira, koji će se takođe obučavati ta tri mjeseca. Onda imamo treću fazu gdje će se zaposliti, dobiti svoje prve ugovore o radu, što će za njih biti značajno i da se oprobaju da vide kako mogu da budu dobri radnici”, kazala je ispred Udruženja Cica Žugić. J.L.

je dala i zeleno Svijetlo da Se ju “Grad teatar” kreditno zaduži na pola miliona eura, kako bi realizovao proGram feStivala Grada teatra

Na sjednici Glavnog grada promijenjeno ime u Trg nezavisnosti

foto:Balsa Rakcoevic

U okviru projekta “Mi možemo i hoćemo da radimo”, koji realizuje NVO Udruženje za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju, u Nikšiću je juče otvoren otvoren frizerski salon u kojem raditi članovi Udruženja. U pitanju su osamnaestogodišnji Vuk Milić i dvadetogodišnja Andrea Šćepanović, a obučavala ih je dugogodišnja frizerka Ljiljana Nilović. Projekat, vrijedan 52.000 eura, realizuje se u partnerstvu sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore i Birom rada Nikšić, a partneri su im i ZOPT, organizacija koja se bavi profesionalnom rehbilitacijom i procjenom rad-

tek 9. maja dala saglasnost za važenje Plana na godinu dana, što je bio razlog kašnjenja da se odluka dostavi odbornicima i skupštinskom odboru. Šef parlameneta Boro Lazović predložio je da se odmah

Brojne aktiVnosti P

Stijepović otk Dani koji slijede biće ispunjeni aktivnostima Glavnog grada povodom obilježavanja desetogodišnjice od sticanja nezavisnosti. Osim na području Glavnog grada, manifestacije će biti organizovane i u opštinama u sastavu Glavnog grada – Tuzi i Golubovci. Sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Nela Savković Vukčević je za danas najavila otvaranje dva dnevna centra za penzionere, jedan u Bloku 9, a drugi u zgradi za penzionere na Tuškom putu. U 20 časova,

crna gora

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

uvrste predlog

starog z dozvole zakaže nova skupštinska sjednica, dan nakon što se okonča započeta, kako ugostitleji ne bi došli u neprijatnu situaciju.

■ Produžen

stari Plan

To što je odgovornost za odlaganje odluke prebacio na opoziciju, kao je to kazao Mijomir Pejović iz Demokratske Crne

Šankovi i bašte oko Starog grada

Gore nije u redu, navodeći da je Lazović predsjednik parlamenta svih, a ne njegove partije i da ne smije privatizovati skupštinski dom. Dva i po sata trajalo je usaglašavanje dnevnog reda sjednice Skupštine opštine, koja se održava nakon tri i po mjeseca pauze. Skupština opštine ipak je juče donijela odluku da se stari Plan privremenih objekata produži do kraja mjeseca, kako ne bi došli u situaciju da se mnogi od ugostiteljskih objekata moraju zatvoriti, jer nemaju odobrenje. Na jučerašnjoj sjednici usvojen je samo Plan privremenih objekata za period od 1. juna do kraja 2018. godine iz koga je izuzet Plan za kontakt i unutrašnjost Staroga grada. Opozicija je tražila odgovor koliko Opština inkasira godišnje od privremenih objekata između Jaza i Buljarice, na šta je sekretarka za privredu i finansije Jelena Baštrica navela da je riječ o sumi od nekih gotovo 1,3 miliona eura, kako na ime izdavanja u zakup opštinskog zemljišta tako i na ime naplate komunalne takse. Skupština opštine juče je dala i zeleno svijetlo da se JU “Grad teatar” kreditno zaduži na pola miliona eura, kako bi realizovao program, ovogodišnjeg jubilarnog 30. festivala Grada teatra. N.L.

povodom daNa NezavisNosti

kriva ploču Trga nezavisnosti u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” biće otvorena izložba “Crna Gora: Pismo i knjiga” od prve štamparije do pada Mletačke Republike (1494-1797). U Donjoj Gorici u 20 sati biće otvoren fudbalski teren. U petak 20. maja, biće otvaranje crpne stanice Mareza 1, svečano otkrivanje ploče Slovenačke ulice, u KIC-u “Budo Tomović” će biti organizovana promocija specijalnog izdanja časopisa “Komuna”, a kasnije će biti prikazan i film “Nesalomivi”. Takođe u petak, u 20 ča-

sova biće otkrivene četiri ploče Trga nezavisnosti, na četiri ugla Trga. Na sami Dan nezavisnosti svečano će biti otvoreno reciklažno dvorište u Orijenskoj ulici, dva fudbalska terena FK “Kom” na Zlatici, kao i kuća fudbala. U subotu, 21. maja, sa početkom u 18 časova kod spomenika Svetom Petru Cetinjskom biće održan pop koncert na kojem će biti izvedena numera “Iskra vječnog plamena”, kao poklon građanima. B.B.

Kolašin: NezakoNito otpušteNi radNici Negoduju

Vujisić: Vuksanović je kolašinski šerif u suknji

Gospava Vujisić, jedan od najstarijih radnika lokalne uprave, koja je dobila otkaz nakon raspoređivanja obratila se ministarki rada i socijalnog staranja Zorici Kovačević, obrazloživši sve nezakonitosti kojima se bavila koaliciona vlast grada na Tari. Vujisić je radila kao matičar u Mjesnoj kancelariji Mateševo skoro 17 godina, nakon čega je otpuštena iako, kako tvrdi, po zakonu nije smjela biti otpuštena, jer je majka djeteta sa teškim invaliditetom. Ona ističe da je prepuštena tržištu rada u ovim godinama, što je nedopustivo. “Ova vlast unišitla je grad i boljem se nijesmo ni nadali. Ovi ljudi su poznati po bezakonju i teroru koji vrše nad radnicima, a koji nijesu istomišljenici njih i njihovih poltrona. Bili su najveći neprijatelji i suparnici na političkoj sceni sedam godina, a onda su odjednom napravili koaliciju, za koju je bila očekivana ovakva sudbina. Udružili su se iz samo jednog razloga, a to je lični interes pojedinaca. Ovi lju-

di će uraditi mnogo toga zarad ličnih interesa i fotelje”, kazala je Vujisić. Prema njenim riječima koalicija SDP-DF-SNP nikad nije ni potpisala koalicioni sporazum, već vladaju u čudnim okolnostima radeći noću. “Neki od tih funkcionera u Opštinu nikako i ne dolaze, dok ‘šerif u suknji’, odnosno Vuksanović, dan provodi sa svojim miljenicima u gradu na piću ili u svojoj partijskoj kancelariji. Ali zato s prvim mrakom u Opštini kreću da

Vujisić

rade, gdje se pretresaju dosijei zaposlenih i smišljaju kome mogu najviše zla nanijeti, odnosno svima koji su učestovali u ljetošnjem štrajku. U tim sitnim noćnim satima pišu otkaze birajući one koji imaju teške zdravstvene i porodične probleme”, kazala je Vujisić. Osim nje, kako je istakla, otkaz ranije dobila je i njena kćerka, koja je radila u Opštini, takođe putem obavještenja. Tako su sada i njenim otkazom upotpunili muku njihove porodice. “Ovih dana podijelili su rješenja kojima su obezbijedili radna mjesta svojim političkim istomišljenicima i poltronima koji bez pogovora izvršavaju naređenja glavnog komandanta. U istom periodu raspisani su i oglasi za prijem novih službenika, među kojima su pristalice vladajuće koalicije, iako se Opština obavezala ugovorom kod Ministarstva finansija da bez njihove saglasnosti neće primati nove radnike, a sami su istakli da nijesu davali bilo kakvu saglasnost”, istakla je Vujisić. Z.B.

niKšić: grgur iz demokrata smatra

Nezaposlenost mladih je veliki problem u Nikšiću

Direkcija za imovinu donijela je Odluku o davanju u zakup lokacija u imovini Opštine Herceg Novi, za postavljanje privremenih objekata sezonskog karaktera putem javnog nadmetanja. Takođe, objavljuje i Javni poziv za davanje u zakup lokacija za postavljanje privremenih objekata sezonskog karaktera putem javnog nadmetanja. Prijave na nadmetanje se dostavljaju u zatvorenim kovertama na adresu: Opština Herceg Novi, Direkcija za imovinu i zastupanje (sa naznakom “prijava za javno nadmetanje za zakup lokacije - ne otvaraj”), zaključno sa petkom, 20. majem do 14 časova. S.M.

Član Glavnog odbora Demokratske Crne Gore Jovana Grgur smatra da je nezaposlenost mladih jedan od osnovnih problema opštine Nikšić, a njegovo rješavanje ključni zadatak u sprovođenju javne politike Demokrata Nikšića. Ona smatra da je smanjenje zaposlenosti i otežano zapošljavanje mladih posljedica presipanja društvenih resursa iz državnog sektora u ruke tajkuna i privilegovanih preduzeća. “Vlast DPS-SDP prepolovila je broj zaposlenih u Nikšiću, sa 20.096 u 2003, na 13.959 u 2013. godini. Nezaposlenost mladih u Nikšiću nije posljedica globalne finansijske krize, već lokalne privatizacione po-

hare. Pogubna privatizacija i privilegovanje preduzeća sa ofšor destinacija dovode do rastuće nezaposlenosti mladih sa pogubnim socijalnim posljedicama, kao što je odlazak mladih iz Nikšića, osjećaj besperspektivnosti i pad nataliteta, zbog ekonomske nemogućnosti zasnivanja porodice”, navodi se u saopštenju. Demokrate smatraju da su jedina partija koja konkretno ukazuje na potrebu reforme poreskog sistema kojom bi se iskorijenile mahinacije koje štete državi i koja se zalaže za podsticanje domaće privrede, bez čega ne postoji mogućnost da se poveća zaposlenost mladih. J.L.

marketing

Na osnovu člana 34 Zakona o upravljanju otpadom (»Službeni list RCG« broj 64/11) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Društvo sa ograničenom odgovornošću »Cezar montenegro« iz Nikšića, Kočani bb, donijeto rješenje broj: UPI-555/3 od 17.05.2016.godine kojim je data saglasnost za preradu odnosno odstranjivanje otpadne električne i elektronske opreme na lokaciji: katastarska parcela br: 1026 KO Kočani, Opština Nikšić. DIREKTOR Ervin Spahić

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Uprava za inspekcijske poslove oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Za nabavku usluge zakupa kancelarija za potrebe inspekcija za opštine: Bijelo Polje, Rožaje, Kotor, Herceg Novi, Kolašin i Cetinje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 24.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 0801-04/2016-6029/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 17.05.2016.godine. Lice za davanje informacija Maša Leković, telefon 020/234-421, e-mail masa.lekovic@uip.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br.42/11 i 57/14) naručilac DOO „Komunalno“ Tivat, Luke Tomanovića br.7 oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka materijala za održavanje javne rasvjete F-co naručilac, po specifikaciji, sukcesivno po potrebi za period od 365 dana za potrebe DOO „Komunalno“ Tivat, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00€. Tenderska dokumentacija br. 01-2/40 objavljena na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 17.05.2016.godine. Lice za davanje informacija je Dijana Vukšić, tel. 032 671 039.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac JU Dom učenika i studenata Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI šoping za nabavku mašine za pranje rublja i Madraci-Dušeci, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 2500 €. Tenderska dokumentacija broj 307 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 18.05.2016 godine. Lice za davanje informacija Djordjija Crvenica, telefon 067 527-275, e-mail studentski_domct@t-com.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14, 28/15 ) naručilac Centar za posredovanje, Đoka Miraševića br. 59, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge mobilne telefonije ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 960,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-193-4/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov.me dana 17.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Violeta Majić, telefon: 020-265-359, email: violeta.majic@posredovanje.me.

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

ČETVRTAK, 25. 12. 2014.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 855 KO PODGORICA II, označene kao: • katastarska parcela br. 3760, po kulturi dvorište, površine 33 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi zemljište ispod porodične stambene zgrade, br. zgrade 1, površine 399 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, 1P3, površine 399 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD1, 1P, br. zgrade 1, površine 62 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD2, 1P, br. zgrade 1, površine 33 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD3, 1P, br. zgrade 1, površine 34 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD4, 1P, br. zgrade 1, površine 25 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD5, 1P, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD6, 1P, br. zgrade 1, površine 46 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD7, 1P, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD8, 1P, br. zgrade 1, površine 9 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi posebni djelovi zgrade, PD9, 1P, br. zgrade 1, površine 106 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi PD10, P, br. zgrade 1, površine 27 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD11, P, br. zgrade 1, površine 23 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD12, P, br. zgrade 1, površine 30 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD13, P, br. zgrade 1, površine 29 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD14, P, br. zgrade 1, površine 25 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD15, P, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD16, P, br. zgrade 1, površine 46 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD17, P, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD18, P, br. zgrade 1, površine 6 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi posebni djelovi zgrade, PD 19, P, br. zgrade 1, površine 119 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD20, P1, br. zgrade 1, površine 47 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD21, P1, br. zgrade 1, površine 33 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD22, P1, br. zgrade 1, površine 34 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD23, P1, br. zgrade 1, površine 25 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD24, P1, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD25, P1, br. zgrade 1, površine 46 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD26, P1, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD27, P1, br. zgrade 1, površine 9 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi posebni djelovi zgrade, PD28, P1, br. zgrade 1, površine 101 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD29, P2, br. zgrade 1, površine 47 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD30, P2, br. zgrade 1, površine 33 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD31, P2, br. zgrade 1, površine 34 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD32, P2, br. zgrade 1, površine 25 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD33, P2, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD34, P2, br. zgrade 1, površine, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor; PD35, P2, br. zgrade 1, površine 18 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi nestambeni prostor, PD36, P2, br. zgrade 1, površine 9 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi posebni djelovi zgrade, PD37, P2, br. zgrade 1, površine 101 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi stambeni prostor, PD38, P3, br. zgrade 1, površine 136 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi stambeni prostor, PD39, P3, br. zgrade 1, površine 124 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi posebni djelovi zgrade, PD40, P3, br. zgrade 1, površine 88 m2, • katastarska parcela br. 3760, po kulturi stambeni prostor, PD41, PN, br. zgrade 1, površine 69 m2, NAPOMENA: U pogledu naprijed navedenih nepokretnosti, prema katastarskoj evidenciji, postoji upisana hipoteka I reda hipotekarnog povjerioca OTP Factoring Montenegro doo Podgorica, po osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br. 26851/08 od 18.07.2008.godine, koja obezbjeđuje dug u iznous od 1.500.000,00 €. Početna prodajna cijena predmetnih nepokretnosti, upisanih iznosi 2.090.150,00 eura. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika I, na dan 10.05.2016.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 706-882200 od 12.06.2008.godine i Aneksa I istog ugovora od 06.09.2012.godine, iznosi 239.310,16 €, a po osnovu Ugovora o kreditu br. 706-88-2201 od 12.06.2008.godine i Aneksa I istog ugovora od 06.09.2012.godine, iznosi 252.791,35 €, zatim ukupan preostali dug kreditnog dužnika II, na dan 10.05.2016.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-2027 od 04.08.2012.godine, iznosi 113.467,19 €, a po osnovu Ugovora o kreditu br. 951-88-453 od 24.07.2006.godine, Aneksa I istog ugovora od 30.10.2009.godine, Aneksa II istog ugovora od 03.08.2012.godine i Aneksa III istog ugovora od 14.12.2012.godine, iznosi 756.057,93 € kao i iznos od 1.500,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 03.06.2016.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Radulović&Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj: partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović&Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

podgorica

BMW Generation X roadshoW u PodGorici

ImpresIvnI sIstem xDrIve pogona na četIrI točka

Glavni grad je juče dočekao “BMW Generation X roadshow”, karavan koji na putu kroz deset evropskih zemalja prvi put posjetio i Crnu Goru

Karavan BMW-a biće na parkingu Delta sitija još danas i sjutra. U ograđenom prostoru nalazi se osam vozila BMW-a, koja zajedno imaju između 3.500 i 4.000 konjskih snaga, što je impresivno. Tokom jučerašnjeg dana BMW je prezentovao generaciju X i novi model BMW X1, koji je juče svečano predstavljen. Instruktori BMW-a su na poligonu i specijalno konstruisanim rampama predstavili šta je to što čini razliku xDrive-a od ostalih pogona, nakon čega smo imali priliku da se oprobamo i u specijalnom te-

gu Delta Sitija, održana je test vožnja za predstavnike medija, gdje su najbolje dočarali kako BMW xDrive osigurava najbolji prenos snage na sve točkove u svim situacijama, istovremeno unapređujući agilnost i bezbjednost vozila, čak i pri prolasku kroz brze zavoje. “BMW xDrive distribuira snagu na prednje i zadnje točkove u odnosu 40:60 koji se prilagođava kada se podloga po kojoj se kreće vozilo ili uslovi vožnje promjene. Vožnja krivudavim putevima ili brzi prolasci kroz krivine izuzetno su ugodni sa xDrive sistemom, dok zahvaljujući dinamičkoj pro-

mjeni prenosa snage, vozilo ostaje stabilno i sistem odreaguje i prije nego što putnici osjete i najmanju neprijatnost”, kazao je instruktor Nebojša Zdravković. Prema njegovim riječima, navedene prednosti xDrive pogona predstavljaju glavni razlog zašto se kupci BMW automobila najčešće odlučuju za modele koji posjeduju ovaj proaktivni sistem. Osim toga, sistem pogona na sva četiri točka može prebaciti obrtni momenat 100 odsto na zadnje točkove i 100 odsto na prednje točkove, u zavisnosti od potrebe, i to u djeliću sekunde, za svega 125 milisekundi.

Automobil budućnosti Ove godine BMW proslavlja 100 godina postojanja, a povodom toga su predstavili kako će izgledati automobili nove generacije. “Proslavljajući jedan vijek postojanja, BMW je predstavio futuristički koncept pod imenom Vision Next 100. U pitanju je futuristička studija autonomnog vozila, u kojoj vozač neće morati ništa da radi, već će samo uživati u vožnji. Njegova karoserija je od 800 pokretnih elemenata u vidu trouglova, izrađenih od ugljeničnih vlakana i specijalne plastike, organskim LED osvjetljenjem koje se pomjera, kao i head-up displejem za cjelokupan vjetrobran”, kazao je Zdravković.

Svi zainteresovani mogu još danas i sjutra, od 10 do 17 sati isprobati BMW-ova vozila X serije na parkingu Delta sitija u Podgorici

Foto:Vedran Ilić

godina postojanja proslaviće BMW ove godine, a povodoM toga su predstavili kako će izgledati autoMoBili nove generacije

Demonstracija xDrive pogona na poligonu

Foto:Vedran Ilić

100

stiranju nadomak Podgorice. Izvršni direktor Voli Motorsa Nenad Lekić je istakao da su uspjeli da ostvare veliku želju - opravdaju povjerenje ljudi iz Minhena i dovedu BMW karavan u Crnu Goru. “Doveli smo u Crnu Goru onaj dio Evrope koji smo priželjkivali i koji smo željeli da vidimo. U Podgorici imamo nešto što je trenutno aktuelno u Evropi. Ljudi idu po Evropi kako bi ovakve stvari doživjeli, a mi smo to uspjeli da dovedemo ovdje i veoma smo ponosni. Predstavili smo sve ono što BMW kao brend može da pruži”, kazao je Lekić. Ispred BMW pop–up showroom kafea, na parkin-

BMW X1

svijet

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

RASISTIČKA KARIKATURA KojA vRIjeđA pRvU dAmU SAd RAZBjeSNILA KoRISNIKe TvITeRA

Brojne kritike upućene su na račun karikaturiste Bena Garisona nakon njegovog najnovijeg crteža u kom na neprikladan način upoređuje aktuelnu prvu damu SAD Mišel Obamu i Melaniju Tramp, suprugu Donalda Trampa, najvjerovatnijeg republikanskog kandidata za predsjednika SAD. Na crtežu koji je Garison objavio na Tviter profilu, gospođa Obama predstavljena je kao muškobanjasta, ljuta i isfrustrirana, dok Trampova supruga izgleda ženstveno i veselo.

Satira se može skinuti gola, obojati u ljubičasto i vikati ‘Ja sam satira’ i ljudi opet neće shvatiti da je to satira, napisao je karikaturista Ben Gerison na Tviteru

Osim samih crteža, brojnim krititičarima koji karikaturistu optužuju za rasizam i mizoginiju, naročito je problematična parola koja se nalazi pored gospođe Tramp: “Neka prva dama ponovo bude sjajna” (eng. Make the first lady great again), što je aluzija na slogan iz Trampove predsjedničke kampanje “Da Amerika ponovo bude sjajna/velika”. Garison, poznat po šokantnim političkim karikaturama, odbacio je negativne kritike i u stilu Donalda Trampa poručio svim onim koji ga optužuju za rasizam da su “plačljive bebe”. “Satira se može skinuti gola, obojati u ljubičasto i vikati ‘Ja sam satira’ i ljudi opet neće shvatiti da je to satira”, napisao je karikaturista na svom Tviter profilu.

