Dnevne novine 21. februar 2019. by Dnevne Novine

ZBOG NEISPLAĆENIH ZARADA TRAŽE PRAVDU NA SUDU ■ 5

PREMIJER ZATRAŽIO OBUSTAVU IZGRADNJE ZBOG NEZADOVOLJSTVA GRAĐANA ■ 3

Knežević od zaposlenih bježi i na Instagramu

Barani ostaju bez vrtića, u dvorištu novi čempresi

ČETVRTAK, 21. 2. 2019. BROJ 2308 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

TRI PITANJA I TRI ODGOVORA: KAKO JE DUŠKO KNEŽEVIĆ POKUŠAO DA PREVARI DRŽAVU CRNU GORU ■ 2 3

Urušena solventnost Atlas banke

Žugić

Počeo od 18, završio na 48 miliona

MONTEPUT ■ 7

ZA AUTO-PUT SE GRADI 27 TRAFOSTANICA

INTERVJU: SULJO MUSTAFIĆ

Stabilizovano crnogorsko tržište rada ■ 14 15 ZA NAJBOLJE PONUDE:

Radunović

Neistine o privatizaciji Elektroprivrede

Đikanović

JOVAN GAJEVIĆ OBAVIO ZADATAK, PA POBJEGAO

Iznenada NESTAO organizator protesta ■ 2 3

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

TRI PITANJA I TRI ODGOVORA POVODOM BROJNIH NEISTINA ODBJE GUVERNER CBCG RADOJE ŽUGIĆ

Urušena solventnost i likvidnost Atlas banke “Atlas banka se u kontinuitetu od 2015. godine nalazi pod mjerama i intenzivnim monitoringom Centralne banke. U periodu od 2015. prema banci je propisano pet mjera u formi Rješenja, koje su bile strožije od ranije propisanih i koje su za rezultat imale uvećanje stečene aktive banke, dokapitalizacije banke u nivou od 11,3 miliona eura, što je imalo za posljedicu poboljšanje njenog rizičnog profila, ali ne u dovoljnoj mjeri koje bi garantovalo njeno stabilno poslovanje. Dodatno, Centralna banka je ovu banku pratila na dnevnoj osnovi kao i ispunjenje mjera propisanih navedenim Rješenjima”, kazao je guverner CBCG Radoje Žugić, odgovarajući na pitanje Dnevnih novina koji su ključni problemi u poslovanju Atlas banke doveli do njenog kraha, posebno imajući u vidu primjenu mjera Centralne banke. Žugić objašnjava da su dva eksterna događaja, prevashodno pad garancije kompanije - Kaspija na teret banke, doprinijeli urušavanju njenog rizičnog profila. “Ističemo da Banka garanciju nije prikazivala u vanbilansnoj evidenciji, kako je bila

MILIONA EURA KOMPANIJA KOJE SU SE BAVILE POSLOVIMA E-COMMERCA BLOKIRALI SU NADLEŽNI DRŽAVNI ORGANI

u obavezi, pa samim tim kontrola nije imala mogućnost uvida da navedena garancija uopšte postoji. Drugi eksterni elemenat, koji je u potpunosti urušio likvidnu poziciju banke, jeste blokada nadležnih državnih organa, kompanija koje su se bavile poslovima ecommerca, u iznosu od preko 60 miliona eura. Prvi slučaj je urušio solventnost banke, odnosno koeficijent adekvatnosti kapitala je pao ispod Zakonom propisanog minimuma (ispod jedne polovine), a drugi događaj je uslovio urušavanje likvidne pozicije banke, što je za posljedicu imalo uvođenje privremene uprave u banku 7. decembra 2018. godine”, ističe Žugić. Guverner podsjeća da je Centralna banka, kao važna nezavisna institucija, (a polazeći i od događaja koji je u velikoj mjeri urušio njenu reputaciju kroz nezakonite aktivnosti bivšeg viceguvernera) iskazala potrebu da važnim međunarodnim partnerima pokaže punu otvorenost i profesionalnost. “Stoga smo i tražili nezavisnu eksternu revizuju svih poslovnih procesa i procedura, posebno u Superviziji, u pokušaju vraćanja Centralne banke na nivo reputacije koji joj priprada. O tome smo informisali i šefa Delegacije EU gospodina Orava, koja je tim povodom pružila i finansijsku podršku za finansiranje ovog značajnog projekta”, kaže Žugić za Dnevne novine. V.Š.

RADOJE ŽUGIĆ:

ZORAN ĐIKANOVIĆ:

ATLAS BANKA SE U KONTINUITETU OD 2015. GODINE NALAZI POD MJERAMA I INTENZIVNIM MONITORINGOM CENTRALNE BANKE. U PERIODU OD 2015. PREMA BANCI JE PROPISANO PET MJERA U FORMI RJEŠENJA, KOJE SU BILE STROŽIJE OD RANIJE PROPISANIH I KOJE SU ZA REZULTAT IMALE UVEĆANJE STEČENE AKTIVE BANKE, DOKAPITALIZACIJE BANKE U NIVOU OD 11,3 MILIONA EURA, ŠTO JE IMALO ZA POSLJEDICU POBOLJŠANJE NJENOG RIZIČNOG PROFILA, ALI NE U DOVOLJNOJ MJERI KOJE BI GARANTOVALO NJENO STABILNO POSLOVANJE

KADA JE U PITANJU KUPOPRODAJNI ODNOS IZMEĐU PRIVATIZACIONIH FONDOVA I A2A KAO I ULOGA DRŽAVE I VLADE U OVOM ARANŽMANU U POGLEDU ZAKONITOSTI, CJELOKUPAN POSTUPAK - SAMA TRANSAKCIJA NA BERZI, PREGOVARANJE PRIJE NJE, KAO I ISPLATA I SALDIRANJE NAKON NJE - OBAVLJEN TRANSPARENTNO, U SKLADU SA PROPISIMA, I U SKLADU SA STANDARDIMA BERZANSKOG POSLOVANJA

ZORAN ĐIKANOVIĆ, PREDSJEDNIK KOMISIJE ZA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

PRIVATIZACIJA EPC DONIJELA CRNOJ GORI 400

Kompletan privatizacioni ugovor sa A2A je realizovan i isplaćen, a transakcije na berzi je bila u skladu sa propisima i standardima berzanskog poslovanja, kaže u odgovoru na pitanje DN predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović. Đikanovića smo pitali da javnost podsjeti i objasni kupoprodajni odnos između privatizacionih fondova i A2A prilikom kupoprodaje akcija EPCG iz maja 2009. godine,

kao i ulogu Države i Vlade u ovom aranžmanu. “Pet investicionih fondova, koji su upravljali imovinom 59.000 - 60.000 vlasnika, pregovarali su i prodali akcije EPCG koje su imali u svom portfelju kroz berzansku blok transakciju. Četiri fonda (Moneta, Atlas Mont, Trend, Euroinfond) prodali su te akcije 26. maja 2009. godine po cijeni od 7,1 euro po akciji. Peti fond (MIG) prodao je te akcije nešto kasnije. Ekonomski efekat za investicione fondo-

ve i oko 60.000 njihovih vlasnika je da su u prodaji ostvarili cijenu od 7,1 euro po akciji, što je 36-50% veća od najveće cijene koju su drugi kupci u to vrijeme nudili za akcije EPCG na berzi. Da bi shvatili kontekst vremena, ova transakcija je zaključena u maju 2009. godine, u vrijeme velikog straha i pesimizma na finansijskim tržištima nakon velike međunarodne ekonomske krize. Cijena akcija EPCG je stalno padala, a čak u decembru 2008. godine bila je ispod jedan

euro po akciji, tačnije bila je tek 97 centi po akciji, i neznatno se trgovalo”, kaže Đikanović. Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti ističe da je u pogledu zakonitosti, cjelokupan postupak - sama transakcija na berzi, pregovaranje prije nje, kao i isplata i saldiranje nakon nje - obavljen transparentno, u skladu sa propisima, i u skladu sa standardima berzanskog poslovanja. “Važno je napomenuti da je nekoliko društava za upravlja-

nje i proviziju za pronalaženje kupca bilo isplatilo iz imovine samih fondova, što nije u skladu sa propisima niti logikom poslovanja fondova. Komisija za hartije od vrijednosti je donijela Rješenja da proviziju ne treba da plate akcionari fondova već društva za upravljanje, što je nakon osporavanja pred sudom i potvrđeno. Novac je vraćen fondovima tako da vlasnici investicionih fondova, njih oko 60.000, nisu platili proviziju već je ona bila trošak društava

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

POLITIKA

EGLOG BIZNISMENA DUŠKA KNEŽEVIĆA MINISTAR FINANSIJA DARKO RADUNOVIĆ

POČEO OD 18 MILIONA, ZAVRŠIO NA 48

DARKO RADUNOVIĆ: DVOMJESEČNA DOPISIVANJA IZMEĐU MINISTARSTVA FINANSIJA I DUŠKA KNEŽEVIĆA, KOJA SU TRAJALA OD POČETKA SEPTEMBRA DO POČETKA NOVEMBRA, KAO NI SASTANCI, NIJESU DALI REZULTATE JER JE KNEŽEVIĆ STALNO MIJENJAO POZICIJU I PODIZAO VISINU SVOJIH NAVODNIH ULOGA. ISTOVREMENO JE, ODBIJAO DA PREDUZME KORAKE NEOPHODNE DA NEKA OD VODEĆIH MEĐUNARODNIH REVIZORSKIH KUĆA OBAVI PROCJENU KOJU BI PRIHVATILI I DRŽAVA I KNEŽEVIĆ

Odbjegli tajkun Duško Knežević pokušao je tokom prošle jeseni da prevari državu Crnu Goru tako što je proceduralnim začkoljicama odugovlačio proces, da bi zatim tvrdio da je spreman da izmiri sve obaveze, istovremeno se cjenkajući, pa je razgovore sa Državom koji su počeli sa procjenom da je uložio u Meljine nešto manje od 18 miliona, završio tvrdnjom da je uložio 48 miliona, ali je kasnije poslao i jedan dopis u kojem je sve sabrao na gotovo 78 miliona. Ministar finansija Darko Radunović rekao je Dnevnim novinama da dvomjesečna dopisivanja između Ministarstva finansija i Duška Kneževića, koja su trajala od početka septembra do početka novembra, kao ni sastanci, nijesu dali rezultate jer je Knežević stalno mijenjao poziciju i podizao visinu svojih navodnih uloga. Istovremeno je, kaže ministar, odbijao da preduzme korake neophodne da neka od vodećih međunarodnih revizorskih kuća obavi procjenu koju bi prihvatili i Država i Knežević. „Bilo je više sastanka, i više dopisa. U početku razgovora, pominjana je procjena sudskih vještaka koji su orijentaciono procijenili da je investirano oko 17,7 miliona. On je na sljedećem sastanku iznio tvrdnju da ga je ulaganje koštalo 30 miliona, a na narednim sastancima je tu svotu podigao na 48 miliona i to tako što je rekao da uložio 36, a

da mu bolnica duguje 12. Kasnije je u jednom dopisu sve sabrao na 77,6 miliona i tu je uračunao navodna ulaganja, troškove izlaska partnera Abi Dhabi Capital Group i obaveze prema dobavljačima“, kaže ministar finansija. Knežević je stalno u dopisima prihvatao nezavisnu reviziju, ali ništa nije pokretao da nezavisni revizor bude angažovan. „Da bi se to dogodilo, Knežević je morao da obavi određene radnje kako bi se stekli uslovi da se prekine stečaj. Podsjećam, stečaj je uveden zbog nemogućnosti namirivanja potražilaca i neisplaćivanja poreza i doprinosa za period od oktobra 2016. godine do juna 2018. godine, dakle, zaposlenima nijesu uplaćivani porezi i doprinosi“, kaže ministar. Dodaje da je Vlada prepoznala javni interes da oko 30.000 građana područja Herceg Novog, a ljeti i veoma veliki broj turista ima obezbijeđenu zdravstvenu zaštitu, ali se sve nažalost, završilo na sastancima i dopisivanju, jer nijesam siguran da je Knežević zapravo želio da se problem riješi“. „On je čak predlagao modele poravnanja, ali se oglušavao o naše dopise da je osnovni uslov za pregovore o poravnanju nezavisna procjena odnosno revizija, a uslov za to je da kompanija izmiri obaveze utvrđene u stečajnom postupku“, kaže ministar finansija za Dnevne novine. G.P.

0 MILIONA NOVOG KAPITALA za upravljanje”, ističe Đikanović. Đikanović, na naše pitanje da li je ta trgovina bila dio privatizacionog aranžmana, odgovara da nije. “Nije bila. Ovdje su privatni vlasnici prodali svoju, privatnu imovinu, i za to dobili novac. Privatizacija, odnosno prodaja državnog vlasništva u EPCG i dokapitalizacija same EPCG dešavala se dosta kasnije, krajem septembra. Država i državni fondovi su kroz javnu i transparentnu proceduru prodali akci-

je EPCG koje su imali u svom vlasništvu i na taj način ostvarili velike prihode i za državni budžet i za aktivnosti državnih fondova. Istovremeno je A2A dokapitalizovao EPCG investirajući veliki iznos novog, svježeg kapitala u samu kompaniju EPCG. A uz to, država je privatizacionim ugovorom nametnula i obavezu A2A da ponudi i od preostalih malih akcionara, ukoliko se dobrovoljno prijave, kupi njihove akcije po istoj cijeni po kojoj kupuje od države. Sjeća-

mo se da su skoro svi mali akcionari iskoristili tu šansu i prihodovali značajan kapital”, kaže Đikanović. Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti ističe da je kompletan privatizacioni ugovor realizovan i isplaćen. “Ako se dobro sjećam, donio je preko 400 miliona eura novog kapitala u Crnu Goru kroz prihod države i malih akcionara, pretežno građana, kao i kroz novi kapital u samoj kompaniji EPCG”, kaže Đikanović DN. M.P.

JOVAN GAJEVIĆ OBAVIO ZADATAK, PA POBJEGAO

NESTAO organizator protesta Organizator „građanskih“ protesta u “Odupri se, 97 hiljada” Jovan Gajević napustio je Crnu Goru i otišao u inostranstvo, saznaju Dnevne novine iz dobro obaviještenih izvora. Pojedini učesnici prvog protesta (2. februara) sa kojima smo razgovarali, a koji su insistirali da ostanu anonimni, kažu da im nije jasno što se desilo i zašto im vođa nestade. U Podgorici već kruže priče da je ovaj 29-godišnji mladić, čija je majka Jasna Gajević predsjednica Opštinskog odbora GP URA u Podgorici i odbornik u Skupštini Glavnog grada, odigrao ulogu koja mu je bila namijenjena, a onda pobjegao ostavljajući aktiviste u rukama stvarnih organizatora. A oni se više i ne kriju. Opozicione političke partije otvoreno nude svoje usluge građanima iz svih krajeva države samo da se pojave u Podgorici u subotu, kada je najavljeno novo okupljanje. Jovan Gajević je očigledno bio džoker političkih subjekata koji sada pokušavaju da završe ono što su započeli u oktobru 2015, a nastavili o oktobru 2016. godine. Gajević je odlično znao u kakvu priču ulazi i koja mu je uloga namijenjena o čemu svjedoči njegova izjava Televiziji Vijesti 12. februara, četiri dana uoči subotnjih protesta, kada je „otkrio“ da će glavni zahtjevi „građanskih aktivista“ biti ostavka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, kao i ostavke vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca Ivice Stankovića i Milivoja Katnića. Još im je poručio da ima “otvorene dokaze, kao nikad dosad, da su svi umiješani u korupciju”. “Idemo na sistemsku promjenu u Crnoj Gori, jer ona jedino može donijeti prave promjene. Davaćemo rok za naše zahtjeve, tako da ne isključujemo ni svakodnevne proteste, u zavisnosti od toga kako nam ljudi budu vjerovali, koliko ljudi prepozna ovu priču jer je ovo stvarno čisto gra-

đanska priča”, kazao je Gajević za TV Vijesti. Koliko je ovo “čisto građanska priča” pokazuju činjenice. Na Fejsbuk stranici Demokratskog fronta i na FB profilu predsjednika Pokreta za promjene Nebojše Medojevića objavljen je raspored autobuskog prevoza na proteste u Podgorici. Besplatan prevoz organizovan je iz Andrijevice, Berana, Bijelog Polja, Bara, Budve, Danilovgrada, Žabljaka, Kotora, Kolašina, Mojkovca, Nikšića, Pljevalja, Tivta, Herveg Novog i Šavnika. Polasci su od 13.30 do 17 sati.

Interesantno je da se između protesta u Podgorici, kao i onih u Srbiji i regionu prepoznaje isti rukopis. Građanima se obraćaju lica iz svijeta umjetnosti, najviše glumci i muzičari. Gajević je takođe iz tog miljea, član je muzičke grupe „Zoon Politikon“ Na zvaničnoj stranici lidera Demokrata Alekse Bečića takođe stoji poziv na proteste u subotu, s tim što ova partija zove prvo na proteste u Budvi (u 15 sati), a odakle će za Podgoricu. Autobusi iz Budve za glavni grad, prema satnici DF, kreću u 16.30. Hoće li pristalice Demokrata u autobuse DF-a, ostaje da se vidi. S obzirom da su na vlasti zajedno u Budvi, za očekivati je da se njihovi aktivisti i simpatizeri pojave u istoj koloni. Na proteste,takođe preko svoje FB stranice poziva i lider GP URA Dritan Abazović. Što se Gajevića tiče, možda se pojavi uživo na Instagramu ili preko Skajpa, poput odbjeglog biznismena Duška Kneževića, čiji su navodi poslužili opoziciji da se pod maskom građanskih protesta upusti u još jedan pokušaj smjene vlasti mimo izbora. Protesti 2015. godine završili su rušilačkim demonstracijama, godinu kasnije smo imali pokušaj terorizma, a 2019? V.Š.

POLITIKA

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

EVROPSKI KOMESAR U DVODNEVNOJ POSJETI CRNOJ GORI

Sa konferencije

Đukanović danas sa Hanom Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primiće danas komesara za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanesa Hana, koji boravi u dvodnevnoj posjeti našoj zemlji. Nakon zvaničnih razgovora, Đukanović će prirediti radnu večeru za delegaciju iz Brisela i ministre ekonomije i životne sredine i šefove delegacija zemalja regiona učesnica Ministarskog sastanka o prelasku država Zapadnog Balkana na čistu energiju. Ministarski sastanak će, kako je najavljeno, danas otvoriti premijer Duško Marković i evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han. Kako je saopšteno iz Vlade, u okviru Ministarskog sastanka biće potpisan dokument na osnovu kojeg će međunarodnim finansijskim institucijama biti omogućeno dodatno fi-

MINISTAR NUHODŽIĆ U ISTANBULU

Zajednički odgovoriti na globalni izazov migracija Đukanović i Han nansiranje prelaska država Zapadnog Balkana na čistu energiju. Iz Vlade su najavili da će se ministri ekonomije i održivog razvoja i turizma, Dragica Sekulić i Pavle Radulović, zajedno sa Hanom, nakon Ministarskog sastanka obra-

titi javnosti. Hana će u petak primiti premijer Marković i potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pažin. Kako je najavljeno, Marković i Han će se nakon sastanka obratiti javnosti. R.P.

Crna Gora, kao odgovorna članica NATO-a i država koja je u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji, u kontinuitetu ulaže značajne napore na jačanju institucionalnog okvira, u cilju pružanja podrške bezbjednim i uređenim migracijama, kao i poštovanju ljudskih prava, kazao je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić. Nuhodžić je na konferenciji Budimpešta procesa u Istanbulu rekao da su migracije jedan od najvećih globalnih bezbjednosnih izazova koji je pokazao jasnu potrebu za

ujedinjenim odgovorom, zasnovanom na povjerenju, partnerstvu i većoj saradnji. “Migracije su zajednička odgovornost svih država – svi moramo da radimo zajedno. Upravo zato, učešće na ovom skupu jeste potvrda naše opredijeljenosti da dalje unapređujemo saradnju među zemljama porijekla, tranzita i krajnjeg odredišta”, kazao je Nuhodžić, dodajući da je potrebno dodatno unaprijediti koordinaciju i saradnju na polju borbe protiv ilegalnih migracija i suzbijanja krijumčarskih mreža. R.P.

5 ZBOG NEISPLAĆENIH ZARADA TRAŽE PRAVDU NA SUDU ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

Politika

Knežević od zaposlenih bježi i na instagramu

bjegli tajkun Duško Knežević odbio je, u intervjuu na svom profilu na društvenoj mreži Instagram, da odgovori konkretno na pitanja bivših zaposlenih kada će im isplatiti zarade i doprinose koje im duguje.

Jedan od njih koji je, zbog činjenice da svoja prava traži na sudu i kako ne bi ugrozio poziciju u tom postupku, želio da ostane anoniman, dostavio je redakciji Dnevnih novina pitanja koja je uporno postavljao Kneževiću, a na koja ovaj nije odgovarao. „Svjestan sam da drugi medij ovo ne bi objavio jer forsiraju Kneževića. Meni to nije problem, politika me ne interesuje, samo tražim svoja prava i ono što sam zaradio kod Kneževića da mi isplati“, kaže ovaj bivši zaposleni u Atlas televiziji, jedan od 36 koji ga tuže za svoja potraživanja u visini od 800.000 eura. „Kada sam čuo da Knežević govori kako će kad on dođe na vlast plate biti hiljadu do dvije hiljade eura i kako će povećati zaposlenost, osjetio sam se ohrabrenim da postavim pitanje kada će nama isplatiti ono što duguje, kad već obećava sve i svašta. Kako mi Knežević nije odgovorio, uporno sam postavljao isto pitanje, ali nažalost bez konkretnih rezultata“, tvrdi naš sagovornik. On kaže da ga posebno iznenađuje činjenica da niko od kolega novinara koji su radili intervjue sa Kneževićem nije pitao za slučaj bivših zaposlenih u Atlas televiziji, ako ne iz profesionalnih, a onda iz kolegijalnih razloga. „Niko nas od kolega nije po-

držao, naprotiv, podržavaju Kneževića. Jedinu zahvalnost dugujemo Sindikatu medija“, kaže bivši radnik Atlas TV. Podsjećamo da se u otvorenom pismu nadležnim državnim institucijama, političkim strankama, ambasadama i predstavništvima međunarodnih organizacija Sindikata medija Crne Gore navodi da se zaposlenima duguje pet zarada i da ih niko ne obavještava o tome kako vlasnik Duško Knežević i menadžment planira da izmiri svoje obaveze. Podsjeća se i da se zaposlenima duguju porezi i doprinosi za nekoliko godina. Sagovornik Dnevnih novina tvrdi da je u intervjuu na svom profilu na instagramu, Knežević govorio čak i gdje se šiša u Londonu, ali je uporno ignorisao njegovo pitanje kada će bivši zaposleni napokon dobiti ono što im Knežević duguje a što su zaradili. Ukupan dug RTV Atlas nakon uvođenja stečaja iznosio je oko tri miliona eura, od čega se radnicima duguje 800.000 eura, utvrđeno je na prvom ročištu u Privrednom sudu. Pred Privrednim sudom od marta 2017. vodi se stečajni postupak protiv Atlas televizije, koji je pokrenula Agencija za elektronske medije. Njegov ishod čeka 36 bivših zaposlenih u Atlas televiziji. R.P.

Evo meni si dužan Plate uporno te pitam kad ćeš da isplatis naše zarade Plate doprinose

Duško peti put preskačeš moje pitanje kad ćeš nam isplatiti zarade i doprinose sto nam duguješ evo godinama i sto moramo da se vučemo po sudovima da ostvarimo svoja prava i ono sto smo zaradili

Uništeni i u Lipovu, Meljinama, Golubovcima... Zaposleni u Atlas te leviziji nijesu jedni ko je je Knežević ostavio bez zarada i doprinosa. U kolašinskoj fabrici vo de Lipovo, koja je u vla sništvu Atlasmont fonda Duška Kneževića uve

den je stečaj. Tamo 23 radnika već 27 mjeseci nijesu dobili platu, četi ri godine im nijesu upla ćeni doprinosi. Po nji hovim tvrdnjama, Duš ko Knežević ih je doveo na rub egzistencije. Iza

Kneževića su ostale za pušteni i napušteni po goni, ne samo u Kolaši nu, nego i u fabrici elek troda, kao i bolnici u Me ljinama, Staklenicima u Golubovcima… „Vidio sam da su se

i drugi javljali sa slič nim pitanjima ali su isto prošli kao ja ili gore. Za Staklenike ih je uputio na državu, ali nama nije država dužna nego Kne žević“, zaključuje naš sagovornik.

Evo opet ja kad ćeš nam isplatiti zaostale zarade sto si nam dužan evo godinama i doprinose sto se tužimo za naše sto smo zaradili kod tebe

36 Bivših zaposlenih atlas televizije tuži duška kneževića za svoja potraživanja u visini od 800.000 eura

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.1369 0.8692 125.77 1.1350 74.472 118.21 7.4127

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

au = 1,344.91

monTEnEgRo berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KuRsnA lista

aG=16.13

Naziv TECG LUBA PREN JGPK VATR

Najveći promet CijeNa 1,6514 0,2200 0,6600 12,0000 1,1800

KoličiNa 4.997 7.173 2.118 100 908

obim u € 8.251,8400 1.578,0600 1.397,8800 1.200,0000 1.071,4400

PromjeNa 5,18% 2,33% -2,94% 0,00% 0,00%

radunOviĆ sa PredstavniciMa MMf-a

Ojačana stabilnOst javnih finansija

Marković i Ozan

MarKOviĆ sa nOvOiMenOvanOM aMbasadOrKOM OZan

Turci zainTeresovani za aerodrome, poljoprivredu

Turske kompanije zainteresovane su za ulaganja u aerodrome, poljoprivredu, zdravstvo i tekstilnu industriju u Crnoj Gori, saopštila je novoimenovana ambasadorka te države Songul Ozan na sastanku sa premijerom Duškom Markovićem. Ona je kazala da je Crna Gora sve popularnija u Turskoj, po pitanju turističkih i ekonomskih potencijala. “Marković i Ozan su ocijenili da Crna Gora i Turska razvijaju snažne prijateljske i partner-

ske odnose koje dodatno žele podstaći jačanjem ekonomske saradnje”, saopšteno je iz Markovićevog kabineta. Premijer je ocijenio da Crna Gora, pored strateških prioriteta, još snažnije i jače radi na razvoju ekonomije. On je dodao da je važno nastaviti sa visokim stopama ekonomskog rasta, otvaranjem novih radnih mjesta i privlačenjem stranih investicija. “Sagovornici su se saglasili da Crna Gora ima konstruktivnu ulogu u regionu i da uvi-

jek djeluje u pravcu postizanja kompromisa kroz dijalog”, kazali su u Vladi. Partnerstvo dvije države, kako je rekao Marković, biće dalje snaženo i kroz aktivnosti u NATO-u, gdje kao saveznice Crna Gora i Turska mogu doprinijeti očuvanju demokratskih tekovina. “Međusobne veze dvije države jača i crnogorska dijaspora u Turskoj. To je još jedan snažan element koji nas spaja i učvršćuje naše veze”, zaključio je Marković. R.E.

U Crnoj Gori je, u prethodne dvije godine, ojačana stabilnost javnih finansija i podstaknut ekonomski rast, ocijenio je ministar finansija Darko Radunović u razgovoru sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Radunović je, na jučerašnjem sastanku sa novim šefom misije MMF-a za Crnu Goru Srikant Seshadrijem, prezentovao rezultate postignute protekle dvije godine i upoznao partnere iz MMF-a sa budućim aktivnostima Ministarstva finansija. “Podaci iz decembra prošle godine pokazuju da je zaposleno više ljudi u odnosu na isti period 2017. Dva glavna makroekonomska indikatora - budžetski deficit i javni dug, držimo pod kontrolom”,

rekao je Radunović i dodao da je 2019. godina silazne putanje javnog duga, kao i manjeg budžetskog deficita, ispod tri odsto, u okvirima Mastriških kriterijuma. Prethodni šef misije za Crnu Goru i novi šef misije MMF-a za Bosnu i Hercegovinu Martin Petri, kako je saopšteno u Ministarstvu finansija, kazao je da su saglasni da je makroekonomska situacija u Crnoj Gori prilično pozitivna. “Pohvale za ostvareni ekonomski rast u prethodnom periodu i nadamo se da ćete premašiti projektovanu stopu rasta od 2,8 odsto za ovu godinu”, istakao je Petri. U Ministarstvu su kazali da će do 27. februara razgovarati sa predstavnicima MMF-a. R.E.

rasPisanO Pet javnih POZiva MPrr

Predstavnici KfW banKe u ulcinju

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja raspisalo je pet javnih poziva za dodjelu bespovratne podrške za sektor morskog ribarstva, marikulture i slatkovodne akvakulture. Tri poziva odnose se na morsko ribarstvo, i to za podršku modernizaciji profesionalne ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa, zatim za modernizaciju profesionalne ribolovne flote za ulov pelagičnih resursa i za modernizaciju profesionalne ribolovne flote u malom privrednom ribolovu za plovila do deset metara.

