Issuu

MITROPOLIJA SPREMNA NA RAZGOVOR

FRANCUSKA AMBASADORKA U CRNOJ GORI, KRISTIN TUDIK

Crkva će tražiti ocjenu ustavnosti zakona

I MAKRON ZNA DA PRIPADATE EVROPSKOJ UNIJI

■5

■ 4 5

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020. BROJ 2577 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: MIODRAG RADONJIĆ, VICEGUVERNER CENTRALNE BANKE

OBEZBJEĐUJEMO STABILNOST BANKARSKOG SISTEMA

■6 7

JUČE SRPSKI MEDIJI OBJAVILI JOŠ JEDNU LAŽNU VIJEST DA JE U VILI GORICA DOŠLO DO EKSPLOZIJE ■ 2 3

Jovanović: Lažne vijestiglavnooruđe u medijskom ratu protiv Crne Gore ODLIKOVANJE VOJVODI

Vulin uručio sablju Andriji Mandiću ■4 ZA NAJBOLJE PONUDE:

PODGORICA: ZAVRŠAVA SE GRADNJA DOMA ZA STARE

Uskoro ugradnja liftova vrijedna 330.000 eura ■18 marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

politika

StudentSki klub Pravnog fakulteta u beogradu Poziva na ProteSte

Pridružuju se histeriji protiv Crne Gore Histeriji protiv Crne Gore koja danima vlada u Srbiji po svoj prilici pridružiće se i dio studentske populacije beogradskog Univerziteta. Na FB stranici Studentskog kluba Pravnog fakulteta objavljen je proglas u kojem pozivaju studente Univerziteta u Beogradu da 17. januara izađu na proteste “podrške srpskom narodu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, zbog progona koji nad njima vrši režim Mila Đukanovića”. U objavi navode i zahtjeve od srpskih vlasti - da Srbija inicira raspravu o “spornom zakonu o “slobodi veroispovijesti” i položaju Srba i SPC u Crnoj Gori pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija i Savjetom Evrope, zatim da se ambasador Crne Gore u Srbiji, Tarzan Milošević, proglasi personom non grata i da se odnosi dvije države svedu na konzularni nivo, kao i to da se di-

plomatama Crne Gore otkaže gostoprimstvo i smještaj u ambasadama Srbije u svijetu, odnosno “uskrate srpski resursi”. Protest je zakazan kod Crkve Svetog Marka, kao mirno okupljanje, međutim uz proglas je objavljena fotografija navijača Crvene zvezde koji su skrnavili crnogorsku zastavu. Nedjelju ranije u emisiji “Ćirilica”, istoričar Čedomir Antić je rekao da svi poznanici, prijatelji, rođaci, koji zagovaraju zatiranje sprskog naroda, “moraju da budu predmet poruge, javnog sramoćenja”, doduše da ih ne treba tući... Poručio je građanima Srbije da crnogorskom ambasadoru treba da kažu, gdje god to bilo, da je Crna Gora Južna Afrika, aparthej, da smo neljudi... U emisiji RTS “Čudo neviđeno” jedan od gostiju je poručio da treba slati vojsku na granicu sa Crnom Gorom... Šta je sljedeće?

AEM će pisati Srbiji da preispita sporne sadržaje Predsjednik Savjeta AEMa Ranko Vujović je za RTCG kazao da se ovih dana dešava takva kulminacija medijske propagande koja nije viđena na ovim prostorima. Vujović je kazao da će zbog neprimjerenih sadržaja, punih govora mržnje i

diskriminacije, narednih dana uputiti zahtjev Agenciji za elektronske medije Srbije da “preispita sporne sadržaje”. Iz AEM-a sugerišu medijskim kućama u Crnoj Gori da rade po zakonu i vode računa o tome, kakve sadržaje objavljuju.

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

crna gora konStantno na udaru iz

Jovanović: Lažne za dolivanje ulja

rnogorska policija saopštila je juče da nije tačno da je u Vili Gorica u Podgorici odjeknula eksplozija, kako su izvijestile beogradske Novosti i nekoliko drugih medija.

Lažna vijest o navodnoj eksploziji u Vili “Gorica“ koju za prijem visokih gostiju i stranih delegacija koriste crnogorski predsjednik Milo Đukanović i Vlada”, je samo kontinuitet u objavljivanju takvih informacija. “Riječ je o manjem elektro kvaru koji je ubrzo saniran. Eksplozije nije bilo, kako prenose pojedini mediji sa ciljem širenja panike”, naveli su u policiji. Prema njihovim riječima, netačno je da je razvodna kutija eksplodirala. „Nije bilo ni eksplozije, ni požara, pa samim tim nije nastala materijalna šteta. Osim toga, apsolutno je netačno da bezbjednosne službe sumnjaju da je ovo bio pokušaj diverzije“, zaključuje se u reagovanju. Milan Jovanović iz Digitalno-forenzičkog centra Atlantskog saveza Crne Gore kaže za Dnevne novine da u posljednja dva mjeseca, još od početka cijele priče oko usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, sve aktivnosti prati koordinisana i planirana dezinformaciona kampanja koja ima za cilj zbunjivanje javnosti. “Uvod u protestne šetnje i haos u parlamentu bila je skoro dvomjesečna kampanja u medijima u Srbiji, čije su naslovne stranice obilovale lažnim, ali i bizarnim vijestima poput one da se u Manastiru Ždrebaonik čuvaju mošti Svetog Save. Pred samo glasanje u parlamentu, po dobro uhodanom receptu, plasirana je informacija o navodnom šamaru koji je visoki službenik UP zadao premijeru Markoviću. Od 1998. godine, kao i za vrijeme bombardovanja, ali i referenduma 2006, priče o bezbroj-

Jovanović

Poziv na oružje – Srpska čast nim sličnim šamarima služile su da pokažu da u samom vrhu države o ključnim pitanjima nacionalne bezbjednosti ne postoji konsenzus”, kaže Jovanović. On ističe da nije riječ samo o strahu o imovini crkve, dokazuje i usijanje narativa koji ima za cilj dovođenja u pitanje crnogorske nezavisnosti, i njenog euroatlantskog puta. “Negiranje simbola, suprotstavljanje trobojke crvenoj zastavi, narativ koji svodi Crnu Goru na četiri nahije, kao i

lažna vijest o tome da se Crna Gora žalila NATO zbog paljenja zastave, a koju je plasirao predsjednik Srbije, dokaz je da priča oko crkve, htjeli mi to da priznamo ili ne, mnogo šira od onoga što pokušava da nam se plasira. Za razliku od ranijih kampanja u sličnim stresnim situacijama, ovaj put se komunikacija sa javnošću odvija u realnom vremenu, pa se tako plasiranjem priče o navodnoj koordinaciji između vlade u Beogradu i Podgorici pokušava od svake odgovornosti

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

zMišljenih inForMacija

vijesti služe na vatru Nesuglasice prevazići dijalogom

abolirati vlast u Srbiji. Nepreduzimanje nikakvih bezbjedonosnih mjera tokom napada na crnogorsku ambasadu bilo je evidentno, iako je sam Vučić plasirao neistinu o hiljadu policajaca koji su obezbjeđivali objekat. Sa brojnih snimaka incidenta jasno se vidi da ispred objekta skoro da nikog nije bilo”, kaže Jovanović. On naglašava da, iako je evidentno da litijama širom Crne Gore prisustvuje značajan broj građana, cifre od 100 pa i 120 hiljada koje se pominju u određenim medijima su daleko od realne slike i situacije. “Ovakvim informisanjem građana doliva se ulje na vatru i daje se dodatan podstrek onima koji pozivaju na radikalizaciju, kao što je organizacija Srpska čast, koja javno i direktno poziva na oružje, a predstavlja se kao ‘humanitarna’. Ozbiljni pozivi na nasilje koji ujedno raspiruju mržnju, objavljeni su na portalu IN4S. Zbog istih Agencija za elektronske medije je pokrenula proceduru za utvrđivanje odgovornih pravnih i fizičkih lica zbog postavljanja nezakonitih sadržaja na pomenutom portalu”, kaže on. On podsjeća da je objavljivanjem dezinformacije na porta-

“Veliku ulogu u omogućavanju da litije prođu bez incidenata imala je i Mitropolija crnogorsko-primorska, koja je od početka cijele priče pozivala na mirna okupljanja i nedonošenje stranačkih i političkih obilježja na skupove. U nadi da će tenzije povodom izglasanog Zakona o slobodi vjeroispovijesti postepeno jenjavati, te da će se u vremenu pred nama te nesuglasice i sporenja prevazilaziti razumom i dijalogom, ostaje apel nadležnima da se crnogorsko društvo zajedno sa medijskom zajednicom i obrazovnim institucijama mora truditi da stane na put globalno izraženom fenomenu širenja dezinformacija”, kaže Milan Jovanović. lu FOS Media da će se pripadnici ROSU staviti na raspolaganje Crnoj Gori za Badnji dan izazvalo brojne negativne komentare, ali i žustru reakciju tužilaštva i policije. “U svemu ovome, pored dobro poznatih dežurnih medija koje služe ovome, ovaj put su poslužile i stranice na društvenim prežama koje dijele tzv. mim sadržaje u kojima se karikaturnim pristupom poruka kompresuje i bez kritičkog sagledavanja daje na konzumaciju. Osim ovoga, stranice služe i za koordinaciju protesta. Još jedna lažna vijest, ovog puta oko navodne eksplozije u Vili Gorica, juče je pronašla svoj put do šire publike. Ubrzo reagovala je i policija, koja je u saopštenju na Tviteru navela da se zapravo radi o manjem elektrokvaru koji je ubrzo saniran. Eksplozije nije bilo kako prenose pojedini mediji s ciljem širenja panike”, kaže Jovanović. M.P.

politika

Dekan Fakulteta političkih nauka Milan Marković za Dn

Negatori Crne Gore koriste sve da stupe na scenu

“Sve što se u posljednje vrijeme dešava u Crnoj Gori pokazuje da pojedine strukture nažalost neće da prihvate činjenicu da je Crna Gora nezavisna, međunarodno priznata država, koja samostalno uređuje državno i društveno uređenje, u skladu sa Ustavom i pravilima međunarodnog prava. Dakle, kao suverena država donosi zakone koji verifikaciju dobijaju usvajanjem u parlamentu. Tako je bilo i sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojen u proceduri koja je legalna i opravdana i ima snagu kao i svi drugi zakoni usvojeni u Skupštini Crne Gore, kaže za Dnevne novine dekan Fakulteta političkih nauka prof. dr Milan Marković. Marković koji je bio i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, ističe da smo svi dužni da poštujemo Ustav i zakone Crne Gore, kao i prava drugih građana. “Crna Gora kao nezavisna i suverena država dobila je mogućnost da hijerarhijski uspostavlja pravni poredak, nezavisno od bilo koga, na čelu sa Ustavom kao osnovnom i vrhovnom normom ustavnog i državnog zdanja. Međutim, određene strukture se sa time ne mire već i koriste svaki povod da stupe na scenu”, ističe Marković. Nije bilo davno kada je Zapadni Balkan platio žestoku cijenu izostanka političke kulture dijaloga i jačanja nacionalizma. Imajući to iskustvo iza sebe, prosto je nevjerovatno da se ovako nešto dešava, i oštro osuđujemo atak na crnogorsku zastavu u Beogradu, koji pokazuje da probuđeni nacionalizam dobija agresivni oblik. Želim da vjerujem da se ovakvi ružni događaji neće ponoviti. To ne treba nikom ni u Srbiji, jer nije u interesu građana ni Crne Gore niti Srbije. Naprotiv, u njihovom interesu je da imamo bliske i prijateljske odnose”, ocjenjuje Marković. On smatra da je velika uloga akademske zajednice da obrazuje mlade da im vodilja bude građanski duh modernog čovjeka 21. vijeka, a ne nacija. “Mlade ljude treba usmje-

dr Milan Marković ravati da prave razliku između dobrog i lošeg, da baštine osnovne ustavne i demokratske vrijednosti kao što su mir, sloboda, tolerancija, vladavina prava,poštovanje različitosti, multikonfesionalnost, multikulutralnost, pravo na ljudsko dostojanstvo … dakle, da nastojima da uvažavano jedni druge, gdje ćemo stvari rješavati dijalogom i kompromisom”, poručuje Marković. Podsjetimo, Univerzitet Crne Gore “oštro je osudio skrnavljenje državne zastave na ambasadi u Beogradu, odnosno nepoštovanje identitetskih crnogorskih vrijednosti i simbola”. “Univerzitet Crne Gore će uvijek podržavati otvoreni akademski dijalog i jezik mira, tolerancije i poštovanja, kao ključne princi-

pe saradnje sa partnerima, prijateljima i susjedima… Ipak, moramo istaći, da smo neprijatno iznenađeni djelovanjem dijela akademske zajednice iz regiona, sa kojima Univerzitet Crne Gore baštini izuzetno uspješnu saradnju, gdje su pojedni članovi javno učestvovali u paljenju crnogorske zastave na zgradi Ambasade Crne Gore u Srbiji, ili pak potpisujući peticije protiv zakonskog sistema druge nezavisne države, nisu našli za shodno da osude ovaj anticivilizacijski čin”, navedeno je, između ostalog, u ranijem reagovanju UCG. Osuda je stigla i od šest najvećih i najtrofejnijih sportskih saveza u Crnoj Gori, kojima se pridružio i Fakultet za sport i fizičko vaspitanje. V.Š.

Treba da pričamo o eU

Milan Marković podsjeća da su Crna Gora i Srbija kandidati za članstvo u EU, i da u tom procesu nacionalnim i građanskim identitetima treba da dodaju evropski, kao kvalitet više, da se razvijaju u duhu visokog stepena

društvene tolerancije. “Umjesto da se o tome razgovara, desio se nedobronamjeran, neprimjeren i necivilizacijski čin oličen u skrnavljenju državne zastave Crne Gore na zgradi crnogorske ambasade u Beogradu.

politika

kao bivšem pripadniku vojske srj

Vulin uručio sablju andriji Mandiću

Vulin uručuje sablju Mandiću Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin uručio je bivšim pripadnicima Vojske Jugoslavije VJ iz Crne Gore Andriji Mandiću i Danilu Lekoviću Vojne spomen-medalje za doprinos sistemu odbrane Srbije, saopštilo je srpsko ministarstvo. Mandiću je uručena i sablja. Savezna Republika Jugoslavija prestala je da postoji 4. februara 2003. godine. Podsjećamo, Andrija Mandić je jedan od lidera Demokratskog fronta i poslanik crnogorske Skupštine koji je osuđen za učestvovanje u organizaciji pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Vulin je poslije uručivanja priznanja, istakao da svi koji su 1999. branili Saveznu Republiku Jugoslaviju zaslužuju podjednaku pažnju i poštovanje, bez obzira da li su državljani Srbije ili Crne Gore. “Svako ko je te 1999. godine bio uz svoj narod i uz svoju zemlju, zaslužuje naše poštovanje i zaslužuje da mu se i na ovaj način odužimo. Predsjednik Aleksan-

dar Vučić, vrhovni komandant Vojske Srbije, održao je istorijski govor. Svaki državni organ Republike Srbije je dužan da nakon tog govora uradi svoj dio, da sve od sebe da se upravo na taj način pokaže srpskom narodu u Crnoj Gori”, rekao je Vulin. Prema njegovim riječima, predugo je trajalo i “mnogo decenija je prošlo od kako su Srbi u Crnoj Gori mogli da budu sigurni da je država Srbija čvrsto uz njih, da će uvijek biti uz njih i da će imati na koga da se oslone”. “Srbija pamti dobro, kao što pamti i zlo, i svakome će vratiti i dobro i zlo, baš onako kao što je zaslužio. Ovo je naš način da se zahvalimo onima koji su nas čuvali, branili, a isto tako ovo je naš način da uputimo poruku srpskom narodu u Crnoj Gori da mi znamo za njegovo postojanje, da smo ponosni na njegovu hrabrost, na njegovu tvrdoglavost, upornost i otpornost, i da će srpski narod u Crnoj Gori uvijek moći da računa na državu Srbiju”, rekao je Vulin. (CdM)

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

francuska ambasadorka u crnoj Gori, krisTin Tudik

I Makron zna da prIpadate evropskoj unIj

Ona se u intervjuu za agenciju MINA osvrnula na navode da se Markron protivi proširenju EU. “Nije se suprotstavio proširenju. On zna da je proširenje neophodno jer zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropi i Evropa sa njima postaje suverenija i ujedinjenija. On želi da građani ovih zemalja kroz reforme osjete konkretna poboljšanja”, kazala je Tudik. Prema njenim riječima, Francuska je u više navrata potvrdila nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana. Ona činjenicu da se nije raspravljalo o francuskom non pejper dokumentu vidi ohrabrujuće. “Oni su poslali snažnu poruku državama Zapadnog Balkana da im Evropa neće okrenuti leđa. Bez i najmanje zadrške na jasan način su potvrdili evropsku perspektivu Zapadnog Balkana”, kazala je

Tudik. Ona je mišljenja da je Crna Gora ostvarila veliki napredak na putu ka Evropskoj uniji. “Ipak, iako postoji zakonodavni i institucionalni okvir efektivno sprovođenje reformi nije uvijek svuda prisutno. U pogledu vladavine prava rezultati su pomiješani i treba popuniti praznine koje postoje u oblasti borbe protiv

U pogledu vladavine prava rezultati su pomiješani i treba popuniti praznine koje postoje u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, korupcije ili pak trgovine ljudima

organizovanog kriminala, korupcije ili pak trgovine ljudima”, navela je Tudik. Sa druge strane, kazala je, postignuti su zadovoljavajući rezultati u oblasti javne uprave, odnosno racionalizacije njene organizacije i zapošljavanja prema zaslugama. “Kvalitetna policijska saradnja koju Crna Gora ima sa Francuskom, kao i sa brojnim drugim zemljama Evropske unije, doprinijela je, takođe, zadovoljavajućim rezultatima u oblasti borbe protiv kriminala”, poručila je Tudik. Na pitanje da li je EU dovoljno prisutna u regionu, s obzirom na jak uticaj Rusije, Turske i Kine na koji upozoravaju domaći i strani zvaničnici, Tudik je odgovorila da posredstvom instrumenta pretpristupne pomoći Evropska unija danas izdvaja 12,8 miliona eura za podršku zemljama Zapadnog Balkana u okviru njihovog procesa pridruživanja.

nasTavLjeni proTes

Šetnje u viš

Priznanje za sve koji su se odazvali pozivu vojske Mandić je rekao da je odličje veliko priznanje za bateriju kojom je komandovao i za sve rezerviste u Crnoj Gori. “Ovo je veliko priznanje za bateriju kojom sam komandovao, veliko priznanje za sve rezerviste u Crnoj Gori, a bilo ih je ogroman broj 1999. godine, koji znaju i koji se ponose što su se odazva-

li na poziv otadžbine i što su branili otadžbinu onako kako su to radili naši slavni preci. Dvadeset godina je proteklo i mnogi su se u Crnoj Gori trudili, isti oni koji su pozivali na dezerterstvo 1999. godine, koji su radili za NATO savez 1999. godine, da ljudi treba da se stide toga što su pripadali Vojsci Jugoslavije”, rekao je Mandić.

Sinoć u Podgorici

Vjernici Srpske pravoslavne crkve i sinoć su u više gradova Crne Gore šetali iskazujući tako protest zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Vjernici SPC su se okupljali u Podgorici, Bijelom Polju, Beranama, Andrijevici, Herceg Novom, Danilovgradu... Pristalice SPC su se ranije juče okupili u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira u Baru, nakon čega su u moli-

politika

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

mitropolija spremna na razgovor

Crkva će tražiti oCjenu ustavnosti zakona

Proširenje u fokusu ek Tudik kaže da je očigledno da će u fokusu nove Komisije biti i proširenje EU državama Zapadnog Balkana. “To je očigledno. Proširenje će sigurno biti među prioritetima”, precizirala se Tudik. Komentarišući aferu “Koverat”, kazala je da ona ne smije da bude “stablo od kojeg se ne vidi šuma”. “To je samo jedna od praznina koje postoje u oblasti borbe protiv korupcije. Crna Gora mora još snažnije da radi u oblastima koje su pokrivene poglavljima 23 i 24. To je neophodno”, poručila je Tudik. Ona je rekla da su politički odnosi između Crne Gore i Francuske, saveznice u okviru NATO-a od 2017. godine, odlični.

Spremni Smo da razgovaramo Sa predStavnicima Sve tri grane državne vlaSti – i o dobrim zakonSkim rješenjima, i o eventualnom potpiSivanju ugovora između crkve i države i o rješavanju nejaSnih imovinSko-pravnih tema

ma i drugim za to prikladnim mjestima, podsjećajući na obavezu čuvanja mira i dostojanstva, kao i do sada”, navode u MCP. Tvrde da su Vladi Crne Gore tokom prošle godine, a u skladu sa preporukama Evropske i Venecijanske komisije, dostavljali sugestije da se Predlog zakona popravi i dopuni – i nijesu udostojeni odgovora. “Crkva je tražila dijalog – nijesmo ga dobili. Skupštini smo dostavili amandmane – svi su odbijeni. Zakon je usvojen jednostrano i nasilno! Sad više nije vrijeme da mi javno sugerišemo rješenja. Sad zahtijevamo da ovaj i ovakav zakon nestane – i da ga zamijeni ustavan zakon. Onaj i onakav – koji će biti donesen u dijalogu i uz učešće svih. Mi hoćemo podnositi inicijative, svim onim državnim adresama koje su ovlašćene i koje imaju mogućnost da po ovom pitanju djeluju, ali sa naših javnih skupova, iz glave cijela naroda, poručujemo jasno i glasno: ”Sklonite ovu pravnu nakazu iz dvorišta naše države”, poručuju u MCP. Ističu da crkva jeste za dijalog i pozdravlja svaki akt dobre volje. “Spremni smo da razgovaramo sa predstavnicima sve tri grane državne vlasti – i o dobrim zakonskim rješenjima, i o eventualnom potpisivanju ugovora između crkve i države, i o rješavanju

sti zBog zaKona o vjeroispovijesti

še crnogorskih gradova tvenom hodu prošetali gradom. Nakon Svete Arhijerejske liturgije u Sabornom hramu, pristalice SPC su se pod sloganom “Za odbranu naših svetinja” predvođeni mitropolitom Amfilohijem, uputili prema Trgu Vladimira i Kosare, prošli Bulevarom Dinastije Petrovića i naposljetku ponovo došli do hrama. Pristalice Srpske pravoslavne crkve juče su u uobičajenom terminu prošetali i ulica-

ma Žabljaka u znak protesta zbog donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Oko 17 sati prošetali su uobičajenom maršrutom, od mjesne crkve glavnim gradskim saobraćajnicama do autobuske stanice i nazad. Iz MCP SPC je ranije saopšteno da će nakon Božića organizovati litije dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom, kao i da će to činiti dok se zakon ne povuče. R.P.