Foto: Tviter

Muškobanjasta Mišel protiv ženstvene Melanije

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

svijet

Ko su vlasnici američkog duga od 19,1 biliona dolara

EKONOMSKI NAJMOĆNIJA DRŽAVA SVIJETA JE ISTOVREMENO I NAJZADUŽENIJA

ko se Saudijci odjednom riješe velikog iznosa američkih obveznica to bi znatno moglo da smanji njihovu vrijednost i da potencijalno destabilizuje globalni finansijski sistem. Navodno je takva prijetnja već bila upućena SAD-u tokom aprila. Kako piše zagrebački Jutarnji list, Sjedinjene Američke države još uvijek su prva ekonomska sila svijeta, ukoliko se Evropska unija ne posmatra kao jedan entitet. Prošle godine, ukupni američki BDP dostigao je istorijski rekord od 17 biliona i 419 milijardi dolara, što je za preko 7 biliona više od druge zemlje na listi, Kine. Ipak, i pored obog ekonomskog rekorda, ne može se reći da je sve sjajno s druge strane Atlantika. Naime, ukupni nacionalni dug Amerike iznosi 19,1 bilion dolara, što je gotovo 109 odsto godišnjeg BDP-a. Amerika, s druge strane, ima tu sreću da je većina povjerilaca unutar granica države - čak 67,5 odsto enormnog duga drže američka fizička i pravna lica, poput državnih i lokalnih vlasti, penzionih fondova, zajedničkih fondova i Federalnih rezervi. Ostalih 32,5 odsto je, međutim, u vlasništvu međunarodnih subjekata, na prvom mjestu drugih država. Prva među njima je Kina, koja drži nimalo zanemarivih 6,9 odsto američkog duga ili gotovo 1,3 biliona dolara. Na drugom mjestu je Japan koji drži 1,13 biliona, dok

su daleko na trećem mjestu Kajmanska ostrva s 265 milijardi dolara. Mala karipska državica s populacijom od 60.000 ljudi očigledno je popularni poreski raj za američke dolare. Kajmanska ostrva, naime, ne oporezuju kompanije, što multinacionalnim firmama omogućava da tamo čuvaju ogromne svote novca. Ono što je najzanimljivije kod svih ovih brojki je iznos američkog duga koji u svojim rukama drži Saudijska Arabija. Na temelju Akta o slobodi informacija Blumberg se “dočepao” i tog podatka i objavio da Saudijci drže nemalih 116,8 milijardi dolara američkog duga, što ih čini 13. najvećim “povjeriocem” SAD-a. Američko ministarstvo finansija je podatke o iznosu duga koji drže Saudijci držalo tajnim još od 1970. godine, budući da su te brojke spajali s dugovanjima drugim državama izvoznicama nafte, poput Irana i Venecuele. Ta praksa čuvanja tajne se završila u ponedeljak, što je objašnjeno željom da se javnosti pruže “detaljniji i transparentniji” podaci. Moguće je da Saudijska Arabija posjeduje i veći dio američkog duga nego što je

Saudijski kralj Salman i američki predsjednik Barak Obama

67,5 odsto duga sad-a drže američka fizička i pravna lica, dok je 32,5 odsto u vlasništvu međunarodnih subjekata među kojima prednjači kina sa 6,9 odsto ili 1,3 biliona dolara

to otkriveno u ponedjeljak, piše Si-En-En, a prenosi Jutarnji list. Centralna banka ove države u martu je objavila da ima 587 milijardi u stranim rezrevama, a budući da se većina tih rezervi obično drži u američkim obveznicama, brojka od “tek” 116.8 milijar-

FOTO PRIČA

Ulični umjetnik u centru Parizu crta mural sa motivima protesta u trenutku kada se u njegovoj blizini odvijaju upravo one scene koje on prikazuje na svom radu - demonstracije protiv policijske torture i predloženih izmjena zakona o radu. U jučerašnjim žestokim sukobima demonstranata i policije u glavnom gradu Francuske zapaljeno je i jedno policijsko vozilo.

di dolara američkog duga u saudijskom vlasništvu zvuči premalo. To bi moglo da se objasni ako Saudijska Arabija dio američkih obveznica drži preko računa u drugim državama, što je praksa koju koriste Kinezi. Takođe, ne treba zaboraviti probleme u kojima se zbog pada cijena nafte našla Saudijska Arabija - od 2014. godine Saudijci su potrošili gotovo 130 milijardi dolara svojih spoljnih rezervi, a veliki dio toga je sigurno bio i američki dug. Zašto je sve ovo bitno? U vidu nedavnih tenzija između SAD-a i Saudijske Arabije - pogotovo pitanja objave izvještaja nezavisne Komisije o napadima 11. septembra a koji navodno implicira-

ju umiješanost članova saudijske vlade u napad - iznos američkog duga koji drži ta država pretvara se u potencijalno oružje. Naime, ako se Saudijci najednom riješe velikog iznosa američkih obveznica to bi znatno moglo da smanji njihovu vrijednost i da potencijalno destabilizuje globalni finansijski sistem. Navodno je takva prijetnja već bila upućena SAD-u tokom aprila, u slučaju da američki Kongres donese zakon po kojem bi porodice žrtava 11. septembra mogle da tuže strane vlade. Međutim, budući da bi taj potez mogao teško da ošteti i Saudijsku Arabiju, čini se da je to ipak pusta prijetnja, zaključuje Si-En-En.

SVIJET

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 19. MAJ 1643. TRIDESETOGODIŠNJI RAT

Bitka kod Rokroa

Francuska vojska 1643. godine porazila je u bici kod Rokroa španske trupe koje je vodio Fransisko de Melo. Bitka je bila dio Tridesetogodišnjeg rata, sukoba koji je 1618. počeo između njemačkih protestanata i katolika, a do 1648. kada je završio u njemu je, direktno ili indirektno učestvovala gotovo cijela Evropa. Bitka je počela nakon što je špansko-austrougarska vojska stigla da probije francusku blokadu Rokroa, tada utvrđenog grada u Ardenima. Francuzi su uspješno postavili liniju i u zoru napali

španske trupe. Španska pješadija pružala je žestok otpor, no nakon što su izgubili oko 15.000 vojnika, nasuprot francuskim žrtvama od oko 4.000, bili su prisiljeni da se predaju. Velika francuska pobjeda označila je kraj španske vojne nadmoći u kopnenim bitkama, a iako su narednih godina Španci još uvijek uspješno ratovali u južnoj Francuskoj i sjevernoj Italiji, kampanje su ih iscrpile toliko da se više nijesu mogli oporaviti, što je završilo potpisivanjem mira i pobjedom Francuske.

1848. RAZGRANIČENJE TERITORIJA

Poveljom okončan Meksičko-američki rat Meksiko je 1848. ratifikovao Povelju iz Guadalupe Hidalgoa, čime je završen Meksičko-američki rat koji je počeo dvije godine ranije zbog neriješenih problema oko pripadnosti Teksasa, kojeg su obje strane smatrale svojom teritorijom. Tipični kolonijalni rat malih snaga na velikom prostoru od početka je bio obilježen američkim uspjesima i hrabrim, ali neuspješnim otporima Meksikanaca na čelu s generalom Santa Anom. U kratkom roku Amerikanci

su osvojili cijelu Kaliforniju i Novi Meksiko, a ušli su i u sam Meksiko Siti, što je bio jasan pokazatelj meksičkog poraza. Potpisivanjem mira Meksiko je za oko 18,5 miliona dolara Americi prepustio države Kaliforniju, Nevadu i Jutu, kao i djelove Kolorada, Arizone, Novog Meksika i Vajominga, odnosno 55 odsto teritorije koju je do tada kontrolirao, a ako se u to uključi i Teksas, Meksiko je poraz platio s više od dvije trećine nacionalnog teritorija.

1890. Ro en Ho Ši Min Ho Ši Min, rođen kao Ngujen Tat Tan, bio je predsjednik Demokratske Republike Vijetnam od njenog proglašenja 1945. godine i jedan od osnivača Komunističke partije Indokine 1930. Tokom Drugog svjetskog rata bio je vođa gerilaca u borbi protiv Japana, a potom jedan od lidera otpora protiv kolonijalnih trupa Francuske u Indokini.

1925. Ro en Malkolm Litl Malkolm Litl ili Malcolm X bio je borac za prava crnaca u Americi. Godine 1965. smrtno je ranjen dok je držao govor u Njujorku u kojem je kritikovao Eliju Muhameda. Malkolma su ubila tri muškarca za koje se ispostavilo da su članovi Nacije Islama. Sva trojica su osuđena i zatvorena. Malkolm X je takođe poznat po “Autobiografiji Malcolma X”, knjizi koju je nedugo prije smrti napisao sa Aleksom Halejem.

1962. ROĐENDANSKA ČESTITKA KENEDIJU

Monro otpjevala Happy Birthday, Mr. President Merlin Monro je 1962. godine u njujorškom Medison Skver Gardenu održala posljednji veći nastup u javnosti. Reiječ je o legendarnom izvođenju pjesme “Happy Birthday, Mr. President” koju je otpjevala za televizijski prenos, deset dana uoči 45. rođendana Džona F. Kenedija. Nastup je zapamćen iz više razloga, između ostalog i zato što je Monro, koja je umrla nepuna tri mjeseca kasnije, vrlo senzualno otpjevala ovu verziju pjesme kojoj je dodala i na-

stavak koji je sama napisala posebno za tu priliku, ali i zbog pripijene haljine koja je dodatno isticala njen status seks simbola, zbog čega su mnogi uvaženi gosti bili zvanično nezadovoljni. Poslije nastupa predsjednik Kenedi se popeo na pozornicu i zahvalio izvođačici, našalivši se kako se nakon “ovako slatkog izvođenja može povući u penziju srećan”, što je podstaklo širenje već postojećih glasina o skrivenoj vezi između predsjednika i starlete.

1991. GLASANJE O DRŽAVNOM STATUSU

Hrvati na referendumu odabrali nezavisnost

U Hrvatskoj je 1991. održan referendum o nezavisnosti na kojem su se građani s 94,17 odsto glasova izjasnili za odvajanje od Jugoslavije. Na referendumu su građani odlučivali odgovarajući na dva pitanja. Prvo je glasilo “Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slove-

nije za rješenje državne krize SFRJ)”. Na to se pitanje, od 83,56 odsto birača, koliko je izašlo na referendum, njih čak 94,17 posto izjasnilo potvrdno. Za ostanak Republike Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi, što je bila druga ponuđena opcija, glasalo je tek 1,2 odsto birača. Na osnovu iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslovenskim republikama, Sabor je 25. juna 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.

KULTURA

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

GOSTOVANJE U SKLOPU MIT FESTIVALA

Crna Gora pismo i knjiga

Melodrama u Zetskom domu

Izložba naslovljena “Crna Gora: pismo i knjiga, od prve štamparije do pada Mletačke Republike (1494-1797)” biće otvorena u sklopu proslave 10 godina od obnavljanja crnogorske nezavisnosti, večeras u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” od 20 sati. Postavku će otvoriti ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović, a prisutnima će se obratiti i direktorka Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Lidija Ljesar i akademski slikar Pero Nikčević. S.I.

Melodrama “Enoch Arden” nastala na osnovu istoimene poeme Alfreda Lorda Tennisona biće izvedena večeras u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju u sklopu MIT festivala. U izvođenju melodrame učestvuju narator Marija Vicković i pijanistkinja Milica Vicković. Muziku je za ovaj komad komponovao je Rihard Štraus, a od samog početka ova poema se izvodi kao melodrama sa naratorom (glumcem) i klavirom (pijani-

stom). Izvođena je na engleskom, njemačkom, italijanskom, francuskom i grčkom jeziku, a jedini prevod na našim prostorima napisao je Jovan Jovanović Zmaj, koji je, kao i sama poema, arhaičan i u stihu. Kao i za ostale programe ovogodišnjeg MIT festivala za publiku obezbijeđen je besplatan prevoz iz Podgorice, a zborno mjesto je ispred šoping mola Delta siti u 19 časova. S.I.

PREMIJERA: KOMAD ª ŠĆERI MOJAº IZVEDEN NA SCENI

ODNOS DRUŠTVA PREMA ŽENI JEDAN OD FENOMENA OVOG PROSTORA ⌦ Sonja Ičević

narodno pozorište.

jerujem da smo ovim komadom uspjeli da na drugačiji način preispitamo odnos očeva prema kćerkama i da utvrdimo da se neke stvari jednostavno ne mijenjaju, kazala je rediteljka Ana Vukotić.

Prva premijera Crnogorskog narodnog pozorišta nakon duže pauze - komad “Šćeri moja” koji je po tekstu Maje Todorović režirala Ana Vukotić, izveden je pred punim gledalištem nacionalnog teatra. Komad koji je oživio na sceni CNP-a donosi priču o jednom od ključnih fenomena naše države - odnosu društva prema ženi. Kao što je neposredno prije premijere i poželjela rediteljka, izgleda da je “Šćeri moja” zaista početak raznovrsnijeg i bogatijeg repertoara koji će vratiti CNP-u ono mjesto koje mu je

uvijek pripadalo - mjesto najvećeg i najznačajnijeg producenta u Crnoj Gori. “Rijetko se dešava da na premijerama imamo aplauze na otvorenoj sceni i da u sali imamo i suze i smijeh, a zbog toga smo svi dio ove priče i baš smo to večeras imali u sali - srce mi je puno”, kazala je nakon premijere Vukotić, dodajući da je raduje što se nakon ovako velike pauze, jednog tužnog i turobnog odnosa prema pozorištu uradio sjajan posao koji će pokrenuti mašinu koja se zove Crnogorsko

■ ZAHTJEVAN ZADATAK Ono što je rediteljku povuklo da se bavi ovim komadom je sama ideja ali i činjenica da se u Crnoj Gori rađa više muške nego ženske djece. “Imamo mogućnost utvrđivanja pola djeteta, zbog toga se rađa sve više dječaka. Nadam se da smo večeras uspjeli da postavimo pitanje - gdje nas takve odluke vode. Sa druge strane, meni je posebna inspiracija bio taj odnos između oca i kćerke, jer sam i ja, kao i svaka crnogorska šćer, izuzetno vezana za oca, a u ovom komadu smo uspjeli da i tu, ali i istorijsku ravan, pa i odnos prema vlasti i prema kralju, preispitamo na drugačiji način i da zaključimo da se neke stva-

ri jednostavno ne mijenjaju”, kazala je rediteljka. Glavnu ulogu, lik Zorke Petrović, tumači studentkinja druge godine Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja Vanja Jovićević. Iako je igrati noseću ulogu u kojoj, kako kaže rediteljka, ima pregršt emocionalnih i svih drugih promjena zahtjevan zadatak, Jovićević je u tome bila uspješna. “Još od svoje diplomske predstave jako volim da radim sa studentima, tragam za novim, mladim licima i to se vidi kroz moje prethodne radove. Vanja Jovićević je jedna posebna vrsta dara, nakon što sam odgledala par studentskih vježbi prosto sam osjetila da je baš ona pravi izbor” , kazala je Vukotić. Praizvedbom komada i te kako je zadovoljna i autorka pobjedničke dra-

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

Foto: Ministarstvo kulture Sa svečanog otvaranja

I nacIonalnoG teatra Foto: Duško Miljanić Ulogu kralja Nikole tumači Mirko Vlahović

me na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za savremeni domaći dramski tekst Maja Todorović.

■ globalni problem “Mislim da je publika reagovala na mjestima na kojim treba da reaguje i nadam se da je posljednja scena, koja je meni najbitnija, ostavila u svima jedan veliki znak pitanja. Moj tekst je različit u neku ruku zato što je zamišljen ogoljenije, sa komentarima koji su van lika, ali mislim da je očekivano da se u procesu rada sa glumcima, rediteljem i koreografima, dođe do nekog drugog viđenja i drugog čitanja. Glavna ideja i glavna emocija su ostali isti i to je ono što je važno”, kazala je Todorović. Problem odnosa prema ženama ak-

tuelan je na globalnom nivou, smatra ona, naročito ukoliko se fokusiramo na finansijsku ravnopravnost polova. “Pa ni u Silikonskoj dolini, koja se smatra najnaprednijom u tom smislu, nema ravnopravnosti, a da ne govorimo o islamskim zemljama gdje postoji jedna drugačija vrsta krajnosti. Interesovala me i takva ravnopravnost, ali i ona između polova i ljudi uopšte. Nema razloga da se bilo kome daje manje šansi, a to se dešava svuda oko nas. I kao što Zorka u jednom trenutku izgovara - ‘Ne vidim zašto žena ne bi mogla da vlada’”, zaključuje Todorović. U komadu, pored Jovićević igraju i Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Stevan Radusinović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.

kultura

obnovljeno odjeljenje bokeljske MornarIce

Vrijednost kulturih dobara i našeg identiteta je nemjerljiva Renovirano odjeljenje Bokeljske mornarice Pomorskog muzeja u Kotoru otvoreno je u sklopu manifestacije “Muzej, mladost, muzika”, koja se organizuje povodom obilježavanja 10 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, a na svečanosti koja je tim povodom priređena u Palati Grgurina govorio je ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović. On je kazao da određena kulturna dobra Crne Gore predstavljaju toliko značajan segment ovdašnjeg nasljeđa, ali i društvene pre-

poznatljivosti, da je njihova vrijednost u različitim vremenima nemjerljiva. “Jedna od takvih inicijativa, kao dio suštine kulturnog identiteta ovih prostora, svakako je otvaranje obnovljenog odjeljenja Bokeljske mornarice, koje će ponuditi podrobniji uvid u bogatu ostavštinu bokeljskih pomoraca”, istakao je Goranović, uz podsjećanje da je Bokeljska mornarica od jula 2013. godine i zakonom zaštićeno nematerijalno kulturno dobro države. S.I.

TEHNOLOGIJA

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

THRESHOLD ENTERTAINMENT

Za film “Tetris” čak 80 miliona dolara

Već je poznato da se radi na filmu “Tetris”, no činjenica da je Threshold Entertainment obezbijedio 80 miliona dolara za finansiranje hipotetičkog izdanja svakako je velika novost. U pitanju je zaista mnogo novca i mnogo pitanja “zašto Tetris”. Leri Kazanof iz Threshold Entertainment ti-

ma biće ko-režiser filma, a snimanje bi trebalo da počne iduće godine sa kineskim glumcima i lokacijama u toj državi. Kako je Kazanof istakao za Deadline, film je osnova za trilogiju, a osnova priče nije ono što bismo očekivali. “To će biti lijepo iznenađenje”, najavio je on. Engadget

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI PP aparati, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.700,00 €. Tenderska dokumentacija broj 13B-01-2809/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 18.05.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me. Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Električni uređaji, aparati, oprema i potrošna roba, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 10A-01-2802/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 18.05.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me. Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Usluge održavanja aplikativnog softvera za registar novčanih kazni i prekršajne evidencije i održavanje backup-a po ranije urađenim procedurama uz garanciju ispunjavanja konzistentnosti podataka, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 16A01-4665/16–4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me,dana 18.05.2016.godine.Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me. Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge godišnjeg održavanja implementiranog i razvijenog LURIS softverskog riješenja, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 10.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 17B-01-4667/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 17.05.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me. Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Državna revizorska institucija, ul. Novaka Miloševa bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka guma procijenjene vrijednosti sa PDV-om 2.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 4019/16-07-866/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 18.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Tanja Dragović, telefon 020/407-439, e-mail tanja.dragovic@dri.co.me. Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Državna revizorska institucija, ul. Novaka Miloševa bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka usluga turističke agencije za obezbjeđivanje hotelskog smještaja u Crnoj Gori i inostranstvu za potrebe DRI ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 18.000,00€ za prvu godinu okvirnog sporazuma i 36.000,00€ za dvije godine okvirnog sporazuma. Tenderska dokumentacija broj 4019/1607-773/8 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www._ujn.gov. me, dana 17.05.2016.godine. Lice za davanje informacija Tanja Dragović, telefon 020/407-439, e-mail tanja.dragovic@dri.co.me.