Predstavnici Opštine Ulcinj i njemačke razvojne banke KfW razgovarali su juče o izgradnji i rekonstrukciji postojeće vodovodne mreže u najjužnijem crnogorskom gradu. Sastanku su prisustvovali predsjednik Opštine Ljoro Nrekić sa saradnicima, kao i banke, kompanje Vodacom i ulcinjskog javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija. Oni su razgovarali o detaljima projekta koji se realizuje sredstvima dobijenim kreditnim

Podrška za ribarstvo

Kroz još dva konkursa biće data podrška za poboljšanje konkuretnosti i efikasnost sektora marikulture, i za slatkovodnu akvakulturu. Maksimalan iznos po plovilu je 10.000 eura. Kada su u pitanju marikultura i slatkovodna akvakultura, podrška se kreće do 7.000 eura. „Agrobudžetom za 2019. godinu za podršku ovom sektoru obezbijeđen je milion i po eura. Poseban impuls razvoju morskog ribarstva daće realizacija MIDAS II projekta”, precizirali su iz resornog ministarstva. R.E.

Radovi na vodovodu

Uzgajališta u Bokokotorskom zalivu

zaduženjem kod ove banke, a za koje je garancije dala Vlada. Predstavnici banke izrazili su zadovoljstvo dosadašnjim radom svih učesnika u projektu, uz očekivanje da se u aprilu bude raspisan tender za izvođenje radova. Precizirano je i da će dio radova početi u junu, i to u dijelu opštine u kojem oni ne bi ometali normalno odvijanje turističke sezone. Svi učesnici saglasili su se da će se ova važna faza projekta biti okončana u okviru zadatih rokova. R.E.

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

dobitnici

Naziv

CijeNa

MIGF TECG LUBA KOGE JGPK

0,1200 1,6514 0,2200 0,1100 12,0000

KoličiNa 3.816 4.997 7.173 1.050 100

obim u €

PromjeNa

457,9200 8.251,8400 1.578,0600 115,5000 1.200,0000

20,00 5,18 2,33 0,92 0,00

Naziv PREN VATR JGPK KOGE LUBA

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,6600 1,1800 12,0000 0,1100 0,2200

KoličiNa 2.118 908 100 1.050 7.173

obim u € 1.397,8800 1.071,4400 1.200,0000 115,5000 1.578,0600

PromjeNa -2,94 0,00 0,00 0,92 2,33

U MARTU JAVNI POZIV ZA IZVOĐAČA RADOVA NA PROJEKTU BAR-BOLJARE

za napajanje auto-puta strujom 27 trafostanica Postoji interesovanje domaćih izvođača za realizaciju projekta, ali će on biti izabran u propisanoj tenderskoj proceduri, kazali su u crnogorskoj kompaniji Monteput

⌦ Danica Janković Monteput će za trajno napajanje strujom auto-puta Bar-Boljare finansirati izgradnju 27 trafostanica i šest dalekovoda, a vrijednost investicije za koju će se kreditno zadužiti iznosi 31,6 miliona eura, saopšteno je Dnevnim novinama u crnogorskom preduzeću. U Monteputu trenutno pregovaraju sa potencijalnim kreditorima o uslovima zaduženja. “U ovom momentu nemamo ugovoren kreditni aranžman. Kreditor će biti izabran nakon definisanja uslova. Trenutno, službenici za javne nabavke Monteputa, u saradnji sa tehničkom službom, aktivno rade na pripremi tenderske dokumentacije”, kazali su u kompaniji. Javni poziv, kako su dodali, planiraju da objave u martu ove godine. “Postoji interesovanje domaćih izvođača za realizaciju projekta, ali će on biti izabran u propisanoj tenderskoj proceduri”, rekli su u preduzeću i dodali da su stekli pravo na pripremu tendera nakon što je Vlada na prošlonedjeljenoj sjednici usvojila finansijski plan Monteputa.

■ izgradnja zavr-

šena za 15 mjeseci

Kompanija je do sada revidovala projektnu dokumentaciju i definisala da radovi

Dio trase autoputa koja će biti snabdijevana elektičnom energijom iz trafostanica

Projekat predviđa i izgradnju pet jednosistemskih dalekovoda i to na ulazu i izlazu u Mateševo, na relacijama Mrke-izlaz Trebješica, Smokovac-Mrke i Smokovac-Tuzi

Projektne dokumentacije za dionicu Andrijevica –Boljare budu završeni za 15 mjeseci, tačnije u aprilu naredne godine. Projektom je, kako su kazali Dnevnim novinama, planirana izgradnja trafostanica Autoput 1-Mrke i Autoput 2-Mateševo snage 110/20 kilovolti i jedna trafostanica snage 20/0,4 kilovolti. Auto-put će električnom energijom napajati i 24 trafostanice snage od 2/250 kilovolt-ampera do 2/1250 kilovolt ampera. Projekat predviđa i izgradnju pet jednosistemskih dalekovoda i to na ulazu i izlazu u Mateševo, na relacijama Mrke-izlaz Trebješica, Smokovac-Mrke i Smokovac-Tuzi, kao i dvosistemski dalekovod

Monteput, na osnovu Prostornog plana Crne Gore i Detaljnog prostornog plana autoputa u 2019. godini planira nastavak pripremnih i tehničkih aktivnosti za dionice MateševoAndrijevica, Farmaci-Smokovac i Andrijevica-Boljare. Podgorica-Smokovac. “Predviđeno je i polaganje 20 kilovoltnog kabla u koridoru auto-puta sa priključcima na trafostanice Mrke i Mateševo, ukupne dužine 50 kilometara, kao i snabdijevanje električnom energijom naplatne rampe Smokovac koja obuhvata 20 kilovoltni kablovski razvod i trafostanicu 20/04 kilovolti naplatnih rampi Smokovac”, naveli su

“Za početak ove godine planiran je završetak tenderske procedure za izbor projektanta za izradu idejnog rješenja dijela auto-puta kroz Berane, radi usklađivanja sa detaljnim prostornim planom Bar-Boljara”, navodi se u planu rada. u Monteputu.

■ stabilno napajanje sjevera

Monteput će, prema planu rada za ovu godinu, izgradnjom prenosnih i distributivnih dalekovoda i trafostanica za potrebe auto-puta, omogućiti i stabilno napajanje električnom energijom budućih zimskih centara u Kolašinu,

Mojkovcu, Bijelom Polju. “Izgradnja sistema za trajno napajanje auto-puta električnom energijom je vrijedna 31.600.000 eura, što se obezbjeđuje iz kreditnih sredstava, dok će se posebno zaključenim ugovorom osigurati da Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) otkupe izgrađenu infrastrukturu u skladu sa dinamikom vraćanja kredita, a u skladu sa Zakonom o energetici”, navodi se u Monteputevom planu rada. Na otplatu kredita za napajanje auto-puta strujom, odnosno za kamate i troškove obrade kredita, planirano je da se u ovoj godini izdvoji 160.000 eura. “Polazeći od činjenice da je u toku izgradnja najvećeg infrastrukturnog objekta u Crnoj Gori, kao društveno odgovoran subjekt, Monteput je uključen u rješavanje pitanja finansiranja i izgradnje elektroenergetske mreže za auto-put Bar-Boljare, što je aktivnost od javnog interesa”, istaknuto je u Vladinom dokumentu.

ekonomija

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

CRNA GORA DA ODUSTANE OD HIDROELEKTRANA NA MORAČI

Ulagati u solarnu i vjetroenergiju Vlada Crne Gore treba da odustane od izgradnje hidroelektrana (HE) na Morači, zbog devastacijskog djelovanja u prirodi i stanovništvu, a potrebno je više ulagati u vjetroelektrane, solarne elektrane i u druge vidove energije, koji nose manje štete životnoj sredini, saopšteno je na jučerašnjem pripremnom sastanku za Ministarsku konferenciju o tranziciji ka održivoj energiji na Zapadnom Balkanu koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Green Home. Izvršna direktorica NVO Green Home Nataša Kovačević istakla je da ta organizacija podržava razvoj novih obnovljivih izbora energije, ali da oni treba da idu dalje od hidroeneregetskih projekata.

Sa javne debate “Promocija HE kao obnovljivih izvora energije više ne pije vodu, posebno u situaciji gdje imamo jedinstvene slobodnotekuće rijeke, sa kristalno čistom

vodom, sa svim prirodnim kuriozitetima koje nose i sa veoma vrijednim biodiverzitetom”, istakla je Kovačević. Izvršna direktorica

Centra za zaštitu i istraživanje ptica Jovana Janjušević istakla je da će se izgradnjom brana na Morači ugroziti tri Nature 2000 područja.

“Ekspertski tim je područja kanjona Morače sa Malom Rijekom i Mrtvicom. Drugi dio je Morača od kanjona do jezera, a treće Natura 2000 područje je Skadarsko jezero”, navela je Janjušević. Profesor na Prirodnomatematičkom fakultetu Danilo Mrdak ukazao je da je Crna Gora zadovoljila standard u udjelu proizvodnje struje iz obnovljivih izvora. “Hidroenergija nije zelena energija i u njoj nema ništa zeleno. Jedino ako razmišljate u smislu emisije ugljendioksida, onda možemo da razmišljamo o zelenom. U tu priču o ugljendioksidu, kao o glavnom i osnovnom problemu čovječanstva, baš ne vjerujem”, rekao je istakao je Mrdak. D.J.

POzIv MINISTARSTvA EKONOMIjE POTENCIjALNIM KONCESIONARIMA

Četiri javna oglasa za vađenje kamena

Kopač u Skupštini Direktor Sekretarijata Energetske zajednice, Janez Kopač biće danas gost članova skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Sastanak je posvećen prezentaciji stanja Crne Gore u evropskim integracijama iz oblasti energetike, a ključne teme razgovora biće implementacija izvještaja Sekretarijata za pršlu godinu u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru, i novi izazovi Energetske zajednice u 2019. godini. Ovom skupu prisustvovaće i predstavnici Ministarstva ekonomije, te Regulatorne agencije za energetiku.

Ministarstvo ekonomije raspisalo je juče četiri poziva potencijalnim koncesionarima za vađenje kamena na ležištima širom Crne Gore. Raspisani su javni oglasi za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju na 30 godina takozvane mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na ležišti-

ma „Krš“ u Kaluđerskom lazu kod Rožaja, te „Krivošije“, „Stupne“ i „Ledenice“ u kotorskoj opštini. Dokumentaciju za buduće korištenje nalazišta „Krš“ Vlada je uradila i usvojila još sredinom prošle godine i u oktobru raspisala javni oglas, na koji nisu stigle validne prijave. Prema predloženom koncesionom ugovoru, mini-

malni početni iznos koncesije je sedam odsto vrijednosti procijenjenih zaliha koje će se iskopavati tokom 29 godina, a u vrijednosti od 1,46 miliona eura, što ukupno iznosi 717.750 eura ili 50.242,50 eura godišnje prihoda državi.. Dokumentacija za tri kotorska lokaliteta Vlada je usvojila početkom mjeseca. Prema njima, koncesionari

bi za tri decenije trebalo da prihoduju 80,4 miliona, a da državi u istom periodu za to plate najmanje 5,63 miliona eura. Na ranije sprovedenoj javnoj raspravi za lokalitete „Krivošije“, „Stupne“ i „Ledenice“, prisustvovali su predstavnici kotorske kompanije „Braća Magud“, Ministarstva ekonomije i Zavoda za geološka istraživanja. K.J.

kako bi čuli preporuke kompanija o ključnim područjima fokusiranja KIF-a u narednom periodu. Takođe, od odabranih poslovnih lidera biće formirano savjetodavno tijelo za koordinaciju rada KIF-a, čiji je cilj poboljšanje poslovnog ambijen-

ta za saradnju, te poboljšanja konkurentnosti cijelog regiona. KIF ZB6 je asocijacija privrednih komora zemalja regiona sa sjedištem u Trstu, a formirana je prema Sporazumu potpisanom u Beču 2015. godine. K.J.

MINISTARKA DRAGICA SEKULIć OTvARA PREDSTAvNIšTvO REGIONALNE ASOCIjACIjE

Kancelarija Komorskog investicionog foruma od danas u Podgorici Kancelarija Generalnog sekretara Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana - KIF ZB6 biće danas otvorena u okviru sjedišta Privredne komore Crne Gore u Podgorici. Početak njegovog rada biće obilježeno postavljanjem table koju će svečano otkriti ministarka ekonomije Dragica Sekulić i predsjednik

Privredne komore Srbije Marko Čadež, koji je ujedno predsjednik KIF ZB6. Članice KIF ZB6 su privredne komore Crne Gore, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije i Kosova, a Upravni odbor čine predsjednici ovih organizacija. Oni će se sastati sa predstavnicima poslovne zajednice Crne Gore,

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

Bliži gostima iz Njemačke

Ocjene predsjednik cTU Žarka radUlOvića

BizNis Barijere i dalje opterećuju turizam ca kojim će tempom rasti kinesko tržište. Ako se zadrži visoka stopa, nije nerealno očekivati 100.000 gostiju u 2019, što bi bila značajna finansijska injekcija za crnogorski turizam“, naveo je on. Siva ekonomija je jedan od najvećih problema ne samo turizma, već cijele privrede, a šteta nemjerljiva i po prihode i po imdiž destinacije. Radulović kaže da bi država trebalo da razmotri uvođenje „neke vrste vanrednog stanja“. „Ali, na meti ne mogu da budu oni koji redovno uplaćuju obaveze, već treba naći mehanizam da oni koji ni cent nisu uplatili budu uvedeni u legalne tokove“, dodao je. Kada su u pitanju biznis barijere, pojašnjava da se

Nedostaju hoteli

Nedostaje nam 20-ak većih hotela sa pet i do 40 sa četiri zvjezdice, bolji aerodromi većeg kapaciteta, kombinacije redovnih, čarter i niskobudžetnih avio-kompanija kako bi se prihodi značajno uvećali. Nije se promijenilo koliko je trebalo, a

nTO i TUrisTička privreda U MinHenU

Radulović

Da li će prihodi ove godine biti 1,2 milijarde eura, ne zavisi samo od turističke privrede, već i Poreske uprave, inspekcijskih i svih ostalih zaduženih za fiskalnu disciplinu, ističe predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović. U intervjuu za portal Bankar, on smatra da su indikatori za 2019. godinu pozitivni, uključujući rast broja turista iz Kine i sa zapadnoevropskog tržišta. Ipak, suvlasnik Montenegro Stars Hotel Group kaže da bi ova godina mogla da bude prekretnica za dolaske iz istočne Evrope, jer je broj rezervacija 100 odsto veći u odnosu na prošlu godinu. „Dolasci iz zapadne Evrope konstantno rastu, ali je u ovom trenutku nepoznani-

ekonomija

mnogo razvijenije države od nas na relativno jednostavan način dozvoljavaju gradnju hotela visoke kategorije. Dok ne stvorimo uslove da povrat investicije bude decenija, ljudi koji nisu iz hotelskog biznisa nastaviće da grade hotele sa najviše 70 soba.

nekada i sitnice olako stavljaju u tu kategoriju. Međutim, ona koja već godinama opterećuje i turizam i druge djelatnosti je sve veći nedostatak radne snage. „Još dvije biznis barijere su nepravilno regulisani radni odnosi i Zakon o strancima. Treba razvlastiti one koji imaju moć da zaustavljaju svaki protok rade snage, uključujući tokove migranata. Stvari treba pojednostaviti: ako ne dozvole da dovodimo radnu snagu sa dalekih destinacija, ne znam kako ćemo organizovati posao“, kazao je prvi čovjek CTU. Radulović smatra i da je u posljednjih 15 godina crnogorski turistički proizvod dostigao zavidan nivo. „Na prostoru Mediterana je najveća koncentracija najkvalitetnije turističke ponude. Crna Gora sa turističkim velesilama već godinama ne igra kvalifikacije, već ozbiljnu tržišnu utakmicu. Nedostaje nam još rada i samopouzdanja, ali i razumijevanja države i lokalnih uprava da bi razvoj bio dinamičniji“, zaključio je on i dodao da je turizam najvitalnija grana crnogorske privrede. R.E.

Posjetioci sajma FREE, četka maja do kraja oktokoji se do 24. februara odr- bra dva puta sedmično. Tim žava u Minhenu, imaju pri- povodom NTO, Montenegro liku da se upoznaju sa turi- Airlines i HG Montenegro stičkom ponudom Crne Go- Stars organizovaće nagradre na štandu Nacionalne tu- nu igru za posjetioce sajma. rističke organizacije. Takođe, novina od aprila su letovi najveće njemačLjubitelji aktivnog odmora mogu doke avio-kompanje, biti više detalja Lufthanse, jedod predstavnom nedeljno nika NTO, te iz Frakfurta i lokalnih tuMinhena za rističkih orTivat. ganizaciNa sajmu ja i turističkoji okuplja ke privrede. više od 1.300 Crno g orski izlagača, uz štand biće doNTO turističmaćin i niza ku ponudu predŠtand Crne Gore prezentacija, kostavljaju lokalne tuji su dio programa „BRrističke organizacije Bara, Showbuehne“ najgledani- Tivta, Ulcinja, Podgorice, je televizije juga Njemačke. Nacionalni parkovi, hotelPosebno će biti promovi- ske grupe Budvanska rivijesana avio-linija Minhen – ra i Montenegro Stars, hotel Tivat nacionalne avio-kom- Verde, te turističke agencipanije Montenegro Airlines, je 3E Travel, Anitra i RAMS. K.J. koja će biti aktivna od po-

HG BUdvanska rivijera U BeOGradU

Nagradni aranžmani za četiri hotela Najveća crnogorska turistička kompanija, Hotelska grupacija Budvanska rivijera predstavlja ponudu na Međunarodnom sajmu turizma – IFT u Beogradu, koji se od danas do 24. februara održava u glavnom gradu Srbije. „S obzirom na to da gosti iz ove zemlje tradicionalno biraju neki od hotela Budvanske rivijere, kompanija se svake godine trudi da predstavi ponudu za predstojeću turističku sezonu, kao i razne povoljnosti za one koji na samom štandu bukiraju svoj odmor“, istakli su iz ove grupacije. Posjetioci sajma su u prilici da sebi

obezbijede smještaj po povoljnim uslovima u hotelima Mogren, Aleksandar i rizortu Slovenska plaža u Budvi, te hotelima Palas i Castellastva u Petrovcu za april i maj, s akcentom na uskršnje i prvomajske praznike. Takođe, za rezervaciju boravka tokom glavne turističke sezone imaju popust od 15 odsto. Na štandu ove hotelske grupe organizovana je i nagradna igra „Igraj odgovori, nagradu osvoji“, a u okviru koje će srećnim dobitnicima biti dodijeljeno šest nagradnih aranžmana u hotelima Palas, Castellastva, Aleksandar i Slovenska plaža. K.J.

MinisTarsTvO pOljOprivrede i rUralnOG razvOja predsTavilO aGrOBUdŽeT U BijelOM pOljU i BeranaMa

smolović: dodatni doprinos razvoju poljoprivrede na sjeveru Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja prezentovali su juče u Bijelom Polju agrobudžet za 2019. godinu. Predsjednik Opštine Petar Smolović kazao je da su u od-

nosu na prošlu godinu značajnim povećanjem Agrobudžeta još jednom potvrđena nastojanja Vlade, da dodatno doprinese razvoju poljoprivrede posebno na sjeveru.

“Opština Bijelo Polje ima značajne resurse u vidu površina pod poljoprivrednim zemljištem, voda, šuma, stanovništva na ruralnom području, klimatskih uslova za bavljenje stanovništva poljo-

privredom. Zbog toga, poljoprivreda je jedna od glavnih strateških grana razvoja naše opštine”, istakao je Smolović. Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu

poljoprivrede i ruralnog razvoja Dražena Damjanović kazala je da će mjere realizovati kroz direktna plaćanja i mjere ruralnog razvoja. Agrobužet je juče predstavljen i u Beranama. B.Č.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA FEBRUARSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

HRONIKA

VRHOVNO DRŽAVNO TUŽILAŠTVO ODBILO ZAHTJEV ZA IZUZEĆE GDT U PREDMETU POKUŠAJA TERORIZMA

Katnić iznosio svoja uvjerenja, nije presuđivao

Suđenje optuženima za pokušaj terorističkog napada na dan izbora 2016. godine juče je održano nakon što je Vrhovno državno tužilaštvo odbilo izuzeće VDT-a Ivice Stankovića i glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića. Naime, nakon pregleda zahtjeva, uvida u spise predmeta, te pregleda emisije, Vrhovno tužilaštvo je odbilo kao neosnovan zahtjev odbrane za izuzeće. Prema njihovom stavu glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić u emisiji “Ukrštene riječi” na Prvoj TV nije mogao unaprijed presuđivati, već je kao stranka u predmetu iznosio svoja uvjerenja, navodi se, između ostalog, u obrazloženju tužilaštva.

■ PROFESIONALNO URAĐENO VJEŠTAČENJE

Specijalni tužilac Saša Čađenović je kazao da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević profesionalno uradio vještačenje, u skladu sa zakonom i da je ispunio sve zahtjeve. “Postavljana su irelevantna pitanja vještaku koja nemaju veze sa činjenicom koja tretira nalaz pa je jedini zaključak da su pitanja postavljena radi odugovlačenja procesa. Okrivljeni i druga lica koja su tretirana izvještajem vještaka su u direktnoj ili indirektnoj ko-

munikaciji što prikazuje šema izvještaja. Primjećujem da je Dragan Maksić ostvario komunikacije sa Aleksićem na dan prije odlaska okrivljenih i osuđenih u Crnu Goru, a posljednja je evidentirana na dan prije odlaska u Crnu Goru. Takođe primjećujem da je Branka Milić pozivala Aleksića i Mirka Velimirovića dok je bila na željezničkoj stanici u Crnoj Gori. Razgovori su obavljeni na inicijativu Milić te da je upravo ona pozivala Aleksića i Velimirovića. Primjećujem da je okrivljeni Čađenović sa Ananijem Nikićem u obrađenom periodu obavio preko 25 razgovora i to na obostranu inicijativu, kako u vidu razgovora tako i SMS-om. U istom posmatranom periodu Mandić i Nikić su obavili 10 komunikacija. Posebno interesantne su komunikacije obavljene 15. na 16. oktobar 2016. godine’’, kazao je, između ostalog, tužilac Čađenović. On je istakao da je Sinđelić imao intenzivnu komunikaciju sa Nemanjom Ristić i to u periodu od 11.10.2016. pa do 16.10. 2016. “Sinđelić i Ristić imaju zajedničkih lokacija, što znači da su se sastajali više puta. Sinđelić je sa Eduardom Šišmakovim preko Darma.com servisa ostvario komuniakciju u periodu od 15.10. pa do 20.10. Komunikacije su razgovori i obavljeni na inicijativu kako Šiš-

makova tako i Sinđelića. Postoji veliki broj komunikacija ostvarenih u posleponoćnim satima, a komunikacija je intenzivna 16.10. od 10.30 ujutru pa do 17.10. do 10.52 sata ujutru. Čak i nakon ponoći nije bilo prekida u komunikacijama. Od svih komunikacija kojih je bilo 41, Šišmakov je uputio poziv 31 put’’, kazao je Čađenović.

■ INFORMACIJE SELEKTIVNO KORIŠĆENE

Advokat Dušan Jovović, branilac optuženog Bratislava Dikića, smatra da je vje-

OSUMNJIČEN DA JE ŠAKAMA UDARAO STRICA, NAĐENO MU I ORUŽJE

Maraš će se braniti sa slobode Rješenjem sudije za istragu podgoričkog Osnovnog suda Miladina Pejovića ukinut je pritvor Predragu Marašu, koji se tereti za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo nasilje u porodici. Maraš je uhapšen 17. februara, kada je navodno šakom udario strica Slavka Maraša i nanio mu povrede u predjelu glave, tijela i iznad oka. Istog tog dana policija je u njegovoj garaži pronašla i oduzela automatsku pušku sa četiri okvira bez municije i dva okvira sa ukupno 55 metaka. Dan nakon hapšenja osumnji-

čeni Maraš je u prisustvu branioca advokata Damira Lekića iznio odbranu. Pribavljena je i medicinska dokumentacija Slavka Maraša. U spisima predmeta ODT Podgorica postoji zapisnik o obaviještenju o podacima prikupljenim od građanina Nenada Ružića, koji je spornog dana vidio da se na udaljenosti od nekih 20-ak metara od njega jedan muškarac udara drugog, ali mu niko od njih nije bio poznat. Ružić je bio na gradilištu, a prema njegovom kazivanju, sukob je trajao oko 20 sekundi nakon čega se on nije

štačenje urađeno neprofesionalno i paušalno, te da je vještak selektivno koristio informacije. On dodaje da vještak nije mogao da objasni mnoge nelogičnosti poput one da je njegov branjenik za pedesetak sekundi ukucao web stranice i pojedinačno otvorio 27 fotografija. Prema mišljenju advokata Dušana Radosavljevića, vještak je tokom saslušavanja dodavao elemente spisa sa kojima je navodno bio upoznat kao argument za tvrdnje iznešene na vještačenju i to uvijek nakon odgovora - odgovoriću vam sjutra. “Vještak je više puta kazao

da je možda napravio grešku te istu utvrdio. Često je davao odgovore tipa - to morate pitati operatera, te postavljam pitanje čemu služi vještak. Nije razjašnjena konfuzija koja je stvorena kada je vještak Marko Lakić kazao da povodom određenih pitanja se mora pitati vještak, a vještak kazao da se ta pitanja moraju postaviti Lakiću”, kazao je Radosavljević. On smatra da je vještak često izlazio iz svoje kompetencije i cijenio nešto šta sud treba da cijeni - da li je nešto bitno ili ne. Suđenje se nastavlja danas. N.P.

PRIJAVA PROTIV SEKRETARA ZA STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE

Obećao građevinsku dozvolu za 15.000 eura

više osvrtao na događaj. Sudija Pejović je u rješenju navao da nakon saslušanja Ružića ne postoji osnov za određivanje pritvora - opasnost uticaja na svjedoke. “Po nalaženju ovog suda, u konkretnom slučaju ne stoji pritvorski osnov jer za određivanje pritvora po navedenom pritvorskom osnovu potrebno je da postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni, u konkretnom slučaju, boravkom na slobodi, ometao postupak uticajem na navedenog svjedoka”, navodi se u obrazloženju rješenja suda. Bo.B.

