Dnevne novine 2-3. mart 2019. by Dnevne Novine

PREDSJEDNIK EVROPSKOG SUDA SA CRNOGORSKIM ZVANIČNICIMA ■ 11

Impresivan napredak Crne Gore u pravosuđu SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019. BROJ 2316GODINA VIII

Sa sastnka Đukanovića i Raimondija

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: BOŠKO JAKŠIĆ, BEOGRADSKI NOVINAR I ANALITIČAR MEĐUNARODNIH ODNOSA

NA SCENI RECIKLAŽA ISTIH OPTUŽBI NA RAČUN MILA ĐUKANOVIĆA ■ 5 7 RETROVIZOR

Faktotumi

■3

ZORAN MUGOŠA O RAZLOZIMA NAPUŠTANJA CRNOGORSKE

Htjeli smo promjene, ali ne sa rušiteljima ■ 10 države TUZI: NOVI VODOVOD U HOTIMA ■ 24 25

Ostvaren je višedecenijski san mještana ■ 13

VN ISTRAŽUJU: KO SVE STOJI IZA ª GRAĐANSKIH PROTESTAº

■8

OPOZICIJA gura građane da ostvari njene ciljeve

MINISTAR NURKOVIĆ SA AMBASADORKOM OZAN

Turci žele koncesije za aerodrome SPOLJNOTRGOVINSKI DEFICIT SE ■ 14 NE SMANJUJE

Za pet godina uvezli 161 milion eura cementa

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

Sram vas bilo, opet proširujete NATO. Neka ●NEZVANIČNO Železnjak vidi da sam ja bio protiv Makedonije, kao i protiv Crne Gore! Sad odoh u kafanu, jer sam cio dan sam po nekim klupama- optuženičkim, poslaničkim... Samo ne znam u koju ću, Kristal ili Buda bar.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

K RE

A M A

Uskoro rimejk filma Slobodana Šijana sa malo izmijenjenim naslovom - DAVITELJ PROTIV DAVLJENIKA

ISTIČU MANDATI VRHOVNOG TUŽIOCA I PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA, SKUPŠTINA I DALJE BEZ KVORUMA

TRANSAKCIJE VRŠENE SA BLOKIRANIH RAČUNA

MEĐUNARODNI DAN CIVILNE ZAŠTITE

VUJOŠEVIĆU POSTHUMNO PRIZNANJE

Uprkos zabrani, u radnjama i dalje sijalice od 100 vati

MIJENJATI USTAV ILI PRIJETI V.D. STANJE U PRAVOSUĐU

SUBOTA

Specijalno državno tužilaštvo utvrdilo je da se blokirani novac Atlas banke, čiji je vlasnik bjegunac Duško Knežević, vezan za ECommerce, u iznosu od skoro 63 miliona eura nezakonito koristio sa računa ove banke u inostranstvu. SDT će daljom istragom utvrđivati koja su lica učestvovala u ovim malverzacijama.

●17

NEDJELJA

U većini podgoričkih radnji i dalje se mogu kupiti klasične sijalice sa žarnom niti snage od 75 vati (W) i više, iako je njihovo stavljanje na tržište zabranjeno.

KAMP ZA PISCE

MOKRINSKA ODISEJA

● 20-21

U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost tokom jutra ili prijepodneva. Na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, uglavnom tokom prijepodneva ponegdje slabe padavine. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, mjestimično umjeren i pojačan, na udare ponegdje i jak, prvenstveno na jugu. Jutarnja temperatura vazduha -2 do 9, najviša dnevna 3 do 19 stepeni.

U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, a na sjeveru promjenljivo oblačno. Vjetar, još u jutarnjim satima ponegdje umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana slab do umjeren. Jutarnja temperatura vazduha -5 do 8, najviša dnevna 4 do 19 stepeni.

Kažu ljudi da crne mačke nikada ne mjauču. Stojim tako ispred crne kapije sa interfonom. Sa jedne strane stara kuća, vidno obnovljena. Sa druge, moderna crna zidina bez prozora. Svuda okolo jezivi natpisi „Pazi, fasada otpada“. Puste ulice bez trotoara. Dugački plitki kanali za odvod. Blato. Golo drveće i oblak. Ako ovako ne počinju svi horor ● 32-33 filmovi...

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

SKUPŠTINA NA JUČERAŠNJOJ SJEDNICI VERIFIKOVALA PROTOKOL O PRISTUPANJU SJEVERNE MAKEDONIJE NATO U

Mandić izvrijeđao gosta iz Makedonije Crnogorski parlament juče je verifikovao Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO-u, koji je usvojen sa 44 glasa vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije i nezavisnog poslanika Neđeljka Rudovića. Prije glasanja skupštinsku salu su napustili poslanici iz Demokratskog fronta. Prvom redovnom zasijedanju Skupštine Crne Gore prisustvovao je i predsjednik Sobranja Republike Sjeverne Makedonije, Taljat Džaferi. Tokom rasprave o ovoj tački dnevnog reda došlo je do incidenta i verbalnog sukoba između poslanika Milana Kneževića iz DF-a i Miodraga Vukovića iz DPS-a. Knežević je prekidao Vukovića dok je govorio, zbog čega je poslanik DPS-a tražio od predsjednika Skupštine da “zaustavi besprizornika”. “Ja neću polemisati sa vama, ali ću pokušati da ubijedim naše goste da ovakav odnos nije dominantan, ma o čemu se radilo”, rekao je Vuković. “Slomiću ti nos, bijedo jedna ljudska”, kazao je Knežević Vukoviću. Prethodno je lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kazao da DF neće podržati protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATOu, jer smatraju da „male dr-

Sa sjednice žave i mali narodi imaju ista prava kao velike države, i da se za ovakve odluke moraju izjasniti građani“. On je prigovorio poslanicima DPS-a što su svečano dočekali Džaferija. “On je najpoznatiji po nošenju automata i pucanju na makedonske policajce. Sram vas bilo”, poručio je Mandić. I poslanici DF-a Jovan Vučurović i Milun Zogović su Džaferiju kazali da je bio pripadnik terorističke organizacije. Na početku sjednice, ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović je ocijenio da je riječ o istorijskom iskoraku Sjeverne Makedonije u novu fazu razvoja i napret-

VUKČEVIĆ IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA DIK A

U okviru tačke Izbori i imenovanja, poslanici crnogorske Skupštine izabrali su Đorđija Vukčevića za predsjednika Državne izborne komisije. Za izbor Vukčevića na tu funkciju glasao je 41 poslanik, dok protiv i uzdržanih nije bilo. Vukčevića je za tu funkciju ranije predložio Administrativni odbor, čiji je predsjednik Luiđ Škrelja kazao da je Vukčević, prema mišljenju većine članova odbora, bio najkredibilniji kandidat. Prema njegovim riječima, glasanjem za Vukčevića će poslanici doprinijeti kompletira-

nju DIK-a, a samim tim i punom legitimitetu rada. Poslanik DPS-a Miodrag Vuletić kazao je da Vukčević ima veliko iskustvo u pravnoj struci i da ima najbolje reference za obavljanje funkcije predsjednika DIK-a. Poslanici pozicije kritikovali su kandidaturu Vukčevića. Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović rekao je da je on “namještenik DPS-a”, dok je poslanik DF-a Jovan Vučurović ocijenio da je rasprava o izboru predsjednika DIK-a čista provokacija, kojom se pokušava skrenuti pažnja sa suštine.

ka i čestitao makedonskom rukovodstvu na istrajnosti i hrabrosti da donese ključne odluke za implementaciju sporazuma. On je rekao da je uvjeren da će članstvo Sjeverne Makedonije u NATO-u pozitivno uticati, prije svega, na njenu stabilnost i bezbjednost. „Ali i na ukupne prilike u regionu, koji je u NATO-u definisan kao strateški važan, i čija stabilnost ima direktan uticaj na bezbjednost evroatlantske zone“, dodao je Darmanović. Poslanik DPS-a Obrad Stanišić kazao je da je ovo za Crnu Goru, crnogorski parlament i demokratiju istorijski trenutak “jer Crna Gora prvi put, kao članica NATO saveza, odlučuje i prihvata pristupni protokol susjedne i prijateljske države Sjeverne Makedonije”. Predsjednik parlamenta i lider Socijaldemokrata Ivan Brajović čestitao je Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj na pokazanoj zrelosti i hrabrosti koji su rezultirali potpisivanjem Prespanskog sporazuma. Poslanik SDP-a Raško Konjević kazao je da je saglasan sa tim da opredjeljenje regiona treba da bude, ne samo Alijansa, nego vrijednosti u tom segmentu, dok je Ervin Ibrahimović, u ime manjinskog kluba poslanika, kazao da je siguran da će se podrškom članstvu Sjeverne Makedonije u NATO-a dati podrška smanjenju etničkih tenzija na Zapadnom Balkanu. A.N.

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

FAKTOTUMI U svom možda najboljem romanu „Faktotum“ Čarls Bukovski definisao je da ljudi koji su skloni čestoj promjeni vlastitog okruženja, angažmana i uvjerenja, na kraju ostaju prezreni od svih i našušteni. U slobodnom prevodu na crnogorski jezik faktotum je – svaštočinja. Koliko takvih (i zašto) danas želi da kreira društveni i politički ambijent po svojoj mjeri u Crnoj Gori? Da vidimo. Biznismenski faktotum Duško Knežević, čovjek sa crvene Interpolove potjernice, pozvao je ovih dana štediše Atlas banke da se pridruže „građanskim protestima protiv lopovske vlasti“. Dakle, lik koji je bukvalno ponio njihovih 12,5 miliona eura, poziva ih na bunt protiv države koja im uredno isplaćuje njegove dugove. Logično, je li?! Isti lik spreman je da, iz svoje davljeničke perspektive, besprizorno manipuliše teškom bolešću jednog djeteta i drugim ogovaračkim gadostima najnižeg nivoa (uz PR-konsalting N.Rudovića), a što mu ovdašnji medijski faktotumi uredno i bez zadrške prenose. Takav im obraz! „Protesti, prelazna vlada i fer izbori ruše vlast“. Ovo je jedan od naslova u „Vijestima“ iz avgusta 2015. godine. Skoro četiri godine su prošle, a naslovi ovog medija se ne mijenjaju. Samo se mijenjaju sponzori anticrnogorskih kampanja koje, plaćeni velikim količinama rubalja, dolara ili eura, „nezavisni“ zdušno promovišu, a pomalo i kreiraju. U međuvremenu su bili i protesti, i prelazna vlada, i fer izbori. Samo vlast nije srušena. Zato ovaj medijski faktotum u posljednje vrijeme prodaje novu, londonsku maglu u pakovanju lica sa crvene Interpolove potjernice. Samo je kostimografija glavnih likova sad „građanska“, jer opozicioni političari nijesu prošli audiciju 2015. i 2016., pa su im dopale uloge statista. Među statistima se posebno ističu politički faktotumi, poput Dritana Abazovića, koji je od Pozitivne stigao do URE, te Vladimir Pavićević, koji je od najaktivnijeg srpskog poslanika stigao na čelo Crnogorske. DF se stara o prevozu. U prvom planu je ovoga puta građanski faktotum Džemal Perović, koji je izrazio nadu da će Brisel „povući ručnu“ kada je Crna Gora u pitanju. Jednako kao što su, ne tako davno, „zvijezde granta“ iz nevladinog sektora tražile od Brisela da aktivira „klauzulu balansa“. Svi imaju isti cilj?! Koncern „Vijesti“ je sad na svim svojim platformama otvorio opštu debatu u kojoj učestvuju brojni ekspertski faktotumi. I dok neki od njih preferiraju prelaznu vladu, drugi misle da bi to bilo samo gubljenje vremena i da odmah treba ići na vanredne parlamentarne izbore. Samo još ne mogu da se slože oko toga da li Duško Marković treba da ostane u prelaznoj vladi i da li će izaći na vanredne izbore?! Usput im svima, tamo njima, smetaju mediji koji se nijesu upecali na D.K.- jevu žvaku, pa bi rado da ih pogase, što su već pokušali Dritanovi delinkventi naoružani tariguzom. Načisto, ludilo! PS: Jednog srpskog faktotuma, sličnog D.K.-u, svojevremeno je književnik S. Basara svrstao u „antropomorfne organizme koji se u fantastičnoj verziji Darvinove evolucione ljestvice nalaze na granici između sisara i crijevne flore” . Žalosno je što je takav “organizam” sad postao guru ovdašnje opozicije, nekih medija, nezavisnih nvo eksperata i građanskih aktivista.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

INTERVJU: BOŠKO JAKŠIĆ, NOVINAR I ANALITIČAR

NA SCENI RECIKLAŽA ISTIH OPTUŽBI NA RAČUN ĐUKANOVIĆA

■ “Bojkot i protesti mogu biti produktivni jedino ako su istinski usmjereni ka liberalizaciji političkog života, a ne ka rušenju sopstvene države u interesu “gospodara” izvana, što smo već imali priliku da vidimo u Crnoj Gori”

■ “Ne postoji vremenska koincidencija protesta koja bi omogućavala da ih podvedemo pod “balkansko proljeće”. Što ne znači da nezadovoljstvo građana regiona u nekom trenutku neće postati zajednički imenitelj, ukoliko se mnogo toga ne promijeni” ■ “Kosovski konflikt je alfa i omega srpske ne samo unutrašnje, već i spoljne politike. Vjerujem da bi problem mogao da bude riješen ove godine” ■ “Evropska unija, stvorena na liberalnim vrijednostima i sloboda na kojoj počiva njena privlačnost, nažalost, već duže vrijeme pokazuje da nije u stanju da blokira prodor desničarskih, nacionalističkih populista koji su zauzeli značajan dio teritorije EU, od Italije do četiri države Višegradske grupe”

AKTUELNO

AKtuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

INTERVJU: Boško JakšIć, NoVINaR I aNalITIčaR

Na sceNi reciklaža istih optužbi Na račuN ĐukaNovića

a je vlast bila disperzivna, da je bilo više tako eksponiranih aktera u realizaciji političke strategije Crne Gore u posljednjih 25 godina, danas bi i meta bilo više. Ovako je sasvim logično da je to Đukanović. Drugo je pitanje argumenata kojima se on napada. Mislim da je riječ o reciklaži istih optužbi, kaže za Vikend novine Boško Jakšić, beogradski novinar i analitičar međunarodnih odnosa.

On govori i o sindromu uličnih protesta širom Evrope i regiona, slabim izgledima da se dogodi “balkansko proljeće”, naletu desnog populizma i nacionalizma unutar zemalja Evropske unije i štetnosti prihvatanja kolonijalnog mentaliteta dijela opozicije u Crnoj Gori da bi služili gospodarima u Beogradu i/ili Kremlju. VN: Region, ali i Evropa su zasuti protestima. Kako Vi to vidite? JAKŠIĆ: Birači su prečesto spremni da nagrade vlasti koje im rješavaju trenutne probleme i ispunjavaju dnevne želje, ne razmišljajući o dugoročnim posljedicama. To, uostalom, i nije posao birača već političara, ali i oni su opsjednuti isključivo idejom ostanka na vlasti. Tako smo dospjeli do – krize politike. VN: Mislite li tu na krizu demokratije… JAKŠIĆ: Da, nalet desnog populizma i nacionalizma po Evropi potvrđuje da je demokratski sistem vladavine, načet brutalanom izved-

bom ekonomskog neoliberalizma, u krizi. Ljudi sve više sumnjaju da su njihove demokratski izabrane vlade u stanju da se izbore sa izazovima i spasu liberalne vrednosti na kojima se Evropa okupila. Takva kriza izaziva revolt dijela javnosti koja instinktivno osjeća da stvari ne idu u dobrom pravcu. “Žuti prsluci” po Francuskoj nisu ljudi kojima prijeti glad, već oni koji očekuju pravičniju raspodjelu bogatstva koje stvaraju. Socijalni bunt je globalni okidač protesta izazvan nepravičnom raspodjelom rastuće uvećavajućeg bogatstava ili sve slabijom zaštitom prava zaposlenih. VN: Kako odgovoriti na takve izazove? JAKŠIĆ: Kriza je u toku, kao i pokušaji politikologa, sociologa, ekonomista i svih drugih da nađu odgovore, jer je evidentno da je postojeći sistem zagušen i da su neophodna nova rješenja za svi-

Bojkot i protesti mogu biti produktivni jedino ako su istinski usmjereni ka liberalizaciji političkog života, a ne ka rušenju sopstvene države u interesu “gospodara” izvana, što smo već imali priliku da vidimo u Crnoj Gori

Istorijska šansa za rješenje na relaciji Beograd - Priština

VN: Da li ima naznaka da će skorije doći do smirivanja tenzija na relaciji Beograd – Priština? JAKŠIĆ: Kosovski konfilkt je alfa i omega srpske ne samo unutrašnje, već i spoljne politike. Vjerujem da bi problem mogao da bude riješen ove godine. Aleksandar Vučić nije Aleksandar Veliki da bi imao hrabrosti da presiječe Gordijev čvor, ali optimizam gradim na angažmanu SAD. Vašington pokazuje da je zamoren neefikasnošću EU da riješi bilo koje rejet 21. vijeka. Takve debate u našem regionu, nažalost, ne postoje. VN: Može li li se povući paralela između protesta u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji ili je svaki za sebe specifičan? JAKŠIĆ: “Sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica, nesrećna je na svoj način”, pisao je Lav Tolstoj. Ali misao velikog ruskog pisca nije primjenljiva na području koje se sada definiše kao Zapadni Balkan. Ovdje sve “nesrećne” porodice liče jedna na drugu. Danas u Albaniji demonstriraju protiv premijera Edi Rame zbog skandala vezanog za kružni put oko Tirane, projekta za koji opozicija tvrdi da je izvor korupcije. U Beogradu su koliko prekjuče ljudi izlazili na ulice zbog projekta “Beograd na vodi” i

gionalno pitanje: od makedonsko-grčkog problema oko imena, preko nesposobnosti da od Bosne i Hercegovine napravi funkcionalnu državu, do kosovskog konflikta. Spor Atine i Skoplja je riješen, a Amerikanci su 2017. saopštili da će ova godina donijeti rješenje sukoba Beograda i Prištine. To što je Donald Tramp pristao da stavi potpis na pisma Vučiću i Hašimu Tačiju govori mnogo. Šansa je istorijska, baš kao što bi i odgovornost za odbacivanje rješenja bila sudbinska. sumnjivih (koruptivnih) veza sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima od kojih Aleksandar Vučić želi da napravi mauzolej sopstvene vlasti. Crna Gora tu stoji još najbolje, poslije Hrvatske… VN: Jesu li samo to “dodirne tačke”? JAKŠIĆ: To je bila jedna paralela. Ima još. Regionalni spisak gotovo je identičan: nedostatak pravne države, slabašne institucije, autokratske tendencije, igranje na nacionalizam, nesputana korupcija, deficit medijskih sloboda... U Podgorici, kao i u Beogradu, ljudi protestuju protiv svojih javnih servisa. Zajednički imenitelj svodi se na zaključak da društva nedovršene demokratske tranzicije pate od simptoma istih bolesti, s tim što se pojedini virusi aktiviraju u različitim vremenima na različitim lokacijama.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

AKtuelno

Sluge gospodara iz Beograda i/ili Kremlja VN: Mnogi su skloni da iza protesta u Crnoj Gori vide nastavak destruktivnog djelovanja dijela opozicije, na čelu sa Demokratskim frontom, te nastavak pritisaka Rusije na Crnu Goru. Kakvo je Vaše mišljenje? JAKŠIĆ: Podijeljeno. Svaka opozicija ima pravo da dejstvuje. Po tome se demokratska država razlikuje od autoritarne. U Srbiji, na primjer, postoje oni koji budućnost zemlje

VN: U Briselu demantuju da bi moglo doći do nekog “balkanskog proljeća”, po uzoru na “arapsko”. Ko je i zašto uopšte pominjao takvu mogućnost? JAKŠIĆ: Poređenje sa Arapskim proljećem je u velikoj mjeri pojednostavljeno. Tačno je da u regionu Zapadnog Balkana možemo da detektujuemo seriju protesta, ali oni nemaju zajednički imenitelj kakav

Prodor desničarskih populista u EU

VN: Na pragu smo izbora za Evropski parlament koji su, za mnoge analitičare, sudbonosni za budućnost Evropske unije. Dijelite li i Vi takvo mišljenje? JAKŠIĆ: Evropska unija, stvorena na liberalnim vrijednostima i sloboda na kojoj počiva njena privlačnost, nažalost, već duže vrijeme pokazuje da nije u stanju da blokira prodor desničarskih, nacionalističkih populista koji su zauzeli značajan dio teritorije EU, od Italije do četiri države Višegradske grupe. Neprijatelj je unutra, a u Briselu nemaju adekvatan odgovor “neliberalnim” demokratijama kojima vjetar u leđa daje Donald Tramp svojim sloganom “Amerika prvo”, politikom prema migrantima ili promovisanjem medija kao “neprijatelja naroda”. Evropska desnica istovremeno dobija snažni podršku još jednog neprijatelja ujedinjene EU – Vladimira Putina. Ovo neočekivano američko-rusko savezništvo doprinijeće usponu njihovih miljenika na majskim izborima za Evropski parlament, ali ta formacija ipak neće imati dominantnu ulogu u evropskim poslovima. Zasad.

vide u savezništvu sa Rusijom i Kazahstanom. Ne dijelim njihovo mišljenje, smatram da Srbija mora da ide putem integracija sa Zapadom, ali prihvatam njihove stavove kao legitimne. Bez obzira što su “destruktivni” za ideju koju zastupam. To važi i za Demokratski front, ali njegov ključni problem je što je napustio ideje političke borbe i pretvorio se u prosrpsku nacionalističku formaciju osporava-

su imali protesti u Tunisu i Egiptu (jedina dva autentična pokreta). Ovdje se radi o složenom miksu: u Crnoj Gori je to bilo (ne)opredjeljenje za članstvo u NATO, u Makedoniji se radilo o identitetskom nacionalizmu, u Srbiji se demonstrira protiv autoritarne vlasti bahatog režima. Ne postoji vremenska koincidencija protesta koja bi omogućavala da ih podvedemo pod “balkansko proljeće”. Što ne znači da nezadovoljstvo građana regiona u nekom trenutku neće postati zajednički imenitelj, ukoliko se mnogo toga ne promijeni. VN: Tek što je definitivno stavljena tačka na “duvansku aferu”, Crna Gora je dobila novu, koju sada predvodi biznismen u bjekstvu Duško Knežević. Može li to uticati na njenu stabilnost i međunarodni rejting? JAKŠIĆ: Naravno da može, i već utiče. Manje na stabilnost Crne Gore koja ovom aferom neće biti ugrožena, ali više na rejting vlasti, Mila Đukanovića lično. VN: Ponovo je, dakle, glavna meta napada opozicije predsjednik države Milo Đukanović, kao što je stalno bio još od 1997. na ovamo. Kako to komentarišete? JAKŠIĆ: Poslije 25 godina na vlasti koja je osporavana ili hvaljena, ko bi drugi mogao da bude na meti? Da je vlast bila disperzivna, da je bilo više tako eksponiranih aktera u realizaciji političke strategije Crne Gore, danas bi i meta bilo više. Ovako je sve sasvim logično. Drugo je pitanje argumenata kojima se napada Đukanović. Reciklaža istih optužbi. Predsjednik uopšte ne mora da se obazire na kritike iznutra, ali je važno kako će svijet reagovati na sve to.

jući crnogorski identitet. Tako je, svjesno ili ne, otvorio kanal uticaja Moskve koja, vještije nego što se mnogima čini, igra na kartu panslovenstva i panpravoslavlja. Da je DF ostao u okvirima zahtjeva za liberalizacijom političkog života u Crnoj Gori – na čemu insistira i Evropska unija – sve bi bilo OK, ali ovako prihvata kolonijalni mentalitet da bi služio gospodarima u Beogradu i/ili Kremlju. Štetno.

Ne postoji vremenska koincidencija protesta koja bi omogućavala da ih podvedemo pod “balkansko proljeće”. Što ne znači da nezadovoljstvo građana regiona u nekom trenutku neće postati zajednički imenitelj, ukoliko se mnogo toga ne promijeni

VN: Zašto je ulica odgovor na probleme, a ne dijalog i sučeljavanje stavova u institucijama? JAKŠIĆ: Ulica je tradicionalno saveznik opozicije, a protivnik vlasti. Bojkot je jedan od legitimnih instrumenata političke borbe, u arsenalu obično posljednji kada se – i ako se – iscrpe svi drugi načini. Bojkot je svojevrstan simptom, znak da sa vlastima ne mogu ili ne žele da pregovaraju u Skupštini. Da li je dobar, to već zavisi od privatnih političkih opredjeljenja. Za vlast je uvijek loš, pošto privlači pažnju svijeta koji se pita kako se dospjelo do situacije da problemi zemlje moraju da se rješavaju van parlamenta, na ulici. Bojkot je istovremeno destabilizujući po čitavu zemlju. Ali, već sam rekao, bojkot i protesti mogu biti produktivni jedino ako su istinski usmjereni ka liberalizaciji političkog života, a ne ka rušenju sopstvene države u interesu “gospodara” izvana, što smo već imali priliku da vidimo u Crnoj Gori. Goran Popović

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

VN ISTRAŽUJU: KO SVE STOJI IZA ª GRAĐANSKIH PROTESTAº

OPOZICIJA GURA GRAĐANE DA OSTVARI NJENE CILJEVE

Kako koji dan odmiče, novi protesti počinju sve više da liče na one iz 2015. godine koji su završeni rušilačkim demonstracijama. Ponovo su se aktivirali isti učesnici koji obilaze gradove, ubjeđuju građane da izađu na ulicu, obezbjeđuju besplatan prevoz i troškove, samo da ih dođe što više ne bi li, uz njihovu pomoć, uspjeli da ostvare stare političke zahtjeve. Ponovo su, kao i 2015. godine, proradili aktivisti na fakultetima i već se pominje formiranje inicijalnih odbora studenata na univerzitetskim jedinicama Univerziteta Crne Gore preko kojih bi se obezbjeđivala podrška dijela studentske populacije protestima. Aktivirala se i studentska organizacija „Osa“, a ponovo se među protestantima pojavljuju profesori koji su bili dio javnog dekora opozicije koja je 2015. godine gotovo dva mjeseca držala zarobljenim glavni grad čekajući trenutak da nasilnim putem osvoji vlast i promijeni odluku crnogorske vlasti o pridruživanju NATO savezu.

■ PEROVIĆ HOĆE

POLITIČKI POKRET?

Organizatori najnovijih protesta, na čelu sa Džemalom Perovićem, računaju da će ih masovnost dovesti do ispunjenja zahtjeva. Perović je javno kazao kako vjeruje će “masovnost pokrenuti pritisak među-

AKTIVIRALA SE “OSA”

Studentska organizacija “Osa” ponovo je u akciji. Vladan Raičević, student Filozofskog fakulteta, Maksim Vučinić (student ETF u Podgorici), Miloš Simunović (student Pravog fakulteta u Podgorici), Marko Bajović

narodnih faktora”. Prema ocjenama sagovornika Vikend novina, ne bi bilo nikakvo iznenađenje da Perović iskoristi građanske proteste za formiranje političkog pokreta, te da se najava takvih planova mogla naslutiti nakon jučerašnjeg poziva opoziciji da potpišu memorandum o neizlasku na izbore. “Peroviću je potpuno jasno da mu se dio opozicije neće pokloniti, a oni najkooperativniji poput Andrije Mandića i Milana Kneževića uskoro bi se

(student Filozofskog fakulteta), Bojan Šebek iz Podgorice (student Filozofskog fakuleta) osnovali su ovu organizaciju 2015. godine, s ciljem da obezbijede podršku studenata ondašnjim protestima.

mogli naći na novoj adresi. Perović, kao tihi partner Duška Kneževića, vješto koordinira izdašnim novčanim donacijama svjestan da se samo novcem može stimulisati masovnost protesta, odnosno pokreta”, kažu sagovornici VN. Uz Perovića, kao organizatori građanskih protesta posebno su aktivni Demir Hodžić i Omer Šarkić, koji je inače bio odbornik Demokratskog fronta u podgoričkom parlamentu. Hodžić ima poduži staž učesnika i organizatora protesta.

Podsjetimo, 2012. godine bio je vrlo aktivan na protestima koje je organizovao NVO MANS, jedan je od lidera nekadašnjih studentskih protesta. Javnosti je malo poznato da je Hodžić u jednom periodu bio potpredsjednik Bošnjačke demokratske zajednice za Crnu Goru, osnovane 2013. godine u Rožajama. BDZ je ogranak Zukorlićeve partije koja se zalaže za autonomiju Sandžaka. Među organizatorima je i Patricija Pobrić, poznata javnosti nakon što je prijavila održavanje, navodno, nelegalno plaćenog stranačkog skupa u “Ramadi”, gdje je bila zaposlena. Preko Građanske inicijative „Za nas“, čiji je jedan od osnivača, organizovala je seriju protesta sa kojima je krenula 2017. godine iz Bijelog Polja. „Predlažemo da sa svih strana napadnemo kriznu situaciju, kroz partije, građanske grupe, kroz civilni sektor i svak neka djeluje na svoj način“… “Crnogorsko proljeće je počelo. Mi tehnički nemamo državu. Moramo praviti novu, za to trebaju dobri ljudi a imamo ih“, govorila je te 2017. godine Pobrić, čije su riječi prenijeli crnogorski mediji. Interesantno je da je član te inicijative Demir Hodžić, koji je još prije dvije godine najavio da će ta organizacija početi seriju protestnih šetnji širom Crne Gore, i organizovati javne tribine sa građanima i akademskom zajednicom.