NOVITETI KOJIMA ĆEMO KRATITI VRIJ

DOSTUPNA MA AŽURIRANJA Z IOS, OS X I ITU

servisa. Radi se o manjim ispravove iteracije operativnih sistema za Appleove mobilne ure- kama i dopunama koje se fođaje i računare biće predstavljene na konferenciji u junu, kusiraju uglavnom na unaa do tada stigle su ispravke koje su korisnici zatražili u po- pređenje performansi i rjestojećim verzijama. šavanje problema više nego što donose nove mogućnosti. Jedna od najvećih greAppleov događaj U međuvremenu Apple šaka koja je ispravljena je Worldwide Developers Con- je napravio mnoštvo korek- problem koji je izazivao loference zakazan je za nared- cija vezanih za “devetku”, a šiji kvalitet zvuka bluetooth ni mjesec, kada bi trebalo da prema najnovijim podacij- zvučnika i slušalica povezabude otkriveno više detalja ma riječ je o najzastupljeni- nih sa iPhone SE uređajima. o narednoj verziji mobilnog joj verziji iOS-a do sada. PoiOS 9.3.2 ispravlja grešoperativnog sistema, iOS 10. slednjeg puta podaci su bili ke i unapređuje sigurnost Informacija o ovoj verziji još dostupni u februaru, kada je iPhonea ili iPada. U ovom uvijek je premalo da bi se bi- usvajanje platforme bilo na ažuriranju: lo šta moglo tvrditi, zbog če- 77 odsto svih iOS korisnika, ga mnogi vjeruju da će u pi- a ovog mjeseca iOS 9 plat■ Ispravljen je problem tanju biti zaista velika pro- forma povećala je udio na koji je mogao da naruši kvamjena, budući da je prema 84 odo uređaja. Verzija iOS 8 litet zvuka prilikom spajanja dosadašnjoj praksi uvijek nalazi se na 11 odsto uređaja, određenih Bluetooth uređapostojao prilično visok ste- dok se sve starije verzije za- ja sa iPhoneom SE; pen tajnosti pred nešto pot- uzimaju manje od pet odsto. puno novo. ■Ispravljen je problem koji je uzrokovao neuspješ■ OSMI NIZ no traženje definicija u ISPRAVKI rječniku; “Devetka” se intenzivno Pored ovih ispravki novo ažurira, a Apple je upra■ Ispravljen je problem ažuriranje predstavilo vo lansirao podverziju iOS koji je sprečavao unošenje 9.3.2. Riječ je o drugom ažu- e-mail adresa prilikom upoje podršku za korišćenje riranju od marta ove godi- trebe japanske Kana tastaNight Shift režima i Low ne, kada je lansiran iOS 9.3 ture u aplikacijama Mail i Power korišćenja baterikoji je donio mnoge promjeje u isto vrijeme. Tokom ne, među kojima je najvetestiranja prvih dviju be- ća mogućnost podešavanja uređaja na noćni režim rata verzija iOS 9.3 platda. Podverzija iOS 9.3.2 testiforme, ove dvije funkrana je od 6. aprila ove gocije mogle su da rade dine, a Apple je prošao kroz istovremeno, međutim čak četiri iOS 9.3.2 beta vekasnije beta verzije ukizije do sada. nule su tu mogućnost Najnovije iOS 9.3.2 ažuriranje dostupno je za sve iOS 9 korisnike, a moguće ga je preuzeti putem iTunes

⌦ Ana Nives Radović

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

TEHNOLOGIJA

APPLE ČETVRTAK

IJEME DO DOGAĐAJA WORLDWIDE DEVELOPERS CONFERENCE

ANJA ZA UNES Messages;

■ Ispravljen je problem za korisnike VoiceOvera koji koriste glas Alex, zbog kojeg se uređaj prebacivao na drugi glas prilikom čitanja interpunkcije ili razmaka; ■ Ispravljen je problem zbog kog MDM serveri nijesu mogli da instaliraju prilagođene B2B aplikacije. Pored ovih ispravki novo ažuriranje predstavilo je podršku za korišćenje Night Shift režima i Low Power korišćenja baterije u isto vrijeme. Tokom testiranja prvih dviju beta verzija iOS 9.3 platforme, ove dvije funkcije mogle su da rade istovremeno, međutim kasnije beta verzije ukinule su tu mogućnost. Uz iOS 9.3.2 podverziju uređaji koji mogu da koriste Night Shift mogu ga koristiti i kada je Low Power Mode uključen, što će posebno koristiti onima koji ne žele ili ne mogu da tokom noći drže uređaj priključen na punjač. Ažuriranje na iOS 9.3.2 ukupno je osmo, a prethodili su mu iOS 9.0.1, iOS 9.0.2, iOS 9.1, iOS 9.2, iOS 9.2.1, iOS 9.3 i iOS 9.3.1.

■ EL CAPITAN 10.11.5

Osim najnovijeg iOS 9.3.2 ažuriranja, Apple je objavio i nova OS X i iTunes ažuriranja. El Capitan operativni sistem sada ima 10.11.5 verzi-

ju, koja je donijela uključuje različite ispravke bagova i poboljšanja performansi, dok je iTune s dobio svoju 12.4 verziju softvera. OS X ažuriranje donosi fokus na poboljšanja koja se odnose na ispravke bagova, sigurnosna poboljšanja i poboljšane performanse. S druge strane, iTunes 12.4 donosi nešto drugačiji korisnički interfejs - nekoliko tastera je uklonjeno, vraćen je sidebar za bržu navigaciju i koristi poboljšani Media Picker. Ažuriranje takođe ispravlja problem koji uzrokuje da se muzika briše iz korisnikove biblioteke bez dozvole. Pored ažuriranja mobilne i računarske verzije platforme, Apple je objavio i novo ažuriranje za iTunes. Riječ je o verziji iTunes 12.4, koja uključuje

promjene o kojima je bilo riječi početkom ovog mjeseca, a većinom su vezane za ko r i s n i č ki interfejs. iTunes 12.4 sadrži mnoštvo promjena korisničkog okruženja za koje je na Appleovoj zvaničnoj stranici istaknuto da čine jednostavnijim snalaženje unutar aplikacije i mijenjanje različitih vrste sadržaja u vidu brzih izmjena između muzike, filmova, TV serija i sličnog. Jedna od najvidljivijih promjena je stalni sajdbar, koji podsjeća na starije verzije iTunesa. Ova promjena interfejsa čini jednostavnijim mijenjanje između različitih kategorija sadržaja, kao što su nedavno dodati, izvođači, albumi, pesme i žanrovi. Novi sajdbar takođe pojedno stavljuje kreiranje i mijenjanje postojećih plejlista, tako što omogućava jednostavan “drag a n d d r o p” određene pjesme kako bi ih

tes” opciju u okviru menija. U ovom trenutku nije jasno da li ovo ažuriranje popravlja nestanak specifičnih muiTunes 12.4 donosi nezičkih fajlova, kojeg su neki korisnici prijavili u okvišto drugačiji korisnički interfejs - nekoliko ta- ru Apple Music muzičkog stera je uklonjeno, vra- servisa. Ono što je Apple naveo na ćen je sidebar za brstranici vezano za ažuriražu navigaciju i koristi nje su sljedeće poruke:

poboljšani Media Picker. Ažuriranje takođe ispravlja problem koji uzrokuje da se muzika briše iz korisnikove biblioteke bez dozvole

korisnici uvrsrtili u Playlist. Sajdbar je takođe moguće prilagoditi kako bi vidjeli samo ono što korisnik želi da pokazuje. Kao što je i očekivano, izgled menija je takođe pojednostavljen. Moguće je koristiti View meni kako bi se podesio Library ili kako bi se kontrolisali specifični fajlovi.

■ CHECK FOR UPDATES

Nova verzija iTunesa u planu je još odtkako ju je Edi Kju najavio u februaru ove godine, a iako nije potpuno nov sistem kome su se mnogi korisnici nadali, ipak je korisna nadogradnja. iTunes se može ažurirati na posljednju verziju pritiskom na “Check for upda-

■ Uživajte od sada u svoj svojoj muzici, filmovima, TV serijama, podcastima i ostalim sadržajima u jednostavnijem dizajnu. ■ Navigacija. Sada je moguće koristiti Back i Forward kako biste prelazili između Library, Apple Music, iTunes Store i drugih opcija. ■ Birač Medija. Odaberite između muzike, filmova, TV serija i drugih sadržaja koje želite. ■ Library i Playliste. Koristite Sidebar za prikaz svog Libraryja na sasvim nov način. Jednostavno dodajte pjesme u Playlist “Drag and drop” načinom. Podesite Sidebar da pokazuje samo one Playliste koje želite. ■ Meniji. Meniji u iTunes-u su sada jednostavniji i lakši za upotrebu. Koristite View meni kako biste podesili svoj Library ili probajte kontekstualne menije kako biste upravljali specifičnim datotekama.

SHOWBIZ

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

POSLJEDNJA SVIRKA TRENUTNE POSTAVE

Politikon 26. maja u Berlinu Bend Zoon politikon odlučio je da prije nego se dogode personalne promjene u njihovom sastavu, upriliči posljednju svirku u trenutnoj postavi. Svirka je zakazana za 26. maj u kafeu Berlin, sa početkom u 22.30h. Ulaz je slobodan. “Jovan na duže vrijeme odlazi iz Crne Gore, a kako nijesmo htjeli da ga čekamo ili pravimo nove aranžmane, kako smo to uradili prošli put kad je pravio pauzu, odlučili smo da potražimo novog člana”, objasnio je Ilija Gajović i dodao: “Sa Milanom Gezovićem već neko vrijeme radimo probe, pa će publika u Berlinu na kratko imati priliku da

Nastup u Podgorici

čuje koliko će se zvuk razlikovati kada umjesto Jovana bas gitaru uzme neko ko stvarno zna da je svira”, sa osmijehom objašanjava concept nastupa u Berlinu gitarista i pjevač Zoon politikona. Ovu svirku bend će iskoristiti da obilježi i pet godina od prve probe. “Izvući ćemo iz sjećanja neke stvari koje smo vremenom prestali da sviramo. Prije par mjeseci u Berlinu smo imali jednu od naših boljih klupskih svirki, a iste tehničke uslove ćemo imati i ovog puta, pa očekujemo odličnu, emotivno nabijenu reprizu pred Jovanov naklon”, rekao je on. (mulj.net)

BOGAT PROGRAM POVODOM DECENIJE NEZAVISNOSTI

UMJETNOST, MUZIKA I DOSTA ZABAVE NA DVORSKOM TRGU U ČAST JUBILEJA ⌦ Danilo Brajković

rogram obilježavanja proslave decenije nezavisnosti Crne Gore 21. maja na Dvorskom trgu na Cetinju s organizacionim potpisom Crnogorske kulturne mreže biće podijeljen u tri segmenta - umjetnički, protokolarni i zabavni. “Priredićemo spektakularnu proslavu”, poručuju iz CKM-a. U holu podgoričkog KIC-a “Budo Tomović” Crnogorska kulturna mreža (CKM) predstavila je juče program obilježavanja proslave decenije nezavisnosti Crne Gore 21. maja (početak u 19.30) na Dvorskom trgu na Cetinju. Predsjednika CKM-a Aleksandra Damjanovića i njegove saradnike decenija nezavisnosti motivisala je da jubilej obilježe onako kako to dolikuje. “Kako 21. maj pripada najsvjetlijim datumima ponosnog istorijskog trajanja Crne Gore, ovaj datum obavezuje nas da jačamo svijest o sopstvenom identitetu i da zajednički izgrađujemo

svoju državnu kuću. U CKM-u vjerujemo da se jubilej koji proslavlja naša država ne može i ne smije slaviti ‘salonski’ ili akademski, tj. u uskim krugovima i daleko od naroda, daleko od mladog svijeta, već naprotiv - u što širem obimu, takoreći na terenu i u atmosferi koja će okupiti što veći broj ljudi. Priredićemo spektakularnu proslavu za građane na Cetinju”, naveo je, između ostalog, Damjanović. Za promociju proslave CKM angažovala je sportiste i sportske radnike koji su postigli vrhunske rezultate i doprijenili da se ime Crne Gore čuje ši-

rom Evrope i svijeta, a zaštitina lica su Dragan Adžić, Bojana Popović, Katarina Bulatović i Srđan Mrvaljević. Program je podijeljen u tri segmenta umjetnički, protokolarni i zabavni.

■ PREDSTAVLJANJE

NAJVEĆIH VRIJEDNOSTI

“U okviru protokolarnog dijela, biće prikazane dvije kratke video-reportaže posvećene obnovi nezavisnosti i sportskim dostignućima. U čast jubileja biće dodijeljena priznanja decenije nezavnosti - Nikoli Janoviću, Petru Porobiću, Srđanu Kovačeviću, Draganu Adžiću, Bojani Popović, Katarini Bulatović, Predragu Boškoviću, Srđanu Mrvaljeviću, Vojislavu Kovaču i ambasadi SAD u Crnoj Gori. Zabavni segment karakteriše bogat muzički program, a u prvom dijelu nastupiće Đulija Pelingu, klapa Jadran, Esad Merulić,

21. MAJA NA PROGRAMU JE SVEČANOST NA CETINJU

Igor Đurović, Aldin Avdijaj, Branka Šćepanović, dok će gradska muzika Tivta izvesti defile ulicama Cetinja. U drugom dijelu, slijedi mini-koncert Daniela Popovića, a zatim nastupi regionalnih muzičkih zvijezda - veliki koncert Željka Samardžića, a pod pokroviteljstvom Prijestonice Cetinje i koncert Dina Merlina. Cilj nam je da uz muziku

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

showbiz

Foto: Promo

ZAA ZGROŽEN PISANJEM POJEDINACA O SANJI VUČIĆ

Seks skandal izmišljena je priča

Pjevačica Sanja Vučić osvojila je 18. mjesto minulog vikenda u finalu Eurosonga pod zastavom Srbije, a odmah nakon povratka u domovinu predstavila je spot za numeru “Unconditional Love” koju je snimila kao dio kruševačkog benda ZAA. Ipak, ti poduhvati u sjenci su navodnog seks skandala iz Stokholma. Pojedini britanski mediji tvrde da je Sanja na Eurosongu pokušala da zavede njihovog pjevača Džoa Vulforda, a pominje se i da ga je pjevačica nagovarala da pođu u njenu hotelsku sobu. Tim povodom, oglasili su se iz ZAA, navodeći da su “zgroženi pisanjem pojedinih medija u vezi s izFoto: Iva Mandić

Sanja Vučić

mišljenim skandalom koji služi samo da bi evropski i domaći portali koji žive od fingiranja priča i senzacionalizma povećavali čitanost”. “Na taj način, narušavaju besprekornu ljudsku i profesionalnu reputaciju naše Sanje. Ni ona ni ostali članovi benda neće komentarisati besmislene navode o kojima ti mediji pišu, umjesto da se bave njenim pjevačkim kvalitetima, perfektnim nastupom kojim je predstavila svoju zemlju na Eurosongu, novim spotom benda, koncertima i svim onim relevantim stvarima za karijeru jednog umjetnika”, razočarani su članovi benda. D.B. Dino Merlin stiže na Cetinje

Daniel Popović S jučerašnje promocije proslave i zabavu predstavimo multietničnost, kao jednu od najvećih vrijednosti naše države”, poručila je Kristina Mitrović ispred organizacionog tima.

U čast jubileja biće dodijeljena priznanja decenije nezavnosti - Nikoli Janoviću, Petru Porobiću, Srđanu Kovačeviću, Draganu Adžiću, Bojani Popović, Katarini Bulatović, Predragu Boškoviću, Srđanu Mrvaljeviću, Vojislavu Kovaču i ambasadi SAD u Crnoj Gori

■ Tri Teme umjeTničkog dijela

Reditelj Aleksandar Vujović najavio je da će u okviru umjetničkog dijela biti upriličen multimedijalni performans. “U pitanju je sklad performativnih i dramskih elemenata, koji će kroz cjelinu kontestualizovati tri teme na savremen i metaforički način. Teme su obnova državne nezavisnosti, sportski rezultati postignuti u protekloj deceniji, kao i multietnička i multikulturalna vrijednost naše države. Koreografiju će raditi Slavka Nelević, izvedbu baletska trupa Ballo, na violini je Tamara Krivokapić, a tekst potpisuje Nada Bukilić”, poručuje Vujović.

showbiz

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

NOVO IME SEA DANCE FESTIVALA

Kultni londonski bend Stereo MCs dolazi na Jaz ⌦ Marija Roganović

ritanski elektro-fank i hiphop sastav Stereo MCs nastupiće u petak 15. jula na glavnoj bini ovogodišnjeg Sea Dance festivala.

Najljepša evropska plaža Jaz odjekivaće uz planetarne hitove britanskog benda Stereo MCs kao što su “Connected”, “Step It Up”, “Creation”, “Ground Level”, “Deep Down & Dirty” i druge. Njihov album “Connected”, prodat u višemilionskom tiražu, smatra se jednim od najboljih izdanja u istoriji savremene muzike, za koji su Stereo MCs osvojili čak dvije prestižne Brit nagrade i to za najbolji album i grupu. Sastav su osnovali pjevač Rob Birč i DJ i producent Nik Halam. Prijateljstvo su nastavili, otkrivši veliki potencijal koji muzički pravac hip-hopa ima na tamošnjoj

15. jula će kultni britanski elektro-fank i hiphop bend Stereo MCs, nastupiti na glavnoj bini ovogodišnjeg Sea Dance festivala

britanskoj muzičkoj sceni. Tokom bogate karijere Stereo MCs su nastupili na nekim od najvećih svjetskih

Stereo MCs festivala rame uz rame sa imenima kao što su U2, Piter Gebrijel, Jane’s Addiction, De La Soul i Happy Mondays. Čuveni britanski Telegraf uvrstio je njihov nastup na Glastonberi festivalu među najbolje nastupe u istoriji ovog britanskog muzičkog giganta, zajedno sa koncer-

tima grupa Arctic Monkeys, The Chemical Brothers, Muse, Nick Cave & the Bad Seed, The Who i drugih. Svjetsku slavu stekli su zahvaljujući i saradnji sa izvođačima kao što su Madonna, U2, Queen Latifah, PM Dawn i drugi. Da podsjetimo, treće izdanje Sea Dance festivala odr-

žaće se ove godine od 14. do 16. jula na plaži Jaz. Nastupe su već potvrdili Skrillex, Hurts, Sister Bliss – Faithless DJ Set, Lost Frequencies, Andy C, Filatov i Karas, Goldi, My Nu Leng, Sub Focus, Shy FX, Who See, a uskoro se očekuje objava ostalih izvođača.

MACkLEMORE & RyAN LEwIS

Idris Elba u spotu za numeru “Dance Off” Kada Idris Elba ponudi plesni izazov, radite kako vam je rečeno. Naime, britanski glumac je u novom spotu za singl “Dance Off” Macklemorea & Ryan Lewisa i izgleda fenomenalno. Spot su režirali Rajan Luis i Džejson Konig, a tu možete da vidite i brejkdens pote-

ze i znojava tijela, ali i jednu mušku pozadinu?! “Izazivam vas da igrate, ruke k sebi, bez prostota...” kaže Elba savršenim britanskim akcentom. “Dance Off” se nalazi na posljednjem albumu dua “This Unruly Mess I’ve Made”. E.Z.

Elba u spotu

NOEL GALAGER

Okupio bi Oasis za 20 miliona funti Noel Galager tvrdi da bi pristao na još jednu Oasis svirku, ali samo pod uslovom da mu neko ponudi 20 miliona britanskih funti. Njegova izjava dolazi samo dan nakon što je najavljen “Supersonic” dokumentarac o ovom kultnom britanskom bendu. “Dvadeset miliona funti za svirku, pa to bi bio dobar potez, zar ne? Ali mi to još niko nije ponudio”, požalio se on. E.Z.

Insert iz serije

U SERIJI ª JANE THE VIRGINº

Bruno Mars izveo novu pjesmu “Rest of My Life” Pjevač Bruno Mars je gostovao u finalu druge sezone popularne serije “Jane the Virgin”, prilikom koje je otpjevao novu pjesmu. Doduše, svi koji pratimo ovu seriju smo bili uzbuđeni zbog vjenčanja Majkla (Bret Dier) i Džejn (Đina Rodrigez), ali da to ne bude kraj iznenađenjima pobrinuo se upravo Mars koji se “iznena-

da” pojavio na svadbi tokom serije i paru otpjevao serenadu “Rest of My Life”, koju je navodno napisao prije više godina. U seriji, Džejnin otac je poznata zvijezda telenovela koja objašnjava zašto pojavljivanje Bruna Marsa ima smisla, jer su se ovoj sezoni pojavljivale i zvijezde poput Britni Spirs i Keše. M.Rog.

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

showbiz

PREKALJENI MUZIČKI ZNALAC OBJAVIO NOVI SINGL I SPOT

Bebek ide po kafanama u društvu poznatih lica Foto Fejsbuk

Glavne uloge u spotu pjevač povjerio glumačkom dvojcu Mirni Medaković i Filipu Juričiću, a pojavljuje se i njegova žena Ružica

Bebek

SANJA BOBAR I IBRAhIM VUKELJA

Crnogorski dizajneri na NY Fashion Weeku Nedjelja mode o kojoj maštaju svi dizajneri svijeta, New York Fashion Week, koja će biti održana 7. septembra, ugostiće dva crnogorska dizajnera – Sanju Bobar i Ibrahim Vukelja, koji se nalaze rame uz rame sa više od 80 kreatora iz prestižnih kuća kao što su DNKY, Majkl Kors, Ralf Loren, Šeri Hill, Vera Vang i druge. Naime, zahvaljujući ugovoru koji je potpisala Nacionalna Komora za Modu Srbije sa platformom Art Hear Fashion - USA, od ove godine dizajneri Crnogorske nedjelje mode su u mogućnosti da predstave svoje kolekcije na najprestižnijim Nedjeljama mode u Americi – NYFW, LA FW, Miami FW i

Washington DC FW-u. Ovaj odlazak omogućen je zahvaljujući direktorici Serbian Fashion Week-a Svetlani Horvat koja je potpisala ekskluzivni ugovor o zastupanju u 18 zemalja Evrope, među kojima je i Crna Gora sa ovom zvaničnom platformom NYFW-a. Osim toga što će se naši dizajneri predstaviti na Njujorškoj nedjelji mode bitno je napomenuti i to da će se mlada dizajnerka iz Ulcinja Edita Nimanbegu, koju smo imali priliku da vidimo na ovogodišnjem Mercedes Benz Fashion Weeku, 9. juna predstaviti na prestižnoj modnoj manifestaciji u Milanu “Fashion Art and More Summer Edition”. M.Rog.