Državnom tužiocu u ODT u Bijelom Polju službenici Odjeljenja za suzbijanje privrednog kriminaliteta podnijeli su krivičnu prijavu protiv Dejana Lukovića (50) iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je počinio krivično djelo prevara na šetetu H.S. Kako navode iz Uprave policije, osumnjičeni je prije skoro četiri godine, 22. aprila 2015. godine, u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, lažnim prikazivanjem činjenica doveo u zabludu oštećenog H.S. da će mu pomoći da dobije građevinsku dozvolu za izgradnju stambeno – po-

slovnog objekta u Bijelom Polju, iako je znao da shodno važećim propisima nije moguća izgradnja objekta u gabaritima koje je H.S. imao u planu. Takođe, Luković e znao da kao sekretar Sekretarijata za stambeno komunalne poslove i saobraćaj u opštini Bijelo Polje nije bio ovlašćen da obavlja poslove u postupku izdavanja građevinske dozvole. On je ovim radnjama, sumnja se, naveo H.S. da mu u julu 2015. godine preda iznos od 11.000 eura, uz dogovor da mu preostali iznos novca od 4.000 eura preda nakon što navodno dobije građevinsku dozvolu. R.C.H.

hronika

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

Foto:Dejan Lopičić

Đikanović i Kontić

SPISAK DOBITNIKA (PRETPLATNI BROJ I GRAD) U PRVOM KOLU NAGRADNE IGRE ELEKTROPRIVREDE CRNE GORE ZLATNI TIM UHVATI RITAM Glavna nagrada, automobil OPEL ASTRA ENJOY 11140503 Berane Umanjenje od 50 eura na februarskom računu - svi članovi zlatnog tima 08117250 Bijelo Polje 191157752 Podgorica 21123471 Herceg Novi 15201332 Nikšić 082040794 Bijelo Polje 19540951 Podgorica 15256048 Nikšić 18103705 Tivat 19294179 Podgorica 19169537 Podgorica 16133205 Pljevlja 22206857 Cetinje 19997188 Podgorica 071489550 Bar 19840351 Podgorica 13194980 Kotor 19452661 Podgorica 07305200 Bar 19188786 Podgorica 21163864 Herceg Novi 19626783 Podgorica 19891584 Podgorica 16179329 Pljevlja 21336912 Herceg Novi 19384569 Podgorica 16195650 Pljevlja 091524003 Budva 07359645 Bar 22161683 Cetinje 22127582 Cetinje 07430935 Bar 08294284 Bijelo Polje 07125474 Bar 19482943 Podgorica 19152552 Podgorica 19319776 Podgorica 19771198 Podgorica 19577510 Podgorica 14118966 Mojkovac 15170836 Nikšić 09247138 Budva 09278483 Budva 11296449 Berane 07375519 Bar 19277682 Podgorica 09312851 Budva 20103586 Ulcinj 14106089 Mojkovac 191166506 Podgorica 14100358 Mojkovac 22130192 Cetinje 07263001 Bar 19744328 Podgorica 11169668 Berane 15311197 Nikšić 191947915 Podgorica 22164658 Cetinje 09117838 Budva 07292249 Bar 10101311 Žabljak 071872508 Bar 09121312 Budva 08218235 Bijelo Polje 071959743 Bar 16130974 Pljevlja 18199176 Tivat 19130584 Podgorica 19924520 Podgorica 11141070 Berane 21263737 Herceg Novi 19259439 Podgorica 22214825 Cetinje 201067028 Ulcinj 19508284 Podgorica

15224944 Nikšić 11148075 Berane 07149837 Bar 19140732 Podgorica 13174491 Kotor 18194352 Tivat 19142018 Podgorica 181171380 Tivat 08215597 Bijelo Polje 19634778 Podgorica 19361364 Podgorica 07144193 Bar 08310212 Bijelo Polje 181368338 Tivat 14100935 Mojkovac 19974161 Podgorica 21222739 Herceg Novi 19172457 Podgorica 19159298 Podgorica 21295809 Herceg Novi 16135682 Pljevlja 21332755 Herceg Novi 191554492 Podgorica 11199680 Berane 19580341 Podgorica 15118249 Nikšić 22122416 Cetinje 21183466 Herceg Novi 131936743 Kotor 11266345 Berane 15253898 Nikšić 07422630 Bar 17131822 Rožaje 07277711 Bar 19554960 Podgorica 19346012 Podgorica Umanjenje od 50 eura na februarskom računu – članovi Zlatnog tima korisnici servisa elektronski račun 191639471 Podgorica 111752715 Berane 19114244 Podgorica 091200003 Budva 21281026 Herceg Novi 111518879 Berane 19438863 Podgorica 09265365 Budva 19474851 Podgorica 29410381 Budva 091200348 Budva 192014513 Podgorica 181385135 Tivat 21315494 Herceg Novi 191822675 Podgorica 19413240 Podgorica 19143251 Podgorica 191986279 Podgorica 19852821 Podgorica 181757970 Tivat 08161683 Bijelo Polje 091602772 Budva 181592971 Tivat 09329525 Budva 09306940 Budva 131235486 Kotor 19837423 Podgorica 091498495 Budva 07329746 Bar 19981036 Podgorica 09288721 Budva 09345547 Budva 181027182 Tivat 09362964 Budva 19198102 Podgorica 191655035 Podgorica 20182443 Ulcinj 191731572 Podgorica 19234673 Podgorica 211267124 Herceg Novi

odgođeno suđenje za ubistvo mijuškovića u nikšiću 2016. godine

Traže izuzeće tužiteljki VDT-a Milić i Jovićević Suđenje optuženima za ubistvo Dragoljuba Mijuškovića 1. oktobra 2016. u centru Nikšića, Peku Đikanoviću i Draganu Kontiću odloženo je juče u Višem sudu u Podgorici za 13. mart, nakon što je oštećena strana zatražila izuzeće postupajuće tužiteljke iz VDT-a u Podgorici Suzane Milić i rukovodioca tog Tužilaštva Vesne Jovićević. Naime, kako je juče kazao punomoćnik oštećene porodice Mijušković, advokat Aleksandar Mijušković, nakon što su ranije tražili izuzeće postupajuće tužiteljke Milić, rukovodilac VDT-a Jovićević odbila je taj zhtjev, a pritom odluku o tome nije blagovremeno dostavila porodici pokojnog oštećenog. “Rukovodilac VDT-a je prilikom odlučivanja o zahtjevu za izuzeće saslušala i pribavila izjavu samo od postupajuće tužiteljke, a pritom nije shodno ZKPu sslušala predstavnika ili punomoćnika oštećene porodice, koji bi obrazložili nepravilnosti postušajućeg tužioca”, kazao je Mijušković. On je dodao da je izabrao baš jučerašnji pretres kada je trebalo da se pregledaju snimci izuzeti sa kamera u blizini lica mjesta, jer taj dokaz treba da se izvede u prisustvu drugog tužioca. “Taj snimak je u suprotnosti sa pravnom kvalifikacijom koje tužilaštvo stavlja optuženima na te-

ret. Vrhovni tužilac treba da zna da osim neslaganja sa krivičnim djelom ubistvo, postupajući tužilac im ne stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti uprkos okolnostima u kojima je izvršeno krivično djelo - u sred dana, na trgu u Nikšiću u prisustvu velikog broja ljudi”, dodao je Mijušković. Predsjednik vijeća, sudija Predrag Tabaš, naložio je da se spisi predmeta dostave nadležnom tužiocu. O izuzeću Jovićevićeve odlučivaće vrhovni državni tužilac. Podsjetimo, optuženi u ovoj krivično-pravnoj stvari ranije su priznali krivicu. Prema navodima optužnice, Đikanović i Kontić se terete da su 1. oktobra 2016. godine, u centru Nikšića ubili Mijuškovića, ispalivši više hitaca u njega, te time pored krivičnog djela ubistvo, počinili i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja. Bo.B.

Predsjednik vijeća, sudija Predrag Tabaš, naložio je da se spisi predmeta dostave nadležnom tužiocu. O izuzeću Jovićevićeve odlučivaće vrhovni državni tužilac

Hronika

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

na suđenju optuženom za pokušaj ubistva svjedok kazao:

U nastavku suđenja optuženom Cetinjaninu Savu Lipovini koji se tereti da je 23. decembra 2017. godine aktivirao eksplozivnu napravu ispod vozila u kojem su bili Nikola Kaluđerović i Stevo Vujović i time počinio pokušaj ubistva, juče je u Višem sudu u Podgorici saslušan svjedok Miloš Đuričković. Prijatelj okrivljenog, Đuričković je pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol tvrdio da Lipovina nema veze sa kritičnim događajem, te da mu je sve napakovao inspektor cetinjske policije Mandić. Prema njegovom kazivanju, okrivljeni Lipovina se u više navrata prije spornog događaja konfrontirao sa službenicima policije zbog čega su ga “uzeli na zub”. “A sve zato što je upravljao vozilom bez dozvole, zbog čega im je u više navrata bježao i provocirao ih. Takođe, tokom policijskih racija u kafićima Lipovina je sa njima imao nesuglasica”, kazao je Đuričković. On je dodao da je jedan od razloga zbog koga je policija navodno od Lipovine

Autor: FOS-media

Lipovinu policija “uzela na zub”, nije povezan sa podmetanjem eksploziva

“Pežo” nakon eksplozije napravila “metu” i prijateljstvo između njih dvojice. “Meni su dvojica braće ubijeni, na mene je pucano iz snajpera. Upoznat sam sa svim ovim iz prostog razloga što smo prijatelji i znam da je Lipovina dijete od 22

veljović na konferenciji u bečićima

Žene više uključivati u sistem bezbjednosti Žene nijesu sklone donošenju odluka koje dovode do sukoba, pa ih i iz tog razloga više treba uključivati u sistem bezbjednosti, poručio je direktor Uprave policije Veselin Veljović na otvaranju Svjetske konferencije žena u sektoru bezbjednosti. Kako je istakao, u nekim zemljama, iako postoji jednakost pred zakonom, običajno pravo i drugi sociološki aspekti nedozvoljavaju ili otežavaju da ravnopravnost zaživi u svakodnevnom životu. “Tako su i u ekonomski najrazvijenijim zemljama

svijeta, u pojedinim kompanijama, žene manje plaćene od muškaraca za obavljanje istog posla. Rodna ravnopravnost doprinosi i suštinski je uslov pravednosti i jednakosti, kao i odgovornosti prema stanovništvu na svim meridijanima, a samim tim je i važna za dalji razvoj Crne Gore, tako da Uprava policije i ovom pitanju poklanja dužnu pažnju”, dodao je on. Direktor Uprave policije je istakao da crnogorska policija realizuje specijalizovane obuke samostalno i u saradnji sa međunarodnim partnerima. R.C.H.

godine koje ima ozbiljni zdravstveni problem i nikada ne bi uradio to što mu se optužnicom stavlja na teret”, dodao je svjedok. Đuričković je naveo da bi oštećeni Kaluđerović trebalo da zna ko mu je pod-

metnuo bombu i zbog čega imajući u vidu u kakvom se društvu kretao. Dodao je da je oštećeni bio drug sa Mariom Miloševićem, Vukanom Vujačićem - navodno umiješanim u ubistvo njegovog brata te sa Filipom

A sve zato što je upravljao vozilom bez dozvole, zbog čega im je u više navrata bježao i provocirao ih. Takođe, tokom policijskih racija u kafićima Lipovina je sa njima imao nesuglasica, kazao je Đuričković

Kneževićem i Nikolom Drecunom. “Što se tiče Steva Vujoševića, imam saznanja da je on vozio Vujačića i Miloševića od Cetinja do Rožaja kako bi se dali u bjekstvo nakon izvršenja krivičnih djela”, zaključio je u iskazu ovaj svjedok. Podsjetimo, kritičnom prilikom Kaluđerović se nalazio na mjestu vozača, a Vujović na mjestu suvozača i obojica su zadobili teške povrede opasne po život. Optuženi Lipovina tokom iznošenja odbrane naveo je da nema veze sa predmetnim događajem. Bo.B.

krivične prijave protiv m.s. i a.a. iz bara

Oštetili Opštinsku kasu za 14.817 eura Službenici Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminaliteta su državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru podnijeli krivičnu prijavu protiv M.S. (38) i A.A. (57) zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja, kojim su oštetili državni budžet za 14.817 eura. “M.S. i A.A. su, kako se sumnja, ovo krivično djelo počinili u svojstvu zaposlenih u opštini Bar – Sekretarijat za poljoprivredu i ruralni razvoj, na način što

su protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja i ovlašćenja pribavili sebi i drugom korist. Oni su, sumnja se, za primaoce subvencija iz obasti poljoprivrede za 2018. godinu donijeli rješenja i izvršili im isplate subvencija u ukupnom iznosu od 14.817 eura, iako stranke nisu ispunjavale opšte i posebne uslove za dobijanje subvencije shodno javnim pozivima, čime je nanesena šteta budžetu opštine Bar u iznosu od 14.817 eura”, navodi se u saopštenju policije. N.P.

Društvo

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

predstavnici sdmcg zadovoljni ishodom sastanka sa potpredsjednikom vlade

Za dva mjeseca preciZna analiZa napada na ljekare Očekujem od Vrhovnog suda da uputi nadležne sudove na pooštravanje kaznene politike za sve oblike nasilja nad zdravstvenim radnicima. Nije dovoljno da nasilnici budu identifikovani i uhapšeni nakon izvršenog nasilja. Ozbiljnost izrečenih kazni mora uticati na to da do nasilja uopšte ne dođe

Povjerenje u zdravstvene institucije i ljekare treba njegovati i razvijati kroz podizanje svijesti građana o velikom društvenom značaju i odgovornosti ljekarske profesije Sindikat doktora medicine Crne Gore (SDMCG) u naredna dva mjeseca napraviće što realniju bazu napada na ljekara sa podacima koliko je napada prijavljeno, koliko nije, kako su završili prijavljeni napadi..., nakon čega će, potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin sazvati zajednički sastanak na kojem bi se našlo zajedničko rješenje, kazala je Dnevnim novinama predsjednica SDMCG dr Milena Popović-Samardžić. “Ministar je preuzeo na sebe da organizuje zajednički sastanak sa predstavnicima sudstva, tužilaštva, policije, Ministarstva zdravlja i da zajedno na osnovu analize dobijenih podataka uvidimo korijen problema i koja je najbolja strategija za njegovo rješavanje”, kazala je Popović-Samardžić. Iako su u pismu naveli 30 napada na ljekare Pažin je, kaže, saglasan sa njima da je broj napada mnogo veći jer, kako je objasnila, veliki broj

doktora koji su napadnuti odustaje i ne ulazi u proces prijavljivanja, jer je dug i iscrpljujući za njih. “Nismo insistirali na rješenju da se ljekarima dodijeli status službenog lica, iako smo ga ponudili kao opciju, jer policajcima, kako nam je objasnio gospodin Janjušević to ni malo ne pomaže. Od 2012. godine, od kada vode evidenciju, kako nam je kazao do kraja 2018, 2.000 policajaca suočilo se sa fizičkim napadom u vrijeme obavljanja službe što znači da je svaki drugi policajac napadnut tako da to ne bi donijelo željene rezultate”, objasnila je Popović-Samardžić. Insistirali su, ističe, na postrožavanju kaznene politike ili da se to prepozna kao zasebno krivično djelo. “Pažin je odmah predložio da apeluje na predsjednicu Vrhovnog suda da ona apeluje na sudije da budu stroži u kaznenoj politici za ta djela, jer zakon to njima već omogućava. Ono što su oni primijetili u sudskoj praksi jeste da

se uvijek ide ka tim minimalnim kaznama čak i ispod minimalne kazne”, rekla je Popović-Samardžić i istakla da su na istom fonu, da se napadi na ljekare moraju kažnjavati strože i da se postojeći zakon treba koristiti što više dok sindikalci ne naprave realniju bazu podataka.

■ Država oDgo-

vorna u zaštiti ljekara

Nadležni državni organi odgovorni su da pripadnicima

30 napada na ljekare evidentirao je Sindikat doktora medicine Samo u prošloj godini

ljekarske profesije garantuju punu bezbjednost, saopštio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, navodeći da očekuje od Vrhovnog suda da uputi nadležne sudove na pooštravanje kaznene politike za sve oblike nasilja nad zdravstvenim radnicima. Pažin, koji je i ministar pravde, razgovarao je juče sa predstavnicima Sindikata doktora medicine Crne Gore (SDMCG). Pažin je rekao da slučajevi nasilja na koje upozorava Sindikat doktora medicine jasno ukazuju na obavezu društva da snažnije i odlučnije zaštiti dostojanstvo i bezbjednost ljekara i medicinskog osoblja. “Očekujem od Vrhovnog suda da uputi nadležne sudove na pooštravanje kaznene politike za sve oblike nasilja nad zdravstvenim radnicima. Nije dovoljno da nasilnici budu identifikovani i uhapšeni nakon izvršenog nasilja. Ozbiljnost izrečenih kazni mora uticati na to da do nasilja uopšte ne dođe”, saoštio je Pažin. Kako je saopšteno iz Vladine Službe za odnose sa javnošću, na sastanku je razgovarano i o načinu uspostavljanja što tješnje saradnje i što brže komunikacije izme-

đu zdravstvenih institucija i Uprave policije, u cilju pravovremene reakcije policije i efikasne zaštite bezbjednosti zdravstvenih radnika.

■ Policija sPremna Da Pomogne

Pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević rekao je da je policija spremna da, u komunikaciji sa zdravstvenim institucijama i Sindikatom doktora medicine, bude uspostavljen mehanizam još ažurnije asistencije policijskih službenika u svim slučajevima ugrožavanja bezbjednosti zdravstvenih radnika. “Na sastanku je konstatovano da je, prije razmatranja potrebe za eventualnom izmjenom zakonodavstva, neophodno u potpunosti iskoristiti sve postojeće zakonske i institucionalne mogućnosti za efikasnu zaštitu bezbjednosti i dostojanstva ljekarske profesije”, piše u saopštenju. Ukazano je, takođe, da povjerenje u zdravstvene institucije i ljekare treba njegovati i razvijati kroz podizanje svijesti građana o velikom društvenom značaju i odgovornosti ljekarske profesije. J.V.Đ.

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

Detalj sa obuke u Mašinskoj školi

Završena obuka manevrista i voZovođa

Sjutra dodjela sertifikata Budući manevristi i vozovođe sjutra će, nakon uspješno završene obuke, dobiti sertifikat o stečenoj stručnoj kvalifikaciji. Time se završava još jedan od programa obrazovanja i osposobljavanja odraslih, koji je Zavod za zapošljavanje realizovao u saradnji sa “Montekargom” i licenciranim provajderom Mašinskom školom “Ivan Uskoković” iz Podgorice. “Manevrista i vozovođa tražena su zanimanja i ne postoje na tržištu rada. Stručne kvalifikacije se ne mogu steći kroz sistem re-

dovnog obrazovanja. Sprovođenjem takvih programa Zavod nastoji da ublaži nesklad ponude i tražnje na tržištu rada. Obuka je omogućila nezaposlenim, iz evidencije Zavoda, da steknu stručne kvalifikacije tražene na tržištu rada”, saopšteno je iz Zavoda. Kkao su dodali, na ovaj način poslodavac “Montekargo” ima priliku da dođe do nedostajućeg kadra. Obuku su pohađali nezaposleni iz različitih krajeva Crne Gore i različitih nivoa obrazovanja, a za realizaciju programa Zavod je usmjerio blizu 20.000 eura. J.V.Đ.

dRUŠTVO

upravni odbor univerZiteta crne gore

Rakočević v.d. dekan GRađevinskoG fakulteta

Profesorica Građevinskog fakulteta, Marina Rakočević, imenovana je za vršioca dužnosti dekana te visokoškolske ustanove. Naime, na jučerašnjoj sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore (UCG) konstatovan je prestanak funkcije dekana Građevinskog fakulteta Srđe Aleksića, na njegov lični zahtjev. “Po ostavci Aleksića, počev od danas, funkciju dekana vršiće Rakočević”, saopšteno je juče iz Univerziteta. Predsjednik Upravnog od-

Rakočević bora UCG, Duško Bjelica, kazao je da je ovu odluku donio Upravni odbor na predlog rektora Univerziteta Danila Nikolića.

“Vršilac funkcije dekana imaće iste nadležnosti kao i dekan. Upravni odbor Univerziteta je utvrdio rokove za sprovođenje izbornih radnji za izbor dekana Građevinskog fakulteta. Konkurs će biti objavljen u Biltenu Univerziteta i u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori”, saopštio je Bjelica. Na jučerašnjoj sjednici usvojena je i Strategija za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na UCG obezbjeđenjem stambenog prostora pod povoljnim uslovima. J.V.Đ.

UCG uz studente: Razriješena Stanovčić Nakon što su se nezadovoljni brojnim problemima sa kojima se suočavaju, studenti Fakulteta za turizam i hotelijerstvo odlučili na bojkot nastave i tražili ostavku dekanice Tatjane Stanovčić, ekspresno su reagovali sa Univerziteta. Upravni odbor je razriješio juče Stanovčić,

dok je prorektoricu UCG Đurđica Perović imenovao za koordinatora daljim radom Fakulteta za turizam i hotelijerstvo. “Upravni odbor UCG je razriješio dužnosti i dosadašnju dekanicu Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Tatjanu Stanovčić zbog neizvršavanja odluka

nadležnih organa Univerziteta i nepostupanja u skladu sa zakonom i Statutom UCG-a. Za koordinatora daljim radom Fakulteta za turizam i hotelijerstvo i organizaciju izbora za dekana, na predlog rektora, imenovana je Đurđica Perović”, saopštili su iz UCG.

ZAPOŠLJAVANJE

Zavod za zapošljavanje ne „namješta“ evidenciju o nezaposlenima ● Čuju se sporadično optužbe da Zavod “namješta i fingira” broj nezaposlenih, odnosno da brojke koje objavljujete nijesu tačne. Šta Vi kažete? Da li je to moguće uraditi? MUSTAFIĆ: Zavod za zapošljavanje ne „namješta“ niti „fingira“ evidenciju o nezaposlenima, već evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Podaci o nezaposlenim licima unose se kroz aplikacije u jedinstveni informacioni sistem na nivou svih opština u Crnoj Gori. Taj posao radi oko 70 savjetnika za posredovanje pri zapošljavanju i u realnom vremenu je moguće prikazati broj nezaposlenih. Tehnologijom rada propisan je sistem unosa podataka u jedinstveni informacioni sistem u bazu podataka Zavoda. Podsjećam, anketna stopa, koju izračunava Monstat, iznosi 14,1 osto i niža je za 2,54 procentna poena od registrovane stope nezaposlenosti, koja iznosi 16,64 odsto. Na našoj evidenciji je još visoko prisustvo lica koji, aktivno ne traže posao, već se prijavljuju zbog ostvarivanja određenih prava. Naime, nezaposleni, registracijom kod Zavoda, ostvaruju pravo na socijalna davanja, novča-

nu naknadu po osnovu nezaposlenosti i novčanu naknadu po osnovu utvrđenog stepena invaliditeta. Na povećanje nezaposlenosti, u velikoj mjeri, uticao je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim se ostvarivanje određene, zakonom utvrđene, naknade vezivalo za status nezaposlenosti. S druge strane, na smanjenje broja registrovanih nezaposlenih uticale su izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju. Već dvije godine nezaposleni koji ne traže posao, već žele samo da ostvare pravo na zdravstveno osiguranje ne moraju se prijavljivati Zavodu. Grupa, takozvanog neaktivnog stanovništva, to pravo ostvaruje isključivo i direktno preko Fonda zdravstva. Ponoviću, u skladu sa zakonom, đaci i studenti nijesu na raspolaganju Zavodu. Takođe, kroz program Stručnog osposobljavanja visokoškolaca, uključena lica stiču prvo radno iskustvo, u nivou obrazovanja i za vrijeme trajanja programa visokoškolci se, zbog angažmana kod poslodavca, ne mogu smatrati nezaposlenim licima. Vjerujem da će doći vrijeme kada će na evidenciji ostati osobe koje, zaista, aktivno, traže posao i koriste servis Zavoda za brži i lakši ulazak na tržište rada.

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

INTERVJU: DIREKTOR ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE SULJO MUSTAFIĆ

STABILIZOVANA KRETANJA NA CRNOGORSKOM TRŽIŠTU RADA

U Crnoj Gori je prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje 38.597 nezaposlenih. Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintenzivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima, rekao je u intervjuu CdM-u direktor Zavoda za zapošljavanje

Suljo Mustafić. On kategorično tvrdi da ZZZ ne “namješta” niti “fingira” evidenciju o nezaposlenima, već da evidenciju vodi u skladu sa Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti. Prema njegovim riječima ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Prioriteti ZZZ prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, biće i dalje mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom. ● Koliko se nezaposlenih danas nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, koliko je od ovog broja visokoškolaca? MUSTAFIĆ: Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori se nalazi 38.597 nezaposlenih, od čega 5.161 visokoškolac. U odnosu na uporedni period prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 9.265 lica, dok je visokoškolaca manje za 1.097. Stopa registrovane nezaposlenosti trenutno je 16.64 odsto, što je 3.99 procentnih poena niže nego lani. ● Jeste li zadovoljni padom stope nezaposlenosti ili bi ona, prema Vašem mišljenju, mogla biti manja? MUSTAFIĆ: Sa zadovoljstvom ističem da je, minule dvije godine, došlo do pozitivnih pomaka i stabilizacije kretanja na tržištu rada. Ipak, to ne znači da konačna slika ne može biti bolja. Na-

protiv, vjerujem da će mjeseci pred nama pokazati da će stopa biti značajnije niža, odnosno da će, u narednom periodu, uslijediti zapošljavanja prvenstveno zbog turističke sezone. Prije svega mislim na činjenicu da svake godine, u drugom i trećem kvartalu, stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja. Sa druge strane, privlačenjem investitora koji mogu uticati na trajnije zapošljavanje ljudi, iskoristio bi se veliki potencijal domaćih radnika. To bi imalo mjerljive efekte, a pokazali bi i da smo na dobrom putu, bliži evropskom prosjeku. Kao i do sada, Zavod će se, slijedeći zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike resornog ministarstva u oblasti zapošljavanja, krajnje odgovorno i profesionalno odnositi prema svim izazovima i, u skladu sa mogućnostima, uticati na njihovo rješavanje. Blagi pad nezaposlenosti u Crnoj Gori, evidentiran i prošle godine, rezultat je, između ostalog, uspješne realizacije mjera aktivne politike zapošljavanja, koje sprovodi i finansira Zavod u cilju povećanja zaposlenosti.

● Koliko je lani izdato dozvola za rad i zapošljavanje stranaca, a koliko očekujete da bi to moglo biti ove godine? MUSTAFIĆ:: Zapošljavanje i rad stranaca u Crnoj Gori uređeno je Zakonom o strancima. Definisano je da Vlada, godišnje, utvrđuje kvote - broj radnih dozvola za strance. Prema podacima Ministar-

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

ZAPOŠLJAVANJE

Mustafić

Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Ova pojava je u stalnom rastu poslednjih nekoliko godina. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintezivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima

može naći veliki broj informacija o životu i radu u inostranstvu, kao i praktičnih savjeta i upustava kako se zaštiti prilikom života i rada van granica Crne Gore.

stva unutrašnjih poslova, kao nadležnog za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u 2018. izdato je 26.327 (15.132 u kvoti i 11.195 van kvote) dozvola, što je za 25,55% više u odnosu na 2017. kada ih je izdato 20.969. Ovogodišnja kvota za privremeni boravak i rad stranaca, Vladinom odlukom, precizirana je na 20.454 dozvole. ● Da li ova brojka zabrinjava, te da li to znači da se ne koristi dovoljno potencijal domaće radne snage? Koji je razlog tome? MUSTAFIĆ: Manje zapošljavanje domaće radne snage, a veće angažovanje strane svakako je podatak koji brine. Ova pojava je u stalnom rastu poslednjih nekoliko godina. Razlog tome su okolnosti da u Crnoj Gori postoji deficit u ponudi nekih zanimanja, prije svega u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma i to u vrijeme najintezivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima. Takođe, treba imati u vidu da izražena nezaposlenost, u zemljama iz okruženja, domaćim poslodavcima pruža mogućnost da potrebe zadovolje, uglavnom, jeftinijom radnom snagom. Crnogorsko tržište rada obilježava i sezonski karakter koji se ogleda u različitom obimu i strukturi tražnje i zapošljavanja u toku godine, pri čemu dolazi do preklapanja poljoprivredne i turističke sezone, što otežava mobilnost domaće radne snage. Sve ovo ukazuje da je ubuduće neophodno blagovre-

Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori se nalazi 38.597 nezaposlenih, od čega 5.161 visokoškolac. U odnosu na uporedni period prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 9.265 lica, dok je visokoškolaca manje za 1.097. Stopa registrovane nezaposlenosti trenutno je 16.64 odsto meno planirati potrebe za radnom snagom, kako bi se na kvalitetan način sagledala sezonska ponuda domaćeg kadra - posebno u građevinarstvu, zanatskim uslugama, turizmu i poljoprivredi. Ovdašnje poslodavce, takođe, neophodno je konstantno podsjećati na višestruke benefite od intenzivnijeg zapošljavanja domaćih radnika. Tu, prije svega, mislim na poboljšanje standarda, ali i veći priliv sredstava u budžet kroz uplatu poreza i doprinosa na zarade. ● Kakve mjere ste predvidjeli ove godine za podsticanje zapošljavanja u manje razvijenim sredinama, te koje grupe će biti u fokusu? MUSTAFIĆ: Svjedoci smo činjenice da su gradovi na sjeveru države svakim danom sve prazniji. U Beranama, Pljevljima, Rožajama, Plavu, Kolašinu, Mojkovcu, Plužinama i Žabljaku sve se teže dolazi do zaposlenja, a te opštine karakteriše i loša ekonomska situacija, nedosta-

tak visokoobrazovnih ustanova, ali i odsustvo investicija. U namjeri da ovom, evidentnom, problemu pristupi na pravi način Zavod za zapošljavanje je i prošle godine pokazao da itekako vodi računa o stimulaciji regionalnog razvoja. Naime, u 2018, u programima aktivne politike zapošljavanja, sa više od 50 odsto su učestvovala lica iz sjevernog regiona. Nastojaćemo da takvom dinamikom nastavimo i ove godine kako bi im, učešćem u programima, omogućili sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada. Od potrebe privrede i otvaranja novih radnih mjesta zavisiće i obim njihovog zapošljavanja. Ljudi sa sjevera su značajan naučni, stručni i kulturni potencijal Crne Gore. Obezbjeđivanje njihove veće zaposlenosti jedan je od prioriteta koji se poklapa i sa Nacionalnom strategijom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020. Zato će prioriteti Zavoda, prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama, i dalje biti mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom. ● Kako ocjenjujete saradnju Zavoda sa javnim službama za zapošljavanje iz zemalja Evropske unije, i koliko je zapravo interesovanje naših državljana za rad u Njemačkoj, ali i ostalim zemljama članicama EU? MUSTAFIĆ: Obzirom da se

Crna Gora, a time i Zavod za zapošljavanje, priprema za članstvo u Evropskoj uniji, saradnja sa državama iz okruženja i članicama EU je veoma bitna. Detaljno analiziramo i razmatramo svaku ponudu koja stigne od inostranog poslodavca, privatne agencije za zapošljavanje ili javne službe za zapošljavanje iz inostranstva. Zavod, međutim, ne posreduje između crnogorskih državljana i inostranih poslodavaca, jer Zavod ne radi direktno posredovanje za strane poslodavce, kao što to radi za crnogorsko tržište. Uloga Zavoda prilikom posredovanja pri zapošljavanju u inostranstvu je, da prije svega, informiše naše građane o mogućnostima, kao i o pravima i obavezama. Takođe, razlog aktivnosti Zavoda prilikom zapošljavanja u inostranstvu je i da se minimiziraju nepravilnosti i obmane naših građana pri nalaženju posla u drugoj državi i sprečavnja nelegalnih migracija.Naime, vrlo često, i to putem društvenih mreža, koje je nemoguće kontrolisati, pojedinci, firme ili organizacije netačno informišu građane o mogućnostima zapošljavanja u inostranstvu i obećavaju im zaposlenje i “sređivanje papira”, uz finansijsku nadoknadu. Građani ili budu prevareni za taj iznos novca ili budu žrtve rada “na crno”, finansijske ili radne eksploatacije u toj državi. Radi maksimalne zaštite naših građana i pomoći, ukoliko razmišljaju o odlasku u inostranstvo, na sajtu Zavoda se

● Jeste li zadovoljni iznosom budžeta sa kojim ćete raspolagati u ovoj godini? Na koje projekte ćete utrošiti najviše novca? MUSTAFIĆ: Budžetom Crne Gore za ovu godinu u dijelu mjera i aktivnosti iz Akcionog plana koji sprovodi Zavod za zapošljavanje opredijeljeno je 9,3 miliona eura, od kojih je šest miliona eura predviđeno za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Tokom ove godine Zavod će objaviti Javni poziv za finansiranje projekata rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom–grant šemu, vrijednu tri miliona eura. To će omogućiti uključivanje oko 400 osoba sa invaliditetom. Za kreditno otvaranje 60 novih radnih mjesta u ovoj godini predviđeno je 300.000 eura. Ističem da su uslovi kreditiranja povoljniji od tržišnih, niže kamatne stope, duži grejs period i duži rok povraćaja sredstava. Za realizaciju programa i mjera aktivne politike zapošljavanja raspolažemo sa tri miliona eura. Taj iznos omogućiće realizaciju programa za zapošljavanje oko 2.230 nezaposlenih sa naše evidencije.To su skromna sredstva, u odnosu na potrebe tržišta rada, ali ćemo nastojati da realizujemo najpotrebnije programe i one koji daju najbolje rezultate. Programi će i ove godine biti namijenjeni mladim osobama,ženama,dugoročno nezaposlenim, kao i korisnicima materijalog obezbjeđenja porodice. Zavod će i u ovoj godini nastojati da poboljša kvalitet usluga i svih aktivnosti koje će posredno ili neposredno, nadam se, doprinijeti da se što veći broj lica sa naše evidencije uskoro i zaposli.