■ STUDENTI VRBUJU STUDENTE

Upravo se to danas i dešava. Prema informacijama VN, na Hodžićev poziv aktivirali su se studenti crnogorskog univerziteta, Prirodno-matematičkog, Fakulteta političkih nauka i Filozofskog fakulteta, da organizju podršku studenata protestima, odnosno da ih izvedu na ulice. Prateći društvene mreže posebno su aktivni Damjan Spasojević (PMF), koji inače radi fotografije i video materijal sa protesta, kao i studenti FPN Vuk Vujisić, Ana Burić, Sara Kurgaš, Amar Sadiković... Među organizatorima pro-

Sa protesta

Foto: Mina

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

Perović testa je i Danijela Đurišić, član Prave Crne Gore, partije Marka Milačića, koja je, kako su pisale Dnevne novine, prijavila policiji održavanje protesta za subotu, 2. marta. Na protestima je i Mirsad Kurgaš, koji je bio vođa protesta u Baru (čovjek koji je u javnim nastupima otvoreno podržavao Zukorlića, kao i Denis Mekić, predsjednik Bošnjačkog omladinskog kluba iz Bijelog Polja.

■ O FINANSIJERIMA - NAKNADNO

Ovo su informacije koje su dostupne javnosti preko oglašavanja u medijima i društvenih

mreža. Ko još sve i na koji način pomaže protestante, ko ih organizuje, ko animira građane, zasad može samo da se spekuliše. Naši izvori pominju da otvorenu podršku i logističku i finansijsku pružaju mnogi biznismeni, kao i pristalice opozicije, prije svega Demokratskog fronta, poput Blaža Papovića i Miodraga Mića Perovića iz Nikšića, te Budislava Minića, advokata, člana organizacije Kod“ – Konkretno, odgovorno, dostojanstveno. Prema izvorima VN, radi se o organizaciji koja je, pored ostalog, aktivna upravo u organizaciji protesta. Papović je član Upravnog odbora Eparhije budimljansko nikšićke, generalni je sekretar

Plan za Nikšić Demokrate u Nikšiću preduzimaju opsežne aktivnosti da animiraju građane da u što većem broju dođu na proteste 2. marta. Pokušavaju da dovedu ljude iz Berana, Bijelog Polja, Herceg Novog, kažu izvori VN. Spekuliše se da se vlasnik autobusa koji Demokratama pruža usluge prevoza požalio da trpi pritiske te da postoje mogućnosti da će na nekom od narednih protesta policija njegove autobuse isključiti iz saobraćaja pod izgovorom tehničke neispravnosti. Ukoliko dođe do toga, prema izvorima VN, Demokrate imaju plan da put nastave dalje pješke i da sve snime, kako bi materijal proslijedili preko društvenih mreža i medija. Matice srpske, navodno blizak saradnik Vladimira Božovića. Prema podacima VN, u proteklom periodu je bio finansijer i učesnik i organitator svih značajnijih skupova ili protesta usmjerenih na negiranje crnogorskih, nacionalnih, kulturnih, vjerskih, istorijskih i drugih vrijednosti. Navodno, ima vlasništvo i u DOO „Srpska kuća“. Mićo Perović je, što je podatak dostupan na internetu, osnivač društva crnogorsko – ruskog prijateljstva „Sveti Georgije“, koje ima prostorije u Robnoj kući Nikšićanka. Listanjem dostupnih informacija o organizatorima i pomagačima protesta može se naći još dosta interesantnih detalja koji upućuju na to da se radi o pažljivo skrojenom scenariju koji su njegovi kreatori pokušali da zaogrnu u priču o građanskim protestima pokušavajući time da zamaskiraju i tragove pravih organizatora i finansijera. Zašto im je ova maska bila potrebna? Da li je to priznanje da opozicija više nema snagu da svojim djelovanjem izmami narod na ulicu, pa joj je svaka pomoć dobro došla, čak i pomoć lica sa potjernice. Potrebe građana, a dosta je nezadovoljnih, više niko i ne pominje. Sada se na ulici vodi bitka za političke interese i pozicije opozicionih aktera i dijela organizatora takozvanih građanskih protesta. Ponovo su na sceni ultimatumi – tehnička vlada i dolazak na vlast mimo izborne volje građana. Dakle, ponavlja se ista matrica kao i 2015. i 2016. godine. Pitanje je samo na što će se organizatori protesta odlučiti, odnosno kako će djelovati ukoliko vlast ne pristane da im ispuni zahtjeve. R.D.N.

AKTUELNO

U DPS OCIJENILI

Perović i Knežević su novi lideri opozicije

Džemal Perović i Duško Knežević novi su lideri opozicije u Crnoj Gori, ocijenjeno je iz Demokratske partije socijalista (DPS). Kako je saopšteno iz te stranke, takozvani građanski protesti otkrili su svu konfuziju u redovima opozicije. “Da nije Alekse Bečića, koji u građanskom ruhu hoće da se nametne za prvaka opozicije, sa dva njegova autsajdera, kao i autobuskog reda vožnje Demokratskog fronta i uličarskih saopštenja URA, ne bi se znalo ni da opozicija postoji. Istina, tu je i SDP, koji se trudi da pričom o „koverti“ skrene pažnju javnosti s koverata njihovog kuma koji je u istražnom zatvoru, pošto se nije nagodio s Tužilaštvom kao njihov negdašnji kadar iz Morskog dobra”, navodi se u saopštenju. Iz DPS-a su naveli da je Bečić sebi prigrabio i veto na svađe u opoziciji, jer smatra da mu takvo stanje ide na ruku i da potvrđuje opravdanost istrajavanja Demokrata na bojkotu. “Taj veto se jedino ne odnosi na URU, koju je „bez svađe“ škartirao, možda i zato da bi sebi prigrabio svu slavu zbog bojkota. Tek što se javnost počela pitati šta bi sa opozicijom, pojavila su se dva nova njena lidera. Jedan u zemlji, a drugi u izbjeglištvu. Ovdje im Džemal Perović diktira šta treba da rade, a odbjegli tajkun Duško Knežević dijeli programske lekcije iz Londona”, navodi se u saopštenju. Kako su kazali iz DPSa, Perović opoziciji pred sjutrašnji protest, nakon redovnih konsultacija u MANS-u i poruke da pravi distancu od njih, imperativno nudi memorandum za neizlazak na izbore, uz obavezne uslove i navode do kad će taj sporazum morati da praktikuju, odnosno do kada će bojkotovati izlazak na izbore. Ipak, kako tvrde, primat ima Knežević.

Tek što se javnost počela pitati šta bi sa opozicijom, pojavila su se dva nova njena lidera. Jedan u zemlji, a drugi u izbjeglištvu “Na kraju, on je animirao i Džemala i njegove, kao i opoziciju, da idu na proteste. Jeste da mu je pao tonus nakon objelodanjivanja Interpolove crvene potjernice, ali se on ipak nada da će se izvući jeftinom političkom demagogijom, petparačkom socijalnom pričom o otvaranju novih radnih mjesta, povećanju plata i čega sve nema u njegovom programu, savjetima o tehničkoj vladi, o zdravom tkivu DPS, o bojkotu...”, tvrde iz DPS-a. Kako su naveli, poslije Miodraga Lekića, koji je od jedinstvenog lidera opozicije završio kao Bečićev ordonans, Knežević se objektivno nametnuo kao njegov nasljednik, htjeli to lideri opozicije da priznaju ili ne. “Pakosnici tvrde da takva opozicija, uz svu podršku njihovih uslužnih medija, i zaslužuje takvog lidera”, kaže se u saopštenju DPS-a. Iz te partije su kazali da će se vidjeti koliko će Bečićev veto biti na snazi. “Kad smo već kod bojkota, koji u ovom trenutku izgleda svim političkim oponentima prihvatljiv, do prijetnje da bez tehničke vlade neće ni izlaziti na izbore, ne isključuje se za Crnu Goru nikšićki scenario. Svi se slažu da neizlazak opozicije na lokalne izbore u Nikšiću i nije bio tako loše rješenje. Ipak, DPS će se do kraja zalagati da se razgovori o izbornom zakonodavstvu nastave u skupštinskom odboru koji je formiran u dogovoru s našim briselskim partnerima, koje su obmanuli Demokrate i URA”, zaključuju u DPS-u. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

ZORAN MUGOŠA O RAZLOZIMA ZBOG KOJI JE NAPUSTIO CRNOGORSKU

HTJELI SMO PROMJENE, ALI NE SA RUŠITELJIMA DRŽAVE Predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević, inače bivši narodni poslanik u Skupštini Srbije, uspio je za godinu da dovede u pitanje osnovne postulate na kojima je ta partija formirana, što je bio razlog da je napusti deset njenih članova, među kojima dva potpredsjednika Zoran Mugoša i Đorđe Brajović. U njihovom saopštenju jasno je bilo da je kap koja je prelila čašu bila odluka da se Crnogorska pridruži partijama koje su se odlučile da vode vaninstitucionalnu borbu. To se prepoznaje u dijelu saopštenja u kojem navode da “posljednja dešavanja ne daju pravo Crnogorskoj da sa istim neuspješnim rušiteljima Crne Gore i podmlađenim ideološkim nasljednicima devedesetih, „rame uz rame“ učestvuje u uličnoj demokratiji…”, te da su se nadali da će se Crnogorska vratiti svom izvornom i kulturnijem načinu opozicionog djelovanja kakav su očekivali mnogi razočarani građani koji su u toj partiji prepoznali nešto novo, iskreno i crnogorsko. Bivši potpredsjednik Crnogorske Zoran Mugoša za Vikend novine kaže da iza prve ulične šetnje u Podgorici ispred zgrade Specijalnog državnog tužilaštva, kasnije i nastupa Pavićevića zajedno sa Demokratama i Demosom u Zeti, nije stajala odluka

Predsjedništva partije niti se o tome na tom organu raspravljalo, odnosno nijesu zauzimani stavovi o načinu eventualne podrške građanskim protestima. Veliki broj članova Crnogorske, pojavljivanje predsjednika Pavićevića na uličnim šetnjamaprotestima doživio je veoma negativno uz iščekivanje daljih partijskih poteza. „Nijedan organ partije, nije donio odluku o

načinu djelovanja i učestvovanja ili neučestvovanja Crnogorske u protestima. Članstvo je bukvalno iz medija saznalo da je partija krenula u vaninstitucionalno djelovanje kada su vidjeli predsjednika Pavićevića na protestima. Na osnovu svega imamo pravo da izrazimo osnovanu sumnju da je sve što se dešava sa Crnogorskom od dolaska Pavićevića izgleda unaprijed pripremljeno sa ciljem da se pokuša „ući“ u crnogorsko državotvorno biračko tijelo sa jednom crnogorskom pričom, a onda tu iskrenu ideju koju smo svi prihvatili „prodati“ prvom za-

interesovanom „kupcu“. U ovom slučaju snagama čiji je jasan predznak do juče bio borba protiv obnove crnogorske državnosti i evroatlantskih integracija i koji će preko časnog imena koje nosi Crnogorska pokušati da „operu“ svoju prljavu partijsku biografiju, a iskrene i patriotske snage prevesti na drugu stranu i uvesti ih u vanistitucionalnu borbu. Nije mi jasno da su pojedini članovi ove partije koji su zaslužni za njeno osnivanje dozvolili da se Crnogorska svede na partiju koja će djelovati sa ulice i na ulici“, kaže Mugoša za VN. Podsjeća na prvi kongres Crnogorske i obećanja u govorima Pavićevića, da će Crnogorska biti „treća strana“ koja će tražiti promjene uz premošćavanje razlika, ne svrstavajući se ni u jedan od blokova i uz drugačiji i kulturniji pristup bavljenja politikom. Mugoša ističe da su odmah nakon dolaska Pavićevića uočili da se se pokušava trasirati neki drugi put djelovanja partije, ali da im ni na kraj pameti nije bilo da će se djelovanje partije prenijeti na ulicu, rame uz rame sa snagama koje su do juče Crnogorsku „čašćavali“ neprimjerenim riječima. To je bila kap koja je prelila čašu. „Ja sam postao dio Crnogorske sa željom da se na crnogorskom političkom nebu pojavi jedna partija u

kojoj će se okupiti razočarani crnogorski birači, koja će se truditi da se stvari mijenjaju na bolje, samostalno ili zajedno sa srodnim političkim partijama, odnosno partijama koje u svojoj političkoj istoriji nijesu dovodili u pitanje crnogorski identitet i državotvornost. To je bila i ideja osnivača partije. Danas to više nije ta partija“, kategoričan je Mugoša. Dojučerašnji funkcioner Crnogorske ističe da je, zajedno sa Brajovićem, prije dvadesetak dana Pavićeviću ponudio prijedloge za unapređenje rada partije, da su mu iznijeli svoja zapažanja, ukazali na propuste, na neaktivnost. Ukazali su i na njegovo odsustvo sa skupova čiji je predznak crnogorski identitet. Sa druge strane, izostajale su oštre reakcije koje je Crnogorska kao partija morala imati na organizaciju antidržavnih skupova kao npr. proslava nestajanja države Crne Gore u Budvi kao i na mnoge druge antidržavne poteze i saopštenja pojedinih političkih partija. „Tragikomično sada zvuče saopštenja Crnogorske kako je ona na državotvornom putu. Taj put se gradi iskrenim odnosom i djelima, a ne saopštenjima. Nemam ni najmanju sumnju da su građani već prepoznali o čemu se radi i da shvataju ko je iskreno pristupio ideji i imenu Crnogorske, a ko sa njom sada trguje“, poručuje Mugoša na kraju razgovora da Vikend novine . V.Š.

Pavićević ne ide na skupove sa crnogorskim predznakom „Partije se prepoznaju po svojim liderima. Dakle, vrlo je bitno za glasačko tijelo, za stvaranje simpatija prema jednoj partiji, kako se ponaša njen lider. Pavićević, kao pred-

sjednik Crnogorske, nije posjetio niti jedan skup koji nosi obilježje crnogorskog državotvornog bića i njenog identiteta. Ja sam na svim takvim skupovima bio – od onog koji je or-

ganizovao Crnogorski pokret u Ramadi, na otvaranju spomenika komitima u Nikšiću, protestnoj šetnji „Nikad više 1918.“ u Podgorici, obilježavanju vijeka od Božićnog ustanka u Bajica-

ma, nalaganju badnjaka CPC na Cetinju... Tamo nijesam išao kao potpredsjednik Crnogorske nego kao čovjek koji se zalaže za očuvanje svih obilježja crnogorske državotvornosti

i identiteta. To su sve skupovi gdje bi bilo logično da se pojavi predsjednik partije nacionalnog predznaka Crnogorska. Pavićević ni na jednom od tih skupova nije bilo“, kaže Mugoša.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

aktuelno

raimondi razgovarao sa najvišim crnogorskim zvaničnicima

ImpresIvan napredak Crne Gore u pravosuđu

Iako je Crna Gora u vrhu liste po broju podnesenih predstavki Evropskom sudu za ljudska prava, ukupna količina predstavki nije razlog za bilo kakvu zabrinutost jer najveći broj njih bude odbačen, kazao je predsjednik Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Gvido Raimondi, koji boravi u zvaničnoj posjeti našoj zemlji. Raimondi je juče razgovarao sa predsjednikom Milom Đukanovićem, premijerom Duškom Markovićem i sa potpredsjednikom Vlade Zoranom Pažinom. Iz kabineta predsjednika je saopšteno da je Raimondi impresioniran napretkom koji je Crna Gora ostvarila u oblasti pravosuđa i kazao da je zadovoljan dosadašnjom participacijom naše

zemlje u radu Savjeta Evrope, i naglasio odličnu saradnju sa Evropskim sudom za ljudska prava. Raimondi je posebno pohvalio ulogu crnogorskih sudova i sudija koji prate praksu evropskih kolega i aktivno doprinose nje-

Sa sastnka Đukanovića i Raimondija

nom daljem širenju i implementaciji najsavremenijih standarda evropskih pravnih tekovina. Đukanović je čestitao sagovorniku dva značajna jubileja koja se obilježavaju ove godine, 60 godina od osnivanja Evropskog suda

za ljudska prava i 70. godišnjicu osnivanja Savjeta Evrope. “U tom kontekstu je istakao da su upravo naša iskustva proistekla iz saradnje sa ovim institucijama, doprinijela dinamičnijem i osjetnom usvajanju savremenih demokrat-

Marković: ojačan sudski sisteM

Crna Gora odluke Suda za ljudska prava u Strazburu izvršava bez izuzetka i u kratkom roku, saopšteno je na sastanku premijera Duška Markovića i predsjednika Evropskog suda za ljudska prava Gvida Raimondija. “Smatramo da su odluke Evropskog suda za ljudska prava koje su donesene u odnosu na Crnu Goru u njenom interesu, a ne protiv nje”, kazao je

Marković i dodao da je sudski sistem ojačao i da daje dodatnu potporu primjeni Konvencije. Marković je istakao da Crna Gora teži punoj implementaciji evropskih vrijednosti i ukazao na značaj članstva u NATO i pregovora sa Evropskom unijom. “On je dodao da je poseban fokus stavljen na ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlje 23 i 24, te u odnosu na po-

glavni pregovarač aleksandar drljević u budimpešti

trebu snaženja vladavine prava posebno ukazao na značaj slobode medija, borbe protiv trgovine ljudima, organizovanog kriminala i korupcije kao i jačanja organa za primjenu zakona”, kaže se u saopštenju. Pohvalivši ažurnost u izvršavanju odluka Evropskog suda, Raimondi je kazao da su napori na punoj implementaciji vladavine prava od najveće važnosti.

skih vrijednosti koje baštini današnja razvijena Evropa”, navodi se u saopštenju. Kako je dodao, crnogorsko angažovanje na ovom polju išlo je u korak s ostvarenjem članstva u NATO-u, kao i u pregovorima o pristupanju EU, kao strateškom cilju naše vanjske politike. Pažin je, u razgovoru sa Raimondijem, kazao da se Crna Gora danas u Evropi navodi kao uzor odgovornog i dosljednog izvršavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava. Raimondi je pozdravio iskrenu posvećenost naše zemlje poštovanju visokih standarda zaštite ljudskih prava i sloboda i odao priznanje Vladi na principijelnom i dosljednom izvršavanju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava. A.N.

ulaGanje u reGIon je Izborna ulaGanje u budućnost eu tIšIna u

Ulaganje u stabilnost i prosperitet regiona je ulaganje u sigurnost i budućnost Evropske unije, odnosno cijele Evrope, poručio je glavni pregovarač Aleksandar Drljević u Budimpešti. Drljević je učestvovao na trećoj konferenciji Zapadnog Balkana „Integracija kroz biznis“, koju su organizovali fondacija Konrad Adenauer i Institut za vanjske poslove i

Sa sastanka u Budimpešti

trgovinu. „Građani očekuju da EU djelovanjem pokaže odgovornost prema ovom dijelu kontinenta, da njeni stavovi i odluke odišu razumijevanjem, i da, kroz pravovremenu afirmaciju individualnih rezultata i napretka, podstiču državu i društvo na dalje reforme i promjene koje nijesu bezbolne i lake“, naveo je Drljević. Prema njegovim riječima, region

ne želi da ostane na marginama Evrope, u kontinuitetu dokazujući da kao partner može dati znatan doprinos stabilnosti i bezbjednosti kontinenta kroz zajedničku borbu sa izazovima modernog vremena poput migrantskih pritisaka i bezbjednosnih prijetnji. Konferenciju je otvorio ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, koji je poručio da je strateški interes EU da integriše Zapadni Balkan, naglasivši da je to važno, kako zbog ekonomskih, tako i zbog bezbjednosnih aspekata. Sijarto je rekao da očekuje da će politika proširenja ostati visoko na agendi EU nakon izbora za Evropski parlament i formiranja nove Evropske komisije. R.P.

uoči sjutrašnjih izbora

tuzIma

Izborna tišina uoči izbora u Tuzima, koji će biti održani 3. marta, počela je u ponoć i trajaće do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju, u 20 sati. Na izborima u novoformiranoj opštini učestvuje pet lista i jedna koalicija. Prva na glasačkom listiću je Demokratska partija socijalista, druga Socijalistička narodna partija, zatim Demokrate, pa

Socijaldemokrate. Peta na listiću je koalicija Albanski forum, koju čine Albanska alternativa, Demokratski savez i Demokratska unija Albanaca, a posljednja Bošnjačka stranka. Biračko pravo ima 11.904 građana. Građani Tuzi moći će da glasaju na 30 biračkih mjesta. Birališta će biti otvorena u sedam, a zatvorena u 20 sati.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

GENERALNI SEKRETAR UDRUŽENJA BANAKA BRATISLAV PEJAKOVIĆ

Spajanje CKB i Societe Generale neće uticati na stabilnost depozita

Eventualno spajanje Crnogorske komercijalne (CKB) i Societe Generale banke Montenegro, sistemski gledano, neće uticati na stabilnost depozita i smanjenje kreditne aktivnosti, smatra generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković. On je istakao i da će vrijeme pokazati kako će taj proces uticati na tržište u smislu povećanja ili smanjenja učešća u prvih par godina dok se ne konsoliduje nova banka. “Nema bojazni ni za stabilnost depozita, ni u smanjenju kreditne aktivnosti, a ostale banke u sistemu sigurno su razmatrale postav-

CKB, koja je dio mađarske OTP grupe, potpisala je ugovor o kupovini 90,56 odsto akcijskog kapitala Societe Generala ku prema novoj okolnosti. Aktivnost i najava su promi-

ADRIATIC MARINAS NA SAJMU

šljeni i napravljeni u skladu sa zakonom, gdje je za krat-

ko vrijeme urađena projekcija poslovanja za tri godine za namjereno preuzimanje, a navedena je i cijena preuzimanja”, kazao je Pejaković agenciji Mina-biznis i dodao da je konačna odluka o preuzimanju na Centralnoj banci (CBCG). CKB, koja je dio mađarske OTP grupe, saopštila je u četvrtak da je potpisala ugovor o kupovini 90,56 odsto akcijskog kapitala Societe Generala. “Spajanje banaka je tržišna i zakonski regulisana kategorija, dok odluka o kupoprodaji zavisi od strategije o povlačenju ili pojačanom prisustvu na određenom tržištu”, zaključio je Pejaković. R.E.

Premijer

Otvoreno sa premijerom Premijer Duško Marković učestvovaće u ponedjeljak na događaju pod nazivom Otvoreno sa premijerom, saopšteno je u Američkoj privrednoj komori (AmCham). Na događaju, koji organizuje AmCham, biće predstavljen peti izvještaj o poslovnom ambijentu u protekle dvije godine. Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Judy Rising Reinke takođe će govoriti na događaju. R.E.

MUGOŠA NA SASTANKU SA ASOCIJACIJAMA PRIVREDNIKA

Sprovedene reforme u naplati poreza Porto Montenegro predstavljen u Dubaiju

Kompanija Adriatic Marinas predstavila je luksuzno tivatsko nautičko naselje i marinu za superjahte Porto Montenegro na internacionalnom sajmu nautike u Dubaiju, saopšteno je u kompaniji. Senior PR i marketing menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić rekao je da je tržište Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) uvijek zanimljivo za nestandardni sajamski nastup. “Ovog puta bili smo domaćini VIP koktela sa partnerom i zakupcem u nautičkom naselju, graditeljem luksuznih me-

ga jahti Dominator Ilumen”, kazao je Kalezić. U Dubaiju se predstavlja 850 kompanija i brendova iz više od 50 zemalja, a očekuje se da će sajam posjetiti više od 35.000 iz 120 zemalja. “Sajam je odlična komunikaciona platforma za još jedno predstavljanje tivatske marine od 450 vezova, izgradnju nove ekstenzije objekta Regent Hotel Residences i zgrade Elena, projekta brodogradilišta i najavu ekskluzivnog ljetnjeg kalendara događaja”, istakli su Adriatic Marinasu. R.E.

St.br.490/16 AD „RADOJE DAKIĆ“ PODGORICA –u stečaju Cetinjski put bb,PIB 02014092; ŽR 520-10719-25 Stečajnu upravnik tel.067-644-647.email:mladenimarkovic@gmail.com Podgorica 02.03.2019. godine Stečajni upravnik u stečajnom dužniku AD“RADOJE DAKIĆ“Podgorica, oglašava dopunu i izmjenu oglasa objavljenog dana 18.02.2019 godine ,tako što se u oglasu: Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika sa datim opisom i namjenom imovine. Materijali (konstrukcije hala) Dodaje: 1.Materijal sa FARBAONA GOTOVIH PROIZVODALN 184 kat.parcela 1503/13 -površine hale 1.416 m2 procijenjena vrijednost.........48.000,00€ 2.Materijal sa FARBAONA GOTOVIH PROIZVODALN 184 kat.parcela 1519/1 -površine hale 2.770 m2 procijenjena vrijednost.........12.500,00€ Ostali uslovi iz oglasa ostaju isti. STEČAJNI UPRAVNIK Marković Mladen

Poreska uprava (PU) je sprovela sveobuhvatne reforme, naročito u oblasti naplate prihoda i smanjenja dospjelog poreskog duga za skoro 200 miliona eura, saopštio je direktor Miomir M. Mugoša na sastanku sa predstavnicima asocijacija poreskih obveznika. On je kazao da je saradnja koju PU ima sa asocijacijama privrednika i strukovnih udruženja uspješna i značajna. “Asocijacije privrednika i strukovnih udruženja imaju

značaj kao kontaktne tačke za komunikaciju sa poreskim obveznicima, zbog informisanja, edukacije i podsticanja dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa”, rekao je Mugoša. Tokom sastanka, koji su ispratili i predstavnici Privredne komore, Unije poslodavaca, Montenegro biznis alijanse i Asocijacije menadžera Crne Gore, predstavljen je Plan za poštovanje poreskih propisa, rizicima koji su njima utvrđeni, kao i mjerama definisanim za tretman pojedinačnih rizika. R.E.

RAZVIJANJE I JAČANJE KAPACITETA DRI I REVIZORSKOG TIJELA

Unaprijediti reviziju u javnom sektoru Projekat Razvijanje i jačanje kapaciteta Državne revizorske institucije (DRI) i Revizorskog tijela, čije sprovođenje je u toku, unaprijediće funkcionisanje eksterne revizije u javnom sektoru u Crnoj Gori. Lider projektnog tima Neven Šprlje kazao je da je glavni cilj projekta unapređenje funkcionisanja eksterne revizije u javnom sektoru u Crnoj Gori. “Projekat je počeo da se sprovodi u novembru proš-

le godine, traje 18 mjeseci, sa ukupnim budžetom od 648.500 eura”, rekao je Šprlje na jučerašnjem otvaranju projekta u Podgorici. Rezultati projekta, kako je dodao, odnosiće se na jačanje nacionalnog zakonodavnog okvira, kapaciteta u oblasti eksterne revizije, ažuriranje priručnika. Senator DRI Radule Žurić smatra da razvoj i jačanje kapaciteta DRI predstavlja jedan od najvećih strateških ciljeva te institucije.

“Imajući u vidu sve veće izazove u okruženju i očekivanje javnosti, DRI je u obavezi da kontinuirano unapređuje povećanje odgovornosti, efikasnosti u upravljanju javnih finansija”, naglasio je Žurić. Prema njegovim riječima, u narednih godinu i po, koliko traje projekat, biće u prilici da zajednički rade na razvoju institucionalnih kapaciteta i revizorskih metodologija u skladu sa međunarodnim revizorskim standardima. R.E.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

aktuelno

NURKOVIĆ NA SAStANKU SA AmBASADORKOm SONGUL OZAN

Turci žele koncesije za aerodrome

Vlada je u avgustu prošle godine odlučila da aerodrome u Podgorici i Tivtu da pod zakup na 25 do 30 godina

Za budući koncesioni aranžman za aerodrome Crne Gore zainteresovan je znatan broj kompanija, među kojima su i turske, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković. On je jučerašnjem sastanku sa novoimenovanom ambasadorkom Turske u Crnoj Gori Songul Ozan kazao da je nekoliko turskih kompanija već iskazalo interesovanje za budući koncesioni aranžman za crnogorske vazdušne luke. Vlada je u avgustu prošle godine odlučila da aerodrome u Podgorici i Tivtu da pod zakup na 25 do 30 godina, jer trenutno stanje ne zadovoljava potrebe države i građana. “Osim turskih, za ovaj projekat zainteresovan je značajan broj evropskih i kompani-

17,76

hiljada kompanija se nalazi na novom spisku preduzeća sa blokiranim računima, što je za 110 više u poređenju sa prethodnim, saopšteno je u Centralnoj banci

ª CAARER DAYº 7. mARtA U mOGRENU

Šćekić i Radulović najuspješnjiji menadžeri

Hotelska grupa Budvanska rivijera narednog četvrtka, 7. marta, u hotelu Mogren organizuje dan zapošljavanja, “Career Day”, na kojem će predstavnici kompanije prezentovati otvorena radna mjesta i uslove konkursa, saopšteno je u toj hotelskoj grupaciji. “Career Day”, kako su kazali u preduzeću, osmišljen je kao interaktivni događaj na kojem će poslodavci sa zainteresova-

Izvršni direktor Sava osiguranja Nebojša Šćekić i suvlasnik Montenegro Stars Hotel Group Žarko Radulović izabrani su za najuspješnije menadžere u prošloj godini u velikim preduzećima i akcionarskim društvima, saopštila je Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM). Od pristiglih 249 nominacija, kako su kazali, prihvaćene su 82 kandidature, a Upravni odbor je odlučio da usvoji predlog stručnog žirija za 12 laureata. AMM je u petak izabrala najuspješnije menadžere i preduzetnike Crne Gore za prošlu godinu u devet kategorija. R.E.

Budvanska rivijera traži sezonske radnike nima razgovarati na licu mjesta. “HG Budvanska rivijera za predstojeću turističku sezonu u hotelima Mogren, Aleksandar i Slovenska plaža u Budvi, kao i Palas i Castellastva u Petrovcu, traži konobare, barmene, kuvare, pekare, poslastičare, pomoćne radnike u kuhinji, servire, sobarice, higijeničarke, radnike na održavanju zelenih površina”, naveli su u kompaniji. R.E.

ja koje posluju na globalnom nivou u oblasti upravljanja aerodromima. Očekujemo kvalitetne i konkurentne ponude”, rekao je Nurković. Ministar je naveo da Vlada i resorno ministarstvo sprovode kapitalne projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture. “Razvojni projekti koji će izmijeniti ekonomiju Crne Gore su prije svega izgradnja autoputa Bar - Boljare i koncesioni ugovor za crnogorske vazdušne luke”, istakao je Nurković. Saradnja sa Turskom je, kako je naglasio, intenzivna na ekonomskom i političkom nivou, te da ima prostora za jačanje odnosa i povećanje trgovinske razmjene. “Postoji pojačano interesovanje turskih privrednika za

ulaganja u crnogorsku privredu i to u različitim oblastima, pa se očekuje snaženje ekonomskih veza u narednom periodu”, rekao je Nurković. Ozan je ocijenila da su Crna Gora i Turska prijateljske zemlje i saveznici u okviru NATO alijanse. “Pred Crnom Gorom je sjajna budućnost. Turska privreda svoju šansu za ulaganja prepoznaje u mnogim oblastima - izgradnja infrastrukture, turizam i hotelijerstvo, zdravstvo i prehrambena industrija”, navela je Ozan i potvrdila ozbiljnu zainteresovanost kompanija koje su na svjetskom tržištu prepoznate kao uspješne u oblasti izgradnje i upravljanja aerodromima. D.J.