Hrvatski muzički vuk Željko Bebek idućeg mjeseca na CMC festivalu u Vodicama nastupiće s numerom “Ja po kafanama”, koju potpisuju Branimir Mihaljević i Faya. Singl i spot objavljeni su već na Jutjubu, a Bebek je odlučio da glavne role na snimanju povjeri dokazanim glumcima. Pod režiserskom palicom Daria

Lepoglaveca, glavnu žensku ulogu tumačila je Mirna Medaković, glumica koju pamtimo po rolama u serijama “Budva na pjenu od mora”, “Kud puklo da puklo” i drugim, a društvo joj je pravio Filip Juričić, kog je proslavila uloga u “Larinom izboru”. “Mirna glumi Bebekovu neprežaljenu ljubav, a Filip,

s kojim je i privatno prijatelj, glumi mladog Bebeka. U spotu se pojavljuje i Željkova supruga Ružica, koja je bila zadužena za stajling”, poručuju iz Bebekovog tima. “Ja po kafanama” nije jedini singl koji ovih dana promoviše Bebek - nedavno je u saradnji s Teškom industrijom objavio duet “Jednom daje nam Bog”. D.B.

Tri dana muzike, od 11. do 14. avgusTa

POTVRĐEN DATUM ZA LEJK FEST Šesto izdanje Lejk festa ove godine zakazano je za period 11-14. avgusta, kada će pored Krupačkog jezera nastupiti najbolji izvođači koje su posjetioci imali prilike da vide na bini ovog festivala, najavljuju organizatori. Po svemu sudeći, predvodi ih Rambo Amadeus, kako je prije par dana i najavio na svom Fejsbuk profilu. Informacije o izvođačima, cijeni i prodaji ulaznica biće objavljene uskoro. M.Rog.

ŠALJITE MEJLOVE DANAS TAČNO U PODNE

Dnevne novine i bioskop Cineplexx nagrađuju vjerne čitaoce lista

Ibrahim Vukelja

Od ove nedjelje na repertoaru bioskopa Cineplexx Delta Siti naći će se novi filmovi i to: dugoočekivani blokbaster “X-men: Apokalipsa” (XMen: Apocalypse), komedija “Loše komšije 2” (Neighbors 2: Sorority Rising) i dokumentarni igrani domaći film “Houston, imamo problem!”. Takođe, premijera još jednog dugoiščekivanog ostvarenja “Alisa iza ogledala”

(Alice Through the Looking Glass) zakazana je za srijedu, 25. maj. Dva najbrža čitaoca koja danas tačno u 12 časova pošalju mejl na adresu zabavadnovine@ gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte” i imenom i prezimenom, brojem mobilnog telefona i gradom iz kog potiču nagrađujemo sa po dvije karte za film po izboru. M.Rog.

mature

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

PROSLAVA MATURE

Veče sjaja i glamura

Maturanti Medicinske škole iz Podgorice proslavili završetak školovanja

⌦ E.Z., Foto: Iva Mandić vili buduće brucoše. Srednjoškolci su blistali, a uz muziku i ples do kasnih sati proslavili su završetak školovanja. Naravno, svoje učenike ispratili su nastavnici i direktor škole.

Foto:

Maturanti Medicinske škole iz Podgorice su prije nekoliko dana proslavili maturu u restoranu SC “Morača”. Poznanici, porodice i prijatelji su se okupili ispred restorana kako bi dočekali i pozdra-

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

mature

36 DN

ENIGMATIKA BISTROOKO

VOZAČ BICIKLA

SIMBOL ARGONA

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

IZUMRLA PREPROSTVARAPTICA SA DAVAC AMERIČKI TELJKE PJEVAČ MAURIKONJA NEKOG SA SLIKE (PERS.) DJELA CIJUSA

INSEKT KOJI NAPADA STOKU

MLITAV ČOVJEK

VOZNE KARTE

POKOJNI PJEVAČ NARODNE MUZIKE

FOTO UBOD

SATIRIČARI

Foto: Neverovali ILI DA

BILIJARSKI ŠTAP, TAK

AVENIJA PRODUKT DESTILACIJE VRSTA ČARAPA

TRŽNI CENTAR

KULT INDIJANACA (MN.) ŽELJEZNIČ. INSTITUT

RIKARD ODMILJA LICE NA KOJE SE PRENOSI MJENICA DALMAT. UZREČICA

OKRUŽNI (SKR.) STARIJA ITALIJANSKA PJEVAČICA

ŽEN. IME, BEATRISA ITALIJAN. GLUMICA, DALILA

BUKET SIMBOL DIDIMA NAVIGACIONI UREĐAJ

OMLADINSKI SPORTSKI KLUB AUTOR: BANE

INFORMATIVNI CENTAR REOMIR

Zmija heroj pozira nakon što je spasila ribu

UGINUTI, CRKNUTI

GRAD U SUDANU BANJALUČKA POP PJEVAČICA STOJAN ODMILJA MJESTO U BOKI KOTORSKOJ

RADIJUS

ČEŠKI KOMPOZITOR ŠIN ŽENINA IMOVINA PRI UDAJI

GLAVNI GRAD ITALIJE

FILM DŽEJMSA KAMERONA

Play sudoku online at:

TRUD, NAPREZANJE (MN.)

www.sudokukingdom.com

ŽLJEZDANI LOJNI ČVOR

Play sudoku online at:

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KAPADŽIJA, TV, O, ALESANDRO, M, NASTRANO, U, ANIRIDIJA, NARIKATI, SV, APANAŽIRATI, LRP, ČN, UVO, CISTEIN, TON, IOK, SZ, RISTA, NI, KET, A, DEJV, KRUPNO, INES, R, TALASI.

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1941

Tata se dere na sina

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

2012-02-05

Medium level

Sudoku puzzle No. 2972 2014-12-02

Daily Sudoku puzzle No. 1960

2012-02-24

Medium level

www.sudokukingdom.com 4 1 8 3 6 7 2 9 5 7

1 9

1 8

1 7 1

5 3

1 Puzzle 8 2 solution: 6 7 3 4

4 1

2 3

6 8

2 1

9 1 2

6 3

5 3

Sudoku puzzle No. 2973 2014-12-03

3 9

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #X356XF

Albino

Albino Attic Attic Aware Aware Blends Blends Boded Boded Bumps Bumps Canon Canon Chafes Collusion Chafes Crackle Collusion Decks Crackle Design Electronically Decks Ember Design

Electronically

Ember Grass

Mines Numerous

Horse Pairs Hustle Horse Incidence Pasted Hustle Inextricably Penitentiaries Infections Incidence Plunder Insular Inextricably Shore Lanes Larva Infections Snarl Manned InsularMines Steer Lanes Numerous Stockbrokers Larva Pairs Thankless Pasted Grass

Manned

Therapies

Toils

Penitentiaries Wants Plunder ShoreWhiffing Snarl While Steer Yeses Stockbrokers Yoked Thankless Therapies Toils Wants Whiffing While Yeses Yoked

REBUS

HOROSKOP OVAN Moguće je da ćete na poslu imati susrete sa nekim neiskrenim osobama. Umijete da ih prepoznate i da se postavite na pravi način. Možete očekivati da će osoba rođena u znaku Blizanaca pokušati da vam priđe. Povedite računa o krvnom pritisku.

BIK Moguće je da ćete tokom dana dobiti povraćaj nekog novca koji ste davno pozajmili ili dali na kamatu. Imate priliku da uđete u novu ljubavnu avanturu, čak i ako ste već zauzeti... Pazite da se ne pokajete. Mogući su bolovi u predjelu leđa.

BLIZANCI Poželjna je saradnja sa nekim od pripadnika vatrenih znakova, na primjer sa Lavom ili Strijelcem. Dolaze vam zanimljiva dešavanja na emotivnom planu. Ako budete bili dovoljno spontani i prirodni, uživaćete. Prijaće vam odlazak u pozorište ili bioskop.

RAK Malo ste zabrinuti zbog nekih zaduženja koja imate ali ćete do kraja dana pronaći finansijska rješenja. Malim znakom pažnje ćete uspjeti da obradujete voljenu osobu. Očekuje vas veoma lijep dan. Povedite računa u saobraćaju tokom dana.

VAGA Nemojte da očekujete previše od dana. Povedite računa da vaše brzoplete riječi ne budu pogrešno protumačene. Možete da očekujete zanimljivo poznanstvo sa jednom veoma marljivom i vrijednom osobom. Prenaglašena nervoza može stvoriti manje probleme.

ŠKORPIJA Idealan je dan za to da obavite poslove koji su neko vrijeme bili zapostavljeni. Organizacija vam je na visokom nivou. Moguće je da ćete iskoristiti priliku koju budete dobili za neku strastvenu avanturu. Mogući su bolovi u kukovima.

STRIJELAC Možete da očekujete nova poslovna poznanstva koja će vam biti veoma važna za dalji razvoj karijere. Moguće je da će neko prijateljstvo da preraste u iskrenu ljubav nakon današnjih događaja. Razmislite o tome da ostavite cigarete.

JARAC Očekuje vas poboljšanje zarade ako se bavite privatnim poslom. Dan vam donosi veliki pomak. Voljena osoba vam je maksimano posvećena i vjerna. Želite da sačuvate ono što imate, ne razmišljate o promjenama. Dobro se osjećate.

LAV Nije pretjerano uspješan dan kada je u pitanju polje finansija, pa je najbolje da ne očekujete previše. Ukoliko ste u vezi sa Škorpijom mogući su manji problemi u komunikaciji. Za slobodne je povoljan dan. Povedite računa o bolu u rebrima.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Senilan astronom

Moguće je da ćete na kraju imati mnogo manje troškove nego što ste očekivali. Zadovoljni ste situacijom. Večernje časove ćete provesti u veoma toploj i romantičnoj atmosferi sa voljenom osobom. Povedite računa kada je u pitanju žuč.

VODOLIJA Skloni ste neodlučnosti i dvoumite se oko nekih važnih odluka. Biće vam potrebno više vremena da se opredijelite. Vrijeme je da ljubavnu prošlost ostavite iza sebe i da se okrenete novim mogućnostima za poznanstva! Problemi zbog nadutosti.

RIBE Vrijeme je da reorganizujete svoje finansije. Nemojte da ulazite u velike troškove danas, gledajte da uštedite. Neke vaše stare emotivne želje i maštanja će se danas ostvariti. Zadovoljni ste trenutnom emotivnom situacijom. Provjerite svoju dioptriju.

Film

38 •TVprogram 07:25 08:15 09:15 10:00 10:45 11:30 12:20 13:00 14:10 15:00 15:30 16:15 17:00 17:55 18:20 19:00 19:30 20:30 21:00 22:00 23:00 23:45

Serija: Zvala se Feriha/r Moja mama kuva bolje od tvoje Praktična žena Serija: Brusko/r Serija: Tračara/r Serija: Sinđelići/r Serija: Lud, zbunjen, normalan/r Tačno 1 Praktična žena Exploziv Serija: Brusko Serija: Tračara Moja mama kuva bolje od tvoje Exkluziv Serija: Lud, zbunjen, normalan Vijesti Prve Serija: Zvala se Feriha Serija: Andrija i Anđelka Serija: Sinđelići Emisija: Dosije Vice Noćni žurnal

PRVA Otporan na metke 00.10

09:00 Obrazovni program 12:00 Vijesti 12:05 Serija: Brod 14:00 Riznica, Crna Gora i velike sile 14:30 Serija: Gospodin Selfridž/r 15:30 Dobar dan školo/r 17:50 Fleš sport 18:00 Montenegro all in one 19:30 Dnevnik 2 20:15 ABS 21:00 Serija: Gospodin Selfridž 22:00 Serija: Brod 23:30 VOA – glas Amerike 00:00 Meridijani

RTCG 2 ABS 20.15

06:30 Dobro jutro Crna Goro 11:00 Vijesti 11:05 Alternativa 12:00 Vijesti 12:05 Top Shop 12:26 Dok. program: Majstor Brajan 13:00 Vijesti 13:05 Meridijani/r 14:00 Vijesti 14:05 Crtana serija: Nodi 14:15 Muzika 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Serija: Tajna starog mosta 17:00 Radni dan 18:00 Serija: Opasne igre 19:00 Meridijani 19:15 Dnevnik na gestovnom jeziku 19:30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20:00 U centar 21:15 Serija: S one strane zakona 22:30 Dnevnik 3 23:00 Riznica 23:45 Serija: Opasne igre

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

07:00 10:00 10:45 11:00 11:30 11:45 12:15 14.00 15:15 15:45 16:00 18:00 18:30 20:15 21:15 22:15

Uz jutarnju kafu Dogodilo se… Zabava Ekstremno Legende Moda Grad koji volim/r Zabava Zona sumaka/r Na domaćem terenu Zabavni magazin Otium Sportski intermezzo Na domaćem terenu/r Hramovi Crne Gore Gušteranje

777 Uz jutarnju kafu 07.00

07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 11:03 Film: Stepenice za nebo 12:30 Sportisimo 13:03 City M 13:18 Nedjeljno popodne sa Leom Kiš 15:15 Serija: Bahar 16:03 City M 17:00 Minut,dva... 17:06 5 minuta kuvajte sa Džajom 17:18 Agencija za SiS 18:00 Info monte 18:20 Premijera 18:45 Sportisimo 19:06 Serija: Elif 20:03 Serija: Bahar 21:00 Minut, dva... 21:03 Društvena mreža 23:03 Farma, uživo 04:06 City M 04:21 Sportisimo 04:28 Meteo PLUS 04:31 Premijera

MBC Lijek iz prirode 16.30

Informativa

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

07:00 10:00 10:07 11:05

Boje jutra Vijesti Serija: Crna ruža/r Serija: Kud puklo da puklo/r 12:00 Vijesti u 12 12:25 Serija: Trbosjekov kraj/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ukusno a lako 14:10 Dnevnica/r 15:10 Boje dana 15:35 Serija: Crna ruža/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Meteo centar 16:55 Serija: Tajne/r 17:30 Serija: Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Crna ruža 20:00 Načisto s Petrom Komnenićem 21:00 Serija: Trbosjekov kraj 22:00 Vijesti u 10 22:15 Meteo centar 22:15 Sport 22:30 Serija: Zaplet

PINK Serija: Elif 19.06

10:00 Dok. prog. Vrhovi Balkana 11:15 Hrana i vino 12:00 Bez recepta 12:35 MBC Muzička Top Lista 15:30 Aljazeera 16:10 Bez recepta 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 20:10 Farma: emisija o poljiprivredi 21:30 Aljazeera 22:15 Motorsport magazin 22:45 Video katalog 23:05 Vrhovi Balkana 00:00 Zapisano u zvijezdama

Sport

VIJESTI Boje jutra 07.00

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

TV NIKŠIĆ Hrana i vino 17.05

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00 02:30

VOA Film 5 do 5/r Ukusi života/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ukusi života/r 5 do 5 Forum Club A/r Autoshop/r DW Global 3000 Naslovne vijesti Atlas radija TV Konzilijum Club A sa Ksenijom Popović Forum Film 5 do 5/r TV Konzilijum Club A/r Repriza programa

ATLAS 5 do 5, 16.55

10:00 Vijesti 10:05 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Hrana i vino 12:00 Vijesti 12:05 Emisija: Hipokratija 13:00 Film: Jutarnji klub 15:00 Film: Hombre 17:00 Vijesti 17:10 Hrana i vino 18:00 Sportsko popodne 20:00 Emisija: Amfiteatar 21:00 Serija 23:00 Rock bend 2016. 23:00 Film: Čovjek sa zlatnim koltom

TV BUDVA Rock bend 2016. 23.00

TVPROGRAM•39

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA

CINEPLEXX PODGORICA

TV Budva, Jutarnji klub 13.00

Angry Birds (sinhronizovano) 10:30; 15:15; 16:15; 17:15; 18:30; 19:15; Burek 17:00; Houston, imamo problem 20:30; Izdajnik po našem ukusu 15:40; 21:45 Kapetan Amerika - Građanski rat 19:00; 21:15; Loše komšije 2 18:00; 20:15; 22:15; Ona mi je sve 22:15; Smrt u Sarajevu 15:00; X-men: Apokalipsa 15:30; 16:45; 18:15; 20:00; 21:00; 22:40:

Kultni film iz 1985. godine priča priču o pet učenika koji nemaju ništa zajedničko, bar na prvi pogled, su kažnjeni i subotu će morati da provedu u školskoj čitaonici. Zloglasni direktor škole im je naredio da sjede i ne pričaju sljedećih osam sati, tokom kojih treba da napišu sastav od 1000 reči na temu šta oni misle da su. Direktor odlazi iz prostorije i tek povremeno ih provjerava. Zatečeni u tom okruženju, učenici kroz, u početku nevoljni, razgovor polako saznaju da su sličniji nego što misle. Režija: Džon Hjuz Uloge: Emilio Estevez, Entoni Majkl Hal, Džon Kapelos, Džud Nelson, Moli Ringvald, Eli Šidi Žanr: tinejdžerska drama

PINK, Stepenice za nebo 11.03 Diplomirani arhitekta, u potrazi za poslom, odlazi u Suboticu vođen novim idejama. Vraća se poražen i luta Beogradom tražeći posao. Pokušava da se pridruži starom društvu u nadi da će pronaći sreću. Provodi jednu noć sa drugovima iz gimnazije. Naviru uspomene, otvaraju se stare rane, zapliću se bivše ljubavi. Te noći vidi naličje svoje generacije i pokušava da spase bar nešto od lijepih uspomena. U zoru jedna devojka prereže vene, jednog iz društva vojna patrola greškom odvodi na vojnu vežbu, ostali su potreseni. Vrativši se iz stanice policije, on nalazi poziv iz Subotice da se ponovo javi na posao... Režija: Miroslav Lekić Uloge: Svetozar Cvetković, Enver Petrovci, Varja Đukić Žanr: Drama

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1 09.00 09.05 10.00 12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.30 14.00 15.50 17.20 18.25 19.00 19.30 20.05 22.05 23.00 23.20 23.45 00.25 00.30

HRT 1 Vesti Serija: “Volim i ja nerandže no trpim” Tako stoje stvari Dnevnik Sport plus Vreme, stanje na putevima Kulturni dnevnik Serija: “Mornarički istražitelji” Moja lepa Srbija Profesionalci Serija: “Moj rođak sa sela” Šta radite, bre Oko magazin Kviz: Slagalica Dnevnik Serija: “Moj rođak sa sela” Tri boje zvuka Dnevnik Kulturni dnevnik Serija: “Mornarički istražitelji” Vesti Film. “Stivi”

06.55 09.06 09.31 10.20 11.44 12.00 12.15 12.19 12.24 13.15 14.00 15.10 16.00 16.50 17.38 18.15 19.00 20.06 20.53 00.03 00.40 01.04

Dobro jutro Hrvatska Vita jela zelen bor Serija: “Mekleodove ćerke” Gradovi uz more TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” Dr Oz Društvena mreža Serija: “Mesto koje zovem dom” Serija: “Šta je muškarac bez brkova” Hrvatska uživo Život je lijep Kviz: Potera Dnevnik Serija: “Šta je muškarac bez brkova” Serija: “Mesto koje zovem dom” Gradovi uz more Serija. “Na obali” Serija: “Don Mateo”

Arenasport 1

MTV Adria

07.00

06.10

08.30 09.00 10.30 11.00

Fox 10.00 11.40 12.35 13.30 14.25 15.20 16.15 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 22.55 23.50 00.45

Serija. “Bouns” Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kvantiko” Serija: “Kasl” Simpsonovi Serija: “Crna lista” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Moderna porodica” Simpsonovi Porodičan čovek Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kvantiko” Serija: “Imperija” Serija: “Crna lista” Serija: “Kasl” Serija: “Domovina”

12.30 13.00 14.45 16.30 17.30 19.00 20.45 21.15 22.55 23.30 23.30 00.00 00.30

Fudbal, pregled kola Superlige Srbije Emisija: Put u Rio Košarka: Real Madrid Fuenlabrada Arenasport vesti Rukomet: Magdeburg - Kil Rukomet, magazin EHF Lige šampiona (ž) Fudbal: Bordo - PSŽ Fudbal: Sao Paulo Atletiko MG Emisija: Put u Rio Emisija: Hawaiian the legend of Eddie Aikau Košarka: Crvena zvezda - Metalac, uživo Auto moto, ABS šou Fudbal: Javor Partizan, Kup Srbije Arenasport vesti FIFA Football: Magazin Arenasport vesti Poker Fudbal: Nacional Boka Juniors, Kopa Libertadores, uživo

07.10 08.20 10.00 11.00 12.00 12.10 13.50 15.30 16.20 16.30 18.00 18.40 19.00 19.50 20.00 20.50 21.00 22.50 23.10

Morning Mix 10 Biggest Hits Right Now Are You The One? Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Domacica Ridiculousness 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Are You The One? Ridiculousness 3 From 1 World Stage #Enrique Iglesias 3 From 1 DFC 3 From 1 Geordie Shore Onset With The Vamps MTV Asks: #Ellie Goulding

petak, 14. 11. 2014.