CRNA GORA

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Herceg Novi, Trg Maršala Tita br 2, Herceg Novi oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Otvoreni postupak - Vršenje usluge pomorskog prevoza za područje Luštice, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-2-4041-UPI-4/2019-2 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.02.2019. godine. Lice za davanje informacija Sanja Baljošević, telefon 031 323 781, e-mail sanja.baljosevic@hercegnovi.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, PC Kula A, Bar, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Robe - gorivo za potrebe DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 400.000,00 €. Tenderska dokumentacija za otvoreni postupak javne nabavke broj 07-1420 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 20.02.2019. godine. Lice za davanje informacija: Željka Petrović, telefon: +38269/414423, e-mail: petroviczeljka0@gmail.com

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Opština Nikšić sa sjedištem u Nikšiću, ulica Njegoševa br 18 oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Tenderske dokumentacije za otvoreni postupak javne nabavke za izbor ponuđača za Izvođenje radova na sanaciji objekta Opštine Nikšić, ukupno procijenjene vrijednosti 560.000,00 EUR-a, sa uračunatim PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 02/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. portal.ujn.gov.me dana 20/02/2019 godine. Lica za davanje informacija: Ana Dragićević, telefon 040213065, e-mail: ana. dragicevic@niksic.me.

SAOPŠTENJE: POZIV NA JAVNU RASPRAVU O NACRTU KONCESIONOG AKTA O POJAVI MINERALNE SIROVINE TEHNIČKO-GRAĐEVINSKOG KAMENA „POGLED“, OPŠTINA ROŽAJE Ministarstvo ekonomije, u skladu sa članom 18 stav 3 Zakona o koncesijama (“Sl.list CG”, br. 8/09), daje na javnu raspravu Nacrt Koncesionog akta o pojavi mineralne sirovine tehničkograđevinskog kamena „Pogled“, opština Rožaje. Ovim putem Ministarstvo ekonomije upućuje javni poziv građanima, državnim organima, mjesnim zajednicama, nevladinim organizacijama, pravnim licima i preduzetnicima i drugim zainteresovanim subjektima da se uključe u javnu raspravu i da svoje komentare, primjedbe, predloge i sugestije na Nacrt Koncesionog akta o pojavi mineralne sirovine tehničkograđevinskog kamena „Pogled“, opština Rožaje, dostave Ministarstvu ekonomije u pisanoj ili elektronskoj formi, na adresu: Podgorica, Rimski trg br. 46, tel./fax: 020 482 300 ili e-mail: nebojsa.koprivica@mek.gov.me Cilj ove rasprave je da se pribave komentari i sugestije građana, svih relevantnih institucija, predstavnika privrede, nevladinog sektora, kao i stručne javnosti, kako bi se Nacrt Koncesionog akta o pojavi mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena „Pogled“, opština Rožaje, unaprijedio prije usvajanja od strane Vlade Crne Gore. Ministarstvo ekonomije sprovešće javnu raspravu u periodu od 20. februara do 10. marta 2019. godine, u okviru koje će se u prostorijama Ministarstva, dana 1. marta 2019. godine, održati okrugli sto u trajanju od 12 do 14 časova, po lokalnom vremenu. Nacrt Koncesionog akta o pojavi mineralne sirovine tehničkograđevinskog kamena „Pogled“, opština Rožaje, sa pratećom dokumentacijom, objavljen je na sajtu Ministarstva ekonomije: www.mek.gov.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Ministarstvo finansija, Podgorica, Stanka Dragojevića br.2, oglašava OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Ministarstvo finansija pokreće otvoreni postupak javne nabavke za nabavku usluga – poštanske usluge za potrebe Ministarstva finansija, CPV 64110000-0 Poštanske usluge; 79571000-7 Usluge slanja poštom, procijenjene vrijednosti za Partiju 1 – Poštanske usluge prema datoj specifikaciji: 8.464,71 € i Partiju 2 – Komercijalne usluge, Usluge brze dostave pošte u međunarodnom i unutrašnjem saobraćaju: 3.000,00 €, ukupne procijenjene vrijednosti 11.464,71 €. Tenderska dokumentacija broj 12-2601 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 20.02.2019. godine. Lice za davanje informacija: Sanja Bakić, tel: 069/457-313, e-mail: sanja.bakic@mif.gov.me.

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

PREMIJER ZATRAŽIO OBUSTAV

BARANI OSTAJU VRTIĆA, U DVOR NOVI ČEMPRESI Građanski otpor projektu prerastao u političku platformu, poručio juče premijer

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković zatražio je od Uprave javnih radova da raskine ugovor o gradnji vrtića u Baru, da uredi postojeću lokaciju između ostalog i zasađivanjem 90 čempresa. U obraćanju građanima Bara, premijer Marković je podsjetio da je, prepoznajući problem nedovoljnih prostornih kapaciteta u predškolskim ustanovama u Crnoj Gori, prethodna Vlada sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope u decembru 2013. godine potpisala Ugovor o kreditnom aranžmanu vrijedan 10 miliona eura za izgradnju sedam vrtića. Ukupna vrijednost projekata sa učešćem države je 17 miliona eura. „Opština Bar ima veoma izražen problem nedostatka prostora u predškolskim ustanovama. Za dvije školske godine broj djece u vrtićima je povećan za 50 odsto. Naime školske 2015/2016. godine, u Baru je upisano 940 djece, a ove školske godine već 1.391 dijete“, rekao je predsjednik Marković. On je dodao da je u momentu dogovaranja finansijskog aranžmana opština već imala opredijeljenu lokaciju kroz važeći detaljni urbanistički plan, na koji u toku javne rasprave nije upućena nijedna primjedba sa bilo koje strane za njenu namjenu. Tek u fazi pripreme lokacije za početak ra-

dova pokrenuta je inicijativa za zabranu radova koja je rezultirala i građanskim protestima. „Vjerovali smo da emocije nijesu iznad potrebe da ulažemo u budućnost, a kao odgovorna vlada željeli smo najbolje uslove za djecu u Baru. Bili smo ubijeđeni da u Crnoj Gori ne može biti razlika pa ni politike kada radimo u interesu generacija ko-

je dolaze“, kazao je premijer. On je rekao da mu je žao što jedan broj građana Bara nije prepoznao našu namjeru da obezbijedimo kvalitetnije odrastanje njihove djece i unučadi: „Naprotiv, građanski otpor projektu je prerastao u političku platformu od koje se nijesu ogradili organizatori“. Kako god, ova Vlada, istakao je predsjednik Marko-

MINISTARSTVO PROSVJETE:

Imali smo plemenitu namjeru, ali nećemo graditi vrtić na silu “Ministarstvo prosvjete je, kao uostalom i cjelokupna Vlada, imalo plemenitu namjeru i obezbijedilo je 2,5 miliona eura za gradnju novog vrtića u Baru, kako bi na taj način stvorili najbolje uslove za barsku djecu”, kazali su iz resornog ministarstva Dnevnim novinama. Ocijenjeno je takođe, da se planirana gradnja naslanjala na sve prethodne odluke državnih organa u proteklih deset godina. “No, nekako smo posebno prethodnoh dana došli do tačke da se izgradnja tog vrtića počela predstavljati kao agresorski čin, što je besmisleno. Zato je i donešena odluka da ništa ne treba raditi na silu i pod kordonima policije, a posebno ne objekat poput vrtića. Žao nam je što je propuštena velika prilika jer nije prepoznata najbolja namjera, a to je

da se obezbijedi dodatni prostor za najmlađe u opštini koja spada u red onih sa najvećom prebukiranošću predškolskih ustanova. Takva situacija treba da služi kao podsjetnik svima da građani na vrijeme moraju koristiti mehanizme učešća u odlučivanju, koji jesu bili dostupni, i da makar kad je riječ o temama koje se tiču naših najmlađih, ne smiju da dozvole politizaciju bilo koje vrste, kako se više nikad ne bi došlo u situaciju da se nakon 10 godina legitimnih i legalnih odluka državnih organa, one počnu problematizovati do ove mjere. Uprkos svemu, u narednom periodu ćemo biti do kraja posvećeni gradnji vrtića na novoj lokaciji u Baru, ali će na žalost za to biti potrebno određeno vrijeme”, naveli su iz Ministarstva prosvjete.

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

CRNA GORA

VU IZGRADNJE ZBOG NEZADOVOLJSTVA GRAĐANA

U BEZ RIŠTU I

AKTIVISTI ZADOVOLJNI ODLUKOM PREMIJERA, PROTESTI SE NASTAVLJAJU

Premijer Duško Marković vić, neće raditi protiv volje građana, a posebno nećemo vrtiće graditi uz policijske kordone. Izvući ćemo nauk iz ove situacije: a to je da ponekad opredjeljenje da gradimo vrtić na planskoj lokaciji nije garancija da građani to žele. „Zbog toga sam zatražio od Uprave javnih radova da raskine ugovor o gradnji vrtića u Baru, da uredi postojeću lokaciju između ostalog i zasađivanjem 90 čempresa. Ministarstvo prosvjete će u saradnji sa kreditorom preusmjeriti iznos od dva i po miliona eura za gradnju objekata iste namjene u nekom drugom gradu gdje imamo spremnu dokumentaciju, tamo gdje postoji saglasnost o zajedničkom interesu“, rekao je premijer. Odabir nove lokacije u Baru, dodao je on, zahtijeva složene i duge procedure pa je zamolio građane Bara za strpljenje dok se stvore planski, projektni i drugi uslovi za gradnju novog vrtića. Reagujući na saopštenje predsjednika Vlade Duška Markovića Demokrate su ocijenile da su građani Bara izvojevali jednu od najvećih

Građani protestvuju protiv gradnje vrtića

građanskih pobjeda u novijoj istoriji grada pod Rumijom, te da za nastale posljedice neko mora odgovarati. Sa ocjenom da su građani Bara izvojevali pobjedu složili su se i iz URE i doda-

li da je to ogromno ohrabrenje građanima da u subotu dođu na proteste protiv sistema. U SDP-u su ocijenili “da Odluka premijera o obustavljanju gradnje vrtića u Baru je svakako za pohva-

lu ali cijeli slučaj ne smije ostati bez utvrđivanja konkretne odgovornosti”. Iz Liberalne partije su ocijenili da je “jasno da se bez dijaloga i bez razuma ne može postići nikakva ko-

Jedan od organizatora protesta protiv gradnje vrtića u dvorištu barske gimnazije Stefan Đukuć u izjavi Dnevnim novinama izrazio je zadovoljstvo odlukom premijera Duška Markovića da od Uprave javnih radova zatraži raskid ugovora o gradnji vrtića u dvorištu barske gimnazije, te da preporuku da se na istoj lokaciji zasadi 90 čemresa. “Pozdravljamo izjavu premijera u sklopu koje zahtjeva prekid gradnje vrtića na lošoj lokaciji i sadnju novih stabala. Takođe, pozivamo ga na naše sljedeće okupljanje u nedjelju da vidi da ovo nije politicko-partijska platforma nego istinski građanski bunt namijenjen dobru svih”, kazao je Đukić. Na pitanje da li će protest biti nastavljen Đukić je kazao da se njihova borba nastavlja, ali je ostavio mogućnost da ta borba ne bude nastavljena protestima, već da je moguće da se ona nastavi drugim metodama. “Nasa borba se nastavlja, vidjećemo da li protestima ili drugim metodama jer je naš cilj da se park obnovi, još ljepše ako je moguće, da se obnove drugi parkovi u našem gradu, da se nađe nova lokacija za vrtić i da se radi na oplemenjivanju našeg grada. Spremni smo ponuditi svoju energiju i stručnost”, rekao je Đukić. Upitan da li je ovdje riječ o građanskom aktivizmu ili politici on je ocijenio da je riječ o građanskom aktivizmu. “Sve ovo je građanski aktivizam sa ciljem poboljšanja našeg društva i našeg grada, a riječ politika dolazi od grčke riječi društvo, tako da su ti pojmovi uvijek isprepletani. Ono što kod nas ne postoji, je partijsko određenje i upliv”, kazao je na kraju Đukić. rist niti održiv i kvalitetan cilj, te da je neophodna veća uključenost građana i transparentnos u procesima donošenja odluka”. I.F.R.

DIREKTORICA MIJOVIĆ O PREBUKIRANOSTI VRTIĆA Direktorica JPU “Vukosava Ivanović-Mašanović” Gordana Mijović, ranije je u intervjuu za Dnevne novine kazala da je evidentan značajan porast broja djece u vrtićima na teritoriji barske opštine, te da, sve i da broj djece u vrtićima ostane na ovom nivou, ta ustanova opet ima problem sa prebukiranošću. Kada se, dodatno, uzmu u obzir projekcije porasta bro-

ja djece od oko 30 odsto svakih nekoliko godina, Mijović je ocijenila da je evidentno ustanova na čijem je čelu, ali i čitava opština, u “crvenoj zoni”. Ona je kazala i da su dugo imali liste čekanja koje su, trudom i radom uz pomoć Ministarstva prosvjete i drugih subjekata rješavali, te da sada, nakon nalaženja alternativnih prostora i slijedeći politiku Mi-

nistarstva da sva djeca koja to žele treba da budu upisana, više nemaju lista čekanja. No, zato su grupe djece koja pohađaju vrtiće prekobrojne, odnosno broj djece u njima ide i do 50. To je u samom vrhu kada se Bar uporedi sa drugim gradovima u Crnoj Gori. Mijović je podsjetila i na podatak da je u 2016. godini predškolskim obrazovanjem

obuhvaćeno 940 djece, dok je školske 2018/19 obuhvaćeno skoro 1400 djece, što procentualno iznosi oko 30 odsto više mališana upisanih u vrtiće. Brojke jasno govore o rapidnom rastu broj upisane djece. Ona je tada ocijenila da zapravo brojke ukazuju na to da su predškolske ustanove u Baru već sada u problemu, sve i da se niti jedno dijete više ne upiše.

crna gora

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

glavni grad Predstavio Pilot Pr

Katastar zelenih KoraK Ka pamet

S Za rekonstrukciju javne Podgorica: PotPisan ugovor

rasvjete 4,7 miliona €

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Časlav Vešović i predstavnici uprave “Javna razsvetljava” Igor Hržić i Marko Dimkovski, koji su nosioci zajedničke ponude “Nova energija”, potpisali su juče ugovor o rekonstrukciji javne rasvjete u Podgorici. Ugovor je vrijedan 4,7 miliona eura, a realizacijom projekta ušteda energije biće do 80 odsto. Vešović je poručio da je ova kompanija ispunila veoma stroge i zahtjevne tenderske uslove, te da su uvjereni da će na kvalitetan i efikasan način rekonstruisati i modernizovati javnu rasvjetu u glavnom gradu. On je istakao da je čekanje i finalizacija projekta ipak donijela benefite za glavni grad. “U prvom redu, u odnosu na prvobitnu projektovanu vrijednost za ovaj projekat koja je iznosila 6,7 miliona eura, potpisali smo ugovor za dva miliona manje, što predstavlja direktnu korist za budžet glavnog grada”, ocijenio je Vešović. Zamjenik gradonačelnika je podsjetio da je u prethodnom periodu glavni grad plaćao visoke račune za struju za gradsku rasvjetu, a instalacija nove opreme zasnovane na LED tehnologiji će obezbijediti značajne uštede koje će omogućiti otplatu duga prema partnerima. On je poručio da ovaj projekat ni na koji način neće opteretiti budžet glavnog grada, kao ni građane, a da će višestruko biti koristan. “Osim finansijske koristi, njegovom realizacijom podstičemo energetsku efikasnost i u kontinuitetu radimo na modernizaciji infrastrukture i primjeni savremenih ‘smart’ rješenja”, istakao je Vešović. Uprava glavnog grada, paralelno sa realizacijom pro-

jekta, sa partnerima iz UNDPa intenzivno radi na izradi projektne dokumentacije za II fazu modernizacije javne rasvjete koja se odnosi na centar grada i gradska naselja. Predsjednik uprave „Javna razsvetljava“ Igor Hržić je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem ugovora sa Glavnim gradom na projektu modernizacije i rekonstrukcije javne rasvjete i iskazao uvjerenje da će se na bazi uspješne saradnje partnerstvo Podgorice i „Javne razsvjetljave“ nastaviti i na nekim budućim projektima. “Ovo je najznačajniji projekat u posljednjih deset godina rada i razvoja našeg društva i veoma smo zadovoljni što je ponuda našeg konzorcijuma prepoznata kao najkvalitetnija i što smo partneri Glavnog grada na ovom projektu”, istakao je Hržić. On je naglasio da „Javna razsvjetljava“ ima strategiju regionalnog razvoja društva i da u narednih pet godina žele da postanu dominantno preduzeće koje se bavi zamjenom javne rasvjete u regionu, te da je ovo prvi veliki korak ka tom cilju. Direktor d.o.o. „Komunalna usluge“ Radoica Popović, koji je u ime Glavnog grada i ovog preduzeća potpisao Ugovor, istakao je da je projekat rekonstrukcije i modernizacije javne rasvjete veoma važan, ne samo na lokalnom, nego i državnom nivou zbog toga što su njime predviđene značajne uštede najskupljeg vida električne energije. On je iskazao veliko zadovoljstvo što će projekat, nakon dužeg vremena i napornog rada na njegovoj pripremi, početi da se realizuje, izražavajući uvjerenje da će biti uspješno završen u ugovorenom roku. M.M.

ekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine juče je predstavio pilot projekat Katastar zelenih površina za lokaciju “Kraljev park”, koji je, kako se moglo čuti, osnova za zaštitu u korišćenju prirodnih resursa.

Iz lokalne uprave navode da je ovo korak glavnog grada ka pametnom gradu. Zamjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić navela je da je riječ o projektu koji predstavlja skup sistematizovanih informacija i podataka o zelenim površinama, njihovom kvantitetu, kvalitetu i prostornoj distribuciji.

■ OČUVANJE ZELENILA

Cilj izrade katastra zelenih površina je planirano i očuvano zelenilo i sistematsko podizanje novih zelenih površina kao oaza za odmor i rekreaciju stanovništva u gradskim uslovima, što predstavlja jedno od najvećih bogatstava našeg grada. “Katastar zelenih površina obuhvata skup sistemati-

zovanih informacija, podataka o zelenim površinama, o njihovom kvantitetu, kvalitetu i ekonomskoj procjeni, uključujući pritom kartografski prikaz i statističke informacije. Kao takav, katastar zelenih površina predstavlja osnovu za korišćenje prirodnih resursa, za planiranje i kontrolu njihove zaštite”, kazala je Vujačić. Ističe da je cilj izrade katastra zelenih površina da se evidentiranjem postojećeg stanja zelenih površina formira informaciona osnova putem koje će se pratit trendovi i aktivnosti koje se odnose na unapređivanje zelnih površina. Na osnovu rezultata analize stanja definišu se preduslovi za unapređivanje i neophodne i adekvatne mjere na određenom lokalitetu. Vujačić je podsjetila da, prema postojećim podaci-

ma, Glavni grad karakteriše 644.661 kvadratnih metara javnih zelenih površina od čega 122.361m² gradskih parkova, 160.616 m² linearnog zelenila, 361.684 m² blokovskog zelenila. Preduzeće „Zelenilo” d.o.o. se stara o 5.469 stabala u drvoredima grada, žardinjerama, rekvizitima u okviru dječjih igrališta, kao i drugom pratećem mobilijaru na ovim površinama. Takođe, održava 334,3ha prigradskog zelenila.

■ EFIKASNIJE

UPRAVLJANJE

Pilot projekat je rađen u Kraljevom parku, gdje je ovim projektom utvrđeno da ima 299 stabala. Projekat ima za cilj da se osmisli GIS (Geografski informacioni sistem) platforma zelenih površina sa potpunom funkcionalnom vizuelizacijom prikupljenih podataka preko web platforme da bi bila dostupna svima. Konsultant “GDi” d.o.o. Aleksandar Stijović kazao je da se na ovaj način znatno

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

crna gora

rojekat ª kraljev Parkº

h površina tnom gradu Olakšan i unaprijeđen rad gradskih službi Prema riječima Stijovića, ovim sistemom, gradske službe mogu da prate stanje kompletnog mobilijara, da se vidi njihovo stanje i fotografije. “Izradom sistema dobijate ogromnu bazu podataka, koja nakon toga može da služi i za dalja istraživanja, jer se dobija slika kompletnog biodiverziteta koji postoji u gradu. Podgorica je po ovom pitanju potpuno specifična. Na kraju će se vjerovatno pokazati da je biodiverzitet grada ogroman”, istakao je Stijović.

Podaci iz sistema, kako je objašnjeno, pomoći će svim gradskim službama, koje će u svakom trenutku imati uvid u stanje na terenu i da li je bilo šta potrebno raditi. Takođe, građani će imati uvid u stanje, ali za razliku od gradskih službi neće moći da mijenjaju podatke i dodaju sadržaj. Tim projektom otvorene su i šire mogućnosti, pa će na taj način moći da se ima uvid i kuda idu gasovodi, vodovodi, kanalizacija ili bilo šta što bi smetalo u nekom planiranom poslu.

bolje raspolaže sa svojom, odnosno imovinom grada, te da se bolje upravlja i na taj način povećavaju i prihodi grada. Osim toga, na ovaj način se olakšava i funkcionisanje stanovništva i svim ostalim strukturama. “Katastrom zelenih površina se povećava fond i kvalitet

stabala, a ujedno i sprečava nekontrolisana sječa. Tu je i čitav niz drugih podataka koje se dobijaju izradom katastra zelenih površina i na taj način uvijek može da se uvidi stanje i pojedinačnog stabla, te da li je potrebno intervenisati na određenom stablu. Prevashodno misli se na stabla koja su u lošem stanju, sa suvim granama, a nalaze se izviše dječjih igrališta, šetališta ili slično”, kazao je Stijović. Direktor “GDi solutions” Beograd Ninoslav Mitrić predstavio je funkcionisanje ove kompanije i prezentovao rezultate pilot projekta. On je podsjetio da “GIS” svake godine održava konferenciju u Kaliforniji na kojoj prisustvuje 19.000 ljudi, što izgleda impresivno. M.M.

GIS je alatka koja se koristi u cilju efikasnijeg i ekonomičnijeg planiranja, podizanja, održavanja i unapređenja zelenih površina na određenom prostoru, kako zasebnim prostornim jedinicama, tako i cjelokupnim sistemom zelenih površina.

Purišić i Raičević

Ministar Purišić u Posjeti oPštini Bar

U planu izgradnja Doma za stare i Dnevnog centra

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić sastao se juče sa predsjednikom opštine Bar Dušanom Raičevićem, navodeći da postoji dobra saradnja i da ima prostora za njeno dalje unapređenje. Ministar je naveo da u prethodne dvije godine imamo na nivou države visoke stope privrednog rasta, kao i da se uvećava budžet za socijalna davanja, što je popravilo socio-ekonomske prilike u društvu. On podsjeća da je u prethodnoj godini za materijalna davanja u socijalnoj i dječjoj zaštiti opredijeljeno oko 80 miliona eura, što je na nivou od oko dva odsto BDP-a. Purišić je naglasio da je najbolji način da se izborimo sa aktuelnim socijalnim izazovima otvaranje novih radnih mjesta, navodeći da je u prethodnoj godini zabilježen rast zaposlenosti od 4,3

odsto na niovu države. “Podaci koje je objavo Monstat, a tiču se apsolutnog i relativnog siromaštva, pokazuju da se ono svake godine smanjuje, što ukazuje da građani imaju koristi od visokog privrednog rasta koji imamo već nekoliko godina. Takođe, ovo istraživanje ukazuje da su socijalna davanja smanjila stopu rizika od siromaštva za vše od sedam odsto. U Baru je zaposlenost u prošloj godini porasla za 2,5 odsto”, kazao je Purišić. Sagovornici su konstatovali da je Program aktivne politike zapošljavanja tokom prethodne godine dao uspješne rezultate zapošljavanjem 968 lica sa evidencije nezaposlenih ZZZCG. Predsjednik Raičević je kazao da lokalna samouprava daje doprinos u vođenju odgovorne socijalne politike, u dijelu socijalnih davanja. On

je istakao jasnu spremnost da opština Bar u saradnji sa Ministarstvom ide u pravcu realizacije značajnog projekta za naš grad a to je izgradnja Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju. On je istakao da je ovo prilika da se kandiduje još jedna od ideja koju su u prethodnom periodu pokušavali da razrade, a to je da se pokrene inicijativa da se u saradnji i sa Vladom i resornim Ministarstvom otvori Dom za stare Baru. Purišić je poručio da je ministarstvo spremno da podrži projekat Dnevnog centra. Sagovornici su istakli i da je u opštini Bar u toku izrada projektne dokumentacije za početak izgradnje stambenog objekta od 75 stambenih jedinica, u cilju rješavanja stambenih potreba penzionera u ovoj opštini.

investicija Ministarstva sPorta vrijedna 40.000 eura

Petnjica dobila sportske terene Ministar sporta i mladih Nikola Janović i predsjednik opštine Petnjica Samir Agović juče su svečano otvorili novoizgrađene sportske terene u mjestu Godočelje. Riječ je o terenima za košarku i fudbal, u koje je Ministarstvo sporta i mladih uložilo više od 40.000 eura. Janović je istakao da je navedeni projekat još jedan čvrst dokaz posvećeno-

sti Vlade Crne Gore i resornog ministarstva da kontinuirano stvara i unapređuje uslove za bavljenje sportom u manje razvijenim sjevernim opštinama. On je podsjetio da je još ranije najavio senzibilnost Ministarstva sporta i mladih za ulaganje u manje razvijene sredine. Ministar je dodao da mu predstavlja posebno zadovoljstvo što će i naši ljudi iz dijaspore imati mogućnost

da se za vrijeme svog odmora u rodnom kraju bave sportskim aktivnostima na ovim terenima. Predsjednik Agović se zahvalio ministru na ispunjenom obećanju koje je dao prilikom prethodne posjete, uvjeren da će navedeni sportski tereni biti podsticaj za građane da se bave sportskim aktivnostima, ali i za osnivanje novih sportskih klubova na teritoriji opštine Petnjica.

SVIJET

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

OSNIVANJE ŠESTOG ENTITETA AMERIČKIH ORUŽANIH SNAGA

Donald Tramp predstavio plan razvoja svemirskih snaga

Donald Tramp je počeo da ostvaruje svoj plan o vojnom zapovjedništvu za svemir kada je u utorak naredio Pentagonu da pripremi plan zakona o svemirskim snagama kao šestom entitetu američkih oružanih snaga. “Moramo da budemo spremni”, izjavio je Donald Tramp i potpisao četvrtu svemirsku direktivu u svom mandatu, koja opisuje organizovanje tog novog entiteta. “Za moju vla-

du je osnivanje svemirskih snaga pitanje nacionalne bezbjednosti”, istakao je i dodao da je “američko vođstvo u svemiru važnije nego ikada”. Jedan od glavnih zadataka svemirskih snaga je da zaštite američke satelite u svemiru od svakog fizičkog napada, sudara s drugim predmetom ili projektilom ili od bilo kakvog pokušaja piratiranja ili smetnji, kao i razvoj ofanzivnih kapaciteta. U junu 2018. Donald

Tramp je već najavio snage “odvojene, ali jednake kao pet drugih (američke kopnene snage, američko ratno vazduhoplovstvo, američka mornarica, korpus marinaca i obalska straža). Ali proces je dug i zavisi od Kongrese, koji jedini može da odluči o takvoj reorganizaciji američke vojske. U prvom razdoblju “Spejs Fors” će ostati u sklopu vojnog vazduhoplovstva. Svemirske snage će imati i vlastiti štab.