JAVNI POZIV mINIStARStVA POLJOPRIVREDE

Podrška vinarima Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja pozvalo je zainteresovane da se do 31. maja prijave na javni poziv za dodjelu posebne ovogodišnje podrške za vino, koja se isplaćuje etapno, do četiri godine, ne više od 8.000 eura na godišnjem nivou. Riječ je o pozivu koji se prvi put objavljuje u okviru agrobudžeta. “Javni poziv podrazumijeva podršku konverziji i restrukturiranju vinograda i promociji crnogorskih vina sa zaštićenom geografskom oznakom porijekla”, kazali su u Ministarstvu. Podnosilac zahtjeva, kako su istakli, dostavlja idejni projekat ili program promocije, u zavisnosti od aktivnosti.

“Kreirana podrška treba da doprinese daljem razvojnom putu crnogorskog autentičnog vinskog sektora, boljem pozicioniranju crnogorskih vina na međunarodnom tržištu, širenju vinske kulture i obogaćivanju ambijenta sa turističkog aspekta. Zamjena, odnosno konverzija sorte podržava se zbog preciznije procjene vinskog potencijala i prilagođavanja vinskog sortimenta razvojnom trendu. “Prihvatljiva je konverzija stone sorte s vinskom i zamjena vinske sa drugom vinskom u skladu s potrebama proizvodnje vina ili zbog zdravstvenih i fitosanitarnih razloga, objašnjeno je u javnom pozivu. R.E.

Ilustracija

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

SPOLJNOTRGOVINSKI DEFICIT SE NE SMANJUJE

ZA PET GODINA UVEZLI 161,84 MILIONA EURA CEMENTA

rna Gora je u proteklih pet godina uvezla 2,73 tone cementa u vrijednosti od 161,84 miliona eura, saopšteno je Vikend novinama u Upravi carina. Najviše cementa, vrijednog 68,94 milliona eura, uvezeli smo iz Hrvatske. Slijede Srbija sa uvezenih 680.054 tone ili 45,94 miliona eura, dok je uvoz iz Albanije od 2014. do kraja prošle godine iznosio 44,79 miliona eura ili 850.322 tone. “Crna Gora je iz Grčke uvezla 38.772 tone, odnosno 1,61 milion eura, dok su u isto vrijeme iz Turske u Crnu Goru stigle 6.034 tone vrijedne 313.357 eura. Uvoz iz Španije je koštao 109.066 eura, Italije 93.199, Bosne i Hercegovine 74.789, dok je iz Austrije uvezeno 3.300 eura vrijednog cementa”, navodi se u podacima Uprave carina. Nepuna tona uvezena je iz Njemačke i Slovenije, a Crnu Goru je koštala 150, odnosno 143 eura.

■ SVAKI UVOZ JE GUBITAK

Ekonomski analitičar Predrag Drecun, komentarišući 161 milion uvezenog cementa, tvrdi da je za crnogorsku eko-

nomiju svaki cent supstitucije uvoza zlata vrijedan. On smatra da, ukoliko otvorimo mogućnost da ta sredstva supstituišemo domaćom proizvodnjom, treba da uložimo u izgradnju cementare, objekta koji je predviđen Strategijom razvoja građevinarstva do 2020. godine. “Konkretno, cementara je ekološki osjetljiva tačka i mora biti građena po najvišim standardima. Smatram da je spoljnotrgovinski deficit problem za crnogorsku ekonomiju, jer nas nužno tjera da se zadužujemo”, rekao je Drecun Vikend novinama. On ističe da je svaki uvoz na kraju i gubitak, te da je spoljnotrgovinski deficit bolest naše ekonomije. Priča o izgradnji cementare u Pljevljima pokrenuta je ponovo u novembru prošle godine i tada je konstatovano da bi fabrika zaposlila do 1.000 ljudi. “Imajući u vidu realizaciju velikih infrastrukturnih projekata u sektorima saobraćaja, energetike i turizma, potrebno je što prije donijeti odluku o mogućnostima pokretanja proizvodnje cementa u Pljevljima i valorizaciji kvalitetnih resursa kojim je, za tu namjenu, ovo područje bogato”, ocijenjeno je na sastanku u Pri-

vrednoj komori krajem prošle godine.

■ JAVNI POZIV DO 31. MARTA

Ministarstvo ekonomije je objavilo početkom februara javni poziv za eksploataciju mineralne sirovine cementnog laporca na tehnogenom ležištu ‘’Jagnjilo’’ u opštini Pljevlja, i time počelo priču o cementari. Javni poziv je otvoren 31. marta. “Namjera je, da kroz direktnu komunikaciju sa potencijalnim investitorima, kreiramo optimalan ambijent za početak ove velike investicije. Razmatranje mogućnosti primjene cementnih laporaca pljevaljskog basena u proizvodnji portland cementa odnosi se na korišćenje ležišta Jagnjilo kod Pljevalja. Poznato je da je to ležište nastalo višegodišnjim odlaganjem otkrivke, koja je rezultat otkopavanja uglja iz krovinskog dijela ležišta ‘’Potrlica’’, gdje eksploataciju uglja vrši Rudnik uglja”, kazali su Vikend novinama u Ministarstvu ekonomije, ne navodeći predviđeni obim investicije. U resoru, kojim rukovodi ministarka Dragica Sekulić, namjeravaju da ispitivanjem tržišta dobiju povratnu infor-

maciju od potencijalno zainteresovanih investitora. “Oni treba da sagledaju sve neophodne parametre, od sirovina, zaliha i kvaliteta, potrebne energije, tehnologije, tržišta i ekonomske opravdanosti takve proizvodnje, odnosno, da iskažu zainteresovanost za korišćenje sirovine za pokretanje proizvodnje cementa”, naveli su u Ministarstvu ne odgovarajući na pitanje da li već postoji interesovanje investitora iz okruženja za izgradnju cementare u pljevaljskoj opštini.

■ VIŠESTRUKI BENEFITI

Predstavnici Ministarstva navode da bi, u slučaju pozitivne reakcije investitora, benefiti izgradnje cementare bili višestruki. “Govorimo o investicijama koje proizvode multiplikativne efekte za cjelokupnu ekonomiju, a to je otvaranje novih radnih mjesta, povećana proizvodnja u Crnoj Gori, efikasnijem korišćenje resursa”, ukazali su u Ministarstvu. Osnovne sirovine za proizvodnju portland cementa, kako su objasnili, su krečnjaci, laporci i gline, koje su rasprostranjene u sjevernom, središnjem i primorskom di-

Ekonomski analitičar Predrag Drecun, komentarišući 161 milion uvezenog cementa, tvrdi da je za crnogorsku ekonomiju svaki cent supstitucije uvoza zlata vrijedan. On smatra da je cementara ekološki osjetljiva tačka, te da mora biti građena po najvišim standardima jelu države. “Iz ugla države situacija je prilično jasna. Cilj je obezbijediti valorizaciju potencijala na najbolji način sa tehničkog, ekonomskog i, naravno, ekološkog apsekta”, istakli su u Ministarstvu. Strategijom razvoja građevinarstva do 2020. godine zahtijeva se intenzivniji razvoj cementne industrije, izrada studije opravdanosti, ispitati interes inostranih preduzeća i stvoriti mehanizme za povećanje ulaganja. “Otvaranjem cementara maksimalno bi se tehnološko-ekonomski valorizovale prateće mineralne sirovine nastale eksploatacijom

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

AKTUELNO

HILJADU LJUDI BI ZAPOSLILA BUDUĆA FABRIKA U PLJEVLJIMA, ČIJA JE IZGRADNJA PREDVIĐENA STRATEGIJOM RAZVOJA GRAĐEVINARSTVA DO 2020. GODINE

Imajući u vidu realizaciju velikih infrastrukturnih projekata u sektorima saobraćaja, energetike i turizma, potrebno je što prije donijeti odluku o mogućnostima pokretanja proizvodnje cementa u Pljevljima i valorizaciji kvalitetnih resursa kojim je, za tu namjenu, ovo područje bogato, ocijenjeno je na sastanku u Privrednoj komori krajem prošle godine. uglja, prvenstveno laporca i opekarske gline, kao i zadovoljile neophodne potrebe domaćeg tržišta, a sa tim i smanjio uvoz značajnog građevinskog materijala”, navodi se u Strategiji.

■ PRVA CE-

MENTARA 1970.

Proizvodnja cementa u Crnoj Gori vezana je za izgradnju fabrike cementa u Pljevljima od 1970. do 1975. i njen rad od 1976.

do 1988. godine kada je zatvorena i nakon toga likvidirana. Za 13 godina rada te fabrike, kako se navodi u Strategiji razvoja građevinarstva, sa deset do 50 odsto kapaciteta proizvedeno je 1,66 miliona tona cementa, marke PC450 i PC350. Od sirovina je korišćen laporac iz krovinskih etaža površinskog kopa Potrlica i tuf s a

površinskog kopa Jugoštica. “Aditivi, gips i kvarcni pijesak, nabavljani su sa tržišta Bosne i Srbije. Rad cementare u Pljevljima zasnivao se na relativno dobro istraženim i ispitanim rezervama laporca u iznosu od 93 miliona tona u ležištu Potrlica i Durutovići-istok”, navodi se u Strategiji. Eksploatacija cementnog laporca bila je u funkciji razvoja rudarskih radova na otkrivci i otkopavanju uglja. “Cementni laporci u Pljevaljskom basenu i dalje predstavljaju siguran i kvalitetan mineralni potencijal za dugoročni razvoj cementne industrije. Ležište cementnih laporaca Gradina kod Spuža, sa rezervama od oko 30 miliona tona, kao i ležište Donja Klezna kod Ulcinja, sa procijenjenim rezervama od oko 20 miliona tona, trebalo bi detaljnije istražiti, kako bi se realno sagledala mogućnost i uslovi njihovog korišćenja za potrebe cementne industrije”, istaknuto je u Strategiji koja je usvojena 2010. godine Ukazuje se i na Drecun nastavak aktivnosti iz sedamdesetih

NAJVIŠE CEMENTA, VRIJEDNOG 68,94 MILLIONA EURA, UVEZELI SMO IZ HRVATSKE. SLIJEDE SRBIJA SA UVEZENIH 680.054 TONE ILI 45,94 MILIONA EURA, DOK JE UVOZ IZ ALBANIJE OD 2014. DO KRAJA PROŠLE GODINE IZNOSIO 44,79 MILIONA EURA ILI 850.322 TONE godina prošlog vijeka oko izgradnje cementare na značajnim rezervama laporaca Gradine kod Spuža i Zlatice kod Podgorice.

■ ULAGATI U

POLJOPRIVREDU

Ekonomski analitičar Drecun smatra da bi crnogorska ekonomija najbrže osjetila napredak ulaganjem u poljoprivrednu proizvodnju. On ističe da poljoprivredni budžet mora biti “težak” najmanje 250 do 300 miliona eura. “Razvijenu poljoprivredu danas imaju najrazvijenije zemlje svijeta, sa najvišim nivoom standarda, tako da se nekadašnja formula tjeranja seljaka u fabrike pokazala neodrživom, jer smo otvaranjem

fabrika istovremeno devastirali poljoprivredu. Treba napraviti poljoprivrednu bazu, sa poljoprivrednim budžetom od najmanje 250 do 300 miliona i na osnovu njega razvijati proizvodnju”, rekao je Drecun Vikend novinama. Zatvaranjem bilansa hrane, kako je dodao, postižemo dva cilja. “Prvi je što ćemo zadovoljiti potrebe građana za hranom, a drugi je što ćemo uvoz zamijeniti domaćom proizvodnjom. Rezultati bi se, zbog prirode proizvodnje, vidjeli za par godina”, ukazao je Drecun. Prema njegovim riječima, Crna Gora nema razvijen jak realni sektor. “Mislim da je u strategiji razvoja crnogorske ekonomije veoma loša koncepcija bazirana na očekivanjima da ćemo uslugama moći da pokrivamo spoljnotrgovinski deficit”, istakao je Drecun. On ukazuje da se to najbolje vidi kada dođe do kriza, poput određenih problema u realizaciji turističkih sezona. “Suština je da se ne može živjeti od usluga. Što prije to shvatimo i napravimo strategiju razvoja baziranu na rastu energetike i putne infrastrukture, bolje će biti za nas”, zaključio je Drecun. D.J.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

ističu mandati VrhoVnog tužioca i predsjednice VrhoVnog suda, sku

Mijenjati Ustav ili prijeti v.d. stanje U pravosUđU

Mandat predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici ističe 28. jula, vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću 7. oktobra ove godine, a za izbor njihovih nasljednika neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu, odnosno tropetinska u drugom krugu glasanja. Naime, Vrhovnog državnog tužioca na predlog Tužilačkog savjeta direkno bira Skupština, koja ujedno odlučuje i o izboru dijela članova Sudskog savjeta koji su zadužen za izbor Vrhovnog državnog sudije. Stoga bi odluka većeg dijela opozicije da bojkotuje rad Skupštine mogla ugroziti izbor nosilaca pravosudnih funkcija, i dovesti do v.d. stanja u pravosuđu. Ovakvo stanje moglo bi se izbjeći jedino promjenom Ustava koju je predložila i Venecijanska komisija.

■ PREPORUKA VENECIJANSKE KOMISIJE

Skupština je prošle godine produžila mandat članovima Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika za čiji je izbor potrebna dvotrećinska većina. Pošto opozicija nije pokazala političku volju da učestvuje u izboru, Ministarstvo pravde je predložilo Izmjene zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojima se produžava mandat članovima koje bira parlament. Za to im je prethodno ekspertsku podršku dala Venecijanska komisija (VK), tijelo Savjeta Evrope na čiji je predlog u zakon uvedena i dvotrećinska većina. “Crna Gora treba da izmijeni Ustav u skladu s preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima, kako bi se obezbijedila nezavisnost i odgovornost pravosuđa. Izmjene bi, između ostalog, trebalo da obuhvate sljedeća pitanja: Najmanje 50% Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta trebalo bi da čine članovi koji dolaze iz pravosuđa. Ove članove trebalo bi da biraju njihove kolege koje predstavljaju različite nivoe pravosuđa, bez miješanja Skupštine (osim isključivo de-

klarativno). - Tužioce ne bi trebalo da bira Skupština. - Razloge za razrješenje sudija i tužilaca bi trebalo unijeti u Ustav”, navodi se u preporuci Venecijanske komisije za izbor članova Sudskog savjeta.

■ POLITIČKA VOLJA Advokat Sergej Sekulović smatra da će pravosuđe i pored toga funkcionisati.

Vujičić

“Za njegovu punu funkcionalnost potrebno je nešto što se zove politička volja, koja pruža podstrek njegovom radu. Može se postaviti pitanje i motivisanosti za rad u nečemu što bi mogli definisati kao vakuum prostor”, kazao je Sekulović Vikend novinama. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku prije bismo mogli očekivati uvođenje v.d. stanja, nego izmjene zakona i Us-

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

upština i dalje bez kVoruma Sekulović

Crna Gora treba da izmijeni Ustav u skladu s preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima, kako bi se obezbijedila nezavisnost i odgovornost pravosuđa

tava. Sekulović smatra da ovako stanje ima negativan uticaj na proces evropskih integracija, u kontekstu poglavlja 23 i 24, jer neizbori ili izbori sa upitnim legitimitetom nose sa sobom niz otvorenih pitanja. “Sigurno da ima negativan uticaj. Koliko će se odraziti teško je procijeniti. Nezavisnost i samostalnost sudstva, kao i samostalnost tužilačke organizacije predstavljaju condicio sine qua non čitavog procesa. U tom smislu politički sistem treba da bude podrška, a ne opstrukcija. Ako ovakvo stanje potraje, imaćemo sve više otvorenih pitanja”, zaključio je Sekulović.

■ MANJAK DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI

Koordinator Građanske alijanse za programa ljudska prava i pravde Zoran Vujičić kaže da su ustavni amandmani iz 2013. godine smanjili prostor za politički uticaj na izbor nosilaca pravosudnih funkcija. “Međutim, u fazi izbora kandidata za predsjednika Vrhovnog drzavnog tužilaštva kao i za sastav članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika norma se temelji na kvalifikovanoj većini potrebnoj za izbor kandidata. Predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet dvotrećinskom većinom, na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda. U takvim okolnostima je već došlo do blokade izbora kandidata za članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, a već je izvjestan i budući izbor predsjednika

VDT-a i predsjednika Vrhovnog suda”, kazao je Vujičić. Rješenje po kojem je, kako je naveo, izmjenama zakona trenutno otklonjena blokada rada Sudskog savjeta, ali ne i izbora novih članova, u stručnoj javnosti a posebno među političkim partijama, izazvalo je dosta kontroverzi smatrajući da je ovakav pristup neustavan, iako posljedice direktno pogađaju funkcionisanje pravosudnog sistema. “Iako je Ustav mijenjan relativno skoro, crnogorska praksa i manjak odgovornosti političkih partija koje, prije svega, gledaju partijske interese, nameću potrebu razmišljanja mijenjanja Ustava čime pokazujemo nezrelost i manjak društvene odgovornosti. Takođe i sugestije Venecijanske komisije koje su bile značajne prilikom ustavnih izmjena iz 2013. nisu garancija uspjeha i učvrsćivanja nezavisnosti i odgovornosti sudske vlasti. Mi moramo da shvatimo da nijedno rješenje ma od koga dolazilo neće imati uspjeha ukoliko zaista odgovorno ne pristupimo kao društvo”, kazao je Vujičić. Zbog toga je, kako ističe, na političkim partijama velika odgovornost da se u skupštinskim klupama izdignu iznad partijskih interesa. “Sve zakulisne radnje utiču da se šalje obeshrabrujuća poruka kandidatima koji svojim profesionalnim i moralnim karakteristikama ispunjavaju uslove, ali naprosto ne žele da budu dio političke igre”, zaključio je Vujičić. Sastav Sudskog savjeta utiče i na izbor predsjednika Vrhovnog suda jer bi to tijelo dvotrećinskom većinom do jula moralo birati nasljednika Vesne Medenice. Skupština bi u oktobru trebalo da bira novog VDT-a, a za to je potrebna dvotrećinska podrška poslanika. Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević je početkom godine apelovao na političke predstavnike da postignu dogovor, kako bi Savjet funkcionisao u punom kapacitetu. E.Hamzić

Aktuelno

sdt proVjeraVa ko je učestVoVao u malVerzacijama

Transakcije vršene sa blokiranih računa

Specijalno državno tužilaštvo utvrdilo je da se blokirani novac Atlas banke, čiji je vlasnik bjegunac Duško Knežević, vezan za E-Commerce, u iznosu od skoro 63 miliona eura nezakonito koristio sa računa ove banke u inostranstvu. SDT će daljom istragom utvrđivati koja su lica učestvovala u ovim malverzacijama. “Novčana sredstva u iznosu od 62.761.813,00 eura za koja postoji osnovana sumnja da potiču od izvršenja krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i utaja poreza i doprinosa izvršenih od strane većeg broja fizičkih lica i pravnih lica, korisnika E-Commerc servisa u Atlas banci AD Podgorica, protiv kojih Specijalno tužilaštvo vodi istragu, a koja sredstva su po nalogu Specijalnog tužilaštva blokirana od 11.06.2018. godine, a zatim blokirana i od strane Višeg suda u Podgorici rješenjem od 11.12.2018. godine, kojim su ista privremeno oduzeta i naloženo banci da ta novčana sredstva odmah položi na poseban račun banke u Crnoj Gori radi čuvanja do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka, ne nalaze na posebnom računu Atlas banke AD Podgorica u Crnoj Gori, već na računima ove banke u više korespondentskih banaka u inostranstvu, gdje su

U daljem toku postupka Specijalno tužilaštvo će utvrđivati koja lica su učestvovala i na koji način u ovim nezakonitim poslovima, a protivno odlukama suda

protivzakonito korišćena od strane tih banaka. Atlas banka AD Podgorica ili neka druga fizička ili pravna lica su takođe nezakonito od tih novčanih sredstava dobijala kamate”, saopšteno je iz SDT-a. Odbjegli tajkun Duško Knežević, koga SDT tereti da je organizator kriminalne grupe, i osumnjičen za utaju poreza i pranje novca, nalazi se u Velikoj Britaniji. Za njim je prije nekoliko dana raspisana crvena Interpolova potjernica. “U daljem toku postupka Specijalno tužilaštvo će utvrđivati koja lica su učestvovala i na koji način u ovim nezakonitim poslovima, a protivno odlukama suda, te gdje su i zašto upotrijebijena novčana sredstva dobijena od kamata i drugog korišćenja navedenog novca”, zaključuje se u saopštenju SDT-a. Vlasnik Atlas grupe tereti se za utaju poreza i pranje

novca u za sada pet predmeta. Dosadašnje istražne radnje ukazuju na osnovanu sumnju da je stvorio kriminalnu grupu koja se organizovano bavila pranjem novca, utajom poreza i drugim nezakonitim poslovima u kojima je preko više lica u više krivičnih djela, oštetio državni budžet Crne Gore za stotine miliona eura. Samo malverzacijama u trgovini putem interneta - E-commercu - država je, kako se sumnja, izgubila između 100 i 120 miliona eura. Glavni oslonac Kneževićevog kriminalnog poslovanja bile se dvije banke - Atlas i IBM, a klupko kriminalnog djelovanja Kneževića počelo je da se razmotava tokom istrage o pokušaju terorizma i praćenjem tokova novca koji je ubacivan u Crnu Goru. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je nedavno, gostujući na TV Prva, saopštio da je tokom 2016. godine, prema rezultatima istražnih radnji, “nelegalno došlo oko 15 miliona dolara”, te da su ta sredstva korišćena za “nelegalno finansiranje određene kampanje određenih političkih stranaka”. U tom postupku SDT je i došlo do saznanja da je u Atlas banci formirana kriminalna grupa, odnosno više njih, a čiji je organizator osoba odbjegli biznismen. N.P.

AKTUELNO

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („ Sl.list CG“, br. 75/18 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je revident glavnog projekta DOO »Arch and Soul« investitora DOO „Eko Meso“, Industrijska bb iz Bijelog Polja, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za izgradnju objekta za preradu mesa i mesnih prerađevina, na dijelu urbanističke parcele UP 24 u zahvatu Izmjena i dopu DUP-a Industrijske zone i područja terminala opštine Bijelo Polje, koju čini kat.parcela br. 11/1 KO Bijelo Polje, opština Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, kancelarija br.32, II sprat, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, 75/18 ) Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta DOO MS AUTO CO iz Bijelog Polja, donijeto rješenje kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovnog objekta –autoservisa, na dijelu urbanističke parcele br.98 koju čini kat. parcele br. 82/12 KO Nedakusi , u zahvatu Izmena i dopuna DUP-a Industrijske zone i područja terminala- urbanistička zona A, opština Bijelo Polje. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu uradjen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove izgradnje poslovnog objekta, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na: - Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i - Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring) Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Bijelo Polje u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja ili objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem planiranog projekta, a preko ovog organa.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

SUĐENJE ZA POKUŠAJ TERORIZMA: ODBIJENI PREDLOZI ZA DOPUNU DOKAZNOG POSTUPKA

OKONČAN DOKAZNI POSTUPAK, ZAVRŠNE RIJEČI 13. MARTA

Pred Višim sudom u Podgorici juče je završen dokazni postupak u predmetu protiv optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine, a nakon odbijanja predloga odbrane i SDTa, predsjednica vijeća sutkinja Suzana Mugoša kazala je da je činjenično stanje dovoljno rasvijetljeno i zrelo za presuđenje. Iznošenje završenih riječi počeće u srijedu, 13. marta u 12 časova. Sud je obavijestio optužene lidere DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića, o toku glavnog pretresa, navodeći da su primili sve CD-ove s audio-video zapisom s glavnog pretresa – od trenutka kada su bili udaljeni s njega – zaključno s pretresom od 22. februara 2019. godine. Na jučerašnjem ročištu odbijeni su predlozi koje su ranije dostavili sudu advokati odbrane i SDT, među kojima je predlog odbrane da se kao svjedok sasluša premijer Duško Marković, budući da je svjedok, bivši ministar zdravlja Budimir Šegrt – koji je u svom iskazu pomenuo Markovića – bio pozvan na okolnosti provjere svjedočenja Ticijana Masua. “Dalje provjeravanje ove činjenice – o prosljeđivanju informacije – vodilo bi odu-

Odbijen je i predlog da se sasluša mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, jer prema ocjeni suda okolnosti na koje je predložen nijesu od uticaja na donošenje pravilne i zakonite odluke, niti od uticaja na presuđenje

govlačenju postupka i ne bi pomoglo sudu za presuđenje”, pojasnila je Mugoša. Odbijen je takođe i predlog da se sasluša mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, jer prema ocjeni suda okolnosti na koje je predložen nijesu od uticaja na donošenje pravilne i zakonite odluke, niti od uticaja na presuđenje. Sud je odbio predlog SDTa da se objasni kretanje optuženog Mihaila Čađenovića 15. i 16. oktobra, te 3. i 5. marta 2016. godine. Odbijena je i njihov predlog da se utvrdi da li postoje zajednički kontakti brojeva koje koriste Mandić, Knežević i Ananije Nikić sa operaterima iz Rusije. Neće se vršiti ni analiza da li je svjedok saradnik

Saša Sinđelić sa svojim brojevima ostvario komunikacije s telefonima dežurnih službi policijskih uprava više gradova u Srbiji. Nije prihvaćen ni predlog da se pozove Sinđelić i objasni kako i pod kojim uslovima je napustio Crnu Goru. Odbijen je predlog advokata da se izvrši analiza kretanja Sinđelića i Mirka Velimirovića za cijeli oktobar 2016. Nije prihvaćen ni predlog da se pročita tekst koji je dostavio branilac optužnog Bratislava Dikića, a koji se odnosi na njegovo pominjanje u negativnom kontekstu od strane Slavka Nikića. Odbijen je takođe predlog da se izvrši uvid u Dikićev ugovor o prodaju nepokretnosti, jer, kako je rekla sutkinja Mugoša, utvrđivanje daljih činjenica vezanih za porijeklo njegovog novca nije od uticaja na presudu. Nije prihvaćen predlog odbrane da se izvrši dalje utvrđivanje zašto nije uspjela ekstrakcija podataka iz telefona optužene Kristine Hristić. Takođe je odbijen i predlog da se utvrdi zašto su bazne stanice u odnosu na Milana Kneževića veće i drugačije od drugih. Odbijen je i predlog za dopunu vještačenja koje se odnosi na kloniranje kartice, te da li je Knežević 15. oktobra koristio neki drugi broj. Bo.B.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

aktuelno

na suđenju po tužbi bivše viceguvernerke zbog mobinga

Na zahtjev Radović promijenjen kompletan enterijer kancelarije

U nastavku suđenja po tužbi bivše viceguvernerke Centralne banke Irene Radović protiv guvernera CBCG Radoja Žugića za mobing i diskriminaciju, juče je u podgoričkom Osnovnom sudu u svojstvu svjedoka saslušan Darko Bulatović, koji je u spornom periodu bio direktor Sektora za kontrolu banaka, a tužilja Radović mu je bila nadređena. Podsjetimo, 2. jula prošle godine Savjet Centralne banke uputio je parlamentu prijedlog za razrješenje viceguvernerke Radović prije isteka mandata jer je odala poslovnu tajnu i predlagala odluke u ličnom interesu. Bulatović je istakao da nema lična saznanja da je vršen pritisak na Radovićevu, ali da postoje dvije situacije u kojima su se razilazili stavovi guvernera Žugića i Radovićeve. Naime, prva situacija se desila prilikom kontrole jedne banke. “Radović mi je tada kazala da guverner zahtijeva da se glavnom i izvršnom direktoru te banke izrekne mjera, odnosno da se predloži njegova smjena, čemu se ona usprotivila. I ja sam bio protiv toga. Druga situacija se dogodila kad se pripremao jedan važni akt kada se uš-

lo u proceduru međunarodnih finansijskih standarda 9. Ja sam bio rukovodilac radne grupe koja je trebalo da izvrši procjenu uticaja na svaku banku pojedinačno na osnovu čega bi se regulativa usvojila na sjednici Savjeta. Međutim, utvrđeno je da bi jedna banka imala materijalnih posledica, a zašto je taj dokument došao kasno (neposredno prije Sa-

vjeta kada je trebalo usvojiti regulativu) ne znam. Zbog toga propusta Radović nije trpjela kritike, već lično ja”, kazao je Bulatović. Izvršni direktor CBCG Radoica Luburić je tokom svjedočkog iskaza kazao da smatra da su guverner Žugić i Radović imali korektne razgovore, ali da je jednom prilikom „došlo do varnica“ između nje i viceguvernera

Radonjića kada je njeno ponašanje bilo, kako navodi, u najmanju ruku neprimjereno. Ni njemu nijesu poznati motivi zbog kojih je guverner smijenio Radović, ali je znao da nije bila prezadovoljna tom odlukom. “Nije mi poznato da li je negodovala zbog oduzimanja nadležnosti ili uslova novog sektora.Novi sektor koji joj je povjeren, preseljen u naj-

bolje prostorije u zgradi. Na njen zahtjev je promijenjen kompletan enterijer. Za sve što je Irena Radović zahtjevala u vezi kabineta, automobila i radova izlazilo joj se u susret koliko je to bilo moguće” kazao je izvršni direktor CBCG. On je pojasnio da je bio prisutan na prvoj sjednici na kojoj se diskutovalo o prijedlogu za razriješenje Radović, kada je kazao da bi trebalo da sačekaju da se viceguvernerka vrati i da se o tome diskutuje u njenom prisustvu. Zato je ta sjednica odložena, ali je sa sljedeće u njenom odsustvu, Skupštini poslat prijedlog za razriješenje. Luburić je, kaže, dobio pismo adresirano na njega, bez naziva institucije i bez potpisa, pa je ono u arhivi svrstano u ličnu poštu. “Kad sam otvorio kovertu vidio sam da je riječ o bilješkama o aktivnostima Radović iz ranijeg perioda. S obzirom da su to priče iz privatnog života, ja sam ga iscijepao i bacio u smeće, jer to nije imalo nikakve veze sa Centralnom bankom” kazao je on i dodao da nije u saznanju da je kroz banku kružio bilo kakav papir kojim se moral Radović dovodio u pitanje. Suđenje se nastavlja 2. aprila. Bo.B.

sjetimo, okrivljena je ranije navela da su spornog dana posao koji po sistematizaciji obavlja pet medicinskih sestara obavljale njih tri, te da je za otpust (za šta je ona bila zadužena) bilo 18 majki. Radović se optužnicom tereti da je kao odgovorno lice u Klinici za ginekologi-

ju i akušerstvo nesavjesno postupila prilikom spremanja porodilje Snežane Nedić i njenog novorođenčeta, te da nije utvrdila podudaranje identifikacionih brojeva novorođenčadi - uzela je novorođenče sa brojem 0143 umjesto novorođenčeta sa brojem 0146. Bo.B.

zbog zamjene beba u kliničkom centru crne gore

Medicinska sestra kažnjena tri Mjeseca uslovno U podgoričkom Osnovnom sudu juče je medicinska sestra Žana Radović osuđena na uslovnu kaznu od tri mjeseca, sa periodom provjeravanja od godinu dana - tokom kojeg perioda ne smije učiniti novo krivično djelo, zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi koje je počinila na način što je zamijenila bebe prilikom otpusta u porodilištu u maju 2018. godine. Naime, ona je 15. maja prošle godine iz KCCG otpustila porodilju Snežanu Ne-

dić sa novorođenčetom porodilje Jovane Jovanović. U obrazloženju presude, sudija Rade Ćetković naveo je da nije bilo otežavajućih okolnosti na strani optužene, dok su olakšavajuće to što je porodična žena, ima dvadeset godina staža bez propusta u službi, neosuđivanost ali i to što se majka Nedić nije pridružila krivičnom gonjenju. Prema ocjeni suda ova mjera upozorenja je sasvim dovoljna, jer je okrivljena postupala sa svjesnim nehatom, odnosno nije

se držala ustaljene usmene procedure i olako je držala da do zamjene beba neće doći. Sudija je naveo i da je optužena izvršila povredu roditeljskih prava iz Porodičnog zakona, odvajanjem djeteta od majke, što samo sud ima pravo da učini. Krivičnom gonjenju ranije se pridružila majka Jovanović, čija je beba greškom uzeta, a nakon izricanja presude naveli su da su nezadovoljni istom. Stranke imaju pravo žalbe Višem sudu u Podgorici. Pod-

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

zabranjen uvoz žarulja od 75 i 100 vati: inspektori

Uprkos zabrani, U ra i dalje sijalice od 10

⌦ Jelena Vađon Đurišić

većini podgoričkih radnji i dalje se mogu kupiti klasične sijalice sa žarnom niti snage od 75 vati (W) i više, iako je njihovo stavljanje na tržište zabranjeno. Iz Uprave za inspekcijske poslove objašnjavaju da je do 1. januara ove godine mogla da se vrši isporuka na tržištu žarulja od 75 W, te da se te sijalice i dalje mogu prodavati na tržištu do isteka zaliha. Ipak, u 11 kontrola ove godine inspektori su zabranili stavljanje na tržište 13 vrsta, odnosno 5.250 komada neusaglašenih proizvoda koje je uvoznik vratio dobavljaču.