MALI OGLASI

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHL-a. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974-367 Prodajem odličan dvosoban stan kod hotela “City” 77m2, 79.000 eura. Stan se prodaje sa parnim grijanjem, ugradnim plakarima i kuhinjom. Tel.067/615515 Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 58.000 eura. Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu. Tel.069/386-578

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 I

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716 POSLOVNI PROSTOR

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

PLACEVI

Prodajem imanje Donja Brezna selo Bajovo Polje 60.000 eura. Tel.067/898-614 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334042, 067/381-071

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791 USLUGE

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429984. Mail: montenegrina987@gmail.com

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473 REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracione usluge d0 50€, računovodstvo od 50 do 150€, po dogovoru. Tel.069/221-974

GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

MALI OGLASI

APARATI/OPREMA

POSAO

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 MUZIČKI INSTRUMENTI

Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP-201, stara dvije godine, odlično očuvana. Tel.068/270276, 069/910-900 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662 LIČNO

Mlađi muškarac iz Podgorice obrazovan, kulturan, situiran, upoznao bi savremenu damu srednjih godina. Tel.069/919-187 RAZNO

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460

41 31

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd. Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

Foto:OSCG

SPORT

CREPULJA BLIZU PRIMORCA Poslije Antonija Petrovića blizu povratka u svoj grad i klub je Damir Crepulja. Sportski direktor tima iz drevnog grada Veselin Marković pozvao je reprezentativca Gruzije da se vrati u svoj matični klub. “Prijatno sam iznenađen ponudom mog Primorca i mogućnošću da se nakon šest godina vratim u rodni grad. Tačno je da me je kontaktrao Marković, ali to nije jedina ponuda za narednu sezonu. U Egiptu žele da produžimo saradnju, a za mene su zaintesovana još dva kluba iz Evrope. Svakako da u ovom trenutku najviše razmišljam o povratku u Crnu Goru”, rekao je Crepulja Dnevnim novinama. I.K.

PRIJATNO SAM IZNENAĐEN PONUDOM MOG PRIMORCA I MOGUĆNOŠĆU DA SE NAKON ŠEST GODINA VRATIM U RODNI GRAD. TAČNO JE DA ME JE KONTAKTRAO MARKOVIĆ, ALI TO NIJE JEDINA PONUDA ZA NAREDNU SEZONU

TIP 1

DANA 2

A. Frankfurt - Nirnberg

kvota 3,10

Detalj sa jučerašnje konferencije u hotelu “Aurel”

ODBOJKAŠI CRNE GORE POČELI PRIPREME ZA SVJETSKU LIGU

JEDNA ŽELJA - FRANKFURT Milačić: Sve za drugi krug

⌦ Alen Kasmić

Prošlogodišnji nastup bio je istorijski, u Crnoj Gori se danima pričalo o odbojci, a sada je došao red za još jednu epizodu u najjačem takmičenju na planeti - naši najbolji odbojkaši su se juče okupili u Podgorici i počeli pripreme za turnire Svjetske lige. “Crvene” očekuju dva turnira. Prvi je na programu od 17. do 19. juna u Meksiku, a protivni-

Ćulafić pod znakom pitanja Na startu priprema javili su se i prvi problemi prvi korektor naše selekcije Miloš Ćulafić pod znakom je pitanja za Svjetsku ligu. “Ima problema sa ramenom i na početku će trenirati smanjenim intenzitetom. On je odradio terapije u Francuskoj, osjeća se bolje, ali ne možemo da znamo koliko će moći da pomogne ekipi”, rekao je Boškan.

VOJIN ĆAĆIĆ

Čeka nas jača grupa u odnosu na prethodnu godinu. Želimo da igramo kao tada, budemo pravi i vjerujem da rezultat neće izostati. Nadam se da će nas povrede zaobići, što je veoma važno.

ci će biti Meksiko, Španija i Njemačka. Nakon toga od 24. do 26. juna će u Tunisu igrati protiv domaćina, Venecuele i Meksika. Finalni turnir se igra u Frankfurtu od 1. do 3. jula. “Ovogodišnja Svjetska liga će biti priprema za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo koje nas čekaju u septembru. Pružićemo priliku i nekim novim igračima, uz momke koji su igrali prošle godine”, kazao je selektor Slobodan Boškan na konferenciji u hotelu “Aurel” i dodao: “Nakon uspjeha u prethodnoj kampanji, sada nas svi gledaju ozbiljnije. Njemačka je kao domaćin sigurna za finalni dio takmičenja, a tu su još Grčka, Meksiko, Slove-

Ženska odbojkaška reprezentacija sinoć je otputovala za Alitus gdje će igrati prvu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Izabranice Vladimira Milačića će na turniru, pored domaćina, igrati sa Bosnom i Hercegovinom i Norveškom. Prvi duel na programu je sjutra u 18 časova po lokalnom vremenu (19 časova po našem). “Djevojke koje su spremne da prođu u drugi krug. Potrebno nam je zajedništvo i dobra atmosfera u nija i Tunis”. Nakon trodnevnih treninga u glavnom gradu, Vojin Ćaćić i drugovi se sele u Budvu, a zakazano je i nekoliko prijateljskih mečeva. “Za vikend igramo sa Albanijom, a potom nam dolazi reprezentacija Turske”, istakao je Boškan. Juče je na okupljanju bilo nekoliko igrača. Razlog - jedna grupa je u Beogradu gdje lično mora da završi papire oko putovanja u Meksiko, dok će druga grupa to uraditi danas.

ovom trenutku, jer neće biti lako, ali ćemo se potruditi da se iz Litvanije vratimo s povoljnim rezultatom”, kazao je Milačić. SPISAK: TEHNIČARI: Tamara Roganović, Evgenija Milivojević; KOREKTORI: Nikoleta Perović, Elza Hadžisalihović; PRIMAČI: Tatjana Bokan, Danijela Džaković, Jelena Cvijović, Milana Rovčanin; SREDNJI BLOKERI: Marija Milović, Ana Otašević, Andrea Laković; LIBERO: Melisa Cenović.

6 pobjeda i dva poraza ostvarili su odbojkaši Crne Gore tokom prošlogodišnjeg nastupa u Svjetskoj ligi

ISTORIJA SE PIŠE U GRADU BITLSA

Četvrtog dana juna u gradu Bitlsa i fudbala pisaće se istorija crnogorskog boksa. Naš profesionalni bokser Predrag Radošević u prelijepoj liverpulskoj “Eho areni” - čiji je kapacitet za bokserske spektakle oko 15.000 mjesta - boriće se za WBO titulu apsolutnog šampiona svijeta srednje kategorije (69,850 kg). Osim pakla sa tribina “Eho arene” Peđu čeka i pakleni rival - domaći adut i aktuelni šampion planete Lijan Smit.

Bez obzira na ishod tog duela Radošević je već dotakao istoriju pošto će postati prvi crnogorski bokser koji je uspio da dođe do jednog ovakvog meča. Smit je proše godine nokautom u sedmoj rundi preuzeo titulu američkom šampionu Džonu Tompsonu. Nakon toga je imao jednu uspješnu odbranu krune takođe nokautom u sedmoj rundi. Predviđeno je da meč traje 12 rundi... K.B.

Poster koji najavljuje spektakl u Liverpulu

foto: R. Milić

RADOŠEVIĆ U NAPADU NA WBO KRUNU

SPORT

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

Klivlend moćno do 1:0

Na Istoku ništa novo! Klivlend i dalje ne zna za poraz u plej-ofu, Kavsi su devetom pobjedom u doigravanju (ranije prošli sa po 4:0) poveli trku u finalu konferencije. Bez drame, sa monologom samo jednog tima: Klivlend - Toronto 115:84, za 1:0. Najefikasniji je bio Kajri Irving sa 27 poena, Lebron Džejms je meč završio sa 24, dok je Kevin Lav dodao je 14 poena. “Mislim da se nećemo opustiti - imamo cilj u glavi, a to nije devet puta. I ranije sam pobjeđivao devet puta uzastopno, pa i 14. Naići će prepreke, svjesni smo toga”, izjavio je king Lebron. Na drugoj strani najbolji je bio Demar Derozen sa 18 poena. Drugi meč serije na programu je večeras od 02.30h poslije ponoći. K.B.

Na Kantridi završena sezona: Vaterpolisti Jadran Carina

LŠ: PRIMORJE JADRAN CARINE 13:7

Pobjeda ostala san

RIJEKA - Bazen Kantrida. Gledalaca: 500. Rezultat po četvrtinama: 3:1, 3:1, 5:3, 2:2. PRIMORJE: Jelovina, Mudražija, Radu 1, Krapić 1, Peroš, Vukićević 4, Vrlić, Petrović, Dedović 1, Ećenike 2, Šetka 4, Radetić, Čubranić. JADRAN CARINE: Kandić, Ukropina 2, Popadić, Kovačić, Vidović 1, Mijušković, Banićević 1, Porobić, Spaić 3, Ranđić, Petrovski, Pješivac, Popović. Pobjeda u eliti ostaće san za ovu sezonu. Ipak, teško da bi neko momci-

ma sa Škvera mogao da zamjeri zbog toga! Sinoć u Rijeci spuštena je zavjesa na grupnu fazu Lige šampiona, ujedno i na sezonu vaterpolista iz Herceg Novog. Za kraj ekipa Vladimira Gojkovića poražena je od Primorja 13:7. Osvajač duple krune u Crnoj Gori nastup u eliti tako je završio sa tri remija i sedam poraza. Na fajnal-siks iz ove (A) grupe plasirali su se Olimpijakos, Eger i Barseloneta - iz druge Pro Reko, Jug i Solnok. K.B.

SPORTSKI EKRAN SK 1 CG 15:15 19:00 20:45 02:30

19:15 ATP Nica Košarka: CSKA – Himki Fudbal: Volsol – Barnsli NBA: Klivlend - Toronto

SK 2 20:45

Košarka: E. Armani - Venecija

SK 3 20:45 02:00

Fudbal: Falkirk - Kilmarnok Fudbal: Bluming – Espanjol

ARENA SPORT 1 21:00

Košarka: FMP - Metalac

ARENA SPORT 2 15:15

Hokej SP (četvrtfinale)

ARENA SPORT 3 17:00 Fudbal (U21): Gvineja - Paragvaj 19:30 Fudbal (U21): Engleska - Portugal 21:30 Fudbal: Varegem - K. Briž 01:15 Fudbal: Boka - Nasional 03:45 Fudbal: Atl. Nasional - Rozario

ARENA SPORT 4 15:15 20:30 00:15

Biciklizam: Điro, etapa 12 Plivanje: EP London Biciklizam: Tur Kalifornije

EUROSPORT 2 10:00 20:30

Tenis: Rolan Garos (Kvalif) Fudbal: A. Frankfurt - Nirnberg

NE PROPUSTITE

Hokej SP (četvrtfinale) Fudbal: Genk - Anderleht Fudbal: Koritiba - Huventude

ARENA SPORT 5 20:00

WRC Portugal

EUROSPORT 1 11:00

14:45 19:00 23:00

Plivanje: EP London

Fudbal (Kopa Libertadores): Boka - Nasional (01:15, ARENA SPORT 3)

SPORT

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

PREMIJERA U GRENOBLU Prvo korišćenje maskote u svijetu olimpizma, doduše nezvanično, uvedeno je na Zimskim olimpijskim igrama u francuskom Grenoblu 1968. godine. Radilo se o stilizovanom skijašu sa nadimkom Šus, obučenom u boje francuske zastave – crvenu, bijelu i plavu. Bio je to rad dizajnera Mime Lafarga. Pojavljivao se na posterima, a serija malih drvenih igračaka Šusa prodavana je tokom Igara. Od tada sve Zimske olimpijske igre imale su maskotu.

VALDI I MIŠA ODUŠEVILI PLANETU

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

⌦ Miloš Antić

rva zvanična maskota Olimpijskih igara bio je pas jazavičar Valdi na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. godine. Predstavlja sveukupno uspješnu priču kako se kroz simbol jednog grada i regije može prenijeti radosna, univerzalna poruka.

Organizatori Igara u Minhenu radili su žestoko na promociji Valdija kao jednog od glavnih simbola spektakla, pa je ruta maratonske trke predstavljala njegovu siluetu. Dizajnirao ga je jedan od najslavnijih njemačkih grafičara Otl Ajhler, koji je, između ostalog, odgovoran za čuveni dizajn logoa avio kompanije Lufthanza. Valdi je dizajniran tako da predstavlja one vrijednosti koje su bitne za uspjeh sportiste na velikom takmičenju

– izdrživost, agilnost i istrajnost. Interesantno, Ajhler je dizajnirao Valdija po ugledu na psa svog bliskog prijatelja. Preko njegovog tijela bile su postavljene boje sa olimpijskih krugova. Više od dva miliona figurica i lutki Valdija prodato je širom planete, tako da je njegovo korišćenje predstavljalo ogroman marketinški uspjeh. Od tog novca lokalne vlasti dijelom su otplatile izgradnju Olimpijskog stadiona. Valdi je ime koje je često u

Valdi je dizajniran tako da predstavlja one vrijednosti koje su bitne za uspjeh sportiste na velikom takmičenju – izdrživost, agilnost i istrajnost

Bavarskoj, a čak 50 kompanija imalo je licencu za izrađivanje postera, figurica i lutki po njegovom liku.

■ SKROMNI AMIK Olimpijske igre u Montrealu 1976. godine po mnogo čemu nijesu bile dobro organizovan spektakl, a dokaz

Promašaj Atlante

Po brojnim anketama, najpopularnije maskote na Olimpijskim igrama bili su medvjed Miša na Igrama u Moskvi 1980. godine i ovčarski pas Kobi na Igrama u Barseloni 1992. godine. Takođe, gotovo sva istraživanja koja su vođena na ovu toga je i fijasko sa maskotom Amikom. Radilo se o stilizovanoj grafici crnog dabra, koji je

temu su saglasna, da je najmanje uspio bio pokušaj organizatora Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine, sa apstraktnim futurističkim konceptom maskote Izija. Ni djeca, a i rijetko ko u publici, nijesu mogli da shvate o čemu se zapravo tu radi. nacionalna životinja Kanade. Ime Amik je upravo indijanski naziv za dabra. Jedino je prodaja crnih

SPORT

Foto:

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

JOŠ 78 DANA Medvjedić Miša, kao maskota Olimpijskih igara u Moksvi 1980. godine, postao je globalni fenomen

Popularnost od Moskve

Od Olimpijskih igara u Moskvi 1980. godine olimpijske maskote imaju veliku popularnost i važno mjesto u kulturi Olimpijskih igara. Sve se više vodi računa o njihovoj simbolici i univerigračaka, koje su ličile na tradicionalne kanadske kape, dobro prolazila nakon Igara, iako je rad grafičara na posterima i tokom spektakla kritikovan u javnosti kao previše jednostavan. Amik je bio djelo poznatih kanadskih grafičara iz Montreala Iva Laroša, Pjera Peletijea, Gaja Sen-Arnoa i Žorža Uela.

■ VELIKI USPJEH MIŠE Prvi koji su shvatili veliku marketinšku priliku sa olimpijskom maskotom bili su Sovjeti. Na ceremonijama otvaranja i zatvaranja, borilištima, prodavnicama u Moskvi i širom SSSR tokom i nakon Igara, sveprisutna je bila maskota Miša, stilizovani medvjed iz ruskih bajki. Miša je prva maskota koja je doživjela komercijalni uspjeh, a rad je ilustratora dječijih knjiga Viktora Čižikova. Interesantno, već tokom Igara pojavio se animirani film sa Mišom u glavnoj ulozi, zatim i serijal crtanih filmova i serija stripova i knjiga sa motivima olimpijske maskote. To je samo najavilo sličnu praksu na narednim Olimpijskim igrama – organiza-

zalnoj poruci, pa se od Zimskih olimpijskih igara 2010. godine u Vankuveru simboli Olimpijskih i Paraolimpijskih igara dizajniraju i prezentuju zajedno. Cilj je da imaju zajedničku notu i poruku.

MILIONA FIGURICA I LUTKI VALDIJA PRODATO JE ŠIROM PLANETE - OD TOG NOVCA LOKALNE VLASTI DIJELOM SU OTPLATILE IZGRADNJU OLIMPIJSKOG STADIONA tori su uvidjeli da je maskota perfektna prilika da se zaradi. Miša je uobičajen naziv za medvjeda u Rusiji, jer u narodu je postojalo vjerovanje da nazivanje opasne životinje pravim imenom može donijeti zlo. Jedna od najslavnijih olimpijskih scena je sa zatvaranja Igara u Moskvi, kada se Miša pojavljuje sa suzom u oku, što je motiv koji je ponovljen na zatvaranju Zimskih igara u Sočiju 2014. godine Miša je bio toliko popularan širom planete, da je kompanija Dizni za 60. godišnjicu Mikija Mausa 1988. godine prezentovala specijalni animirani film, gdje se susreću dva junaka – američki i sovjetski.

Dječja radost zbog maskota

Pas jazavičar Valdi bio je maskota Olimpijskih igara u Minhenu 1972. godine

Olimpijske maskote najčešće predstavljaju stilizovani rad životinje koja se kao simbol veže za grad-organizatora Igara, regiju ili zemlju u kojoj se sportski spektakl dešava. Prvobitna namjena bila je da se na ovaj način što više djece

zainteresuje za vrijednosti olimpizma. Kasnije su, naročito skorijih godina, umjesto životinja za inspiraciju korišćeni apstraktni pojmovi, ali dug radosti je nešto što je zajedničko za sve olimpijske maskote, od Minhena 1972. do Rio de Žaneira 2016. godine.

SPORT

ČETVRTAK, 19. 5. 2016.

D Š 22 AN

XV EVROPSKO PRVENSTVO

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL)

STADIONI NA EURU U FRANCUSKOJ ŽOFROA GIŠAR SENT ETJEN

ZELENI PAKAO KOJI POČIVA NA RUDARSKIM TEMELJIMA

HILJADU I 800 MJESTA IMAO JE STADION SENT-ETJENA NA OTVARANJU 1930. GODINE, A DANAS IMA 42.000.

⌦ Aleksandar Popović Jugozapadno od Liona, u centralnoj Francuskoj, nalazi se grad u čijem će se epicentru igrati neke od utakmica 15. Evropskog prvenstva. Sent-Etjen, glavni grad dapartmana Loara, nalazi se u planinskoj oblasti Centralni masiv, a njegov moderni stadion “Žofroa-Gišar” prima 42.000 gledalaca. Otvoren je 13. septembar 1930. godine, a renoviran je u tri navrata, od 1983. do 1984, od 1996. do 1998. i od 2011. do 2014. godine. Stadion je napravljen na starim rudnici-

UTAKMICE NA ŽOFROA GIŠARU

14. jun 17. jun 20. jun 25. jun

Portugal - Island Češka - Hrvatska Slovačka - Engleska Osmina finala

ma i nalazi se odmah pored fabrike čelika. Pri izgradnji je zamišljena atletska staza, koja je krasila igralište do 1956. godine, a onda je uklonjena kako bi navijači bili bliži terenu. Dobio je ime po Žofrou Gišaru, koji je bio osnivač maloprodajne grupe “Kasino”, koji je kupio zemljište na kojem je stadion

i izgrađen. Ova ljepotica, poznatija po nadimku “Zeleni pakao”, bila je domaćin na Euru 1984, na čijem su terenu igrale utakmice Rumunija - Španija (1:1), odnosno Francuska - Jugoslavije (3:2). Takođe, na Svjetskom prvenstvu 1998. viđeno je šest utakmica u dvorištu jednog od najvećih francuskih klubova kao što su Jugoslavija - Iran (1:0), Čile - Austrija (1:1), Španija - Paragvaj (0:0), Škotska - Maroko (0:3), Holandija Meksiko (2:2) i Argentina Engleska (2:2, nakon penala 4:3).

PUTA RENOVIRAN JE “ŽOFRA-GIŠAR” STADION, SVAKI PUT PRED NEKO VELIKO PRVENSTVO.

ÄŒETVRTAK, 19. 5. 2016.