KINA

TURISTIMA ZABRANJEN ULAZAK NA TIBET

Kina je zabranila pristup Tibetu za strane turiste zbog predstojećeg obilježavanja godišnjica koje preispituju legitimitet kineske vladavine nad ovom himalajskom regijom. Turističke agencije su saopštile da će ulazak na Tibet stranim turistima biti zabranjen do 1. aprila, javio je AP. Godišnjica koja se obilježava 20. marta sjećanje je na ustanak protiv kineske vladavine na Tibetu koji se desio 1959. godine, a 14. maja izbile su demonstracije protiv vlade u prijestonici Tibeta Lasi, u kojima je bilo i ljudskih žrtava. Iako se svake godine u ovom periodu zabranjuje ulazak u Tibet, 60. godišnjica ustanka privlači posebnu pažnju.

NAKON LABURISTA, RASIPAJU SE I TORIJEVCI

Tri britanske poslanice napustile konzervativce Tri proevropske poslanice iz redova britanske vladajuće Konzervativne partije napustile su tu partiju i priključile se novoformiranoj grupi nezavisnih poslanika koji se protive načinu na koji vlada sprovodi Bregzit. Ana Saubri, Hajdi Alen i Sara Volaston su objavile da će se pridružiti grupi od osam doskorašnjih laburističkih poslanika. Tih osam laburističkih poslanika je partiju napu-

stilo zbog smjera u kom se kreće pod vođstvom Džeremija Korbina. Oni ga optužuju da je slabo predvodio protivljenje planu premijerke Tereze Mej za napuštanje EU i da nije iskorijenio antisemitizam u partiji. Otcijepljeni poslanici se nadaju da će privući još nezadovoljnika iz redova obje najveće partije i da će uspjeti da stvore novu snagu na centru britanske političke scene.

svijet

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

ruski predsjednik u tradicionalnom godišnjem obraćanju parlamentu:

Ruska vojska će odgovoriti na svako razmještanje raketa

Rusija će odgovoriti na svako razmještanje raketa srednjeg dometa u Evropi, ciljajući ne samo zemlje u kojima se nalaze rakete već i same Sjedinjene Američke Države, zaprijetio je ruski predsjednik Vladimir Putin u godišnjem govoru pred parlamentom o stanju nacije. “Reći ću to jasno i otvoreno: Rusija će biti primorana da razmjesti oružje koje će moći da bude iskorišćeno ne samo protiv teritorija s kojih može dolaziti direktna prijetnja, nego i protiv teritorija na kojima se nalaze centri za odlučivanje”, kazao je Putin. Iako je, kako je ocijenila agencija Rojters, dao dosad najoštriju izjavu o potencijalnoj novoj trci u naoružanju, Putin je kazao da Rusija ne traži sukob i da neće preduzeti prvi korak u smislu razmještanja raketa kao odgovor na američko povlačenje iz sporazuma o raketama srednjeg dometa - INF. “Ruska reakcija na razmještanje raketa biće odlučna i američki političari, od kojih su neki opsjednuti s američkom posebnošću, moraju računati na taj rizik prije nego što preduzmu prve korake”, poručio je. Putin je takođe istakao da je odluka Vašingtona o povlačenju iz INF sporazuma donesena na neutemelj-

“Više djece manje poreza”

Ruski predsjednik tokom konferencije je predstavio i nove tipove naoružanja, a najveću pažnju poklonio je hiperzvučnoj raketi “cirkon”, koja je u stanju da leti brzinom od devet mahova

nim optužbama da Moskva krši taj sporazum, dodajući da ga zapravo krše Sjedinjene Američke Države. “Ta američka odluka je navela i Rusiju da suspenduje svoje učešće u Sporazumu o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF) koji datira iz Hladnog rata i da počne da razvija nova oružja”, rekao je Putin. “Naši američki partneri mogli

su da budu pošteni umjesto da koriste imaginarne optužbe na račun Rusije kako bi opravdali svoj jednostrani izlazak iz sporazuma”, rekao je Putin. Ruski predsjednik je u parlamentu govorio o stanju nacije, što je tradicija obraćanja tom zakonodavnom tijelu otkako je prvi put došao na čelo države 2000. godine. Na dužnosti predsjednika Rusije Putin je bio u

Tokom obraćanja Federalnoj skupštini, Putin se osvrnuo i na razvoj zemlje. Poručio je da Rusija treba da se kreće samo naprijed i da to kretanje ubrza. Dodao je da ljudi moraju da osjete promjene i da se situacija mijenja nabolje, prenio je Tas. Konstatujući da je Rusija ušla u veoma komplikovan demografski period, ruski predsjednik je rekao da je glavni zadatak da se sačuva ruski narod i da se podrže mladi koji formiraju porodicu, pošto je natalitet u opadanju. “Više djece – manje poreza”, poručio je Putin povodom novih mjera o povećanju nataliteta u zemlji. Podsjetio je na nove mjere koje su uvedene za porodice – novčane naknade za prvo i drugo dijete, nevezano za region Ruske Federacije gdje se djete rodilo. dva četvorogodišnja mandata - od 2000. do 2008. godine, kada ga je u jednom mandatu zamijenio Dmitrij Medvedev, te od 2012. godine kada je izborio prvi šestogodišnji mandat. Aktuelni mandat, na koji je izabran prošle godine, Putinu ističe 2024. godine.

izvršena smrtna kazna nad pripadnicima muslimanske braće

Devet pogubljenih zbog ubistva tužioca

Egipatski bezbjednosni zvaničnici saopštili su da je devet osumnjičenih pripadnika Muslimanskog bratstva pogubljeno nakon što su osuđeni za umiješanost u ubistvo glavnog tužioca u zemlji 2015. godine. Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom da budu neimenovani, jer nisu ovlašćeni da informišu medije, kažu da su pogubljenja izvršena juče, prenio je AP. Devetorica su

proglašena krivim za učešće u bombaškom napadu u kojem je ubijen Hišam Barakat, najviši vladin zvaničnik koga su ubili islamski ekstremisti. Najviši žalbeni sud u Egiptu potvrdio je smrtne kazne u novembru. Amnesti internešenel je u utorak pozvao Egipat da zaustavi pogubljenja, rekavši da su neki optuženi rekli da su priznali krivično djelo pod torturom.

kultura

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

ZAJEDNIČKA IZLOŽBA rADOvA OtvOrENA U GALErIJI ª rOMAN PEtrOvIĆº

Čudesna priČa crnogorskih umjetnica na sarajevskoj zimi Izložba “Tri tačke dodira” crnogorskih umjetni- Veliko interesovanje za izložbu naših umjetnica u Sarajevu ca Ivanke Vane Prelević, Katarine Švabić i Nade Kažić iz Crne Gore otvorena je u Galeriji “Roman Petrović” u okviru Internacionalnog festivala “Sarajevska zima”. Izložbu su otvorili direktor “Sarajevske zime” Ibrahim Spahić, ministar i savjetnik u ambasadi Crne Gore u BiH Radovan Miljanić i Danis Fejzić iz Udruženja likovnih umjetnika BiH. Oni su istakli da su umjetnice pokazale na koji se način može izvesti čudesna priča koja povezuje svijet danas. Postavka je koncipirana u okviru tri zanimljive likovne poetike: nu) i “Vrt” Nade Kažić (me- sa. Kao što na svoj način Va“U snu san” Vane Prelević tal promjenljive dimenzije). na Prelević pravi svoje sno(kombinovana tehnika vaIz elementa alata veza- ve u snovima, tako i Švabić telin i metal), “Zona” Kata- nog za prirodu života Kažić traga za ‘zonom’. rine Švabić (akrilik na plat- izvodi cvjetove od starih koVrt i Zona od onoga što je

kosa, kako je kazao direktor Festivala “Sarajevska zima” Ibrahim Spahić, su jedan od najznačajnijih likovnih događaja na Festivalu

KNJIGA MIrAšA MArtINOvIĆA ª GLAsOvI IZ DOKLEEº PrEDstAvLJENA U BUDvI

čiji je ovogodišnji moto “Buka i bijes”. “Zadovoljstvo mi je što žensko poetsko likovno pismo počinje na kreativan način dominirati u priči o našoj stvarnosti o ‘buki i bijesu’ u kojoj živimo”, kazao je Spahić. U suštini, sva tri rada počivaju na preispitivanju velikih priča, uvijek muških i uvijek zasnovanih na manifestaciji moći, pa bi upravo na tom fonu trebalo tražiti njihovu idejnu uvezanost. Umjetnice Ivanka Vana Prelević, Katarina Švabić i Nada Kažić su pripadnice generacije koja donosi najznačajnija ostvarenja u Crnoj Gori i dobitnice nagrada. Izložbu, koja će biti otvorena do 1. marta, pripremio je Centar savremene umjetnosti i Ministarstvo kulture Crne Gore. R.K.

Sa promocije u Budvi

Lirski roman o drevnom gradu

Knjiga Miraša Martinovića “Glasovi iz Doklee” predstavljena je u Narodnoj biblioteci Budve. O knjizi su, pored autora, govorili profesorka književnosti Božena Jelušić i Bogić Rakočević, direktor Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević”. Knjiga “Glasovi iz Doklee” objavljena je u izdanju VCNM i izdavačke kuće Skaner studio iz Zagreba. Riječ je o djelu koje se sastoji iz trideset i tri prozne cjeline, sa atipčnim ličnostima i događajima. Božena Jelušić je kazala da poseban značaj u tematskom opusu Miraša Martinovića ima Crna Gora, te da je u ovoj knjizi povlašćen motiv drevni grad. ”Prvenstveno je to Duklja, ali i pokrajina Prevalis u kojoj se nalazila. Doklea, zagrljena Zetom i Moračom i rječicom Širalijom, opasna

snažnim bedemima i kulama sa jedinim izlazom prema čuvenom putnom pravcu Via Narona, podstiče pitanja o tome ko su i kakvi su bili Dokleati i da li je Dioklecijan odista rođen u Doklei, da li njeno ime znači crn, skrovit i taman, ili znači teći i ploviti. Doklea mjesto vječitog pjesnikovog hodočašća i potrage za ‘talogom’ žive istorije.” Dodala je i da je knjiga osjenčena simboličkim brojem stradanja, sastoji se iz 33 cjeline, što joj daje poseban smisao, te da je teško žanrovski odrediti da li su u pitanju pjesme ili lirske priče, pjesme u prozi ili lirizovana proza, ili možda lirski roman o drevnom gradu. Martinović je kazao da je priželjkivao da se nađe u budvanskoj biblioteci, koja kao kulturni prostor sve više zauzima značajno mjesto na mapi Crne Gore. Smatra

da Božena Jelušić tačno zapaža da je on vjerovatno jedini pisac koji je proputovao sve svoje knjige. “I zaista je tako, da se ne hvalim, proputovao sam cijelu Crnu Goru. Sve moguće lokalitete i prostore gdje su bile civilizacije, ljudi i narodi koji su se ovdje smjenjivali, miješali i ostavili bilo kakav trag. I nijesam se zadr-

žao samo na tome.” Pisca je uvijek zanimao duh podneblja, naroda, lokaliteta. “Duh je nešto što traje, što se ne može uništiti, kontinuitet, linija koja vodi kroz vrijeme i kroz stoljeća, može se negdje i prekinuti ali to je ponovna istorija, ona brodelovska, dublja istorija koju ne može niko ispomjerati, to

je tok koji prima sve rukavce. Dakle, ja sam te rukavce skupljao u taj tok i ova knjiga i sve koje su joj prethodile jeste neka vrsta toga toka, neka vrsta metafizičke istorije. To je istorija koja je iza podataka, iza događaja, trajna istorija koja se ne može krivotvoriti, koja se ne može brisati”, kazao je Martinović. R.K.

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

KULTURA

PRVO PREDSTAVLJANJE U HRVATSKOJ NAKON 30 GODINA

RADOVI ILIJE ŠOŠKIĆA U ZAGREBAČKOM INSTITUTU

rnogorski umjetnik Ilija Šoškić, poslije nedavne retrospektive u Beogradu i Novom Sadu, predstaviće se večeras u Institutu za savremenu umjetnost u Zagrebu. To će biti prva njegova samostalna izložba u Hrvatskoj nakon 30 godina. Izložbu “Svi smo u opasnosti” čini foto-narativ PPP. Devet sati kasnije, snimljen na mjestu ubistva Pjera Paola Pazolinija, devet sati nakon njegovog ubistva 2. novembra 1975. godine, te dokumentacija i umjetnikova

intervencija u prostoru koju će uživo izvesti tokom otvaranja izložbe. Naziv izložbe preuzet je iz naslova posljednjeg Pazolinijevog, nedovršenog intervjua koji je uoči ubistva dao novinaru Furiu Kolombu.

Šoškićev rad “Na uglu fudbalskog terena desila se tragedija, označena krugom od kamena i cigle (stvari nađene u blizini) i sa nešto krede. Izgrađen ‘mauzolej’ sa krstom od dva komada drveta nađenih u đubrištu, sa ispisanim slovima ‘Pier P. Pasolini’. To je bila scenografija jednog mučeništva, jednog umjetnika. Prisjetio sam se Arhimeda kao cinizma nesavršene civilizacije”, naveo je Šoškić za taj svoj rad. Nakon nedavno održane

velike retrospektivne izložbe “Akcione forme” koja je istovremeno bila postavljena u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu i Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, Šoškićev opus kanonizovan je unutar polja akcije i oblika, a njegovo je područje djelovanja obeleženo trouglom omeđenim umetnošću, filozofijom i matematikom, navela je Janka Vukmir u uvodnom tekstu kataloga zagrebačke

izložbe. Prema riječima Janke Vukmir, Šoškić kroz svoj opus “djeluje i između politike, prirode i svoje umjetničke pojavnosti kao žive slike (tableau vivant), ili se kreće između aktivizma, šamanizma i simbolizma, ali i između akcije, forme i raznih vrsta ličnih prisutnosti u svom radu”. Razgovor s umjetnikom zakazan je za četvrtak 7. marta, a izložba će biti otvorena do 16. marta. R.K.

NASTUP DŽEZ ORKESTRA U BARU

“Alex & the Fergusons” prvi put na Zimskoj sceni

Marija Perović na konferenciji o ženama u filmskoj umjetnosti

Rediteljka Marija Perović biće jedna od učesnica Međunarodne konferencije o ženama u filmskoj industriji, koja će biti održana danas i sjutra u zagrebačkom muzeju Mimara i sjedištu Društva hrvatskih filmskih reditelja (DHFR). Konferencija u organizaciji DHFRa okupiće brojne istaknute

predstavnice svjetske audiovizuelne industrije na kojoj će se raspravljati o ulozi i položaju žena u filmskoj industriji. Nizom okruglih stolova, panela, predavanja i projekcija biće obuhvaćene brojne teme kao što su vidljivosti filmskih autorki, njihove zastupljenosti, ravnoprav-

nosti, sadržaji vezani za autorska prava, specifičnosti u radu i mnoge druge, objedinjene zajedničkim nazivom filmskog stvaralaštva žena. Pored Marije Perović, iskustva iz industrije kojom tradicionalno dominiraju muškarci podijeliće i brojne istaknute gošće iz regiona i svijeta. R.K.

Poznati beogradski džez sastav, „Alex & the Fergusons“ orkestar nastupiće večeras u 20 sati, u sali Doma kulture, kao dio internacionalne muzičke selekcije Zimske scene “Ljetopisa”. “Alex & the Fergusons” postoji već skoro deceniju na beogradskoj džez sceni uz, za sada, jedno izuzetno uspješno CD izdanje i mnogo nastupa na džez festivalima širom regiona. Ovaj sedmočlani sastav koji čine Aleksandra Bijelić Aleksijević (vokal), Ivan Aleksijević ( klavir), Milan Pavković (bas), Mi-

loš Grbatinić ( bubnjevi), Marko Đorđević ( truba), Kristijan Mlačak (saksofon) i čuveni Dragoslav Fredi Stanisavljević (truba) premijerno se, u proširenom sastavu, predstavlja na Zimskoj sceni “Barskog ljetopisa”. Za tu priliku, pripremljen je reperotar koji obuhvata svjetske džez, soul i r&b kompozicije u potpuno novom aranžmanu što ujedno, na najbolji način, predstavlja umjetnički izraz solista ovog ansambla uz maestralni vokal Aleksandre Bijelić Aleksijević. Ulaz je slobodan. R.K.

drugi pišu

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

hoće li upotreba kanabisa u medicinske svrhe biti legal

kanabis - droga Sredinom ovog mjeseca poslanici u Evropskom parlamentu (EP) podržali su rezoluciju o upotrebi kanabisa (indijska konoplja) u medicinske svrhe i pozvali Evropsku komisiju i nacionalne vlasti da konačno jasno utvrde šta je “medicinski kanabis”, da se spriječi zloupotreba te drevne biljke i osiguraju finansijska sredstva u novom programu “Obzor Evropa” za dalja istraživanja o terapijskim učincima kanabisa. Evropski parlament pozvao je Komisiju i zemlje članice da izrade proceduru obaveznog razlikovanja medicinske od drugih vrsta upotrebe kanabisa. Obavezao je, takođe, članice EU-a i Komisiju na podsticanje inovacija i istraživanja i zatražio da djelotvorni lijekovi na bazi kanabisa budu obuhvaćeni programima zdravstvenog osiguranja u svim članicama Unije. U obrazloženju rezolucije navodi se da bi jedinstven, stabilan i jasan pravni okvir na nivou EUa mogao da ima pozitivan učinak na kvalitetno i precizno označavanje ljekovitih sastojaka kanabisa, kojim bi se osigurao siguran i jednakopravan pristup svim pacijentima za njegovu medicinsku upotrebu. Zajednička zakonska regulativa te tematike, smatraju evropski parlamentarci, pomogla bi povećanju nadzora nad

Od država članica traži se da zdravstvenim stručnjacima osiguraju odgovarajuće medicinsko osposobljavanje i stalno proširivanje znanja o medicinskom kanabisu na osnovu nezavisnih i opsežnih istraživanja, kao i da se medicinskoj struci dopusti da slobodno prosuđuje kad je riječ o propisivanju zakonski odobrenih ljekova na bazi kanabisa

proizvodnjom, prometom, prodajom i upotrebom kanabisa, ograničila bi crno tržište, kao i spriječila zloupotrebu i zavisnost među maloljetnicima i drugim ranjivim grupama, kao što su trudnice. Ujednačavanjem pravila, smatraju zastupnici, podstakla bi se i svestranija istraživanja, kao i širenje znanja o medicinskom kanabisu.

Dozvoljeno sve što nije izričito zabranjeno Polazeći od nepisanog pravnog principa prema kojem je dozvoljeno sve ono što nije izričito zabranjeno, evropski poslanici, uz ostale međunarodnopravne standarde, pozivaju se i na konvencije Ujedinjenih nacija (UN) kojima medicinska upotreba kanabisa ili proizvoda na bazi te biljke nije zabranjena. Polazi se i od provjerenih međunarodnih istraživanja kojima je potvrđeno da kanabis sadrži “više od 480 spojeva koji obuhvataju preko 100 kanabinoida sačinjenih od psihoaktivnih i nepsihoaktivnih spojeva, kao što su kanabikromen, kanabinol, kanabidiolna kisjelina, kanabigerol i tetrahidrokanabivarin, koji mogu da imaju neuroprotektivno djelovanje i doprinesu smanjenju nekih simptoma, kao što su hronični bolovi, upale ili bakterijske infekcije, a mogu pospješiti i rast kostiju”. Najčešće javno spominjani i dosad najdetaljnije proučeni kanabinoidi utvrđeni u kanabisu jesu tetrahidrokanabinol (THC) i kanabidiol (CBD), pri čemu se THC smatra glavnom psihoaktivnom supstancom kanabisa koja stvara zavisnost, dok CBD nema svojstva opojnosti ili izazivanja zavisnosti. Imajući u vidu da se proizvodi dobijeni od kanabisa koji se koriste u medicinske svrhe konvencionalno naziva-

ju “medicinski kanabis”, ali da taj pojam uglavnom nije pravno ujednačen, da je dvosmislen i podložan svakojakim proizvoljnostima, evropski parlamentarci zahtijevaju novu, usaglaše-

480 spojeva koji obuhvataju preko 100 kanabinoida sačinjenih od psihoaktivnih i nepsihoaktivnih spojeva, kao što su kanabikromen, kanabinol, kanabidiolna kisjelina, kanabigerol i tetrahidrokanabivarin, koji mogu da imaju neuroprotektivno djelovanje i doprinesu smanjenju nekih simptoma, kao što su hronični bolovi, upale ili bakterijske infekcije, a mogu pospješiti i rast kostiju

nu praksu na nivou cijele Unije prema kojoj bi se pojam “medicinski kanabis” razlikovao od ljekova dobijenih od kanabisa koji su klinički ispitani i odobreni u skladu s važećim propisima Svjetske zdravstvene organizacije. Polazi se i od činjenice da su tradicionalna shvatanja i pristup zakonodavstvu u vezi s kanabisom vrlo šaroliki, uključujući zakonodavstvo o kanabisu u medicinske svrhe. Suštinske razlike među državama članicama EU-a postoje i kad je riječ o najvećim dopuštenim dozama koncentracije THCa i CBD-a što, smatraju EUparlamentarci, može dovesti do još većih poteškoća u državama koje primjenjuju oprezniji pristup prema kanabisu. U rezoluciji se takođe ukazuje na “staromodnost” Evropske unije u ve-

zi s tim i podsjeća da do juna prošle godine nijedan lijek na bazi kanabisa nije imao dozvolu Evropske agencije za ljekove (EMA). U tom trenutku samo jedan takav proizvod prolazio je kroz postupak uzajamnog priznavanja od 17 država članica EU za liječenje spastičnosti prouzrokovane multiplom sklerozom “iako je političko i stručno okruženje u vezi s medicinskim kanabisom u svijetu u tom trenutku već bilo bitno pozitivnije nego nekoliko godina ranije”.

legalizacijom protiv nelegalnog prometa kanabisa

Europarlamentarci odbacuju dosadašnje razloge za nerazumijevanje i neprihvatanje kanabisa u

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

DRUGI PIŠU

LIZOVANA NA NIVOU EVROPSKE UNIJE

A ILI LIJEK? medicinske svrhe, smatrajući da se njegova legalizacija za povremenu upotrebu namjerno miješa s neophodnošću davanja sigurnog i zakonitog pristupa kanabisu kao lijeku, “i to ravnopravno prema svim pacijentima kojima je on potreban”. Ne sporeći da prekomjerna upotreba kanabisa, kao i svakog drugog opijata, generalno može da izazove zavisnost i “znatne društvene i zdravstvene probleme”, prevencija takve zavisnosti u rezoluciji se dodatno naglašava kroz usaglašavanje mehanizama zajedničke kontrole nezakonitih praksi, naročito onda ako upotreba kanabisa u medicinske svrhe postane masovnija pojava. Opravdane strahove, međutim, potiskuju sve uvjerljivija naučna istraživanja o upotrebi kanabisa u medicinskom kontekstu koja

daju sve više stručno zadovoljavajućih dokaza da kanabis i kanabinoidi imaju terapijske učinke u liječenju hroničnih bolova kod odraslih osoba u slučaju raka, da ublažavaju mučninu i povraćanje povezano s hemoterapijom, kao i simptome spastičnosti koje opisuju pacijenti s multiplom sklerozom, te da su djelotvorni u liječenju pacijenata s poremećajima anksioznosti, PTSP-om i depresijom. Uvjerljivom većinom glasova u korist rezolucije evropski parlamentarci podržali su i postojeće dokaze prema kojima bi kanabis ili kanabinoidi mogli biti efikasni u povećanju apetita i smanjenju gubitka težine povezanih s HIV-om / AIDS-om, ublažavanju simptoma kod mentalnih poremećaja, kao što su psihoza ili Tureteov sin-

drom, kao i u slučaju epilepsije, Alchajmerove bolesti, artritisa, astme, raka, Kronove bolesti i glaukoma, u smanjenju rizika od pretilosti i dijabetesa, te ublažavanju menstrualnih bolova. Poslanici smatraju da EU u svim tim istraživanjima dramatično zaostaje, da su ulaganja u tu vrstu naučnih provjera dosad bila vrlo oskudna i da nema gotovo nikakve koordinacije između država članica kad je riječ o istraživačkim projektima vezanim za medicinski kanabis. U okviru evaluacije sprovođenja “Strategije EU-a za borbu protiv droga 2013–2020.” nije bilo ozbiljnije rasprave o najnovijim trendovima u vezi s kanabisom, ne postoji jedinstveni sistem standardizacije, obilježavanja i označivanja ljekova koji sadrže THC, CBD i druge kanabinoide koji su u samoj konoplji, niti unutar EU-a postoje usaglašeni propisi o stavljanju na tržište preparata na bazi te ljekovite biljke.

PRAVNO I POJMOV NO USAGLAŠAVA NJE NA NIVOU EU A Najnovijom rezolucijom o kanabisu Evropski parlament poziva Komisiju i nacionalna tijela država članica da konačno otvore kanale međusobne saradnje, usvoje pravnu definiciju medicinskog kanabisa i prikažu jasnu razliku između ljekova na bazi kanabisa koje su odobrile Evropska agencija za ljekove ili druge regulatorne agencije i medicinskog kanabisa čija upotreba nije opravdana u kliničkim ispitivanjima. Evropski parlament poziva Komisiju i države članice da riješe problem regulatornih, finansijskih i kulturnih prepreka koje opterećuju na-

učna istraživanja u području upotrebe kanabisa u medicinske svrhe i istraživanje kanabisa uopšte, te poziva Komisiju i države članice da definišu potrebne uslove za sprovođenje pouzdanih, nezavisnih i opsežnih naučnih istraživanja o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe. EP poziva Komisiju da u dogovoru s nadležnim tijelima EU-a i zemalja članica utvrdi prioritetna područja inovatorstva i istraživanja kanabisa koji se koristi u medicinske svrhe, da se pritom osloni “na pionirska istraživanja u drugim zemljama” (poput Holandije i Kanade), te da se usmjeri na ona istraživačka područja koja mogu donijeti najveću dodanu vrijednost za građane.

ZABRINJAVAJUĆA NERAVNOPRAV NOST U PRISTUPU LIJEKOVIMA Očekuje se da Komisija odsad tješnje sarađuje s državama članicama kako bi se poboljšala jednakopravnost u pristupu ljekovima na bazi kanabisa i zagarantiralo pravo svim građanima da budu obuhvaćeni programima zdravstvenog osiguranja, a pacijentima da se omogući siguran i jednak izbor između različitih vrsta lijekova na bazi kanabisa “i da pritom svi pacijenti tokom liječenja imaju jednaka prava na specijalizirani zdravstveni nadzor”. Od država članica traži se da zdravstvenim stručnjacima osiguraju odgovarajuće medicinsko osposobljavanje i stalno proširivanje znanja o medicinskom kanabisu na osnovu nezavi-

snih i opsežnih istraživanja, kao i da se medicinskoj struci dopusti da slobodno prosuđuje kad je riječ o propisivanju zakonski odobrenih ljekova na bazi kanabisa, apotekarima omogući zakonito izdavanje recepata za takve ljekove te cjelokupnom medicinskom osoblju (od studenata medicine do ljekara, apotekara i istraživača) omogući pristup svim svjetskim naučnim istraživanjima i publikacijama s rezultatima nezavisnih naučnih istraživanja. U zaključnim odredbama rezolucije naglašava se da se sveobuhvatnim reguliranjem ljekova na bazi kanabisa želi ograničiti crno tržište, osigura kvalitet proizvoda i tačno označavanje tih ljekovitih proizvoda kako bi se uspostavila što potpunija i efikasnija kontrola nad prodajnim mrežama kanabisa, ograničio nekontrolirani pristup maloljetnicima, te kako bi se omogućila pravna bezbjednost pacijenata kojima je kanabis potreban isključivo u medicinske svrhe. Zekerijah Smajić (Al Jazeera Balkans)

Do juna prošle godine nijedan lijek na bazi kanabisa nije imao dozvolu Evropske agencije za ljekove (EMA). U tom trenutku samo jedan takav proizvod prolazio je kroz postupak uzajamnog priznavanja od 17 država članica EU za liječenje spastičnosti prouzrokovane multiplom sklerozom “iako je političko i stručno okruženje u vezi s medicinskim kanabisom u svijetu u tom trenutku već bilo bitno pozitivnije nego nekoliko godina ranije

SAOPŠTENJE MINISTARSTVA EKONOMIJE Ministarstvo ekonomije je, na osnovu člana 21 Zakona o koncesijama (“Službeni list CG”, br. 8/09), u „Službenom listu Crne Gore”, broj 7/19, od 19. februara 2019. godine, oglasni dio, i na sajtu Ministarstva www.mek.gov.me, objavilo Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralne sirovine tehničko- građevinskog kamena na ležištu „Krš“- Kaluđerski laz, Opština Rožaje; Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Krivošije“, Opština Kotor; Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Stupne“, Opština Kotor; i Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Ledenice“, Opština Kotor. Broj: 970-38/2019-1 Podgorica, 14. februar 2019. godine Na osnovu člana 21 Zakona o koncesijama („Službeni list Crne Gore, broj 8/09), Ministarstvo ekonomije objavljuje

JAVNI OGLAS ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ZA DODJELU UGOVORA O KONCESIJI ZA DETALJNA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJU MINERALNE SIROVINE TEHNIČKOGRAĐEVINSKOG KAMENA NA LEŽIŠTU „KRŠ“ – KALUĐERSKI LAZ, OPŠTINA ROŽAJE 1. Uvod Ministarstvo ekonomije Vlade Crne Gore (u daljem tekstu: Ministarstvo) poziva zainteresovana lica da se prijave na Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraivanja i eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena na ležištu „Krš“ – Kaluđerski laz, opština Rožaje (u daljem tekstu: Javni oglas). Davanje koncesija se sprovodi na osnovu javnog nadmetanja u otvorenom postupku na način definisan Zakonom o koncesijama („Službeni list Crne Gore, broj 08/09) i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesija („Službeni list CG”, broj 67/09). 2. Predmet koncesije i opis lokacije Predmet koncesije su detaljna geološka istraživanja i eksploatacija tehničko-građevinskog kamena na ležištu „Krš“ – Kaluđerski laz, opština Rožaje. Koordinate graničnih tačaka i površina ležišta „Krš“ – Kaluđerski laz, dati su u sljedećoj tabeli:

Tačka

Koordinate

Površina (ha)

4 739 420,00

7 434 004,40

4 739 420,00

7 434 370,00

4 739 200,00

7 434 550,00

4 739 014,32

7 434 280,77

4 739 181,76

7 434 197,81

4 739 284,15

7 434 133,33

4 739 351,92

7 434 073,32

11.16

3.Osnovni elementi Koncesionog akta Koncesioni akt o mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena na ležištu „Krš“ – Kaluđerski laz, opština Rožaje (u daljem tekstu: Koncesioni akt) je osnovni dokument, na osnovu kojeg se pokreće postupak dodjele koncesije, a koji je Vlada Crne Gore usvojila na sjednici od 18. oktobra 2018. godine. Koncesioni akt definiše, odnosno sadrži: predmet koncesije, tehnički izvještaj o ležištu “Krš”- Kaluđerski laz, rok trajanja koncesije, osnovne parametre za ocjenu opravdanosti investicije, mjere za zaštitu životne sredine, opis postupka rekultivacije, unaprjeđenje eneregetske efikasnosti, minimalni početni iznos koncesione naknade, kriterijume za izbor najpovoljnije ponude, spisak potrebne tehničke dokumentacije sa uslovima za njenu izradu, osnovne elemente tenderske dokumentacije i spisak propisa koji su primenjuju u postupku davanja koncesije i vršenja koncesione djelatnosti. 4. Pravila i kriterijumi za učešće na Javnom oglasu Postupak javnog nadmetanja u otvorenom postupku je bliže definisan Zakonom o koncesijama, kao i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesija („Službeni list CG”, broj 67/09). Takođe, postupak javnog nadmetanja je detaljnije objašnjen i u Uputstvu za podnošenje ponuda (u daljem tekstu: Uputstvo). Pravo učešća na javnom nadmetanju za dodjelu Ugovora o koncesiji za eksploataciju ima domaće ili strano privredno društvo ili drugo pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice, konzorcijum ili neki drugi oblik poslovnog povezivanja koji ispunjava uslove vezane za podobnost za učešće na javnom nadmetanju u skladu sa Zakonom o koncesijama. Shodno članu 23 Zakona o koncesijama nepodobni da učestvuju na javnom nadmetanju za dodjelu ugovora o koncesiji su:  privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije, osim postupka reorganizacije u skladu sa zakonom kojim je uređena insolventnost privrednih društava;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja su pravosnažnom presudom osuđena za krivično djelo izvršeno u vršenju profesionalne djelatnosti;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja imaju neizmirene poreske obaveze I obaveze po osnovu kazni izrečenih u krivičnom ili prekršajnom postupku, u periodu od najmanje tri godine prije objavljivanja javnog oglasa. 5.Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude Kriterijumi na osnovu kojih se vrši vrednovanje ponuda su sljedeći:

R.B.