Pravilnik o tehničkim zahtjevima eko dizajna neusmjerenih sijalica za domaćinstva stupio je na snagu 1. jula prošle godine kada je zabranjeno stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa žarnom niti snage 100 vati i veće, a od 1. januara ove godine i za klasične sijalice od 75 vati. Međutim, ni prodavci ni kupci još nijesu najbolje upoznati sa odredbama tog Pravilnika. U nekoliko podgoričkih prodavnica, u kojima i dalje prodaju sijalice snage 75, ali i 100 vati, kazali su Vikend novinama da ih niko ne kontroliše i da se Pravilnik ne odnosi na zalihe. “Zabranjen je uvoz žarulja snage od 75 vati i više, ali ne i prodaja. Mi i dalje možemo prodavati one sijalice koje imamo u zalihama. Imamo sijalice sa žarnom niti snage od 100W marke Philips koje su nam ostale u zalihama i prodajemo ih i dalje. Ostalo je još par komada”,

kazao je jedan od prodavaca koji je želio da ostane anoniman. Iz Uprave za inspekcijske poslove objašnjavaju da se pomenutim Pravilnikom uvodi fazna zabrana stavljanja proizvoda neusmjerenih sijalica za domaćinstvo na tržište, za proizvode koji ne ispunjavaju propisane tehničke zahtjeve utvrđene za pojedinačnu fazu. Primjena tog propisa, pojašnjavaju, znači zabranu stavljanja na tržište proizvoda koji ne ispunjavaju propisane zahtjeve eko dizajna. To podrazumijeva prvu isporuku proizvoda na tržište Crne Gore, ali ne i prodaju onih proizvoda koji su se do datuma početka primjene u nekoj od faza već našli na tržištu. “Dakle, do momenta stupanja na snagu druge faze, odnosno do 1.1.2019. godine, mogla je da se vrši isporuka na tržištu klasičnih sijalica sa žarnom

Zabranjen je uvoz žarulja snage od 75 vati i više, ali ne i prodaja. Mi i dalje možemo prodavati one sijalice koje imamo u zalihama. Imamo sijalice sa žarnom niti snage od 100 W marke Philips koje su nam ostale u zalihama i prodajemo ih i dalje. Ostalo je još par komada

niti od 75W, a ove sijalice se i dalje mogu prodavati na tržištu sve do isteka zaliha”, istakli su iz Uprave.

■ InspektorI kon-

trolIšu prodaju

Tržišna inspekcija, naglašavaju iz Uprave, u kontinuitetu vrši nadzor nad prometom električnih sijalica sa aspekta označavanja energetske efikasnsti i tehničkih zahtjeva eko dizajna. Od 1. jula 2018. godine, prva faza, u toj oblasti, ističu, izvršeno je 59 inspekcijskih pregleda i utvrđena 21 nepravilnost koje su se odnosile na povredu Zakona o efikasnom korišćenju energije u dijelu neispunjavanja utvrđenih tehničkih zahtjeva eko dizajna, neobezbjeđivanja tehničke dokumentacije, nepropisnog označavanja proizvoda i slično. “Na tržištu Crne Gore zatečena je 21 vrsta neusaglašenih proizvoda u količini 24.063 komada, za koje je izrečena mjera trajne zabrane prometa. Od navedene količine proizvoda za tri vrste u količini od 40 komada, uvoznik se odlučio za mjeru uništenja proizvoda, dok su ostali proizvodi vraćeni proizvođaču/distributeru”, pojasnili su iz Uprave. U 2019. godini, počev od 1. januara, kada je u primjeni druga faza, izvršeno je, dodaju, 11 inspekcijskih pregleda. “U jednom slučaju, tržišni inspektori su, postupajući po obavještenju Uprave carina zabranili stavljanje na tržište Crne Gore 13 vrsta neusaglašenih proizvoda u količini 5.250 komada. Uvoznik se

odlučio da izvrši povraćaj proizvoda dobavljaču”, kazali su iz Uprave.

■ GraĐanI

neInForMIsanI

Noviteti koje donose pravilnici zbunjuju i građani koji različito gledaju na njihovu primjenu. “Mislim da su napravili veliku grešku izbacivanjem klasičnih sijalica sa žarnom niti od 60 vati i manje, koja tek treba da uslijedi. Crnogorska infrastruktura ne može da podrži led sijalice, jer zbog stalnih oscilacija u naponu brzo crkavaju. A skupe su, u odnosu na klasične žarulje. Takođe, neće umanjiti zagađenje, ni smanjiti račune za struju, niti će spasiti planetu sa izbacivanjem žarulja snage 60 W i manje iz upotrebe”, kazao je jedan Podgoričanin pitajući zašto država ne zamijeni sijalice ulične rasvjete od 250 vati i 400 vati koje i dalje noću gore, a za koje zabrana važi skoro osam mjeseci. I njegova sugrađanka Sonja D. smatra da je uvođenje LED sijalica greška. “Kada nam budu penzije kao u Evropskoj uniji onda neka nam budu i propisi. U radnji imam LED sijalice i svako malo crkavaju sa padom napona. Bankrotirah mijenjajući ih. Zato kod kuće sa klasičnim sijalicama nemam problema”, ističe ona. O štetnosti LED sijalica, kaže, niko ne govori. “Oči mi ispadoše i sa LED i sa neonskom sijalicom. Svijetlo koje one daju, bez obzira da li je žuto ili bijelo, toplo ili hladno, ili kako već zovu, jako je naporno za oči. To nije

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

i vratili 5.250 komada Ušteda od 25 miliona godišnje

adnjama 00 vati

Predviđa se da će na nivou EU doprinos kroz mjeru uvođenja zahtjeva eko dizajna i označavanja energetske efikasnosti proizvoda koji utiču na potrošnju energije postići skoro polovina cilja za uštede energije do 2020. godine i četvrtina cilja za smanjenje emisija gasova staklene bašte do 2020. godine. Finansijski efekti te mjere će rezultirati godišnjim smanjenjem iznosa računa u sektoru domaćinstava za čak 490 miliona eura, tvrde iz resora na čijem je čelu Dragica Sekulić. Slični efekti primjene tih propisa, ističu, očekuju se i u Crnoj

Gori. “Na osnovu studije koja je urađena u okviru Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP), podržanog od strane EBRD banke, predviđa se da će nakon potpune implementacije propisa kojim se uređuju zahtjevi eko dizajna i označavanja energetske efikasnosti, godišnja ušteda u energiji iznositi 331 GWh, a doprinos smanjenju gasova staklene bašte će iznositi 128.000 tona C02. U finansijskom smislu ova mjera će generisati uštedu od 25 miliona eura godišnje po osnovu troškova za energiju za crnogorske

zdravo, a o tome niko ne govori”, kaže Sonja. Iako je glavni argument za LED sijalice da duže traju, uprkos višoj cijeni, garanciju na trajanje, kaže Petar Đ., ne daje uz račun nijedan prodavac. “Rok trajanja klasičnih sijalica je do 1.000 radnih sati, a LED sijali-

ca od 1.000 radnih sati pa do 5.000. Ali, garanciju niko ne daje, a one brzo crkavaju kod nas. Ranije su bile skuplje, ali se sada u zavisnosti od proizvođača mogu naći od 1,5 do 10 eura i više. Klasične sijalice su i dalje pristupačnije sa cijenom nižom od 50 centi”, smatra on.

ANKETA:

Dragoljub Bošnjak

Koristim stare, obične sijalice sa žarnom niti i odlične su mi. Dugo traju, a jeftine su. Ne mislim da ih mijenjam za te druge što, kao, troše manje struje.

Tijana Simonović Već nekoliko godinama koristimo samo LED sijalice. Suprug kaže da su bolje, ali blagodeti na inače visokim računima za struju ne primjećujem.

Milutin Miranović Koristim samo klasične sijalice. Za LED sijalice nemam para, tako da ću i dalje koristiti klasične sa žaruljom koje mogu kupiti za desetak centi.

Anes Murić Već mjesec dana koristim LED sijalice, jer duže traju i manje troše. Primjećujem da su malo naporne za oči, osjećam peckanje i probadanje u očima od kada ih koristim.

građane”, ističu iz Ministarstva. Udio pojedinih uređaja u ukupnim finansijskim uštedama, kako kažu, zavisi od njihove potrošnje energije, ali i od zastupljenosti pojedinih uređaja u crnogorskim domaćinstvima. “Tako se najveće uštede očekuju od uređaja koji se koriste za grijanje/hlađenje (klima uređaji i kotlovi/peći na čvrsto gorivo) oko 13,2 miliona eura, sijalice u domaćinstvima 6,3 miliona, uređaji za zagrijavanje vode 2,52 mililiona, rashladni uređaji (frižideri i zamrzivači) 1,68 miliona i ostali uređaji 1,66 miliona eura.

■ BEZ PRIJAVA CEZAP-u

Centar za zaštitu potrošača, kazala je Vikend novinama pravnik savjetnik Jasna Božović, do sada nije imao prijave građana u vezi sa prodajom klasičnih sijalica, što govori u prilog tome da građani nisu dovoljno informisani sa odredbama Pravilnika o tehničkim zahtjevima eko dizajna neusmjerenih sijalica za domaćinstva, koji je usvojilo Ministarstvo ekonomije, u skladu sa Zakonom o efikasnom korišćenju energije. “Propisivanje zabrane stavljanja na tržište klasičnih sijalica je u skladu sa praksom Evropske unije i uvođenjem novih tehnologija na naše tržište. Mišljenja smo da su trgovci i distributeri upoznati u dovoljnoj mjeri s tim propisima. Odredbama pomenutog pravilnika, trgovci su dobili dovoljno vremena da uklone te proizvode sa tržišta”, smatra Božović. Shodno Zakonu o efikasnom korišćenju energije u vezi sa odredbana Pravilnika o tehničkim zahtjevima eko dizajna neusmjerenih sijalica za domaćinstvo, ističu, propisane su novčane kazne za pravno lice u iznosu od 3.000 do 20.000 eura, za odgovorno lice od 150 do 1.300 eura i za preduzetnika od 300 do 3.000 eura. “U ovoj oblasti Tržišna inspekcija je preduzimala mjere zabrane prometa i nije izrekla novčanu kaznu. Ukoliko se utvrdi ponovna povreda propisa izreći će se novčana kazna”, zaključili su iz Uprave.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

podaCi za 2018. GodinU

Na porodiljskom 200 očeva

Rok za pRijavljivanje 15 dana

Konkurs za urednike TVCG 1 i 2 i Radija CG 1 Radio-televizija Crne Gore (RTCG) raspisala je konkurs za izbor urednika Prvog i Drugog programa TVCG, te urednika Prvog programa Radija Crne Gore. Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnoj štampi, te Portalu RTCG. Kandidati za urednike Prvog i Drugog kanala TVCG moraju imati visoku stručnu spremu, najmanje pet godina radnog iskustva na novinarskim i uredničkim pozicijama u medijima, kao i organizacione sposobnosti i profesionalne reference za uredničke poslove.

Kad je riječ o kandidatima za urednika Prvog programa Radija Crne Gore, osim navedenih uslova za programske urednike TVCG, obavezan je audio test. Konkursom je navedeno da kandidati za urednike ne mogu biti poslanici ili odbornici, osobe koje bira, imenuje ili postavlja Skupština, Predsjednik ili Vlada Crne Gore, te funkcioneri političkih stranaka. Na konkurs se ne mogu prijaviti ni osobe koje imaju interesa u pravnim licima koja se bave proizvodnjom radio i televizijskog programa, te pravosnažno osuđivana lica. R.D.

Oko 200 očeva u Crnoj Gori je tokom prošle godine koristilo pravo na roditeljsko odsustvo, kazali su CdM-u iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, dodajući da je za prava po osnovu rođenja djeteta tokom prethodne godine opredijeljeno više od 16 miliona eura. Iz Poreske uprave su kazali da je najviše očeva na roditeljskom odsustvu tokom 2018. godine bilo u Podgorici, a najmanje u Mojkovcu, Plužinama, Tivtu i Žabljaku. “Za prava po osnovu rođenja djeteta, koja uključuju

Na porodiljskom najviše Podgoričana

refundacije na ime porodiljskog odsustva, naknade po osnovu rođenja djeteta i naknade za novorođeno dijete u 2018. godini opredijeljen je iznos od oko 16,4 miliona eura, u 2017. godini oko 15,48 miliona, a u 2016. godini oko 15,51 miliona eura”, navode

u Ministarstvu. U tom Vladinom resoru objašnjavaju da je roditeljsko odsustvo pravo jednog od roditelja da koristi odsustvo sa rada zbog njege i staranja o djetetu, te da se može koristiti u trajanju do 365 dana od dana rođenja djeteta. R.D.

pRoslavljajU pUnoljetstvo

EKIP jedan od najuspješnijih regulatora

Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) postigla je za 18 godina postojanja zavidne rezultate po pitanju regulacije i razvoja i sigurno je jedno od najuspješnijih regulatornih tijela regiona, saopštili su njeni predstavnici. Predstavnici EKIP-a, koji

je odlukom Vlade osnovan 2001. godine, kazali su da je taj regulator u prethodnih 18 godina postigao dobre rezultate i kada su u pitanju saradnja sa drugim organizacijama i institucijama, realizovani projekti, inovacije i implementacija novih tehnologija. Dobri rezultati po-

stignuti su i u dijelu unapređenja zaštite interesa korisnika elektronskih komunikacionih i poštanskih usluga. “U ovoj godini, u kojoj postajemo ‘punoljetni’, potrudićemo se da i dalje ispunjavamo očekivanja, da se razvijamo i napredujemo”, navodi se u saopštenju. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

AKTUELNO

Riječ pacijenata

Uzimanje uzoraka krvi znatno ubrzano

Neda Perezić

iz Podgorice, kazala je da je izuzetno zadovoljna novim punktovima u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku. “Danas sam završila za desetak minuta, a inače se čekalo sigurno po sat, pogotovo kada su velike gužve. Sada možemo mnogo brže da završimo ono zbog čega smo ovdje”, rekla je Perezić.

U LABORATORIJI KCCG POVEĆALI BROJ PUNKTOVA

UZIMANJE UZORAKA KRVI BEZ ČEKANJA

U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku od sada umjesto tri postoji pet punktova za prijem dokumentacije i vađenje nalaza, što će pacijentima omogućiti da rekordno brzo ostvare zdravstvenu uslugu, a za skoro sat je produženo vrijeme prijema uputa i uzimanje laboratorijskih analiza. Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Jevto Eraković pojasnio je da je u fokusu te zdravstvene ustanove jačanje kadrovskih kapaciteta, omogućavanje boljih uslova rada za doktore, ali kako je dodao, najveća pažnja je posvećena pacijentima. “S tim u vezi, nova usluga u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku omogućava da naši pacijenti rekordno brzo ostvare zdravstvenu uslugu, da urade laboratorijske nalaze uz čekanje ne duže od deset minuta. To smo postigli na taj način što smo povećali broj punktova za prijem dokumentacije i za vađenje nalaza”, rekao je Eraković za PR Centar.

■ DNEVNO

IMAJU I DO 400 PACIJENATA

On je kazao da je siguran da će pacijenti prepoznati uloženi napor i da će konstatovati da je u pitanju usluga koja ne postoji nigdje u regionu „na ovako brz način“. Direktorica Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku Najdana GligorovićBarhanović, istakla je da u tom Centru dnevno na uzorkovanje dođe 300 do 400 pacijenta, a oko stotinu se transportuje iz različitih centara u državi. “Koliko god da je stručni tim Centra za kliničko-labo-

Novina je i širenje vremena u kojem primamo pacijente. Prijem pacijenata je sada od sedam sati i petnaest minuta do devet sati i trideset minuta. A ranije je bilo od sedam do osam i trideset

ratorijsku dijagnostiku bio posvećen onome što je u biti cilj, a to su tačni i pravovremeni nalazi, sam koncept prijema pacijenata i uzorkovanja ne može se ubrzati. Kako smo prostorno ograničeni zahtjevno je bilo osmisliti novo otvaranje prema pacijentima na našem novom, laboratorijskom prijemnom punktu”, navela je Gligorović-Barhanović.

■ UPUTE PRIMAJU DO

Nova usluga u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku omogućava da naši pacijenti rekordno brzo ostvare zdravstvenu uslugu, da urade laboratorijske nalaze uz čekanje ne duže od deset minuta. To smo postigli na taj način što smo povećali broj punktova za prijem dokumentacije i za vađenje nalaza

Ona je pojasnila da se izašlo iz priče starih šaltera i tehničari su, kako je dodala, tu da brzo i adekvatno prime pacijente i da pruže neophodne informacije i usluge. “Novina je i širenje vremena u kojem primamo pacijente. Prijem pacijenata je sada od sedam sati i petnaest minuta do devet sati i trideset minuta. A ranije je bilo od sedam do osam i trideset. Pozivam sve da ne žure u sedam sati, zadržavajući se na starim konceptima da ako prije

dođu, prije će završiti. Kao što vidite, reda nema ni u osam, ni u devet, naravno, ukoliko analize koje treba da urade ne zahtijevaju određeni period”, pojasnila je Gligorović Barhanović. Prema njenim riječima, postoji specijalni priorotetni šalter broj pet, koji je predviđen za pacijente koji imaju ozbiljne zdravstvene probleme, trudnice i one za koje se rade komplikovanije dijagnostičke procedure, koje zahtijevaju više vremena. R.D.

9.30 H

Vuksan Bulatović

je rekao da nova usluga olakšava mnogo i da je krv izvadio odmah. “Nikada brže i super sam zadovoljan. Zadržao sam se bukvalno pola minuta”, kazao je Bulatović.

Biljana Stanković

smatra da će nova usluga znatno skratiti čekanje pacijenata. “Čini mi se, u nekom ranijem periodu, da je red bio skoro do ulaznih vrata. Jutros je čekanje za predaju uputa trajalo nekoliko minuta i nadam se da će sama usluga biti pružena za nekih pet minuta”, rekla je Stanković.

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

TUZI: OTVOREN NOVI VODOVOD U HOTIMA V

OSTVAREN JE VIŠEDECENIJSKI SAN GRAĐANA U Hotima je juče otvoren vodovod, čime je 90 odsto mještana opštine Tuzi priključeno na vodovodnu mrežu. “Danas imamo priliku da konstatujemo da smo uspješno završili još jedan važan zadatak na planu poboljšanja kvaliteta života i razvoja Tuzi. To samo svjedoči o našem strateškom opredjeljenju da kontinuirano rješavamo problem vodosabdijevanja na ruralnim područjima i čini me ponosnim što smo unazad nekoliko godina uspjeli da postignemo veoma značajne rezultate na tom planu“, istakao je graonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković na otvaranju novog vodovoda u Hotima. On je saopštio da je taj posao krenuo 2015. godine, izgradnjom rezervoara u Vuksanlekićima i prvoj fazi, odakle je sagrađen cjevovod kojim je preko 60 domaćinstava u brdskim krajevima dobilo priključeno na vodovodnu mrežu. „S ponosom možemo da konstatujemo činjenicu da na prostoru Opštine Tuzi preko 90 % domaćinstava, zahvaljujući posvećenom radu gradske uprave u prethodnom periodu,

rukovodstva Tuzi i zaposlenih u našem preduzeću Vodovod i kanalizacija, priključeno na vodovodnu mrežu“, naglasio je Vuković. On je, zahvaljujući se građanima koji su bez naknade ustupili zemljište za vodovod u Hotima, istako da je voda osnovni preduslov da bi lju-

di ostajali i da se ne bi iseljavali sa svojih ognjišta. „Svjesni smo te negativne tradicije koja je vezana za prostor Tuzi i iskreno se nadamo da ovakvi projekti doprinose tome da ljudi više neće odlaziti trbuhom za kruhom iz ovih krajeva, nego da će se baviti

OKONČAN PILOT PROJ

Uskoro novi ko

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Socijalni servis Prihvatilište za beskućnike, dvogodišnji pilot projekat, okončan je danas i svi potpisnici Protokola o saradnji na ovom projektu sastali su se kako bi izvršili njegovu evaluaciju. U dvogodišnjem periodu trajanja projekta broj korinsnika ovog servisa, iako je prihvatilište imalo kapacitet za smještaj 12 osoba, sa mogućnošću povećanja do 15, bio je najviše 4 lica. Imajući u vidu da se za ovaj servis na godišnjem nivou izdvajalo blizu

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

AKTUELNO

VRIJEDAN PREKO 500.000 EURA KOLAŠIN: NEOPHODAN ORGANIZOVANIJI NASTUP POLJOPRIVREDNIKA KA KREDITNOJ PODRŠCI

Umrežavanjem turizma i poljoprivrede do rezultata

Sa otvaranja vodovoda u Hotima

poljoprivredom i korisititi potencijale ovog kraja“, zaključio je gradonačelnik. Direktor gradskog Vodovoda i kanalizacije Filip Makrid je konstatovao da novoizgađeni vodovod u Hotima predstavlja jedan jako složen sistem koji obuhvata dva rezervoara

kpaciteta 200m3, oko 15 km vodovodne mreže i dvije pumpene stanice, vrijedan preko 500.000 eura. „Oko 7 km je glavni, odnosno potisni cjevovod i oko 8 km čini distributivna mreža koja je raspoređena selima Skorać i Spinj. Sistem će u naredne dvije sedmice biti u probnom radu, kada ćemo otklanjati sve eventualne manje nedostatke i pozivam građane Skoraća i Spinja da se već od ponedjeljaka u kancelariji Vodovoda u Opštini Tuzi, obrate za registraciju i priključak na vodovodnu mrežu“, saopštio je Makrid. Predstavnik mjesne zajednice Hoti Vaselj Dušaj je izrazio zadovoljstvo puštanjem u rad vodovoda ističući da je za ostvaren višedecenijski san građana tog područja. “Mjesna zajednica je naišla na razumijevanje Glavnog grada, Vodovoda i kanalizacije, ali i Vlade kako bi zajednički, korak po korak, uspjeli da zajedno riješimo jedno od najznačajnijih pitanja za razvoj ovog kraja. Optimista sam da će radovi ubrzo nastaviti i da će i druga sela uskoro dobiti vodu”, istakao je Dušaj. R.C.G.

JEKAT PRIHVATILIŠTA ZA BESKUĆNIKE

oncept podrške beskućnicima 60.000 eura, potpisnici su se saglasili da je pilot projekat, iako izvanredno osmišljen i sa ozbiljnim pristupom problematici, finansijski neodrživ. Osim toga, korisnici su imali pravo da u Prihvatilištu borave najduže do devet mjeseci, ali imajući u vidu broj korisnika, nijedan od njih nakon tog perioda nije napustio Prihvatilišta, kako zbog procjene da kada postoji prostor za njih, ipak je bolje da ostanu tu, tako i zbog činjenice da su pomenuta lica odbila bilo koji drugi vid

institucionalizacije, za koji su takođe ispunjavali uslove, čime je njihovim stavom doveden u pitanje i sami koncept Projekta. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, potpisnici Protokola su na samom sastanku dali nekoliko konkretnih prijedloga za novi koncept podrške ovoj socijalnoj kategoriji, koji će se u narednom periodu razmatrati i, kada se iskristališe najsvrsishodniji, pristupiće se potpisivanju novog protokola i implementacija projekta.

Kolašinska poljoprivreda stremi tome da isprati sve zahtjevnije trendove i standarde kojima se dolazi do proizvoda spremnog da se izmjeri na domaćim ali i inostranim tržištima. U tom cilju, prema riječima predsjednika opštine Kolašin Milisava Bulatovića, ide se ka povezivanju i umrežavanju turizma i poljoprivrede. Nedavna radna posjeta ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića ukazali su da posebnu pažnja treba posvetiti aktivnijem i organizovanijem nastupu kolašinskih poljoprivrednika prema kreditnoj podršci IPARD i MIDAS, projektima gdje je bespovratna podrška od 50 do 70 odsto, te praćenju javnih poziva za podršku poljoprivrednim proizvodjačima koje ovih dana objavljuje resorno ministarstvo. „Uz saradnju sa Udruženjem proizvodjača lisnatog sira formiraćemo tim koji će raditi na informisanju poljoprivrednih proizvodjača o kreditnim podrškama i Javnim pozivima i asistiranju u izradi projekata i prikupljanju potrebne dokumentacije. Nikada veći Agrobudžet od 52 miliona eura i sve mjere podrške koje omogućava Ministarststvo poljoprivdede trebaju da se iskoriste na pravi način. Na kraju Budžetske godine ćemo organizovati radni sastanak sa poljoprivrednim proizvodjačima da analiziramo koliko su sredstava dobili kao podršku,

Bulatović da li je moglo više“, kazao je Bulatović. U nacrtu Budžeta za 2019tu godinu, opredijeljena su duplo veća sredsta u odnosu na prethodne godine, pa su poljoprivrednici zadovoljni ovakvim stanjem. „Naša budžetska podrška prema selu i poljoprivrednim proizvodjačima odnosiće se na pčelare, preradjivačima mlijeka, elektrifikaciju katuna kroz solarne panele, formiranje Udruženja proizvodjača Moračke rakije. Podrška poljoprivredi će se ogledati i u radovima na seoskoj infrastrukturi a prije svega na putnoj mreži. Planiramo da do prve polovnine maja pročistimo puteve ka katunima. Tu će nam od izuzetnog značaja biti saradnja sa VCG. Lokalna uprava će aktivno učestvovati u promociji kolašinskih poljoprivrednih proizvoda tako što će pomagati njihovo učešće na poljoprivrednim sajmovima i smotrama. Takođe ćemo pomagati i programe edukacije naših farmera“, najavio je Bulatović.