Protesti se nastavljaju

Protesti će biti nastavljeni sve dok se ne povuče Zakon o vjerskim slobodama. “Ne nadajte se da će naš molitveni hod stati, niti na to imamo pravo pred precima i potomcima. Naš molitveni hod crnogorskim ulicama i šire, niti će stati niti će se umanjivati sve dok ne bude ispunjen onaj naš prvi – i minimalni i maksimalni uslov – da ovakvog diskriminacionog zakona više nema”, poručili su arhiepiskop cetinjski mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop mileševski Atanasije, episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, episkop zahumskohercegovački i primorski Dimitrije, episkop dioklijski Metodije, episkop umirovljeni zahumsko-hercegovački Atanasije.

nejasnih imovinsko-pravnih tema, i o uključenju međunarodnih institucija u naš budući mogući dijalog, i o svemu drugom što bi doprinijelo razumijevanju i smanjilo podjele između svetovnih i duhovnih vlasti – ali inicijativa za to je na strani onih koji su do sada bili nespremni za razgovor. R.P. Foto: Vedran Ilić

“Dakle, odgovor je da, Evropska unija je veoma prisutna u regionu ali možda to nedovoljno ističe. Naravno, može se angažovati više”, kazala je Tudik. Upitana da li povjerenje građana u EU može biti poljuljano, zbog najnovijih dešavanja i kriza sa kojima se Evropa suočava poput Brexita, migrantske krize, neizvjesnosti oko proširenja, odgovorila je da su Evropljani zabrinuti. “Ipak, ne smatram da su samo oni. Čitav svijet je zabrinut. Kada su u pitanju građani Francuske, uvjerena sam da i dalje vjeruju u Evropu, čak i ako se ponekad žale na njenu birokratiju. Ipak, ostaju joj privrženi”, dodala je Tudik. Kako je kazala, dokaz za to su poslednji evropski izbori – procenat uzdržanih je bio niži od procenta na prethodnim izborima, a pro-evropske partije, bez obzira na politička stremljenja, pobijedile su sa velikom većinom. (Mina)

Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve je na jučerašnjoj sjednici usvojio nacrt inicijative Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koja je pripremljena od stručnog tima domaćih pravnika. Traže od sve tri grane vlasti da nađu načina da zakon nepovratno stave van svake pravne snage i van svakog političkog značaja. Inicijativa će, poručuju, u najskorijem periodu, nakon brižljive analize, biti predata Ustavnom sudu. “Episkopski savjet podržava buduće organizovanje i sprovođenje molitvenih litija četvrtkom i nedjeljom i daje blagoslov da mjesno sveštenstvo u svim gradovima prema iskazanoj želji i potrebi vjernog naroda ostalim danima organizuje molitvene skupove i crkveno-narodne tribine pri hramovima, kulturnim centri-

Unutrašnjost Hrama Hristovog Vaskrsenja

EKONOMIJA 6 INTERVJU: MIODRAG RADONJIĆ, VICEGUVERNER CENTRAL PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

OBEZBJEĐUJEMO STABILNOST BANKARSKOG SISTEMA

⌦ Danica Janković

rna Gora je mala i vrlo otvorena ekonomija i u tom smislu nerealno je govoriti da bi bili rezistentni na negativna ekonomska kretanja u EU i regionu, ali ono što mi u datim okolnostima možemo da radimo na podizanju, da tako kažem, lokalnog imuniteta, jeste jačanje finansijske stabilnosti i fiskalne održivosti. U domenu finansijske stabilnosti, CBCG preduzima sve raspoložive mjere da se obezbijedi otpornost bankarskog sistema, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama viceguverner Centralne banke (CBCG) Miodrag Radonjić.

Radonjić govori o gomilanju rezervi zlata u svijetu, mogućoj novoj krizi, odnosno usporavanju privrednog rasta, instrumentu procjene kvaliteta aktive banaka kao najznačajnijim projektu CBCG u ovoj godini, upravljanju međunarodnim rezervama..., poručujući da se CBCG u tom procesu primarno vodi principima sigurnosti i likvidnosti. On je objasnio da bi se, u tom slučaju, negativni ekonomski uticaji iz EU i regiona, odrazili i na Crnu Goru. “Ono što u datim okolnostima možemo da radimo na podizanju, jeste jačanje finansijske stabilnosti i fiskalne održivosti. U domenu finansijske stabilnosti, CBCG preduzima sve raspoložive mjere da se obezbijedi otpor-

nost bankarskog sistema”, istakao je Radonjić.

DN: Najavljuje se parcijalni trgovinski sporazum SAD sa Kinom ovog mjeseca. Ukoliko do toga dođe, kako će se taj sporazum odraziti na globalnu ekonomiju? Radonjić: Parcijalni dogovor, odnosno prva faza trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine je ugovorena 13. decembra prošle godine i biće zvanična kada bude potpisana, početkom januara ove godine. Preliminarni dogovor znači da neće biti uvođenja novih paketa carinskih tarifa, ali budućnost ekonomskih relacija te dvije zemlje ostaje neizvjesna. Procjena ekonomskih analitičara je da će se umanjenje dodatnih tarifa, koje su u proteklih 19 mjeseci “trgovinskog rata” bile uvedene, pozitivno odraziti na globalni ekonomski rast za 0,3 odsto globalnog BDP-a. Procjena od 0,3 odsto je vrlo gruba, a realni efekat sporazu-

CBCG trenutno ne raspolaže međunarodnim rezervama u zlatu. Uloga koju zlato ima vezano za monetarni aspekt nije od suštinske važnosti pri odlučivanju da li investirati ili ne u tu investicionu kategoriju

ma najviše će zavisiti od njegove dobre implementacije, što nije uvijek slučaj.

DN: Od ozbiljnih ekonomskih analitičara se najavljuje nova ekonomska kriza, odnosno usporavanje privrednog rasta. Šta parametri koje pratite pokazuju? Koji su simptomi eventualne sljedeće krize? Radonjić: Jedna od najupečatljivijih karakteristika svih kapitalističkih privrednih sistema je rast kroz ciklično smjenjivanje faze ekspanzije i faze kontrakcije koje nekad mogu trajati par godina, a nekada i duže od decenije. Većina renomiranih svjetskih institucija najavljuje fazu kontrakcije, koju karakteriše smanjenje agregatne ekonomske aktivnosti, a da li će to završiti novom ekonomskom krizom sa dubokom recesijom, što bi vodilo globalnoj ekonomskoj krizi, nikako se ne može zaključiti niti predvidjeti. Sljedeći je aspekt da potencijalna recesija, i ako bi se desila, sigurno ne bi bila homogeno raspoređena po nacionalnim ekonomijama, već bi i tu imali pojedinačno jače ili slabije zahvaćene zemlje. Svjedoci smo da je tolerancija danas jako deficitaran resurs i da sve češće veliki svjetski igrači posežu za prijetnjama, ucjenama i ultimatumima, što vodi globalnom geopolitičkom zaoštravanju odnosa i usporavanju trgovine. U takvom pregrijanom međunarodnom okruženju svakako da ohrabruje parcijalni dogovor, tj. prva faza trgovinskog

Radonjić

EMISIJA EUROOBVEZNICA DN: Koje benefite po crnogorsku ekonomiju je donijelo emitovanje euroobveznica u oktobru, u vrijednosti od 500 miliona eura? Radonjić: Ministarstvo finansija je vrlo uspješno realizovalo emisiju eurobveznica u vri-

jednosti od pola miljarde eura i osim brojnih koristi koje uspješno ino zaduživanje nosi, po mom mišljenju, dva su ključna i najznačajnija benefita. Prvo, značajno smanjenje troškova finansiranja u smislu manje plaćenih kamata za isti iznos zaduženja,

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

LNE BANKE

sporazuma SAD-a i Kine, i ostavlja nam prostor da vjerujemo u skori sveobuhvatniji dogovor i normalizaciju odnosa najvećih svjetskih ekonomskih sila. DN: Koliko je Crna Gora otporna na eventualnu krizu, odnosno kako bi se usporavanje privrednog rasta u svijetu moglo odraziti na našu ekonomiju i finansijsku stabilnost? Koji mehanizmi zaštite Vam stoje na raspolaganju? Radonjić: Crna Gora je mala i vrlo otvorena ekonomija i u tom smislu nerealno je govoriti da bi bili rezistentni na negativna ekonomska kretanja u EU i regionu. Naravno da bi došlo do prelivanja negativnih uticaja iz EU i regiona i na Crnu Goru, ali ono što mi u datim okolnostima možemo da radimo na podizanju, da tako kažem, lokalnog imuniteta, jeste jačanje finansijske stabilnosti i fiskalne održivosti. U domenu finansijske stabilnosti, CBCG preduzima sve raspoložive mjere da se obezbijedi otpornost bankarskog sistema. Tu se podrazumijeva visoka solventnost bankarskog sistema od 17,71 odsto, visoka likvidnost bankarskog sistema koja trenutno iznosi 1,1 milijardu eura, ograničavanje rizičnog ponašanja banaka, kao i za 2020. godinu planirana nezavisna procjena kvaliteta aktive bankarskog sistema.

A USPJEŠNA osim vrlo jasnih ušteda, otvara prostor za bolje korišćenje javnog novca. I drugo, pravovremenim obezbjeđenjem finansiranja budućih obaveza jača se sigurnost, stabilnost i povjerenje postojećih, a i budućih povjerilaca.

DN: CBCG vodi politiku upravljanja međunarodnim rezervama. Šta je u fokusu i zašto? Radonjić: Upravljanje međunarodnim rezervama je jedna od osnovnih funkcija centralne banke i u tom procesu CBCG se primarno vodi principima sigurnosti i likvidnosti. Fokus na ova dva principa je logičan izbor za centralnu banku kao institucionalnog investitora, uzimajući u obzir njenu ulogu stabilizatora u finansijskom sistemu. Međunarodne rezerve predstavljaju naznačajniji oslonac i stub sigurnosti jednog finansijskog sistema i njihovo dobro stanje direktno upućuje na sadašnju, ali i finansijsku stabilnost u situacijama kada bi moglo doći do pogoršanja okolnosti na finansijskom tržištu. Iz tog razloga, pristup upravljanju međunarodnim rezervama je orijentisan prema rizicima i iznalaženju adekvatnog odnosa rizici/profit, uzimajući u obzir i ostale osnovne funkcije centralne banke. DN: Nedavno je saopšteno da će fokus aktivnosti CBCG biti dalje snaženje supervizorske funkcije. Koje aktiv-

EKONOMIJA

Oprezno sa ulaganjima u kriptovalute DN: Za mnoge ekonomske analitičare kriptovaluta može da predstavlja opasnost za globalnu finansijsku stabilnost, pogotovo za milione ljudi koji su trgovali i koji su, po njihovoj ocjeni – prevareni. Ima mišljenja da su kriptovalute šeme za prevaru. Kakvo je Vaše mišljenje? Radonjić: Jedan od izazova monetarne politike je i tema eliminisanja gotovine. Kao alternativa se imaju u vidu i kriptovalute. Neke centralne banke, kao Banka Kanade, Bundesbank, Centralna banka Rusije, Sveriges Riksbank, već pominju i eksperimentišu sa kriptovalutama, bilo kao instrumentom za investi-

1,1 MILIJARDU EURA IZNOSI LIKVIDNOST BANKARSKOG SISTEMA

nosti u tom dijelu planirate da preduzmete? Šta podrazumijeva implementacija AQR? O kakvom se instrumentu radi? Radonjić: AQR je skraćenica od engleskog naziva Asset Quality Review i označava prudencioni instrument procjene kvaliteta aktive banaka uz pomoć renomiranih svjetskih revizorskih kuća sa značajnim iskustvom u tim poslovima. To sigurno jeste najznačajniji projekat koji CBCG planira da izvede u ovoj godini i koji će nam, prije svega, dati najobjektivniji odgovor na pitanje kakvo je zdravlje bankarskog sistema u Crnoj Gori. Taj posao je već završen u svim zemljama koje su nama uzor, tako da ćemo imati dodatne koristi u korištenju pozitivnih iskustava koja su oni imali. Osim što je ovo najvažniji projekat za CBCG, najvažniji je projekat i za poslovne banke i tražiće maksimalno angažovanje i naših i njihovih resursa. DN: Posljednji podaci Svjetskog savjeta za zlato pokazuju da se u ovoj godini 42 odsto povećala tražnja za zlatom. Šta je pozadina povećane kupovine zlata? Radonjić: Cijena zlata ima rastući trend u posljednjih pet godina, što upućuje na jačanje tražnje za zlatom. Veliki broj centralnih banaka se opredjeljuje

ranje ili kao sredstvom plaćanja. Centralne banke će morati da odluče da li se kriptovalute uklapaju u njihov monetarni, fiskalni sistem i da li će kod kriptovaluta zadržati anonimnost ili mogućnost praćenja plaćanja. Veliki broj centralnih banaka se oglasio saopštenjima za javnost, pozivajući na oprez prilikom ulaganja u kriptovalute, kao i da to građani rade na svoju odgovornost. Najnoviji eksperimenti sprovedeni od centralnih banaka inicijalno pokazuju da efikasnost plaćanja kriptovalutama nije veća, već manja od klasičnih načina plaćanja. Kada su u pitanju valute kao bitcoin, onda govorimo o energetskoj neefikasnosti. Uku-

pno “rudarenje” bitcoina potroši struje koliko i grad Singapur dnevno. Uvođenje kriptovaluta podrazumijeva nacionalnu strategiju u kojoj se moraju koordinisati sve institucije od Centralne banke, Ministarstva finansija, Poreske uprave, pa do komercijalnih banaka. Naročita pažnja bi se morala obratiti na komercijalne banke i nelegalne transakcije. Trenutno su kriptovalute sredstvo plaćanja koje se najviše koristi na sivom i crnom tržištu. Poseban problem je oporezivanje transakcija u kriptovalutama i ovo je nešto što će sigurno biti predmet daljih testiranja i eksperimenata.

za uvećanje zlatnih rezervi i to ne samo iz razloga diverzifikacije međunarodnih rezervi. Danas su mnogo jači razlog geopolitička dešavanja, pri čemu se poseban akcenat stavlja na zaoštravanje trgovinskih odnosa. Na to da su geopolitička dešavanja važan faktor za uvećanje zlatnih rezervi ukazuje i podatak da su Rusija i Kina značajno uvećale rezerve zlata od 2008. godine pa do danas, dok Turska bilježi rast rezervi u posljednje dvije godine. Rast rezervi zlata bilježi i Indija kao zemlja u kojoj je zlato dio kulturnog identiteta i koja tradicionalno ima visoku tražnju za tim plemenitim metalom. Proteklih 20 godina rezerve zlata su uvećali i Kazahstan, Saudijska Arabija, Meksiko, Koreja, Tajland i Argentina. S druge strane, rezerve zlata SAD-a su skoro na istom nivou od 2000. godine. Vezivanje monetarne politike za zlato u kriznim situacijama, na šta upućuje prethodno navedeni spisak zemalja koje su uvećale rezerve, velike centralne banke ne prepoznaju kao problem, već kao jedno od rješenja. Takav stav nedavno je iznijela i Centralna banka Holandije: “Zlato je... sidro povjerenja za finansijski sistem. Ako bi se cio sistem urušio, rezerve zlata bi obezbijedile kolateral za novi početak. Zlato daje sigurnost u snagu bilansa stanja centralne banke”.

možemo da utičemo na monetarnu politiku koja se tiče te valute, uloga koju zlato ima vezano za monetarni aspekt nije od suštinske važnosti pri odlučivanju da li investirati ili ne u tu investicionu kategoriju. U našem slučaju, rizik od jake fluktuacije vrijednosti zlata u vremenu bi možda mogao prevladati stabilizirajući efekat koji je jedna od glavnih karakteristika monetarnog zlata. Zlato kao jedna od opcija za investiranje je, kao i sve druge kategorije za investiranje, uvijek predmet razmatranja u okviru analiza koje prethode osmišljavanju investicione politike. Međutim, zlato je dio tih analiza samo u smislu sagledavanja da li se uklapa ili ne uklapa u izabrani strateški pravac upravljanja međunarodnim rezervama.

DN: Kakve su crnogorske rezerve zlata? Da li CBCG ima u planu povećanje domaćih zlatnih rezervi? Radonjić: Centralna banka trenutno ne raspolaže međunarodnim rezervama u zlatu. S obzirom na to da smo država koja koristi euro, ali ne kao punopravna članica Eurozone, i stoga ne

DN: Kako se kreće cijena zlata u svijetu i šta tržište zlata poručuje kada je u pitanju globalna ekonomija? Radonjić: Prema podacima Bloomberga, najveća cijena zlata za uncu je dostignuta 2011. godine, kada je u septembru dostigla nivo od 1.900,22 dolara za uncu. Početkom ovog vijeka cijena zlata se kretala na nivou od 280 dolara za uncu. Sada se cijena zlata kreće na nivou od 1.474 dolara za uncu. Ovaj kratak pregled najslikovitije prikazuje koliko je jaka promjena cijene zlata bila u relativno kratkom vremenskom periodu. Cijena zlata može da bude posljedica, a nikako uzrok globalnih kretanja. Međutim, njen rast je dominantan u situacijama kada postoji nestabilnost na finansijskim tržištima. U postojećoj situaciji, najviše pokazatelja upućuje na to da se radi o geopolitičkim faktorima koji utiču na cijenu tog plemenitog metala.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

POTROŠAČKI SAJAM TURIZMA U ŠTUTGARTU

Mugoša

Crna Gora domaćin svjetskih brendova Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija (NTO) predstavljaju turističku ponudu Crne Gore, kao zemlja partner, na najvećem potrošačkom sajmu turizma u Evropi Camping Motor Touristic, koji se od 11.do 19. januara održava u Štutgartu. Crna Gora je prvog dana sajma organizovala pres konferenciju kojoj je prisustvovalo više od 50 predstavnika medija. Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović osvrnuo se na značaj turizma za Crnu Goru i posebno istakao snažan razvoj u dijelu infrastrukture i smještajnih kapaciteta. “Crna Gora je domaćin svjetski poznatih brendova u turizmu, a samo u toku prošle godine otvoreno je 49 novih hotela dominanto visoke kategorije”, kazao je Davidović. On se, kako je saopšteno iz NTO, osvrnuo i na planirane investicije na sjeveru Crne Gore, posebno u dijelu razvoja ski centara. Di-

Crna Gora je, kao zemlja partner, organizovala prijem na štandu uz tradicionalne gastronomske proizvode koji se promovišu u okviru kampanje “Dobro. Bolje. Domaće

Sa sajma

rektorica NTO Željka Radak-Kukavičić, posebno se osvrnula na avio-povezanost Crne Gore sa Njemačkom koja je posljednjih godina značajno unaprijeđena. Ona je podsjetila da je Crna Gora, preko nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines i drugih aviokompanija, povezana direktnim letovima za Frankfurt, Dizeldorf, Lajpcig, Minhen, Hanover, Memingen, Berlin i Štutgart. “Planirano je i uvođenje linije Tivat-Frankfurt, od maja ove godine, koju bi realizovala i aviokompanija Condor”, kazala je Radak-Kukavičić. Crna Gora je, kao zemlja partner, organizovala prijem na štandu uz tradicionalne gastronomske proizvode koji se promovišu u okviru kampanje “Dobro. Bolje. Domaće”, a pored medija prijemu su prisustvovali i diplomatski, kao i predstavnici turističke privrede Njemačke. Iz NTO su podsjetili da je tržište Njemačke jedno od najznačajnih emitivnih tržišta sa više od 70 miliona putovanja godišnje. Ministarstvo i NTO crnogorsku turističku ponudu na sajmu predstavljaju u saradnji sa Javnim preduzećem Nacionalni parkovi Crne Gore, preduzećem Skijališta Crne Gore, strateškim partnerom HG Budvanska rivijera, lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom. Kako je saopšteno, u narednim danima sajma biće potpisan ugovor o partnerstvu između Nacionalnog parka Švarcvald i JP Nacionalni parkovi Crne Gore. R.E.

DIREKTOR PORESKE UPRAVE MIOMIR M. MUGOŠA SAOPŠTIO

Prošle godine naplaćeno 1,18 milijardi eura poreza

Ukupna bruto naplata ostvarena u prošloj godini iznosila je 1,18 milijardi eura, što je 100 miliona više u odnosu na 2018, saopštio je direktor Poreske uprave (PU) Miomir M. Mugoša. Plan naplate za prethodnu godinu, kako je naveo, premašen je za 80 miliona. “Rast naplate zabilježen je kod svakog poreskog oblika, pa imamo naplatu PDV-a u iznosu od 289,27 miliona, što je 15 odsto više nego prošle godine, a 14 odsto iznad plana”, rekao je Mugoša agenciji Mina biznis. On je precizirao da je naplaćeno 75,14 miliona eura poreza na dobit, što je devet odsto više nego 2018. godine, odnosno pet miliona iznad plana, a do-

prinosa za obavezno socijalno osiguranje 550,84 miliona, tačnije četiri odsto više nego prije dvije godine. “Poreza na dohodak građana naplaćeno je 180,89 miliona, što je deset odsto više nego 2018, a 17 odsto iznad plana. Poreza na promet nepokretnosti naplaćeno je 20,48 miliona, deset odsto više nego 2018”, naveo je Mugoša i dodao da je naplata koncesionih naknada iznosila 39,17 miliona. Mugoša je istakao da poreski dug predstavlja primarni zadatak PU kojim se godinama svakodnevno bave. U cilju efikasnijeg upravljanja poreskim dugovanjima, kako je naglasio, prije tri godine su donijeli

Plan za upravljanje poreskim dugom. Njime se predviđa postepeno smanjenje neizmirenih poreskih obaveza primjenom čitavog seta mjera koje su preporučili međunarodni eksperati i Državna revizorska institucija, radi naplate što većeg dijela naplativih potraživanja, te oslobađanja poreskog knjigovodstva onih potraživanja koja je apsolutno nemoguće naplatiti. “U prethodnom periodu ove mjere dale su dobre rezultate, imajući u vidu da je nivo dospjelog poreskog duga smanjen 190 miliona eura, od čega je samo kroz reprogram naplaćeno preko 62 miliona eura”, kazao je Mugoša. R.E.

AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE

Ima prostora za novog operatora U Crnoj Gori ima prostora za nove operatore, a o eventualnom ulasku novog, koji će donijeti novu vrijednost, može se razmišljati u srednjoročnom periodu od dvije do četiri godine, saopštili su iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). U EKIP-u su naveli da su prošle godine imali sastanke na kojima je iskazano interesovanje pojedinih stranih investitora koji su ispitivali crnogorsko tržište, njegovu sigurnost, funkcionalnost bankarskog sek-

Ilustracija tora i platnih transakcija u zemlji i inostranstvu, regulatorni okvir u vezi sa tržištem rada, kao i saobraćajnu povezanost. “Investitori su zadovoljni sa preliminarnim stanjem,

nastaviće dalje aktivnosti u vezi sa početkom konkretnih ulaganja radi obavljanja djelatnosti pružanja elektronskih komunikacionih usluga i izgradnje mreža, kao i raznih servisa poput video nadzora, raznih senzorskih mreža i pametnih gradova, čak i mogućeg otvaranja pojedinih proizvodnih fabričkih postrojenja”, rekli su u EKIP-u agenciji Mina biznis. Oni dodaju da su investitori naročito bili zainteresovani za trenutno slobodne radio-frekvencijske resurse. R.E.