KRITERIJUMI

Broj bodova

Ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade

Ponuđeni obim godišnje rudarske proizvodnje

Reference ponuđača

Finansijski aspekt-prosječni bruto prihod u posljednje tri godine

Finansijski aspekt-prosječni profit u posljednje tri godine

Kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekononomski razvoj

se neblagovremenom. Takođe, zahtjev za povlačenje ponude prispio nakon isteka krajnjeg roka za podnošenje ponuda, smatraće se neblagovremenim. Neblagovremene ponude ili zakašnjeli zahtjevi za povlačenje ponuda neće se razmatrati i biće odbačeni. 9. Komunikacija Pitanja koja se odnose na tendersku dokumentaciju, zahtjeve za dobijanje dokumenata, plaćanje naknada i druge upite utreba uputiti Ministarstvu na sljedeću adresu: Ministarstvo ekonomije Rimski trg 46 81000 Podgorica Crna Gora TEL: +382 20 482 300; FAX: +382 20 482 300; Kontakt lice: Vesna Vujačić E-mail: vesna.vujacic@mek.gov.me Podgorica, 18. februar 2019. godine Broj: 970-15/2019-4 Na osnovu člana 21 Zakona o koncesijama („Službeni list Crne Gore, broj 08/09), Ministarstvo ekonomije objavljuje

1. Uvod Ministarstvo ekonomije (u daljem tekstu: Ministarstvo) poziva zainteresovana lica da se prijave na Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Ledenice“, opština Kotor (u daljem tekstu: Javni oglas). Davanje koncesija se sprovodi na osnovu javnog nadmetanja u otvorenom postupku na način definisan Zakonom o koncesijama („Službeni list Crne Gore, broj 08/09) i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesija („Službeni list CG”, broj 67/09). 2. Predmet koncesije i opis lokacije Predmet koncesije su detaljna geološka istraživanja i eksploatacija pojave tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Ledenice“, opština Kotor Koordinate graničnih tačaka i površina lokaliteta „Ledenice“, dati su u sljedećoj tabeli: Tabela 1. Koordinate graničnih tačaka prostora sa površinom

Tačke A B C D E

X 4 710 999,1505 4 711 180,7947 4 711 304,3235 4 711 303,3259 4 711 235,0000

Y 6 557 140,1288 6 557 177,7941 6 557 134,7522 6 556 893,5247 6 556 717,0000

Površina

7.8 ha

3.Osnovni elementi Koncesionog akta Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Ledenice“, opština Kotor (u daljem tekstu: Koncesioni akt) je osnovni dokument, na osnovu kojeg se pokreće postupak dodjele koncesije, a koji je Vlada Crne Gore usvojila na sjednici od 31. januara 2019. godine. Koncesioni akt definiše, odnosno sadrži: predmet koncesije, tehnički izvještaj o lokalitetu “Ledenice”, rok trajanja koncesije, osnovne parametre za ocjenu opravdanosti investicije, mjere za zaštitu životne sredine, opis postupka rekultivacije, unaprjeđenje eneregetske efikasnosti, minimalni početni iznos koncesione naknade, kriterijume za izbor najpovoljnije ponude, spisak potrebne tehničke dokumentacije sa uslovima za njenu izradu, osnovne elemente tenderske dokumentacije i spisak propisa koji su primenjuju u postupku davanja koncesije i vršenja koncesione djelatnosti. 4. Pravila i kriterijumi za učešće na Javnom oglasu Postupak javnog nadmetanja u otvorenom postupku je bliže definisan Zakonom o koncesijama, kao i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesija („Službeni list CG”, broj 67/09). Takođe, postupak javnog nadmetanja je detaljnije objašnjen i u Uputstvu za podnošenje ponuda (u daljem tekstu: Uputstvo). Pravo učešća na javnom nadmetanju za dodjelu Ugovora o koncesiji za eksploataciju ima domaće ili strano privredno društvo ili drugo pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice, konzorcijum ili neki drugi oblik poslovnog povezivanja koji ispunjava uslove vezane za podobnost za učešće na javnom nadmetanju u skladu sa Zakonom o koncesijama. Shodno članu 23 Zakona o koncesijama nepodobni da učestvuju na javnom nadmetanju za dodjelu ugovora o koncesiji su:  privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije, osim postupka reorganizacije u skladu sa zakonom kojim je uređena insolventnost privrednih društava;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja su pravosnažnom presudom osuđena za krivično djelo izvršeno u vršenju profesionalne djelatnosti;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja imaju neizmirene poreske obaveze I obaveze po osnovu kazni izrečenih u krivičnom ili prekršajnom postupku, u periodu od najmanje tri godine prije objavljivanja javnog oglasa. 5. Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude Kriterijumi na osnovu kojih se vrši vrednovanje ponuda su sljedeći:

br. 9.1 9.2 9.3 9.4 9.5 9.6

KRITERIJUMI Ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade Ponuđeni obim godišnje rudarske proizvodnje Reference ponuđača Finansijski aspekt-prosječni bruto prihod u posljednje tri godine Finansijski aspekt-prosječni profit u posljednje tri godine Kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekononomski razvoj

Broj bodova 30 30 20 5 5 10

6.Tenderska dokumentacija Tendersku dokumentaciju čine Javni oglas, Koncesioni akt, Uputstvo za podnošenje ponuda, Nacrt ugovora o koncesiji, sa svim pripadajućim prilozima i obrascima. Tenderska dokumentacija je javno dostupna na internet stranici Ministarstva ekonomije www.mek.gov.me Ponuđači koji žele učestvovati na javnom nadmetanju moraju prethodno otkupiti Tendersku dokumentaciju od Ministarstva. Cijena, postupak otkupa i preuzimanja tenderske dokumentacije je bliže definisan u Uputstvu. 7.Bankarska garancije ponude Kao dokaz objezbjeđenja ponude prilaže se bankarska garancija ponude na iznos od 5.000,00 € (slovima: pet hiljada eura), plativa na prvi poziv, bez prava prigovora, u formi datoj u Uputstvu. Bankarska garancija ponude mora imati rok važenja najmanje 6 mjeseci od datuma zatvaranja roka za podnošenje ponuda. 8. Rok za podnošenje ponuda, povlačenje ponuda i javno otvaranje Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku. Ponude moraju pristići u arhivu Nadležnog organa najkasnije do 17. aprila 2019. godine do 12:00 časova, što je krajnji rok za podnošenje ponude (u daljem tekstu: Krajnji rok). Ponude se dostavljaju na sljedeću adresu: Ministarstvo ekonomije Rimski trg 46 81000 Podgorica Crna Gora Ponude se predaju lično u zatvorenom omotu. Predajom se podrazumijeva fizički prijem od strane arhive Nadležnog organa. Nadležni organ izdaje potvrdu, odnosno evidentira prijem Ponude sa jasno naznačenim datumom i vremenom prijema ponude. Prispjele ponude se otvaraju 17. aprila 2019. godine u 13:00 časova u Konferencijskoj sali Nadležnog organa, Rimski trg broj 46, Podgorica. Ovlašćeni predstavnici ponuđača koji prisustvuju javnom otvaranju ponuda su dužni da prezentuju ovlašćenje za prisustvovanje otvaranju ponuda, kao i lični dokument za identifikaciju. Sve ponude moraju da imaju važenje najmanje 6 mjeseci od datuma zatvaranja roka za podnošenje ponuda. Podnesene ponude se mogu povući uz pisani zahtjev ponuđača najkasnije do krajnjeg roka za podnošenje ponuda. Ponuda koja je primljenja nakon isteka krajnjeg roka za podnošenje ponuda, smatraće se neblagovremenom. Takođe, zahtjev za povlačenje ponude prispio nakon isteka krajnjeg roka za podnošenje ponuda, smatraće se neblagovremenim. Neblagovremene ponude ili zakašnjeli zahtjevi za povlačenje ponuda neće se razmatrati i biće odbačeni. 9.Komunikacija Pitanja koja se odnose na tendersku dokumentaciju, zahtjeve za dobijanje dokumenata, plaćanje naknada i druge upite treba uputiti Ministarstvu na sljedeću adresu: Ministarstvo ekonomije Rimski trg 46 81000 Podgorica Crna Gora TEL: +382 20 482 300; FAX: +382 20 482 300; Kontakt lice: Nebojša Koprivica E-mail: nebojsa.koprivica@mek.gov.me Radno vrijeme: 10:00-15:00 UTC+01 Ministarstvo će na dobijena pitanja u vezi sa tenderskom dokumentacijom odgovoriti u roku od pet radnih dana, licima koja su otkupila Tendersku dokumentaciju. Odgovori Ministarstva na pitanja biće dostavljena i drugim licima koja su izvršila otkup tenderske dokumentacije bez navođenja strane koja je postavila pitanje. Ministarstvo neće odgovarati na pitanja koja prispiju pet radnih dana prije krajnjeg roka za podnošenje ponuda ili kraće, kao ni na pitanja koja postave lica koja nijesu otkupila Tendersku dokumentaciju. Ministarstvo nije u obavezi da odgovori na sva pitanja.

Podgorica, 18. februar 2019. godine Broj: 970-15/2019-6 Na osnovu člana 21 Zakona o koncesijama („Službeni list Crne Gore, broj 08/09), Ministarstvo ekonomije objavljuje

JAVNI OGLAS ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ZA DODJELU UGOVORA O KONCESIJI ZA DETALJNA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJU NEMETALIČNE MINERALNE SIROVINE TEHNIČKO-GRAĐEVINSKOG KAMENA SA LOKALITETA „KRIVOŠIJE“, OPŠTINA KOTOR 1. Uvod Ministarstvo ekonomije (u daljem tekstu: Ministarstvo) poziva zainteresovana lica da se prijave na Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Krivošije“, opština Kotor (u daljem tekstu: Javni oglas). Davanje koncesija se sprovodi na osnovu javnog nadmetanja u otvorenom postupku na način definisan Zakonom o koncesijama („Službeni list Crne Gore, broj 08/09) i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesija („Službeni list CG”, broj 67/09). 2.Predmet koncesije i opis lokacije Predmet koncesije su detaljna geološka istraživanja i eksploatacija nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Krivošije“, opština Kotor. Koordinate graničnih tačaka i površina lokaliteta „Krivošije“, dati su u sljedećoj tabeli: Tabela 1. Koordinate graničnih tačaka prostora sa površinom

Tačke

4 710 854

6 557 019

4 710 980

6 557 157

4 711 230

6 556 710

4 711 130

6 556 605

4 710 931

6 556 490

Površina

12,57 ha

3.Osnovni elementi Koncesionog akta Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Krivošije“, opština Kotor (u daljem tekstu: Koncesioni akt) je osnovni dokument, na osnovu kojeg se pokreće postupak dodjele koncesije, a koji je Vlada Crne Gore usvojila na sjednici od 31. januara 2019. godine. Koncesioni akt definiše, odnosno sadrži: predmet koncesije, tehnički izvještaj o lokalitetu “Krivošije”, rok trajanja koncesije, osnovne parametre za ocjenu opravdanosti investicije, mjere za zaštitu životne sredine, opis postupka rekultivacije, unaprjeđenje eneregetske efikasnosti, minimalni početni iznos koncesione naknade, kriterijume za izbor najpovoljnije ponude, spisak potrebne tehničke dokumentacije sa uslovima za njenu izradu, osnovne elemente tenderske dokumentacije i spisak propisa koji su primenjuju u postupku davanja koncesije i vršenja koncesione djelatnosti. 4.Pravila i kriterijumi za učešće na Javnom oglasu Postupak javnog nadmetanja u otvorenom postupku je bliže definisan Zakonom o koncesijama, kao i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesija („Službeni list CG”, broj 67/09). Takođe, postupak javnog nadmetanja je detaljnije objašnjen i u Uputstvu za podnošenje ponuda (u daljem tekstu: Uputstvo). Pravo učešća na javnom nadmetanju za dodjelu Ugovora o koncesiji za eksploataciju ima domaće ili strano privredno društvo ili drugo pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice, konzorcijum ili neki drugi oblik poslovnog povezivanja koji ispunjava uslove vezane za podobnost za učešće na javnom nadmetanju u skladu sa Zakonom o koncesijama. Shodno članu 23 Zakona o koncesijama nepodobni da učestvuju na javnom nadmetanju za dodjelu ugovora o koncesiji su:  privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije, osim postupka reorganizacije u skladu sa zakonom kojim je uređena insolventnost privrednih društava;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja su pravosnažnom presudom osuđena za krivično djelo izvršeno u vršenju profesionalne djelatnosti;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja imaju neizmirene poreske obaveze I obaveze po osnovu kazni izrečenih u krivičnom ili prekršajnom postupku, u periodu od najmanje tri godine prije objavljivanja javnog oglasa. 5.Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude Kriterijumi na osnovu kojih se vrši vrednovanje ponuda su sljedeći:

br.

KRITERIJUMI

Broj bodova 30

9.1

Ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade

9.2

Ponuđeni obim godišnje rudarske proizvodnje

9.3

Reference ponuđača

9.4

Finansijski aspekt-prosječni bruto prihod u posljednje tri godine

9.5

Finansijski aspekt-prosječni profit u posljednje tri godine

9.6

Kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekononomski razvoj

6.Tenderska dokumentacija Tendersku dokumentaciju čine Javni oglas, Koncesioni akt, Uputstvo za podnošenje ponuda, Nacrt ugovora o koncesiji, sa svim pripadajućim prilozima i obrascima. Tenderska dokumentacija je javno dostupna na internet stranici Ministarstva ekonomije www.mek.gov.me Ponuđači koji žele učestvovati na javnom nadmetanju moraju prethodno otkupiti Tendersku dokumentaciju od Ministarstva. Cijena, postupak otkupa i preuzimanja tenderske dokumentacije je bliže definisan u Uputstvu. 7.Bankarska garancije ponude Kao dokaz objezbjeđenja ponude prilaže se bankarska garancija ponude na iznos od 5.000,00 € (slovima: pet hiljada eura), plativa na prvi poziv, bez prava prigovora, u formi datoj u Uputstvu. Bankarska garancija ponude mora imati rok važenja najmanje 6 mjeseci od datuma zatvaranja roka za podnošenje ponuda. 8.Rok za podnošenje ponuda, povlačenje ponuda i javno otvaranje Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku. Ponude moraju pristići u arhivu Nadležnog organa najkasnije do 3. aprila 2019. godine do 12:00 časova, što je krajnji rok za podnošenje ponude (u daljem tekstu: Krajnji rok). Ponude se dostavljaju na sljedeću adresu: Ministarstvo ekonomije Rimski trg 46 81000 Podgorica Crna Gora Ponude se predaju lično u zatvorenom omotu. Predajom se podrazumijeva fizički prijem od strane arhive Nadležnog organa. Nadležni organ izdaje potvrdu, odnosno evidentira prijem Ponude sa jasno naznačenim datumom i vremenom prijema ponude. Prispjele ponude se otvaraju 3. aprila 2019. godine u 13:00 časova u Konferencijskoj sali Nadležnog organa, Rimski trg broj 46, Podgorica. Ovlašćeni predstavnici ponuđača koji prisustvuju javnom otvaranju ponuda su dužni da prezentuju ovlašćenje za prisustvovanje otvaranju ponuda, kao i lični dokument za identifikaciju. Sve ponude moraju da imaju važenje najmanje 6 mjeseci od datuma zatvaranja roka za podnošenje ponuda. Podnesene ponude se mogu povući uz pisani zahtjev ponuđača najkasnije do krajnjeg roka za podnošenje ponuda. Ponuda koja je primljenja nakon isteka krajnjeg roka za podnošenje ponuda, smatraće se neblagovremenom. Takođe, zahtjev za povlačenje ponude prispio nakon isteka krajnjeg roka za podnošenje ponuda, smatraće se neblagovremenim. Neblagovremene ponude ili zakašnjeli zahtjevi za povlačenje ponuda neće se razmatrati i biće odbačeni. 9.Komunikacija Pitanja koja se odnose na tendersku dokumentaciju, zahtjeve za dobijanje dokumenata, plaćanje naknada i druge upite treba uputiti Ministarstvu na sljedeću adresu: Ministarstvo ekonomije Rimski trg 46 81000 Podgorica Crna Gora TEL: +382 20 482 300; FAX: +382 20 482 300; Kontakt lice: Nebojša Koprivica E-mail: nebojsa.koprivica@mek.gov.me Radno vrijeme: 10:00-15:00 UTC+01

Ministarstvo će na dobijena pitanja u vezi sa tenderskom dokumentacijom odgovoriti u roku od pet radnih dana, licima koja su otkupila Tendersku dokumentaciju. Odgovori Ministarstva na pitanja biće dostavljena i drugim licima koja su izvršila otkup tenderske dokumentacije bez navođenja strane koja je postavila pitanje. Ministarstvo neće odgovarati na pitanja koja prispiju pet radnih dana prije krajnjeg roka za podnošenje ponuda ili kraće, kao ni na pitanja koja postave lica koja nijesu otkupila Tendersku dokumentaciju. Ministarstvo nije u obavezi da odgovori na sva pitanja. Podgorica, 18. februar 2019. godine Broj: 970-15/2019-8 Na osnovu člana 21 Zakona o koncesijama („Službeni list Crne Gore, broj 08/09), Ministarstvo ekonomije objavljuje

JAVNI OGLAS ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ZA DODJELU UGOVORA O KONCESIJI ZA DETALJNA GEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I EKSPLOATACIJU NEMETALIČNE MINERALNE SIROVINE TEHNIČKO-GRAĐEVINSKOG KAMENA SA LOKALITETA „STUPNE“, OPŠTINA KOTOR 1. Uvod Ministarstvo ekonomije (u daljem tekstu: Ministarstvo) poziva zainteresovana lica da se prijave na Javni oglas za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraižvanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Stupne“, opština Kotor (u daljem tekstu: Javni oglas). Davanje koncesija se sprovodi na osnovu javnog nadmetanja u otvorenom postupku na način definisan Zakonom o koncesijama („Službeni list Crne Gore, broj 08/09) i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesija („Službeni list CG”, broj 67/09). 2.Predmet koncesije i opis lokacije Predmet koncesije su detaljna geološka istraživanja i eksploatacija nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Stupne“, opština Kotor. Koordinate graničnih tačaka i površina lokaliteta „Stupne“, dati su u sljedećoj tabeli:

Tačke

4 710 451.209

6 556 955.743

4 710 557.970

6 557 132.360

4 710 397.910

6 557 165.280

4 710 110.940

6 557 257.000

4 710 059.000

6 557 110.000

4 710 187.000

6 557 087.000

4 710 245.694

6 557 011.000

4 710 366 000

6 557 020.000

Površina = 74.500 m2 , odnosno 7,45 ha 3.Osnovni elementi Koncesionog akta Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta „Stupne“, opština Kotor (u daljem tekstu: Koncesioni akt) je osnovni dokument, na osnovu kojeg se pokreće postupak dodjele koncesije, a koji je Vlada Crne Gore usvojila na sjednici od 31. januara 2019. godine. Koncesioni akt definiše, odnosno sadrži: predmet koncesije, tehnički izvještaj o lokalitetu “Stupne”, rok trajanja koncesije, osnovne parametre za ocjenu opravdanosti investicije, mjere za zaštitu životne sredine, opis postupka rekultivacije, unaprjeđenje eneregetske efikasnosti, minimalni početni iznos koncesione naknade, kriterijume za izbor najpovoljnije ponude, spisak potrebne tehničke dokumentacije sa uslovima za njenu izradu, osnovne elemente tenderske dokumentacije i spisak propisa koji su primenjuju u postupku davanja koncesije i vršenja koncesione djelatnosti. 4. Pravila i kriterijumi za učešće na Javnom oglasu Postupak javnog nadmetanja u otvorenom postupku je bliže definisan Zakonom o koncesijama, kao i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesija („Službeni list CG”, broj 67/09). Takođe, postupak javnog nadmetanja je detaljnije objašnjen i u Uputstvu za podnošenje ponuda (u daljem tekstu: Uputstvo). Pravo učešća na javnom nadmetanju za dodjelu Ugovora o koncesiji za eksploataciju ima domaće ili strano privredno društvo ili drugo pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice, konzorcijum ili neki drugi oblik poslovnog povezivanja koji ispunjava uslove vezane za podobnost za učešće na javnom nadmetanju u skladu sa Zakonom o koncesijama. Shodno članu 23 Zakona o koncesijama nepodobni da učestvuju na javnom nadmetanju za dodjelu ugovora o koncesiji su:  privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije, osim postupka reorganizacije u skladu sa zakonom kojim je uređena insolventnost privrednih društava;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja su pravosnažnom presudom osuđena za krivično djelo izvršeno u vršenju profesionalne djelatnosti;  privredna društva, druga pravna lica, preduzetnici i fizička lica koja imaju neizmirene poreske obaveze I obaveze po osnovu kazni izrečenih u krivičnom ili prekršajnom postupku, u periodu od najmanje tri godine prije objavljivanja javnog oglasa. 5.Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude Kriterijumi na osnovu kojih se vrši vrednovanje ponuda su sljedeći:

R.B.

KRITERIJUMI

Broj bodova

Ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade

Ponuđeni obim godišnje rudarske proizvodnje

Reference ponuđača

Finansijski aspekt-prosječni bruto prihod u posljednje tri godine

Finansijski aspekt-prosječni profit u posljednje tri godine

Kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekononomski razvoj

6.Tenderska dokumentacija Tendersku dokumentaciju čine Javni oglas, Koncesioni akt, Uputstvo za podnošenje ponuda, Nacrt ugovora o koncesiji, sa svim pripadajućim prilozima i obrascima. Tenderska dokumentacija je javno dostupna na internet stranici Ministarstva ekonomije www.mek.gov.me Ponuđači koji žele učestvovati na javnom nadmetanju moraju prethodno otkupiti Tendersku dokumentaciju od Ministarstva. Cijena, postupak otkupa i preuzimanja tenderske dokumentacije je bliže definisan u Uputstvu. 7. Bankarska garancije ponude Kao dokaz objezbjeđenja ponude prilaže se bankarska garancija ponude na iznos od 5.000,00 € (slovima: pet hiljada eura), plativa na prvi poziv, bez prava prigovora, u formi datoj u Uputstvu. Bankarska garancija ponude mora imati rok važenja najmanje 6 mjeseci od datuma zatvaranja roka za podnošenje ponuda. 8. Rok za podnošenje ponuda, povlačenje ponuda i javno otvaranje Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku. Ponude moraju pristići u arhivu Nadležnog organa najkasnije do 10. aprila 2019. godine do 12:00 časova, što je krajnji rok za podnošenje ponude (u daljem tekstu: Krajnji rok). Ponude se dostavljaju na sljedeću adresu: Ministarstvo ekonomije Rimski trg 46 81000 Podgorica Crna Gora Ponude se predaju lično u zatvorenom omotu. Predajom se podrazumijeva fizički prijem od strane arhive Nadležnog organa. Nadležni organ izdaje potvrdu, odnosno evidentira prijem Ponude sa jasno naznačenim datum i vrijemenom prijema ponude. Prispjele ponude se otvaraju 10. aprila 2019. godine u 13:00 časova u Konferencijskoj sali Nadležnog organa, Rimski trg broj 46, Podgorica. Ovlašćeni predstavnici ponuđača koji prisustvuju javnom otvaranju ponuda su dužni da prezentuju ovlašćenje za prisustvovanje otvaranju ponuda, kao i lični dokument za identifikaciju. Sve ponude moraju da imaju važenje najmanje 6 mjeseci od datuma zatvaranja roka za podnošenje ponuda. Podnesene ponude se mogu povući uz pisani zahtjev ponuđača najkasnije do krajnjeg roka za podnošenje ponuda. Ponuda koja je primljenja nakon isteka krajnjeg roka za podnošenje ponuda, smatraće se neblagovremenom. Takođe, zahtjev za povlačenje ponude prispio nakon isteka krajnjeg roka za podnošenje ponuda, smatraće se neblagovremenim. Neblagovremene ponude ili zakašnjeli zahtjevi za povlačenje ponuda neće se razmatrati i biće odbačeni. 9.Komunikacija Pitanja koja se odnose na tendersku dokumentaciju, zahtjeve za dobijanje dokumenata, plaćanje naknada i druge upite treba uputiti Ministarstvu na sljedeću adresu: Ministarstvo ekonomije Rimski trg 46 81000 Podgorica Crna Gora TEL: +382 20 482 300; FAX: +382 20 482 300; Kontakt lice: Nebojša Koprivica E-mail: nebojsa.koprivica@mek.gov.me Radno vrijeme: 10:00-15:00 UTC+01 Ministarstvo će na dobijena pitanja u vezi sa tenderskom dokumentacijom odgovoriti u roku od pet radnih dana, licima koja su otkupila Tendersku dokumentaciju. Odgovori Ministarstva na pitanja biće dostavljena i drugim licima koja su izvršila otkup tenderske dokumentacije bez navođenja strane koja je postavila pitanje. Ministarstvo neće odgovarati na pitanja koja prispiju pet radnih dana prije krajnjeg roka za podnošenje ponuda ili kraće, kao ni na pitanja koja postave lica koja nijesu otkupila Tendersku dokumentaciju. Ministarstvo nije u obavezi da odgovori na sva pitanja.

Zabava

CINEPLEXX I DNEVNE NAGRAĐUJU

Po dvije karte za dva najbrža čitaoca Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za četiri i to: “Spokoj”, “Instant porodica”, “Ledena potjera” i “Mala gospođica Dulitl”. Danas će u okviru filmske revije “U susret Oskaru”, u saradnji sa Crnogorskom kinotekom i Američkom ambasadom u Podgorici biti prikazana dva kultna filma: “Kramer protiv Krame-

ra” (21h) i “Amadeus” (21h). Ulaz je besplatan, a ulaznice se mogu podići na blagajni bioskopa Cineplexx. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine nagrađuju sa po dvije karte za film po izboru. Fi.J.