SPORT

DN SAZNAJU DESNI BEK ÄŒUKARIÄŒKOG BIÄ†E NOVO IME NA SPISKU SELEKTORA HRABRIH SOKOLOVA

StojkoviÄ‡ po Tumbinom ukusu

Dnevne novine su najavile univerzalca Emraha Klimentu iz Sakramenta, novajlija je i lucidni Damir KojaĹĄeviÄ‡ iz Vardara, opremu najjaÄ?eg tima zaduĹžiÄ‡e i predstavnici mlaÄ‘e garde Vukan SaviÄ‡eviÄ‡, Marko JankoviÄ‡ i NebojĹĄa KosoviÄ‡, a meÄ‘u hrabrim sokolovima Ä‡e se na okupljanju pojaviti joĹĄ jedno novo ime - kako ekskluzivno saznajemo, desni bek ÄŒukariÄ?kog Filip StojkoviÄ‡ Ä‡e biti dio repre-

zentacije Crne Gore za prijateljske meÄ?eve koje nacionalni tim oÄ?ekuju krajem tekuÄ‡eg mjeseca! LjubiĹĄa TumbakoviÄ‡, selektor Crne Gore, dvadesettrogodiĹĄnjeg momka poniklog u Crvenoj zvezdi, prati veÄ‡ duĹži period, pa je poziv doĹĄao nekako oÄ?ekivano... â€œZnam da me gospodin TumbakoviÄ‡ â€œsnimaâ€?, razgovori su u toku i vrlo brzo Ä‡u odluÄ?itiâ€?, rekao je za kratko sinoÄ‡

âŒŚ---------------------------------------------STOJKOVIÄ† JE NAKNADNO UVRĹ TEN NA SPISAK SRBIJE (IGRAO ZA OMLADINCE I MLADE ORLOVE), ALI Ä†E SE NAJVJEROVATNIJE ODLUÄŒITI DA PROMIJENI SELEKCIJU I U CRNOJ GORI POPUNI KRITIÄŒNO MJESTO DESNOG BEKA

------------------------------------------------âŒŚ

DN StojkoviÄ‡. Ono ĹĄto nadarenog BeograÄ‘anina tjera na razmiĹĄljanje je Ä?injenica da ga je novi selektor Srbije Slaboljub Muslin vjerovatno po saznanju da Ä‡e biti na spisku selekcije Crne Gore, naknadno pozvao meÄ‘u orlove za meÄ?eve sa Kiprom i Izraelom. Podsjetimo, sliÄ?na priÄ?a je bila i sa krilom Ĺ tutgarta Filipom KostiÄ‡em, koji se na kraju odluÄ?io da ipak igra za Srbiju - i vjerovatno pogrijeĹĄio. Okupljanje hrabrih sokolova zakazano je za subotu (TumbakoviÄ‡ Ä‡e zvaniÄ?an spisak objaviti dan ranije) i do tada Ä‡e se sigurno znati da li Ä‡e bivĹĄi omladinski i mladi re-

LIGA EVROPE FINALE SEVILJA NOVI STARI Ĺ AMPION

(O)pet ĹĄpanska feĹĄta, (o)pet Klopov koĹĄmar

Ajndhoven, Glazgov, Torino, VarĹĄava, Bazel, svejedno je - Sevilja u Ligi Evrope uvijek pobjeÄ‘uje! Ponos Andaluzije gledao je pravo u ponor, ali je, kao i mnogo puta u istoriji, uspio da se izvuÄ?e i dohvati zvijezde Lige ĹĄampiona. Sevilja je pobijedila Liverpul (3:1) i po rekordni pet

put (treÄ‡i zaredom) osvoji, slobodno moĹžemo napisati, njeno takmiÄ?enje, Ä?iji je postala sinonim za samo 10 godina i ponovo Ä‡e sljedeÄ‡e sezone igrati protiv najjaÄ?ih ekipa sa starog kontinenta. â€œMnogo smo patili u finalu. Igrali smo van svojih moguÄ‡nosti, ali smo ipak uspje-

li na kraju. I kada je Liverpul vodio nismo gubili nadu i naĹĄe samopouzdanje je na kraju presudilo. Ovo je joĹĄ jedna fantastiÄ?na noÄ‡ i uĹživaÄ‡emo narednih danaâ€?, jasan je junak Koke. Vodili su â€œredsiâ€? predivnim golom Danijela StaridĹža (spoljnom pogodio poput

Nikola PRELEVIÄ†, izvrĹĄni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)

IzdavaÄ?: Novine d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, JuĹžna tribina stadiona pod Goricom

Vesna Ĺ OFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIÄ†, zamjenik gl. i odg. urednika Samir RASTODER, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

prezentativac Srbije, igrati za Crnu Goru. NaĹĄa reprezentacija 25. maja igra pod Goricom protiv B selekcije (ekipe koju Ä‡e voditi MojaĹĄ RadonjiÄ‡, a koja Ä‡e biti sastavljena od mladih reprezentativaca i igraÄ?a iz Telekom 1. CFL), dok je za 29. zakazan meÄ? sa Turskom u Antaliji. M.A.

Tijerija Anrija) u 34. minutu, a Jirgen Klop imao i pauzu na poluvremenu da smisli naÄ?in kako da odbrani ili duplira prednost za trofej. MeÄ‘utim, oÄ?igledno je njegov kolega na drugoj strani Unai Emeri odrĹžao nadahnutiji govor u svlaÄ?ionici, jer je njegova Ä?eta nakon toga rivala doslovno pregazila. Odmah je Kevin Gameiro postavio nogu sa par metara nakon sjajnog prodora Marijana po desnoj strani u 46. minutu. NavijaÄ?i sa Pirineja su zapalili atmosferu, a erupciju je izazvao i potpisao kapiten Koke, koji je u samo ĹĄest minuta (od 64. do 70) dva puta matirao Simona Minjolea, bacio sastav iz grada Bitlsa na koljena, lansirao Sevilju u besmrtnost i Ä?ekirao Klopovo peto izgubljeno finale zaredom, ĹĄto se veÄ‡ sada moĹže obiljeĹžiti etiketom â€œgubitnikaâ€?. â€œOvo je dvostruki udarac za nas. Izgubili smo finale, ali smo ostali i bez evropskih takmiÄ?enja naredne sezone. Imali smo prednost, mogli smo da osvojimo trofej i plasiramo se u Ligu ĹĄampiona, ali smo dopustili Sevilji da nam uzme sveâ€?, konstatuje razoÄ?arani DĹžejms Milner. A.PopoviÄ‡

LIVERPUL

SEVILJA

StaridĹž 35â€™

Gameiro 46â€™ Koke 64â€™, 70â€™

Minjole Klajn Lovren Ture (od 82. Benteke) Moreno DĹžan Milner Kutinjo Firmino (od 69. Origi) Lalana (od 73. Alen) StaridĹž

Soria Mariano Rami (od 78. KolodĹžejÄ?ak) Kariko Eskudero KriÄ?ovijak Nâ€™Zonzi Koke Banega (od 93.Kristoforo) Vitolo Gameiro (od 89. Ibora) Trener: Unai Emeri

Trener: Jirgen Klop

BAZEL - St. Jakob park. Gledalaca: 34.429. Sudija: Jonas Erikson (Ĺ vedska). PomoÄ‡nici: M. Klasenijus i D. Vernmark (oba iz Ĺ vedske).

DA LI STE ZNALI? Da je Jigen Klop sinoÄ‡ izgubio svoje peto finale zaredom. Tri sa Dortmundom i dva sa Liverpulom (Liga kup od Sitija i Ligu Evrope od Sevilje).

Politika: Mili PRELEVIÄ† (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIÄ† (hronika@dnovine.me), DruĹĄtvo: Bojana PEJOVIÄ† (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIÄ† (kultura@ dnovine.me), ReportaĹže: Ivanka FATIÄ† RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUĹ KOVIÄ† (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIÄ† (zabava@dnovine.me), Sport: MiloĹĄ ANTIÄ† (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIÄ† (foto@dnovine.me)

aktuelno

zanimljivo ministarstvo poljoprivrede

vlada Crne gore

Utvrditi plan za TE Pljevlja

Tri miliona dolara za rekonstrukciju "Rade" i proizvodnju gajbica

Sa sjednice Vlade Vlada Crne Gore, na jučerašnjoj sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Duško Marković, utvrdila je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na ugljovodonike. Odredbama važećeg zakona propisana je obaveza utvrđivanja i dostavljanja Prijedloga zakona o Fondu za ugljovodonike Skupštini Crne Gore do 31. decembra 2014. godine. S obzirom na činjenicu da propisani rok ne odgovara složenosti i zahtjevnosti materije koja se reguli-

še zakonom, predloženo je da Vlada posebnim aktom osnuje Fond za ugljovodonike, najkasnije do 31. decembra 2017. godine. Takođe, aktom o osnivanju fonda, utvrdiće se status i nadležnosti Fonda, organi, nadležnosti i način rada i odlučivanja organa Fonda, pravila korišćenja prihoda od ugljovodonika i druga pitanja od značaja za rad Fonda. Takođe, Vlada je donijela Odluku o donošenju Detaljnog prostornog plana za Termoelektranu Pljev-

lja. Planom je definisan model korišćenja prostora i optimalnog razmještaja aktivnosti i postrojenja u okviru kompleksa TE, uz uvažavanje ekoloških, ekonomskih, tehničko – tehnoloških i prostorno – funkcionalnih kriterijuma. Takođe, utvrđeni su uslovi i pravila za izgradnju, korišćenje i održavanje objekata u okviru kompleksa TE Pljevlja na pojedinim lokacijama, kao i povezivanje ovog infrastrukturnog kompleksa u jedinstveni sistem.

modeli ekonomskog oporavka

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović potpisao je juče još dva ugovora o kreditiranju projekata u poljoprivredi koji se finansiraju u okviru projekta ADMAS koji sprovodi Ministarstvo sa Abu Dabi razvojnim fondom. Ugovori su potpisani sa predstavnicima preduzeća “Bjelasica Rada” iz Bijelog Polja i “CGI Power Serv” iz Nikšića. Sredstva u iznosu od dva miliona dolara ugovorena sa preduzećem “Bjelasica

Rada” biće iskorišćena za rekonstrukciju fabrike, obnovu tehnološkog procesa i uvođenje standarda kvaliteta, a ugovor je u ime preduzeća potpisala izvršni direktor Tamara Lakićević. Nikšićka firma “CGI Power Serv” iskoristiće kredit u iznosu od milion dolara za pokretanje proizvodnje drvenih gajbica. Prema riječima ministra, projekat je posebno opravdan zbog činjenice da je kompletna proizvodnja namijenjena izvozu.

sinoć u modernoj galeriji

Otvorena Todorova retrospektivna izložba

Svima u EU po 500€?! palestina

Otvorili muzej bez eksponata

Evropski čelnici centralnih banaka ozbiljno razmišljaju o “bacanju novca iz helikoptera” kao planu za spas posrnulih ekonomija u Evropi, ali i šire. Brojne države u Evropi, uključujući i Hrvatsku, trenutno umjesto inflacije imaju deflaciju - koja može biti izrazito opasna na dugi rok, javlja Independent. Jedno od rješenja za problem deflacije je i “novac iz helikoptera”, koncept koji je prvi ponudio ekonomista Milton Fridman 1969. godine. Prema Fridmanu, centralne banke uvijek mogu da održe

zdrav rast ponude novca, jer im na raspolaganju uvijek stoji štampanje novčanica i ‘bacanje novca iz helikoptera na izgladnjelu ekonomiju’. Postoji nekoliko modela za iskorišćavanje takvog novca, od kojih je najjednostavniji i najegalitarniji dijeljenje fiksnog novčanog iznosa svim građanima, na primjer 500 eura svima u EU. Ideju je prije dva dana ponovno aktualizovao lord Ader Tarner, bivši šef britanskog Zavoda za finansijske usluge, na londonskoj konferenciji o transformisanju finansija.

Palestinski lideri su juče na Zapadnoj obali otvorili muzej posvećen kulturi Palestinaca, iako nedostaje ono što se nalazi u takvim mestima - eksponati. Muzej je građen više od dvije decenije i za to je potrošeno 24 miliona dolara, a inauguracija je proslavljena bez ijednog umjetničkog djela. Nalazi se pored Ramale i ima amifitetar, baštu i istraživačke centre, ali uprava nije mogla da se sporazumije o prvoj izložbi u tom zdanju pa su zidovi ostali potpuno goli. Predsjedavajući muzeja Omar Katan je ocijenio da je završetak izgradnje zdanja važan simbol za Palestince, najavivši da će eksponati stići u junu.

Retrospektivna izložba radova Rajka Todorovića Todora, koja se realizuje u sklopu obilježavanja jubileja 10 godina od obnove crnogorske nezavisnosti, otvorena je sinoć u Modernoj galeriji u Podgorici. Postavku, koju čini više od četrdeset umjetnikovih ostvarenja Todorovića, čiji je opus jedna od najupečatljivijih vertikala naše savremene likovne scene, otvorio je potpredsjednik Vlade Crne Gore Vujica Lazović. On je kazao da nije uobičajeno da političari otvaraju umjetničke izložbe, ali da se on sinoć nije našao u ulozi

političara već u ulozi dugogodišnjeg Todorovog prijatelja. “Kod Todora je sve direktno, surovo i jako - jake boje, boje ljubavi i života postaju i boje bunta, prkosa i protesta. Dugo se družimo, pa imam slobodu reći sljedeće: Todor je prijek a plemenit, težak a drag čovjek, i ako smo prema nekome ostali dužni kada govorimo o nagradama i priznanjima onda je to Rajko Todorović Todor. Možda je jedina utjeha da sve prave umjetnike nikada nisu razumjeli i voljeli u njihovo vrijeme”, kazao je Lazović.

10 Ministarstvo kulture

godina crnogorske nezavisnosti

OBNOVA

CRNOGORSKE

nezavisnosti

2006.

AUTOR:

Prof. dr Živko Andrijašević

10 godina crnogor

AUTOR TEKSTA

Prof. dr Živko Andrijašević

Ministarstvo kulture

Dnevne novine u saradnji sa Ministarstvom kulture objavljuju, svakog četvrtka do 21. maja, seriju posebnih dodataka na 16 strana, o najznačajnijim događajima, datumima i ličnostima geneze crnogorske nezavisnosti, autora prof. dr Živka Andrijaševića. Nakon specijalnih dodataka, koji su bili posvećeni Berlinskom kogresu 1878. godine i Prvom svjetskom ratu, Podgoričkoj skupštini 1918. godine i knjazu Danilu Prvom, Crnoj Gori u Drugom svjetskom ratu, crnogorskim prilikama 1948. godine, današnji specijalni dodatak je posvećen obnovi crnogorske nezavisnosti i državnosti na referendumu 2006. godine. Uz autorske tekstove prof. dr Živka Andrijaševića, dodaci će sadržati kopije originalnih dokumenata i fotografije.

OBNOVA CRNOGORSK

rske nezavisnosti

MILOŠEVIĆEV UTICAJ Pored ogromnog Miloševićevog uticaja u Crnoj Gori, ideji obnove crnogorske nezavisnosti nijesu išle na ruku ni okolnosti koje su vladale na prostoru nekadašnje Jugoslavije

1992. godine formirana je Savezna Republika Jugoslavija, u kojoj je Crna Gora činila tek 5 odsto ove neobične dvočlane federacije

samdesetosam godina nakon što je na kraju Prvog svjetskog rata nestala kao suverena država, Crna Gora je na referendumu, 21. maja 2006. godine, obnovila državnu nezavisnost. Većinska Crna Gora, ili 55,5 odsto njenih građana, glasalo je za obnovu nezavisnosti i zaokružilo - “DA”. Bila je to pobjeda ideje obnove nezavisnosti, koju su 1918. godine začeli protivnici ukidanja Crne Gore i njene dinastije, a decenijama podržavali najznačajniji predstavnci crnogorske političke i kulturne elite.

KRIZA I RASPAD JUGOSLAVIJE Poslije završetka Prvog svjetskog rata (1918), Crna Gora je prestala da postoji kao nezavisna država, postavši dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije. Od 1945. godine ona je ravnopravna federalna jedinica u sastavu socijalističke Jugoslavije. U vrijeme unutrašnje krize i početka njene dezintegracije, devedesetih godina XX vijeka, ponovo se politički artikuliše ideja o obnovi nezavisnosti Crne Gore. Tada se zagovara stanovište da Crna Gora, kada nestane Jugoslavija, treba ponovo da bude ono što je bila prije njenog stvaranja, a to znači – nezavisna država. No, tada je kod većine građana Crne Gore postojao snažan sentiment prema zajedničkoj jugoslovenskoj državi i želja da se ona očuva, čak i u iz-

KE NEZAVISNOSTI 2006.

Tek obuzdavanjem Miloševićeve ratne mašinerije u Bosni i Hrvatskoj, Dejtonskim mirom 1995. godine, stvara se povoljniji ambijent za snaženje ideje državne samostalnosti Crne Gore mijenjenom obliku. Većinska politička volja vodila je tada Crnu Goru ka formiranju zajedničke države sa Srbijom, čiji je neprikosnoveni lider bio Slobodan Milošević.

MILOŠEVIĆ I SRJ Njihova zajednička država, pod imenom – Savezna republika Jugo-

slavija, u kojoj je Crna Gora činila pet odsto ove neobične dvočlane federacije, formirana je 1992. godine. Pored ogromnog Miloševićevog uticaja u Crnoj Gori, ideji obnove crnogorske nezavisnosti nijesu išle na ruku ni okolnosti koje su vladale na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Bilo je to vrijeme krvavih međunacionalnih sukoba i građanskog rata u Hrvatskoj i BiH, čiji je glavne konce vukao srpski lider Slobodan Milošević. Svaki crnogorski korak ka nezavisnosti, sve i da ga je tada bilo, značio bi samo korak bliže ratnom požaru i u Crnoj Gori. Tek obuzdavanjem Miloševićeve ratne mašinerije u Bosni i Hrvatskoj, Dejtonskim mirom 1995. godine, stvara se povoljniji ambijent za snaženje ideje državne samostalnosti Crne Gore.

RASCJEP U DPS Kretanje zvanične Crne Gore ka nezavisnosti, ali najprije od Srbije i Miloševićeve politike, započelo je poslije izbora 1996. godine. Upravo kada se vjerovalo da je superiornom pobjedom na izborima 1996. godine DPS osigurala stabilnu vlast, dolazi do neočekivanog rascjepa u vladajućoj partiji. Predsjednik partije i Republike, Momir Bulatović, odlučio je da razvlasti i marginalizuje, a zatim i politički eliminiše, predsjednika Vlade i potpredsjednika partije, Mila Đukanovića.

10 godina crnogor

5.500

a sjednici Glavnog odbora partije, marta 1997. g odine, većina članova ovog tijela podržala je Bulatovićev prijedlog da se smijeni nekoliko vladinih funkcionera koji su uživali Đukanovićevo posebno povjerenje: potpredsjednik Vlade, ministar kulture, šef Službe državne bezbjednosti i jedan od savjetnika. Bio je ovo jasan nagoviještaj da prvi čovjek partije započinje akciju za sužavanje Đukanovićeve moći i njegovo svrgavanje.

Bulatović je krenuo u borbu za očuvanje Miloševićeve Jugoslavije, u kojoj je Crna Gora trebalo da znači isto koliko i Vojvodina

BULATOVIĆ GU BI BITKU PROTIV ĐUKANOVIĆA Uprkos ubjedljivoj dominaciji u Glavnom odboru, Bulatović ipak nije uspio da najvažnije odluke sprovede u djelo. Između Bulatovića i Đukanovića započela je žestoka borba za prevlast u partiji i politički opstanak. U ovom odmjeravanju snaga, u kome se vodila bitka za svakog čovjeka, ubrzo se pokazalo da je Đukanović u prednosti i da je partijska većina prešla na njegovu stranu. Na sjednici Glavnog odbora DPSa, koja je održana 11. jula 1997. godine, izglasano j e nepovjerenje predsjedniku partije Momiru Bulatoviću. Na sjednici je odlučeno i da Milo Đukanović bude kandidat DPS-a na izborima za predsjednika Republike, koji su planirani za oktobar 1997. godine. Bulatović i njegove pristalice su ovom odlukom izgubili bitku sa Đukanovićem i faktički se našli izvan partije. Đukanovićeva pobjeda nad Bulatovićem potvrđena je na predsjednič-

Na osnovu dosadašnjih izvora, može se zaključiti da je suština sukoba Između Bulatovića i Đukanovića bio različit odnos prema Miloševiću, odnosno, njegovoj politici i savezništvu s njim.

glasova više od Bulatovića dobio je Đukanović u drugom krugu predsjedničkih izbora 1997. godine

kim izborima, tri mjeseca kasnije, i to tek u drugom krugu. Đukanović je pobijedio sa oko 5.500 glasova razlike. Iste godine kada je postao predsjednik Crne Gore, postao je i lider DPS-a. Bulatović i njegove pristalice formirale su novu partiju, koja je postala druga po snazi politička grupacija u Crnoj Gori.

