Issuu

EKSKLUZIVNO: PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA KOMPANIJEAZMONTINVESTMENTSAHMETERENTOK

Danas uz Dnevne novine

Ove godine ćemo u Portonovi uložiti 340 miliona eura ■ 6 7

SPECIJALNI DODATAK: SKIJALIŠTA CRNE GORE

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019. BROJ 2305 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

Još samo korak do svjetskog nivoa

BLIŽI SE RAZLAZ DEMOKRATA I GRAĐANSKOG POKRETA URA ■ 5

VOLJELI SE SAMO JEDNO LJETO ZAŠTO JE KAPITAL INVESTMENT IZ UAE RASKINUO SVE POSLOVNE ODNOSE SA ATLAS GRUPOM ■ 2 3

Kneževićev prevarantski model propao kod partnera iz Abu Dabija

Ni šljem ga nije spasio: Knežević izbačen iz posla

SINOĆ U PODGORIČKOM NASELJU ZLATICA

Šestoro povrijeđenih u direktnom sudaru ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 13

UPRAVA ZA BEZBJEDNOST HRANE ■ 17

Kod nas nema spornih mandarina iz Turske

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

politika

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Kneževićev prevarantski model nije prošao kod partnera iz Abu Dabija

Zašto je Kapital investment iZ Uae rasKinUo sve poslovne o

Partnerstvo sa Kapital investmentom iz UAE, pokazalo se na kraju, bio je model po kojem je Duško Knežević realizovao milionske prevare, ne samo u Crnoj Gori, već u i Srbiji, na Kipru, u Rusiji...

⌦ Goran Popović Kada je Crna Gora, nakon obnavljanja državnosti 2006. godine, postala jedan od najpoželjnijih investicionih destinacija za strani kapital, kako zbog izuzetnih prirodnih resursa za privredni razvoj u različitim oblastima, tako i zbog strateške političke opredijeljenosti za evropske i evroatlantske integracije, brojni investitori sa raznih strana

svijeta pokazali su interesovanje za ovu malu državu na Zapadnom Balkanu. Među njima je bio i Kapital investment iz UAE, kompanija kraljevske porodice iz Abu Dabija, čiji je menadžer Jasim Mohamed Rafea Alsediki, još 2008. godine izjavio da taj fond traži mogućnosti za ulaganje van Emirata kao i da je posebno zainteresovan za jugoistočnu Evropu i Crnu Goru kao stabilnu zemlju.

■ Šlepao se uz političare

Duško Knežević, koji je tada već preselio svoj biznis iz Srbije u Crnu Goru, vidio je tu priliku da se na neki način “ugradi” u buduće poslove prestižne arapske kompanije. Znajući da bez državne podrške ima male šanse kod tako ozbiljnog partnera, počeo je da se približava političkim strukturama u Crnoj Gori, da donira partije na

vlasti i javno podržava njihovu politku, samo da bi koristeći njihov autoritet i ugled lakše ušao u posao sa Arapima, kaže za Dnevne novine vrlo kredibilan insajderski izvor. Prosto rečeno, šlepao se uz političare. Upravo tako uspio je da, kao navodno uspješan biznismen na čelu Atlas grupe, koji ima državnu podršku, napravi 2008. godine ugovor o zajedničkom ulaganju sa Kapital investmen-

tom iz Abu Dabija kojim je predviđena izgradnja monumentalnog poslovnog objekta tada nazvanog “Atlas kapital centar” na površini od 85. 000 kvadrata, za čiju je gradnju predračunska vrijednost bila oko 120 miliona eura. Ugovor je predviđao da vlasnički odnos bude – 51 odsto za arapskog partnera, a 49 odsto Atlas grupe, s tim da je menadžment izgradnje objekta preuzela Kneževićeva strana.

■ revizor otkrio prevare

Gradnja je pod menadžmentom Atlas grupe počela, ali je potrajala duže no što se očekivalo, pa pet godina kasnije partner iz Emirata aktivira klauzulu iz ugovora da revizor svjetskog ugleda Pricewoterhouse Coopers preispita sve što se radilo na “Atlas kapital centru”. U izvještaju koji je prezentovan 2013. godine saopštene su skandalozne stvari, sa-

NIje mu prošla prevara: Počeo da gradi Atlas centar, a na kraju istjeran iz posla

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

odnose sa atlas grupom

■ Ponižavajući Kne-

ževićev “isPraćaj”