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

Marketing

HRONIKA

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Prodaja će se održati dana 23.01.2020. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama restorana Astorija, Stari grad, Budva. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Marković Ivane, Marković Une i Marković Luke u idealnom dijelu od po 1/6, kao i susvojina Marković Sima u idealnom dijelu od 1/2, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 2131 KO Budva, Uprave za nekretnine PJ Budva i to: - Katastarska parcela broj 1022, plan 8, skica 8, ukupne površine 448 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 140 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 32 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3, površine 6 m2 i dvorište površine 270 m2; - porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P1, u osnovi površine 140 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 112 m2 i PD2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 112 m2; - pomoćna zgrada, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 32 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja garažu kao dio zgrade površine 26 m2 i - pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1022, spratnost P, u osnovi površine 6 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja nestambeni prostor površine 4 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XVI prodaji iznosi 86.343,00 €. Procijenjena vrijenost navedenih nepokretnosti iznosi 442.197,10 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Marković Nebojše na dan 12.10.2018. godine iznosi 90.472,44 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 22.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-040, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 24.01.2020. godine, sa početkom u 14 h, u prostorijama Hotela Princes Montenegro, Jovana Tomaševića br. 21, Bar. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Jovović Bose koje su upisane u listu nepokretnosti br. 432 KO Stari Bar, Uprave za nekretnine PJ Bar i to: - Katastarska parcela broj 1781, plan 4, skica 1867, ukupne površine 289 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja društveno stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 49 m2 i dvorište površine 240 m2 i - Drušveno stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1781, spratnost P, povrsine 49 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XVI prodaji iznosi 24.516,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 48.500,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jovović Jelene na dan 10.10.2018. godine iznosi 20.016,07 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

ZAŠTITNIK LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE

KAZNE ZA NASILNIKE I DALJE BLAGE

odno zasnovano nasilje i dalje je ozbiljan društveni problem u Crnoj Gori, a kazne za nasilnike i dalje su blage, smatraju u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Zbog toga se, kako su naveli, nije slala dovoljno jasna poruka države o primjeni politike nulte tolerancije na nasilje. Oni su podsjetili da je resorno ministarstvo oformilo radnu grupu za pripremu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Zaštitnik smatra da se zbog evidentne učestalosti nasilja, toj negativnoj društvenoj pojavi mora posvetiti posebna pažnja. “Nije dovoljna izmjena zakonodavnog okvira, već i efikasna primjena propisa, snažnija koordinacija organa i službi koji postupaju u slučajevima nasilja, te kaznena politika koja pored zaštitnih mjera, praktikuje proporcionalne i odvraćajuće sankcije za počinioce nasilja“, saopšteno je iz kabineta Zaštitnika agenciji MINA. Kako su pojasnili, takve izmjene mogle bi pretpostavljati i izmjene u organizaciji pravosuđa, a kao primjer dobre prakse navodi se španski model sudova za rodno zasnovano nasilje koji su za žrtve dostupni 24 sata i mogu izreći potrebnu mjeru, odnosno kaznu. Zaštitnik, koji postupa u predmetima rodno zasnovanog nasilja, se za potrebe Izvještaja o zaštiti od diskriminacije za period od 1. janu-

ara do 31. jula, obratio i nadležnim državnim organima za podatke u prošloj godini. Prema podacima, sudovi za prekršaje su do 30. juna u radu imali 1.759 predmeta, dok je u za isti period prethodne godine bilo 1.117 predmeta. Iz Kancelarije ombudsmana su objasnili da su predmeti okončani tako što je izrečena 261 novčana kazna, 67 kazni zatvora, 104 uslovne osude, 50 opomena, šest vas-

6 ŽENA KOJE SU BORAVILE U SOS SKLONIŠTU VRATILO SE U SITUACIJU NASILJA

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

HRONIKA

NAKON PUCNJAVE U NASELJU TOLOŠI

Potjernica za osumnjičenim za napad na Vojvodića Foto: Iva Mandić

pitnih mjera, u šest predmeta je odbačen zahtjev, u 23 obustavljen postupak, u 169 je donijeta oslobađajuća odluka, dok su 22 predmeta riješena na drugi način. Sudovi za prekršaje su izrekli 213 zaštitnih mjera 37 udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje, 77 zabrana približavanja, 73 zabrane uznemiravanja i uhođenja, osam obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, 26 obavezno psihijatrijsko liječenje, šest obavezno liječenje u zdravstvenoj ustanovi, dva obavezno liječenje na slobodi i 18 liječenje od zavisnosti. U 708 završenih predme-

ta postupci su vođeni protiv 847 nasilnika, od čega protiv 834 punoljetnih i 13 maloljetnih osoba, a po polnoj strukturi bilo je 680 muškaraca i 154 žene. Uprava policije je na teritoriji Crne Gore za prvih šest mjeseci prošle godine registrovala 110 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 20 krivičnih djela koja se dovode u vezi sa nasiljem u porodici, a kvalifikovana su drugačije (teško ubistvo, ubistvo u pokušaju, laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti, proganjanje…). Za ta krivična djela podnijeto je 126 krivičnih prijava, a počinio ih je 131 izvršilac, od kojih je 112 muškog pola (jedan maloljetnik) i 19 ženskog pola (jedna maloljetnica). Prema podacima, 139 osoba su bile žrtve izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici, i to 52 muškog i 87 ženskog pola, dok su od ukupnog broja žrtava 24 maloljetne osobe. Uprava policije je u navedenom periodu podnijela nadležnom organu za prekršaje 700 prekršajnih prijava zbog izvršenih 768 prekršaja iz Zakona o zaštiti od na-

silja u porodici. Detaljne statističke podatke o slučajevima rodno zasnovanog nasilja zaštitniku je uputila i nevladina organizacija „SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić“ iz kojih proizilazi da su u periodu od januara do juna bila 43 korisnika skloništa, od čega 17 žena i 26 djece. U tom periodu ostvareno je 2.602 noćenja, odnosno prosječno 61 noćenje po osobi, dok je na dnevnom nivou bilo 14 osoba. Od 17 žena koje su boravile u SOS skloništu njih šest se vratilo u situaciju nasilja što znači da je njih skoro 65 odsto izašlo iz situacije nasilja. Takođe, od 17 žena smještenih u SOS skloništu njih četiri su u istom boravile i ranije zbog rodno zasnovanog nasilja. Nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja u porodici obratilo se 185 žena za pomoć od čega 167 su bile osobe koje su prijavile rodno zasnovano nasilje, 15 je prijavilo nasilje nad djecom, dok su tri osobe su prijavile nasilje nad muškarcima. U istom periodu bilo je 1.690 upućenih poziva, a 2.098 pruženih usluga.

MALOLJETNE OSOBE SU BILE ŽRTVE IZVRŠENIH KRIVIČNIH DJELA NASILJA U PORODICI ZA PRVIH ŠEST MJESECI PROŠLE GODINE

Podgorička policija raspisala je lokalnu potjernicu za osobom koja se sumnjiči da je u petak veče, 10.januara, u Podgorici hicem iz pištolja ranila Dražena Vojvodića. Incident se dogodio u Ulici partizanski put, u podgoričkom naselju Tološi, kada je nakon kraće prepirke između Vojvodića i osumnjičenog, koja se odigrala ispred kuće u kojoj je povrijeđeni iznajmio stan, došlo do upotrebe vatrenog oružja. Prema nezvaničnim sazanjima iz policije, sumnja se da je motiv napada nesuglasica oko poslova sa drogom, jer se Vojvodić vodi kao osoba koja je više puta lišavana slobode upravo zbog narkotika. “Policija je prikupila konkretna saznanja i dokaze o identitetu osobe koja je 10. januara pucala na Vojvodića u Tološima. Policija traga za muškarcem koji je visok 190 centimetara, mršave je građe”, naveli su iz policije. Vojvodić, koji je nedavno izašao iz zatvora, odmah nakon ranjavanja prebačen je u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore, gdje mu je ukazana ljekarska pomoć. Direktor Urgentnog centra Nermin Abdić kazao je da se radi o teškom prelomu potkoljenice usljed ranjavanja vatrenim oružjem. Policija je tokom uviđaja blokirala saobraćaj u Ulici partizanski put, a forenzički tim je

sa mjesta pucnjave prikupio dokaze. Vojvodić je od ranije poznat crnogorskoj policiji. Naime, on je 10. aprila prošle godine uhapšen nakon što je podgorička policija, zajedno sa pripadnicima Posebne jedinice policije, pretresala lokaciju koju on koristi i pronašla 20 pvc pakovanja kokaina. Policija sumnja da je Vojvodić izvjesno vrijeme preprodavao kokain. Podsjetimo, Vojvodić je, u noći između 15. i 16. juna 2012. godine, tada kao dvadesetpetogodišnjak, pobjegao iz zatvorskog dijela psihijatrijske bolnice u Dobroti na način što je navodno sačekao da ostali pacijenti zaspu, presjekao rešetke na prozoru i uz pomoć čaršava se spustio sa drugog sprata bolnice. On je tad služio četvorogodišnju kaznu zbog teškog razbojništva. Mina

Policija je prikupila konkretna saznanja i dokaze o identitetu osobe koja je 10. januara pucala na Vojvodića u Tološima. Policija traga za muškarcem koji je visok 190 centimetara, mršave je građe

Hronika

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

sud za prekršaje u Bijelom polju

Bjelopoljac vozio sa 3,82 promila alkohola u krvi

bog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 3,82 promila, predsjednik suda Alija Beganović je okrivljenom B.Đ.(42), iz Bijelog Polja, izrekao kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, tri kaznena boda i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju od četiri mjeseca. “Predsjednik suda je odredio da je kazna izvršna prije pravosnažnosti s obzirom da se radi o povratniku u vršenju ove vrste prekršaja i u odnosu na procenat alkohola u organizmu, a što su bile i otežavajuće okolnosti prili-

kom izricanja navedene kazne”, navode iz Suda za prekršaje u Bijelom Polju. Za vrijeme novogodišnjih i božićnjih praznika Sudu za prekršaje u Bijelom Polju je privedeno još jedno lice koje je odbilo službenu radnju službenika Uprave policije da se podvrgne ispitivanju prisustva alkohola u organizmu za vrijeme upravljanja motornim vozilom, pa je predsjednik suda Alija Beganović u tom predmetu okrivljenog O.R.(52), iz Bijelog Polja, kaznio novčanom kaznom u iznosu od 200 eura. Takođe, privedeno je i četiri lica sa procentom alkohola u organizmu prilikom upravljanja motornim vozilom u količini većoj od je-

dan promil alkohola. Okrivljenom V.M.(37) iz Podgorice, zbog prisustva alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,37 promila, izrečena je novčana kazna u iznosu od 150 eura, koliko je kažnjen i okrivljeni R.N.(26) iz Bijelog Polja, zbog prisustva alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,19 promila. Okrivljenom B.S.(44) iz Bijelog Polja, na privremenom radu u inostranstvu, zbog prisustva alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,72 promila izrečena je ka-

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 23.01.2020. godine, sa početkom u 09 h, u prostorijama advokatske kancelarije Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Camaj Štjefana koje su upisane u listu nepokretnosti br. 703 KO Vuksan Lekić, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to: - Katastarska parcela broj 642, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 128 m2, garažu, broj zgrade 2 površine 65 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 3 površine 49 m2, pomoćnu zgradu, broj zgrade 4 površine 39 m2, pašnjak 4. klase površine 1219 m2, dvorište površine 500 m2, - Katastarska parcela broj 643, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 4. klase, površine 8802 m2, - Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 2351 m2, - Katastarska parcela broj 644, plan 4, skica 14/92, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 4. klase, površine 5241 m2 i - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 200 m2, - Garaža, broj zgrade 2, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 65 m2, - Pomoćna zgrada, broj zgrade 3, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 49 m2 - Pomoćna zgrada, broj zgrade 4, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 642, površine 39 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XV prodaji iznosi 38.673,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnoeti iznosi 311.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Camaj Leonarda na dan 11.10.2018. godine iznosi 17.704,85€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 22.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799.

Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

zna u iznosu od 300 eura, dok je okrivljenom K.I.(60) iz Bijelog Polja, zbog prisustva alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,75 promil izrečena kazna od 150 eura. U navedenom periodu od 1. do 10. januara 2020. godine u Sudu za prekršaje u Bijelom Polju je u hitnom postupku privedeno tri lica zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga, pa je predsjednik suda Alija Beganović istima izrekao novčane kazne. Tako je okrivljenom

N.A.(29) iz Šapca, zbog posjedovanja opojne droge marihuane u količini od 1,3 grama, izrečena novčanu kazna u iznosu od 150 eura. Okrivljenom M.M.(41) iz Novog Sada, zbog posjedovanja opojne droge marihuane u količini od 0,7 grama, novčanu kaznu u iznosu od 200 eura, dok je okrivljenom K.I.(30) iz Novog Sada, zbog posjedovanja opojne droge marihuane u količini od 2,6 grama izrečena novčana kazna u iznosu od 300 eura. N.P.

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA

Prodaja će se održati dana 24.01.2020. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta „Cental“, ul. Baja Sekulića 26, Danilovgrad. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Brajović Radula i Brajović Milanke upisane u listu nepokretnosti br. 55 KO Kosić, Uprave za nekretnine PJ Danilovgrad i to: - katastarska parcela br. 1210/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja pomoćnu zgradu, broj zgrade 2, površine 30 m2, - katastarska parcela br. 1210/2, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 121 m2, dvorište površine 500 m2 i livadu 2. klase površine 302 m2, - katastarska parcela br. 1213/1, plan/skica 5/21, potes Kosić, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 2. klase površine 4021 m2, - porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1210/2, u osnovi površine 121 m2, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 120 m2 i PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P1, površine 120 m2 i - pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 1210/1, površine 30 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na XIX prodaji iznosi 18.202,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 103.462,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Brajović Zorana na dan 31.07.2018. godine iznosi 11.800,82 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

hronika

potvrđena optužnica protiv n.B.

Preprodavao heroin

Viši sud u Podgorici je potvrdio optužnicu protiv okrivljenog N.B., zbog izvršenja krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni dana 28. oktobra 2019. godine u Podgorici neovlašćeno radi prodaje držao i neovlašćeno posredovao u kupovini opojne droge heroin, na način što je za neidentifikovano lice preuzeo opojnu drogu hero-

in neto mase 7,503 grama.Tu opojnu drogu je imao namjeru da preda drugome za isti iznos kojim je platio tu količinu opojne droge i tako posredovao u kupovini opojne droge, a koja opojna droga je bila u automobilu „Audi A3“, sive boje, gdje je držao ukupno tri PVC pakovanja opojne droge heroin, ukupne neto mase 15,007 grama, a koja opojna droga je i to jedna polovina mase bila namijenjena daljoj neovlašćenoj prodaji.

istraživanje Građanske alijanse

Negativan stav o sudstvu ima 48,26 odsto građana Prema istraživanju koje je objavila NVO Građanska alijansa u Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore procenat građana koji ima manje ili više negativan stav o sudstvu je 48,26%, dok uglavnom pozitivan ili veoma pozitivan stav ima 33,1%. Svoj stav o sudstvu građani u velikoj mjeri (46%) baziraju na osnovu iskustava onih kojima vjeruju, a 41,4% njih na osnovu onoga što su čuli na televiziji i radiju ili onome što su pročitali u novinama, odnosno na tome šta se generalno priča o sudstvu. Istraživanje ukazuje da je opao je procenat onih koji smatraju da sudije uvijek ili uglavnom sude po zakonu sa 42,3% na 35,6%. Broj anketiranih građana koji smatraju da sudije ne sude po zakonu ili ne donose zakonite odluke kumulativno je 42,9%. Stav građana je podi-

Broj anketiranih građana koji smatraju da sudije ne sude po zakonu ili ne donose zakonite odluke kumulativno je 42,9 odsto

jeljen i kada je u pitanju efikasnost rada sudstva. Da je rad sudstva uglavnom neefikasan, odnosno veoma neefikasan smatra 53,8% građana, dok da je uglavnom efikasan ili veoma efikasan smatra 43,7%. Upoređujući rezultate istraživanja iz prethodnih godina, primjetno je da se procenat građana koji smatraju da je sudstvo uglavnom neefikasno povećava sa 34,9% u

60,4

OdstO isPitaNika Nije bila zadOvOljNa efikasNOšću rada suda

2013. godini na 42,2% u 2015. do 44,4% u 2017. godini. Kumulativno, u odnosu na procenat građana koji su izjavili da su oni ili članovi njihove bliže porodice imali iskustva sa sudom, većina nije bila zadovoljna efikasnošću rada suda u konkretnom slučaju (60,4%). Ipak, najveći broj je izjavio da je uglavnom imao uvid u procedure i način na koje je sud rješavao njihov slučaj (39%), odnosno da je imao uvid u potpunosti (11,9%). Po mišljenju ispitanika, tri su ključna problema u sudstvu: politika/politički pritisci na sudije, korišćenje veza i poznanstava kao načina pritiska na sudije i korupcija, nepotizam tj. građani se žale na „ljudski faktor“. Kumulativno posmatrano, procenat onih koji smatraju da politička nepodobnost ima ili donekle ima uticaja na rad sudstva je i dalje izražen (58,7%). Isto važi i za korupciju (56%). Na pitanje „Kakav je Vaš generalni stav prema sudstvu u Crnoj Gori?“, procenat građana koji imaju uglavnom veoma ili uglavnom negativan stav je 48.2%. Sa druge strane, procenat građana koji imaju uglavnom pozitivan ili veoma pozitivan stav iznosi 33.1%. N.P.

potvrđena optužnica

Obili turističku agenciju Osnovni sud u Herceg Novom potvrdio je optužnicu protiv Đ.I. i R.S. zbog sumnje da su obili i pokrali turističku agenciju u Herceg Novom. Optužnicom se okrivljeni terete da su sa N.N. licem obili turističku agenciju „R.T. M.“ vlasništvo G.N. Okrivljeni R. S. je stajao u blizini u pravcu Savine, a Đ.I. na krivini ul. S. K., kako bi N.N. lice upozoravali na prolaznike, dok je N.N.

lice otvorilo prozor agencije i ušlo u objekat, odakle je nakon izvršene premetačine oduzelo metalni digitalni sef, novac, lap-top, mobilni telefon, sve ukupne vrijednosti 420 eura, kao i novac koji se nalazio u koverti u iznosu od oko 140 i 55 eura u kovanicama koje se nalazile u metalnoj kasici. Tako su sebi pribavili protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 615 eura.

DRUŠTVO

IN MEMORIAM

PREMINUO NOVINAR PETAR PEKO NIKOLIĆ

U Podgorici je 10. januara u 81. godini preminuo Petar Peko Nikolić. Nikolić je bio dugogodišnji novinar i urednik Televizije Crne Gore, Radija Crne Gore, Pobjede i brojnih medija u bivšoj Jugoslaviji. Sahranjen je juče, u krugu porodice i prijatelja, na groblju Čepurci u Podgorici.

MEMORANDUM O SARADNJI

Edukovaće stanovništvo o malignim bolestima

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

IJZCG: U CRNOJ GORI TOKOM 2019. OD VARIČELE BOLOVALE 5.394 OSOBE

NAJVIŠE OBOLJELIH U PODGORICI I NIKŠIĆU

Od ukupnog broja oboljelih 5.240 slučajeva registrovano kod osoba do 19 godina

⌦ Jelena Vađon Đurišić

Dubak i Žarković Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković i generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore (CKCG) Jelena Dubak potpisali su Memorandum o saradnji sa ciljem intenziviranja zajedničkog djelovanja na preduzimanju mjera i aktivnosti kako bi se unaprijedila zdravstvena kultura i zdravi stilovi života u Crnoj Gori. Potpisnice Memoranduma će raditi na zdravstveno - preventivnom edukovanju stanovništva o malignim bolestima, podizanju nivoa svijesti građana o značaju preventivnih pregleda i važnosti očuvanja zdravlja, kako bi se doprinijelo unapređenju zdravlja i prevenciji i smanjenju rizika od malignih oboljenja. “Crnogorsko društvo za borbu protiv raka, kao potpisnik Memoranduma, se sa-

glasilo da poštujući domene nadležnosti i misiju, jača međusobnu saradnju sa Crvenim krstom Crne Gore kroz preuzimanje zajedničkih aktivnosti u procesima i metodama unaprjeđenja zdravlja, prevenciji i smanjenju rizika od malignih oboljenja”, kazao je Žarković. Crveni krst Crne Gore, prema riječima Dubak, kontinuirano sprovodi brojne programe u okviru zdravstvene djelatnosti kojima se radi na prevenciji bolesti i promociji zdravih načina života, među različitim ciljnim grupama. “Ključnu ulogu će imati volonteri naših opštinskih organizacija Crvenog krsta, koji će širom Crne Gore sprovoditi informativno - edukativne aktivnosti, namijenjene kako njihovim vršnjacima, tako i drugim starosnim grupama”, kazala je Dubak. J.V.Đ.

U Crnoj Gori je, prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje u 2019. godini do 18. decembra registrovano 5.394 slučaja oboljelih od varičele, što je za 6.3 odsto više nego 2018. godine. Od toga najviše oboljelih, kazali su Dnevnim novinama iz Instituta, bilo je u Podgorici čak 1.891, zatim Nikšiću 532, te u Bijelom Polju 476. Najmanje oboljelih bilo je u Gusinju pet, Andrijevici šest i Petnjici sedam oboljelih. Najveći broj oboljelih po mjesecima bio je u januaru 1.129, zatim novembru 759, aprilu 679 i maju 583, dok je u jednom mjesecu najviše oboljelih bilo u Podgorici u novembru - 495. “Od ukupnog broja oboljelih, 5.240 slučajeva registrovano je u dobnoj grupi od nula do 19 godina”, kazali su iz Instituta.

■ AKUTNO VIRUSNO OBOLJENJE

Varičela, u narodu često poznata pod imenom ovčije bogi-

nje ili vodene kozice, objašnjavaju iz Instituta, je akutno, generalizovano virusno oboljenje koje počinje iznenada sa povišenom tjelesnom temperaturom i razvojem ospe po koži. “To je jedno od najzaraznijih oboljenja posebno u ranim fazama erupcije, kako zbog načina širenja tako i karakteristika virusa koji je izaziva (varičela zoster virus – VZV). Za varičeloznu ospu je karakteristično da izbija postepeno i u talasima te da se karakteristike ospe postepeno mijenjaju: na početku i u trajanju od nekoliko sati ospa je makulopapulozna (crvene pjege po koži koje su u ravni sa kožom) da bi postepeno promjene postale ispunjene bistrom pa mutnom tečnošću (stadijum vezikule) i na kraju zadnji stadijum – kada se promjene sasuše i na koži ostanu

granularne kruste”, objašnjavaju iz Instituta. Vezikule su, dodaju, obično u formi individualnih promjena koji se ne spajaju međusobno (tzv. monolokularne vezikule) i prazne se kada se probuše. “S obzirom da se promjene na koži javljaju u uzastopnim talasima, istovremeno se kod jednog pacijenta može primijetiti više razvojnih oblika. Češće su lokalizovane na pokrivenim nego na otkrivenim djelovima tijela, a mogu da se jave i na skalpu, visoko u pazušnim jamama, na sluzokožama usta, gornjeg dijela respiratornog trakta i na konjunktivama (unutrašnjoj strani očnih kapaka)”, kazali su iz Instituta. Najčešći broj promjena kod

495

PODGORIČANA BOLOVALO JE OD VARIČELE U NOVEMBRU 2019. GODINE

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

NA SAJMU U ŠTUTGARTU

Nacionalni parkovi Crne Gore predstavili turističku ponudu Detalj sa sajma u Štutgartu

jednog oboljelog je, kako su rekli, između 250 i 500, a jako rijetko se sreću slučajevi sa svega nekoliko promjena.

■ PRENOSI SE KONTAKTOM SA OBOLJELIM

“Varičela se prenosi direktnim kontaktom – vazdušnokapljičnim putem, jer se virus nalazi u sekretu respiratornog trakta oboljelih. Drugi načini širenja obuhvataju direktni kontakt sa oboljelim, odnosno sa sadržajem vezikula kao i sa sadržajem vezikula oboljelih od herpes zostera pošto su te kožne promjene kasna komplikacija i posljedica infekcije virusom varičele”, rekli su iz Instituta. Indirektan put prenosa je, dodaju, moguć preko predmeta kontaminiranih sadržajem vezikula. “Posljednja faza kožnih promjena – tzv. kruste nisu zarazne. Period od momenta izlaganja virusu do pojave prvih simptoma (inkubacioni period) varira a traje od dvije do tri sedmice, obično 13 do 17 dana, dok period zaraznosti (kada oboljela osoba može da širi virus u svojoj okolini) pokazuje značajne individualne varijacije i traje najčešće jedan do dva dana prije pojave ospe pa sve dok se i poslednje promjene na koži ne sasuše – pređu u fazu kruste”, kazali su iz Instituta.

Najviše oboljelih bilo je u Podgorici čak 1.891, zatim Nikšiću 532, te u Bijelom Polju 476, a najmanje u Gusinju pet, Andrijevici šest i Petnjici sedam oboljelih

■ ČEŠĆE ZIMI Varičela se javlja bilo kada u toku godine ali je, dodaju, češće obolijevanje u hladnijim mjesecima. “Održavanje dobre lične higijene, ponašanje po bon-tonu kada se radi o kijanju i kašljanju, socijalno-distanciranje i izbjegavanje kontakta, dezinfekcija predmeta kontaminiranih izlučevinama iz nosa, usta i grla su od značaja u smislu prevencije i suzbijanja obolijevanja. U bolničkim uslovima primjenjuje se izolacija oboljelih zbog opasnosti od širenja ozbiljnog oboljenja među drugim bolničkim pacijentima, a posebno kod imuno kompromitovanih osoba”, naglasili su iz Instituta.

Svoju bogatu turističku ponudu Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) predstavljaju na internacionalnom sajmu turizma CMT koji u Štutgartu traje do 19. januara, a na kojem Crna Gora učestvuje kao zemlja partner. “Učešćem na sajmu Crna Gora kao zemlja partner napravila je veliki iskorak u promociji Crne Gore kao turističke destinacije na tržištu ovog dijela Evrope. Nacionalni parkovi su se i ranijih godina predstavljali u Štutgartu, a ovaj sajam pogotovo je značajan za nas, jer je tema ak-

tivni odmor na kojem je i bazirana ponuda naših pet nacionalnih parkova”, kazao je direktor NPCG Elvir Klica. On je dodao da se sa ovog tržišta posljednjih godina bilježi značajan rast broja posjetilaca i da je tokom 2019. godine nacionalne parkove posjetilo oko 50.000 posjetilaca iz Njemačke. “Nacionalni parkovi su pored svakodnevnih aktivnosti krenuli i u agresivnu promotivnu kampanju prema zapadnim tržistima, ovog puta njemačkom. Naše analize pokazuju da se posjeta turi-

sta sa ovog tržišta kreće oko 10 odsto od ukupnog broja stranaca koji posjećuju parkove. To nije procenat sa kojim smo zadovoljni i sa posebnim senzibilitetom smo se spremali za ovaj sajam”, kazao je Klica. Na sajmu Nacionalni parkovi, dodaje, predstavljaju turističku ponudu na dva štanda, na centralnom štandu u sklopu cjelokupne promocije Crne Gore kao turističke destinacije i na drugom manjem štandu koji je posvećen biciklizmu i pješačenju. J.V.Đ.