ZA I PROTIV MILOŠEVIĆA Na osnovu dosadašnjih izvora, može se zaključiti da je suština sukoba između Bulatovića i Đukanovića bio različit odnos prema Miloševiću, odnosno, njegovoj politici i savezništvu s njim. Krajem 1996. godine Đukanović je u jednom intervjuu za Miloševića rekao da je prevaziđen političar, što je bio jasan nagoviještaj krupnih neslaganja u vrhu DPS-a. Đukanović je, očito, želio da Crna Gora postepeno pravi otklon od Miloševića i njegove politike, kao i da se odnosi u srpsko-crnogorskoj federaciji urede na drugačiji način. Za razliku od njega, Bulatović je bio sklon kontinuitetu crnogorske politike “mlađeg brata”. Iz ovih razlika u njihovom odnosu prema Miloševiću i poziciji Crne Gore u zajedničkoj državi, koje su se povremeno prepoznavale i prije 1996. godine, nastala su sva ostala krupna razilaženja Bulatovića i Đukanovića – ideološka, programska i spoljnopolitička. Bulatović je krenuo u borbu za očuvanje Miloševićeve Jugoslavije, u kojoj je Crna Gora trebalo da znači isto koliko i Vojvodina, dok je Đukanović započeo dugotrajni proces za izlazak Crne Gore iz Jugoslavije i obnavljanje državne nezavisnosti.

NOVA VIZIJA ĐUKANOVIĆA Đukanović je želio da Crna Gora postepeno pravi otklon od Miloševića i njegove politike, kao i da se odnosi u srpsko-crnogorskoj federaciji urede na drugačiji način.

1996. godine nastala su krupna razilaženja Bulatovića i Đukanovića – ideološka, programska i spoljnopolitička

OBNOVA CRNOGORSK

rske nezavisnosti

USVAJANJE ZAKONA O REFERENDUMU

ZA DPS SNP NS DUA

PROTIV SDP GP DSCG LPCG

55% izašlih birača trebalo je da da podršku nezavisnosti prema pravilima koje je propisao Savjet Evrope za crnogorski referendum

dluka koja bude donesena smatra se validnom ako ima 55 odsto važećih glasova, pod uslovom da je na referendumu glasala većina od broja upisanih birača.

bjektivitetom? Crnogorski parlament je 2. marta 2006. godine jednoglasno usvojio i Odluku o raspisivanju referenduma o državno-pravnom statusu, koja predviđa da referendum bude održan 21. maja.

STIŽE EKSPERTSKI TIM OEBS A

REFERENDUMSKO PITANJE

Za Zakon su glasali poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijalističke narodne partije (SNP), Narodne stranke (NS) i Demokratske unije Albanaca (DUA). Protiv ovakvog rješenja glasali su Klub poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), Građanska partija (GP), Demokratski savez u Crnoj Gori (DSCG) i Liberalna partija Crne Gore (LPCG). Zakonom je predviđeno da referendumsko pitanje glasi: Želite li da Crna Gora bude nezavisna država, sa punim međunarodno-pravnim su-

Zakonom je predviđeno da referendumsko pitanje glasi: Želite li da Crna Gora bude nezavisna država, sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?

KE NEZAVISNOSTI 2006.

František Lipka

Nakon usvajanja Zakona o referendumu, Vlada Crne Gore pozvala je OEBS i Savjet Evrope da imenuju posmatrače, koji će kontrolisati referednumski proces u svim fazama. Krajem marta 2006. u Podgoricu je stigao ekspertski tim OEBS-a za praćenje referenduma. Istovremeno, poslanici Skupštine Crne Gore odlučili su da slovački diplomata František Lipka bude predsjednik referendumske komisije. Time su stvoreni uslovi da se referendumski proces obavi pod potpunom međunarodnom kontrolom. Skupština Crne Gore jednoglasno je izabrala Republičku referendumsku komisiju, na čelu sa slovačkim diplomatom Františekom Lipkom, a većinom glasova Odbor za finansiranje referendumske kampanje i Odbor za medijsko praćenje kampanje. Takođe su izabrani članovi opštinskih referendumskih komisija. Ubrzo su predstavnici suverenističkog bloka potpisali Sporazum o zajedničkom nastupu u predreferendumskoj kampanji.

rske nezavisnosti

KE NEZAVISNOSTI 2006.

ok su njih dvojica vodili svoju borbu, Bulatović je od branioca srpsko-crnogorske federacije postao jedan od bezličnih Miloševićevih poslušnika, dok je Đukanović postao neprikosnoveni politički lider u Crnoj Gori.

DISTANCIRANJE OD MILOŠEVIĆA Nakon Đukanovićevog dolaska na čelo Crne Gore, pobjedom na predsjedničkim izborima, DPS je, u koaliciji sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) i Narodnom strankom (NS) pobijedio i na parlamentarnim izborima, maja 1998. godine. Pobjednička koalicija osigurala je nadpolovičnu većinu u crnogorskoj Skupštini. Od tada započinje sve jače distanciranje zvanične Crne Gore od Miloševićeve politike i proces institucionalnog osamostaljivanja u odnosu na federalnu vlast, koja je bila pod njegovom apsolutnom kontrolom. Uprkos Miloševićevoj orgomnoj moći, Đukanović je uspio da za kratko vrijeme uspostavi vlast nad cjelokupnim crnogorskim državnim aparatom i da Crnu Goru učini faktički nezavisnom u odnosu na Srbiju i federalnu vlast. Osamostaljivanjem i osnaživanjem crnogorskih institucija, uveliko je sužen Miloševićev prostor za destabilizaciju Crne Gore i izvođenje političkog preokreta. Već 1999. godine Crna Gora je iznijela prijedlog o redefinisanju odnosa sa Srbijom, iza koga se moglo nazrijeti da će obnova nezavisnosti postati glavni cilj njene državne politike.

NATO BOMBARDOVANJE Dometi crnogorske samostalnosti u odnosu na Miloševićevu vlast, ali i koristi od tog otklona, najbolje su se vidjeli tokom NATO bombardovanja SRJ, koje je trajalo od marta do juna

CRNA GORA POŠTEĐENA RATNIH RAZARANJA Zahvaljujući promišljenom i racionalnom stavu, Crna Gora je u velikoj mjeri bila pošteđena ratnih razaranja, čime su spašeni mnogi životi crnogorskih građana i sačuvani životno važni infrastrukturni objekti.

Uprkos Miloševićevoj orgomnoj moći, Đukanović je uspio da za kratko vrijeme uspostavi vlast nad cjelokupnim crnogorskim državnim aparatom i da Crnu Goru učini faktički nezavisnom

1999. godine. U tim danima, kao i prije napada NATO snaga, Crna Gora je zagovarala političko rješenje problema, ukazujući na neminovnost prihvatanja određenih zahtjeva međunarodne zajednice. Rat protiv najjače vojne alijanse u ljudskoj istoriji, smatran je za tragičnu avanturu, koja mora završiti katastrofom i porazom. Zahvaljujući takvom promišljenom i racionalnom stavu, Crna Gora je u velikoj mjeri bila pošteđena ratnih razaranja, čime su spašeni mnogi životi crnogorskih građana i sačuvani životno važni infrastrukturni objekti. Crna Gora je tada na svojoj teritoriji primila i više od 130.000 izbjeglica (Srba, Albanaca, Roma...). I što je posebno važno, Crna Gora je u ovim teškim danima uspjela da očuva unutrašnju stabilnost i građanski mir. Podršku takvim naporima crnogorske vlasti, dale su i pojedine opozicione stranke.

NASILNA PROMJE NA USTAVA SRJ Poslije okončanja NATO intervencije, započele su sve jače političke konfrontacije između zvanične Crne Gore i Miloševića, koje su kulminirale zbog nelegitimne promjene saveznog Ustava. Nametnutim ustavnim rješenjima, Crna Gora je svedena na jednu od 27 izbornih jedinica u SRJ. Tada dolazi do potpunog prekida između crnogorske i federalne vlasti. Crna Gora preuzima sve nadležnosti federalne vlade, a krajem godine uvodi njemačku marku kao zvanično sredstvo plaćanja.

VOJISLAV KOŠTUNICA

ada je oktobra 2000. godine došlo do pada Slobodana Miloševića i kraja njegovog režima, Crna Gora sa novom vlašću u Srbiji započinje proces redefinisanja federalne zajednice.

DPS MIJENJA PROGRAM Takođe, oktobra 2001. godine vladajuća DPS na kongresu mijenja partijski program i obnovu državne nezavisnosti Crne Gore proklamuje kao svoj politički cilj. Ubrzo je upućen i prijedlog srpskoj vladi da zajednica preraste u savez nezavisnih država, ali je ona taj prijedlog odbila. Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović tada najavljuje da će o državnom statusu Crne Gore odlučivati građani na referendumu. Proces redefinisanja srpskocrnogorske federacije nastavlja se intenzivnije nakon rušenja režima Slobodana Miloševića, oktobra 2000. godine. Podgorica već tada iznosi prijedlog da Srbija i Crna Gora postanu međunarodno priznate države, koje bi mogle imati i neke zajedničke funkci-

10 godina crnogor

MIROLJUB LABUS

HAVIJER SOLANA

POTPISNICI SPORAZUMA O PREUREĐENJU OD je, a zatim, 2001. godine, vladajuća DPS na kongresu mijenja partijski program i obnovu državne nezavisnosti Crne Gore proklamuje kao svoj najvažniji politički cilj. Srbiji je iste godine upućen prijedlog o stvaranju saveza nezavisnih država, što ona odbija. Predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović zatim najavljuje da će o državnom statusu Crne Gore odlučivati građani na referendumu, u proljeće 2002. godine.

BEOGRADSKI SPORAZUM Procjenjujući da bi se “otvaranjem” crnogorskog pitanja mogao ugroziti demokratski preobražaj Srbije i osnažiti nacionalizam, u borbu za očuvanje zajedničke države Srbije i Crne Gore, uključuju se predstavnici EU, koji zahtijevaju da se pronađe model koji će osigurati postojanje federacije. Pod pritiskom EU, Crna Gora je marta 2002. godine morala odustati od referenduma i pristati da potpiše sporazum sa Srbijom (nazvan “Beogradski sporazum”), kojim je očuvana zajednička država, ali na drugačijim osnovama. Krajem marta

Oktobra 2001. godine vladajuća DPS na kongresu mijenja partijski program i obnovu državne nezavisnosti Crne Gore proklamuje kao svoj politički cilj.

2002. godine, predsjednik Đukanović je nakon potpisivanja Beogradskog sporazuma u parlamentu rekao da nije prekršen Ustav Crne Gore, niti je Crnoj Gori uskraćeno pravo na državnu samostalnost. Komentarišući prigovore da je potpisivanjem Beogradskog sporazuma uskraćeno pravo Crnoj Gori na referendum o nezavisnosti, Đukanović je objasnio da je međunarodna zajednica u ovom trenutku bila protiv referenduma i da je Srbija bila protiv nezavisnosti Crne Gore, ali i da unutar Crne Gore nije bilo ubjedljive većine za izglasavanje nezavisnosti. Zbog toga je za njega bila prihvatljivija opcija da se referendum odloži za tri godine, kako bi Crna Go-

ra u međuvremenu harmonizovala svoj sistem sa sistemom EU i normalizovala odnose sa Srbijom, zahvaljujući čemu bi imala njeno razumijevanje i saglasnost za osamostaljenje.

DRŽAVNA ZAJEDNICA SICG Ustavna povelja nove države, nazvane “Državna zajednica Srbija i Crna Gora, usvojena je februara 2003. godine. Nova zajednica konstituisana je kao savez dvije nezavisne države, koje ravnopravno učestvuju u upravljanju zajedničkim poslovima. Ipak, države-članice dobile su pravo da nakon tri godine na referendumu odluče o državno-pravnom statusu. Nakon usvajanja Ustavne povelje SCG, predsjednik Đukanović je izjavio da je došlo do logičnog i pravednog kraja Savezne republike Jugoslavije, stvorene u vrijeme Miloševića. Neposredno prije usvajanja Ustavne povelje, januara 2003. godine, formirana je nova crnogorska vlada, čiji je premijer, Milo Đukanović, na početku njenog mandata izjavio će se ona zalagati za potpunu državnu obnovu i sticanje međuna-

OBNOVA CRNOGORSK

rske nezavisnosti

ZORAN ĐINĐIĆ

MILO ĐUKANOVIĆ

FILIP VUJANOVIĆ

DNOSA IZMEĐU SRBIJE I CRNE GORE 14.3.2002. rodno-pravnog subjektiviteta Crne Gore. On je obećao da će za tri godine Crna Gora biti nezavisna i međunarodno priznata država.

PRIPREME ZA OBNO VU NEZAVISNOSTI

NEZAVISNA DRŽAVA ZA BOLJI ŽIVOT GRAĐANA Nezavisna država je takođe garant ekonomskog razvoja i boljeg života građana, ali i najbolji okvir za očuvanje sklada multietničkog društva.

Iako je potpisivanje “Beogradskog sporazuma” i stvaranje Državne zajednice SCG izazvalao potrese na političkoj sceni Crne Gore, pa i sumnju da Đukanović iskreno podržava ideju državne nezavisnosti, ubrzo su započele pripreme za obnovu nezavisnosti. Aktivnostima za dobijanje međunarodne podrške, ali i za objedinjavanje svih suverenističkih snaga u zemlji, Crna Gora je odlučno krenula ka obnovi državne samostalnosti. Crnogorsko kretanje ka obnovi nezavisnosti, podrazumijevalo je i borbu u političkom i javnom životu za afirmaciju i premoć ideje suverene Crne Gore. Trebalo je argumentima osnažiti uvjerenje da Crna Gora može da funkcioniše kao nezavisna država, da ima dostatnu ekonomsku osnovu za nezavisnost i da suverenost neće ugroziti njeno trajanje. U tradicionalnom društvu kakvo je cr-

KE NEZAVISNOSTI 2006.

nogorsko, nije bilo lako pobijediti istorijske stereotipe koji su – svi odreda, propagirali katastrofične vizije ukoliko Crna Gora bude samostalna. Mnoge je trebalo podsjećati da je Crna Gora vjekovima bila nezavisna država, i to u mnogo nepovoljnijim okolnostima, kao i da njena težnja nije iskaz neprijateljstva prema bilo kome, već iskaz zrelosti crnogorskog društva da samostalno upravlja svojom sudbinom.

POKRET ZA NEZAVISNOST Za uspjeh obnove nezavisnosti važna je bila i podrška naju-

Januara 2005. godine, konstitiusan je Pokret za nezavisnu evropsku Crnu Goru, čime je osigurana najšira javna podrška ideji obnove nezavisnosti. Pokret je naveo, deset ključnih razloga zbog kojih se treba opredijeliti za obnovu nezavisnosti

ticajnijih institucija nauke i kulture, odnosno, javnih djelatnika i intelektualaca, koji su sljedbenici ideje nezavisnosti. Zbog toga su krajem 2004. godine počele pripreme za formiranje Pokreta za nezavisnost, koji je okupljao predstavnike najvažnijih nacionalnih institucija, društvenih i nevladinih institucija, medija, iseljeničkih udruženja, političkih stranaka... Januara 2005. godine, konstitiusan je Pokret za nezavisnu evropsku Crnu Goru, čime je osigurana najšira javna podrška ideji obnove nezavisnosti. Pokret za nezavisnost naveo je, jula 2005. godine, deset ključnih razloga zbog kojih se treba opredijeliti za obnovu nezavisnosti. Iz Pokreta poručuju da samo nezavisna država omogućava građanima da upravljaju sopstvenom sudbinom i ubrzava njihov brži put u evroatlanske integracije. Nezavisna država je takođe garant ekonomskog razvoja i boljeg života građana, ali i najbolji okvir za očuvanje sklada multietničkog društva. Gotovo u isto vrijeme kada i Pokret za nezavisnost, formiran je i Pokret za zajedničku državu Srbije i Crne Gore.

10 godina crnogor

2005.

ako je počivala na snažnim istorijskim uporištima, ideja crnogorske suverenosti dobijala je prvih godina XXI vijeka novu programsku osnovu.

STRATEŠKI INTE RES ČLANSTVO U NATO I EU Premijer Milo Đukanović je početkom 2005. godine izjavio da Crna Gora želi da sačuva političku stabilnost, da osigura unutrašnji multietnički sklad, obezbijedi ekonomsku održivost i kroz sveobuhvatne reforme izgradi politički, bezbjednosni i ekonomski sistem, koji će je učiniti kompatibilnim dijelom evropskog sistema.

godine, u aprilu, premijer Đukanović je rekao da želi da referendum bude održan po međunarodno priznatim standardima i da njegov rezultat bude opšteprihvaćen.

U rezoluciji se na kraju kaže da Informbiro ne sumnja da u KPJ ima dovoljno zdravih elemenata, vjernih marksizmu-lenjinizmu i jedinstvenom socijalističkom frontu

Članstvo u NATO i EU on je tada označio strateškim državnim interesom Crne Gore. Da bi sprovela ove reforme, ostvarila političku i ekonomsku stabilnosti, i krenula u proces evroatlanskih integracija, Đukanović smatra da je neophodno da Crna Gora bude nezavisna država. Obnova nezavisnosti predstavljena je kao uslov da ona sama ostvaruje svoje interese i samostalno uređuje i rješava pitanja koja su od životnog značaja za njeno društvo. Nije to bila, kako je tvrdio Đukanović, ni “pobuda zakašnjelog nacionanog romantizma”, niti iskaz negativnog stava prema Srbiji, već “potreba da preuzmemo punu odgovornost za svoju evropsku budućnost.”

ISTIČE VRIJEME BEOGRADSKOG SPORAZUMA Vjerujući da bi najbolje rješenje bilo da se do nezavisnosti dođe sporazumom Srbije i Crne Gore, predsjednik i premijer Crne Gore su februara 2005. godine uputili prijedlog predsjedniku Državne zajednice Srbija i Crna Gora i predsjedniku Srbije, da državna zajednica preraste u savez nezavisnih i međunarodno priznatih država. Iz Podgorice je – više taktički nego suštinski - saopšteno da ostavljaju mogućnost da nakon obnove samostalnosti, dvije države razgovaraju i o nekom obliku saveza. Prijedlog koji je Crna Gora uputila nije, kao što se i očekivalo, naišao na razumijevanje zvanične Srbije, ali nezavisno od stava Beograda, premijer Đukanović je, marta 2005., podsjetio da Beogradski sporazum, na-

kon trogodišnjeg perioda, koji ističe u februaru 2006. godine, daje Crnoj Gori pravo da organizuje referendum o državnom pitanju. Ukoliko do tada ne bude dogovora sa Srbijom, Crna Gora će, kako je najavio, ovo pravo iskoristiti. Aprila 2005. godine premijer Đukanović je rekao da želi da referendum bude održan po međunarodno priznatim standardima i da njegov rezultat bude opšteprihvaćen. Podsjećajući da februara 2005. godine ističe trogodišnja obaveza Crne Gore da bude u državnoj zajednici sa Srbijom, on kaže da predstoji obaveza rješavanja državnog statusa. Postojeću zajednicu on je ocijenio netipičnom i nefunkcionalnom, smatrajući i da njeno postojanje usporava ostvarivanje evropskih ambicija obje države. Već tada postaje izvjesno da će Crna Gora naredne godine odlučiti na referendumu o svom državnom statusu.

PROPISIVANJE VE ĆINE OD 55 ODSTO Pravo Crne Gore da organizuje referednum o nezavisnosti priznala je i Evropska unija (EU), a Venecijanska komisija Savjeta Evrope, krajem 2005. godine, propisuje pravila shodno kojim je za odluku o nezavisnosti neophodno obezbijediti podršku 55% izašlih birača. Na prijedlog EU, da je za pobjedu na referendumu potrebno 55 odsto podrške izašlih birača, premijer Đukanović je februara 2006. izjavio da će Crna Gora organizovati referendum po evropskim pravilima i da će suverenistička opcija i osvojiti 55 odsto glasova. Ali, smatra Đukanović, određivanjem ovakve kvalifikovane većine pravi se opasan presedan, koji dovodi u pitanje temeljno demokratsko pravilo o tome što je većina, a što manjina. Tako se može desiti da manjina od 45,1 odsto odlučuje o statusu Crne Gore, a da većina od 54,9 odsto na to nema pravo. Na osnovu preporuka Venecijanske komisije, Skupština Crne Gore je marta 2006. godine, usvojila Zakon o referendumu o državno-pravnom statusu Republike Crne Gore. Zakonom je predviđeno da na referendumu glasaju građani koji, u skladu sa propisima o izborima, imaju biračko pravo u Crnoj Gori.

OBNOVA CRNOGORSK

porazum su potpisali: DPS, SDP, GP, LPCG, DUA, Narodna sloga (NS), Bošnjačka strank (BS), Demokratska zajednica Bošnjaka Muslimana u Crnoj Gori (DZBMCG), Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i nevladine organizacije Pokret za nezavisnu Crnu Goru i Građanski forum iz Nikšića.