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

Foto: Đorđe Živaljević

ODA BENDA VIII2 I BIŠKETA MUZIČARIMA, VANJA ZA DN O ª OD SILVANE DO NIRVANEº

Kafana je faKultet na Kom masKe padaju u vodu

⌦ Danilo Brajković

BREDLI KUPER MOGUĆI UZROK

Lejdi Gaga i Kristijan Karino raskinuli vjeridbu

Lejdi Gaga i Kristijan Karino raskinuli su vjeridbu, potvrdio je izvor blizak paru za časopis Pipl. “Jednostavno nije išlo. U takvim slučajevima najbolje je vezu prekinuti bez ikakve drame”, rekao je izvor. Gaga i Karino vezu su započeli 2017. godine, a nagađanja o njihovoj vjeridbi počela su nekoliko mjeseci kasnije. Iako par tada još nije medijima govorio o prekidu, glasine o kraju romanse po-

čele su kružiti 10. februara kad se Lejdi Gaga na dodjeli Gremija pojavila bez vjereničkog prstena. I ranije su mediji pisali o novoj tetovaži na tijelu pjevačice koju je navodno posvetila kolegi iz filma “A Star Is Born” Bredliju Kuperu, a medijski napisi o raskidu s Kristijanom Karinom išli su u prilog takvim informacijama. Gaga je nominovana za nagradu Oskar u kategoriji najbolje glumice.

end VIII2, čiji je vokalni lider Vanja Radovanović, predstavio je juče novi singl i spot “Od Silvane do Nirvane”, u saradnji sa Goranom Biševcom Bišketom, frontmenom sastava Pero Defformero. Suluda kombinacija, ističe Radovanović, slika je i prilika onoga što muzičari doživljavaju tokom tezgarenja u kafani.

Muziku i tekst noviteta benda VIII2 napisao je Vanja Radovanović, a za aranžman i produkciju bio je zadužen Ivan Perović. Bend se od ranije može pohvaliti raznolikim singlovima, kao što su “Nikšićko ledno”, “Odri”, “Luda” i drugi, ali definitivno numera “Od Silvane do Nirvane” donosi nešto dosad neviđeno. Naime, kako Radovanović objašnjava Dnevnim novinama, ideja o nastanku pjesme rođena je odavno, kada je Saša Stojanović, jedan od najpoznatijih klupskih svirača i zabavljača u Crnoj Gori, jednom prilikom svoj nastup nazvao - “Od Silvane do Nirvane”. S obzirom na to da muzičari često koriste tu poštapalicu kada opisuju svirke po klubovima i kafanama, a koje uključuju najraznovrsniji repertoar, Radovanoviću je sinula misao da kroz numeru ogoli sve ono što muzičari doživljavaju prilikom “tezgarenja”.

■ IstInIta prIča o “tezgarenju”

“Stvarno je ovo suluda kombinacija, a to nam i jeste bila ideja, da spojimo nespojivo. Svi koji su ikada držali instrument ili mikrofon, pošli u kafanu, makar je tako u posljednjih 15-20 godina, susreli su se sa jednom od ovih situ-

acija iz pjesme. Mene je Sašin nastup inspirisao i rekao sam da to mora završiti u pjesmi. Ovo je istinita priča o svakom od nas muzičara koji je makar jednom ušao u kafanu - priča o tezgarenju. Lako će se pronaći i oni sa naše strane i oni koji su u ulozi gostiju, slušalaca. Pjesma počinje hitom ‘A što ćemo ljubav kriti’ od Silvane Armenulić, a nastavlja sa “Smells Like Teen Spirit” od Nirvane. Naravno, Goran Biševac Biške iz benda Pero Defformero bio je jedino logično rješenje da bi pjesma zvučala kako treba. Kao što svi veliki tipovi rade, pristao je i moralo je ovako sve da se desi. Nenormalni hibrid, sar-

Scena iz spota - majmun tumači muzičara

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

Vanja Radovanović

U MUZIČARI DUGUJU SEBI VELIKU ISTINU, MAKAR U JEDNOJ OD PJESAMA. SVI MI DOBRO ZNAMO KROZ ŠTA PROLAZIMO. OVO ŠTO SE DEŠAVA U KAFANI, ZA STOLOM PORED KOG MAJMUN ZABAVLJA PRISUTNE U SPOTU, JE MANJE-VIŠE ISTI SCENARIO I ZA SVE DRUGE NIVOE. SVI RADE ZA BAKŠIŠ kastičan, pozitivan, da na kraju izmami osmijeh”, objašnjava Radovanović. Muzičku priču prati neobičan spot. Za njega su bili zaduženi Luka Vukobratović, koji je radio animaciju, montažu i kolor korekciju potpisuje Gojko Berkuljan, kamerman je bila Jelena Petković, a režiser Kolektiv. Iz perspektive muzičara, koji je u spotu prikazan kao majmun, podsjećaju iz benda, vidimo kako izgleda uobičajena noć u kafani. Nailazimo na “debelog gazdu”, koji vazda priča o Šobiću, njegovu ženu kojoj “razvlače sevdah”, ekipu kojoj “čim se do’vate čaše” muzičari šibaju ono njihovo. Dakle, tvrdi Vanja, sve je to normalno u kafani .

■ NAŠA SCENA JE

VELIKA KAFANA

“Muzičari duguju sebi veliku istinu, makar u jednoj od

pjesama. Svi mi dobro znamo kroz šta prolazimo. Ovo su mali tereni na kojima radimo, a naša scena je velika kafana. Ovo što se dešava u kafani, za stolom pored kog majmun zabavlja prisutne u spotu, je manje-više isti scenario i za sve druge nivoe. Svi rade za bakšiš. Kafana je, u suštini, najbolji fakultet. Tamo se ljudi ponašaju najprirodnije. Sva ona lica za medije, za bližnje, ono kako želimo da se predstavimo drugima - u kafani pada u vodu veoma brzo, naročito kada zađe noć. To je naša slika i prilika. A pokušali smo da ne umanjimo ništa u spotu. Uvijek je tu tip koji te zove negdje, boriš se sa sobom, tu je i balončić koji visi nad glavom, cura koja dođe niotkuda, tu je i onaj nervozni lik, koji je došao da ga zabaviš. Duhovito i tragikomično”, cijeni Radovanović, uz zaključak da mu ne pada previše teško to što istovremeno stvara tekstove i muziku i za bend i za svoju karijeru, pošto uvijek sve nađe put do odredišta. “Kada nešto stvaram i pišem, ideja je da se vremenom kristališe da li je to za mene, bend, nekog trećeg, ili ni za koga. Maltretiraš papir i instrument, pa dokle te povede. Gomila toga se baci, ispravi, nešto se i snimi. Nema tu filozofije”, moto je Radovanovića.

ZABAVA

ZAGREBAČKI WE LOVE SOUND OPEN AIR FESTIVAL

Seth Troxler i Sonja Moonear za žestoko otvaranje sezone Zagrebački We Love Sound open air festival postavio je visoke standarde tokom prethodne dvije godine kada je ugostio neke od najcjenjenijih svjetskih zvijezda na sceni elektronske muzike. Ipak, ove godine otišli su korak dalje - Sonusov zagrebački festival ugostiće ime svjetskog glasa. U pitanju je Seth Troxler, koji je 2013. godine proglašen najboljim di-džejem svijeta prema izboru časopisa Resident Advisor, a globalnu slavu je zaslužio, prema riječima fanova, ali i struke i najraznovrsnijim setovima i enciklopedijskim znanjem od ranog Čikago hausa i minimal tehna do indi roka i ambijentalne muzike. Uz Setha će nastupiti opet miljenica publike, Sonja Moonear, a od hrvatskih izvođača, programu će se pridružiti Andrea Ljekaj, nagrađivani producent i međunarodni didžej s izdanjima na muzičkim etiketama Get Physical, Einmusika, Save Us i Selador. Otvaranje ljetnje sezone u Zagrebu, a ujedno i treće izdanje open air #Welovesound festivala biće priređeno u subotu, 1. juna 2019. godine na Velikom jarunskom jezeru, pored skejt parka, s početkom u 16 i trajaće do pet časova ujutro, nakon čega slijedi sad već tradicionalni, afterparti. Fi.J.

Seth Troxler

Sonja Moonear

IZJAVA DANA

Oliver Nekatrijević (KKN): Uvijek me je, na primjer, odbijala pomisao da se učlanim u bilo koju stranku. Imam utisak da većina ljudi to radi da bi se ovajdila. Završavati svoje privatne poslove preko stranke mi zvuči gore nego preko veze. O zloupotrebama i krađama da ne govorim. Sve što sam zaradio, gledao sam da zaradim kvalitetom i trudom.

Zdravlje

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

za neke je to veliki poduhvat

Kada je pravo vrijeme za pranje kose Standardno bi kosu trebalo prati otprilike svaka tri dana, ali to, naravno, varira od individue i tipa kose. Pranje kose za neke je veliki poduhvat, jer iziskuje dosta vremena za stilizovanje ili se zbog gustine sporo suši, no postavlja se još jedno pitanje, a to je - u koje doba dana je najbolje prati kosu. Možda do sada nijeste o tome razmišljali, ali sad je pravo vrijeme da obratite pažnju na to kakva vam je kosa ujutru nakon što ste je uveče oprali. Vjerovatno ćete primijetiti da je kosa oprana

prije odlaska na spavanje nešto masnija, bez obzira na to što ste je osvježili. Vaše tjeme zapravo nije znatno prljavije, već mu nedostaje volumena i teksture, što može stvoriti neželjeni efekat. Kada kosu peremo uveče, najčešće odmah nakon toga legnemo u krevet, a u tom slučaju dlaka nema vremena da se i sama osuši i nabuja, pa se još pritiskom na jastuk dodatno ravna, odnosno gubi na volumenu i upravo zato se ujutro budite sa beživotnom frizurom na koju morate potro-

šiti određeno vrijeme kako bi vratila svoj pravi izgled. Pri pranju kose u jutarnjim satima ili u rano poslijepodne, priča će biti drugačija jer će se vlasi slobodno rasporediti i imati dovoljno vremena za ono potpuno i temeljno sušenje bez obzira na to što ste koristili fen za kosu. Ukoliko ipak nemate vremena da ovaj ritual obavite u prepodnevnim časovima, obratite pažnju da nakon večernjeg kupanja ipak pola sata do sat ne prislanjate glavu jastuku. (Fashion.hr)

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

Zdravlje

NOVA STUDIJA DOKAZALA

Žene gladuju, dok muškarci gledaju porno-filmove Na j n ov i j e i s t ra ž i va nje o uticaju partnera na neredovnu ishranu žene pokazalo je da žene čiji partneri redovno gledaju pornografske sadržaje češće prijavljuju simptome poremećaja u ishrani. Studija objavljena u Međunarodnom časopisu poremećaja u ishrani identifikovala je jake veze između žena čiji partneri gledaju pornografske sadržaje i osjećaja krivice zbog ishrane, odnosno preokupaciju tjelesnim mastima. Više od 400 Amerikanki, koje su u to vrijeme bile u vezi, učestvovalo je u studiji naučnika Državnog univerziteta u Ohaju, piše Independent. Odgovarale su na pitanja koja su istraživačima omogućila da identifikuju simptome poremećaja

u ishrani. Od njih se tražilo da kažu koliki su pritisak osjećale da budu mršave, kao i koliko sati nedjeljno njihov partner provede gledajući pornografske sadržaje. Nakon analize rezultata, istraživači su zaključili da postoji jasna povezanost između simptoma poremećaja u ishrani, odnosno pritiska da budu mršave i pornografije. Prosječna starost učesnica studije bila je 34 godine, a bile su iz širokog spektra društvenog porijekla, kaže Traki Tilka, vodeći autor studije i profesorka psihologije na državnom univerzitetu u Ohaju. Tilka objašnjava da žene čiji partneri gledaju pornografiju mogu da se osjećaju pod pritiskom i upoređuju svoje tijelo sa

nerealnim tipovima tijela koji se prikazuju u tim sadržajima. U nekim slučajevima, dodaje ona, to može dovesti do toga da se žene “osjećaju neprivlačnim, jer njihovi partneri provode vrijeme uz pornografiju, umjesto da se povezuju sa njima”. Ona je takođe rekla da su veze između pornografije, partnerskih poremećaja i ishrane jače kod starijih žena nego kod onih u kasnim tinejdžerskim godinama i ranim dvadsesetim godinama. Studija nije razmatrala moguću razliku između žena koje gledaju pornografske sadržaje sa svojim partnerima, pa je, kako je rekla Tilka, potrebno više istraživanja da bi se “ojačali” i zaključci.

Psihologija

SAVJETI

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

Četiri moćna načina da se zaštitite od manipulatora

Često u životu naletimo na majstore manipulacije koji nam zagorčavaju život. Ipak, postoje načini da se zaštitimo. Važnost razotkrivanja Prvi korak je priznati sebi da je osoba zbog koje patite zaista manipulator. Kada su to vama bliski ljudi ili oni koji su vam dragi, može vam biti teško da priznate ovu činjenicu i možda ćete poželjeti da pronađete neki izgovor kako biste se uvjerili da to nije istina. Koliko god bilo teško, ipak budite iskreni prema sebi i progutajte ovu gorku pilulu istine. Prežalite idealnu komunikaciju sa manipulatorom Prežaliti idealnu komunikaciju sa manipulatorom znači prihvatiti činjenicu da sa njim ne možete da komunicira-

te “normalno”. Ovo je bolna tvrdnja jer se često u dubini duše nadamo kako je promjena moguća, posebno ako je riječ o nama bliskim manipulatorima. Upravo ta nada izaziva istinsku patnju i može biti izvor velikog stresa. Promjene manipulatorske ličnosti izuzetno su rijetke. Naučite da se služite antimanipulacijom Kada govorimo o antimanipulaciji, vrlo je korisno upotrijebiti tehniku zamagljivanja – poseban način komunikacije kad se izražavate vrlo neodređeno i površno. Služiti se antimanipulacijom znači znati doskočiti manipulatoru i zaštititi se. Sami manipulatori često nesvjesno koriste upravo ovu tehniku. Ako

odmah krenete da je primjenjujete, postoji mogućnost da će manipulator to primijetiti i nastojati da vas isprovocira kako bi dobio reakciju kakvu očekuje. Možda vas i prozove zbog toga i pokuša da kod vas izazove osjećaj krivice. Ne nasijedajte, istrajte i ostanite mirni koliko god vam bilo neprijatno. Glavni koraci antimanipulacije su: - neka vaše rečenice budu kratke - izražavajte se neodređeno - pokušajte da ostanete ravnodušni i mirni - kad god to kontekst dopušta, okrenite sve na šalu - ostanite u granicama pristojnosti - nemojte se upuštati u diskusiju ako to ničemu ne vodi

ili se svodi na omalovažavanje - izbjegavajte agresivnost - nikad, nikad, nikad se ne pravdajte. Vjerujte u sebe i postavite granice Ako imate manjak samopouzdanja, lako možete da (p)ostanete žrtva manipulatora. Ne nasijedajte na laskanje, ne odgovarajte na molbe koje nisu jasno formulisane, ne prepričavajte manipulatorima pojedinosti o svom životu, smanjite emotivnost i uključite racionalnost. Naučite kako diplomatski da odbijete ono što ne želite. Vježbajte toliko dugo dok vam to ne uspije. Za kraj, ono najvažnije: zaustavite svaki neprihvatljiv sistem ponašanja koji već postoji među vama.

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

Psihologija

Prežaliti idealnu komunikaciju sa manipulatorom znači prihvatiti činjenicu da sa njim ne možete da komunicirate “normalno”. Ovo je bolna tvrdnja jer se često u dubini duše nadamo kako je promjena moguća, posebno ako je riječ o nama bliskim manipulatorima.

Dvije vrste manipulatora Manipulator zavodnik Manipulator zavodnik obično je i fizički privlačan. On ima ono što nazivamo šarmom. Njegova odjeća, nakit, automobil i stvari kojima je okružen podižu mu vrijednost. Ima običaj da gleda sagovornika direktno u oči. Pri tome može postavljati pitanja koja mogu biti vrlo neprijatna. On sam nastoji da izbjegne konkretan odgovor na vaša pitanja jer tako zadržava veo tajanstvenosti. Od drugih uzima ono što želi, ali ne daje mnogo više od laskanja. Njegov glavni cilj je da se drugima svidi i fascinira ih. Neodoljivo privlači one koji su osjetljivi na određene naglašene karakteristike njegove ličnosti, a to mogu biti njegov umiljat glas, fizičke osobine, ljepota, inteligencija, znanje, njegova izrazi-

ta ljubaznost. Kada imamo posla sa manipulatorom zavodnikom, na umu uvijek treba imati činjenicu da nas fascinacija bilo kime ili bilo čime nikad neće osloboditi, nego će nas, naprotiv, zarobiti i pokoriti. Manipulator altruista Manipulator altruista je prije svega altruističan. Naime, on će vam dati sve i sve će učiniti za vas. Naravno, pod određenim uslovima koje ćete saznati poslije. Može vas zasipati poklonima, a da to niste tražili. Ali, ubrzo ćete saznati kako sve što ste dobili ima svoju cijenu i razlog. Ono čime on manipuliše jeste načelo reciprociteta. Drugim riječima, daje vam ono što niste ni pitali, ni tražili, da bi naknadno dobio ono što on želi. Kako je izrazito “dobar”, teško ga je odbiti. Na kraju uvijek traži mnogo više nego što je dao.

Manipulator zavodnik obično je i fizički privlačan. On ima ono što nazivamo šarmom. Njegova odjeća, nakit, automobil i stvari kojima je okružen podižu mu vrijednost. Ima običaj da gleda sagovornika direktno u oči. Pri tome može postavljati pitanja koja mogu biti vrlo neprijatna. On sam nastoji da izbjegne konkretan odgovor na vaša pitanja jer tako zadržava veo tajanstvenosti

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

FOTO UBOD

Šepurenje na izložbi u Škotskoj

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Izuzetno rijedak zlatni tigar Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3089

1Puzzle 7 5 solution: 2 9 4

9 3 6

8 7

8 3

2014-05-13

3 1

7 5

2 3

6 1 7

Medium level

2 8

7 2 5 3 9 4 1 8 6 Sudoku puzzle No. 3039 2015-02-07

7 2

8 9

1 7 6 2 8 5 4 3 2 www.sudokukingdom.com 8

TEŽA

Medium level Play sudoku online at: Daily Sudoku puzzle No. 2769 Sudoku puzzle No. 3038 2015-02-06

2015-03-29

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

Word Search Puzzle #P202QU

Abhor Abhor Acute Acute Alcohol Alcohol Apprenticeship Apprenticeship Bingo Braziers Bingo Brine Braziers Buckled Chaos Brine Cleats Buckled Clubs Chaos Coach Concerto Cleats Equip Clubs Gazing Coach

Concerto Manor

Rooted

Moods Round Ophthalmologist GazingPinks Sassier Manor Pronouns Saying MoodsPrototype Scalpels Rants Ophthalmologist Rightmost Scrawny Pinks Roared Screws Rooted Pronouns Snobs Round Prototype Stale Sassier Rants Saying Subtly Scalpels Rightmost Succession Scrawny Equip

Roared

ScrewsThermal Snobs Toxins Stale Subtly Trash Tribal Succession Tango Vicars Thermal Toxins Warts Trash Woken Tribal Vicars Warts Woken

Tango

REBUS

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Oslanjajte se na saradnike u koje imate povjerenja i nećete pogriješiti. Pred vama je odličan dan za posao. Voljena osoba se trudi da vam ugodi i zadovoljni ste kad ste zajedno. Moguće je da želite ozbiljnu vezu. Brinite o svojoj koži.

BIK Očekuje vas dosta poslovnih obaveza, pa vam neće biti lako da se organizujete tokom današnjeg dana. Moguće je zanimljivo poznanstvo sa osobom koja je povezana sa inostranstvom. Moguć je početak veze. Dobro se osjećate.

BLIZANCI Odmorite se od poslovnih obaveza, uzmite slobodan dan i posvetite se privatnom životu. Ukoliko ste slobodni, možete da očekujete poznanstvo preko prijatelja, koji će vam naći savršenu osobu. Odlično ste raspoloženi!

RAK Možete da očekujete da ćete uspjeti da ostvarite planove koje ste imali na poslovnom polju. Bićete zadovoljni. Ukoliko ste slobodni, moguća je veza sa Ovnom. Niste baš najbolji spoj, ali strasti su jake. Povedite računa o stomaku.

VAGA Želite da pokažete da ste spremni da se maksimalno posvetite poslu, važno vam je da zadobijete veće povjerenje nadređenih. Očekuje vas veoma zanimljiv dan s voljenom osobom. U odličnoj ste formi! Zdravlje je u redu.

ŠKORPIJA Pokušajte da se ne opterećujete novim poslovnim zaduženjima tokom današnjeg dana i da se odmorite od svega. Osjećate se usamljeno. Potrebna vam je nova ljubav. Prolazna nervoza.

STRIJELAC Nalazite se pred važnom poslovnom odlukom koja bi mogla da promijeni vašu budućnost. Možete da očekujete splet okolnosti koji vas voditi do poznanstva sa osobom koja će vas voljeti. Nemate zdravstvenih problema.

JARAC Neophodno je da se bolje informišete u vezi s budućim poslovima kako biste mogli da ostvarite dobre rezultate. Uspjećete da riješite nesuglasice u braku. Pred vama je povoljan period da riješite sve probleme. Ukočenost vrata.

LAV Nervoza može da utiče na vaše poslovno raspoloženje i motivaciju. Moguće je da postoji određena neizvjesnost na poslu. Dolazi vam prilika da pokažete svoja osjećanja simpatiji. Posavetujte se s nutricionistom.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Na listu papira tuže

Moguće je da nemate dovoljno strpljenja i da neke poslove završavate prilično površno, a to može da vam se obije o glavu. Niste ostvarili sve ono što ste željeli s voljenom osobom pa ste razočarani. Mijenjajte loše navike.

VODOLIJA Moguće je da nećete moći da realizujete sve svoje planove i da ćete imati neke kočnice na poslovnom polju. Potrebno je da pružite malo više pažnje svom partneru. Moguće je da vam on zamjera nešto. Problemi zbog stresa.

RIBE Imate priliku da ispravite nepravdu koju ste načinili u prošlosti. Pred vama je generalno povoljan period za ispravljanje grešaka. Probajte da se opustite pored svog partnera i da se ne opterećujete. Osjetljivi sinusi.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

RAZNO

malog oglasa do

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

20 riječi slati na:

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

   20   1  1 

marketing@dnovine.me

OBAVJEŠTENJE

marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Februarski popust! Za fizička lica 10% Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 21. 2. 2019 .

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

Četvrtak, 21. 2. 2019.

MILAN ĐURIŠIĆ - ČOVJEK KOJI JE U SVIH 13 SEZONA U TELEKOM 1. CFL PO

MANDIĆ U ZRINJSKOM

Pravi klub za mene Postao je šampion svijeta sa U20 selekcijom Srbije 2015. godine na Novom Zelandu, postigao je gol u finalu protiv Brazila (2:1), pričalo se o velikom talentu... Ali, sa 24 godine se obreo u Zrinjskom iz Mostara - Staniša Mandić je novi fudbaler prvaka Bosne i Hercegovine. “Nisam mnogo razmišljao kada se pojavila opcija da dođem u Zrinjski, jer se radi o najboljem klubu u BiH koji se svake sezone bori za titulu. U Mostar sam došao sa velikim očekivanjima, ali i jako pozitivnim osjećajem. Mislim da je Zrinjski za mene pravi klub u ovom trenutku”, rekao je Mandić po dolasku u Mostar. Tako je karijera ofanzivca iz Herceg Novog definitivno krenula silaznom putanjom - nakon što poslije Mundijalita nije dobijao šansu u Čukaričkom, prešao je u norveški Sogndalu 2017. godine, a sada je došao na jednogodišnju pozajmicu u Mostar. Ukoliko Mandić zadovolji u gradu na Neretvi, Zrinjski će ga otkupiti... Dvadesetčetvorogodišnji napadač je upravo te 2015. godine bio u žiži javnosti - Srbija ga je željela za sebe, ali je momak rođen u Herceg Novom odabrao da igra za Crnu Goru, ali je u dresu “hrabrih sokolova” upisao samo četiri nastupa. Zrinjski u svojim vitrinama ima šest titula prvaka (tri sezone zaredom je šampion) i jedan Kup, a u aktuelnoj sezoni je na drugom mjestu sa 38 bodova - lider Sarajevo je na “plus pet”. B.T.

utakmice je odigrao Staniša mandić za reprezentaciju crne gore

Da mi je ova pam

⌦ Bojan Topalović

Kvalitet fudbala je diskutabilan, ali Telekom 1. CFL je puna zanimljivih priča! I uvijek će ih biti... A jedna od takvih je karijera Milana Đurišića - jedinog aktivnog igrača u eliti, koji je u svakoj sezoni domaćeg loptanja, postigao makar jedan pogodak. Pored 31-godišnjeg dešnjaka, gol u svih 13 sezona je postigao još samo Ivan Jablan (dao dva gola za Lovćen tokom jeseni), ali je 39-godišnji napadač trenutno član drugoligaša Bokelja. Đurišić je u porazu Iskre od OFK Titograda (3:2) u 20. kolu potpisao prvu egzekuciju u aktuelnoj sezoni... “Taj podatak godi, jer se radi o velikom broju sezona. Igra se 13. sezona, a meni je pošlo za rukom da se upišem svih godina i postignem nešto više od 60 golova, a nisam klasičan napadač. Čak sam nekoliko sezona odigrao na poziciji desnog beka. Lijep podatak, ako ništa drugo pokazuje koliko trajem, a trajaću još”, rekao je Đurišić za Dnevne novine.

■ Inostranstvo?

Još nIJe kasno...

Učenik “plavih” je u karijeri igrao za matičnu Budućnost, OFK Titograd, Lovćen, Mogren, sada je član Iskre, a nosio je dresove omladinske reprezentacije Srbije i Crne Gore, te mlade selekcije Crne Gore. Jedini inostrani izlet mu je bila Rijeka tokom proljeća u sezoni 2010/11. “Osim toga kratkog izleta u Rijeku, gotovo cijelu karijeru sam proveo u našoj ligi, a naravno da sam imao drugačija nadanja i ambicije”, jasan je 31-godišnji Podgoričanin, koji žali što se nije oprobao u još nekim ligama... “Mislim da sam imao nekoliko odličnih sezona poslije kojih sam zasluživao neki ino angažman, ali to je fudbal. Jednostavno, mnogo kockica mora da se posloži da bi se otišlo preko granice, a sreća je jedan od ključnih faktora. Međutim, mislim da još nije kasno. Odlično se osjećam, nemam problema sa povredama i mogu još mno-

Milan Đurišić slavi jedan od golova u Telekom 1. CFL u društvu Borisa Kopitovića dok su zajedno igrali u dresu OFK Titograda

danaS je infraStruktura bolja, prenoSi Se makar jedna utakmica po kolu, ali nekada Su igrala zvučnija imena. na kraju, više je bilo publike, a to je možda glavni pokazatelj kada Se igrao bolji fudbal go toga da pružim”. Nakon sjajne jeseni u dresu “romantičara” u sezoni 2010/11. pojačao je Rijeku, a tokom proljeća je pružao kvalitetne partije na Kantridi. Ali, napustio je Hrvatsku na svoju odgovornost... “Mnogo puta sam razmišljao o tome. Rijeka je veliki klub, bio je to pravi trenutak za mene u

tom trenutku. Možda bi bilo sve drugačije da sam ostao, a imao sam važeći ugovor još godinu dana”, prisjeća se Đurišić, a onda se nadovezuje... “Ali, bio sam u godinama kada sam mislio da sam popio svu pamet svijeta i mislio sam da je za mene bolje da promijenim sredinu. Da sam imao ovu pamet, vjerovatno bih postupio drugačije, ali ne mora da znači da bih bio u pravu. Vjerovatno je ovako moralo da bude i ko zna zašto je to dobro”.

■ Iskra - zdrava sredIna

Jesen je odigrao u matičnoj Budućnosti u koju se vratio nakon sedam godina, ali je u zimskom prelaznom ro-

klubova je promijenio u karijeri Milan Đurišić - počeo je u Budućnosti, igrao je još za OFK Titograd, Rijeku, Lovćen, Mogren, a sada je član Iskre ku pojačao Iskru. Osnovni cilj Danilovgrađana je opstanak, dok je tiha želja Evropa.

Sport

ÄŒETVRTAK, 21. 2. 2019.