MINISTAR ZDRAVLJA KENAN HRAPOVIĆ OCIJENIO

Ulaganjima osnažili zdravstvo

Ulaganjem u ljude, opremu i objekte, zdravstveni sistem Crne Gore je osnažen i sve se više oslanja na sopstvene snage i kapacitete i manje zavisi od medicinskih centara u drugim državama, ocijenio je ministar zdravlja Kenan Hrapović. On je, kako je objavljeno na Vladinom Tvitter nalogu, kazao da su prethodne tri godine rada Ministarstva zdravlja bile posvećene jačanju povjerenja građana u crnogorski zdravstveni sistem. “Svjesni da je zdravstveni radnik stub zdravstvene politike, trudili smo se da medicinski kadar ima veće mogućnosti za sopstveno usavršavanje i ličnu afirmaciju”, rekao je Hrapović.

Prema njegovim riječima, kroz program kontinuirane medicinske edukacije na godišnjem nivou izdvojeno je i do 750.000 eura. “Omogućili smo, a u narednom periodu omogućićemo usavršavanje našim doktorima u najeminentnijim evropskim medicinskim klinikama”, kazao je Hrapović. Kontinuitet u edukaciji praćenja savremenih načela medicinske prakse i savremenih protokola u oblasti dijagnostike i liječenja, kako je rekao, nedvosmisleno čine okosnicu kvalitetnog razvoja zdravstvene zaštite bilo koje države, pa i Crne Gore. “Stoga smo dodatno bili posvećeni specijalističkom usavršavanju, pa smo

u prethodne tri godine odobrili 268 specijalizacija i 48 užih specijalizacija za crnogorske doktore”, rekao je Hrapović. Ove godine će, dodaje, 149 ljekara specijalista i 10 supspecijalista vratiti u crnogorski zdravstveni sistem i doprinijeti razvoju jačanja zdravstvene zaštite. “Ulaganje u znanje pratilo je i ulaganje poboljšanja životnog standarda zaposlenih u zdravstvo, a ulažući 1,5 miliona eura u stambenu zadrugu Zdravstvo uspjeli smo da riješimo egzistencijalno pitanje za 167 porodica”, rekao je Hrapović i istakao da je Vlada dodatno opredijelila još 1,5 miliona eura za naredni trogodišnji period. J.V.Đ.

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

INICIJATIVA LIBERALNE PARTIJE

Trajno zabraniti upotrebu pirotehnike

Liberalna partija iniciraće izmjene Zakona o eksplozivnim materijama, kojima će, kako su saopštili, tražiti potpunu zabranu upotrebe, pa samim tim i prodaje pojedinih vrsta pirotehničkih sredstava. Iz partije na čijem je čelu Andrija Popović kao jedan od razloga za traženje izmjena Zakona o eksplozivnim materijama ističu podatak da je tokom novogodišnjih praznika čak 15 pacijenata zadobilo povrede izazvane upotrebom pirotehničkih sredstava, dok je kod petoro djece došlo do trajnog invaliditeta. “Djelovi šake ili čak cijele šake su u tim povredama amputirane. Takođe sem ovog razloga za izmjenu navedenog zakona ističemo i veliki broj žalbi građana na prekomjernu buku koju izazivaju prije svega petarde, ali i ostala pirotehnička sredstva koja su korišćenja

u proteklih mjesec dana u svim gradovima Crne Gore”, navode iz Liberalne partije. Ako se tome dodaju i posljedice koje mogu nastati dovoljno je, smatraju, razloga da iniciraju izmjenu zakona. “Predlogom zakona će se tražiti zabrana upotrebe pirotehničkih sredstva razreda I, koja predstavljaju malu opasnost, stvaraju zanemarljivu buku i koja su namijenjena za spoljašnju upotrebu, uključujući i pirotehnička sredstva namijenjena za upotrebu u prostorijama, zatim pirotehnička sredstva razreda II, koja predstavljaju malu opasnost, stvaraju malu buku i koja su namijenjena za spoljašnju upotrebu, kao i pirotehnička sredstva razreda III, koja predstavljaju srednju opasnost, a namijenjena su za spoljašnju upotrebu na velikim otvorenim prostorima, čiji nivo buke nije štetan za

ljudsko zdravlje i koja mogu da koriste samo stručno osposobljena lica i na kraju zabrana bi se odnosila i na pirotehnička sredstva razreda IV, koja predstavljaju veliku opasnost, čiji nivo buke nije štetan za ljudsko zdravlje i koja mogu da koriste samo stručno osposobljena lica”, precizirali su iz Liberalne partije. Umjesto dosadašnje zabrane upotrebe pirotehničkih sredstava razreda II u toku godine, od 16. januara do 19. decembra, tražiće, kako su saopštili, potpunu i trajnu zabranu tokom cijele godine. “Zabrana se neće odnositi na Javni vatromet koji će moći i nadalje da izvodi privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik koji ima dozvolu za vršenje djelatnosti javnih vatrometa i dozvolu za izvođenje javnog vatrometa”, pojasnili su iz Liberalne partije. J.V.Đ.

OSOBA ZADOBILO JE U OVOJ GODINI POVREDE OD NESTRUČNOG RUKOVANJA PIROTEHNIKOM OD ČEGA JE KOD PETORO DJECE DOŠLO DO TRAJNOG INVALIDITETA

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

društvo

SMJER MEDITERANSKO VOĆARSTVO

Anela Nurković najbolja na Biotehničkom fakultetu

REKTOR DANILO NIKOLIĆ OCIJENIO

Neophodan veći budžet za Univerzitet Crne Gore

Budžet Univerziteta Crne Gore trebalo bi u narednih pet godina da bude povećan za najmanje 75 odsto u odnosu na prošlu godinu kako bi se implementirali strateški ciljevi razvoja Univerziteta, ocijenio je rektor Danilo Nikolić. Razvojni projekti, naučna izvrsnost i međunarodna afirmacija Univerziteta, kako je kazao, u značajnoj mjeri zavise od održivog modela budžetskog finansiranja. I pored značajnih ulaganja, kako je kazao, Univerzitet je prošle godine stabilno poslovao, poštujući kriterijume racionalnog upravljanja, operativne i finansijske efikasnosti. Prema riječima Nikolića, u prošloj godini su iz sopstvenih sredstava, prihodovanih od školarina, izdvojili preko milion eura za investiciono održavanje objekata, računarsku i nastavnu opremu i održavanje i nabavku novog namještaja za potrebe amfiteatara, učio-

nica, bilblioteka i čitaonica. “S obzirom na to da su osnovne i master studije na Univerzitetu od naredne školske godine u potpunosti besplatne, te da opredijeljeni budžet za ovu godinu dominantno pokriva zarade i spoljnu saradnju, dalje investicije u nastavnu i istraživačku infrastrukturu će predstavljati dodatni izazov za Univerzitet”, ocijenio je Nikolić za agenciju Mina. Kako bi spriječili odliv kadrova i zadržali najbolje studente na Univerzitetu, ističe, nastoje da se odgovorno staraju o poboljšanju njihovog profesionalnog, materijalnog i društvenog statusa na Univerzitetu. Nikolić je kazao da su u sklopu predloga izmjena Kolektivnog ugovora, obezbijedili povećanje zarada svih zaposlenih 12 odsto u naredne dvije godine i formiranje posebnog budžetskog fonda za podršku naučno-istraživačkim, projektnim i inovativ-

nim aktivnostima. Za nagrađivanje zaposlenih za izuzetne naučno-istraživačke rezultate i doprinos međunarodnoj afirmaciji Univerziteta, u prošloj godini je izdvojeno 250.000 eura, a usvojili su i, kako je podsjetio, strategije za rješavanje stambenih potreba dodjelom novčanih sredstava i obezbjeđenjem stambenog prostora pod povoljnim uslovima, kao i prateće pravilnike. “Ubrzo ćemo raspisati Konkurs za rješavanje stambenih potreba zaposlenih dodijelom novčanih sredstava pod povoljnim uslovima, za koji je obezbijeđeno dva miliona eura iz Stambenog fonda, prihodovanih od prodaje dijela stambenih površina i zemljišta u svojini Univerziteta”, najavio je Nikolić i dodao da u drugoj polovini godine očekuje početak gradnje novih stambenih jedinica za zaposlene u okviru DUP Univerzitetski centar. J.V.Đ.

Studentkinja Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na smjeru Mediteransko voćarstvo, Anela Nurković proglašena je za najboljeg studenta svog fakulteta za tekuću studijsku godinu 2019/20, sa prosječnom ocjenom 9.89. Anela kaže da je čast biti odabran za najboljeg studenta svog fakulteta, te da ova nagrada predstavlja potvrdu da se dosadašnji rad i trud isplatio i podstiče je da neprestano radi na sebi i profesionalnom usavršavanju. “Biotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore nudi veliki broj aktivnosti koje se tiču praktičnog rada. Sve što sam teorijski savladala mogu sada i praktično da primijenim, a to će mi značajno pomoći u budućnosti”,

kazala je ona. Kaže da je za postizanje navedenog uspjeha uložila mnogo vremena, rada, truda i posvećenosti, ali je uspjela da uz dobru organizaciju uskladi obaveze koje se tiču fakulteta, kao i one koje su usmjerene na druge aktivnosti. Anela navodi da će nakon završetka osnovnih studija, školovanje i dalje profesionalno usavršavanje nastaviti na Univerzitetu Crne Gore. Budućim generacijama je poručila da rade na sebi i obrazovanju, izvršavaju obaveze na vrijeme i studije neće biti teške. “Cilj je da steknete potrebna znanja i vještine tako da znate da radite vaš budući posao”, poručila je ona. J.V.Đ.

Rektor Nikolić uručuje nagradu Aneli Nurković

DIREKTOR EKOLOšKOg pOKRETA OzON ALEKSANDAR pEROVIĆ upOzORIO

AustrAlijA dokAz klimAtskih promjenA

Katastrofalni požari koji bukte u Australiji pokazuju da klimatske promjene nijesu samo bajka, ocijenio je direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović. On je u Jutarnjem programu na Radio-televiziji

Crne Gore (RTCG) ukazao na katastrofalne posljedice požara koji bukte Australijom, nanoseći neprocjenjivu štetu po biljni i životinjski svijet. “Ako znate da je gotovo milijardu vrsta nesta-

lo... zanimljiv je podatak o koalama kojih ima 28.000 i da je sagorjela trećina njihovog staništa. Juče je jedan internacionalni medij javio da je 25.000 jedinki te vrste koja je prepoznatljiva za Australiju stradalo, što je

svakako nemjerljiva šteta. Definitivno je i 26, 27 ljudskih života nešto što bi trebalo da zabrine sve nas”, kazao je Perović. On upozorava da klimatske promjene nijesu samo bajka, kao što su neki na-

učni krugovi željeli da nam prikažu da je to prirodni proces. “Već da definitivno postoje posljedice koje su itekako vidljive i čije su razmjere neprocjenjive”, rekao je Perović. R.D.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

PODGORICA: ZAVRŠEN VEĆI DIO GRAĐEVINSKIH RADOVA

USKORO NABAVKA I UG LIFTOVA VRIJEDNA 330.0 Na objektu Doma za stare na Starom aerodromu završen je veliki dio građevinskih radova. Iz Uprave javnih radova kazali su Dnevnim novinama da se radovi odvijaju ugovorenom dinamikom i da će izgradnja biti završena sredinom ove godine. Na ovaj način glavni grad dobiće najmoderniji i najvredniji objekat u oblasti socijalne zaštite, koji već sada dobija obrise kako bi trebalo da izgleda. U proteklom periodu završen je veliki dio građevinskih radova, uz kontinuiranu komunikaciju i saradnju inženjerskog tima Uprave javnih radova, izvođača - podgoričkog preduzeća “Fidija” i stručnog nadzora. Krajem prošle godine postavljena je fasada na najvećem dijelu objekta, završena krovna konstrukcija, elektro i termotehničke instalacije, ugrađena kompletna spoljašnja bravarija, a u potpunosti su završeni i molerski radovi u jednoj od lamela. U toku su preostali radovi u unutrašnjem dijelu objekta, uključujući sobe i apartmane za korisnike i prostorije za osoblje. Nakon završetka građevinskih radova, kako su nam kazali iz Uprave javnih radova

Crne Gore, predstoji opremanje adekvatnim inventarom, kao i uređenje terena sa zelenim površinama i parking prostorom. “Rok za završetak građevinskih radova na objektu je sredina naredne godine, za koji očekujemo da će biti ispoštovan. U toku je tenderski postupak za nabavku i ugradnju liftova, procijenjene vrijednosti 330.000 eura”, kazali su Dnevnim novinama iz Uprave javnih radova. Vrijednost izgradnje objekta, na osnovu ugovora koji je krajem 2017. godine tadašnja Direkcija javnih radova (sadašnja Upravna javnih radova) potpisala sa podgoričkim

Krajem prošle godine postavljena je fasada na najvećem dijelu objekta, završena krovna konstrukcija, elektro i termotehničke instalacije, ugrađena kompletna spoljašnja bravarija, a u potpunosti su završeni i molerski radovi u jednoj od lamela

preduzećem “Fidija”, sa nabavkom inventara i uređenjem terena, iznosi nešto više od 8,78 miliona eura. Iz Uprave javnih radova smatraju da će biti ispoštovan i finansijski dio ugovora. “Kao na svakom gradilištu, usljed nepredviđenih i opravdanih okolnosti može doći do potrebe za izmjenom prvobitnog projekta u cilju poboljšanja postojećih inženjerskih rješenja, ali u ovom slučaju ne

U TOKU JE TENDERSKI POSTUPAK ZA NABAVKU I UGRADNJU LIFTOVA, PROCIJENJENE VRIJEDNOSTI 330.000 EURA

Foto: Dejan Lopičić

očekujemo da će biti značajnijeg povećanja ukupne vrijednosti investicije”, navode iz Uprave javnih radova. Iz Glavnog grada su u novembru prošle godine počeli izgradnju pristupne saobraćajnice do Doma za stare, a krajem godine izvođeni su radovi na priključenju objekta Doma na fekalnu kanalizacionu mrežu. Uskoro se očekuje i završetak ove saobraćajnice, koja će povezati Ulicu Veljka Vlahovića sa Domom za stare. U Crnoj Gori postoji nekoliko domova za stare, od kojih je najstariji u Risnu, koji je osnovan još 1947. godine. Dom starih je 2010. godine otvoren u Bijelom Polju, a objekat Doma za stare počeo je da se radi u aprilu 2018. godine u Pljevljima. U objekat u najsjevernijoj crnogorskoj opštini investirano je oko tri miliona eura,

a kompletan postupak javne nabavke i uvođenja izvođača u posao takođe je realizovala Uprava javnih radova. Sredinom septembra prošle godine započeta je izgradnja Doma za stare u Nikšiću, koji će se raditi na mjestu nekadašnjih vojnih objekata pod

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

CRNA GORA

VA NA DOMU ZA STARE

GRADNJA 000 EURA Boravak za oko 270 korisnika u 138 soba i 12 apartmana Dom starih nalazi se na parceli od od 11.225 kvadratnih metara, a njegova korisna površina iznosi 9.807 kvadrata. Trospratni objekat projektovan je za boravak 270 korisnika smještenih u 97 dvokrevetnih, 36 jednokrevetnih, pet četvorokrevetnih soba i 12 apartmana. O veličini samog objekta dovoljno govori i glavni hodnik, koji je dugačak preko 100 metara, u šta se uvjerila i ekipa Dnevnih novina. Pored smještajnih jedinica, sadrži dnevne boravke, trpezarije, kuhinju sa pratećim sadržajima, vešeraj, prostorije za upravu, medicinski blok, prateće tehničke prostorije. Obje-

Trebjesom, za koje je Vlada početkom aprila 2015. godine dala saglasnost da budu ustupljeni Ministarstvu rada i socijalnog staranja za izgradnju Doma za stara lica. Gradnja objekata teći će u dvije faze - prvom će biti rekonstruisana tri objekta

kat ima odvojene cjeline za dementne korisnike i za korisnike koji su na dnevnom boravku. Predviđena je izgradnja 61 parking mjesta, dvije saobraćajnice, pješačke staze, platoa za manifestacije različitih tipova i natkrivenog prostora za sjedenje, a dio kompleksa biće pod zelenim površinama. Iz Uprave za javne radove naveli su da se već u samoj pripremi projektne dokumentacije maksimalno vodilo računa o iskorišćenosti prostora, kako u unutrašnjosti zgrade, tako i u njenoj okolini. Osim socijalnog aspekta, kako kažu, projekat je značajan i zbog otvaranja novih radnih mjesta.

(upravna zgrada i dva smještajna paviljona), a drugom dva, i njihovim završetkom Nikšić će dobiti prostor za boravak 208 osoba. Ukupna vrijednost projekta je 7,4 miliona eura, a Dom neće biti namijenjen samo starim, nego i osobama sa invaliditetom. M.M.

KOTOR: OBAVJEŠTENJE IZ DIREKCIJE ZA UREĐENJE I IZGRADNJU

ZAHTJEVI ZA ZAKUP TERASA DO 31. JANUARA

Iz Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora obavijestili su zakupce terasa ispred ugostiteljskih objekata i ispod izgrađenih privremenih objekata da se zahtjevi za izdavanje terasa za tekuću godinu podnose ovom gradskom preduzeću najkasnije do 31. januara. Kako navode, zahtjev koji se može preuzeti u prostorijama Direkcije obavezno mora sadržati oznaku lokacije i podatke o periodu korišćenja terase. “Uz zahtjev se obavezno prilažu potvrde Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije opštine Kotor o izmirenim obavezama po predmet-

nom osnovu iz prethodnog perioda”, obavještavaju iz Direkcije. U odluci se navodi da: Shodno članu 8. stav 3 odluke o utvrđivanju kriterijuma, uslova i postupaka za davanje u zakup zemljišta čiji subjekt raspolaganja

UZ ZAHTJEV SE OBAVEZNO PRILAŽU POTVRDE DIREKCIJE ZA UREĐENJE I IZGRADNJU KOTORA I SEKRETARIJATA ZA LOKALNE PRIHODE, BUDŽET I FINANSIJE OPŠTINE KOTOR O IZMIRENIM OBAVEZAMA PO PREDMETNOM OSNOVU IZ PRETHODNOG PERIODA

je opština Kotor radi postavljanja privremenih objekata (Sl. List Crne Gore br 36/19) propisano je da zakupci terasa na teritoriji opštine Kotor Zahtjev za izdavanje terase ispred ugostiteljskog objekta i ispod izgrađenih privremenih objekata podnose Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora najkasnije do 31. januara u godini za tekuću godinu, koji zahtjev obavezno sadrži oznaku lokacije i podatke o periodu korišćenja iste. “Polazeći od propisanih odredbi odluke pozivaju se zakupci da podnesu svoje zahtjeve, koje preuzimaju u prostoriji Direkcije”, navodi se u obavještenju iz Direkcije za uređenje i izgradnju.

PODGORICA: AKTIVNOSTI GRADSKOG PREDUZEĆA ª ČISTOĆAº

OČIŠĆEN GLAVNI GRADSKI TRG Nakon još jednog uspješno realizovanog Prazničnog pazara - višenedjeljne manifestacije u kojoj su uživali građani i posjetioci Podgorice, radnici podgoričkog gradskog preduzeća “Čistoća” su juče, u sklopu redovnih aktivnosti, realizovali akciju detaljnog čišćenja Trga nezavisnosti. Podgorički praznični pazar počeo je 6. decembra prošle, a završen je 4. januara ove godine.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

PREZENTOVANA DRUGA FAZA AR

Sutomore utvrđen dobija kulturno-tur N

evladina organizacija “Novo i ljepše Sutomore” preksinoć je u Dvorcu kralja Nikole organizovala prezentaciju druge faze arheoloških radova utvrđenja Tabija na Golom brdu u Sutomoru.

Nosilac ovog projekta je JP Kulturni centar Bar, a finansiran je od Turističke organizacije i Ministarstva kulture, kao i privrednika Sutomora. “Ogroman potencijal ovog projekta u konačnoj realizaciji manifestvovaće se kroz sve vidove turističke prirode. Vođeni iskonskom željom da oživimo ovu utvrdu koja je podignuta na najljepšem vidikovcu grada Bara, uspjeli smo realizovati do sada zadate programske zadatke, na čemu smo zahvalni svima koji su nam pružili podršku. Smatram da ista podrška neće izostati u narednim fazama, do konačne realizacije kompletnog projekta”, navodi se u poruci predsjednice ove NVO Slobodanke Hrvatin, koju je pročitala moderatorka događaja Ana Čakalović. Ona je podsjetila da su još u junu 2015. godine, kao jednu od prvih inicijativa, pokrenuli akciju za valorizaciju tog kulturno-istorijskog spomenika. “Zahvaljujući uspješno realizovanoj prvoj fazi, TO Bar je ove godine odobrila finansijska sredstva za drugu fazu projekta koja se odvijala to-

ŽELJA NAM JE DA VALORIZUJEMO VAŽAN ISTORIJSKI SPOMENIK I DA SUTOMORE DOBIJE ZNAČAJAN KULTURNO-TURISTIČKI PUNKT, ODNOSNO PROSTOR ZA SVE POTREBE KOJE NEDOSTAJU, KAO ŠTO SU STALNA MUZEJSKA POSTAVKA, GALERIJA, PROSTOR ZA SCENSKE PRIREDBE....

kom proteklih mjeseci, pod vođstvom mr Mladena Zagarčanina, kome se zahvaljujemo, ne samo na profesionalnom, već i na ličnom angažovanju. Želja nam je da valorizujemo važan istorijski spomenik i da Sutomore dobije značajan kulturno-turistički punkt, odnosno prostor za sve potrebe koje nedostaju, kao što su stalna muzejska postavka, galerija, prostor za scenske priredbe, što će dopri-

UTVRĐENJE DJELO INŽENJERSKOG GENIJA

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Zagarčanin je objasnio kako je formirano ovo utvrđenje, navodeći da je Tabija bila vrlo pogodna da se sa tog mjesta brani dio obale od mogućih napada Austrougara. Ističe da je preko platoa napravljen jedan, u to vrijeme, izuzetan vojno defanzivni sklop. “Ta prva kasarna, ukopana u živoj stijeni, koja je fenomenalno zaklonjena od bombardovanja s mora, izuzetno je pozicionirana prema Sutomoru i svim

lošim tačkama koje bi mogle da ugroze utvrđenje. Istraživanje je pokazalo da je vojni inženjer koji je ovdje radio bio genije koji je napravio izuzetno moćnu utvrdu, čini se malu, ali veoma djelotvornu. Da je iko pokušao ovo stvarno da osvoji, to ne bi uspio”, kazao je Zagarčanin. On je rekao da su prostor do zapadne kule istražili do detalja, te da je mnogo kompleksniji objekat i teži za shvata-

nje – objekat B. “To je običan pravougaoni objekat, međutim, kada su došli Italijani, oni su to ispregrađivali, napravili kupatilo, hodnik, oficirske odaje… Za razliku od Turaka gdje je to bio pravi militantni objekat. Da bi stratigrafski mogli da se uklopimo u cijeli prostor, mi smo morali da se spustimo ispod nivoa postojećih italijanskih zidova koje su oni sagradili 1942. godine”, navodi Zagarčanin.

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

crna gora

rHeološkiH raDova

Foto:portal Barinfo

njem Tabija ristički punkt

nijeti stvaranju posebnog ambijentalnog prostora, pri čemu će Sutomore postati prepoznatljiva turistička destinacija”, kazala je Čakalović. Za postizanje tog cilja, kako kaže, potrebna su i značajna materijalna sredstva koja planiraju da zatraže iz fondova Evropske unije, pomoću relevantnih institucija sa kojima već uspješno sarađuju – MZ Sutomore, Kulturni centar, Turistička organizacija, Opština Bar, Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore, ne zanemarujući pomoć i podršku privrednika i građana Sutomora i “svih koji se prepoznaju u ovom projektu”. Višnja Raičević iz TO Bar istakla je da su sa 16.000 eura podržali projekat, što je ujedno i najveći iznos podrške. “Cilj nam je dati još značajniji doprinos razvoju kulturnog turizma, kao najbrže rastućeg sektora turističke privrede. I upravo kroz takve projekte valorizacije utičemo da i ona predstavlja osnovnu turističku ponudu naše opštine”, navela je Raičević.

Rukovodilac istraživanja, dipl. arh. mr Mladen Zagarčanin, koji je održao prezentaciju, kazao je da je ovo otomansko utvrđenje, koje je sagrađeno između 1859. i 1860. godine. “Mi valorizujemo nešto što je u jednom trenutku bilo i nemoguće zamisliti da se može valorizivati, a to je nečija druga kultura, naspram kulture Crnogoraca koji su se vjekovima borili protiv Turaka. Na nama je da svačiju kulturu i istoriju valorizujemo i da prezentujemo onako kako to zahtijeva moderna evropska nauka, a pokušavamo koliko možemo sa ovoliko sredstava da se na neki način i odužimo Turcima na velelepnom utvrđenju. To je jedno ‘par excellence’ utvrđenje koje može da se uporedi sa, u to vrijeme, najboljim utvrđenjima tog tipa na Mediteranu. Arheologija je uspjela da iz jedne gomile makije i srušenog materijala, obrušenih zidova, dobije potpuno novu formu, koja znači novi život za Tabiju”, kazao je Zagarčanin.