Kapital investment iz UAE tada, kao ozbiljna kompanija, ne dižući mnogo prašine u javnosti, pokreće postupak jednostranog raskida ugovora za Atlas grupom u ovom projektu. Nakon revizorskog izvještaja i realnog obračuna međusobnih obaveza, utvrđeno je da je sa 49 odsto, udio Atlas grupe u ovom projektu pao na 23 odsto. Osim toga, pošto investitor iz Abu Dabija više nije htio da ima nikakvog posla sa Kneževićem i njegovim firmama, odmah je tražio da i taj udio isplati Atlas grupi i tako prekine sve poslovne veze sa Kneževićem, kaže izvor DN. U tom za Atlas grupu ponižavajućem raskidu saradnje Kapital investment je ostavio Kneževiću dio poslovnog prostora na tri sprata u jugozapadnom dijelu objekta i isplatio mu 22 miliona eura za de-

finitivni njegov “ispraćaj” iz projekta. Ali, to nije sve. Od tih 22 miliona, kompanija iz Abu Dabija je Kneževiću isplatila samo pet miliona, jer mu je naplatila dug od 17 miliona eura koje su dali Atlas grupi za kupovinu Meljina, takođe pet godina ranije, ali im ovaj novac Knežević nije vratio, iako su oni davno izašli iz tog privatizacionog aranžmana. Tada je skinuta svijetleća reklama Atlas kapital centar, a ovaj reprezentativni objekat je promijenio ime u Plaza kapital centar.

■ ProPao i PoKušaj

završne Prevare

Iako razobličen kao prevarant i satjeran u tjesnac, Knežević tada pokušava da izvuče još ponešto iz tog projekta. U tim “izlaznim” pregovorima, naime, on opet pokušava da napravi novu prevaru, pa izvlači “keca iz rukava” i saopštava partneru iz Abu Dabija da je on u obavezi da svom “tihom partneru” u ovom poslu, premijeru Milu Đukanoviću mora da ostavi 5000 kvadrata i stotinu garažnih mjesta?! Na njegovu žalost, sve je između Kapital investmenta i Đukanovića, uz posredovanje ambasadorke UAE u Podgorici, brzo razjašnjeno, pa Kneževiću nije prošla ova završna prevara. Partnerstvo sa Kapital investmentom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, smatra izvor Dnevnih novina, bio je model po kojem je Duško Knežević realizovao milionske prevare, ne samo u Crnoj Gori, već i u Srbiji, na Kipru, u Rusiji... Svugdje završi nečasno, samo ga negdje prije, a negdje kasnije „pročitaju“...

arape htio da prevari u privatizaciji Meljina Skoro istovremeno sa projektom Atlas kapital centra u Podgorici, Atlas grupa je ušla i u privatizaciju bolnice Meljine, a pošto je partner iz UAE bio zainteresovan i za ulaganja na Crnogorskom primorju, Kneževiću su dali 17 miliona eura, kako bi lakše realizovao taj privatizacioni projekat. On je 2008. godine bolnicu Meljine, inače, kupio tako što je državne obveznice koje realno vrijede 25 miliona eura na berzi kupio za samo sedam

miliona. Nedostajućih 17 miliona dobio je od partnera iz Emirata. Obavezao se tada da će u kompleks Meljine uložiti 119,4 miliona eura u narednih sedam godina, ali od toga nije bilo ništa, nego je sve završilo stečajem. Godinu kasnije, partner iz Abu Dabija izašao je iz projekta Meljine, ali im Knežević sve do 2014. godine nije vraćao novac. Zato su mu taj iznos “odbili” od njegovog udjela u Kapital centru u Podgorici.

đukanović završio učešće na mihnenskoj konferenciji

Na BalkaNu ima još NeriješeNih pitaNja

Konferencija u Minhenu pokazala je da je sazrela svijest da se važna pitanja, mogu rješavati samo kroz multilateralnu saradnju, koja će otvoriti prostor za učešće svih zemalja, uključujući i one poput Crne Gore, ocijenio je crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Đukanović je kazao da je Minhenska konferencija najprestižniji spoljnopolitički i bezbjednosni forum te vrste u svijetu, koji je i ove godine uspio da okupi brojne, veoma kredibilne učesnike. “Jedno od najvažnijih pitanja, koje je animiralo i našu pažnju, jeste pozicija Evropske unije u datom političkobezbjednosnom kontekstu na globalnoj sceni, ali i brojna druga pitanja od čijeg rješavanja zavisi stabilnost i prosperitet svakog dijela zemaljske kugle”, kazao je Đukanović, koji je u subotu završio posjetu Mihenu. On je kazao da Zapadni Balkan ima i svoje specifične probleme. Kako je naveo, jedan od problema koji je pritiskao region je riješen, zahvaljujući dobroj političkoj volji u Skoplju i Atini. “Ostaju nam dva problema, mislim prije svega na nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine i na zastoj u dijalogu između Beograda i Prištine“, kazao je Đukanović. Crnogorski predsjednik se na marginama konferencije sastao sa predsjednicima Slovenije, Ukrajine, Albanije, premijerima Gruzije, Kosova, Hrvatske, kao i sa ministrom vanjskih poslova Slovačke i predsjedavajućim Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Miroslavom Lajčakom. Slovenački predsjednik Borut Pahor ocijenio je da iskustvo Crne Gore, njen ulazak u NATO i odlična pozicija na putu ka EU predstavljaju fantastičan uspjeh i dragocjeni su za region od Zapadnog Balkana. Đukanović je zahvalio Sloveniji za stalnu podršku ambicijama Crne Gore na putu integracija i dostizanju evropskog sistema vrijednosti. U razgovoru sa premijerom Gruzije Mamukom Bakhtadzeom, Đukanović je kazao da naša zemlja snažno podržava suvereno pravo svake zemlje da bira put svog daljeg strateš-