DEKLARACIJA VLADE CRNE GORE Aprila 2006. godine Vlada Crne Gore uputila je i Deklaraciju građanima Crne Gore, u kojoj se, između ostalog, navodi: “Nezavisna država je preduslov da građani odlučuju o sebi i svojoj budućnosti. Ona je garant ekonomskog prosperiteta zasnovanog na poštovanju i zaštiti prava svojine i slobode preduzetništva kao i načela vladavine prava i bržeg uključenja Crne Gore u evropske i evroatlantske integracije.“

SUVERENISTI I UNIONISTI Krajem marta od parlamentarnih i vanparlamentarnih stranaka formirana su dva bloka: suverenistički i unionistički. Na čelu bloka za nezavisnost bio je Milo Đukanović, koji je 2003. godine ponovo izabran za predsjednika Vlade, dok je na čelu političke grupacije koja se zalagala za očuvanje zajedničke države sa Srbijom, bio Predrag Bulatović, lider opozicione Socijalističke narod-

10 godina crnogor

ne partije (SNP). U intervjuu za “Vijesti”, aprila 2006. godine, predsjednik SNP-a Predrag Bulatović, najavio je da će se povući iz političkog života ako na referendumu o državnom statusu opcija za nezavisnost osvoji više od 55 odsto glasova. Desetak dana prije referenduma Bulatović je izjavio da njegove pristalice žele zajedničku državu zato što je to dobro za sve građane Crne Gore. Zatim je u završnom duelu na TVCG rekao da je zajednica sa Srbijom u interesu Crne Gore, posebno sa stanovišta ekonomskih perspektiva, kao i da je evropska preporuka da se održi zajednica. Ukoliko dođe od razdvajanja, on mudro prognozira da će biti uspostavljena granica, koju će građani jedino moći da prelaze s pasošima. Takođe u završnom duelu na TVCG, lider suverenističkog pokreta, premijer Milo Đukanović, rekao je da građani Crne Gore treba da glasaju za njenu nezavisnost, jer na taj način stiču uslove da sami određuju svoju budućnost, afirmišu sopstveni identitet i brinu o svojim ekonomskim interesima.

PORUKE PRA VOSLAVNIH POGLAVARA Za očuvanje državnog jedinstva Crne Gore i Srbije, petnaestak dana prije održavanja referenduma, založio se i patrijarh SPC, koji je u pismu predsjedniku Državne zajednice Srbija i Crna Gora, Svetozaru Maroviću, rekao da jedinstvo Srbije i Crne Gore smatramo “vitalnom potrebom i suštinskim

interesom svih građana ponaosob i naroda u celini.” Razbijanje tog jedinstva, smatra on, ne može donijeti ništa dobro, već prije može ugroziti narod u Srbiji i Crnoj Gori. Za razliku od patrijarha SPC, mitropolit SPC u Crnoj Gori, Amfilohije Radović, nije se u predreferendumske dane isticao zalaganjem za očuvanje zajedničke države. Neposredno prije referenduma, u besjedi povodom praznika Sv. Vasilija, on se suzdržao da se izjašnjava o budućnosti zajedničke države i referendumu, ali je parafrazirao Njegošev stih o velikašima koji hoće da na komade razdrobe carstvo i koji siju

Nezavisna država je preduslov da građani odlučuju o sebi i svojoj budućnosti. Ona je garant ekonomskog prosperiteta zasnovanog na poštovanju i zaštiti prava svojine i slobode preduzetništva kao i načela vladavine prava...

razdor m e đ u braćom. Ipak, on nije ni osudio ni prokleo one koji hoće da “dijele državu”, ostavljajući na volju Bogu da im jednog dana sudi.

REFERENDUM Referendum o državnopravnom statusu Crne Gore održan je 21. maja 2006. godine i to pod kontrolom EU.

OBNOVA CRNOGORSK

rske nezavisnosti >55% 50-55% Za nezavisnost Protiv nezavisnosti

55,5%

ravo izjaĹĄnjavanja na referendumu imalo je 484.718 glasaÄ?a. Tog dana glasalo je 419.240 graÄ‘ana Crne Gore ili 86,5 odsto od ukup n o

upisanih graÄ‘ana sa biraÄ?kim pravom. Prema izvjeĹĄtaju RepubliÄ?ke referendumske komisije, za drĹžavnu nezavisnost Crne Gore glasalo je 230.661 graÄ‘ana, dok

KE NEZAVISNOSTI 2006.

je 185.002 bilo za oÄ?uvanje zajedniÄ?ke drĹžave sa Srbijom. Ili u procentima - 55,5 odsto biraÄ?a je podrĹžalo obnovu drĹžavne nezavisnosti Crne Gore. Protiv je glasalo 44,5 odsto od broja izaĹĄlih biraÄ?a. Na osnovu rezultata po opĹĄtinama, za suverenu Crnu Goru bilo je neĹĄto viĹĄe od 50 odsto stanovnika Bijelog Polja, Budve, Danilovgrada, Podgorice, Kotora, NikĹĄiÄ‡a i Tivta, dok je neĹĄto viĹĄe od 60 odsto Barana glasalo za nezavisnost. NajveÄ‡i procenat suverenistiÄ?kih glasova, oko 80 odsto i viĹĄe, bilo je u Cetinju, Plavu, Ulcinju i RoĹžaju. Pristalice zajedniÄ?ke drĹžave bile su brojnije (od 52-75odsto) u Andrijevici, Beranama, Ĺ˝abljaku, KolaĹĄinu, Mojkovcu, PluĹžinama, Pljevljima, Herceg Novom i Ĺ avniku.

21. MAJ 2006. ISTORIJSKI DATUM U prvom obraÄ‡anju nakon objavljivanja rezultata, premijer Ä?ukanoviÄ‡ je rekao da je 21. maj najznaÄ?ajniji dan u novijom istoriji Crne Gore, zahvalivĹĄi se svima koji su vjerovali u potrebu obnove nezavisne drĹžave. Ä?ukanoviÄ‡ je zahvalio i EU, koja

11 biraÄ?a je podrĹžalo obnovu drĹžavne nezavisnosti Crne Gore. Protiv je glasalo 44,5 odsto od broja izaĹĄlih biraÄ?a.

Dva dana nakon objavljivanja rezultata referenduma, portparol Stejt dipartmenta, Ĺ on Mekormak, izjavio je da SAD pozdravljaju miroljubiv i demokratski odnos graÄ‘ana Crne Gore prema referendumu, istiÄ?uÄ‡i da za to zasluge imaju oba bloka je pomogla da se referendumski proces odrĹži u saglasju sa demokratskim pravilima i time rezultat referenduma stekne demokratski legitimitet pred Evropom. On je izrazio uvjerenje da je crnogorska nezavisnost u interesu dobre i bliske evropske buduÄ‡nosti graÄ‘ana Crne Gore i da nije motivisana nanoĹĄenjem ĹĄtete bilo kome. S tim u vezi, on je Ä?estitao Srbiji sticanje nezavisnosti, s nadom da Ä‡e ubrzano osvajati dionice na svom evropskom putu i da Ä‡e svojom politikom doprinositi regionalnoj stabilnosti i evroatlanskoj integraciji Ä?itavog zapadnog Balkana. Na kraju je poĹželio da nezavisna drĹžava Crna Gora, nakon 88 Ĺživota u raznim drĹžavnim zajednicama, bude prostran i komforan dom za svakog njenog graÄ‘anina i da bude dobar i otvoren prijatelj svima u regionu.

SAD I RUSIJA UVA Ĺ˝AVAJU VOLJU GRAÄ?ANA Dva dana nakon objavljivanja rezultata referenduma, portparol Stejt dipartmenta, Ĺ on Mekormak, izjavio je da SAD pozdravljaju miroljubiv i demokratski odnos graÄ‘ana Crne Gore prema referendumu, istiÄ?uÄ‡i da za to zasluge imaju oba bloka. I zamjenik ministra inostranih poslova Rusije, Vladimir Titov, rekao je u razgovoru s predsjednikom Vlade Milom Ä?ukanoviÄ‡em, da Rusija uvaĹžava veÄ‡insku volju graÄ‘ana Crne Gore, konstatujuÄ‡i da pribliĹžavanje Crne Gore Evropskoj uniji, u okviru evropske integracije regiona, ne moĹže biti prepreka intenziviranju i osavremenjivanju bilateralne crnogorsko-ruske saradnje.

192.

akon njega u Podgoricu je stigao i predsjednik Srbije, Boris Tadić, koji je u razgovoru sa predsjednikom Crne Gore, Filipom Vujanovićem, izjavio da će Srbija prihvatiti odluku referendumske komisije.

REAKCIJE U SRBIJI Za razliku od zvanične Srbije, otvoreno razočaranje rezultatima referenduma uglavnom su pokazivali predstavnici nacionalističkih stranaka i intelektualci. Jedan od njih je izjavio da srpskom narodu u Crnoj Gori, ukoliko Srbija ne preduzme odlučne mjere, prijeti protjerivanje i asimilacija. On predlaže da se Srbi u Crnoj Gori samoorganizuju i formiraju nacionalna udruženja – od udruženja pisaca do udruženja srpskih sokolova. Jedan akademik SANU se žalio što je secesijom Crne Gore poništeno ono što je Stefan Nemanja uradio u XII vijeku. Beogradski nedjeljnik “Nin” imao je skoro pa komemorativni karakter. Udarni naslovi bili su: “Čaša bratske žuči”, “Tužna je ova nedelja”, “Sudbina bivše braće”. Ali, nezadovoljni su bili i mještani jednog sela u Vasojevićima, koji su

10 godina crnogor članica Ujedinjenih nacija postala je Crna Gora 28. juna 2006. godine, a ubrzo nakon referenduma primljena je i u sve evropske asocijacije

Za razliku od zvanične Srbije, otvoreno razočaranje rezultatima referenduma uglavnom su pokazivali predstavnici nacionalističkih stranaka i intelektualci. Jedan od njih je izjavio da srpskom narodu prijeti protjerivanje i asimilacija.

najavili da će se iseliti iz Crne Gore, a svoja imanja prodati Albancima.

ČESTITKE SOLANE I RENA Osam dana poslije referenduma, u zvaničnoj posjeti Briselu boravio je crnogorski premijer, Milo Đukanović, koji je razgovarao sa Havijerom Solanom, Olijem Renom i Karelom de Guhtom. Solana, visoki predstavnik EU za bezbjednost i spoljnu politiku, čestitao je crnogorskom narodu na demokratskom referendumu, dok je Oli Ren, evropski komesar za proširenje EU, izjavio da je referendum sproveden na regularan način. Nakon verifikacije izvještaja Repu-

bličke referendumske komisije, Skupština Crne Gore je 3. juna 2006. godine donijela Odluku o proglašenju nezavisnosti Crne Gore. Uslijedila su priznanja crnogorske nezavisnosti od strane međunarodne zajednice.

MEĐUNARODNO PRIZNANJE Nezavisnost Crne Gore priznale su vodeće države svijeta, kao i zemlje regiona. Prva država koja je priznala Crnu Goru bio je Island (6. juna). Tokom juna 2006. godine, Crnu Goru su takođe priznale: Švajcarska, Rusija, EU, SAD, Velika Britanija, Kina, Njemačka, Italija, Francuska, Švedska, Grčka, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Bugarska, Singapur, Mađarska, Makedonija, Srbija, Češka, Japan, Kipar, Španija, Ukrajina, Kanada, Vatikan, Južna Koreja, Alžir, Litvanija, Libija, Poljska, Izrael, Portugalija, Lihtenštajn, Maroko, Finska. U suverenoj Crnoj Gori otvorena je i prva ambasada. Bila je to ambasada Slovenije, koja je otvorena 23. juna. Crna Gora je ubrzo primljena u evropske asocijacije, a 28. juna 2006. godine postala je i 192. članica Ujedinjenih nacija.

MEĐUNARODNO PRIZNANJE NEZAVISNOSTI Nezavisnost Crne Gore priznale su vodeće države svijeta, kao i zemlje regiona. Prva država koja je priznala Crnu Goru bio je Island (6. juna).

3. juna 2006. godine Skupština Crne Gore je donijela Odluku o proglašenju nezavisnosti

OBNOVA CRNOGORSK

rske nezavisnosti

IZVJEŠTAJ O REZULTATIMA GLASANJA REPUBLIČKE KOMISIJE ZA SPROVOĐENJE REFERENDUMA O DRŽAVNOJ NEZAVISNOSTI CRNE GORE Na osnovu člana 18 stav 1 alineja 10 Zakona o referendumu o državno –pravnom statusu Republike Crne Gore (“Službeni list RCG”, br. 12/06), Republička komisija za sprovođenje referenduma o državnom statusu republike Crne Gore, podnosi Skupštini Republike Crne Gore IZVJEŠTAJ O REZULTATU GLASANJA NA REFERENDUMU O DRŽAVNO –PRAVNOM STATUSU REPUBLIKE CRNE GORE ODRŽANOM 21. MAJA 2006. GODINE

Referendum o državno – pravnom statusu Republike Crne Gore, koji je Skupština Republike Crne Gore raspisala Odlukom o raspisivanju republičkog referenduma o državno-pravnom statusu Republike Crne Gore (‚‚Službeni list RCG“, br. 13/06), održan je 21. maja 2006. godine.

Republička komisija za sprovođenje referenduma o državnom statusu Republike Crne Gore, na sjednici održanoj

31. maja 2006. godine, utvrdila je konačne rezultate referenduma o državno –pravnom statusu Republike Crne Gore.

je 3. 577;

III

Rezultati glasanja na referendumu o državno-pravnom statusu Republike Crne Gore, održanom 21. maja 2006. godine, na kojem je pravo izjašnjavanja imalo 484.718 glasača, su: - ukupno je glasalo 419.240 glasača; - na glasačkim mjestima glasalo je 404. 840 glasača; - van glasačkih mjesta glasalo je 14.400 glasača; - opštinskim referendumskim komisijama predato je 484.718 glasačkih listića, a glasačkim odborima za glasanje pritvorenih i zatvorenih lica 562 glasačka listića iz rezervne kvote; - upotrijebljeno je 419.240 glasačkih listića; - neupotrijebljeno je 66.040 glasačkih listića -važećih glasačkih listića bilo je 415.663; -nevažećih glasačkih listića bilo

KE NEZAVISNOSTI 2006.

- 230.661 glasača je glasalo ‚‚DA“; -185.002 glasača je glasalo ‚‚NE“. Na osnovu rezultata referenduma o državno pravnom statusu Republike Crne Gore, utvrđuje se da je na referendumu o državno – pravnom statusu Republike Crne Gore održanom 21. maja 2006. godine, glasalo je 419.240 ili 86, 5% od ukupno upisanih glasača, od kojih je 230.661 ili 55, 5% od broja važećih glasova glasalo ‚‚DA“, a 185.002 ili 44, 5% od broja važećih glasova glasalo ‚‚NE“.

Sastavni dio ovog izvještaja čini tabelarni prikaz rezultata glasanja po opštinama i po svakom glasačkom mjestu. Broj 652 Podgorica, 31. maja 2006. godine REPUBLIČKA REFERENDUMSKA KOMISIJA PREDSJEDNIK Dr František Lipka

na glasačkim listićima je zaokružilo 230.661 građana

NE na glasačkim listićima je zaokružilo 185.002 građana

10 godina crnogor

ODLUKA SKUPŠTINE REPUBLIKE CRNE GORE O PROGLAŠENJU DRŽAVNE NEZAVISNOSTI CRNE GORE

zvršavajući odluku građana Crne Gore da se obnovi nezavisnost države Crne Gore i njen puni međunarodno pravni subjektivitet, slobodno donesenu na referendumu od 21. maja 2006. godine organizovanom u partnerstvu sa Evropskom Unijom i utvrđenu Izvještajem Republičke komisije za sprovođenje referenduma o državno – pravnom statusu Republike Crne Gore, koristeći pravo iz člana 2 Ustava Republike Crne Gore i člana 60. Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora, Skupština Repubilike Crne Gore, na svečanoj – šestoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2006. godini, dana 3. juna 2006. godine, na osnovu člana 81 tačka 2 Ustava Republike Crne Gore, donijela je ODLUKU O PROGLAŠENJU NEZAVISNOSTI REPUBLIKE CRNE GORE

Republika Crna Gora je nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom u njen i m p o s t o j e ć i m d r ž av n i m granicama. Republika Crna Gora, obnovom državne nezavisnosti, preuzima sve poslove koje je usvajanjem Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora povjerila da vrše institucije državne zajednice. Republika Crne Gora primjenjivaće i preuzeće međunarodne

ugovore i sporazume koje je zaključila i kojima je pristupila državna zajednica Srbija i Crna Gora, a koji se odnose na Crnu Go-

ru i koji su u saglasnosti sa njenim pravnim poretkom. Do donošenja odgovarajućih propisa Republike Crne Gore, shodno će se primjenjivati kao njeni propisi oni koji su na dan stupanja na snagu ove odluke važili kao propisi državne zajednice Srbija i Crna Gora, ako nijesu u suprotnosti sa pravnim poretkom i interesima Republike Crne Gore.

Republika Crna Gora urediće način preuzimanja poslova koji su do sada vršile institucije državne zajednice Srbija i Crna Gora i posebnim aktima Skupštine i Vlade Republike Crne Gore utvrdiće i objaviti načela na kojima će se izgrađivati i voditi unutrašnja i spoljna politika. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objaviće se u “Službenom listu Republike Crne Gore”.

21.

maja na referendumu građani su donijeli odluku da se obnovi nezavisnost države Crne Gore i njen puni međunarodno pravni subjektivitet

OBNOVA CRNOGORSK

rske nezavisnosti

DEKLARACIJA NEZAVISNE CRNE GORE

olazeći od viševjekovne državne nezavisnosti i međunarodnog priznanja Knjaževine Crne Gore na Berlinskom kongresu 13. jula 1878. godine; Na osnovu slobodno izražene volje građana na referendumu o državno –pravnom statusu Republike Crne Gore održanom 21. maja 2006. godine, a koji je sproveden u skaldu sa međunarodnim standardima i u saradnji sa Evropskom unijom; Iskazujući posvećenost održavanju i promovisanju međunarodnog mira i stabilnosti, potvrđujući spremnost da poštuje princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih država, zalažući se za rješavanje međunarodnih sporova mirnim sredstvima, promovišući prijateljske odnose i saradnju sa svim zemljama na ravnopravnim osnovama; Na osnovu Odluke o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore i člana 81 tačka 2 Ustava Republike Crne Gore, Skupština Republike Crne Gore, na svečanoj – šestoj sjednici prvog redovnog zasjedanja u 2006. godini, dana 3. juna 2006. godine, donijela je DEKLARACIJUNEZAVISNE REPUBLIKE CRNE GORE

Republika Crna Gora, nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom, nastaviće da se izgrađuje kao građanska država, multinacionalno, multietničko, multikulturalno i viševjersko društvo, zasnovana na poštovanju i zaštiti ljudkih sloboda

staviće i unaprijediti postojeću saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama i pokrenuti postupak za regulisanje samostalnog članstva; - Poštovaće principe međunarodnog prava, odluke Međunarodnog suda pravde i odlučna je da nastavi punu saradnju sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Republika Crna Gora će na principima međunarodnog prava uspostaviti i razvijati bilateralne odnose sa drugim državama, prihvatajući prava i obaveze iz dosadašnjih aranžmana i nastaviti sa aktivnom politikom dobrosusjedstva i regionalne saradnje. Potvrđujući dobre namjere, Republika Crna Gora iskazuje poseban interes i punu spremnost da sa Republikom Srbijom riješi dosadašnja međusobna prava i obaveze i da razvija dobre i prijateljske međudržavne odnose.

3. i prava, prava manjina, principima parlamentarne demokratije, vladavine prava i tržišne ekonomije što će se unaprijediti donošenjem novog Ustava Republike Crne Gore. Polazeći od obnovljene državne nezavisnosti, Republika Crna Gora: - Prihvatajući principe utvrđene dokumentima Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju i drugih međunarodnih oraganizacija, pokrenuće postupak za punopravno članstvo u njima; - Prihvata i preuzeće prava i obaveze koji proističu iz dosadašnjeg aranžmana sa Evropskom unijom, Ujedinjenim nacijama, Savjetom Evrope i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju i drugih međunarodnih oraganizacija, pokrenuće postupak za ponovno članstvo u njima; - Prihvata i preuzeće prava i obaveze koji proističu iz dosadašnjeg aranžmana sa Evropskom unijom, Ujedinjenim nacijama, Savjetom Evrope i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju i drugim međunarodnim organizacijama, a koji se odnose na Crnu Goru i koji su u skladu sa njenim pravnim poretkom, pružajući punu podršku radu njihovih agencija i predstavništva na svojoj teritoriji;

KE NEZAVISNOSTI 2006.

- Potvrđuje kao strateški prioritet ubrzano integrisanje u Evropsku uniju i odlučna je da nastavi efikasno ispunjavanje uslova i zahtjeva sadržanih u Kopenhaškim kriterijumima i Procesu stabilizacije i pridruživanja; - Čvrsto je opredijeljena da pristupi evropskim i evroatlanskim – NATO bezbjednosnim strukturama i da nastavi da doprinosi učvršćivanju regionalne stabilnosti i bezbjednosti; - Posvećena daljem napretku u procesu pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, spremna je da ispunjava obaveze koje proizilaze iz članstva; Na-

Deklaracija će se objaviti u službenom listu Republike Crne Gore.

godina crnogorske nezavisnosti

OBNOVA CRNOGORSKE NEZAVISNOSTI 2006.