Najavio je i evidentiranje poljoprivrednika i turističkih radnika koji sarađuju, a nastojaće da nađu model da kolašinskim turističkim radnicima umanje dio obaveza koje imaju prema lokalnoj upravi ako otkupe određene količine poljoprivrednih proizvoda od prepoznatog poljoprivrednog proizvodjača. Naći ćemo mjerljive modele da stimulišemo tu saradnju. Nestrpljivo očekujemo da se u što skorijem vrijeme finišira zaštita geografskog porijekla lisnatog sira. Smatramo da taj naš brend u Kolašinu treba da iskoristimo na više načina. Prvo što treba uraditi jeste da se poveća ta najveća kolašinska fabrika pod otvorenim nebom koja trenutno upošljava oko 100 gazdinstava i proizvodi preko 2 hiljade kilograma godišnje. Treba ići ka stvaranju uslova da se ta proizvodnja makar udvostruči. Lisnati sir kao imidž kolašinske trpeze, treba iskoristiti u turističko-promotivne svrhe. U tom pravcu razmišljamo da u toku turističke sezone, u glavnoj ulici, zajedno sa Udruženjem proizvodjača lisnatog sira, oformimo jedan originalni promotivni punkt. Da bi stimulisala otvaranje predadjivačkih pogona u oblasti poljoprivrede a tu prije svega mislimo na preradu voća i povrća, lokalna uprava će u Biznis zoni u Bakoviću dati posebne olakšice, zainteresovanim investitorima u toj oblasti“, zaključio je Bulatović. Z.B. Kolašin

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

Podgorica: oBiljeŽen meĐunarodni

VujošeViću posth za hrabrost i po

Nepoznata materija mještani nalaze na imanju

imanja Prekrivena nePoZnatom materijom iZ ŽeljeZarinoG vodotornja

Tosčelik: Staklena vuna nije opasna po zdravlje Imanja porodica Todorović i Pejatović, koje žive u naselju Rubeža, od 24. februara prekrivena su nepoznatom materijom koja je, kako tvrde, za vrijeme jakog vjetra izlazila iz tzv. vodotornja Tosčelika. Mještani sumnjaju da se radi o otrovnoj supstanci zbog čega strahuju za zdravlje dok čekaju rezultate ispitivanja ekološke inspekcije. Protojerej Miodrag Todorović čije imanje je prekriveno materijom nalik na staklenu vunu kaže da je problem nastao raspršavanjem nepoznate materije iz Željezarinog vodotranja. Da bi utvrdili da li im je ugroženo zdravlje mještani su se obratili glavnom ekološkom inspektoru Veselinki Zarubici. “Došli su, snimili stanje, uzeli uzorke ove nama nepoznate materije. Rekli su da će uraditi toksikološku analizu i da će dostaviti rezultate. Željezari, koja je uzročnik ovoga, naložili da nas u roku od pet dana oslobodi ove gube”, rekao je Todorović. Mještani kažu i da neće da prejudiciraju odluku. “Mislimo da je veliki problem i da će imati malo dublje i duže posljedice. Ne znamo odakle prijeti opasnost. Smiješ li otvoriti propzor, smiješ li se kretati, smiješ li disati. Vrlo neprijatna i mučna situacija”, ističe Todorović. Mještani ne-

goduju i zbog ćutanja uprave Tosčelika, koja je samo obavila uvid po nalogu Ekološke inspekcije. “Oni su ti koji su na naše posjede nanijeli štetu, a onaj koji nanese štetu dužan je na neki način i da je obešteti”, rekla je Bosiljka Pejatović. Mještani svakodnevno pokušavaju da očiste imanja, ali je problem što tokom pomjeranja iz materije sipe čestice koje je nemoguće ukloniti. “Ne znamo šta da radimo. Kako ovo pokupiti. Djeci ne damo iz kuće da izlaze”, istakla je Pejatović. Kako je rečeno iz uprave Tosčelika problem je nastao zbog jakog vjetra koji oštetio krov na Vodotornju. “Taj rezervoar je obložen staklenom vunom koja je služila kao izolator. Pretpostavlja se da su djelovi staklene vune nošeni vjetrom dospjeli u obližnja dvorišta. Djelovi staklene vune nijesu otpad nastao iz procesa proizvodnje u fabrici, već djelovi izolatora sa krovne povrčine, kao i da ne predstavljaju otpad opasan po okolinu što su nam potvrdili stručnjaci koji se bave ovom problematikom”, kazala je PR Tosčelika Arma Skenderović. Po riječima Skenderović, kompanija Tosčelik, ukoliko to bude moguće, očistiće imanja. M.R.

Međunarodni dan civilne zaštite i Dan zaštite i spašavanja u Crnoj Gori obilježen je juče u prostorijama podgoričke Službe zaštite, na kojem je posthumno odlikovan Darko Vujošević Plaketom zaštite i spašavanja za iskazanu hrabrost i požrtvovanost. Plaketu je njegovoj ženi Mirjani uručio ministar unutrašnjih poslova Melvudin Nuhodžić, podjećajući na nesebičnu hrabrost Vujoševića, koji je 3. februara žrtvovao vlastiti život pokušavajući da spasi tročlanu porodicu Kumburović nakon prevrtanja čamca na Skadarskom jezeru. Generalni direktor Direktorata za vanredne situacije Mirsad Mulić ukazao je na snagu humanosti i veličinu požrtvovanosti u poslovima kojima se bave ljudi iz Službe zaštite. On je podsjetio da je tokom prošle godine bilo 13.296 intervencija službi zaštite i spašavanja, a da je operativno komunikacioni centar „112“ zabilježio 105.390 poziva i koordinirao 40 akcija spašavanja u planinama u kojima je spašeno 88 ljudi. On je istakao da će u narednom periodu prioritet biti uspostavljanje nacionalnog trening centra za obuku pripadnika sistema zaštite i spašavanja.

“U ovom trenutku realizujemo deset projekata višemilionske vrijednosti, kroz koje će se nabaviti vrlo kvalitetna oprema, realizovati obuka i edukovati građani”, kazao je Mulić. Ministar Nuhodžić podsjetio je na primjer Vojina Radovića, Vladike Zarubice i Veska Božovića koji su spasili četvoročlanu porodicu

pokazajući na taj način solidarnost i svojim činom dajući primjer ostalima. Pismom se obratio i premijer Duško Marković i saopštio da se sistem zaštite i spašavanja u našoj zemlji unapređuje do nivoa koji obzbjeđuje sigurnost i spokoj svakog građanina. “Vlada će nastojati da obezbijedi savremeniju opre-

Zimski kotorski karneval Zatvara se u nedjelju

maskenbal večeras u 20 sati

Tradicionalni kotorski maskenbal, u okviru zimskih karnevalskih fešti, održaće se danas u 20 sati u Poslovnom centru „Vukšić“. Goste će zabavljati TRI KVARTA, TRIO GUŠT I TERRAROSS. Za najbolje maske, pojedinačne i grupne, obezbjeđene su novčane nagrade u iznosu od 4.300,00 eura i to: u kategoriji pojedinačnih maski prva nagrada iznosi 400, druga 300 i treća 200 eura, a u kategoriji grupnih maski nagrade su: za prvo mjesto 1.000, drugo 800 i treće 600

eura. Nagrada publike iznosi 1.000 eura. Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala završava se u nedelju nedelju 03. marta 2018. godine velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, nakon čega će biti održan koncert benda TERRAROSS i Gorana Karana na glavnom gradskom trgu. Na dan karnevala iz štampe će izaći humoristično-satirični list “Karampana“. Organizator fešte je JU KC „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator TO Kotor.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

dan civilne Zaštite

humno priznanje ožrtVoVanost

Sa jučrašnjeg obilježavanja Dana zaštite i spasavanja

Čestitka premijera Marković Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković čestitao je u ime Vlade i u svoje ime pripadnicima službi zaštite i spašavanja Međunarodni dan civilne zaštite. „U prethodne dvije godine uvjerili smo se da Crna Gora ima pouzdan oslonac u ovoj oblasti, ali ga u vama imaju i partnerske zemlje sa kojima dijelimo iste standarde kao dio velike NATO porodice“, navodi se u čestitki predsjednika Vlade. Premijer poručuje da svakodnevno uviđa-

mo da se sistem zaštite i spašavanja u našoj zemlji unapređuje do nivoa koji obezbjeđuje sigurnost i spokoj svakog građanina. „Pripadnici zaštite i spašavanja vrše važne dužnosti za Crnu Goru i njene interese, i Vlada će nastojati da vam obezbijedi savremeniju opremu i uslove za rad, ali i bolji ekonomski ambijent za život vas i vaših porodica“, stoji u poruci predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića pripadnicima službi zaštite i spašavanja.

Nikšićki vatrogasci Dan civilne zaštite obilježili radno Međunarodni Dan civilne zaštite, 1. mart, nikšićki vatrogasci obilježili su radno. Služba zaštite i spašavanja intervenisala je tokom čitavaog dana, a u prijepodnevnim satima svi kamioni sa posadama iz Stare varoši, gdje je i sjedište Službe zaštite i spasavanja, bili su na terenu. Vatrogasci su to-

kom dana imali najviše tehničkih intervencija, a bili su česti i pozivi sugrađana zbog zapaljenih komina. Kako kažu vatrogasci, iako je lijepo vrijeme za ovo doba godine, veliki broj intervencija, potvrda je da Služba zaštite i spasavanja ima posla i kada su stabilne vremenske prilike. M.R.

PREDSTAVLJENO NOVO VOZILO

mu i uslove za rad, ali i bolji ekonomski ambijent“, najavio je Marković. Mulić i Nuhodžić dodijelili su novčane nagrade, značke i zahvalnice vatrogascima, nakon čega su obišli prostorije i uvjerili se u opremljenost Službe zaštite. Iz podgoričke službe zaštite i spašavanja nagrađeni su Rajko Radusinović, Ranko

Bojović, Milorad Vlahović, kao i bivši komandir Andrija Čađenović za posebne zasluge u razvoju sistema zaštite i spašavanja, iskazanu ličnu požrtvovanost i sprovođenje zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara. Novčano su nagrađeni i Mirko Stevović, Radenko Svrkota, Džemal Agović, Borislav Đolević.

Zahvalnicama su nagrađeni Adro Kurtoviću, Radovan Mihajlović, Marko Korać, Vojislav Stojanović, Darko Golubović, Almir Nurković, a značke su dobili Danilo Vlaović i Žarko Ivanović. Plaketu zaštite i spašavanja dobilu su volonteri Đole Kljajević i Slavko, kao i Željko Darmanović. S. Popović

U Bijelom Polju Služba zaštite obilježila je svoj dan promocijom vatrogasnog vozila koje je dodatno upotpunilo tehničku opremljenost ove službe. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović prisustvujući svečanosti podsjetio je da je opština kojoj je na čelu prva na sjeveru uvela tetra sistem komunikacije putem motorola, koji će koristiti Služba zaštite i Komunalna policija u cilju efikasnijeg rada. U Bijelom Polju Služba zaštite obilježila je svoj dan promocijom vatro-

tivat

Prijestonica donirala računare srednjoj likovnoj školi ¹ Petar lubardaª

Za postizanje boljih rezultata

U Gošićima otrovani psi

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan uručio je danas pet savremenih računara Srednjoj likovnoj školi „Petar Lubarda“ koji će biti korišćeni u nastavi. Riječ je o prvoj donaciji takve vrste koju je škola dobila od 2009. godine. Računari će nastavnicima i učenicima škole olakšati izvođenje i praćenje nastave, ali i omogućiti koriščenje savremenih alata u umjetničkom obrazovanju i izražavanju. Gradonačelnik Aleksan-

Na društvenim mrežama prije dva dana pojavila se informacija o trovanju pasa u naselju Gošići u Tivtu. Otrovano je pet uličnih pasa, a informaciju o tom nemilom događaju podjelila je žiteljka Gošića, Olga Pejović koja je uz apel da se objave fotografije naglasila da su u pitanju miroljubivi psi. Ona je navela da su u naselju imali nekoliko pasa koje hrane već nekoliko godina i koji su miroljubivi, nisu bili agresivni ni prema kome. Me-

dar Kašćelan podsjetio je da je Srednja likovna škola „Petar Lubarda” prva umjetnička škola u Crnoj Gori, koja od osnivanja do danas predstavlja neiscrpnu umjetničku bazu i potencijal za razvoj crnogorske likovne scene. „Naša obaveza, ali prije svega naša želja i volja, jeste da pomažemo obrazovne institucije i djecu da dosegnu svoje kapacitete i maksimume u svim oblastima obrazovanja. Umjetničko obrazovanje smatramo izuzetno važnim, jer kultura i

društvo svakoga naroda počivaju na umnosti, promišljanju svijeta iz drugačije perspektive i kreativnosti“, kazao je on. Direktorica škole Gordana Tomašević ocijenila je da je donacija računara „vrijedan poklon, koji je veoma značajan za poboljšanje kvaliteta nastave, naročito u nastavi dizajnerske grupe predmeta koja podrazumijeva savremeniju opremu“.

gasnog vozila koje je dodatno upotpunilo tehničku opremljenost ove Službe. “U međuvremenu smo donacijom VCG rekonstruisali i opremili još jedno vozilo pogodno za dejstvo na seoskim terenima”, kazao je on, dodajući da je protekla godina bila uspješna. Načelnik Službe zaštite i spašavanja Milonja Rakonjac podsjetio je da ova Služba slavi 82 rođendan i da se kroz sve ove godine organizaciono transformisala, ali je zadržala kavalitet rada. B.Č.

Nedužna žrtva trovanja

djutim, kako je navela u četvrtak su primjetili da je otrovano pet pasa, jedno štene, dva odrasla psa i dva kučeta stara oko tri mjeseca. Pozvana je i Komunalna policija, ali su nemoćni da urade bilo šta jer nemaju dokaza. Cilj objave fotografija, kako je navela Pejović, je da se ubuduće zaustavi nasilje nad životinjama. Pejović je navela da su psi uginuli „od teškog otrova, opasnog i po druge životinje i ljude“. Z.K.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA FEBRUARSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

REPORTAŽE

⌦ Dejan Popović

ažu ljudi da crne mačke nikada ne mjauču. Stojim tako ispred crne kapije sa interfonom. Sa jedne strane stara kuća, vidno obnovljena. Sa druge, moderna crna zidina bez prozora. Svuda okolo jezivi natpisi „Pazi, fasada otpada“. Puste ulice bez trotoara. Dugački plitki kanali za odvod. Blato. Golo drveće i oblak. Ako ovako ne počinju svi horor filmovi... Sve je to bilo nekako naivno i čudno. Nikad u životu nisam čuo za Mokrin, kamoli za književni kamp koji su organizovali. Prijateljica mi je poslala link za prijavu. Otvorio sam ga i to je tako čekalo više od pola dana. Bilo je lako sa opšte poznatim informacijama – ime, prezime, adresa ali trebalo je upisati zbog čega sam ja baš taj koji treba da zasluži jedno od skromnih 12 mjesta na kampu. Nije išlo da govorim o tome kako mi je pisanje sve u životu i kako bi mi jedna takva stvar pomogla da se razvijem i oslobodim svih blokada koje su me snašle. Znali su oni da je to tako. Inače se ne bih ni prijavio. Zato bi sve riječi koje sam ispisao u toj prijavi mogle da stanu u samo jednu - Rutina. Grozna rutina života koja iz nas crpi sve ono zbog čega vrijedi ustati izjutra. I to je bilo to. Još jedan klik i bješe poslato. Pet dana kasnije, dok sam na poslu ko zna koji put ubacivao podatke sa utakmi-

ce u košarkašku „glavu“, oko deset časova uveče stigao je mejl. Primljen sam. Dobio sam čast da među njih 12 ja budem jedan od prvih koji će pokušati da pišu inspirisani Mokrinom. Nakon petnaestominutne euforije i oduševljenja, šetnje od kancelarije do kupatila i nazad četiri puta, zapitao sam se konačno, gdje je uopšte taj Mokrin? Odmah sam na Gugl mapama istražio kuda ću to morati da putujem. Da je samo malo desno, trebao bi mi pasoš. Ovako, mogu i sa ličnom kartom. I tako, nakon 13 sati i nešto malo minuta pride, bio sam tu. Na tom mjestu, kako sam ja tada mislio, na kraju svijeta. Ipak, bješe to centar jedne galaksije u koju sam se tek spremao da kročim. Crna kapija se otvori i iza nje me dočeka jedna Tamara i crni mačak Bagira. Tamara mi pokaza gdje mogu da ostavim stvari, da se smjestim i presvučem, a Bagira me otprati do tamo i sačeka ispred vrata. Kada sam izašao, ispratio me do zajedničke zgrade, gdje je Monika, jedna od 12, čitala knjigu. Bio sam treći koji je tu stigao i zauzeo sam svoje mjesto za jednim dugačkim stolom. Nakon mene je stigao Zoran, vedar i zanimljiv tip koji se odmah upoznao sa svima. Kasnije mi je rekao da je mislio da sam ja dio kolektiva koji tu radi. Toliko sam se bio odomaćio još prve noći. Toliko je sve to bilo dobro. Ostali su pristigli u grupicama od po troje, četvoro i ubrzo smo svi bili za velikim stolom. I Monika i Zoran i

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

Stefan i Sara i Aleksandra i Tihana i Lejla i Mladen i Viktor i Martina i ja. Dobro, ne baš svi. Falio je Uroš. On je stigao ranije, među prvima, ali nije bio tu. Izašao je da šeta i nije ga bilo dugo, dugo. Na kraju smo se svi već oprostili od njega i bili smo sigurni da je u djelovima prešao granicu i nestao negdje daleko u zabačenim rumunskim selima. Ipak, oko deset sati uveče, pridružio se i on. Bili smo kompletni i igra je mogla da počne.

■ UVOD I RAZRADA Već prvog dana moglo se zaključiti da niko od nas tu nije došao igrom slučaja ili nekom greškom. Na toj prvoj tročasovnoj radionici pala su zvanična upoznavanja, propitivanja i prva oduševljenja. Tu smo se sprijateljili sa Ana Marijom Grbić, našom prvom mentorkom, koja nas je nemilosrdno bacila u čeljusti kreativnog poduhvata - kratke priče za pola sata. Da stvar bude još teža, priča je morala nastati od pojmova koje je osoba desno od nas napisala u vrh svog papira. Pet pojmova, jedna priča, 30 minuta. I beskrajna agonija otkucaja sekundače je mogla da počne. A kad je prošlo prekratkih pola sata za jedan takav eksperiment, za stolom je bilo gotovih dvanaest tekstova. I teško je bilo procijeniti koji je bio bolji. Iako to nije ni bila suština. Nakon prvog dana boravka u tom čudnom selu, bio sam siguran u to da su svi ti ljudi tu, dale-

ko ispred mene. Da sve njihove riječi moćnije i jače zvuče, da su rečenice pitkije i smislenije. Da su to sve pisci, a ja samo... pa, ne pisac. Sada znam da je to bila ona prokleta stvar zbog koje sam se i prijavio na prvom mjestu – Rutina. I trebalo je izaći iz nje. Trebalo je se otresti kao zmija kožu i ostaviti je da istruli negdje na travnjaku tog imanja. A upravo to sam i učinio. Jedne večeri, Uroš, mačak Bagira i ja zaputili smo se krugovima kroz dvorište i neumorno koračali sve do zore. Napravili smo, po mojoj procjeni, preko 150 krugova, blizu 14.750 koraka i rekli sve što ima da se kaže. Pred nama se prosulo sve što smo toliko dugo čekali nekome da ispričamo i bilo je oslobađajuće. Mogao sam da osjetim kako se stara koža odvaja od mene i kako se jedna ideja formira negdje u dnu lobanje. Priča o krugovima. I Behemot. I to je bilo to. Već narednog jutra imao sam priču o paklu, hodanju i mačku vodiču kroz beskrajni niz krugova. Sve što je bilo potrebno da se osjetim jednim od njih i da mogu spokojno da odem i igram bilijar u kući broj 25.

■ KASAPIN Sve se narednih dana svodilo na pisanje, druženje, radionice i prečesto zamalo kobne šetnje po selu. Jedna takva je mene i Uroša zadesila prilikom posjete jednom starom

mostu. On je o tom mjestu pisao još one prve noći kada se vodio kao nestali. Ti su opisi u mojoj glavi ličili na impresionizam i Monea. Morao sam to da vidim. I bili smo tu. Čista suprotnost svemu što je impresionizam. Svemu što je umjetnost. Obična ustajala bara i jedan metalni most. Ali za naš cilj – ipak umjetnost. I pričamo tu o toj čudnoj stvari koja se desi svim piscima kad negdje dođu. O toj inspiraciji, motivima, likovima. A jedan od likova prilazi sa lijeve strane. Hoda sporo, obučen sav u crveno i u ruci nosi mačetu. Ukočim se, ide prema nama, Uroš ga ne primjećuje, samo nastavlja da priča, a ja mislim kako je to – to, skončaću tu, iskasapiće nas, raskomadaće nas, baciće nas u tu odvratnu baru i niko neće ni znati da smo bili tu. Prilazi i započne razgovor sa nama. Sve vrijeme u ruci mu mačeta. I pita nas ko smo, šta smo i šta tu radimo. Kažemo da smo došli da pišemo i da smo tu našli inspiraciju. On nas samo osmotri, promrmlja nešto o tome kako se tu izlivaju septičke jame i, srećom po nas, nestade u gomili trske. Tokom hoda nazad rekao sam Urošu da smo on i ja zapravo umrli na tom mostu. I petnaest minuta kasnije, bili smo u priči – Čovjek sa mačetom. Čini se da je život nekad luđi čak i od mašte.

MOKRINSKA OD SEDAM DANA, 12 STRANACA U SELU MOKRIN NA KAMPU ZA MLADE PISCE

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

■ KAFANSKA SPIKA Na radionicama više nismo pisali. Bivali smo filozofi/književnici i vodili dijaloge sa mentorima. Svi su po sebi bili posebni, od svakog od njih smo uzeli po jedan dio koji nam je dragocjen. Tu više nije bilo tajni. Marčelo je otvorio svoje karte svima nama i sa njim je počela ta „kafanska spika“. Vodili smo razgovore o pričama, romanima, likovima, podrumima, vozovima, muzici i svemu što nam je za tih tri sata moglo pasti na pamet. Ipak, najveći utisak na sve nas, složili smo se, ostavio je Slavimir Stojanović Futro, beogradVIKTOR

ski mag grafičkog dizajna. Očaravajuća priča o životu jednog dječaka koji je sa devet godina izgubio pamćenje i kasnije postao najbolji dizajner svijeta nekima je izmamila čak i suze. Njegovi radovi govore više od hiljadu riječi i bilo je dovoljno samo gledati ih i biti beskrajno inspirisan. Ipak, uz njih, mi smo dobili i priču. Na samom kraju nas je Ante Tomić naučio nekim trikovima zanata, čitao nam jednu divnu priču o pticama i ubijedio nas kako se ipak može živjeti od pisanja i kako svakoj priči, o ma čemu bila, treba jedna žena. Bili JA ZORAN

STEFAN

smo jednaki tu, svi. I bilo je predivno biti dio toga.

■ ZAKLJUČAK I sve je to bio smijeh i plač i zagrljaj. Svi ti ljudi zbog kojih sam prilikom dolaska strepio, pitao se kako ću ja to sa njima kad ih ne znam. A bilo je tako lako. Tako prirodno. I taj ludi nindža, kako je Uroš zvao Stefana, klovn kojeg smo smijehom grilili i tražili mu još. Kupio nas je pjesmama o frižideru, nizbrdici i nuklearnoj fizici. I Uroš, sa kojim sam preživio taj pakao i Mokrinskog kasapina. I UROŠ

TIHANA

LEJLA

MLADEN

SARA

MONIKA MARTINA ALEKSANDRA

D SEJA

REPORTAŽE njegove pjesme i morzeova azbuka. Zoki Car, koji je još prvog dana mislio da sam ja dio toga odavno. Veliki pobjednik. A Mladen, moj sugrađanin iz Beograda sa kojim nisam imao nijednog zajedničkog prijatelja iz Podgorice, jedan veliki bog. Sjajan tip kome smo oprostili što voli Tejlor Svift. Pa i Sara, koja je našla ljubav svog života četvrtog dana kampa. (bio je to Stefan) Martina, već prvog dana nas je ostavila bez teksta pjesmom o 9. januaru. Tu je uvijek bila i Lejla, srebrna vila naših života. Cura sa umom van ove galaksije, sa kojom treba da pišem knjigu. Monika. Moja divna Monika. Zbog koje sam jedva govorio nakon što je pročitala svoje riječi. Monika, zbog koje imam omiljenu priču u životu. Aleksandra,

mali pingvin i mnogo dobar pisac. Njoj smo ostali dužni jedan kaput sa svim dugmadima. I Tihana, divna Hermiona našeg čarobnog svijeta. I za kraj Viktor. Tolkin u nastanku, ćelava glava i duga brada. Dobar igrač bilijara. Daleko od toga da je to sve što ima da se kaže. Bilo je tu još mnogo riječi koje ne mogu da stanu na ove dvije strane. Ipak, ono suštinsko je rečeno. Bila je to epopeja o bitkama za slova, riječi i rečenice, saga o družini našeg prstena. I spoznaja da Mokrin nije na kraj svijeta. Da je to centar naše galaksije. I uvijek nas vuče ka sebi. Kada smo napuštali imanje, nakon što sam izašao kroz kapiju, okrenuo sam se posljednji put i vidio Bagiru kako sjedi na livadi. Crni mačak nas je dočekao, on nas i prati. Kad sam se okrenuo nazad i počeo da slažem stvari u auto, čekao sam taj zvuk. Nije ga bilo. Nije zatvorio kapiju za nama. Sve što se čulo bješe samo jedan dugačak mjauk.

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

MINISTARSTVO KULTURE CRNE GORE

Traži se rješenje vizuelnog REdITELj SENAd ŠAhMANOVIć O U identiteta projekta Hamlet

U okviru realizacaije IPA projekta HAMLET, Istraživački institut URI iz Albanije je 29. januara 2019. godine objavio Javni poziv za dostavljanje prijedloga logo-a koji treba biti povezan sa teritorijama uključenim u projekat, sa ciljem njihove turističke valorizacije. Poziv je namijenjen građanima i pojedinicma iz tri uključene države (Italija, Albanija i Crna Gora) koji žele da usavrše vještine iz oblasti umjetnosti, grafičkog dizajna i arhitekture. Rok za podnošenje prijava produžen je do 20. marta 2019. godine, a prijave se podnose na mail adresu hamlet.brandidentity@gmail. com. Projekat HAMLET realizuje se u okviru Prvog poziva Interreg IPA prekograničnog programa saradnje Italija-Albanija-Crna Gora, a baziran je na promociji manje poznatih turističkih destinacija koje baštine ruralnu arhitekturu i kulturnu posebnost. Izabrani lokaliteti u Crnoj Gori koji će biti obuhvaćeni projektom su prostor Skadarskog jezera i Bihorska oblast, a glavne aktivnosti projekta, koji se realizuje do aprila 2020. godine, odnose se na promociju materijalne i nematerijal-

ne kulturne baštine, posebno tradicionalnih zanata, sa ciljem turističke valorizacije. Ministarstvo kulture na ovom projektu učestvuje kao projektni partner, a Zajednica opština Crne Gore kao pridruženi partner. Glavni partner na projektu je Ministarstvo kulture Albanije, a ostali partneri su Istraživački institut URI iz Albanije, CNA Bari (Zanatska komora) i Puglia Promozione (Regionalna agencija za turizam), dok je Regija Pulja pridruženi partner. Odobreni budžet projekta iznosi 975,800.00 eura, od čega je predviđeni budžet Ministarstva kulture 203,260.00 eura. R.K.

AUTOR KLASIčNE I dŽEZ MUZIKE

Preminuo pijanista i muzičar iz Holivuda Andre Previn

Učešće na Be priznanje za

⌦ Sonja Ičević

a mlade kinematografije kao što je naša posebno su važna međunarodna priznanja. Osim toga, važno je da autori budu selektovani i da učestvuju na raznim festivalima, forumima i radionicama

Crnogorski reditelj Senad Šahmanović ove godine bio je učesnik programa Berlinale Talents, jedne od najznačajnijih svjetskih platformi za usavršavanje i umrežavanje mladih filmskih stvaralaca, koja se realizuje u okviru prestižnog filmskog festivala u Berlinu. Šahmanović iza sebe ima više projekata, od kojih se izdvaja nagrađivani kratkometražni igrani film „Umir krvi“, a trenutno radi na filmu „Sirin“ i dokumentarcu „Vud“. U razgovoru za Vikend novine naš nagrađivani reditelj govori o učešću u programu Berlinala, novim projektima i komentariše trenutnu situaciju na crnogorskoj sceni.

UMREŽAVANJE MLADIH TALENATA

Njemačko-američki pijanista, kompozitor i dirigent Andre Previn, koji se s uspjehom oprobao u svijetu Holivuda, džeza i klasične muzike, preminuo je danas u 90. godini. Njegova menadžerka Linda Petrikova je rekla da je Previn umro u svom domu na Menhetnu. Previnova porodica je po-

bjegla iz nacističke Njemačke kada je on bio dijete. Kao tinejdžer se zaposlio kao kompozitor u holivudskim studijima, prije svega MGM, i tokom karijere osvojio četiri Oskara za muziku, među kojima i za mjuzikl “My Fair Lady” iz 1964. Potom je napustio Holivud i radio kao dirigent klasične muzike. R.K.

Berlinale Talents, podsjeća Šahmanović, jedna je od najprestižnijih platformi za filmske profesionalce na svijetu, koja akcenat stavlja na uspostavljanje saradnje i umrežavanje mladih filmskih profesionalaca iz cijelog svijeta. “Organizatori instistiraju na upoznavaju što većeg broja važnih filmskih profesionalaca, odnosno ‘decision makera’, što je jako važno. Pored umrežavanja platforma donosi i radionice i razgovore sa afirmisanim profesionalcima, koji su spre-

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

kultura

učeŠću u pRogRamu filmSkog feStivala u BeRlinu

erlinalU veliko je a rad i vjetar U leđa mni da saslušaju i ponude dragocjene savjete kada je svaki vid stvaranja filmskog djela u pitanju”, kaže Šahmanović. Budući da se radi o jednom od najznačajanijih svjetskih filmskih festivala selekciona komisija ima visoke kriterijume. “Po riječima menadžera Berlinale Talentsa, selekcija se vrši na osnovu dosadašnjeg iskustva kandidata i njegovih referenci, ali takođe izuzetno važan važan faktor predstavljaju budući radovi, to jest ostvarivanje buduće saradnje. Dakle, važno je da svaki učesnik ima nešto da ponudi drugim učesnicima”, objašnjava naš sagovornik. Platforma jednog od najzačajnijih svjetskih festivala ove godine okupila je mlade talente iz 74 države. Ideja radionice Berlinala, objašnjava naš sagovornik, zasniva se na sticanju novih vještina i umrežavanju. “Pored razmjene iskustava, dogovora o budućim saradnjama, imao sam priliku da razgovaram sa kolegama iz cijelog svijeta o tome kako i na koji način se nose sa određenim problemima, kako ih rješavaju i koliko je važna institucionalna podrška projektima”, precizira naš reditelj.