Herceg Novi: Traže rješeNje problema parkiNga

U planU izgradnja garaže U MeljinaMa

Hroničan nedostatak parking mjesta u Herceg Novom izražen je i u periodu van sezone, jer u određenim intervalima dana veliki je pritisak saobraćaja u centru grada. Osim toga svim ulicama koje mu gravitiraju, kao i kroz velika stambena naselja sve se teže prolazi, jer su vozila parkirana s obje strane kolovoza, dok su i trotoari odavno izgubili prvobitnu svrhu. Problem nedostatka parking mjesta u Herceg Novom djelimično je riješen uvođenjem zonskog sistema sa ograničenim vremenom parkiranja (crvena zona). Na taj način, stanarima i posjetiocima užeg centra grada omogućeno je lakše pronalaženje slobodnog parking mjesta. Iz hercegnovskog preduzeća Parking servis navode da je izgradnja garaža najefikasnije rješenje kojim bi se smanjio saobraćajni pritisak na centar grada. Oni ukazuju da bez garaža ne-

ma kvalitetnog rješavanja problema parkiranja. Programom rada za ovu godinu tog društva obuhvaćen je dugoročni projekat izgradnje garaža u saradnji opštine i preduzeća ili kroz privatno-javno partnerstvo. Najaktuelnija lokacija za izgradnju garaže je lokacija u Meljinama, pa će početkom godine iz Parking servisa prikupiti neophodnu dokumentaciju izrade idejnog rješenja i realizacije projekta. Dio programa rada društva za 2020. godinu čini i ideja nabavke punjača za električne automobile. “Parking servis Herceg Novi je pokretač raznih inovacija. Iako se to možda čini daleko, električni automobili su budućnost auto industrije, a to znači da u bliskoj budućnosti, možemo očekivati sve više električnih i hibridnih automobila na ulicama našeg grada. Herceg Novi je sve interesantnija turistička destina-

cija za turiste iz evropskih gradova, pa je postavljanje punjača za električne automobile pokazatelj da sve činimo da idemo u korak sa vremenom i svijetom”, navode iz društva, a prenosi portal Radio Jadran. O čekuju da projekat ugradnje električnih punjača za automobile podrže međunarodne organizacije. Društvo će aplicirati za IPA programe koji pružaju bespovratnu, finansijsku pomoć. U saradnji sa Sekretarijatom za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost, društvo će učestvovati u razvoju Strategije razvoja saobraćaja. Programom rada i razvoja Parking servisa predviđena su, pored ostalog nova parkirališta u zavisnosti od potreba građana, kao i bolja komunikacija sa korisnicima. Dokument će razmatrati odbornici na januarskom zasijedanju Skupštine.

FoND Hilal NaSTavlja HUmaNiTarNU miSijU

Životne namirnice za dvije porodice

Humanitarni fond Hilal koji djeluje pri Medžlisu islamske zajednice Bijelo Polje, nastavlja humanu misiju. Proteklog vikenda aktivisti Hilala na čelu sa Besimom Beganovićem obezbijedili su osnovne životne namirnice za dvije porodice.

“Besim i Edis Šabotić unazad nekoliko godina sa aktivistima Hilala obezbjeđuju pomoć za najugroženije porodice iz našeg grada. Pozitivan impuls dobročinstva koji se daleko osjeća, olakšava smisao življenja mnogima na području bje-

lopoljske opštine, ali i šire. Slijedimo i dalje poruku islama, koja budi nadu u bolje sjutra svih nas. To, prije svega, da vodimo brigu o darivanju ‘sadake’”, poručio je potpredsjednik Humanitarnog fonda “Hilal” Nusret Erović. B.Č.

SVIJET

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

PROTESTI U TEHERANU NAKON PRIZNANJA VLASTI DA SU SRUŠILI UKRAJINSKI AVION

UMJERENI TON ŠPANSKOG PREMIJERA

SANČEZ ŽELI DIJALOG S VLADOM KATALONIJE Španski premijer Pedro Sančez zvanično je predstavio kralju Felipeu VI sastav nove ljevičarske koalicione vlade i poručio da želi da njeno obilježje bude dijalog koji je potreban za rješavanje najvažnijih pitanja u zemlji, poput separatizma u Kataloniji. Sančez je najavio da će se njegova vlada, pored ekonomskog rasta kao prioriteta, usredsrediti na poboljšanje odnosa između različitih španskih regiona, prenio je AP. “Naši građani zahtjevali su od svojih političara Španiju umjerenosti, a ne sukoba”, rekao je pre-

mijer. Kako bi dobio podršku koja mu je bila neophodna da bi dobio odobrenje parlamenta za formiranje vlade, Sančez je morao da pristane na otvaranje pregovora s vladom Katalonije, koja želi da otcijepi tu pokrajinu od Španije, podsjetio je AP. Sančez, koji je na vlast došao 2018. godine, ostao je na čelu vlade nakon što je njegova Socijalistička partija pobijedila na izborima prošle godine i pošto je uspio da formira koalicionu vladu sa ljevičarskom strankom “Unidas Podemos” pretprošle nedjelje.

ALIJANSA ZA BUDUĆNOST KOSOVA

Haradinaj podnio ostvaku na mjesto šefa stranke Ramuš Haradinaj je prije nekoliko mjeseci podnio ostavku na mjesto predsjednika kosovske vlade, a sada i na funkciju predsjednika Alijanse za budućnost Kosova, prenio je “Kljan Kosova”. Ramuš Haradinaj će do izbora novog rukovodstva Alijanse obavljati funkciju vršioca dužnosti predsjednika stranke. “Podnio sam ostavku na mjesto šefa stranke. To sam učinio na posljednjoj skupštini koju smo održali. Obav-

ljaću dužnost samo do izbora (u stranci)”, rekao je Haradinaj. Haradinaj kaže da su postavili nove izborne kriterijume u stranci na svim nivoima, koje se, između ostalog, odnose i na organizovanje pet zasebnih ogranaka u Prištini, prenio je Kosovo onlajn. “Na izborima imam 100 protivkandidata. Ukoliko bi svako glasao za sebe, trebalo bi da idemo u drugi, a možda i u treći krug. Napravili smo vrlo hrabre poteze za ove izbore”, rekao je Haradinaj.

Demonstranti: “Izvinite se i odstupite” Pod optužbom da je podstrekivao proteste, nakratko uhapšen britanski ambasador u iranu

Iranski demonstranti juče su pozvali vodeće ljude u zemlji da odstupe sa vlasti nakon što je vojska priznala da je greškom srušila ukrajinski avion. “Lažu da nam je neprijatelj Amerika, naš neprijatelj je ovdje”, uzvikivali su desetine demonstranta ispred Univerziteta u Teheranu, prikazano je na snimkama koje kruže Tviterom. Brojni demonstranti okupili su se i u drugim gradovima, prenijela je agencija Hina. Iranski državni mediji u subotu su izvjestili o protestima koji su izbili nakon što se iranska vojska izvinila zbog slučajnog rušenja ukrajinskog aviona u srijedu pri čemu je poginulo 176 ljudi. Brojni putnici na letu bili su Iranci s dvojnim državljanstvom, a njih 57 imalo je kanadski pasoš. Policija je u subotu bacala suzavac na hilja-

de demonstranata u glavnom gradu, a mnogi su skandirali “Smrt diktatoru” i usmjeravali svoj bijes prema iranskom vrhovnom vođi, ajatolahu Ali

Hamneiju. “Izvinite se i odstupite”, piše na nedjeljnoj naslovnici novina Etemad. Novi protesti su još jedan izazov iran-

Berlin, Pariz i London apeluju na Teheran da se drži nuklearnog sporazuma Lideri Njemačke, Francuske i Velike Britanije pozvali su Iran da se pridržava nuklearnog sporazuma iz 2015. godine i kako su naveli, uzdrži od daljeg nasilja. “Apelujemo na Teheran da ukine sve mjere koje nisu u saglasnosti sa nuklearnim sporazumom i da se vrate njegovoj punoj primeni”, navodi se u saopštenju izdatog iz kabineta francuskog predsjednika Emanuela Makrona. U saop-

štenju se Iran poziva da se uzdrži od “daljeg širenja nasilja”. “Spremni smo da sarađujemo sa Iranom na ovome kao bi se sačuvala stabilnost regiona”, dodaje se u zajedničkom saopštenju Berlina, Pariza i Londona. Napetost na Bliskom Istoku značajno je porasla pošto je u napadu američkih dronova u Bagdadu ubijen iranski general Kasem Sulejmani.

Iranske vlasti su potom poručile da se neće pridržavati sporazuma iz 2015. iz kog su se SAD povukle maja 2018. godine. Teheran je na ubistvo Solejmanija odgovorio raketiranjem dve baze u Iraku u kojoj su stacioinrane trupe SAD. Tog jutra srušio se putnički avion ukrajinske avio-kompanije sa 176 ljudi neposredno pošto je poletio iz Teherana za Kijev.

SVIJET

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

JOŠ UVIJEK NIKO NIJE PREUZEO ODGOVORNOST ZA NAPAD

Raketirana vojna baza u Iraku

Američki vojnici još ranije napustili bazu, povrijeđena su četiri Iračanina

skim vlastima koje su u novembru nasilno ugušile ranije proteste. U međuvremenu, britanski ambasador u Iranu Rob Maker koji je, prema navodima Londona, nakratko bio uhapšen u Teheranu, negirao je juče da je učestvovao u bilo kakvim demonstracijama protiv vlasti kako su ranije preneli neki iranski mediji. “Mogu da potvrdim da nisam učestvovao ni u kakvim demonstracijama”, napisao je Maker na svom Tviter nalogu. On je naveo da je otišao na događaj najavljen kao bdenje za žtrve tragedije srušenog ukrajinskog aviona, i da je normalna želja da se oda pošta žrtvama, tim prije što su neke od žrtava bili Britanci. Kako je dodao u poru-

ci, napisanoj na engleskom i na persijskom, napustio je to mjesto poslije pet minuta kada su neki počeli da uzvikuju slogane protiv vlasti. Britanski ministar spoljnih poslova Dominik Rab javio je u subotu veče da je ambasador Maker uhapšen. Rab je napisao da hapšenje britanskog ambasadora u Teheranu “bez osnova i objašnjenja” predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava. Prema listu Dejli mejl ambasador je uhapšen zbog toga što je navodno podstakao demonstrante u Teheranu da izraze bijes prema vlastima poslije katastrofe u kojoj su brojne žrtve bili Iranci. On je pušten oko sat kasnije, prema istom izvoru. Do sada iranske vlasti nisu dale nikakvu izjavu o tom incidentu.

Američki ministar odbrane Mark Esper izjavio je da SAD više ne očekuju napade Irana kao odgovor na smrt iranskog generala Kasema Solejmanija u američkom vazdušnom napadu u Iraku. Šef Pentagona je ocijenio da je iranska vlada suočena sa unutrašnjom prijetnjom poslije obaranja ukrajinskog putničkog aviona kod Teherana sa 176 putnika i članova posade. “Vidite da se iranski narod digao i da traži svoja prava, želeći bolju vladu, drugačiji režim”, rekao je Esper.

Najmanje četiri osobe su ranjene u napadu na iračku vojnu bazu, u kojoj su nekada bili stacionirani i američki vojnici. Iračka vojska je saopštila da je na bazu, koja se nalazi oko 80 kilometara sjeverno od prijestonice Bagdada, ispaljeno osam raketa iz višecjevnog lansera “kaćuše”, od kojih je sedam pogodilo pistu. Ranjena su četiri

Iračanina – dva vojnika i dva oficira, navodi Rojters. Većina američkog avijacijskog osoblja stacioniranog u bazi Balad sjeverno od Bagdada već je napustilo područje i bazu, prenijela je agencija AFP citirajući vojni izvor. Nekoliko šrapnela pogodilo je pistu baze Balad dok su drugi šrapneli pogodili vrata, rekao je pukovnik

Mohamed Halil, policijski zvaničnik u sjevernoj provinciji Saladin. “Tri iračka vojnika, koja su bila na straži na ulazu u bazu, povrijeđena su šrapnelima“, rekao je on. Za sada niko nije preuzeo odgovornost za napad koji je došao u vrijeme povećanih tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

GOSTI OTKAZALI REZERVACIJE, NIJE BILO NI DOČEKA NOVE GODINE

Novi vlasnik olimpijskog ski centra u Bosni zabranio alkohol

Ski centar Rostovo, srednjebosanski turistički centar smješten između Novog Travnika i Bugojna, odnedavno je preuzeo novi vlasnik iz Katara. “Došli su nam neki novi vlasnici, ne točimo alkohol pa su nam brojni gosti otkazali svoje rezervacije. Nije bilo ni organizovanog

dočeka Nove godine – rečeno je iz “Ski centra Rostovo” za Hayat.ba, prenosi B92. Inače, novi vlasnik je s preuzimanjem Ski centra završio još u novembru. Ski staze su otvorene za posjetioce i snijega ima dovoljno. Međutim, iako je sam prostor trenutno u procesu preuzima-

nja, nije potpuno ni pripremljen za ovu sezonu. Ipak, snijeg nije privukao očekivani broj gostiju. U sklopu ovog sportsko rekreacijskog centra, koji je otvoren 1984. za potrebe Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, nalaze se hotel Rostovo i etno selo Babići.

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

KULTURA

DVA NOVA PROJEKTA U NACIONALNOM TEATRU ZA POČETAK 2020.

PUČINIJEVA OPERA “BOEMI” I KOMAD LIDIJE DEDOVIĆ

uvena Pučinijeva opera “Boemi” u režiji Andrea Tokia i komad “Smrt i njeni hirovi” Lidije Dedović, prvi su najavljeni projekti Crnogorskog narodnog pozorišta u 2020. godini.

Godina je 1917. i London je već neko vrijeme obavijen mračnom sjenkom Prvog svjetskog rata. U srcu Mejfera, međutim, nalazi se mjesto na kojem postoji tračak nade. Mjesto gdje se dječji snovi ostvaruju, gdje nemoguće postaje moguće: Papa Džekov emporijum igračaka...

REPERTOAR DANAS 13.1.2020.

FILM

1917

18.00 / 20.15/ 22.30h

REŽIJA: Sem Mendez

Opera “Boemi” (La Boheme) Đakoma Pučinija biće premijerno izvedena 21. januara u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Dirigent je Alberto Veronezi, reditelj Andrea Tokio, asistent dirigenta Frančesko Barbađelata, a kostimografkinja Lina Leković. Uloge tumače: Raga Eldin, Ivana Čanović, Marko Kalajanović, Olivera Tičević, Daniele Kaputo, David Mura, Almir Muratagić, Filip Miladinović, Bakir Memešević, Anja Jestrović, Maja Zanata i Anđela Jovićević, uz Crnogorski simfonijski orkestar i mješoviti i dječji hor. “Boemi” su jedna od najpopularnijih opera u istoriji, čiji je libreto nastao prema romanu “Prizori iz života boema” Henrija Murgera, koji opisuje studentski i umjetnički svijet pariške Latinske četvrti. Rodolfo i Mimi su glavni protagonisti kroz čije doživljaje pratimo sudbinu nekoliko mladića i djevojaka koji uprkos siromaštvu, ne gube vjeru u ljubav. Potresnom pričom o mladim i siromašnim pariškim umjetnicima i njihovim nesrećnim ljubavima, Đakomo Pučini je osvojio

Sa probe “Boema”

svjetske pozornice, a sada će u njegovom operskom stvaralaštvu moći da uživa i crnogorska publika. Podsjećanja radi, “Boemi” su plod saradnje CNP-a, Muzičkog centra Crne Gore, Fondacije Pučini, Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori, Fondacije Kultura klasika i Italijanskog kulturnog centra. Opera će reprizno biti

U Crnogorskom narodnom pozorištu počele su probe za predstavu “Smrt i njeni hirovi” po tekstu Žozea Saramaga u režiji Lidije Dedović, koja će premijerno biti izvedena u martu

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 13.1.2020.

FILM

4 RUŽE 20.00h

REŽIJA: Vasilije Nikitović MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Dedović sa glumačkim ansamblom komada “Smrt i njeni hirovi”

Bogat januarski repertoar

Osim premijernog izvođenja “Boema”, januarski repertoar CNP-a čine još i predstave: “Smrt i djevojka” Ariela Dorfmana u režiji Gorana Bulajića, “Šćeri moja” Maje Todorović u režiji i adaptaciji Ane Vukotić i “Ženidba” N. V. Gogolja u režiji Egona Savina. izvedena 23. i 25. januara. Takođe, u Crnogorskom narodnom pozorištu počele su probe za predstavu “Smrt i njeni hirovi” po tekstu Žozea Saramaga u režiji Lidije Dedović, koja će premijerno biti izvedena u martu. Adaptacija teksta povjerena je Kati Đarmati, dramaturgija Steli Miš-

Takođe, u okviru programskog segmenta cinema Studio, a u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore, na sceni Studio će biti prikazani filmovi “Izvinite nismo vas našli”, reditelja Kena Loača 27. januara i “Izdajnik” Marka Beločija 28. januara od 20.30 sati.

ković, scenografija Branku Hojniku, kostimografija Lini Leković, a scenski pokret Gregoru Lušteku. Kompozitorka je Irena PopovićDragović, lektorka Jelena Šušanj, asistentkinja scenografa Andreja Rondović, a asistentkinja režije Anđelka Nenezić. U predstavi igraju: Dejan Ivanić, Nada Vukčević, Ana Vučković, Julija Milačić, Jadranka Mamić, Vule Marković, Omar Bajramspahić i Pavle Prelević. “Smrt i njeni hirovi” je roman portugalskog nobelovca koji preispituje niz teoloških pitanja o poželjnosti utopije, mogućnosti raja i pravih osnova religije. Nakon što smrt prestane da ubija, Saramagova alegorija nam pokazuje kako obični ljudi doživljavaju smrt u ovim oklonostima i na šta su, uprkos prvobitnom ushićenju, spremni da je se ponovo domognu. M.Rog.

KULTURA

ARTO OBJAVIO ª MATERICEº JOVANE MAROJEVIĆ

Poema izvan zone intelektualnog komfora

Zbirka poezije “Materice: poema obscura” crnogorske pjesnikinje Jovane Marojević objavljena je u izdanju izdavačke kuće ARTO. Riječ je o njenoj drugoj knjizi, s obzirom na to da je zbirku stihova “Uberi me” objavila u Čačku 2017. godine i osvojila nagradu “Mladi Dis” za rukopis prve pjesničke zbirke autora do 31. godine starosti. A kako ističe urednik izdavačke kuće ARTO, Ognjen Savić, zbirka poezije “Materice” je nadrealistički neobuzdana u porivu, ali simbolistički pedantna u dizajnu stiha. U pitanju je poema koja se čita izvan zone intelektualnog komfora, koja čitaoca postavlja u središte njenog ljubavno-erotskomisaonog panoptikona, koja goni na zadivljenost nad teksturom i likovnošću njenih objekata. Otuda bi, pojašnjava on, za

“Materice”, zlokobnog podnaslova “poema obscura”, vjerovatno trebalo reći da su proizišle iz onog slavnog vapaja Franca Kafke da knjige moraju djelovati poput nesreće koja jako boli, kao da su nas odagnali u šume, daleko od ljudi, da knjige moraju biti sjekira za zamrzlo more u nama. “Jer obrušavajući se na Dušu – svog glavnog junaka – onako kako se čekićem udara u oštre ivice zgužvanog lima, okomito u mjesta sa kojih bi mogla da potekne krv, sa kojih je tekla krv, Materice istovremeno ‘diskretno jurišaju’ i na samog čitaoca, goneći ga u (ne)poznate dubine sopstvenih (ne)dokučivih sfera, ne prezajući pri tome ni od jedne književne alatke koju umjetnost nudi – od (kvazi)naive do metatekstualnosti – katkad ih sve otvoreno prezirući do sarkazma i nerijetko obožavajući do sentimentalnosti. U svim tim postupcima sadržani su dar i predanost Jovane Marojević da beskompromisno ogoli i iznova preispita sopstveno mjesto u materici svijeta (i) literature”, kazao je Savić. Knjiga “Materice: poema obscura” objavljena je u Artoovoj ediciji Poezija. Lekturu knjige potpisuje Nela Radoičić, grafičko oblikovanje doičić Adela Zejnilović Zejnilović, štampu Brain media, a publikovanje je sufinansiralo Ministarstvo kulture Crne Gore. M.Rog.

DŽUN HO UDRUŽIO SNAGE SA MEKEJOM

“Parazit” serija na HBO-u

Južnokorejski film “Parazit”, reditelja i scenariste Bong Džun Hoa, jedno od najhvaljenijih ostvarenja 2019. godine, najvjerovatnije će postati TV serija koja će se emitovati na kanalu HBO. Džun Ho, kojem je “Parazit” donio Zlatnu palmu u Kanu, na predstojećem projektu udružio se sa Adamom Mekejom, rediteljem filmova “Opklada vijeka” i “Čovjek iz sjenke”. Ugovor još nije potpisan, ali prema saznanju Hollywood Reportera, HBO i Netflix uš-

li su u rat za prava na ovu seriju iz koje je HBO izašao kao pobjednik. Bong i Mekej adaptiraće film za seriju na engleskom jeziku, a njih dvojica ujedno će biti izvršni producenti. Radnja filma “Parazit” bavi se siromašnom četvoročlanom porodicom koja se infiltrira u život njihovih bogatih poslodavaca. Još uvijek je nepoznato hoće li serija biti samo engleska verzija ostavrenja ili će to biti nastavak događaja iz filma. M.Rog.

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

INTERVJU: REDITELJKA ANA MAR

MOJA GENER PROMJENA Z

Bilo mi je važno da se bavim svijetom koji po

⌦ Marija Roganović

ističe Rossi.

Prvo dugometražno ostvarenje srbijanske rediteljke Ane Marie Rossi “Ajvar” u kojem glavne uloge tumače Nataša Ninković i Sergej Trifunović, nakon prikazivanja u okviru Podgorica film festivala, od ove nedjelje će biti i na redovnom repertoaru bioskopa Cineplexx. Ovaj hvaljeni i nagrađivani film do sada je prešao dugačak i veoma uspješan festivalski put. “Ajvar”, kako ističe u razgovoru za Dnevne novine, Rossi, je melodrama, priča o ljubavi između dvoje ljudi u četrdesetim godinama koji su dugo zajedno, nemaju djecu, odselili su se iz Srbije, pristojno žive u Stokholmu i nalaze se na najvećoj životnoj prekretnici do sada. “Bavila sam se onim dijelom odnosa kada je teško, kada ne znaš kuda ćeš, kada nema lakih rješenja, i kada smo ogoljeni. Odgovor na pitanje zašto ta priča i šta mi je bila inspiracija spada u domen privatnog. Ali ono što se vidi u filmu vrlo je prepoznatljivo, lako čitljivo i gledaoce, bar sudeći po dosadašnjim reakcijama, veoma dotiče”,

■ SNIMANJE JE

Trifunović i Ninković u “Ajvaru”

NAJSTRESNIJE

Rediteljka je film snimila po scenariju koji potpisuju ona i Maja Todorović, u produkciji filmske kuće “Biberche”. Priznaje da tokom rada na filmu nije bilo nikakvih pritisaka sa strane, već samo uobičajenih poteškoća koje prate sklapanje produkcijske konstrukcije “sa toliko novca koliko imaš, a to je, u ovom slučaju, realno malo”. “Najteže mi pada koliko je vremena potrebno dok jedan film, od trenutka kad do-

MISLIM DA SE LJETOS FILM SAM ČESTITO IZBORIO ZA SVOJU POZICIJU, OSVOJIO ŠIRU PUBLIKU VIŠE NEGO ŠTO SAM MOGLA DA PRETPOSTAVIM, PUNIO LJETNJE POZORNICE I BIOSKOPSKE SALE NA SEDAM FESTIVALA, OSVOJIO VIŠE OD DESET NAGRADA, IMAO DOBRE KRITIKE. KAD JE OTIŠAO U BIOSKOPE NIJESAM IMALA PREVELIKU TREMU

bije inicijalni novac, ugleda mrak bioskopske dvorane. Za to treba trenirati živce. Fondovi, čekanje, odbijanje, planiranje, pripreme… sve traje. Samo snimanje je najkraće, iako, vjerovatno, najstresnije. Znala sam već na snimanju kakav materijal imam i odlučila sam, kad već sve drugo traje dugo, da ću sebi ostaviti vremena koliko god mi je potrebno da iz montaže izađem zadovoljna. To mi je bio jedini kriterijum i sa tim nisam željela da kalkulišem. Postprodukcija je trajala godinu”, kaže rediteljka. A tokom rada na ovom generacijskom filmu, bilo joj je važno da se bavi svijetom koji poznaje i temom koja je dotiče. Preciznije, čini joj se da uvijek prepozna reditelja koji snima nešto o čemu ne zna previše, pa joj je to i neki reper po kojem razlikuje zanatlije od autora, pri čemu ovo drugo ne isključuje prvo.