Foto: Saša Matić

opštava izvor DN. Revizori su, naime, utvrdili da je Kneževićeva Atlas grupa tokom skoro pet godina realizacije ovog projekta konstantno varala i potkradala svog partnera iz Abu Dabija. Ustanovljeno je da su brojne nabavke i graditeljski radovi fakturisani dva do tri puta više nego što su realno vrijedjeli, a Knežević je time zajedničke obaveze ulagača “naduvavao” kao svoje ili ih, preko povezanih firmi iz Crne Gore i Srbije, jednostavno prisvajao taj više isplaćeni novac. U izvještaju revizora se navodi da je tako Knežević partnera prevario za najmanje osam miliona eura, a neke procjene govore da taj iznos može dostići i čitavih 12 miliona eura.

politika

Đukanović kog razvoja, i ostaje privržena politici otvorenih vrata. “Sagovornici su ocijenili da dvije prijateljske zemlje treba više pažnje da posvete snaženju ekonomskih veza, naročito u oblasti turizma”, navodi se u saopštenju. Đukanović se u Minhenu sastao i sa predsjednikom Ukrajine Petrom Porošenkom. Kako je saopšteno, dvojica predsjednika su se saglasila da u predstojećem periodu rade na intenziviranju bilateralnih odnosa u oblastima od zajedničkog interesa, posebno imajući u vidu uspjehe Crne Gore u integracionim procesima i aspiracije Ukrajine u tom pravcu. Tokom razgovora sa Lajčakom potvrđen je visok kvalitet bilateralnih odnosa i saradnje

dvije zemlje. “Dogovoreno je dalje jačanje saradnje, uključujući i tokom aktuelnog slovačkog predsjedavanja OEBS-om, čemu će doprinos dati i najavljena posjeta ministra Lajčaka Crnoj Gor”, kaže se u saopštenju. U razgovoru sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, Đukanović je poručio da region Zapadnog Balkana nema većeg interesa od pune integracije u evropske strukture. Tokom susreta je potvrđen visok nivo saradnje i međusobnog razumijevanja. „Istaknuta je puna otvorenost Hrvatske za nastavak njene snažne podrške evropskom integracionom procesu Crne Gore“, kaže se u saopštenju. R.P.

Važan dijalog Beograda i Prištine

Odnosi u regionu Zapadnog Balkana i dalji napredak u rješavanju preostalih otvorenih pitanja bili su predmet odvojenih razgovora Đukanovića sa albanskim kolegom Ilirom Metom i premijerom Kosova Ramušom Haradinajem. Ocijenjeno je da su stabil-

nost regiona i njegova puna integracija u evropske strukture primarni interes svih zemalja, a sagovornici su ocijenili da je što skoriji nastavak i intenziviranje dijaloga Beograda i Prištine od posebne važnosti za stabilnost regiona.

politika

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

održan protest povodom navoda odbjeglog biznismena duška kneževića

Zatražili ostavke državnog rukovodstva

Organizatori građanskog protesta, koji je u subotu održan u Podgorici, zatražili su ostavke predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, premijera Duška Markovića, vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Na protestu, koji je organizovan povodom navoda

pljenima nema razlike, te da je njihov cilj da se započnu korjenite promjene sistema. „Mi demonstriramo ljudska prava, slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Ni u jednoj normalnoj evropskoj državi ovo nije dopustivo, i od večeras mi se namećemo

kao partneri Evrope“, kazao je Perović. Glumac Slaviša Grubiša rekao je da nikad nije bio sigurniju u svoju ulogu i riječi koje treba da izgovori i pozvao: „Naša sloboda se ne prodaje u kovertama, ona nema

cijenu”, istakao je Grubiša. Jedan od organizatora Jovan Gajević kazao je da vlast nema nikakvog osjećaja za odgovornost i javni interes. Protest je završen bez incidenata, a sljedeći je zakazan za narednu subotu. R.P.