DRAGOCJENI SAVJETI PREDAVAČA Ove godine, učesnici Berlinale Talents programa imali su priliku da o različitim aspektima filmske umjetnosti uče od niza interesanatnih i relevantnih predavača, a Šahmanović izdvaja njih nekoliko. “Posebno mi je zanimljivo bilo predavanje čileanskog reditelja Sebastiana

UČLANJENJE U EUROIMAŽ VAŽAN DOGAĐAJ ZA KINEMATOGRAFIJU

Šahmanović se osvrnuo i na trenutno stanje u crnogorskoj kinematografiji, podsjetivši da je početak godine obilježilo učlanjenje naše zemlje u najznačajniji filmski fond Savjeta Evrope, Euroimaž. “Vijest da smo postali članovi Euroimaža je izuzetno važan događaj za dalji razvoj naše kinematografije. Ipak, to ne znači automatski da smo Lelia koji je filmom ‘A fantastic women’ osvojio nagradu Oskar za najbolji film van engleskog govornog područja. Takođe, lijepo je bilo čuti i iskustva glumice Sandre Huler koja tumači glavnu ulogu u filmu ‘Toni Erdman’, a pomenuo bih i Susan Kordu koja nam je otkrila male tajne velikih montažera i velikih filmova”, navodi Šahmanović. Predavanja relevantnih filmski profesionalaca i komunikacija sa drugim učesnicima uticala su i na promišljanje projekata na kojim Šahmanović trenutno radi – “Sirin” i “Vud”. “S obzirom na to da trenutno radim na dva dugometražna projekta koji se nalaze u različitim fazama razvoja, bilo je važno čuti mišljenje relevantnih ljudi i uvjeriti se da je pravac u kojem se krećem pravi. Svaki savjet u ovom trenutku je dragocjen za dalji razvoj kako projekata na kojim trenutno radim tako i mog daljeg ličnog usavršavanja. Prethodne tri godine radim na ta dva projekta, riječ je o dugometražnom igranom filmu i kreativnom dokumentar-

time završili posao. Pravi posao tek predstoji i zato je važno da projekti i autori budu vidljiviji na međunarodnoj sceni i da se kvalitet istih podiže, jer samo kvalitetom možemo obezbijediti internacionalnu podršku, a samim tim steći neophodne uslove za podršku od Euroimaža”, kaže Šahmanović i dodaje da to nije jedini događaj koji je obi-

cu. Budući da je proces rada na ova dva projekta potpuno različit, prirodno je da se oni nalaze u različitim fazama. Igrani film ‘Sirin’ se nalazi u fazi pretprodukcije, a za dokumentarni film ‘Vud’ već je obavljeno dosta snimanja i istraživanja ali to je samo jedan dio u odnosu šta nas još čeka kada je taj projekat u pitanju, jer takva vrsta dokumentarca iziskuje malo više vremena”, smatra Šahmanović. Učešće na ovom programu doživljava, kaže, kao jednu vrstu priznanja za dosadašnji rad i snažan vjetar u leđa za buduće radove. “Prije svega, jako mi je

Rezultati koji dolaze su samo potvrda kvaliteta i velikog napora, kako ličnog, tako i institucionalnog. Vjerujem da su to dobri razlozi za još odlučnije korake kada je razvoj domaće kinematografije u pitanju

lježio filmsku scenu u proteklom periodu. “Očigledan je veliki napredak u svakom pogledu. Rezultati koji dolaze su samo potvrda kvaliteta i velikog napora, kako ličnog, tako i institucionalnog. Vjerujem da su to dobri razlozi za još odlučnije korake kada je razvoj domaće kinematografije u pitanju”, kaže Šahmanović. važno da ono što stvaram bude prepoznato van granica naše zemlje i regiona. Uvijek polazim od toga da ono na čemu radim ima lokalnu autentičnost, a pored toga da posjeduje i univerzalnu vrijednost”, kaže naš sagovornik. On podsjeća da naša zemlja već treću godinu u nizu ima predstavnika na ovom programu filmskog festivala u Berlinu, a to je, dodaje, izuzetno važno za dalji razvoj crnogorske kinematografije. “Za mlade kinematografije kao što je naša posebno su važna međunarodna priznanja koja dolaze sa najznačajnijih svjetskih smotri. Smatram da je jako važno za razvoj domaće kinematografije da autori budu selektovani i da učestvuju na raznim međunarodnim festivalima, forumima, radionicama.. To je samo jedna od potvrda da Crna Gora posjeduje izuzetno veliki potencijal kada je pravljenje filmova u pitanju. Mislim da se to već potvrdilo, a da u godinama koje su pred nama treba očekivati još lijepih vijesti”, smatra Šahmanović.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

KNJIGA ADNANA ČIRGIĆA PREDSTAVLJENA U NIKŠIĆKOM ª ZAHUMLJUº

Studiozno djelo o bićima natprirodnih moći, starim običajima i obredima

Sa promocije knjige u Zahumlju Knjiga “Natprirodna bića u tradicijskoj kulturi Crnogoraca” dr Adnana Čirgića, objavljena u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost predstavljena je u Zahumlju. Pored autora o knjizi su govorili Novak Kilibarda, Zorica Mrvaljević, Nikola Popović i Jelena Vidović. Kompleksno štivo “Natprirodna bića u tradicijskoj kulturi Crnogoraca” dr Adnan Čirgić podijelio je na: Uvod, Crnogorski sveci – nacionalni heroji i nasljednici prethrišćanskih božanstava, koji se odnosi na Sv. Vladimira Dukljanskog, Ivana Crno-

jevića i Sv. Petra Cetinjskog i devet poglavlja o raznim demonima, fantastičnim ili ovozemaljskim bićima sa nadprirodnim moćima. Čirgić je koristio relevantnu domaću literaturu i publikacije sa prostora bivše Jugoslavije iz oblasti etnologije, antropologije, religije i istorije kulture, koje nije uzimao kao konačne, već ih je komentarisao, upoređivao, prihvatao, osporavao i dopunjavao sopstvenim istraživanjima i viđenjem. Pored bića sa natprirodnim moćima Čirgić studiozno obrađuje i brojne stare običaje i obrede, i one modi-

fikovane, sačuvane do danas. Oni su vezani za najznačajnije vjerske praznike, rođenje, sklapanje braka i smrt. “Čirgić sa pravom primjećuje da u Crnoj Gori nije bilo institucija ni dovoljno razvijene svijesti o značaju zapisivanja onoga što je crnogorsku kulturu činilo autentičnom i po čemu se razlikovala od kultura drugih naroda. Iz tih razloga mnoga crnogorska etno-kulturna ispoljavanja adaptirana su u korpuse drugih kultura, kao njihove specifičnosti, čega smo nažalost danas svjedoci. Sa ovom knjigom dr Čirgić daje značajan doprinos

u demantovanju toga, zbog čega mu izražavam zahvalnost i poštovanje”, istakla je Zorica Mrvaljević. O metodološkoj širini knjige govorio je Nikola Popović, saradnik u nastavi Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Cetinje. “Teško je govoriti o ovakvoj knjizi zato što premašuje horizont očekivanja prosječnog čitaoca. Ona prevazilazi sve dosadašnje radove profesora Čirgića. To je hrabar iskorak u teren koji njemu nije baš toliko poznat”, kazao je, između ostalog, Popović. Recenzent knjige Novak

Kilibarda istakao je značaj i trud koji dr Čirgić posvećuje interesima multietične i viševjerske Crne Gore. “Čirgić je objavio dvije izuzetne knjige: ‘Starac Milija – pjesme’ i ‘Tešan Podrugović – pjesme’. Posebno su mu značajne knjige o tužbalicama i o bajkama, kao i ova u kojoj sistematično piše o natprirodnim bićima koja su bila u fokusu crnogorskog tradicijskog vjerovanja”, kazao je Kilibarda. Organizatori promocije u Nikšiću su Fakultet za crnogorski jezik i književnost Javne ustanove “Zahumlje”, a u okviru programa Nikšićka kulturna scena. R.K.

OTVOREN MALI SALON GALERIJA U HERCEG NOVOM

PEJZAŽ KAO ROMANTIČNI OSVRT NA PROTEKLE DECENIJE

U foajeu Dvorane Park preksinoć je otvoren Mali salon hercegnovskih galerija, koji je nakon dvogodišnje pauze, vraćen u kalendar „Praznika mimoze“. Ove godine predstavile su se Gradska galerija “Josip Bepo Benković”, galerije “Sue Ryder”, “Luča”, “Spinaker”, “Nebesko ognjište” i “Spa galerija” Instituta “Dr Simo Milošević”. Mali salon je otvorila direktorica JUK “Herceg fest” Gordana Porobić Krcunović, uz poruku da osmo izdanje Malog salona pokazu-

je da hercegnovske galerije mogu da odgovore na sve tematske izazove, da su njihovi fokusi rudnici umjetničkog blaga i čuvari kulturnog pamćenja. Tema ovogodišnjeg Malog salona je novski pejzaž, a u postavci je 16 radova u različitim tehnikama. “Ovaj okret ka pejzažu kao romantičarskoj temi nije slučajan izbor, već se uklapa u koncept 50. jubilarnog Praznika mimoze, koji obiluje perspektivama i romantičarskim osvrtima na pret-

hodne decenije, kazala je Porobić Krcunović. Organizator, magistar slikarstva i muzejski savjetnik Vojislav Vojo Kilibarda, zahvalio se publici na znatiželji da zaviri u funduse novskih galerija, ali i apsolutno svim novskim galeristima na podršci Malom salonu. “Zahvaljujući njima, Mali salon opstaje i opstajaće još dugo”, zaključio je Kilibarda. Prisutnima se obratila i istoričarka umjetnosti Kristina Milatović, koja je mišljenja da jedna ovakva po-

Postavku čini 16 radova inspirisanih pejzažima stavka zavređuje da bude prikazana široj publici. “Moje želje i vjerovanja usmjerene su ka Malom salonu hercegnovskih galerija koji se ”otvara” u cijeloj Crnoj Gori, a i šire. Smatram da je Herceg Novom, gradu sa epitetom grada kulture neophodno da se koristi umjetničkim resursima

pri samopromociji, a ovaj Salon nam svojim postojanjem nameće rješenje”, kazala je Milatović. Ove godine izloženo je ukupno 16 radova inspirisanih pejzažima Herceg Novog, a zastupljeno je klasično štafelajno slikarstvo – ulja na platnu, kao i crtež i grafička tehnika – litografija. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

svijet

prištinski mediji: Ozbiljan američki pritisak na kOsOvO zbOg taksi

Sjedinjene Države prijete zatvaranjem Bondstila

olitički i institucionalni lideri Albanaca u Prištini našli su se pod, do sada, najjačim pritiskom SAD zbog uvedenih taksi od 100 odsto na proizvode iz Srbije i BiH, pišu prištinski mediji. Ukoliko Priština ne ukine nametnute takse na robu iz Srbije i BiH, Kosovo će se suočiti sa još žešćim sankcijama, a kao naredna mjera pominje se povlačenje američkih snaga iz vojne baze Bondstil, pišu prištinski mediji. Upozorenje SAD liderima Albanaca prenijeli su u proteklih nekoliko dana zvaničnici za evropska pitanja Savjeta za nacionalnu bezbjednost, Džon Erat i Brad Berkli, a tačku na njihovu posjetu i poruke stavila je američka ambasada u Prištini saopšte-

njem u kojem se kaže da je Bijela kuća zbrinuta i da dijalog mora biti nastavljen. Zvaničnici SAD su, kako se navodi, ponovili poruku iz zajedničkog pisma američkih institucija od 11. februara da takse na proizvode iz Srbije i BiH predstavljaju prepreku za progres, podrivaju partnerstvo SAD i Prištine i moraju biti suspendovane kako bi dijalog sa Beogradom napredovao. Koha piše da su Erat i Berkli jasno stavili do znanja poruku Donalda Trampa Prištini “da iskoristi ovaj jedinstveni trenutak… i da se uzdrže od akcija koje bi otežale postizanje dogovora”. Dodaje se da je najnoviji pritisak SAD produbio raskol između koalicionih partnera i prištinskog tima za dijalog, jer uprkos svemu, premijer Ramuš Haradinaj zadržava stav da će takse bi-

ti suspendovane nakon što Srbija prizna tzv. kosovsku nezavisnost. Pod naslovom “Ozbiljni američki udar”, Zeri takođe piše, pozivajući se na neimenovane izvore, da su SAD upozorile da bi mogle povući svoje trupe sa Kosova ako takse ne budu suspendovane i ocjenjuje da ta mjera podriva partnerstvo Prištine i Amerike. Televizija Klan Kosova izvještava da su zvaničnici američke administracije kosovskim liderima predočili mjere koje bi SAD mogle da preduzmu protiv Prištine ako sto odsto uvećane takse ne budu susendovane. “Ako takse ne budu ukinute doći će do ozbiljnih posledica. Osim zabrane viza i suspenzije pomoći u oblasti bezbjednosti, neuspjeh u ukidanju taksi i blokiranje dijaloga može dovesti do toga da SAD zatvore Bondsti-

lov kamp”, rekao je isti izvor. Američki zvaničnici su upozorili i da Priština ne može da blokira dijalog. “U Vašingtonu postoji percepcija da je Kosovo destruktivno i da se Srbija pokazala konstruktivnijom u odnosu na konačan i pravno obavezujucji sporazum”, navodi se i dodaje da ovakva percepcija o Kosovu do sada nije postojala u Vašingtonu. Erat i Bredli su, dodaje se, uvjerili prištinske lidere da oni treba da zastupaju stav američkog predsjednika Donalda Trampa, ukazujući na taj način na spekulacije da u SAD postoji konfuzija o tome kakav bi trebalo da bude njihov pristup konačnom rješenju odnosa Beograda i Prištine. Navodi se i da su američki zvaničnici konstatovali da postoji politička spremnost u Beogra-

du i Prištini da se aktuelni problem riješi, te da su SAD spremne da doprinesu postizanju sporazuma, ali su istovremeno demantovali da postoji nacrt tog sprazuma koji uključuje demarkaciju granice, razgraničenje ili zamjenu teritorija. Oni su, međutim, jasno stavili do znanja da kosovske političke stranke moraju da dođu do kompromisa da bi se došlo i do zajedničkog dogovora. “Nema pisanog sporazuma. Stranke moraju da izraditi ovaj sporazum koji bi doveo do međusobnog priznavanja Kosova i Srbije i garantovao regionalnu stabilnost na Balkanu”, kazali su. Prema Eratu i Bradliju, uzajamno priznanje bi omogućilo Vašingtonu da postigne dogovor sa Rusijom da ne bi blokirala članstvo Kosova u UN, prenijeli su prištinski mediji.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

nakon neuspjelog sastanka sa sjevernokorejskim liderom, tra

Samit je propao,

merički predsjednik Donald Tramp i sjevernokorejski vlastodržac Kim Džong Un napustili su Hanoj bez zajedničkog saopštenja. Tramp se vraća praznih ruku – tako to vide u SAD.

“Ovaj sastanak bismo morali da označimo kao propao”, kaže za Dojče vele Erik Balbah rukovodilac naučne grupe “Sjeverna Koreja i međunarodna bezbjednost” na Slobodnom univerztitetu u Berlinu. Američki predsjednik Donald Tramp prethodno je obećao da će samit biti “isto onako uspješan ili veličanstven kao i prvi”. Ali na kraju, uopšte nije izdato zajedničko saopštenje, a Tramp je, za njega prilično neobičnim tonom, izjavio: “Ponekad se mora i otići, a ovo je bio jedan od tih trenutaka”. Prvi znaci da su dvojica državnika u Hanoj doputovala s različitim stavovima, mogli su se vidjeti u Trampovim superaltivima – kako u Sjevernoj Koreji vidi “enorman, nevjerovatan, neogra-

ničen” ekonomski potencijal, dok je u isto vrijeme Kim bio značajno hladniji i ukazivao na “nesporazume” koji su se dogodili tokom 261-og dana nakon prvog susreta.

■ Zašto nije doš-

lo do Zajedničkog saopštenja?

“Na kraju je izgledalo kao da sastanak nije bio dobro pripremljen, ili barem ne dovoljno dobro”, ocenjuje Balbah. Razlog je u tome što su kanali za razgovor prilično svježi, i skoro da nije bilo vremena za pripremu svih detalja. Jer, te dvije države zvanično ne održavaju diplomatske odnose. Kim je tokom sastanka izjavio da će pozdraviti otvaranje američke kancelari-

je za veze u Pjongjangu. No, ostaje otvoreno da li će do tog diplomatskog napretka zaista i doći, a da nije bilo zajedničkog saopštenja nakon sastanka. Konkretan dogovor propao je zbog sjevernokorejskih zahtjeva da SAD u potpunosti ukinu sankcije, rekao je Tramp pred novinarima. “Mi to jednostavno ne možemo da uradimo”. Tramp je rekao da je on, kao i ranije, optimista, i da sastanak može donijeti napredak, kako bi se u budućnosti mogao postići dobar rezultat. “Više bih želio da to uradimo temeljno, a ne na brzinu”, rekao je Tramp.

■ kako dalje? Naredni sastanak nije dogovoren, tako da je ostalo otvoreno da li će, i u kojem formatu razgovori biti nastavljeni. Erik Balbah govori o “prozoru mogućnosti”, koji se otvorio posljednjih godina. “Međunarodna zajednica treba-

masovna dezersterstva u vojsci venecuele

VišE od 500 Vojnika prEbjEglo u kolumbiju Više od 500 pripadnika venecuelanskih oružanih snaga napustilo je vojsku i prebjeglo u Kolumbiju, pošto 23. februara u zemlju nije uspjela da uđe humanitarna pomoć poslata na zahtjev opozicije, saopštila je kolumbijska imigraciona služba. Većina od tih 567 vojnika i policajaca, “koji su se obratili za pomoć kolumbijskoj imigracionoj službi”, ušla je preko kolumbijskih okruga Sjeverni Santander i Arauka, uz

granicu s Venecuelom, dodaje služba u saopštenju. Imigraciona služba, koja nije navela činove dezertera, obrađuje svaki pojedini slučaj i za to vrijeme svakom izdaje privremenu propusnicu. Ako “ne namjeravaju da ugroze bezbjednost zemlje”, vodi se postupak za odobravanje azila, rekao je direktor službe Kristijan Kruger. Opozicioni lider Huan Gvaido, kojeg je pedesetak zemalja, pa i Kolumbija, priznalo

za privremenog predsjednika Venecuele, obećao je amnestiju vojnicima i policajcima koji napuste predsjednika Nikolasa Madura, kojem je vojska važan oslonac. Prvi odlasci iz vojske zabilježeni su u subotu, nakon čega je Gvaido iz Kukute objavio polazak kamiona s desetinama tona hrane i ljekova koji su na njegov zahtjev poslani uglavnom iz Sjedinjenih Američkih Država, a od 7. februara se gomilaju u skladištima.

iscurjelo više od 80 tona nafte

Ekološka katastrofa u tihom okEanu U Tihom okeanu došlo je do ekološke katastrofe pošto se veliki brod nasukao i počeo da ispušta naftu u blizini svjetske baštine Uneska u Solomonskim ostrvima, saopštili su australijski zvaničnici. Prema procjeni australijskih stručnjaka, više od 80 tona nafte iscurilo je u more i na obalu u ekološki osjetljivoj oblasti, dok se više od 660 tona nafte i dalje nalazi na brodu koji plovi pod zastavom Hongkonga, a iz kojeg i dalje curi nafta. Australijsko odjeljenje za spoljne poslove i trgovinu upozorilo je da postoji visok rizik od toga da i ostatak

nafte iscuri iz broda, navodeći da je “duboko razočarano” sporim reagovanjem na tu situaciju. Kako je objasnio australijski visoki komesar u Solomonskim ostrvima, snimci napravljeni ove nedjelje pokazuju da je postignut mali napredak u tome da se zaustavi curenje nafte iz broda, od kako se nasukao 5. februara, prenijeo je AP. Brod je iznajmila kompanija “Bintan Mining” u Solomonskim ostrvima kako bi prevezao boksit, koji se koristi u proizvodnji aluminijuma. Južni dio ostrva Renel dio je svjetske baštine Uneska.

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

svijet

amp se u vašington vratio praznih ruku

šta dalje? lo bi da pruži podršku kako bi taj prozor ostao otvoren. A najveće pitanje je kakvu će pouku iz tog izvući Trampova administracija, kako bi ovaj proces napredovao. Mora se priznati da je potrebno mnogo više fleksibilnosti.” Američka strana je, nakon sastanka, uložila mnogo napora kako bi prikazala pozitivnu sliku veza dviju zemalja. “Razdaljina između nas manja je od 36 sati”, rekao je ministar spoljnih poslova Majk Pompeo. On računa s istinskim napretkom narednih dana i nedjelja. Hari Kazianis, direktor korejskog odjeljenja republikancima bliskog vašingtonskog trusta mozgova “Centar za nacionalne interese”, pozdravio je Trampovu odluku da ne potpiše zajedničko saopštenje. “Nema ništa gore od tog da se neki sporazum potpiše samo da bi se nešto imalo u rukama”, rekao je Kazianis za AFP. “Najveći izazov

je taj što sjevernokorejsko nuklearno naoružanje već postoji; a postići dogovor, koji po pitanju te prijetnje ne bi skoro ništa promijenio, bilo bi gore od propalog dila.” Ankit Panda iz “Federacije američkih naučnika”, strahuje da je Kim razočaran zbog Trampovog odlaska. “On nije imao namjeru da nastavi (razgovore)”, napisao je na Tviteru. Tramp je pak potvrdio da je njegov lični odnos prema Kimu i dalje dobar. “Mi smo jednostavno jedan drugom dragi”. Postoji nešto “toplo” u tom odnosu i “nadam se da će tako i ostati”, rekao je Tramp. Kim se obavezao – barem je tako izjavio Tramp – da će prestati s novi nuklearnim probama. Uprkos tome, nada u brzu denuklearizaciju korejskog poluostrva, nakon propalog sastanka se smanjila. A time i Trampova nada da će dobiti Nobelovu nagradu.

■ UnUtrašnje političke posljedice

Bilo kako bilo, u Sjedinjenim Državama se smatra da se Tramp vraća praznih ruku. Mnogi analitičari su od samog starta u tom sastanku vidjeli samo manevar

kojim se odvraća pažnja od pritiska kojem je Tramp izložen na unutrašnjepolitičkom planu. Zbog istrage o umješanosti Rusije u njegovu izbornu kampanju, on je svakako u opasnosti. Dok je u Hanoju sjedio pored Kima, nje-

gov nekadašnji advokat ga je, tokom iskaza u Kongresu, nazvao “rasistom” i “prevarantom”. No, najveću štetu svojoj popularnosti Tramp je nanijeo sam. Mnogi građani nemaju razumijevanja za njegovu odluku za blokadu budžeta, najdužu u istoriji SAD, a sve kako bi prisilio Kongres da odobri finansiranje njegovog spornog zida na granici sa Meksikom. Tramp je u međuvremenu proglasio vanredno stanje kako bi se sredstva mogla proslijediti Kongresu. Kritičari smatraju da je previše proširio svoja ovlašćenja. Uspjeh na spoljnopolitičkom planu sve to je mogao da zasijeni – ali on je izostao. Trampova izjava u Hanoju u SAD je izazvala dodatnu iritaciju. On je naime rekao da vjeruje Kimovoj tvrdnji da nije bio umiješan u smrt američkog studenta Ota Varmbajera. “Rekao mi je da o tome nije ništa znao i ja ga držim za riječ”, rekao je Tramp. No, kada je Verbmajer u komi prebačen u SAD, Tramp je tada optužio “brutalnost sjevernokorejskog režima”. Nakon konferencije za štampu u Hanoju, Tramp je krenuo nazad, američkim vazdušnim snagama. Morao bi da se pripremi za turbulentno sletanje. (Dojče vele)

novi vođa al-kaide

Za informaciju sinu Osame Bin Ladena nagrada milion dolara Sjedinjene Američke Države nude nagradu u iznosu do milion dolara za informacije o Hamzi bin Ladenu, sinu ubijenog vođe Al Kaide Osame bin Ladena. Bi-Bi-Si je prenieo navode neimenovanih američkih zvaničnika da Hamza bin Laden postaje novi vođa ove ekstremne islamističke or-

napad bombaša samoubice u mogadišu

BrOj žrtava pOrastaO na 29 Broj poginulih u napadu bombaša-samoubice ekstremističke grupe El Šabab u hotelu u Mogadišu, glavnom gradu Somalije, povećao se na 29. “Za sada znamo da je 29 osoba, mahom civila, poginulo, a još 80 ranjeno”, rekao je major policije Musa Ali za Rojters i

upozorio da bi broj poginulih mogao da poraste, s obzirom da je sukob vojske sa ekstremistima koji su se zabarikadirali u tržnom centru trajao i juče ujutro. Odgovornost za napad, koji se dogodio u četvrtak, preuzela je teroristička organizacija El Šabab. To je najjača eksplo-

zija koja se desila u Mogadišu u posljednjih nekoliko godina. Komadi stakla su od siline eksplozije odletjeli i nekoliko kilometara od mjesta tragedije. Islamistička grupa El Šabab bori se protiv vlade koju podržavaju zapadne sile, a štiti mirovna misija Afričke Unije.

ganizacije. Vjeruje se da se Hamza nalazi na području u blizini avganistansko-pakistanske granice. Navodi se da je on posljednjih godina objavljivao audio i video poruke u kojima je pozivao sljedbenike na napade na SAD i zapadne saveznike u znak osvete zbog ubistva njegovog oca.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

PROGNOZA ZA MART U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG BROJA

Mjesec će obilježiti ljubav, porodica i društvene aktivnosti

⌦ Numerolog Jana Luković Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. Bioritamski broj osobe koja je rođena 14. oktobra izračunava se na sljedeći način: 14+10=24=2+4=6. Bioritamski broj 1: Mnogo vremena ćete provesti u čekanju, zato morate naučiti lekciju iz smirenosti i strpljivosti. Neki mogu ostati bez posla, dok drugi mogu dobiti povišicu. Odličan mjesec za analizu duševnog stanja i poboljšanje unutrašnjeg bića. Mnogi će se povući i više vremena provesti u sopstvenom društvu, nego u društvu drugih ljudi. Može doći do prekida raznih odnosa i situacija. Bioritamski broj 2: Prihvatite se posla koji vas zanima. Nešto što odavno priželjkujete može vas zadesiti u drugoj polovini mjeseca. Poželjna je ravnoteža između poslovnih i ličnih potreba i obaveza. Uz dobru organizaciju mnoge stvari će vam ići od

ruke. Za one koji su imali problema i nesuglasice sa partnerom, pravo je vrijeme da ih riješite. Finansije će biti pod uticjem dobrih vibracija. Bioritamski broj 3: Osobama sa bioritamskim brojem 3 ovaj mjesec će donijeti neki završetak, to se može odnositi na vezu, brak, bilo koju vrstu odnosa ili posao, ali imajte na umu da sve što ovog mjeseca okončate, dobro je za vas i to je tako trebalo da bude. Vodite se intuicijom i nemojte biti okrenuti samo sebi, obratite pažnju na voljene osobe i njihove potrebe, a posebno na one koje su trenutno daleko od vas. Bioritamski broj 4: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji budu

Bioritamski broj 4: Predstoji vam početak nečeg novog, bilo da je to prijateljstvo, veza, posao, nešto u vezi sa obrazovanjem i vi ćete se u tome vrlo dobro snaći, jer ćete imati i volje i snage za isto, što nije bio slučaj prethodnog mjeseca. Sprovedite u djelo sve ono što ste isplanirali i mijenjajte sve što vam u životu ne odgovara. Jedini savjet je da se ne preforsirate i ne opteretite prevelikim zahtjevima koji budu postavljeni pred vas.

postavljeni pred vas. Bioritamski broj 5: Ključna riječ ovog mjeseca je saradnja. Od ruke će vam ići svaki timski rad. Svi odnosi će biti na velikom testu, neki se mogu odlučiti za brak. Moguće su promjene na poslu kao posljedica uticaja sa strane. Neki se mogu osjećati nesigurno i neodlučno u donoše-

nju važnih odluka, zato je najbolje sačekati sljedeći mjesec za rješavanje nekih bitnih pitanja. Naučite se strpljenju i čekanju, jer ovo je spor mjesec. Bioritamski broj 6: Izuzetno povoljno vrijeme za društvene aktivnosti, kao i za kraća putovanja. Neki će započeti novu vezu, a neki mogu neplanirano začeti bebu. Vodite računa da ne pretjerate u uživanju, izlascima i trošenju novca. Svi koji se bave privatnim biznisom mogli bi očekivati pozitivne promjene po pitanju posla. Povedite računa o zdravlju i klonite se negativnih misli. Bioritamski broj 7: Ovo je mjesec posla i uspjeha na istom. Neki će čak i pomisliti da se cijeli život vrti oko posla, jer će imati puno obaveza na tom polju, ali to će trajati samo koliko traje i ovaj mjesec. Neko će prekinuti stari posao, a neko započeti novi. Moguće je rješavanje stambenog pitanja. Čuvajte se pretjerane nervoze i nemojte biti nestrpljivi, jer promjene na bolje dolaze već narednog mjeseca. Bioritamski broj 8: Do-

bro aspektovan mjesec za više stvari. Prije svega za posao, oni koji se bave privatnim poslom trebalo bi se pozabaviti reklamiranjem istog, a mnoge očekuje poslovni uspjeh ili napredovanje u karijeri. Putovanja su vrlo moguća, kao i druženje i zabavljanje sa mlađim ljudima. Učenje će vam ići od ruke. Lijep period slijedi u vezama koje su čvrste i ozbiljne, dok će neki kojima su veze klimave biti u iskušenju da uđu u avanturu sa drugom osobom. Imajte na umu da je ovo mjesec promjene u kojem ne možete steći stabilnost. Bioritamski broj 9: Ovog mjeseca se povećavaju obaveze i odgovornosti u krugu porodice, a vi nećete imati problema da ih prihvatite. Sve će biti u znaku ljubavi, doma i harmonije. Neki će uređivati svoj životni prostor, drugi će se odlučiti za brak, pojedini će se rastati od svojih partnera, a neki će ući u novu vezu. Posao i finansije će biti pod uticajem dobrih vibracija, posebno za one koji se bave umjetnošću i poslovima gdje se zahtijeva kreativnost.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

IZVJEŠTAJ: ISPLATILO SE ISPRATITI KONCERTNU PROMOCIJU ALBUMA

GOVOR TIJELA VASIĆEVOG SNA ISPLEO ZLATNE NITI U KIC-U

⌦ Danilo Brajković Foto: Dejan Lopičić Gosti maltene skroz popunjenog Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” u Podgorici i srbijanski kantautor Saša Vasić sa bendom, prije dvije večeri su, u Velikoj sali omiljenog sastajališta ljubitelja kvalitetne muzike, udruženim snagama stvorili još jedno dvočasovno muzičko druženje kog ćemo se sjećati po atmosferi koje se ne bi postidjele ni znatno razvijene muzičke sredine, mnogo veće dvorane i na koncu - još veći gradovi.