■ ODBRANA JUNAKA KAO VODILJA

Tako se u “Ajvaru” bavila svojim mukama, iz ugla njene generacije, iz perspektive svijeta koji je njoj samoj blizak. “Svaka generacija ima neke svoje specifičnosti. Ova moja generacija, kojom se u filmu bavim, ima štofa za nekoliko života. Zakačili su promjene država, političkog sistema, sistema vrijednosti, ratove, tranzicije, devastacije svake vrste, promijenili prebivalište, stali na noge, stigli u srednje godine i sa svim tim iskustvom suočili se sa nekim novim, tananijim, a jednako ozbiljnim problemima, našli se na klizavom terenu gdje su pogubili ravnotežu, onu životnu, ljulja im se

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

KULTURA

RIA ROSSI O DUGOMETRAŽNOM PRVIJENCU ª AJVARº

RACIJA DOŽIVJELA JE ZA NEKOLIKO ŽIVOTA

oznajem i temom koja me dotiče tlo pod nogama, i to je trenutak u kojem ih gledalac zatiče na početku filma”, kaže Rossi. Vodilja u tom procesu stvaranja filma je bila “odbrana” njenih junaka i njihovih života.

Sa glavnim akterima filma, Natašom Ninković i Sergejom Trifunovićem je već snimala prije devet godina omnibus “Neke druge priče”, što je uveliko olakšalo posao tokom rada na “Ajvaru”.

■ NEKA DRUGA VR-

■ “AJVAR” SE IZ-

“Nijesam ih stavila u crno-bijelu prizmu. Nema pozitivnih i negativnih likova, kako bi se to kolokvijalno reklo. Željela sam neku drugu vrstu katarze, onu koja te stiže naknadno, pošto se već isplačeš i skineš s duše neki teret. Možda nisam gledaoce poštedjela bola, ali mislim da sam im pružila onu vrstu pročišćenja poslije koje izađeš iz bioskopa i manje te je strah da svoj problem nazoveš pravim imenom”, priča ona. Film je postavljen iz ženske vizure, a donekle se i dotiče teme materinstva. A nemanje djece u trenutku kada ti curi posljednji voz za to, kako ističe rediteljka, mnogo je više intimni problem jedne žene, u slučaju “Ajvara” problem dvoje ljudi u braku bez djece, nego što je to pitanje položaja žena u društvu. “Ima i taj ‘par čarapa’, to je sigurno, ali on manje boli. Sa predrasudama u društvu, ili u svom okruženju, borimo se na različite načine, svako kako zna i umije. Nije isto biti u braku bez djece u Beogradu u okruženju u kom ja živim, i živjeti taj život u nekom selu na jugoistoku Srbije. Ali ono što je isto, to je muka tih dveju žena koje su na isti način neispunjene jer žele nešto što ne mogu da imaju. To je bila vizura iz koje me je tema materinstva zanimala”, objašnjava ona.

“Dobro ih poznajem, znala sam šta mogu od njih da dobijem, to je sigurno lakše nego kad s nekim radite prvi put. I u pravu ste, olakšava posao kad imate dobre glumce. Meni je, pored toga što su svi glumci u ‘Ajvaru’ moj izbor, i samim tim mislim da su odlični, jedan od vežnijih kriterijuma bio da su to ljudi koji su spremni da se tim likovima bave dugo i temeljno, da su spremni da probaju, da traže, da kopaju, preispituju se,

STA KATARZE

sumnjaju, predlažu…”, ističe rediteljka. Priznaje da joj mnogobrojne nagrade koje je film do sada osvojio puno znače, kao i uostalom svakom reditelju. A tokom gostovanja na festivalima, bila je u prilici da čuje i osjeti kako gledaoci reaguju i to ju je radovalo više nego što je i mogla da zamisli. “Tim prije što još nismo otišli u distribuciju, ti festivali su bili prilika da se i ja suočim sa pitanjima koliko je film komunikativan, da li ljude emotivno dotiče, koja mu je ciljna grupa… I nekako mi se čini da sam mu u startu dala manje kredita nego što zaslužuje. Mislim da se ljetos sam čestito izborio za svoju poziciju, osvojio širu publiku više nego što sam mogla da pretpostavim, punio ljetnje

BORIO ZA SEBE

Emocije uvijek prisutne u Crnoj Gori Nakon Zlatne mimoze za Najbolju glumicu na prošlogodišnjem izdanju Montenegro Film festivala u Herceg Novom, glavna protagonistkinja Nataša Ninković se okitila i priznanjem sa 44. izdanja Mojkovačke filmske jeseni. Film je odlično prihvaćen i na Podgorica film festivalu.

A kako kaže rediteljka, emocije su uvijek prisutne kada je u pitanju Crna Gora. “Utisci su divni. U Crnoj Gori sam vidjela neke drage ljude, upoznala neke nove, vidjela sam čestit svijet koji voli filmove i glumce. Meni svaki dolazak u Crnu Goru znači, odavde

su mi djed i baba, rodbina i bliski prijatelji, to mi je nešto moje, a ove godine se poklopilo da dolazim sa filmom, prvo u Herceg Novi, pa u Mojkovac. I na oba festivala moja glumica dobija nagrade. Kako biste se vi osjećali?”, priznaje ova rediteljka i scenaristkinja.

pozornice i bioskopske sale na sedam festivala, osvojio više od deset nagrada, imao dobre kritike. Kad je otišao u bioskope nijesam imala preveliku tremu, jer sam znala da ga šaljem spremnog, kao dijete koje ste naučili da se ponaša, da čita i piše, obukli ga u čisto, kupili mu knjige i poslali ga u prvi razred. Pa šta mu bog da…”, precizira Rossi.

■ KOPANJE PO LIČNIM I BOLNIM TEMAMA

Onima koji se bave tim poslom, i kinematografija i kultura uopšte, predstavljaju nešto bez čega ne može da se živi. Ali nemojmo da se lažemo, kultura u zemljama na Balkanu od perifernog je značaja, smatra ona. “Dok se izređaju ekonomija, pravosuđe, prosveta, zdravstvo, autoputevi, fontane i kaldrme, fudbalski tereni, kićenje novogodišnje rasvjete po sedam mjeseci godišnje, ugrađivanja podobnih kojekakvih nikogovića… mi smo svedeni na pola ili jedan posto nacionalnog budžeta. To vam je prava mjera važnosti kulture u jednom društvu. Što se same kinematografije tiče, evropski koprodukcioni model je sve više zastupljen, rijetko se snimaju filmovi koji se finansiraju novcem samo jedne zemlje. To ima svojih dobrih strana, ljudi su prinuđeni da se otvore, da pogledaju dalje od svoje kapije, da sarađuju i razmjenjuju iskustva, samim tim se, ono što naprave, vidi dalje i bolje”, kaže Rossi. Novi projekat je u planu, ali kako ističe, “o ovom poslu o tome ima smisla pričati tek kad imate novac”. “Još kopam po nekim ličnim, bolnim temama, ovog puta porodičnim”, zaključuje rediteljka iz Srbije.

DRUGI PIŠU

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

GLOBALNO ISTRAŽIVANJE O TOME KOLIKO POVJERENJA LJUDI IMAJU U PREDSJEDNIKA SAD

SVIJET NE VJERUJE U TRAMPA

mnogim zemljama svijeta američki predsjednik Donald Tramp ne uživa pretjeran ugled. Ni njegove strategije nisu baš omiljene. To pokazuje jedno novo istraživanje sprovedeno u čak 33 zemlje svijeta.

Globalna popularnost američkog predsjednika Donalda Trampa i dalje je na vrlo niskom nivou. To bi bio zaključak istraživanja uglednog vašingtonskog centra „Pju riserč“ (Pew Research Center) sprovedenog prošle godine između maja i oktobra u 33 zemlje. Samo 29 odsto ispitanih izjavilo je da ima povjerenja u sposobnost Trampa da donese ispravne odluke koje se tiču globalne politike, 64 procenta u te sposobnosti ne vjeruje, a sedam odsto se nije izjasnilo. Američki predsjednik je tako ocijenjen lošije od većina ostalih državnika o kojima je u ispitivanju bilo riječi. Najviše povjerenja ispitani imaju u njemačku kancelarku Angelu Merkel: 46 odsto njih izjavilo je da ima povjerenja u odluke kancelarke na globalnom nivou. Iza nje su francuski predsjednik Emanuel Makron (41 odsto) i ruski predsjednik Vladimir Putin (33). Gore od Donalda Trampa na toj listi je prošao samo kineski predsjednik Si Đinping u čije odluke povjere-

nje ima tek 28 odsto ispitanih. Istovremeno, procenat onih koji kineskom predsjedniku eksplicitno ne bi iskazali povjerenje niži je nego kod Trampa. Samo 43 procenta se izrazilo negativno, a 23 odsto je reklo da nema odgovor.

■ DA LI UKRAJINCI

IMAJU POVERENJA U TRAMPA?

Imidž američkog predsjednika veoma varira od zemlje do zemlje. U susjednom Meksiku, od kojeg Tramp želi da se odvoji famoznim zidom, povjerenje u spoljnopolitičke odluke Donalda Trampa ima samo osam odsto ispitanih. U Velikoj Britaniji povjere-

Većina ispitanih smatra da nije dobro to što su se SAD povukle iz nuklearnog sporazuma sa Iranom

nje u stanovnika Bijele kuće ima trećina ispitanih, ali je na evropskom kopnu taj procenat znatno niži. U Njemačkoj samo 13 odsto ispitanih ima povjerenje u Trampove globalne političke odluke. Najviši ugled Tramp uživa na Filipinima. Tamo čak tri četvrtine ispitanih ima povjerenja u njegove odluke. U Izraelu, s čijom vladom SAD pod Trampom gaje veoma prisne odno-

ODSTO GRAĐANA U IZRAELU ISKAZUJE POVJERENJE AMERIČKOM PREDSJEDNIKU, S ČIJOM VLADOM SAD POD TRAMPOM GAJE VEOMA PRISNE ODNOSE

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

DRUGI PIŠU

ODSTO ISPITANIH IZJAVILO JE DA IMA POVJERENJA U SPOSOBNOST TRAMPA DA DONESE ISPRAVNE ODLUKE KOJE SE TIČU GLOBALNE POLITIKE. LJUDI VIŠE VJERUJU ANGELI MERKEL (44%), EMANUELU MAKRONU (41%) I VLADIMIRU PUTINU (33%), POKAZUJE ISTRAŽIVANJE “PJU RISERČ” CENTRA IZ VAŠINGTONA.

se, 71 odsto građana iskazuje povjerenje američkom predsjedniku. U Poljskoj – nešto više od pedeset odsto ispitanih. Pomalo iznenađujući su rezultati iz Ukrajine i Rusije. U Ukrajini u Trampa ima povjerenje 44 odsto ispitanih, dvostruko više nego kada je riječ o mišljenju građana Rusije – i to uprkos tome što je Tramp stopirao vojnu pomoć prijeko potrebnu Ukrajincima u borbi protiv Rusije. U vašingtonskom Centru za to imaju sledeće objašnjenje. „Ispitivanje je sprovedeno prije nego što je objavljen sadržaj telefonskog razgovora između Trampa i ukrajinskog predsjednika“, kaže za DW Džejkom Pušter, zamjenik direktora centra „Pju riserč“. „Rezultati se mijenjaju u zavisnosti od trenutka ispitivanja“.

■ PROTIV CARINA I

ZA PRIBLIŽAVANJE SJEVERNOJ KOREJI

Rezultati istraživanja po državama izraženi u procentima

U istraživanju je ispitan i stav u vezi s nekim odlukama američkog predsjednika. Najgore je prošla odluka Donalda Trampa o povećanju carinskih stopa, što odbacuje čak 68 odsto ispitanih. Više od polovine ispitanih ne podržava ni strogu useljeničku politiku SAD. Na pozitivan odjek naišla je politika Vašingtona prema Sjevernoj Koreji. Tramp je bio prvi američki predsednik koji se susreo s nekim sjevernokorejskim vođom. S Kimom Džongom Unom susreo se nekoliko puta kako bi raspravljao o nuklearnom programu Pjongjanga. To globalno podržava 41 odsto ispitanih, a odbacuje 36 procenata. U svijetlu aktuelnih događaja oko Irana, zanimljiv je i dio ispitivanja koji se tiče odnosa Vašingtona i Teherana. Većina ispitanih smatra da nije dobro to što su se SAD povukle iz nuklearnog sporazuma sa Iranom. I dok američki predsjednik ne prolazi dobro na svjetskom nivou, ispitivanje je pokazalo da ljudi još uvijek prave razliku između zemlje i predsjednika. Tako 54 odsto ispitanih ima pozitivnu sliku o SAD. „Aktuelni predsjednik je važan faktor kada se radi o imidžu zemlje ali nije jedini“, kaže Pušter. „Za imidž zemlje važni su i faktori kao što su ekonomska moć, pop-kultura ili poštovanje ljudskih prava.“ (Dojče vele)

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

zabava

NA beoviziji NAstupAju uKRADeN, zvezDA GRANDA, jutjubeR...

Sudar dijametralnih muzičkih galakSija

Beovizija 2020. na programu je krajem februara, a pobjednik festivala predstavljaće Srbiju na Eurosongu u Holandiji. Tim povodom, Radio-televizija Srbije (RTS) krajem minule sedmice objelodanila je spisak učesnika - na konkurs se prijavilo 90 izvođača, a selekciona komisija koju su činili muzički urednici RTSa preslušala je sve pristigle numere i odabrala 24. Konačan spisak najlakše bismo opisali popularnom muzičkom parolom - “Od Silvane do Nirvane”. Naime, biće to sudar dijametralnih muzičkih galaksija, pošto bi na Eurosong, recimo, vremešna Neda Ukraden, nekada popularna Ivana Jordan, izdanak muzičkog takmičenja “Zvezde Granda” - Bane Mojićević, Sanja Bogosavljević i Ana Mi-

lenković, prateći vokali u pobjedničkoj misiji Marije Šerifović i kasnije članice grupe Beauty Queens, legendarni Bora Dugić i Balkubano. Da Beovizija protekne u duhu novog muzičkog talasa pobrinuće se trenutno vrlo aktuelna ženska grupa Hurricane, koju čine Ksenija Knežević, kćerka Nenada Kneževića Kneza, Sanja Vučić (bivša pjevačica benda ZAA i predstavnica Srbije na Eurosongu 2016) i Ivana Nikolić. Iako je pre-

rano za bilo kakvu vrstu prognoze, sudeći po aktuelnim hitovima grupe i odjeku njihovog stvaralaštva među omladinom, mnogi očekuju pobjedu upravo Hurricanea. Tu je i Andrija Jo, prepoznat prvenstveno kao Jutjuber, a aktivan je i na polju glume, modelinga, a sreću će, između ostalih, okušati i Nenad Ćeranić, Igor Simić, Karizma, Bojana Mašković... Podsjetimo, prošle godine Srbiju je predstavljala Nevena Božović. D.B.

izvođača nastupiće na beoviziji, koja je na programu krajem februara - saopšteno je iz radio-televizije srbije

Neda Ukraden bi na Eurosong

FRANCuzi CijeNe LeGeNDu

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 24.01.2020. godine, sa početkom u 14 h, u prostorijama ugostiteljskog objekta Perla, ul. Serdara Šćepana S-70, Nikšić. Predmet prodaje su nepokretnosti u susvojini Popović Žarka u idealnom dijelu od ½, Popović Danice u idealnom dijelu od 3/8 i Popović Vukosava u idealnom dijelu od 1/8, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 135, KO Zagrad II, Uprave za nekretnine PJ Nikšić i to: - Katastarska parcela broj 590, plan 4, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase površine 16337 m2, - Katastarska parcela broj 767, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase površine 4719 m2, porodičnu stambenu zgradu površine 46 m2, pomoćnu zgradu površine 28 m2 i dvorište površine 500 m2, - Katastarska parcela broj 768, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 6. klase, površine 520 m2, - Katastarska parcela broj 769, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase, površine 1329 m2, - Katastarska parcela broj 770, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 5. klase, površine 799 m2, - Katastarska parcela broj 771, plan 5, skica 17/88, koja po načinu korišćenja predstavlja njivu 6. klase, površine 480 m2, - Katastarska parcela broj 908/2 plan 5,6, skica 19/88, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase, površine 1307m2, - porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 767, sa PD 1 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 37 m2 i - pomoćna zgrada, br. zgrade 2, koja se nalazi na katastrskoj parceli broj 767, površine 28 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na X prodaji iznosi 19.620,00 €. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 41.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Popović Željka na dan 25.03.2019. godine iznosi 15.720,95 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 23.01.2020. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Cetinjski put bb, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglasan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ulica Bouvija u Parizu Dejvid Bouvi, ikona britanskog ali i svjetskog rokenrola, već četiri godine nije među nama, ali njegov muzički opus i dalje oduševljeva planetu. Među onima koji nisu zaboravili šta je sve Bouvi postigao tokom karijere su i čelnici Pariza. Naime, tokom minulog vikenda, a u čast četiri godine od

smrti, lansirana je vijest da će Bouvi dobiti ulicu u glavnom gradu Francuske, a tamošnji lokalni zvaničnik Žerom Kume za agenciju AFP objasnio je da će to biti jedna od ulica u 13. arondismanu Pariza, koji se nalazi na obali Sene, a u njemu je, između ostalog, smještena i Nacionalna biblioteka Francuske.

Copy Slavko, paSte Raylee Melodi Grand Prix festival je na kom Norveška bira putnika za Eurosong, a u prvom od pet planiranih polufinala trijumfovala je Raylee sa pjesmom “Wild”. Pjevačicu je očigledno inspirisao nastup našeg Slavka Kalezića sa Eurosonga 2017, s obz i ro m na to da je njen performans obilježila maltene identična pletenica kojom je Kalezić privukao pažnju svjetske javnosti, čak su i pojedini ple-

sni pokreti praktično preslikani. Kaleziću to nije promaklo, a na zvaničnom Fejsbuk profilu, uz prigodnu fotografiju, poželio je koleginici da se domogne Eurosonga.

zdravlje

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

KOMBINACIJA MEDA I ORAHA

Savršen način da ojačate organizam I med i orasi su vrlo zdrave namirnice. Naučnici su odavno dokazali da sadrže veliku dozu važnih vitamina i minerala, tako da blagotvorno djeluju na čovjekov organizam, a njihova smjesa pomaže da se riješite mnogih opasnih bolesti. Da biste poboljšali rad unutrašnjih organa i cijelog sistema, trebalo bi da češće jedete med sa orasima. Koristiće vam i ako ste pod emotivnim stresom ili radite teške fizičke poslove. Kada redovno jedemo med i orahe, u našem organizmu se dešava sljedeće... – Ako ste patili od glavobolje, proći će. – Normalizuje rad sistema za varenje. Da biste se riješili zatvora, ćešće jedite ovu slat-

ku smjesu. – Pomaže bržem oporavku od porođaja. – Med i orasi su nezamjenljivi za žensko zdravlje jer sadrže supstance koje poboljšavaju dotok krvi organima u maloj karlici, a time povećavaju i libido. – Kod muškaraca povećavaju potenciju. – Za jačanje imuniteta – dovoljno je svakodnevno pojesti malu količinu smjese. Ako ste već dobili prehladu, pomoći će vam da se brzo oslobodite zapušenog nosa i upale grla. – Ako patite od anemije, jedite ove namirnice jer sadrže gvožđe, cink, mangan i gvožđe. – Med i orasi stabilizuju metaboličke poremećaje.

– Preporučuje se da tokom intenzivnog umnog rada jedete više ovih namirnica, koje poboljšavaju koncentraciju. Orasi sadrže sastojke koji ublažavaju reumatične bolove. Kako pripremiti smjesu od meda i oraha Ovu smjesu uopšte nije teško napraviti, a priprema je izuzetno laka. Pomiješajte 500 g meda sa 500 g oraha i dodajte im sok jednog limuna. Dobro izmiješate i sipate u staklenu teglu. Konzumiranje: Za djecu stariju od tri godine – kašičica dva puta dnevno. Za odrasle: jedna-dvije supene kašike tri puta dnevno. (Uspešnažena.com)

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

zdravlje

tradicija liječenja biljnim preparatima

Priroda čuva imunitet

Na našem podneblju od davnina postoji tradicija liječenja biljnim preparatima, među kojima su prednjačile četiri namirnice – kisjeli kupus, bijeli i crni luk i ren. Bijeli luk ubija viruse Naše bake su imale pravo – bijeli luk je lijek za sve bo-

lesti. Koristile su ga u liječenju rana, bolesti srca, ospica, prehlade i gripa. Dokazano ima antivirusna i antibakterijska svojstva, snažan je antioksidans i jača imunitet. Odličan je u liječenju dijabetesa, raka i bolesti srca, snižava holesterol i krv-

ni pritisak i sprečava moždani udar. Svako veče prije spavanja osoba oboljela od astme trebalo bi da popije čašu mlijeka u kojoj su se kuvala tri čena bijelog luka. To će joj, tvrdi narodno iskustvo, spriječiti napade astme. Ren za zdravo grlo Ova biljka ima izrazito ljekovita svojstva: ubija viruse, bakterije i gljivice, djelotvorna je kod prehlade i gripa i čisti začepljene sinuse. Ljekovit je za grlo i obiluje vitaminima i mineralima. Crni luk čuva krvne sudove Da biste spriječili nastanak krvnih ugrušaka u krvnim sudovima i šećerne bolesti, crni luk valja jesti svaki dan. To je savjet naših baka, koje su posebno preporučivale čaj od crnog luka protiv kašlja. Danas je ljekovitost ove biljke u svježem stanju

potvrdila i nauka. Kisjeli kupus tjjera bolesti Kisjeli kupus je zlatna riznica vitamina C i brojnih minerala. Odličan je čistač organizma, pa ga i nutricionisti preporučuju u svakodnevnoj ishrani, a naro-

čito kad jedemo meso. Diuretik je, štiti od opasnih bolesti, sprečava starenje, a rasol pomaže u radu žuči i snižava šećer. Stari narodni recept glasi – jedite dnevno barem 200 grama kisjelog kupusa i bićete puni snage, a virusi će vas zaobići. (Stvar ukusa)

JELA SA SLANINOM

kuvar

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

Recepti za gurmane Gurmanska pasta Potrebno je: 250-300 g tjestenine po želji, 200 g hamburške slanine, čen bijelog luka, 500 ml neutralne pavlake, so, biber, kašičica origana, izrendani parmezan. Skuvajte tjesteninu u posoljenoj vodi. Slaninu isijecite na manje komade i stavite na tiganj, pa je prepržite na srednje zagrijanoj plotni, da joj istopite mast, sve dok komadići ne postanu tamni i hrskavi. Dodajte čen sitno isjeckanog bijelog luka i pržite tridesetak sekundi (tek da pusti aromu), pa zalijte neutralnom pavlakom i smanjite vatru. Kuvajte uz stalno miješanje, pa dodajte procijeđenu tjesteninu, sa malo vode, i dobro promiješajte. Posolite, pobiberite i začinite origanom. Ukoliko se sos previše razrijedio kada ste ulili vodu od tjestenine, ostavite minut-dva na ringli da se ukrčka. Gotovu pastu pospite rendanim parmezanom. Rolovana piletina Potrebno je: 1 veće pileće bijelo meso, 10-15 tankih režnjeva dimljene slanine ili pančete, po kašika meda i senfa, sok od 1 limuna, čili u prahu. Uključite rernu da se grije na 250 stepeni, a za to vrijeme piletinu isjecite na osam

Ljubiteljima slanine preporučujemo nekoliko specijaliteta u kojima se koristi ova namirnica: gurmanska pasta, rolovana piletina, medaljoni sa sirom i francuski krompir

komada. Meso posolite, pobiberite i pospite sa malo čilija. Svaki komad umotajte u slaninu, pa ređajte na pleh, prethodno obložen papirom za pečenje. U činiji dobro izmiješajte sok od limuna, senf, med i papriku, pa time premažite sa svih strana pileće komade u slanini. Pecite dok meso ne porumeni. Medaljoni sa sirom Potrebno je: 12 parčića tost hleba, 1 kisjela pavlaka, 3 jajeta, 1/2 kašičice soli, 20 kolutova praziluka, 1 crvena svježa paprika, 1 žuta/zelena paprika, 12 listića slanine, kašičica origana, 150 g kačkavalja, ulje/ margarin. Tost hljeb isijecite čašom koja odgovara veličini kalupa za projice. Kalupe premažite uljem ili margarinom. Umutite jaja sa pavlakom, dodajući so. Crvenu, zelenu/žutu papriku i praziluk isijecite na kolutove, pa ih podijelite na polovine. Na kockice nasjeckajte dio kačkavalja (po 1-2 kockice za svaki kalup). U kalupe stavite tost hljeb, pa oko njega slaninu, u krug, zatim pola umućene smjese pavlake i jaja, dodajte isjeckane kockice kačkavalja, pa ostatak smjese. Odozgo stavite pripremljenu papriku, dodaje kolutove praziluka i pospite origanom. Pecite desetak minuta u rerni zagrijanoj na 200 stepeni, dok slaninica lijepo ne požuti i smjesa unutar korpica bude pečena. Krupno izrendajte ostatak kačkavalja. Kada su korpice pečene, izvadite ih iz rerne, pospite kačkavaljem i vratite na pet minuta da se peku, dok se kačkavalj ne otopi. (Novosti.rs)

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

kuvar

Francuski krompir Potrebno je: 1 kg krompira, glavica crnog luka, 4 kuvana jajeta, 1 sirovo jaje, slanina, 1 kisjela pavlaka, so, biber, bosiljak. Krompir u ljusci skuvajte u jednoj posudi, jaja u drugoj. Ka-

da su gotovi, oljuštite ih i nasecite na kolutove. Slaninu i luk isijecite na manje komade. Na dno posude za pečenje stavite malo ulja pa ređajte sastojke luk, krompir, jaja, slaninu i tako sve dok ih ne potrošite. Zavr-

šite krompirom, pa ga prelijte mješavinom umućenog jajeta i pavlake, u koju ste dodali sitno isjeckani bosiljak, so i biber. Pecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni, dok krompir ne dobije hrskavu koricu.