OSTIGAO MAKAR PO JEDAN POGODAK

MET, ALI... LĹ ATLETIKO VS JUVENTUS 2:0 , Ĺ ALKE VS MANÄŒESTER 2:3

Ĺ toperi su snaga Atletika, graÄ‘ani i ĹĄampionski DNK

â€œMjesec dana sam tu i siguran sam da sam napravio pravi izbor. Iskra je klub koji raste iz dana u dan, veÄ‡ nekoliko godina su standardni prvoligaĹĄ, a siguran sam da se to neÄ‡e brzo promijeniti. Radi se o zdravoj sredini, svako radi svoj posao najbolje ĹĄto zna i uz malo sreÄ‡e mislim da moĹžemo da napravimo prave stvari u nastavku sezoneâ€?. Ä?uriĹĄiÄ‡ je tu od prve sezone naĹĄeg loptanja, pa je pravi Ä?ovjek da uporedi stvari kako je bilo na poÄ?etku, a kako je sada... â€œDefinitivno je infrastruktura mnogo bolja nego na poÄ?etku, svako kolo se prenosi makar jedna utakmica i sigurno to diĹže ligu na viĹĄi nivo. Ali, isto mislim da je kvalitet fudbala bio veÄ‡i u tim prvim sezonama. Jedno-

Ni Dijego Kosta (promaĹĄio zicer), ni Antoan Grizman (elegantan lob mu zaustavio Ĺ Ä‡eĹĄni), ni Alvaro Morata (VAR mu poniĹĄtio gol protiv bivĹĄeg kluba), veÄ‡ ĹĄtoperski tandem zbog koga je Stefan SaviÄ‡ svih 90 minuta presjedio na klupi za rezervne igraÄ?e... Urugvajac Hoze Himenez u 78. minutu, pa onda kapiten â€œjorgandĹžijaâ€? i Himenezov zemljak Dijego Godin u 83. - Atletiko Madrid je, na svom stadionu â€œVanda Metropolitanoâ€?, savladao Juventus sa 2:0 u prvoj utakmici 1/8 finala Lige ĹĄampiona. Dijego Simeone je joĹĄ jednom dokazao da je taktiÄ?ki genije, posebno kada se igra-

SEMAFOR Ĺ ALKE MAN. SITI ATL. MADRID JUVENTUS RANIJE LIVERPUL BAJERN M. LION BARSELONA MAN. JUNAJTED PSĹ˝ ROMA PORTO TOTENHEM DORTMUND AJAKS REAL MADRID

2:3 2:0 0:0 0:0 0:2 2:1 3:0 1:2

ju utakmice nokaut faze, dok se Masimilijanu Alegriju veÄ‡ bora Ä?elo pred revanĹĄ koji je na programu 12. marta u Torinu. A snaga Atletika definitivno leĹži u defanzivi, ĹĄto dokazuju i strijelci. I dok su â€œkolÄ?onerosiâ€? limitirali â€œstaru damuâ€? i ner-

virali Kristijana Ronalda i drugove (Juve imao dvije dobre ĹĄanse), u Gelzenkirhenu je viÄ‘ena sjajna utakmica i ĹĄampionski DNK maĹĄinerije Pepa Gvardiole. â€œGraÄ‘aniâ€? su poveli preko Serhija Agera, Nabil Bentaleb je do kraja prvog dijela dva puta pogodio sa bijele taÄ?ke bacivĹĄi navijaÄ?e Ĺ alkea u trans. I Njemci su sanjali, posebno kada je Nikolas Otamendi iskljuÄ?en u 68. minutu zbog drugog Ĺžutog kartona, ali ohladili su ih Liroj Sane i Rahim Sterling - bivĹĄi fudbaler Ĺ alkea je pogodio za 2:2, da bi konaÄ?nih 3:2 postavio reprezentativac Engleske u 90. minutu. B.T.

LE SEVILJA SE PLASIRALA U OSMINU FINALA PREKO LACIJA

Igra se 13. sezona, a meni je poĹĄlo za rukom da se upiĹĄem svih godina i postignem neĹĄto viĹĄe od 60 golova, a nisam klasiÄ?an napadaÄ?. Godi taj podatak stavno, moje je miĹĄlenje da je bilo mnogo viĹĄe nekih zvuÄ?nih imena. Na kraju, mnogo viĹĄe publike je bilo na stadionima, a moĹžda je to i glavni pokazatelj kada se igrao bolji fudbalâ€?, podvukao je Milan Ä?uriĹĄiÄ‡. ÄŒovjek koji je na neki naÄ?in obiljeĹžio Telekom 1. CFL. I koji ne namjerava da se zaustavi...

MaruĹĄiÄ‡ pocrvenio i ispao Nijedan Crnogorac neÄ‡e osjetiti Ä?ari osmine finala drugog po znaÄ?aju evropskog takmiÄ?enja - Adam MaruĹĄiÄ‡ i Lacio su eliminisani u 1/16 finala Lige Evrope od Sevilje! Nakon ĹĄto je u Rimu bilo 1:0 za ekipu iz Andaluzije, â€œnebeskoplaviâ€? iz VjeÄ?nog grada su morali da jure rezultat, ali sve njihove snove je rasprĹĄio Ben Jeder golom u 20. minutu. NavijaÄ?i na stadionu â€œRamon San-

Ä?ez Pichuanâ€? su veÄ‡ tada krenuli da slave... A sve je bilo praktiÄ?no rijeĹĄeno u 71. minutu kada je naĹĄ reprezentativac dobio crveni karton - MaruĹĄiÄ‡ je laktom udario Mesu, pa je - Ä?ini se - prestrogo poslat ranije na tuĹĄiranje. To je Sevilja iskoristila i poveÄ‡ala je prednost na 2:0 u 78. minutu preko Sarabije. Tu je bio konaÄ?an kraj MaruĹĄiÄ‡a i Lacija... B.T.

SEMAFOR SEVILJA - Lacio 2:0 (prvi meÄ? 1:0) (Ben Jeder 20â€™, Sarabija 78â€™) VEÄŒERAS 18:55 Arsenal - BATE (prvi meÄ? 0:1) 18:55 Dinamo Z. - Plzen (1:2) 18:55 Ajntraht - Ĺ ahtjor (2:2) 18:55 Napoli - Cirih (3:1) 18:55 Salcburg - BriĹž (1:2) 18:55 Valensija - Seltik (2:0) 18:55 Viljareal - Sporting (1:0) 18:55 Zenit - FenerbahÄ?e (0:1) 21:00 Bajer L. - Krasnodar (0:0) 21:00 Benfika - Galatasaraj (2:1) 21:00 Betis - Ren (3:3) 21:00 ÄŒelsi - Malme (2:1) 21:00 Dinamo K. - Olimpijakos (2:2) 21:00 Genk - Slavia Prag (0:0) 21:00 Inter - Rapid (1:0)

SPORT

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

Dalas zove Vučevića

KOŠARKAŠI SJUTRA IGRAJU JED

Put do Kine

JASMIN REPEŠA O NAJNOVIJEM POJAČANJU

Vilijams trenutno nije u idealnom stanju

Devin Vilijams je prije četiri dana stigao u Podgoricu, zadužio plavo-bijelu opremu i biće u prilici da debituje sjutra protiv Žalgirisa u Kaunasu. Pitanje, međutim, koliko će minuta dobiti na parketu, s obzirom da je trener plavih Jasmin Repeša na jučerašnjem brifingu otkrio novinarima da je gorostasni američki centar daleko od prave forme. “Jasno je to kada je trčanje u pitanju - Vilijams nije stigao iz Turske u idealnom stanju. Nije mu pomoglo to što do momenta realizacije transfera u naš klub nije trenirao nekoliko dana.

Posvećen je na treninzima, radio je dobro nekoliko dana. Iskustvo jakog meča biće mu od velike pomoći. Vjerujem da će imati priliku da napreduje iz meča u meč”, istakao je Repeša. Plavi će u Kaunasu biti lišeni usluga reprezentativaca Petra Popovića, Suada i Seada Šehovića, Barović i Danilo Nikolić su pod znakom pitanja zbog prehlade, Goga Bitadze se još nije oporavio, a duže su povrijeđeni Aleksa Ilić i Nikola Ivanović. Zbog toga će u rosteru biti Milić Starovlah i petnaestogodišnji Fedor Žugić. M.A.

Nastupio je na “All star” utakmici, ispisao istoriju Crne Gore, ali priča o promjeni sredine ne prestaje - Nikola Vučević bi na ljeto mogao da pojača Dalas! Dvadesetosmogodišnji centar Orlanda će na kraju sezone postati slobodan agent, jer mu teče posljednja godina četvorogodišnjeg ugovora koji je težak 53.000.000 dolara, a jedan od njegovih agenata je Bil Dafi, koji vodi karijeru majstora Maveriksa Luke Dončića, pa mediji u SAD pišu da je transfer moguć. Interesovanje za Baranina ne treba posmatrati kao iznenađenje - Nikola igra najbolju sezonu u karijeri, prosječno postiže 20,5 poena po susretu i dodaje 12,1 skoka. Ekipi iz Dalasa bi dobro došlo iskustvo našeg reprezentativca, koji igra u NBA ligi od 2011. godine - kombinacija sa Kristapsom Porzingisom bi predstavljala pun pogodak, pošto letonski košarkaš može da igra i na poziciji krilnog centra. Plus, tu je već pomenuti Dončić... Sve su prilike da je došlo vrijeme da Vučević napravi korak naprijed, pošto je u dosadašnjem toku karijere igrao samo jednom u “plej-ofu” - u dresu Filadelfije u sezoni 2011/12. B.T.

RUKOMET MAKSIMALAN UČINAK KADETSKE SELEKCIJE

NA REDU SU ITALIJANI

Muška kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore pobijedila je juče Libiju 27:9 (8:2, 7:5 i 12:2), u utakmici posljednjeg, petog kola Mediteranskog prvenstva u Egiptu. Crnogorski rukometaši u tom duelu osvojili su svih pet bodova i takmičenje u grupi završili kao prvoplasirani sa maksimalnim učinkom. U dosadašnjem dijelu šampionata osvojili su 24 od maksimalnih 25 bodova. Savladali su, osim Libije, Saudijsku Arabiju 23:17, Rumuniju 27:23, Alžir 30:13

i Tunis 28:19. Prema propozicijama, na Mediteranskom šampionatu utakmice se igraju u

31 GOL POSTIGAO JE LUKA VUKIĆEVIĆ, NAJBOLJI STRIJELAC CRNE GORE U DOSADAŠNJEM DIJELU MEDITERANSKOG PRVENSTVA

okviru tri trećine, koje traju po 15 minuta. Reprezentacija koja dobije trećinu osvaja bod, a trijumf na kraju meča donosi dva boda. Neriješen rezultat u trećini boduje se pola boda, dok remi na kraju donosi objema ekipama po bod. Crnogorsku selekciju do pobjede protiv Libije vodio je Bogdan Mijušković sa pet, dok su po gol manje postigli Darko Pejović i Luka Vukićević. Crnogorski rukometaši u četvrtfinalu danas igraju sa Italijom. (MINA)

a jasnom namjerom da osvoje Ukrajinu, ali i sa Letonijom u podsvijesti - jer meč u ponedjeljak iz ove perspektive djeluje kao važniji - košarkaši Crne Gore jutros su otputovali za Kijev.

Predviđeni dvočasovni let čarterom nacionalne avio-kompanije, smještaj u luksuznom hotelu Aloft i obavezan trening u kijevskoj Palati sportova - jasan je plan za prvi dan u ukrajinskoj prijestonici. Petak će potpuno biti posvećen utakmici koja će početi u 18 sati. Da li i utakmici odluke? “Mnogo je kalkulacija, matematike. U glavama svih je da će taj meč sa Letonijom u Podgorici ipak biti presudan”, navodi selektor Zvezdan Mitrović, ali i dodaje: “Želim ipak da rasteretim igrače da budu posvećeni prije svega pripremi meča sa Ukrajincima. To je žestok, ener-

TABELA PETAK 17.00H TURSKA SLOVENIJA 18.00H UKRAJINA CRNA GORA 18.30H LETONIJA ŠPANIJA

1. Španija 10 8 2 18 2. Turska 10 7 3 17 3. Crna Gora 10 6 4 16 4. Letonija 10 6 4 16 5. Ukrajina 10 5 5 15 6. Slovenija 10 2 8 12 Ponedjeljak: Crna Gora - Letonija (19.00h), Slovenija - Ukrajina (19.00h), Španija - Turska (19.30h).

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

SPORT

dan od najznačajnijih mečeva u istoriji

vodi preko Kijeva gičan sastav koji na svom terenu igra mnogo bolje nego u gostima. Sigurni smo da nam neće biti lako, ali spremni smo na borbu”. Crna Gora bez Ivanovića, Čarapića i Pavlićevića, ali i Ukrajinci sa određenim problemima. “Suočeni su sa povredama nekih igrača tokom ovih kratkih priprema, a ne zna se ni ko će im se još eventualno priključiti u posljednja dva dana pred meč. Ipak, da se vratimo na naš tim - pristup momaka na treninzima je izuzetan. Sjajni su, atmosfera je odlična i posvećeni su radu i pripremi u onoj mjeri u kojoj se to može ostvariti za ovaj kratak period od ponedjeljka”. A da crvene u ukrajinskoj

prijestonici čeka izuzetno komlikovan zadata, svjestan je i krilni centar Nemanja Radović. “Ukrajinci godinama igraju zajedno, poznajem dosta igrača iz ACB lige. Karakteriše ih čvrsta, kontakt igra, sa mnogo trke, tranzicije. Koliko su žilavi govori i podatak da su protiv Španije u skoro najjačem sastavu odigrali “meč na jednu loptu”, sipa komplimente na račun rivala član Saragose, ali napominje: “Vjerujem ipak da možemo da izborimo plasman na Mundobasket - u Kijevu ili u ponedeljak u Podgorici, nebitno je”. Crna Gora protiv Ukrajine trijumf skoro sigurno znači put u Kinu. Prečicom, bez čekanja ponedjeljka. M.A.

Sead Šehović mijenja Barovića Filipa Barovića je pokosio virus (pod znakom pitanja je i za sjutrašnji duel Žalgirisa i Budućnosti), a Zvezdan Mitrović je umjesto njega pozvao - Seada Šehovića. Dakle, ne novog centra, već igrača koji može da pokrije dvij-tri spoljne pozicje. “Sead je bio sa reprezentacijom u nekim prethodnim kvalifikacionim prozorima, igrao je dobro u Kupu Crne Gore prethodne sedmice i može nam biti od izuzetne koristi”, objasnio je selektor crvenih.

Ukrajinci strijepe od crnogorskog majstora: Bojan Dubjević se u svom Nikšiću poigravao sa sjutrašnjim protivnikom

Vjeruje u trijumf: Goran Bošković

budućnost bemax - montana (19.00)

Direktan suDar za fajnal-for Prošle sezone srele su se u polufinalu - vučice su na putu do titule bile uspješnije - sada igraju direktan duel za plasman na fajnal-for: hala Univerziteta Crne Gore biće večeras (19h) domaćin duela između košarkašica Budućnosti Bemaxa i bugarske Montane. Ukoliko “vučice” slave tri ili više razlike, bez obzira na ishod posljednjeg duela sa Celjem u Podgorici - već večeras bi osigurale učešće na završnom turniru. “Igramo protiv izuzetno kvalitetnog, iskusnog tima. Svjesni smo težine zadatka, ali isto tako motivisani da odbranimo domaći teren i izborimo F4”, jasan je trener Podgoričanki Goran Bošković. Nikolina Džebo, krilni centar vučica, svjesna je da je pred ekipom paklen zadatak u meču koji može da donese, ali i odnese mnogo.

Vučice su sa bugarskom ekipom odigrale izuzetno uzbudljiV meč u prVom dijelu sezone - poražene se nakon dVa produžetka 102:100 “Osjećamo pritisak, to je i normalno, jer se igra za prolaz. Bugarke imaju odličan tim, sjajnu Amerikanku i biće kjomplikovano, ali vjerujem da možemo da ih savladamo”, rekla je Džebo, a sličnu poruku poslala i talentovana Anđela Bigović. “Porazom od Zvezde došle su u situaciju da se ovdje bore za fajnal-for. Mi ne želimo da zavisimo od posljednjeg kola. Odlučiće nijanse, kao i na njihovom parketu”, sjeća se Bigović spektakularnog duela iz prvog dijela sezone kada je bilo 102:100 nakon dva produžetka. M.A.

vujović budućnost PoLjskoG kLuba

Povrtak u kjelce Sa 17 godina 2015. je stigao u Kjelce, od 2017. je na pozajmici u Celju, ali će naredne sezone nositi dres poljskog velikana - reprezentativac Crne Gore Branko Vujović će sljedeće sezone igrati za Kjelce! Rođeni Nikšićanin je potpisao novi četvorogodiš-

nji ugovor sa šampionom Evrope iz 2016. godine, a tako će biti u “drim timu” u kome su još Volf, Cindrić, Aginagalde, Dušebajev... Dvadesetogodišnji desni bek je tako na najbolji način iskoristio pozajmicu u Celju i izborio povratnu kartu u Kjelce. B.T.

SPORT

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

OGORČEN NA ASCG DARKO PEŠIĆ, NAJBOLJI CR

Umjesto podrške, s Dragomir Bečanović, prvi čovjek ugašenog Džudo saveza

ČELNICI DŽSCG JASNO PORUČILI

SAMOVOLJA JANOVIĆA

Odluka o brisanju Džudo saveza Crne Gore (DŽSCG) iz registra sportskih organizacija predstavlja samovolju ministra sporta Nikole Janovića i jasnu namjeru da zloupotrebljavajući zakonom propisana ovlašćenja vrši pravno nasilje, ocijenio je predsjednik te asocijacije Dragomir Bečanović. On je naglasio da je Džudo savez jedan od najtrofejnijih i najbolje organizovanih crnogorskih sportova, navodeći da to najbolje potvrđuje Crnogorski olimpijski komitet i svrstavanje u prvu kategoriju. “DŽSCG je u zakonom propisanom roku, do 15. januara 2019. godine dostavio predlog statuta i svu potrebnu dokumenatciju. Bili smo spremni za saradnju i u neposrednoj komunikaciji sa Ministarstvom radili smo na usaglašavanju statuta. Dostavili smo ga uz napomenu da ukoliko nešto bude sporno da smo spremni da korigujemo”, rekao je Bečanović i pojasnio da su umjesto saglasnosti od Ministarstva sporta dobili rješenje o brisanju iz registra sportskih organizacija. “Izbrisani smo jer nijesmo podnijeli zahtjev, iako smo to uradili. Nijesmo prijavili dokumentaciju, iako smo je priložili. Nijesmo sarađivali u postupku usaglašavanja statuta, što je flagrantna neistina”. Džudo savez je već jednom dobio presudu pred Upravnim sudom protiv Ministarstva sporta i Bečanović vjeruje da će to ponovo uraditi. “Sigurni smo da će i ovog puta Upravni sud donijeti odluku zasnovanu na zakonu. Partneri ministra Nikole Janovića u diskreditaciji i uništavanju Džudo sa-

veza su neki od klubova na čiji smo nezakonit rad duže vrijeme ukazivali. Prije svega, mislim na Milenijum, koji je dobijena sredstva od Ministarstva sporta nije trošio na program njihove najbolje takmičarke Ivane Šunjević”, ističe Bečanović i poručuje da odluka o brisanju nije pravosnažna, navodeći da je Džudo savez tužbu uputio Upravnom sudu. “Ne sumnjam u odluku suda. Smatram da ne postoji nijedan odsto šansi da smo pogriješili. Donijeta je odluka o brisanju na akt koji je bio u pripremi usaglašavanja. Krajnji rok je bio 15. mart”, rekao je Bečanović. Nacionalni trener Rajko Mrvaljević kazao je da Crna Gora ima jednu od najtalentovanijih generacija, posebno ističići braću Gardašević i Danila Pantića. “Nijesam sudija da odlučujem ko je u pravu – Ministarstvo ili Džudo savez, Upravni sud će odlučiti. Jedini su oštećeni reprezentativci, kojima je jedina želja norma. Apelujem na ministra Janovića da džudo vrati onamo gdje pripada i da se momcima omogući da rade, svima koji poštuju nacionalnog trenera, savez i kodeks”, rekao je Mrvaljević i osporio broj klubova koji su poslali podršku Janoviću, navodeći da je taj broj znatno manji i da su falsifikovani pečati i potpisi nekih klubova. Član Upravnog odbora Jovica Rečević pozvao je Janovića da zakaže sastanak i u neposrednoj komunikaciji prevaziđu nesuglasice. “U nama ih nema, da čujemo i Ministarstvo. Da se ne bavim prepiskama, već da to neposredno riješimo. Sve u interesu sportista”, kazao je Rečević. (MINA)

Najbolji crnogorski atletičar Darko Pešić, član AK Lovćen, saopštio je prije dvije noći za Radio Cetinje da će okončati karijeru. Razlog napuštanja atletike je, kako kaže, loš tretman Atletskog saveza Crne Gore. “Od saveza sam mogao da dobijem samo mrvice, nepoštovanje i nerazumijevanje. To je na Balkanskom prvenstvu dokazao generalni sekretar saveza Milan Madžgalj koji me uvrijedio do groba. Razlog napuštanja kraljice sportova, jeste to što sam za posljednjih 10 godina od kako se takmičim na najvećim mogućim takmičenjima tretiran ispod onoga što sam zaslužio, sputavanjima i držanja na tankoj žici”, poručio je Pešić. Iako je trenirao i takmičio se sa najboljim svjetskim desetobojcima, nikada se, kaže, nije osjećao kao profesionalac i šampion. “Svih tih godina trpio sam ja, kao moja familija, moji prijatelji i treneri sa kojima sam sarađivao. Živio sam u Švedskoj, Srbiji, Češkoj i sarađivao sa najboljim tre-

DARKO PEŠIĆ Od ASCG sam od kako se takmičim na najvećim mogućim takmičenjima dobijao samo mrvice, tretiran sam ispod onoga što sam zaslužio, osjećao se kao amater umjesto kao profesionalac.

nerima i kao čovjeku koji se lako prilagođava, plan i program mi se ‘lijepio’, ali problem je što sam svuda preživljavao, i umjesto da se osjećam kao profesionalac, ja sam se osjećao kao amater koji ima rezultate profesionalaca”, naglasio je Pešić. Želio je da ide na Olimpijske igre. “Olimpijske igre su ostale samo san, koji je već bio srušen 2016. godine kada sam bio na spisku, a preko medija sam saznao da treba da nastavim da sanjam. Razlozi nepoznati ili poznati”, kazao je Pešić. Ne razmišlja da nastupa za drugu državu... “O tome nema ni govora. Ja sam rođen u Crnoj Gori i za nju sam nastupao patriotski, onako kako samo sportisti znaju, dok za druge koji iz priloženog stanja u crnogorskom sportru riječ patriotizam koriste “moćni” ljudi kako bi upravljali kvalitetnim ,,nemoćnim” ljudima – rekao je on. Nakon 17 godina bogate karijere, cetinjski atletičar, okrenuće novi list. Zadovoljstvo će tražiti izvan sporta i atletike. “Ne znam što ću dalje. Vodiću računa o svom zdravlju, i početi nešto da radim što me ispunjava, ali ne u sportu. Ovakav sport ne zaslužuje sportistu koji ima tako loš tretman od matičnog saveza”, zaključio je 26-godišnji Pešić, trostruki prvak Balkana, šesti sa dvoranskog prvenstva Evrope i crnogorski rekorder u sedmoboju, trci na 60m sa preponama, skoku s motkom i skoku udalj. M.A.

Arenasport 1 18.55h Ajntraht - Šahtjor, fudbal 21.00h Dinamo Kijev - Olimpijakos, fudbal 01.00h Vašington - Toronto, hokej

Arenasport 2 18.55h Viljareal - Sporting, fudbal 21.00h Leverkuzen - Krasnodar, fudbal 23.15h Liverpul - Bahia, fudbal 01.30h Onse Kaldas - Deportivo Santaní, fudbal 03.30h WRC Švedska, auto-moto

Arenasport 3 18.55h Arsenal - BATE, fudbal 21.00h Galatasaraj - Benfika, fudbal

Arenasport 4 18.55h Zenit - Fenerbahče, fudbal 21.00h Betis - Ren, fudbal

Arenasport 5 18.55h Dinamo Zagreb - Plzen, fudbal 21.00h Inter - Rapid, fudbal

Eurosport 11.45h SP Sifild (Austrija), kros kaunti 14.00h SP Sifild (Austrija), kros kaunti 16.45h Trka oko Algarvea, biciklizam 19.45h Snuker

Eurosport 2 13.45h Snuker

ČETVRTAK, 21. 2. 2019.

RNOGORSKI ATLETIČAR, NAJAVIO KRAJ KARIJERE

samo nepoštovanje

SPORT

DN TIP ZENIT

FENERBAHČE

Turski tim je srećno stigao do pobjede u Istanbulu, sada je vrijeme da Rusi vrate dug i kao kvalitetniji izbore plasman osminu finala.

Na današnji dan

1993. U Solt Lejk sitiju odigran 43. NBA All star meč - Zapad nakon produžetka savladao Istok 135:132. MVP titulu podijelili Karl Meloun i Džon Stokton.

Sjutra reakcija ASCG

U želji da ispoštujemo standarde novinarske profesije, juče smo se obratili i “drugoj strani” - čelnicima Atletskog saveza Crne Gore, koje je Darko Pešić direktno prozvao. Reagovanje dojučerašnjeg predsjednika ASCG Milorada Vuletića (funkciju je krajem 2018. preuzeo Gojko Banjević) možete pročitate u sjutrašnjem izdanju.

15.00h Trka oko Andaluzije, biciklizam 16.45h Snuker

Sportklub CG 11.00h WTA Dubai, tenis 18.30h Efes - Olimpijakos, košarka 20.45h Armani - Makabi, košarka 23.55h Djevičanska ostrva - Brazil, košarka 01.30h Dominikana - Venecuela, košarka

Sportklub 2 15.00h Kazahstan - Australija, košarka 18.00h Češka - BiH, košarka 20.30h ATP Rio, tenis 23.00h ATP Rio, tenis

Sportklub 3 15.30h Iran - Japan, košarka 18.00h CSKA - Gran Kanarija, košarka 19.30h Grčka - Gruzija, košarka 23.30h Kanada - Čile, košarka

Sportklub 4 17.00h Katar - Filipini, košarka 18.30h Izrael - Njemačka, košarka

Sportklub 5 17.00h Bugarska - Rusija, košarka

Sportklub 6 18.00h Finska - Francuska, košarka

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

LAVINA U ŠVAJCARSKIM ALPIMA

KOD GRADIĆA BLIZU HONG KONGA

Jedan skijaš podlegao povredama Odmetnute krave

provalile u prodavnicu

Tridesetčetvorogodišnji Francuz podlegao je povredama poslije lavine koja se u utorak obrušila na švajcarsko skijalište KranMontana. On je bio jedan od četvoro povrijeđenih koji su bili izvučeni iz snijega. U akciji spasavanja bilo je angažovano više od 240 policajaca, spasilaca i vojnika kao i osam helikoptera i 12 pasa. Lavina je bila dugačka 840 i široka 100 metara. Sručila se u sektoru Plen-Mort i zatrpala nekoliko ljudi, napisala je policija kantona Vale na svom Tviter nalogu. Lavina se pokrenula jer je protekle nedjelje temperatura bila u porastu što je izazvalo topljenje snijega.

Više od 1.100 divljih krava luta ulicama malog gradića kod Hong Konga, a građani nemaju nikakvih problema s njima pa ih čak i hrane. Međutim četiri krave su se nedavno odmetnule i “provalile” u prodavnicu, prenio je portal “news4sanantonio.com”. Kako kažu mještani, divlje krave se ponašaju “pristojno” za ljudske standarde i ne prave veće probleme, a one i građani koegzistiraju u

nekom obliku harmonije. Ipak, čini se da im količina hrane koju dobijaju nije dovoljna pa su zbog toga odlučile da dodatnu ishranu pronađu u lokalnoj prodavnici. Krave su pri ulasku u prodavnicu krenule prema polici s voćem i povrćem, a iznenađeni očevici su snimali cijeli događaj. Nedugo nakon “provale” radnici su ih izbacili iz prodavnice, nakon čega je uslijedilo temeljno čišćenje objekta.

DUHOVIT OGLAS IZ OSIJEKA OBIŠAO REGION

“Tražim žensku osobu koja će na svadbi mog brata...” Na Fejsbuk stranici Spoted: Osijek-Slavonija osvanula je anonimna objava u kojoj jedna osoba traži glavnu glumicu za smicalicu koju planira da izvede na vjenčanju svoga brata.

LEKSI

“Tražim žensku osobu koja bi na vjenčanju moga brata na ono ‘neka zauvijek ćuti’ ušetala/uletjela u crkvu s: ‘Ne možeš se oženiti, trudna sam.’ Mlada je poznata po tome da je jako ljubomorna pa se nadam da bi

‘prank’ prošao zanimljivo”, stoji u objavi koja je ubrzo privukla brojne korisnike i izazvala smijeh. Takođe, dotični planira da plati djevojci za obavljanje ove usluge. “Ako poznajete nekoga ko je dovoljno lud da

to napravi, označite ga pa ću se ja javiti privatno. P. S. Cijena je po dogovoru”, piše u nastavku. Objavu je komentarisalo više od 1300 ljudi, a da li je ovaj šaljivdžija pronašao svoju odabranicu, nije poznato.

PRIPREME SAMITA SA TRAMPOM U VIJETNAMU

Kim će za Hanoj vozom kroz Kinu Vijetnam se priprema za predstojeći sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, koji će u Hanoj doputovati vozom preko Kine. Kimu će biti potrebno bar dva i po dana putovanja vozom da bi prešao na hiljade kilometara iz Pjongjanga kroz

Kinu do Vijetnama, što znači da bi trebalo da krene krajem nedjelje da bi stigao 25. februara, kako je planirano. Voz će se, kako za agenciju Rojters navode neimenovani izvori, zaustaviti na vijetnamskom graničnom prelazu Dong Dang, odakle će Kim ostatak puta od 170 kilometara nastaviti automobilom. Voz je ina-

če, omiljeno prevozno sredstvo Kima, kao i njegovog oca i djede. Drugi izvori bliski pripremama sastanka naveli su da je preferirana lokacija za samit, koji se održava 27. i 28. februara, rezidencija vijetnamske vlade iz kolonijalnog doba u centru Hanoja. Svi izvori, međutim, napominju da je moguća promjena plana.