■ ”SAN” POSTAO JAVA

Vasića je u KIC “doveo” novi album “San”, objavljen nakon devetogodišnje izdavačke pauze. Mada je na istom mjestu gostovao 2017, očito da to našoj publici nije bilo dovoljno, pa je pohrlila u KIC - po novi ugođaj. I nije pogriješila, pošto je Vasić opravdao očekivanja, a mnogi će reći - i premašio. Koncertni led probio je “Praznicima”, jednoj od okosnica pomenutog albuma, no Vasić je odmah jasno poručio da su na repertoaru i stariji hitovi, što je publiku motivisalo da pomno prati novitete na putu do, recimo, vanvremenskih “K’o lijana”,

u čije se zlatne niti zapleo KIC, “Nije znala”... “Zašto te sanjam”, “Možda” poslužile su kao putokaz do “Jednom”, zbog koje je Vasić, ko zna koji put, odao priznanje našoj zemlji. “Za nju sam svojevremeno dobio nagradu za najbolju interpretaciju na Budvanskom festivalu. Zahvaljujući njoj, sve je krenulo. To je pjesma kao one koje promijene život”, emotivno je priznao Vasić, prije nego što je pozdravio i prijatelja Aleksandra Sašu Gajića, jednog od zaslužnih za “Kap u moru”, koji je bio na koncertu. “Dobio sam priliku da uradim muziku za dokumentarni film, a tada je to bila instrumentalna verzija. Onda sam se sjetio Saše, koji je uradio gudački aranžman i tako je ostalo sedam, osam godina. Jedva sam čekao da napravim melodiju za pjevanje i tekst, i opet sam pozvao Sašu za aranžman. Vjerujem da je vanvremenska”, ocijenio je Gajić prije negoli je “naredio” bendu da je odsviraju.

■ VUKČEVIĆ I NEON U SVOJOJ KUĆI

A upravo kako bi petočlana ekipa predahnula - Vasić je povukao šmekerski potez. Marka Vukčevića, nekada solo

Boje benda Saše Vasića sjajno su branili: gitarista Dejan Trajković, basista Vladimir Novičić, klavijaturista Miljan Davidović i bubnjar Vukašin Skorić

igrača, a danas lidera podgoričkog benda Neon, pozvao je da mu se pridruži na sceni i otpjeva numeru “Govor tijela”, vjerovatno najljepšu Markovu pjesmu, koju je, na iznenađenje mnogih, prije više od decenije potpisao baš Vasić. Bio je to pun pogodak, pošto je publika od prve do posljednje riječi ispratila Vukčevića prilikom emotivne interpretacije, dok mu se, kasnije, Neon pridružio na bendovskom prvijencu “Ti i ja”.

■ VASIĆ: OVO SE

NE ZABORAVLJA

Drugo poluvrijeme mahom je bilo rezervisano za klasike - “Nije znala” rasplamsala je vatru, aktivnije se uključila i publika, pa su “Nije istina”, “Život si mi dala ti” lagano “vozile” publiku. Kruna večeri, očekivano, bile su akustična “K’o lijana” i “Ljubi san vašu kćer”, da bi se “Anđeo” sa novog albuma vinuo u vječnost. “Dubok naklon. Ljubav koju ste nam poklonili se ne zaboravlja. Zahvaljujući ovakvim koncertima, bez obzira na sve što nas okružuje svakog dana, reći ću samo jedno - vrijedjelo je. Hvala vam”, oprostio se Vasić od podgoričke publike, do nekog novog sna.

8 Vasić

NUMERA NALAZI SE NA NOVOM ALBUMU SAŠE VASIĆA

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

BEOVIZIJA KRIJE PREDSTAVNIKA SRBIJE

FINALE U ZNAKU DAMA Srbija sjutra veče (nedjelja) bira predstavnika na 64. izdanju Eurosonga, a u finale Beovizije, iz druge polufinalne večeri, preksinoć su se plasirali Majdan, Jana, Nevena Božović, Ana Popović, Dženan Lončarević i Lord. U finalu ih već čekaju Aleksandra Sekulić, Saška Janks, Nataša i Una, Ivan Kurtić, Wonder Strings & Ivana Vladović i Sofija Perić, koji su se takmičili u prvom polufinalu, a primjetno je da preovladavaju dame. U

Nevena Božović okušaće sreću u finalu

revijalnom dijelu druge polufinalne večeri, na sceni Beovizije smjenjivala su se dobro poznata lica. Tako smo vidjeli prošlogodišnju predstavnicu Slovenije Leu Sirk, zatim Laku i Mirelu iz BiH, Kaliopi iz Makedonije, Emiliju Kokić, koja je sa grupom Riva svojevremeno pobijedila pod zastavom Jugoslavije, Jelenu Tomašević... O pobjedniku će, po evrovizijskom principu, odlučivati stručni žiri i publika. D.B.

SASTAV KANDA, KOŽDA I NEBOJŠA O SVJEŽEM IZDANJU ª USKOROº ZA VN:

NAZIVOM SMO NAPRAVILI DA CIJELI ALBUM IMA SEDATIVNO DEJSTVO

⌦ Filip Jovović Beogradski sastav Kanda Kodža i Nebojša obradovao je publiku novim albumom nakon pet godina izdavačke pauze. Album se zove “Uskoro”, a prije nego što je objavljen sredinom prošlog mjeseca, u etru su već bili singlovi koji su privukli pažnju: “Prekidi ponovo”, “Jamajka”, “Misli dobro” i “Letnji dan”, kao i pesma “Tako volim da živim” koja je izabrana za “Mascom hit godine”. Sastav KKN čine: Oliver Nektarijević, Nenad Pejović, Janko Mostarlić, Vladan Rajović i Boško Stanojević. O novom albumu razgovarali smo sa gitaristom Nenadom Pejovićem. Novi album “Uskoro” počeli ste da

promovišete još 2016. singlom “Prekidi ponovo”. Koliko i kako je, ovo, deveto studijsko izdanje drugačije od “Volje za noć”, šta je gotovo pet godina pripreme uradilo ovom izdanju? Kada smo izbacili taj singl, većina pjesama sa ovog albuma još uvek nije postojala. Album je bio u nastajanju sve do prošlog ljeta kada smo ga zaokružili i počeli da razmišljamo šta ćemo da uradimo s njim. Odlučili smo da ga objavimo. Singlovi “Letnji dan”, “Jamajka” “Misli dobro” još ranije su dobili spotove, a “Prekidi ponovo” i “Tako volim da živim” već promovisani kao singlovi, dakle više od 50 posto albuma poznato je publici. Da li će još neke nu-

mere dobiti spotove i da li je ovo zapravo jedini ispravan način promocije albuma? Ne vjerujem da postoji samo jedan ispravan način da se promoviše album. Te singlove smo izbacivali spontano, u hodu i sada mi se čini da su se objavili sami, bez naše inicijative i našeg uplitanja. To se pokazuje kao dobar pristup, posebno zbog toga što je autorima teško da od sedam, osam stvari za koje misle da treba da budu singlovi, moraju da izaberu dvije. “Tako volim da živim” nije bila na spisku naših prioriteta, ali se ispostavilo da je odlično što nas je izdavač isforsirao da je izbacimo kao singl. Zašto baš ovaj naziv albuma? I da li on na neki način povezuje sve pjesme

ili ima drugu simboliku? Naslovnica na kojoj je Oliver iscrtan simbolima pored vode malko podsjeća na četiri simbola na tijelima članova EKV-a i naslovnicu albuma “Ljubav”? Album je, dok još nije imao naziv i omot, u katalogu našeg izdavača bio zaveden pod “uskoro”. Imali smo neke probleme oko pravljenja omota, a to “uskoro” mi se svidjelo zato što je imalo neko sedativno dejstvo pa sam pomislio kako bi bilo dobro da to bude ime albuma. Kad smo već bili u cajtnotu, samo sam uzeo tu fotografiju i dao da se od nje napravi omot. Činilo mi se da je pogodna a više nije bilo vremena za razmišljanje. Volimo Ekatarinu, ali ako postoji neka sličnost, nije namjerna. Možda podsvje-

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

ZABAVA

SOUTHERN SOUL OD 26. JUNA DO 1. JULA

Dolaze Airto Moreira i Flora Purim, velikani brazilske muzike Southern Soul Festival u Ulcinju najavio je sedmo izdanje koje će ove godine biti održano od 26. juna do 1. jula. Jedan od noviteta ove godine je što će, umjesto uobičajenih četiri, festival trajati šest dana, uključujući jednu žurku koja će otvoriti festival (welcome party) i jednu žurku zatvaranja festivala (farewell party). “Ove godine SSF će imati čast da bude domaćin velikim legendama brazilske muzike Airto Moreira i Flora Purim. Pored njih imaćemo prilike i da čujemo desetočlani bend iz Napu-

lja sa berlinskom adresom Nu Guinea, kao i ovogodišnje iznenađenje Mayer’s Indonesia - jazz fusion band iz zapadnog Londona. Takođe iz Velike Britanije nam stiže i veliki afrobeat sastav Nubiyan Twist, a iz Amsterdama party atrakcija The Mauskovic Dance band. Veliko ime house scene, njujorški DJ, producent, klavijaturista i vokal Josh Milan dolazi sa svojim bendom iz SAD, dok nam iz Zagreba stiže nova evropska atrakcija Jan Kinčl & Regis Kattie”, najavili su iz organizacije festivala. Fi.J.

O omotu albuma: Volimo Ekatarinu, ali ako postoji neka sličnost, nije namjerna. Možda podsvjesno, ali nećemo o tome ovom prilikom.

KKN dolaze na Bedem fest Da li ćemo vas uskoro čuti u Crnoj Gori, na nekom od festivala ili povodom promocije novog albuma? Nadam se da će nas Bedem Fest imati u vidu za ovu godinu. A možda i još neko. Bilo bi nam zadovoljstvo. sno, ali nećemo o tome ovom prilikom. Šta biste izdvojili kao favorita sa ovog izdanja i zašto?

Dio odgovora na ovo pitanje sam dao kada smo pričali o singlovima. Dakle, teško nam je da izdvojimo favorita i već po ne znam koji put se ispostavlja da je vjerovatno bolje kada to radi neko drugi. Još bolje je, naravno, da sve pjesme sa albuma budu singlovi. Ove godine slavite četvrt vijeka benda. Šta biste izdvojili kao najzanimljiviji detalj u karijeri? Mislim da je četvrt vijeka bilo 2016. Tačnije, 2015, ali i mi smo promašili godinu. Možda je to zanimljiv detalj. Kako je biti rokenrol bend u Srbiji u 2019. godini? Meni se čini da je kao i sve ostalo, samo malo gore. Brojke nisu na našoj strani.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

ALEKSANDAR KNEZOVIĆ, POBJEDNIK ª ZLATNE PAHULJEº , ZA VN: Foto: Mensur Ibrahimović

SREĆAN SAM JER SE “ŽIVOTNA SREDINA” SVIĐA SVIMA

Aleksandar Knezović - pobjednik festivala “Zlatna pahulja”

Nije bilo treme, iako je riječ o prvom solističkom nastupu. Želio sam da dam primjer drugarima kako da čuvamo prirodu i životnu sredinu, poručuje mladi pobjednik spavanje bih okupio porodicu i izvodio im pjesmu kao na festivalu. Mama Valentina, tata Slaven, sestre Gloria i Monika bi me, poslije izvođenja, nagradili aplauzom i toplim zagrljajem”, prisjeća se mladi pobjednik, inače aktivni član fudbalskog kluba Arena iz Podgorice, pošto je najljepša sporedna stvar na svijetu, pored muzike, njegova velika ljubav.

⌦ Danilo Brajković Rožaje je prethodnog vikenda ugostilo 26. Međunarodni festival dječje pjesme “Zlatna pahulja”, na kom su učestvovali mališani iz 11 država, a iz grada dječje pjesme i igre bogatiji za pobjedničko priznanje u rodnu Podgoricu vratio se sedmogodišnji Aleksandar Knezović. Učenik prvog razreda Osnovne škole “Milorad Musa Burzan” i Muzičke škole “Vasa Pavić”, pritom i član hora “Zvjezdice”, do prvog mjesta na “Zlatnoj pahulji” stigao je na krilima pjesme “Životna sredina”, za koju je muziku i tekst uradio Ljubo Jovović, dok je aranžman djelo Senada Dreševića.

■ PORODICA “GLUMILA” PUBLIKU

Novopečeni pobjednik za Vikend novine otkriva da je kao aktivni član “Zvjezdica” poželio da bude solista i da njegove pjesme pjevaju djeca, a u dogovoru sa Jovovićem ispunio je cilj - da bude “dobar dječak ili momak”.

■ DA PRIRODA UVIJEK BUDE ČISTA

Predsjednik žirija Rambo Amadeus, nakon uručenja nagrada, kazao je da komisija nije imala dilemu “Čika Ljubo je, kada me je čuo i vidio na jednom od nastupa ‘Zvjezdica’, mom tati rekao da će mi komponovati pjesmu i da ću biti popularan. Rekao sam mu da volim policiju, i da želim da budem ‘dobar dječak ili momak’, da dam primjer drugarima kako da čuvamo prirodu i životnu sredinu. Na ‘Zlatnoj pahulji’ sam upoznao mno-

go drugara i drugarica, srećan sam što se svima sviđaju i moja pjesma i moj nastup sa djevojčicama koje su me pratile na sceni kao plesna grupa, a igrale su kao ‘policajke”, ističe Knezović. Zanimljivo, iako već dvije godine pjeva u “Zvjezdicama” i prati ostale soliste na festivalima, za Knezovića je ovo bio prvi solistički nastup

- nije mogao zamisliti ljepši debi, pošto je ukrašen, kako kaže, trofejom. Do njega je stigao, između ostalog, i uz podršku porodice. “Nije bilo treme, jer sam dugo vježbao moju pjesmu. Pored karaoke zvučnika sa mikrofonom, uz koji sam vježbao pjevanje, ispred ogledala sam vježbao i scenski nastup. Pred

A uz pomoć teksta Jovovića, Knezović je poslao snažnu poruku i svojim vršnjacima i znatno starijima, uz nadu da će je svi usvojiti. “Volim prirodu, koju čine i mora i jezera, i rijeke i šume i planine. Želim da nam priroda uvijek bude čista i da je stalno čuvamo i pazimo. Moja pjesma govori o majci prirodi i poruka je da kako je mi budemo čuvali tako će i ona biti dobra prema nama”, zaključuje čuvar životne sredine.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

FOTO UBOD

Nekada je u avionima to izgledalo ovako

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Kornjača Džonatan (187) zvanično je najstarija životinja na svijetu www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3179

6 2

6 1

4 9

1 4 8 7 3 6 9 5 2 Sudoku puzzle No. 3263 2015-09-19

6 1

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2942

2014-11-02

8 7

9 3

5 8

7 4

9 7

Medium level

9 2 6Puzzle 1 5 solution: 8 4 3 7

4 1

Sudoku puzzle No. 3262 2015-09-18

www.sudokukingdom.com 4 1 7 2 8 5 6 9

6 5

Medium level

3 4

Play sudoku online at:

2015-06-27

6 8

6 9

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

FOTO UBOD

Zgrada u Singapuru

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

Play sudoku online at:

2015-12-27

Medium level

2Puzzle 8 6 solution: 3 5 1

3 2

2 9

3 4

2015-12-26

Medium level

5 3 8 4 1 9 2 7 6 Sudoku puzzle No. 2942 2014-11-02 3

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3361

7 8

4 9

Sudoku puzzle No. 3179 2015-06-27

1 9 4 5 3 7 6 2 www.sudokukingdom.com 8

www.sudokukingdom.com

Plutajuća pijaca

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3362

Play sudoku online at:

7 2

7 7

4 6

6 5 9

2 4 8

3 1

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 2 I 3. 3. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

APARATI/OPREMA

Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

   20   1  1 

OBAVJEŠTENJE

marketing@dnovine.me

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

LASOPROM d.o.o. Podgorica SVE VRSTE LIMARSKIH RADOVA

OLUCI OPŠIVKE ATIKA OPŠIVKE DIMNJAKA VJETAR LAJSNE KROVOPOKRIVANJE UGRADNJA SENDVIC PANELA

068 574 493 Izdavački projekat Dnevnih novina

“CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Februarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 2 I 3. 3. 2019 .

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

50 LISTA STRIJELACA

9 6 5 4

Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN) Stefan Đorđević (GRBALJ), Božo Marković (SUTJESKA)

Nikola Krstović (ZETA), Igor Ivanović, Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Goran Vujović (LOVĆEN) Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar, Marko Ćetković, Bojan Božović (SUTJESKA), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Šo Jamamoto (PETROVAC), Aleksandar Vujačić (PETROVAC/BUDUĆNOST) Vladan Kordić (GRBALJ), Vasko Kalezić, Marko Miličković (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč, Radomir Đalović (RUDAR), Miloš Kalezić, Jovan Vučinić (PETROVAC), Driton Camaj (LOVĆEN), Danilo Pešukić (ZETA), Mihailo Perović (BUDUĆNOST) Filip Kalačević (MORNAR), Marko Kažić, Benjamin Kacić (PETROVAC), Marko Vučić, Nemanja Nedić (SUTJESKA), Draško Božović, Luka Mirković (BUDUĆNOST), Ivan Vukčević (ZETA), Marko Pavićević, Zvonko Pamić, Zoran Petrović, Mirko Raičević (OFK TITOGRAD), Marko Đurović, Ivan Jablan (LOVĆEN), Alfonso Sopo, Patrik Felipe Alves (RUDAR), Dejan Kotorac (GRBALJ), Nikola Karaklajić (ISKRA), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/ SUTJESKA), Aleksandar Macanović (RUDAR/GRBALJ)

3 2

22. KOLO SUBOTA 13.00 OFK Titograd - Zeta (TV Arena sport 1) 14.00 Budućnost - Lovćen 14.00 Petrovac - Mornar 14.00 Rudar - Sutjeska 14.00 Iskra - Grbalj

OFK Titograd je lišen usluga Roganovića koji ima kartone i Raićevića koji je povrijeđen, dok Zeta u sastavu neće imati povrijeđenog Baošića i Vujačića (crveni karton) Budućnost ne može da računa na povrijeđene Miloša Krkotića, Miloša Raičkovića i Igora Bašića, dok su u taboru Lovćena povrijeđeni Miloš Radunović i Blažo Igumanović Rudar u sastavu nema nedovoljno spremnog Simovića, dok Sutjeska ne može da računa na Stefanovića koji vuče kartone Petrovac je lišen usluga Kalezića zbog kartona, dok su Vuljaj i Popović povrijeđeni Iskra ne može da računa na povrijeđene Šahmana, Zvrka i Tomića, dok Grbalj u sastavu neće imati Milića i Vukovića zbog povrede

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

TELEKOM 1. CFL VJEČITI RIVALI NA TEŠKIM ISPITIMA,

PRVAK (NE) NASTAV NIZ, PLAVI VRAĆAJU Šampion je gost na uvijek nezgodnom stadionu pod Golubinjom, najglasniji izazivač ima neka neraščišćena posla sa “starim” iz prijestonice, dok se na Starom aerodromu uz TV prenos na Areni sport 1 igra utakmica za treće mjesto na tabeli... Sutjeska je okrenula cijeli krug u prvenstvu bez poraza, ali u Pljevljima je na teškom ispitu - čeka je Rudar (subota, 14.00) kome su bodovi neophodni u borbi za opstanak. “Svjesni smo naših kvaliteta, tako da želimo trijumf. Rezultatski smo

startovali dobro, ali nismo pokazali igru koja nas je krasila u prvoj dijelu sezone i na pripremama”, rekao nam je golman i kapiten prvaka, Vladan Giljen, koji je sa drugovima u uvodna dva proljeća potpisao preokret. “Uvijek krećemo iz grča. Imamo veliki respekt prema protivnicima ko god da je, a mislim da nas to koči malo. Međutim, pokažemo karakter i da smo dobar tim kada preokrenemo. Nadam se da ćemo u Pljevljima nastaviti pobjednički niz”, jasan je Giljen.

■ MOTIV LOMI LOVĆEN

DA LI STE ZNALI?

Vječiti rival Budućnost i najveći protivnik u borbi za titulu pod Goricom igra protiv Lovćena (subota, 14.00) - tima koji je tokom jeseni “ukrao” četiri boda “plavima”, jer su oba meča završena rezul-

Šest utakmica uzastopno Petrovac ne zna za poraz u duelu sa Mornarom - “nebeskoplavi” su upisali četiri pobjede i dva remija.

9 UTAKMICA ZAREDOM SUTJESKA NE ZNA ZA PORAZ U PRVENSTVU - “PLAVO - BIJELI” SU OKRENULI CIJELI KRUG TAKO ŠTO SU OSTVARILI SEDAM TRIJUMFA I DVA NERIJEŠENA REZULTATA

tatom 0:0. “Lovćen nam je dužnik, ali to ne znači da u meč ulazimo osvetnički. Protivnik je iskusan, ima dobre pojedince u sastavu, ne smijemo ni da po-

1. SUTJESKA

32:14

OFK TITOGRAD

2. BUDUĆNOST

23:13

3. TITOGRAD

4. ZETA

5. PETROVAC

6. GRBALJ

7. ISKRA

8. RUDAR

16:20

Ljuljanović Živković Ojdanić Bakrač Novović Nikolić Pavlović Petrović Mendi Pavićević Sekulić Trener: Edis Mulalić

9. LOVĆEN

17:33

10. MORNAR

9:31

35 18:11

33 29

24:17

27 25

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

ZETA

Namasko Tuzović Ceklić Đ. Vukčević Sekulić Milojko Lambulić S. Vukčević Goranović Bošnjak N. Krstović Trener: Dejan Roganović

PODGORICA - Stadion: OFK Titograd. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Nikola Radulović (Podgorica). Početak: Subota, 13.00, Arena sport 1.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Titograd: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

39 10 11 18

mislimo da ih potcijenimo. Ako u utakmicu uđemo agresivno, sa puno motiva, ubijeđen sam da možemo do treće pobjede zaredom”, rekao je trener Budućnosti Branko Brnović, na čije se riječi nadovezao Miloš Mijić, koji je izrastao u lidera “plavih”. “Dobro smo otvorili sezonu, zadovoljan sam svojom igrom, ali to je zasluga cijele ekipe. Lovćen je dobar tim, ali ako budemo pravi i ako na vrijeme otvorimo utakmicu, mislim da nećemo imati problema”, jasan je odlični vezista.

■ ZA TREĆE MJESTO!

A na Starom aerodromu pred TV kamerama, tabela kaže da se igra okršaj za treće mjesto - Titograd dočekuje Zetu (subota, 13.00, Arena sport 1), a oba tima žele da zabora-

BUDUĆNOST

LOVĆEN

Mijatović Pešukić Milić Damjanović Tučević Mirković Božović Mijić Stoiljković Ivanović Vujačić Trener: Branko Brnović

Janjušević Petričević Rajović Radišić Bracanović J. Vujović Kaluđerović Eraković Pejaković Camaj G. Vujović Trener: Aleksandar Miljenović

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Veselin Đuranović (Podgorica), Nikola Vujović (Bar). Početak: Subota, 14.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 38 Pobjeda Budućnost: 23 Neriješeno: 8 Pobjeda Lovćen: 7

, TITOGRAD U DERBIJU DOČEKUJE ZETU UZ TV PRENOS

AVLJA U DUG

UTAKMICE ZAREDOM BUDUĆNOST NE ZNA ZA TRIJUMF NAD LOVĆENOM - DVA PUTA U OVOJ SEZONI JE BILO NERIJEŠENO (0:0), DOK JE JEDNOM SLAVIO STARI SA 1:0

DRUGA LIGA

Primorski derbi u Igalu

Za treće mjesto na Starom aerodromu: Zoran Petrović (OFK Titograd) i Goran Milojko (Zeta) će biti u fokusu

Odmor je zvanično završen za drugoligaše! Proljećni dio sezone u Drugoj ligi Crne Gore startuje za vikend utakmicama 20. kola, a derbi se igra u Igalu - domaći tim koji ima 27 bodova dočekuje primorskog rivala Bokelj, koji ima samo tri poena više. Tabela već nakon prvog proljećnjeg kola može da bude interesantnija... Ali promjena na samom vrhu sigurno neće biti - lider Mladost Lješkopolje ima 38 bodova, ima najbolju ekipu u ligi, a “žuti” puni samopouzdanja napadaju Jezero na strani. Kom - koji dijeli drugo mjesto sa Bokeljom - dočekuje Jedinstvo i vjeruje u novu trojku, dok je trijumf Otrant Olimpika u Beranama već upisan. Ponedjeljak će kompletirati 20. kolo, a Arsenal napada Dečić u Radanovićima na stadionu Grblja. RASPORED 20. KOLA - NEDJELJA (14.00): Berane - Otrant Olimpik, Kom - Jedinstvo, Jezero Mladost Lješkopolje, Igalo - Bokelj, ponedjeljak (14.00): Arsenal - Dečić. B.T.

ve na poraze iz prethodnog kola. “Želimo pobjedu, koja bi bila najbolji način da se oporavimo od poraza u podgoričkom derbiju”, rekao je trener romantičara Edis Mulalić,, koji respektuje “vukove”. “Imaćemo veoma težak zadatak, jer je Zeta jedna od najboljih ekipa u ligi. Ipak, želimo pobjedu i vjerujemo u nju. Imamo dobru ekipu, koja je svakim danom sve jača”, podvukao je Mulalić. Petrovac na svom stadionu ne bi trebao da ima problema protiv Mornara u malom primorskoj derbiju (subota, 14.00), dok uzbudljivosti neće nedostajati u Danilovgradu, gdje Iskra dočekuje Grbalj (subota, 14.00).

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

TABELA RUDAR

Kuč Mećinović Sopo Kartal Ražnatović Golubović Marković Nijaveđi Zečević Vuković Đalović Trener: Nenad Vukčević

SUTJESKA

Giljen Mi. Vučić Cicmil Nedić Bulatović Janković Bubanja Vlaisavljević Ćetković Ma. Vučić Marković Trener: Nikola Rakojević

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Danijel Dević (Bar), Srđan Jovanović (Bar). Početak: subota, 14.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

54 22 10 22

PETROVAC

MORNAR

Bogićević Tačibana Mikijelj Pajović Kajević Marković Prenkočević Kacić Ljuljđuraj Jamamoto Vučinić Trener: Rudolf Marčić

Novović Vujošević Merdović Marković Rudović Vojvodić Martinović Klikovac Brnović Vukmarković Lalošević Trener: Igor Raičević

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Pomoćnici: Miodrag Brajović (Podgorica), Nenad Živković (Podgorica). Početak: subota, 14.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 30 Pobjeda Petrovac: 15 Neriješeno: 8 Pobjeda Mornar: 7

ISKRA

Blažić Milošević Drinčić Lakić Pejović Rogošić Boričić Karaklajić Jovanović Đurišić Nikač Trener: Aleksandar Nedović

GRBALJ

M. Kordić Radulović Jović Dragićević Ze Markos Kotorac Mijušković Macanović V. Kordić Džugurdić Vukčević Trener: Vesko Stešević

DANILOVGRAD - Stadion: Braća Velašević. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Vladan Todorović (Nikšić), Dragan Vujović (Cetinje). Početak: subota, 14.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Iskra: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

12 4 4 4

1. Mladost Lj. 2. Bokelj 3. Kom 4. Igalo 5. Otrant O. 6. Dečić 7. Jedinstvo 8. Arsenal 9. Jezero 10. Berane

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

11 8 8 7 7 8 5 6 4 1

5 6 6 6 6 5 10 7 7 2

3 5 5 6 27 6 4 6 8 16

38 30 30 27

9 26 25 25 19 2

GOLOVA JE POSTIGAO DEJAN PEPIĆ (BOKELJ) U PRVOM DIJELU SEZONE, A TA BROJKA GA ČINI TRENUTNO NAJBOLJIM STRIJELCEM DRUGE LIGE

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

BELGIJSKO TUŽILAŠTVO PROVJERA TRANSFER NAŠEG ASA

Marušićev transfer pod lupom

Sumnjiv njegov transfer u Lacio: Adam Marušić

Transfer Adama Marušića iz Ostendea u Lacio za 6.500.000 eura je pod lupom! Belgijski istražitelji su pokrenuli akciju pod nazivom “Čiste ruke” o malverzacijama u fudbalu, u sklopu razotkrivanja jedne od najvećih afera, a navodno se preispituje i prelazak našeg reprezentativca u Rim. Belgijsko tužilaštvo je od Ostendea (transfer Marušića je rekord u belgijskom fudbalu) oduzeli dokumentaciju o transferu 26-godišnjeg dešnjaka, čiji je menadžer bivši fudbaler Mateja Kežman. “Tražili smo dokumenta

o transferu fudbalera Adama Marušića, u kom je Dejan Veljković postupao u ime Mateje Kežmana. Zapravo, Marušićev agent nije bio Veljković, već Kežman. Dokazi su predmet analize od koje zavise dalji potezi”, poručili su Kuriru iz policije. Ostende je potvrdio da je tužiocu predao obimnu dokumentaciju i brojne fakture koje se odnose na transfer reprezentativca Crne Gore. Kežmanovi saradnici Uroš Janković i Dejan Veljković su već pod istragom u sklopu koje se Veljković nagodio sa belgijskim tužilaštvom i

postao prvi svjedok - saradnik u istoriji tamošnjeg pravosuđa. Veljković je u zamjenu za manju kaznu pristao da prizna sve o malverzacijama i tako raskrinka fudbalsku mafiju. Sumnja se da su malverzacijama prilikom transfera igrača oprali 30 miliona eura. Belgijski mediji su objavili da su, poslije Veljkovićevog svjedočenja, pored Marušićevog, na provjeri i transferi Sergeja Milinković Savića, Ivana Obradovića, Miloša Kosanovića, Filipa Mladenovića, Gojka Cimirota... B.T.