Slanina sadrži visok dio zasićenih masti, pa ćete duže osjećati sitost nego da jedete ugljene hidrate

Ukoliko volite prženu, možete je čak i u mikrotalasnoj pećnici napraviti. Ali, dovoljno je i samo da narežete dimljenu slaninu, pa da dobijete pravu poslasticu na svom tanjiru

kuvar

Zasladite se

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

Poslastice sa lješnikom

Čokoladna fantazija Potrebno je za tijesto: 3 čaše šećera, 3 čaše brašna, 3 jogurta, prašak za pecivo, 1/2 čaše ulja, 3 kašike kakaoa, 150 g mljevenih lješnika, 100 g čokolade za kuvanje. Dobro umitite sve sastojke (osim čokolade) dok smjesa ne postane glatka i na kraju dodajte lješnike. Smjesu stavite u podmazani pleh koji ste posuli brašnom i pecite u zagrijanoj rerni na 200 stepeni, otprilike pola sata. Kada je kolač ispečen, pripremite glazuru. Istopite čokoladu sa malo ulja i vode na niskoj temperaturi, a zatim prelijte preko kolača. Domaća torta Potrebno je za koru: 5 bjelanaca, 5 kašika šećera, 5

kašika mljevenih lješnika, 5 kašika mljevenog keksa. Za fil: 15 žumanaca, 15 kašika šećera, 2 pudinga od vanile ili kokosa (plus 6 kašika šećera), 1/2 l mlijeka, margarin, 250 ml slatke pavlake. Umutite mikserom bjelanca i šećer, dodajte mljevene orahe i keks i pecite koru u rerni otprilike 15 minuta (ispecite ukupno tri kore). Žumanca i 15 kašika šećera skuvajte na pari. Odvojeno skuvajte dva pudinga u 1/2 l mlijeka sa šest kašika šećera. Kada se puding ohladi pomiješajte ga sa filom od žumanaca i dodajte umućen margarin sa malo šećera u prahu. Filom premažite svaku koru, a zatim umutite 250 ml slatke pavlake, pa filujte tortu spo-

lja. Umjesto slatke pavlake može i glazura od čokolade. Bombice sa kokosom Potrebno je: 300 g mljevenog keksa, 200 g margarina ili putera, mlijeko (može i žuti sok), šećer u prahu, 100-150 g mljevenih lješnika, 100-200 g kokosa u prahu. Margarin (puter) i šećer u prahu dobro umutite varjačom ili mikserom. U plastičnu vanglicu stavite keks, umućen margarin, lješnike, mlijeko i sve pomiješajte dok se masa dobro ne sjedini. Zatim rukama oblikujte kuglice, svaku uvaljajte u kokos i stavite na tacnu, jednu pored druge, da ne bi izgubile oblik. Tek kada se bombice dobro stegnu, možete ih staviti u plastičnu činiju i

poklopiti. Mafini punjeni džemom Potrebno je: 300 g brašna, pola praška za pecivo, 200 g šećera, 100 g mljevenih lješnika, 150 ml ulja, 250 ml kisjele vode, vanilin šećer, 50 g sjeckanih lješnika (za posipanje), džem. Pomiješajte u posudi brašno, prašak za pecivo, mljevene lešnike i šećer. Dodajte ulje i umutite lagano mikserom, a zatim stavite kisjelu vodu i nastavite da miješate. Kad se sve dobro sjedini, stavite malo smjese u korpice za pečenje, zatim malo džema, pa ponovo pripremljenu smjesu. Pospite preko mafina sjeckane lješnike i pecite na 180 stepeni, otprilike 20 minuta. (Novosti.rs)

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

kuvar

Jezgro ploda lješnika sadrži mnoštvo vitamina i hranljivih materija. Najviše ima vitamina B i to prije svega B5 i B6, a bogato je i folnom kisjelinom

Čari lješnika

Jezgro ploda lješnika sadrži mnoštvo vitamina i hranljivih materija. Najviše ima vitamina B i to prije svega B5 i B6, a bogato je i folnom kisjelinom. Vitamini koji su dio B grupe su posebno važni, jer pružaju energiju organizmu, poboljšavaju koncentraciju i pozitivno utiču na cjelokupni nervni sistem. B6 je vitamin koji se posebno preporučuje trudnicama, kako bi se spriječila pojava depresivnog stanja poslije porođaja. Lješnik sadrži i vitamine A i E koji su dobri za njegu kose i kože, dok je vitamin E izuzetno dobar za krvne sudove i pored toga čuva srce. Pored gorepomenutih vitamina, u jezgru lješnika nalaze se i minerali poput cinka, magnezijuma i kalcijuma, a bogato je i omega 3 i 6 masnim kiselinama, koje su dobre za smanjivanje lošeg holesterola. Količina

kalijuma koju sadrži, čak je pet odsto veća u odnosu na količinu koju sadrže ostala voća. Lješnik je zbog ovog sastava jedan od energetski važnijih namirnica. U Kini se koristi u liječenju potencije. Poželjno je umjereno unošenje lješnika, do 30 grama na dnevnom niovu. S obzirom na sastav, lješnik je odlično sredstvo koje povoljno utiče na kompletan kardiovaskularni sistem. Stručnjaci savjetuju da se konzumira u svježem stanju. Prema riječima mnogih nutricionista poželjno je umjereno unošenje lješnika, do 30 grama na dnevnom niovu. Lješnik je zbog toga odlična zamena masnih grickalica, jer pruža dovoljno energije, a ukoliko se unosi u umerenoj količini ne nabacuje višak kilograma. Ima počasno mjesto u kulinarskom svijetu. Sastavni je element mnogih slatkih poslastica.

Vitamini koji su dio B grupe su posebno važni, jer pružaju energiju organizmu, poboljšavaju koncentraciju i pozitivno utiču na cjelokupni nervni sistem

38 DN

ENIGMATIKA ČOVJEK VUK

ŠESTI ŠVAJMJESEC ŽITELJKA CARSKI JEVREJ- FARSKIH TENISER SKOG KA- OSTRVA LENDARA

DIO BICIKLISTIČKE TRKE

UPALA DUŽICE OKA (MED.)

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

ARHIV OZNAKA VOJNOG KOŽARA KIKINDE INSTITUTA (TURC.) (SKR.)

UŠNI LJEKAR

FOTO UBOD

KRZNO OD RISA

OVJERITELJ (LAT.)

VRŠITI UTOVAR BARSKA PTICA GRAD I LUKA U ČILEU

PERSIJSKA DINASTIJA

AKIM ODMILJA FUDBAL. TRENER, FERENC

ISCRPNA PISMENA PREDSTAVKA (MN.) LOŠ, NIŠTAVAN SRPSKA OPERSKA PJEVAČICA

POKLON

UČVRSTITI ZA PODLOGU NUDIZAM

LUKSEMBURG

ENG.PISAC DOJL PREMJEŠTEN NA DRUGO PRODAV- MJESTO NICA HLJEBA I PECIVA NJIVA

LIČKO ŽENSKO IME DIO KUPATILA (MN.)

AUTOR: B.NIKIĆ

MUŠKI PJEVAČKI GLAS PEHARI

Ulica u Portugalu

OTROVNI EKSTRAKT IZ KORE LIJANE UGRAVIRAN, UREZBAREN OPASNE RIJEČNE RIBE VRSTA DIVLJE MAČKE ZDRAVST. USTANOV.

"GRAD" ČAROBNJAKA IZ BAJKE

Play sudoku online at:

MALE VAZE

www.sudokukingdom.com

BOGAT, DOBROSTOJEĆI

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ZAPETI ZA OKO, ANITA MANČIĆ, JAJARE, SAT, ATAMAN, KJAT, MONITORI, RK, ČLANOVI, PIA, IIC, RAČVAST, TJ, O, NJIHATI, IKAVKE, ARNU, DRVEĆE, EPITEL, DODIRI, IVANAC, Ć, SAKA.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2675

3 8

3 5

Play sudoku online at:

Medium level

6 3 3

8Puzzle 5 3 solution: 9 7 6

Daily Sudoku puzzle No. 2676

3 7 5 1 8 6 4 2 9 Sudoku puzzle No. 3392 2016-01-26

Sudoku puzzle No. 3363 2015-12-28

9 5 2 3 6 4 8 1 www.sudokukingdom.com

6 7

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-02-08

Lofotenska ostrva, Norveška

6 7

3 1

5 5

2 1

Medium level

6 8

2014-02-09

9 2

6 8

8 9

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

Word Search Puzzle #X341SO

Anted Anted Beaks Beaks Belted Belted Birds Bonds Birds Booths Bonds Breed Booths Cleavers Coming Breed Creek Cleavers Dated Deader Coming Depends Creek Dolled Domes Dated Deader

Depends Endorse

Engulfed Dolled Gloat Domes Grant Hatreds Endorse Helms Engulfed Hexagon GloatHilts GrantHoist Inner Hatreds Laymen Loves Helms Outset Hexagon Planet Hilts Plates Hoist

Polling Stain Laymen Ravel Tester Refuge Loves Relegate Thighs Spear Outset Thriving Stage Planet Tiara Stain Plates Trial Tester Thighs Polling Winds Thriving Ravel Wretched Tiara Trial Refuge Winds Relegate Wretched Inner

Spear Stage

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Nemojte da vjerujete u sve glasine koje kruže oko vas. Nije baš svaki trač istina. Provjerite sve informacije koje budete dobili. Moguće je da idealizujete osobu do koje vam je stalo.

BIK Najbolje bi bilo da pokušate da se bolje koncentrišete na posao. Od vas zavisi ishod okolnosti u kojima se nađete. Možete da očekujete zanimljivu komunikaciju s jednom Ribom. Izbjegavajte alkohol.

BLIZANCI Možete da se nadate dobrom odnosu sa saradnicima. Pred vama je generalno povoljan dan za ovo polje. Krijete osjećanja jer ni sami niste spremni da se s njima suočite. Prijala bi vam masaža.

RAK Očekuje vas napet dan i mnogo poslovnih promjena, pred vama su prilično promjenljive okolnosti. Niste spremni za velike promene kada je u pitanju polje emocija. Posjetite stomatologa radi kontrole.

VAGA Neke odluke koje ste donijeli mogli biste da promenite u posljednji čas. Ishod poslovne situacije će biti sasvim neočekivan. Možete da se nadate zanimljivim dešavanjima na ljubavnom planu.

ŠKORPIJA Niste zadovoljni situacijom na polju finansija i potrebno vam je dosta vremena kako biste popravili okolnosti. Na emotivnom planu osjećate neku dozu nestabilnosti. Provjeravajte krvni pritisak u narednom periodu.

STRIJELAC Pod velikim ste pritiskom i ne možete sada da donosite prave odluke na poslu. Poradite na strpljenju. Partner vam je maksimalno posvećen i na polju ljubavi nemate probleme. Srećni ste. Moguća je glavobolja.

JARAC Daćete sve od sebe kako biste ostvarili pozitivne pomake na poslovnom polju. Spremni ste da vrijedno radite. Dopada vam se osoba koja djeluje originalno i drugačije od drugih. Mogući su manji problemi s bešikom.

Brine vas to što oko sebe nemate adekvatne saradnike koji bi u poslovnom smislu mogli da vam pokažu podršku na pravi način. Moguće je da ćete imati neke kočnice na ljubavnom polju. Osjetljiva vam je kičma.

DJEVICA Hvata vas nervoza na poslu. Imate utisak da nećete moći da postignete baš sve što ste zacrtali. Emocije su vam u minus fazi. Ni sami ne znate na koji način da se postavite prema partneru.

Rješenje iz prethodnog broja: Dužd i kobra zajedno

VODOLIJA Pokušajte da poslušate savjet starijeg kolege, koji će znati na pravi način da vas uputi u posao. Dolaze vam promjene na emotivnom polju. Iako niste to očekivali, moguć je prekid veze. Puni ste energije i snage.

RIBE Ukoliko se bavite privatnim poslom, očekuje vas prilika da ostvarite mnogo bolje stanje na polju zarade. U ljubavi vas ne očekuje previše promjena tokom današnjeg dana. Povedite računa o želucu, koji vam je osjetljiv.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK 13. 1. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog radnog dana od 8h do 16h na broj telefona 067 613 707

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Tel.069/019-698, 067/455-713 izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757

Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

USLUGE Registracija firmi doo od 50,00 eura do 100,00 eura. Računovodstvo od 40,00 eura do 150,00 eura. godišnji izvještaj 50,00 eura. Viber: 069/221-974

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Januarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK 13. 1. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

DA LI STE ZNALI

Het-trikom u pobjedi Mančester sitija protiv Aston Vile (6:0) Serhio Aguero oborio je nove rekorde u Premijer ligi. Sa 177 pogodaka prestigao je Tjerija Anrija na vječnoj listi najboljih strijelaca rođenih van Ostrva, a sa 12 het-trikova postao je najbolji u istoriji PL (prestigao Alana Širera)

Napuštam svoj klub, ali to je fudbal: Bojan Roganović

BOJAN ROGANOVIĆ NAPUSTIO BUDUĆNOST I PRIDRUŽIO SE OFK TITOGRADU

SUAREZ ZAVRŠIO SEZONU Žestok udarac za Barselonu. Povreda koljena izbacila je Luisa Suareza iz kombinacije za tim do maltene kraja sezone. Poslije povratka iz Saudijske Arabije (poraz od Atletika u polufinalu Superkupa Španije) Urugvajac je otišao na opreaciju koljena koje ga muči od prošlog ljeta. Hirurški zahvat je prošao dobro, ali prognoze oporavka nijesu ohrabrujuće. Lokalni mediji su javili da Suareza čekaju čak četiri mjeseca pauze. Ako bude tačno, “devetka” Barse će se vratiti sredinom maja pred posljednja tri kola La Lige (Valjadolid, Osasuna i Alaves). Propustiće nekoliko izuzetno bitnih mečeva u domaćem šampionatu, kao i kompletnu nokaut fazu Lige šampiona. Ernesto Valverde na raspolaganju nema alternativno rješenje na poziciji špica, pa su pred njim dvije solucije. Prva - Antoan Grizman ili Lionel Mesi se sele na mjesto “devetke”, a druga - izlazak na tržište i kupovina klasičnog napadača. A.K.

Treba da igram standardno, a ne svaki treći ili četvrti meč Stigli su Periša Pešukić i Vladan Adžić, a onda je uslijedio prvi odlazak iz tabora Budućnosti. Lijevi bek Bojan Roganović odlučio je da raskine ugovor sa “plavima” i pređe u OFK Titograd. A razlog je trener Mladen Milinković nije mogao da mu garantuje minutažu koja je itekako potrebna mladom reprezentativcu Crne Gore, nakon što je tokom jeseni upisao svega devet nastupa (ukupno je proveo 677 minuta na terenu). To vjerovatno znači da se podgorički klub dogovorio sa Dejanom Boljevićem o pro-

dužetku saradnje. Roganović će se danas staviti na raspolaganje treneru “romantičara” Zoranu Govedarici, a na Starom aerodromu ga čeka brat Marko koji pokriva poziciju desnog beka. “Napuštam klub u kojem sam ponikao, u kojem sam maltene odrastao, ali to je fudbal, to je život. Sigurno je da ne odlazim svojom voljom, već mi je sportski direktor saopštio da sam druga opcija na svojoj poziciji”, rekao je Roganović. “U godinama sam kada treba da igram standardno, a ne svaki treći ili če-

9 UTAKMICA ODIGRAO JE BOJAN ROGANOVIĆ U JESENJEM DIJELU SEZONE TELEKOM 1. CFL

tvrti meč. Mladi sam reprezentativac i potrebna mi je minutaža. Idem u klub u kojem ću to imati”, dodao je 19-godišnji Roganović. A nakon što je propao dolazak Miladina Vujoševića, čelnici trostrukog šampiona Crne Gore su se okrenuli novim imenima. Na meti je Alen Melunović, napadač koji je nosio dres Budućnosti i Rudara. Iskusni napadač je napustio Guangdong i trenutno je bez angažmana. Ukoliko ne pronađe novi klub u Kini voljan je da ponovo obuče dres našeg najpopularnijeg kluba. A.K.

REAL OSVOJIO 11. SUPERKUP ŠPANIJE

“Kralj” krunisan u Džedi

Borba velikana trajala je 120 minuta, nije bilo golova, ali je penal rulet stao na bijelo. Real je nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca srušio Atletiko (4:1) i 11. put u istoriji kluba osvojio Superkup Španije koji se igrao u Saudijskoj Arabiji. U finalu timova koji su dobili pozivnice da učestvuju na turniru golova nije bilo, ali jeste šansi na obje

strane. Najbolju priliku “kolčonerosi” su imali u 115. minutu, ali je Federiko Valverde s leđa faulirao Alvara Moratu za direktan crveni karton. Ispostaviće se da je to bio odlučujući potez mladog veziste, jer su njegove kolege bile nepogrešive sa bijele tačke. Redom su pogađali Dani Karvahal, Rodrigo, Luka Modrić i Ser-

hio Ramos. Na drugoj strani jedini strijelac bio je Kijeran Tripije (promašili Saul Nigez i Tomas Parti).

Stefan Savić je u igru ušao u 98. minutu, a zaradio je žuti karton nakon koškanja sa Karvahalom. A.K.

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

Ćavi ne dolazi, za sad

43 Foto: ABA liga

LEGENDARNI VEZISTA OSTAJE U AL SADU

SPORT

Mijović i Kobs u Novom Mestu

BUDUĆNOST NA PRAGU DA PROMIJENI TREĆEG TRENERA U SEZONI

Ništa od povratka u Kataloniju Španski mediji su danima pisali o mogućnosti da Ćavi Ernandez preuzme Barselonu, čak je bilo informacija da je sve gotovo. Međutim, od povratka legende na Kamp Nou nema ništa. Makar za sada. Tačku na medijske spekulacije stavio je upravo Ćavi koji je priznao da je razgovarao sa čelnicima “blaugran”, ali nije puno otkrivao. “Ne mogu ništa da vam kažem. Bili su, pričali smo, raspravljali smo o mnogim temama. Više od toga ne mogu da otkrijem”, rekao

je Ćavi, koji je trenutno trener katarskog Al Sada. “Ne krijem da mi je san da jednog dana vodim Barselonu. Rekao sam to mnogo puta, svi već znaju. Ali imam posao ovdje. Fokusiran sam na Al Sad”. Iako Ćavi ne dolazi, katalonski mediji javljaju da je Ernesto Valverde sigurno bivši. Barselona je za nasljednika Valverdea izabrala Garsiju Pimijenta, trenera B ekipe koji će voditi Lionela Mesija i ostale do kraja sezone. A.K.

REGIONALNA LIGA ZA RUKOMETAŠICE

UBJEDLJIVE “PLAVE”

Poraz na startu od Jagodine (21:23), pa trijumf protiv Krima. Rukometašice Budućnosti savladale su Ljubljani domaćina turnira Regionalne lige 27:22 (16:12). Izabranice Dragana Adžića su vodile tokom cijelog meča i potpuno zasluženo stigle do pete pobjede. Čak sedam igračica upisalo se u listu strijelaca – Đurđina Jauković je bila najefikasnija sa sedam, Jo-

vanka Radičević i Milena Raičević postigle su po šest, dok su mrežu po dva puta zatresle Sanja Vujović, Barbara Lazović, Tatjana Brnović i Majda Mehmedović. Turnir Regionalne lige u Ljubljani za plave dame bio je generalna provjera pred nastavak Lige šampiona i duel protiv Savehofa na startu glavne runde, koji je na programu 25. januara u ‘’Bemax areni’’. A.K.

Košarkaši Budućnost Volija upisali su poraz koji nijesu smjeli, Krka je trojkom Glena Kouzija slavila u Novom Mestu (72:73), a po svemu sudeći bio je to koš koji je presudio Petru Mijoviću. Odmah na konferenciji nakon meča je mladi stručnjak rekao. “Po povratku u Podgoricu ću predočiti moje stavove i odluku ljudima koji su mi ovaj posao i namjerili.” A kako se može čuti, Mijović je igračima već saopštio da će da ide, ali iz klu-

ba nema informacija da je obavljen pomenuti razgovor. Mijović je klupu crnogorskog šampiona preuzeo nakon smjene Slobodana Subotića i od tada je uz njega stajao status “do daljnjeg”. Čelnici “plavih” od tada tragaju za novim trenerom, a posljednjih nekoliko dana aktuelna je priča da je sve dogovoreno sa Juricom Golemcem. Medijske spekulacije su očigledno uticale na Peka i cijelu ekipu koja nije bila na nivou na nezgodnom gostovanju, a to se

moglo naslutiti i po izjavi. “Možda i nijesmo zaslužili da pobijedimo ako se sagleda ambijent u kojem su pripremali utakmicu u prethodnih šest-sedam dana”, aludirao je Mijović na sve češće navode o njegovoj smjeni. Reakcija kluba se i dalje čeka. Pitanje je da li Mijović i dalje ima želju da radi u ovakvom okruženju, da li će uspjeti da se dogovori da nastavi da vodi plavi brod, ili će Budućnost imenovati trećeg trenera u ovoj sezoni. A.K.

IGOR KOLAKOVIĆ SA IRANOM OBEZBIJEDIO OLIMPIJSKU VIZU

Velika radost u teškim vremenima Preuzeo je ekipu početkom februara 2017. godine, osvojio titulu prvaka Azije, zlato na Azijskim igrama, bronzu na Svjetskom kupu šampiona u Japanu, a juče je stigla kruna. Odbojkaši Irana na čelu sa Igorom Kolakovićem obezdijeili su plasman na Olimpijske igre u Tokiju - izabranici crnogorskog stručnjaka su u finalu azijskog kvalifikacionog turnira savladali Kinu 3:0 (25:14, 25:22, 25:14). Na turniru koji se igrao u Kini u grupi Iran je savladao Kineski Tajpeh, Kazahstan i Kinu sa po 3:0, dok su u polufinalu bili bolji od Južne Koreje 3:2. “Ovo je drugo istorijsko učešće Irana na OI. Značajno je zbog toga što sam najviše zbog toga doveden. Plasman je ostvaren u dosta teškim uslovima, jer smo imali puno povrijeđenih igrača, neki su sa virusima došli u Kinu. Međutim, sve je ispalo dobro, a moglo je da bude jako loše protiv Koreje, jer smo se izvukli u petom setu. Ali opet veliko zadovoljstvo, velika stvar

foto: fivb.org

foto: ŽRK Budućnost

Odlična reakcija poslije poraza od Jagodine

Peko rekao igračima da ide

Još jedan veliki uspjeh: Slavlje Kolakovića i odbojkaša Irana za iranski narod jer oni žive za odbojku, žive za odlazak odbojkaške reprezentacije na olimpijski turnir. Velika radost u teškim vremenima koja su zadesila Iran. To se osjeća i ovdje, po porukama koje dobijaju igrači i svi svi. Mislim da je to najveća stvar u vezi plasmana na Igre”, rekao je Kolaković za portal Standard. A bivši trener Budućnosti i selektor Srbije dobro zna šta če-

ka njegovu četu u Japanu. “Težak turnir za sve. Puno uzbuđenja koje će kulminirati od četvrtfinala i polufinala. Velika odbojkaška fešta i pravo je zadovoljstvo što će se Iran sa mnom i mojim stručnim štabom naći tamo”, dodao je Kolaković kojem će ovo biti četvrti nastup na Igrama - dva puta kao selektor Srbije i jednom kao pomoćnik Ljubomira Travice u selekciji Srbije i Crne Gore. A.K.

SPORT

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

ZGRABITE Ĺ ANSU: LAVOVI PROTIV BJELORUSIJE ZA

EHF EURO 2020. GRUPA A

(Grac) Danas, 3. kolo 18.15h Crna Gora - Bjelorusija 20.30h Srbija - Hrvatska TABELA: Hrvatska 4, Bjelorusija 2, Crna Gora 2, Srbija 0.

GRUPA B

(BeÄ?) JuÄ?e, 2. kolo ÄŒeĹĄka - S. Makedonija 27:25 Austrija - Ukrajina 34:30 TABELA: Austrija 4, ÄŒeĹĄka 2, S. Makedonija2, Ukrajina 0.

GRUPA C

(Trondhajm) Danas, 3. kolo 18.15h Letonija - NjemaÄ?ka 20.30h Holandija - Ĺ panija TABELA: Ĺ panija 4, NjemaÄ?ka 2, Holandija 2, letonija 0.

GRUPA D

(Trondhajm) JuÄ?e, 2. kolo Portugal - BiH 27:24 Francuska - NorveĹĄka 26:28 TABELA: NorveĹĄka 4, Portugal 4, Francuska 0, BiH 0.

GRUPA E

(Malme) Danas, 2. kolo 18.15h Island - Rusija 20.30h Danska - MaÄ‘arska TABELA: Island 2, MaÄ‘arska 2, Danska 0, Rusija 0.

GRUPA F

(Geteborg) JuÄ?e, 2. kolo Ĺ vajcarska - Poljska 31:24 Ĺ vedska - Slovenija 19:21 TABELA: Slovenija 4, Ĺ vedfska 2, Ĺ vajcarska 2, Poljska 0. * U glavnu rundu EP proÄ‡i Ä‡e po dvije najbolje ekipe iz svih ĹĄest grupa.

Lavovski opet - za b

âŒŚ Kosta BoĹĄkoviÄ‡

Sada je vaĹžno da se restartujemo, poruÄ?io je selektor Zoran RoganoviÄ‡ poslije utakmice sa Hrvatskom, a pred duel sa Srbijom. RukometaĹĄi Crne Gore su ga posluĹĄali, srcem i glavom protiv Srbije su pokazali zbog Ä?ega su â€œlavoviâ€? upisali istorijski trijumf na Evropskom prvenstvu. MeÄ‘utim, da bi ta pobjeda bila na pravi naÄ?in krunisana naĹĄim momcima baĹĄ sada je potreban novi restart. U svega 48 sati Vasko Ĺ e-

DIREKTNO U BARAĹ˝U ZA SP Pobjedom nad Srbijom rukometaĹĄi Crne Gore obezbijedili su direktan plasman u baraĹž za Svjetsko prvenstvo u Egiptu naredne godine. Zbog promjene sistema kvalifikacija ĹĄest najloĹĄijih selekcija sa ovog SP iÄ‡i Ä‡e u kvalifikacije.

golova postigao je Nemanja GrboviÄ‡ tokom prva dva kola EP - naĹĄ pivot promaĹĄio je samo jedan ĹĄut na ĹĄampionatu valjeviÄ‡ i drugovi moraju da ostave sve iza sebe i da joĹĄ jednom pokaĹžu lavovsko srce veÄ?eras protiv Bjelorusije bore se za nastavak Ĺživota na Evropskom prvenstvu. JoĹĄ jedna pobjeda u Gracu otvorila bi kapije BeÄ?a i glavne runde kontinentalnog ĹĄampionata. â€œPrva pobjeda nam je dala psihiÄ?ko rastereÄ‡enje - napokon se desila. Imali smo manji pritisak od samih sebe, jer toliko puta smo bili blizu, a opet niĹĄtaâ€?, poruÄ?io je iz Graca MiloĹĄ BoĹžoviÄ‡, momak jaÄ?i od rivala i povreda. â€œSve to je sada iza nas, idemo dalje

DAN ZA VRAÄ†ANJE DUGOVA Koliko teĹĄko je â€œslomitiâ€? Bjelorusiju â€œlavoviâ€? su kroz istoriju dobro zapamtili. BaĹĄ kao i danas, rukometaĹĄi Crne Gore prije ĹĄest godina protiv ovog rivala igrali su u posljednjem kolu za plasman u narednu fazu. MeÄ‘utim, tada u Brondbiju bili su bez ĹĄanse (29:23). Taj meÄ? naĹĄi momci Ä?ekali su nakon dva poraza od Hrvatske i Ĺ vedske, dok

su sada (nakon trijumfa nad Srbijom) u mnogo boljem psiholoĹĄkom trenutku. Iste godine (2014) Crna Gora i Bjelorusija srele su se i u baraĹžu za Svjetsko prvenstvo, a ponovo je u dva meÄ?a bila bolja nekadaĹĄnja sovjetska republika. Idealan je trenutak da â€œlavoviâ€? konaÄ?no vrate dugove.

FOTO DANA

ÄŒAROLIJE U PUSTINJI OvogodiĹĄnji Dakar reli odrĹžava se u Saudijskoj Arabiji, a kao i uvijek iz pustinje uvijek stiĹžu fenomenalne fotografije.

- hladne glave. Nadam se da Ä‡e taj trijumf pozitivno uticati na naĹĄu igruâ€?.

â– GDJE JE PRVA, TU JE I DRUGA

Iako je meÄ‘u posljednjima upao na spisak putnika za Grac, Vuk LazoviÄ‡ je hrabroĹĄÄ‡u i borbenoĹĄÄ‡u pokazao sve ono ĹĄto krasi â€œlavoveâ€?. I momak koji drĹži odbranu Crne Gore vjeruje da je pravi trenutak za joĹĄ jedan trijumf. â€œGdje je prva pobjeda, tu je i drugaâ€?, jasan je naĹĄ pivot. â€œNaravno, potrebno je sada da se dobro pripremimo za Bjelorusiju i da damo maksimum, kao i tokom prethodne dvije utakmice. Da poginemo za grb i pobijedimoâ€?. Bjeloruisja je bez mnogo muke savladala Srbiju, ali nije postojala tokom utakmice

NAJVEÄ†A SPORTS

KOU Obojica su Britanci, veliki rivali, legende srednjih pruga u atletici. Mnogo toga su osvojili, ali posebna priÄ?a su njihovi dueli na Olimpijskim igrama 1980. u Moskvi. Stiv Ovet i Sebastijan Kou borili su se tada i na 800 i na 1.500

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

A PLASMAN U GLAVNU FAZU EP, 18.15H

bečku pozornicu Juriš na Bjelorusiju: Od Vuka Lazovića se očekuje još jedno maestralno veče u odbrani

sa Hrvatskom prve zvijezde reprezentacije su majstori Vive Kjelcea Artjom Karaljok i Vladislav Kuleš. “Čeka nas jaka ekipa pivot i lijevi bek, koji igraju zajedno u istom klubu, su sjajni. Treba da ih dobro analiziramo, odigramo fajtersku utakmicu i kažem još jednom - pobijedimo”, dodao je Lazović. A ključ za pobjedu je? “Odbrana. Uvijek je ona ključ”, dodao je Lazović. “I zaista, uživam sa momcima, u svakom trenutku na terenu. Ginemo jedan za drugog, braća smo. Neće izostati borba ni u ovom meču”.

■ FINTE ZA BJELORUSE Šta reći za Miloša Božovića - momak koji je zbog Crne Gore i Evropskog prvenstva odložio operaciju, koji je zbog povrede preskočio Hrvatsku, ali je ponovo stiznuo zube i protiv Srbije pokazao klasu. “Došla je ta prva pobjeda, sve je super, zdravi smo, ali idemo dalje - sada nas čeka Bjelorusija. To je najvažnije”, jasan je Božović. I bek Zagreba dobro zna koliko će večeras biti teško, koliko će borbe trebati za još jedno veliko veče... “Bjelorusija je reprezen-

SKA RIVALSTVA

OVET metara, gdje je Ovet pobijedio na 800 metara, odnosno u trci koja je bila Kouova specijalnost, ali se Kou revanširao na dužoj dionici. Četiri godine kasnije Kou je odbranio zlato, a Ovet bio diskvalifikovan

SPORT ERSTE LIGA PREGLED 13. RUNDE

LIDER JE NEUMOLJIV, LOVĆEN SIGURAN

Sada bitka za Beč, a 13. janura 2007. u Beču...

Rukometaši Crne Gore danas će se boriti za nokaut fazu EP i put u Beč, a prije 13 godina, takođe 13. januara, “lavovi” su utišali glavni grad Austrije tačnije njegovo predgrađe Štokerau. U istorijskim prvim kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo Crna Gora je savladala Austriju u gostima, golom Alena Muratovića iz posljednjeg šuta na utakmici preko živog zida - 35:34. Taj meč lansirao je momke tadašnjeg selektora Pera Miloševića do prvog plamsana neke naše selekcije na veliko takmičenje.

KAKVA SENAZACIJA, FRANCUZI IDU KUĆI Francuska je od 1995. šest puta bila šampion svijeta, tri puta evropski i dva olimpijski, a sa ovog EP oprašta se nakon dva meča. Senzacija svih vremena u rukometu desila se sinoć kada su Norvežani trijumfom poslali Karabatića i društvo kući. Iz ove grupe dalje su prošli Norveška i Portugal. tacija sa ozbiljnim igračima, izuzetno snažan protivnik. Igrači su visoki i teški, na nogama teški. Možda ih treba ostaviti na većem prostoru, pa ih pomjerati fintama jedan na jedan. Božo Anđelić i još neki igrači u punom zaletu to mogu da riješe”, zaključio je Božović.

IZJAVA DANA Jirgen Klop mi je prišao nakon prvog treninga i rekao da uopšte ne razmišljam gdje i sa kim sada igram i da nastavim da igram kako sam igrao u Salcburgu - Igraj na Minamino način i uživaj. TAKUMI MINAMINO, najnovije pojačanje Liverpula.

Trebao je biti derbi, jer Studentski centar igra sjajno ove sezone, ali je na kraju meč bio jednosmjerna ulica. Košarkaši Sutjeske deklasirali su “studente (104:78) u 13. rundi Erste lige i tako nastavili nevjerovatni trijumfalni niz. Izabranici Zorana Glomazića dominirali su od prvog do posljednjeg minuta, a krajnji rezultat dovoljno govori o dešavanjima na terenu. Nikola Pavlićević je nosio Nikšićane sa 24 poena, Igor Čvorović je ubacio 15, Draško Knežević i Boris Lalović po 12, a Ismet Sejfić 11. Kod domaćina su se istakli Fedor Žugić sa 20, Nemanja Milošević sa 19 i Andrija Slavković sa 11 koševa. U komšijskom derbiju All Stars je savladao Danilovgrad (82:69) na krilima Marka Koljevića i Luke Nikaljevića koji su ubacili po 17. Poslije debakla od Heliosa u Drugoj ABA ligi Lovćen je odreagovao sigurnim trijumfom u domaćem šampionatu. Cetinjanu su u gostima srušili Jedinstvo (88:67).

ERSTE LIGA, 13. KOLO S. centar - Sutjeska 78:104 Jedinstvo - Lovćen 67:88 All Stars - Danilovgrad 82:69 Danas 15.00h

Ibar - Zeta

Srijeda 18.30h

Primorje - Teodo

1. Sutjeska 2. Lovćen 3. Ibar 4. S. centar 5. Teodo 6. Jedinstvo 7. All Stars 8. Danilovgrad 9. Primorje 10. Zeta

13 13 12 13 12 13 13 13 12 12

13 10 10 9 5 4 4 3 3 2

0 3 2 4 7 9 9 10 9 10

26 23 22 22 17 17 17 16 15 14

Najefikasniji u sastavu Lovćena koji nastavlja borbu za osvajanje jednog od dva mesta koja vode u polufinale plej-ofa, a samim tim i ponovni plasman u regionalno takmičenje, bili su Vasilije Vučinić sa 19, Emir Hadžibegović sa 15, dok su po deset poena postigli Amerikanac Kevon Alen i Gligorije Rakočević. Kod Jedinstva, bolji od ostalih bili su Nenad Vuković sa 19, Vladan Kaluđerović sa 17 i Danilo Drašković sa 15 koševa. A.K.

SPORT

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

Ajkule po dolasku u Budimpeštu

AJKULE STIGLE U BUDIMPEŠTU, GDJE SJUTRA OTVARAJU EVROPSKO PRVENSTVO

Pravi ritam već od Slovačke Priča broj 34 Evropskog prvenstva svoju prvu stranicu okrenuće sjutra u Budimpešti, sedmi put sa Crnom Gorom kao jednim od aktera. “Ajkule” su juče stigle u predivni grad na Dunavu, sa četiri debitanta i ovog puta nekako bez prevelikih očekivanja... Cilj je jasan - olimpijske kvalifikacije, a za to će momcima Vladimira Gojkovića biti dovoljan plasman u četvrtfinale Evropskog prvenstva. “Bitno je da u prvi meč sa Slovačkom (sjutra od 11.30h) uđemo na pravi način, da upišemo pobjedu i da još podignemo formu za ono što nas čeka”, poručio je iz Budimpe-

AJKULE NA EP

11.30h 20.30h 17.30h

Utorak Slovačka - Crna Gora Četvrtak Crna Gora - Hrvatska Subota Njemačka - Crna Gora

VLADIMIR GOJKOVIĆ Koristilo nam je što smo sparingovali sa Srbijom, rivalom sa najvećeg nivoa i što ćemo na taj način da uđemo u EP.

šte Gojković. “Nakon nje čeka nas Hrvatska koja je jedan od favorita takmičenja i onda duel sa Njemačkom koji je ključan za grupnu fazu takmičenja”. A u Budimpeštu su “ajkule” stigle iz Novog Sada, gdje su posljednji dio priprema odradili sa prvim favoritom prvenstva Srbijom. “Protiv Srbije smo vidjeli da to nije taj nivo u odnosu na ekipe sa kojima smo igrali tokom priprema - bilo je izuzetno teško da im pariramo prvog dana, a tokom drugog treninga je bilo dosta bolje”, objasnio je Gojković. “Koristilo nam je što smo se sastali

ATP KUP - SRBIJA OSVAJAČ PREMIJERNOG IZDANJA

Novak i drugari ispisali istoriju Spektakularno veliko finale, nevjerovatne borbe na terenu u Sidneju i na kraju trijumf Srbije koja je postala prvi osvajač ATP kupa! Novak Đoković i drugovi su u borbi za trofej bili bolji od Španije (2:1), aktuelnog šampiona Dejvis kupa. U prvom meču Roberto Bautista Agut je savladao Dušana Lajovića, uzvratio je Đoković u velikom derbiju protiv Rafaela

Nadala, da bi odlučujući poen donio dubl Novak Đoković - Viktor Troicki koji su srušili Pabla Karenja Bustu i Felisijana Lopeza (6:3, 6:4). “Pamtiću ovo cijelog života! Ovo je jedan od najljepših trenutaka u mojoj karijeri. I zaista, imao sam sreću i blagosloven sam što imam divnu karijeru 15 godina, ali igrati za moju državu, sa mojim drugarima koji su godi-

nama pored mene, to se ne može porediti ni sa čim”, rekao je Đoković nakon veličanstvene pobjede. Srbija je na putu do trofeja u novoformiranom takmičenju u grupnoj fazi u Brizbejnu bila bolja od Južne Afrike (3:0), Francuske (2:1) i Čilea (2:1). Uslijedila je selidba u Sidnej i pobjeda protiv Kanade u četvrtfinalu (3:0) i polufinalu Rusije (2:1). A.K.

STEFAN VIDOVIĆ

Dugo godina sam u reprezentaciji, bio sam jako blizu ranije da odem na neko veliko takmičenje, ali nikada nisam odustajao sa ekipom sa najvećeg nivoa i što ćemo na taj način da uđemo u Evropsko prvenstvo”. Jedan od četiri debitanta biće Stefan Vidović. “Dugo godina sam u reprezentaciji, bio sam jako blizu

ranije da odem na neko veliko takmičenje, ali nikada nisam odustajao - na veliku sreću i zadovoljstvo sada sam tu”, istakao je Vidović. Slično kao selektor razmišlja i vaterpolista italijanske Ortiđe. “Bitno je da uđemo jako ozbiljno u prvu utakmicu - koncentrisano, da damo maksimum i napravimo dobar zalet za ono što nas očekuje”, jasan je Vidović. Na prethodna dva Evropska prvenstva koja su odigrana u januaru Crna Gora je igrala bitnu ulogu (dva finala) - neka slično bude i sada. K.B.

SPORT

PONEDJELJAK, 13. 1. 2020.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 18.05h __________________Crna Gora - Bjelorusija, rukomet 20.20h ________________________Hrvatska - Srbija, rukomet

SPORTKLUB 1 09.30h __________________________ Kirstea - Pliškova, tenis 11.00h _______________________________ WTA Adelejd, tenis 01.00h _______________________________ WTA Adelejd, tenis

SPORTKLUB 2 10.30h _______________________________ WTA Adelejd, tenis 01.00h ________________________________ WTA Hobart, tenis 01.30h _______________________________ WTA Adelejd, tenis

SPORTKLUB HD

LUDNICA NA OBALI BALTIČKOG MORA

01.30h _______________________________ WTA Adelejd, tenis

Sankt Peterburg lučki grad na Baltičkom moru, dom je Zenita, kluba sa nevjerovatnom armijom navijača. Ultrasi kojima je plava boja u srcu su izuzetno radikalni. Poznati su po rasističkim ispadima, a jedan od najnovijih primjera je dovođenje Malkoma. Poznata je njihova kampanja kojom su 2012. godine htjeli da natjeraju svoj klub da ne kupu “crne i gej fudbalere”. Nije Zenit popularan samo u svom gradu. Prema istraživanjima njemačkih agencija Zenit je najpopularniji ruski klub u Evropi, sa skoro 24 miliona navijača širom planete, po čemu su peti na listi od 20 kluba. Mnogo je navijačkih klubova širom svijeta, pa tako Zenit svoje tifoze ima u Brazilu, Portugalu, Norveškoj, SAD, Italiji, Njemačkoj, Španiji, Indoneziji...

01.30h _______________________________ WTA Adelejd, tenis

SPORTKLUB 5 01.30h _______________________________ WTA Adelejd, tenis

SPORTKLUB 6 ARENASPORT 1 17.00h _________________ Mega Bemax - C. zvezda, košarka

ARENASPORT 2 20.45h _____________________________ Parma - Leće, fudbal

ARENASPORT 3 20.45h ____________________________ Lorijen - Kaen, fudbal

DN TIKET PARMA LEĆE VADI DEGLA EL ENTAG LORIJEN KAEN LEVADIJAKOS PLATANIAS

1 2

1I2+ 3+ 1 1 1

61 BOD OD MOGUĆIH 63 OSVOJIO JE LIVERPUL NAKON POBJEDE PROTIV TOTENHEMA I TAKO NAPRAVIO NAJBOLJIH POČETAK SEZONE U ISTORIJI SVIH PET NAJJAČIH LIGA NA STAROM KONTINENTU

UKUPNA KVOTA: 22,60

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

EUROSPORT 10.45h 12.45h 14.00h 19.45h

___________________________________ Alpsko skijanje ___________________________________ Alpsko skijanje ___________________________________________Snuker ___________________________________________Snuker

Poslije istorijske pobjede u subotu, “lavovi” napadaju drugu fazu i put u Beč Crna Gora - Bjelorusija RTCG 2, 18.05h Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno uzbuna u glavnom gradu bih zbog zagađenja vazduha

Sarajevo se guši u smogu, specijalne mjere za građane Zbog izrazito pogoršanih vrijednosti kvaliteta vazduha, Vlada Kantona Sarajevo proglasila je stepen upozorenja “Uzbuna” i izdala važna uputstva građanima u vezi sa boravkom na otvorenom, fizičkim aktivnostima, nošenju zaštitnih maski, korišćenju motornih vozila, odnosno gradskog prevoza. Nedjeljno jutro mnogi stanovnici Sarajeva odlučili su da provedu

u svojim toplim domovima, čemu svjedoče prazne ulice Ferhadija i Titova, objavio je portal Kliks. Samo rijetki su jutros očigledno morali izaći napolje, pa su ubrzanim koracima išli ka željenoj destinaciji dok im je lice prekrivala zaštitna maska ili šal. Situacija u Sarajevu po pitanju zagađenja vazduha juče ujutro je bila ipak znatno bolja nego u subotu veče, iako je vazduh i dalje bio ve-

maria

kornjača dijego, glavni ª razvratnikº sa galapagosa

Nezasitim libidom spasao svoju vrstu

Mužjak džinovske kornjače sa Galapagosa po imenu Dijego spasao je čitavu svoju vrstu od izumiranja svojim razvratnim seksualnim životom, a poslije uspješno završenog 50-godišnjeg zadatka konačno će biti vraćen u divljinu. Dijegov nezaustavljivi libido glavni je razlog zbog kojeg se populacija džinovskih kornjača sa ostrva Espanjola (dio Galapagoskih ostrva) oporavila. Program spasavanja džinovskih kornjača započet je šezdesetih godina kada su na ostrvo Santa Kruz prebačene preostale kornjače. Dijego je stigao iz zoološkog vrta u San Dijegu. Kada je započeo svoju

kampanju promiskuiteta, Dijego je bio jedan od dva mužjaka na ostrvu sa 12 ženki. Koliko je Dijegov libido bio nezaustavljiv svjedoči i podatak da je populacija te kolonije skočila na 2.000. Uprava nacionalnog parka Galapagoskih ostrva

oma nezdrav. Prema mjerenjima juče u 14.00, indeks kvaliteta vazduha u Sarajevu je 312 što znači da je opasan po zdravlje. Indeks kvaliteta vazduha iznad 50 se smatra nezdravim. Zbog svega navedenog mnoge Sarajlije spas traže na obližnjim planinama poput Trebevića, Bjelašnice, Jahorine i Igmana, a policija isključuje “euro 2” vozila iz saobraćaja.

vjeruje da je 100-godišnjak otac 40 odsto ukupne populacije. “Doprinio je velikom procentu populacije. Srećni smo što imamo priliku da ga vratimo u njegov dom i prirodno okruženje“, rekao je upravnik parka, Jorge Karion za AFP. (RTS)

princ vilijam o bratovoj odluci:

“Tužan sam, ne mogu više da podržavam Harija” Princ Vilijam se nada da će se kraljevska porodica jednoga dana pomiriti. Čitav život sam podržavao brata, ali više ne mogu, rekao je Vilijam u prvoj izjavi za medije nakon što su princ Hari i njegova supruga Megan odlučili da se odreknu svih kraljevskih dužnosti. Vojvoda od Kembridža

priznao je da je tužan zbog bratovljeve odluke da se „povuče“ sa svojih dužnosti, prenosi Sandej tajms. Za londonski list je naveo i da mu je krivo što kraljevska porodica „više nije tim“. „Sve što možemo da uradimo, što ja mogu da uradim, jeste da pokušam da ih podržim i nadam se da ćemo vremenom po-

novo misliti isto. Želio bih da svi igramo u istom timu“, istakao je princ Vilijam. Pomirljive riječi vojvode od Kembridža su u priličnoj suprotnosti sa pređašnjim izvještajima da su budući kralj i njegov otac, princ Čarls, „veoma bijesni“ na Harija. Britanska kraljevska porodica sastaće se danas da bi

razmotrila dalju budućnost vojvode i vojvotkinje od Saseksa. Sastanku na imanju Sandringem će prisustvovati kraljica Elizabeta Druga, princ Čarls, princ Vilijam i princ Hari. Očekuje se da se i preko video-linka priključi i vojvotkinja od Saseksa, Megan, koja se trenutno nalazi u Kanadi.