EL KLASIKO, VJEČITI DERBI, LONDONSKI, RIMSKI, LIVERPULSKI I PORTUGALSKI OKRŠAJI

VELIKI VIKEND - DERBIJI NA MENIJU

Kakav vikend za fudbalske sladokusce! Groznica najvažnije sporedne stvari startuje u subotu od 13.30 časova kada će Totenhem u okviru londonskog derbija dočekati Arsenal. Iz glavnog grada Engleske slijedi selidba u prijestonicu Srbije, gdje će Crvena zvezda na stadionu “Rajko Mitić” igrati vječiti derbi protiv Partizana (18.00), zatim će Rim svjedočiti vječnom okršaju Lacija i Rome (20.30), dok će sve sladokusce za fotelju “zalijepiti” el klasiko: Real Madrid - Barselona (subota, 20.45). A zavjesa na subotu se spušta portugalskim okršajem Porto - Benfika (21.30). Nedjelja je siromašnija, ali donosi dva velika meča: derbi u gradu Bitlsa će odigrati Everton - Liverpul (17.15), dok će Napulj da drhti kao nikada prije, jer Napoli dočekuje Juventus (20.30). A beogradski derbi će donijeti okršaj Crnogoraca u 159. “vječitom derbiju” će vjerovatno nastupiti četiri naša reprezentativca: u crveno-bijelom dresu se očekuju Filip Stojković i Mirko Ivanić, a u crno-bijelom Aleksandar Šćekić i Nebojša Kosović. Zvezda ima 15 bodova više od Partizana i želi da uveća tu prednost. “Ne razmišljamo o bodovnoj prednosti. Ima još mnogo da se igra, željno čekamo utakmicu. Na nama je da pružimo maksimum, nadam se prazniku fudbala”, rekao je

VIKEND DERBIJA Subota 13.30 Totenhem - Arsenal 18.00 Crvena zvezda - Partizan 20.30 Lacio - Roma 20.45 Real Madrid - Barselona 21.30 Porto - Benfika Nedjelja 17.15 Everton - Liverpul 20.30 Napoli - Juventus

Čiji je Beograd: Stojković i Zakarić će voditi velike bitke u derbiju

trener Crvene zvezde Vladan Milojević na čije se riječi nadovezao šef stručnog štaba Partizana Zoran Mirković Mirković. “Pred nama je najveća utakmica u srpskom fudbalu. Dobro smo otvorili polusezonu, tako da očekujem dobru utakmicu i fer borbu, pa nek pobijedi bolji”, poručio je nekadašnji pomoćnik u stručnom štabu Crne Gore. Naravno, el klasiko je nezaobilazan, na programu je 241. okršaj Madriđana i Katalonaca, a Barsa je upravo ovaj meč čekala 90 godina. Šampion Španije ima priliku da povede u pobjedama u međusobnom duelu sa najtrofejnijim klubom na svijetu, jer je skor sljedeći: Real Madrid 95 pobjeda, Barselona 95 trijumfa, dok je neriješen rezultat viđen 51 put. Real Madrid je u utakmicama protiv Barse postigao 402 gola, a Barselona je 398 puta tresla mrežu protivnika... B.T.

Harper

BEJZBOL

Harperu ugovor od 330 miliona Bejzbol igrač Brajs Harper postao je najplaćeniji u istoriji tog sporta, pošto je sa Filadelfija Filisima potpisao ugovor na 13 godina vrijedan 330 miliona dolara! Desni filder je tako oborio rekord Đankarla Stentona, koji je 2014. godine ozvaničio saradnju sa Majami Merlinsima vrijednu 325 miliona dolara, a sad je zvanično i drugi najplaćeniji sportista ikad, pošto je ispred samo bokser Kanelo Alvares sa 365 miliona dolara. Zanimljivo, Harperov ugovor dolazi tek nekoliko dana pošto je zaključen još jedan basnoslovni posao u MLB, kad je Meni Mačado prešao u San Dijego Padrese uz desetogodišnji ugovor od 300 miliona dolara. Saradnja snažnog Amerikanca sa Filisima nema nikakvu izlaznu klauzulu, pa će do svoje 39. godine morati da dobije i posljednji cent. Inače, igrač rođen u Las Vegasu prije 26 godina u Filise je prešao kao slobodan agent, a od 2012. godine igrao je za Vašington Nešnalse.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

SK 1 CG 11.00 13.30 16.00 18.30 20.45 02.30

Košarka: Bahčešehir - Sakarija Premijer: Totenhem - Arsenal ATP Dubai, finale Premijer: Vest Hem - Njukasl La liga: Real M - Barselona NBA: Filadelfija - Golden Stejt

SK 2 13.15 16.00 18.30 20.30 04.00

Košarka: Gazijantep - Ankara Premijer: Bornmut - Man. siti La liga: Ueska - Sevilja Odbojka (Ž): Busto A - Breša ATP Akapulko, finale

SK 3 14.00 17.00 21.30 13.00 16.00 18.15 19.45

Fudbal: Kajzeri - Bešiktaš Fudbal: Fenerbahče - Rize Fudbal: Porto - Benfika

15.00 18.00 20.30 02.00

09.50 Fudbal: Melburn V - Njukasl Dž. 12.00 Odbojka: Galatasaraj - Fenerbahče 14.30EHF LŠ (Ž): Odenze - Kopenhagen 17.00 ABA: Igokea - Mornar 19.00 ABA: Krka - Cedevita 22.00 NHL: Čikago - Los Anđeles

ARENA SPORT3 15.00 17.30 20.00

15.00 Fudbal: Plzenj - Jablonec 18.00 Serija A: Milan - Sasuolo 20.30 Fudbal: Orlando - Njujork siti 22.30 Fudbal: Kolumbus - NJujork RB 01.30 Fudbal: River - Njuels

ARENA SPORT 5 17.00 19.30

SK 6

SK HD 18.00

La liga: Espanjol - Valjadolid Košarka: Bešiktaš - Bujukčekmeče Košarka: Frankfurt - Alba

ARENA SPORT 1 13.00

Fudbal: Gorica - Rudeš EHF LŠ: Vardar - Monpelje Liga 1: Anže - Monako

Fudbal: Šenzen - Hebei Fudbal, Premijer liga Fudbal: Hibernijan - Seltik Fudbal: Ekscelsior - PSV

Fudbal: Sautend - Barnsli Fudbal: Hal - Birmingem Rukomet (M): Trimo - Gorenje

1.CFL: Titograd - Zeta

MERSISAJD - Ostaje li Liverpul na vrhu tabele ili će gradski rival Everton uspjeti komšijama da zakomplikuje život.

ARENA SPORT 2

ARENA SPORT 4

SK 5

13.00 15.30

Serija A: Empoli - Parma Fudbal: C. zvezda - Partizan Serija A: Lacio - Roma Fudbal: LA Galaksi - Čikago F.

SK 4

13.00 Fudbal: Desna - Dinamo K. 16.00 Fudbal, Premijer liga 18.00 Odbojka (M): Kasteljana - Sijena 20.00 Fudbal: Olimpija - Celje 13.30 16.00 18.30

● NE PROPUSTITE

Liga 1: Kaen - PSŽ EHF LŠ (Ž): Đer - FTC

EUROSPORT 1 08.15 15.45 18.00 20.20

Alp. skijanje, Soči spust (ž) Ski skokovi, SP Zefeld Biciklizam, SP Pruškov Atletika, EP dvorana

EUROSPORT 2 09.45 12.00 15.30

Alp. skijanje, Kvit el spust (m) Biciklizam: Tur UAE Bundesliga: Frankfurt - Hofenhajm 18.30 Bundesliga: M’gladbah - Bajern

● NE PROPUSTITE

NEDJELJA RTCG 2 18.50 EHF LŠ (Ž): Budućnost - Rostov

SK 1 CG 11.00 Košarka: Karšijaka - Galatasaraj 13.00 Premijer: Votford - Lester 15.05 Premijer: Fulam - Čelsi 17.15 Premijer: Everton - Liverpool 20.45 La liga: Valensija - Atl. Bilbao

SK 2 13.15 Košarka: Efes - Fenerbahče 15.00 Kup EHF: Gudme - Kil 17.00 Fudbal: Galatasaraj - Erzurum 19.00 Kup EHF: Rabotnik - Nekse 21.00 Fudbal: Sporting - Portimonense

SK 3 12.00 14.30 16.15 18.00 21.30

La liga: Eibar - Selta Fudbal: Aberdin - Rendžers La liga: Betis - Hetafe Košarka: Tofaš - Darušafaka NBA: Boston - Hjuston

SK 4 12.00 16.00 18.00 21.30

Kup EHF: Kuenka - Konstanca VTB: Kalev - Tsmoki Fudbal: Odenze - Brondbi NASKAR: Las Vegas

SK 5 13.00 17.30 19.30

Kup EHF: Hanover - Tatabanja VTB: Z. Gora - VEF Riga Kup EHF: Granoljers - Pulavi

SK 6 16.00 18.00

Fudbal: Viitorul - Botosani Odbojka (M): Padova - Verona

SK HD DAN SUPER DERBIJA - El Klasiko (20.45, SK 1 CG), derbi Rima (20.30h, AS 1), Beograda (18.00h, AS 1) i sjevernog Londona (13.30h, SK 1 CG). Fudbalski dan za uživanje.

15.30 Košarka: Istanbul - Afijon 18.30 La liga: Sosijedad - Atl. Madrid 20.30 Fudbal: Saragosa - Almerija

ARENA SPORT 1 07.00 12.30 15.00 18.00 20.30 00.00

Fudbal: Melburn S - Perth G. Košarka: Andora - Real M. Fudbal: Bačka - Zemun ABA: C. zvezda - Partizan Serija A: Napoli - Juventus Fudbal: DC junajted - Atlanta

ARENA SPORT 2 08.00 12.30 14.30 18.00 20.00 22.00

Skokovi u vodu Serija A: Torino - Kjevo Fudbal: Varegem - Gent Serija A: Atalanta - Fiorentina ABA: Cibona - Mega NHL: Kolorado - Anahajm

ARENA SPORT 3 15.00 Serija A: SPAL - Sampdorija 17.00 Liga 1: Lion - Tuluz 19.00 EHF LŠ (Ž): Budućnost - Rostov 21.00 Liga 1: Marsej - St. Etjen 23.20 Fudbal: Union - Boka

ARENA SPORT 4 13.30 Rukomet: Štutgart - Gepingen 15.10 EHF LŠ: B. Silkeborg - Visla 17.00 EHF LŠ: Pik Seged - PPD Zagreb 18.30 ATP Sao Paulo 20.30 Bob i sanke SK

ARENA SPORT 5 15.00 18.00 19.45

Liga 1: Lil - Dižon Fudbal: Lokeren - Anderleht Košarka: Baskonija - Unikaha

EUROSPORT 1 08.15 10.45 15.15 18.45

Alp. skijanje, Soči (ž) Alp. skijanje, Kvit el (m) Biciklizam, Belgija Atletika, EP dvorana

EUROSPORT 2 10.45 Atletika, EP dvorana 15.30 Bundesliga: Štutgart - Hanover 18.00 Bundesliga: Volfsburg - Verder

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

Subota 17.00h Igokea - Mornar 19.00h Krka - Cedevita Nedjelja 18.00h C. zvezda - Partizan 20.00h Cibona - Mega Ponedjeljak 18.00h FMP - Olimpija 21.00h Budućnost - Zadar 1. C.zvezda 19 18-1 2. Cedevita 19 14-5 3. Partizan 19 13-6 4. Budućnost 19 13-6 5. Mega 19 10-9 6. FMP 19 8-11 7. Zadar 19 7-12 8. Mornar 19 7-12 9. Cibona 19 7-12 10. Olimpija 19 6-13 11. Igokea 19 6-13 12. Krka 19 5-14

37 33 32 32 29 27 26 26 26 25 25 24

Foto: ABA

ABA, 20. KOLO

Po svemu Mornaru je mjesto u eliti: Nemanja Vranješ

ABA: MOMCI IZ BARA NAPADAJU IGOKEU U GOSTIMA

Prva meč lopta za opstanak, Mornaru je mjesto u ABA ligi Mnogo toga (negativnog) trebalo bi da se poklopi u posljednja tri kola, pa da Mornar naredne sezone ne igra u elitnom rangu ABA lige. Međutim, dok god postoji mogućnost da ih Druga ABA liga “proguta” momci Mihaila Pavićevića moraće da budu maksimalno ozbiljni, pa nema sumnje da će tako i biti već danas (subota, 17h) u Laktašima gdje će crnogorski prvak protiv Igokee imati prvu meč loptu da i matematički obezbijedi opstanak u ABA ligi. “Iz iskustva znam da je najlakše iskoristiti prvu priliku koja vam se ukaže - da je treba zgrabiti objema rukama i ne misliti o narednim”, bio je jasan pred put u BiH trener Mornara Mihai-

lo Pavićević. Slično razmišlja i Mornarov reprezentativac i “trojkaš” Nemanja Vranješ. “Mornaru je mjesto u ABA ligi - po svemu”, nema dilemu Vranješ. “Nastojaćemo da opstanak obezbijedimo već u Laktašima i revanširamo se Igokei za bolan poraz pred našim navijačima u prvom dijelu prvenstva”. Nepoznanica u ovom duelu ne bi trebalo da bude, pošto su Mornar i Ikokea odigrali mnogo međusovnih utakmica u posljednje dvije godine. “Igokea je standardan član ABA lige, iskusna ekipa sa dobrim pojedincima”, podsjetio je Pavićević. “Ima jednu pobjedu manje od nas i to njihovo moranje može da bude prednost za nas, ali

ne mora ništa da znači”. Šta bi osim toga moglo moglo da presudi? “Može i trenutno nadahnuće nekog od igrača dvije ekipe”, ocijenio je šef struke tima iz Topolice. Meč u Laktašima stiže nakon perioda tokom kojeg su igrači Mornara konačno mogli da odmore u sezoni u kojoj su igrali i Evrokup. “Mislim da smo pauzu iskoristili na najbolji mogući način, bilo je i odmora i kvalitetnog rada i sa optimizmom putujemo u Laktaše, gdje nas čeka izuzetno teška utakmica”, dodao je Pavićević. Osim duela u Laktašima Mornar do kraja očekuju i mečevi protiv FMP-a u Baru odnosno Cedevite u Zagrebu. K.B.

Zvezda “bira”: Budućnost ili Partizan Derbi 20. kola igra se u Pioniru između vječitih rivala Crvene zvezde i Partizana, a taj duel biće zanimljiv i iz ugla Budućnosti. Ukoliko u nedjelju (18h) Partizan uspije da slavi praktično

će obezbijediti treću poziciju (do kraja ga čekaju dueli sa Igokeom i FMP-om, a međusobno je bolji od Budućnosti) i na četvrtu poslati upravo momke Jasmina Repeše. Sve to bi značilo da ćemo u

polufinalu plej-ofa gledati reprizu prošlogodišnjeg finala između Budućnosti i Zvezde. Ukoliko, pak Zvezda slavi “izabrala” bi Partizan u polufinalu, a Budućnost bi išla na Cedevitu.

EVROPSKO DVORANSKO PRVENSTVO U ATLETICI GLAZGOV

Šteta! Marija ostala na ivici finala Šest takmičarki koje će se naći u finalu Evropskog prvenstva u skoku uvis preskočile su istu visinu (189cm) kao naša Marija Vuković, ali je dama sa Cetinja ostala bez finala pošto je na manjim visi-

nama rušila ljestvicu. Marija je 181 i 185 cm preskočila iz drugog pokušaja, a 189 cm iz prvog - ostale takmičarke su visine 181 i 185 cm preskočile iz prve. Ukupno je nastupilo 26 ta-

kmičarki po 13 u svakoj grupi, a Marija je u grupi A osvojila 7. mjesto. Najbolji rezultat za finale ostvarila je Ruskinja Marija Lasitskene sa preskočenih 193 cm. K.B.

ZA 2. MJESTO I LAKŠE ČETVRTFINALE DAME U NEDJELJU PROTIV ROSTO

KOLIKO MO RANJENA BUDUĆNOS ⌦ Kosta Bošković

Ranjeni rivali u klinču. Rostov će i ovog puta biti bez genijalne Ane Vjahireve, ali šta tek reći za za Budućnost koja će morati bez dvije možda i najvažnije karike Milene Raičević i Đurđine Jauković. A ulog je veliki - drugo mjesto grupe 1 i gotovo sigurno izbjegavanje moćnog CSM Bukurešta u četvrtfinalu, pošto rumunski tim u grupi 2 do kraja igra sa otpisani-

ma Krimom i Tiringerom. “S obzirom na to u kakvom stanju se nalazi ekipa zbog problema sa povredama, sigurno da nas očekuje jako težak meč i moraćemo da izvučemo i posljednji atom snage kako bismo dobile ovu utakmicu”, bila je jasna Katarina Bulatović na jučerašnjem presu. A trener Budućnosti se i iz ove teške situacije nada pozitivnim stvarima... “Povrede se dešavaju u sportu, a uvijek kada se to desi otvara-

BUDUĆNOST - ROSTOV PODGORICA - Dvorana “Morača”. Kapacitet: 5.500. Sudije: Brkić i Jusufhodžić (Austrija). Početak: Nedjelja, 19.00h. RTCG 2 AS3.

PREDSJEDNIK EVROPSKE RUKOMETNE FEDERAC

EURO 2022. i nova Organizacija Evropskog prvenstva za rukometašice koje će 2022. godine biti održano u Crnoj Gori, Sloveniji i Makedoniji, bila je centralna tema razgovora predsjednika EHF-a Mihaela Viderera i predsjednika Rukometnog saveza Crne Gore Petra Kapisode. “Za EHF je od izuzetnog značaja da ima ovakav vid saradnje sa nacionalnim federacijama. To je prvi put da su tri zemlje domaćini šampionata i sada smo u fazi definisanja detalja organizacije tog događaja”, istakao je Viderer koji u protekla dva dana boravi u našoj državi i koji je posjetio je RSCG. “Potvrda da se cijeni sve što radi

Crna Gora je i to što je Predrag Bošković potpredsjednik EHF-a, dok je Zoran Radojičić predsjednik Disciplinske komisije IHF”. Bilo je riječi i o potrebi da u glavnom gradu bude izgrađena multifunkcionalna dvorana, čime bi se doprinijelo razvoju rukometa. “Sa najvišim zvaničnicima u Crnoj Gori razgovaraćemo o mogućnosti izgradnje nove dvorane većeg kapaciteta. To bi bio projekat koji je u interesu crnogorskog rukometa, ne samo za nacionalne timove, nego i za Budućnost i njene šampionske ambicije”, zaključio je Viderer.

LE PLAVE OVA

Primorac u strahu do kraja

Nedjelja 14.30h Odenze - Kopenhagen 15.00h Mec - Brest 19.00h Budućnost - Rostov 1. Mec 8 6 1 1 13 2. Rostov 8 5 1 2 11 3. Budućnost 8 5 0 3 10 4. Kopenhagen 8 2 2 4 6 5. Odenze 8 2 2 4 6 6. Brest 8 0 2 6 2

- nema tu puno priče”, jasna je Bulatovićeva. A da li je desni bek Budućnosti spreman za odbranu Ambrosa Martina, koji je često znao da je dosta uspori? “Imao je ranije možda više mogućnosti nego sada, ali da ne pričamo sada - vidjećemo sve na utakmici”. I Rostov će biti oslabljen? “U bilo kom sastavu da igra Rostov je kvalitetan i konkurentan, pa i da smo mi kompletni morali bismo da damo maksimum, a tek će sada to biti slučaj. Vjerujem u dobro izdanje, vjerujem u reakciju i da možemo kroz iskustvo iz prvog meča da sada odigramo bolje”, zaključio je Dragan Adžić. U prvom meču ovih rivala, koji je obilježilo mnogo isključenih igračica Budućnosti, slavio je Rostov 24:22.

ST?

ju se i vrata da igračice koje možda nisu bile u prvom planu pokažu potencijal”, istakao je Dragan Adžić. Kako neće biti Raičevićeve i Jaukovićeve, najveći teret u meču sa timom sa Dona ponijeće Katarina Bulatović. “Pojedinac sigurno neće dobiti ovu utakmicu, bez obzira što možda imam i veću želju od ostalih s obzirom na to da sam igrala u Rostovu, a i protv Ambrosa Martina imam poseban motiv”, potencirala je Kaća. “Da li sam spremna ili ne - vidjećemo u nedjelju. Posljednjih mjesec sam dobro trenirala i mislim da se to polako vidi. Pitanje je dana kada će to biti ona forma od ranije”. Šta će biti adut Budućnosti? “Kao i uvijek dobra odbrana

A1: PORAZ KOTORANA U BEOGRADU

GRUPA 1

OŽE

Dimitrije Kriještorac Momci iz drevnog grada trenutno su u mirnoj luci, ali strahovaće do kraja ligaškog dijela... Vaterpolisti Primorca poraženi su sinoć u Beogradu od Crvene zvezde (13:8), pa sada uz meč više imaju dva boda više od Partizana koji je u zoni baraža za opstanak u Regionalnoj A1 ligi. “Crno-bijeli” će meč 15. runde odigrati danas protiv lidera Mladosti u Zagrebu. Do kraja Primorac očekuju dueli sa velikim favoritima Jugom (kući) i protiv Mladosti (gosti), a neće biti lako ni Partizanu koji dočekuje Jadran Carine, a gostuje drugom Jadranu - pitanje da li u Splitu zbog nedavnih dešavanja u tom gradu. U sinoćnjem meču protiv Zvezde Dimitrije Kriještorac je postigao tri gola, dok je Damir Crepulja dva puta bio siguran. Vaterpolisti Jadran Carina nakon velikog uspjeha i plasmana u finale Evroku-

GRUPA 2

Katarina Bulatović

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

Subota 15.00h Krim - CSM Bukurešt 19.30h Đer - FTC Nedjelja 14.00h Tiringer - Vajpers 1. Đer 8 7 1 0 15 2. Vajpers 8 5 0 3 10 3. CSM 8 5 0 3 10 4. FTC 8 4 1 3 9 5. Krim 8 1 1 6 3 6. Tiringer 8 0 1 7 1

pa do fajnal-fora odrađivaće posao u A1 ligi, a danas će dočekati Mornar. RASPORED: C. zvezda - Primorac 13:8. Subota: Mladost - Partizan (18h), Jadran HN - Mornar (19h), Jug - POŠK (19h) i Šabac - Jadran ST (20h). K.B.

Meč sezone za Budvu

Fenomenalne vijesti stigle su tokom sedmice za vaterpoliste Budve u A2 ligi. Niški Nais je uspio da savlada drugoplasirani Solaris, pa bi momci Draga Pejakovića današnjim (subota, 19h) trijumfom nad liderom Radničkim preuzeli prvu poziciju i praktično imali sve u svojim rukama oko ulaska u A1 ligu. Radnički trenutno ima 35 bodova, Solaris uz meč više 34, a Budva 32.

ACIJE MIHAEL VIDERER U POSJETI RUKOMETNOM SAVEZU CRNE GORE

Uz podršku Vlade Crne Gore i resornog ministarstva, kao i glavnog grada, RSCG će pokušati da obezbijedi sredstva za izgradnju kapitalnog projekta kao što je nova dvorana. ‘’Posjeta predsjednika EHF-a je prilika da zajednički nastupimo u razgovorima sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem, kako bismo razmotrili mogućnost izgradnje nove dvorane koja bi značila veću mogućnost dobijanja i organizacije glavne runde Evropskog prvenstva 2022, jer trenutno imamo kapacitet samo za domaćinstvo jedne grupe preliminarne faze”, objasnio je Kapisoda.

Foto: Stefan Ivanović (RSCG)

va dvorana u centru pažnje

Kapisoda i Viderer u razgovoru

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 3. 2019.

IGRA ZA BRIGU BUDUĆNOST VOLI PORAŽENA U MORAČI OD BAJERNA

Poraz nije problem, ali odnos jeste BUDUĆNOST

BAJERN

75 89

17 27 15 16 25 16 25 23 Džekson 19 Kol 12 Su. Šehović E. Klark 6 Barović 10 K. Klark 2 Gordić 10 Bitadze 2 Popović 2 Bel 6 Nikolić 4 Vilijams 2 Trener: Jasmin Repeša

Dangubić 13 Hobs 3 King Koponen 11 Radošević 6 Lučić 18 Lo 4 Đedović 3 Amaize Jović 6 Bartel 16 Vilijams 9 Trener: Dejan Radonjić

Kada igraš bez energije, uz veliku nedisciplinu, ne poštuješ ni loptu, ni saigrače, ni protivnika, onda si osuđen na poraz - posebno kada taj protivnik ima ekstra kvalitet. A takav je praktično svaki tim u Evroligi. Bajern Minhen se prošetao kroz “Moraču”, osvojio je lakše nego ijedan rival ove sezone, blijeda Budućnost je

PODGORICA - Dvorana: Morača. Gledalaca: 5.056. Sudije: Hristodulu, Difalah i Kovalski. Slobodna bacanja: Budućnost 10-16 (62,5%), Bajern 14-17 (82,4%) Šut za dva: Budućnost 16-36 (44,4%), Bajern 21-31 (67,7%). Šut za tri: Budućnost 11-28 (39,3%), Bajern 1124 (45,8%). Skokovi: Budućnost 16+19, Bajern 3+22. Asistencije: Budućnost 18, Bajern 21. Ukradene lopte: Budućnost 6, Bajern 9. Greške: Budućnost 16, Bajern 12. Blokade: Budućnost 2, Bajern 1. Faulovi: Budućnost 20, Bajern 19.

prelako istakla bijelu zastavu 75:89. I zabrinula sve navijače pred završnicu sezone. “Pojedinci kao da se nisu pojavili na parketu”, riječi ljutitog Jasmina Repeše jasno oslikavaju ono što se dešavalo sinoć u “Morači”. Njegov tim nije ličio na tim, “plavi” su u igri bili do poluvremena, iako je i u tih prvih 20 minuta bilo jasno da dosta toga ne štima. Ipak, trojke Džeksona i Bela, bljesak Barovića i solidna rola Gordića “izbrisale” su sve loše, “poništile” one lopte bačene u bunar, pa je semafor pred odlazak na veliki odmor ispisao 44:41 za Budućnost.

Bilo je to međutim sve Dejan Radonjić je “napalio” Lučića i družinu, pa su Bavarci uz odbranu koja je prepoznatljiva za timove sjajnog crnogorskog stručnjaka u brišućem letu odradili drugo poluvrijeme. I bukvalno “pojeli” plave. Protiv lošeg Kotija Klarka, Erla Klarka koji je totalno van forme, neprepoznatljivog Kola i Bitadzea, koji je tek izašao iz povrede i nije mu možda sinoć ni bilo mjesta u timu - a to su nosioci igre našeg tima - nije im ni bilo teško. Regionalni prvak bio je obično nijemi posmatrač moći njemačkog giganta koji je upisao važan trijumf u borbi za poziciju koja vodi

u plej-of. “Da li sam vidio nešto dobro? Ukupno deset minuta dobre košarke, trčanja, protoka lopte, odbrane - i to je to”, poručio je Repeša. Na drugoj strani Dejan Radonjić, koji je doživio ovacije “Morače” i prije i nakon završetka utakmice, bio je s razlogom zadovoljan. “Hvala na dočeku - ne samo u dvorani, već na svakom koraku u mojoj Podgorici. Bili smo pametni, a tako treba da se igra u “Morači”. Sa 12 pobjeda smo više nego konkurentni za TOP 8 i to je ono što me raduje”, rekao je Radonjić koji je sa rukom na srcu odgovorio na skandiranja sa tribina “Dejo je Varvar”. M.A.

EVROLIGA

Foto: Iva Mandić

Budućnost - Bajern Olimpijakos - CSKA Barselona - Real Himki - Milano Fenerbahče - Efes Makabi - Darušafaka Baskonija - Žalgiris Gran Kanarija - Panatinaikos

Ljuti Repeša: Pojedinci nisu ni došli na utakmicu Jasmin Repeša je bio ljut nakon meča. I to nije krio. “Teško je reći nešto pametno. Pojedinci kao da se nisu pojavili na parke-

tu. Vidjeli ste energiju prije pet dana (meč reprezentacija Crne Gore i Letonije), vidjeli ste večeras. Može li neko da mi objasni statisti-

ku plus/minus za dva igrača - da za 20 minuta iznosi minus 24, onda bi za 40 minuta bilo minus 50 – ja ne znam šta je to”, grmio

je hrvatski stručnjak, svjestan da mora da se radi: “Rješenje je hitna reakcija, to sam rekao i igračima u svlačionici”.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

Fenerbahče CSKA Real Madrid Efes Barselona Milano Baskonija Olimpijakos Bajern Makabi Panatinaikos Himki Žalgiris Gran Kanarija Budućnost Darušafaka

24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24 24

75:89 81:97 77:70 88:90 84:66 77:58 80:73 80:99 21 19 18 15 15 13 12 12 12 11 11 9 9 6 6 3

3 5 6 9 9 11 12 12 12 13 13 15 15 18 18 21