Foto: Adel Omeragic - Anadolu Agency

“Ni u jednoj normalnoj evropskoj državi ovo nije dopustivo, i od večeras mi se namećemo kao partneri Evrope“, kazao je Perović

odbjeglog biznismena Duška Kneževića, pod sloganom „97.000 – odupri se!“ i na kojem se okupilo nekoliko hiljada ljudi, zatražena je i ostavka direktora Agencije za sprečavanje korupcije Sretena Radonjića, a građani su pozvani da se uključe u formiranje i osmišljavanje konkretnih zahtjeva i akcija. Protest je počeo okupljanjem ispred Vrhovnog državnog tužilaštva, nakon čega su okupljeni krenuli u mirnu šetnju pored državnih institucija i sjedišta Demokratske partije socijalista. Na protestu su se okupili predstavnici opozicionih partija, kao i nevladinog sektora. Građanski aktivista Džemal Perović je na početku protesta kazao da u vlasti nema „zdravog tkiva“. “Jedino zdravo tkivo u crnogorskom društvu je večeras ovdje”, rekao je Perović. On je kazao da među oku-

protest demokrata, demosa i Crnogorske u zeti

Opozicija ne smije da se međusobno napada Protestni skup, koji su, kako je saopšteno, organizovali Demokrate, Demos, Crnogorska, nezavisni intelektualci i slobodni građani, održan je u subotu tokom dana u Zeti. Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić poručio je da se opozicija ne smije međusobno napadati, te da treba “pozdraviti i poštovati svaki dobronamjeran korak partija, slobodnih građana, građanskih aktivista, bez obzira na eventualne različitosti u metodama”.

Sa protesta u Zeti

Bečić je poručio da je „diktator satjeran u ćošak“, i da „veliki demokratski građanski bunt ruši i njega i bolesni sistem vrijednosti koji je uspostavio”. On je kazao da je emocija poželjna, ali je, kako je naveo, hladna glava neophodna, i zato treba biti mudar, oprezan, odgovoran i odlučan. Predsjednik Demosa, Miodrag Lekić, rekao je da afera „Koverat“ pokazuje „nivo skorojevića koji su van pravne kontrole i van kontrole društva“.

„Najstrašnije je što je afera „Koverat“ jedna lagana stvar u odnosu na sve ono što oni inače rade. Svi smo odgovorni jer se ovo može smatrati kao poraz cijelog društva. Želimo da vjerujemo da nijesu svi u vlasti korumpirani, brzo će se vidjeti da li je tako“, naveo je Lekić, dodajući da institucije imaju samo jednu dilemu - da li brane zakone ili kriminal. Predsjednik Crnogorske, Vladimir Pavićević, kazao je da su građani Crne Gore čuvari države i borci za pravo i pravičnost. „Mi danas ovdje ustajemo u odbranu onoga što je nama najvažnije, a to je naša sloboda – sloboda da kažemo šta mislimo, i zato svi kao jedan odavde poručujemo našim sugrađanima, prijateljima, našim komšijama, našim strinama, tetkama, kumovima – ne boj se”, naglasio je Pavićević. R.P.

Nimanbegu i Stanišić

nimanbegu i stanišić u briselu

Razmjena znanja sa predavačima iz NATO Stalna delegacija Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, koju čine šef delegacije Obrad Mišo Stanišić i član Genci Nimanbegu učestvovaće naredna dva dana na zajedničkom sastanku komiteta u Briselu. Kako je saopšteno iz Skupštine, Stanišić i Nimanbegu će učestvovati u radu Zajedničkog sastanka Komiteta za odbranu i bezbjednost, za ekonomiju i bezbjednost i Političkog komiteta, Komiteta za civilnu dimenziju i bezbjednosti i Komiteta za nauku i tehnologiju. “Zajednički sastanak komiteta rezervisan je za delegacije država članica Sjevernoatlantskog saveza i pred-

stavlja priliku za učesnike da u kontekstu stručne podrške i razmjene znanja, razviju dijalog sa predavačima iz NATO-a i drugih organizacija sa sjedištem u Belgiji, u vezi sa aktuelnim temama iz oblasti bezbjednosti i odbrane”, navodi se u saopštenju. Kako se dodaje, planirani su sastanci delegata u sjedištu NATOa, kao i susret članova Radne grupe za obrazovanje i komunikaciju o NATO-u. “Njihov rad ima za cilj da obezbijedi širu sliku o modelima koji se primjenjuju u obrazovnim sistemima država članica Alijanse, u kontekstu edukacije o pitanjima bezbjednosti i NATO-a”, saopšteno je iz Skupštine. R.P.

politika

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

bliži se razlaz Demokrata i GrađanskoG Pokreta Ura

Voljeli se samo jedno ljeto ⌦ Mili Prelević

Najava i abazovićev demaNti

ntenzivnoj saradnji Demokrata Crne Gore i Građanskog pokreta URA, bliži se kraj, a mjesto pored Alekse Bečića, umjesto Dritana Abazovića već je zauzeo predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević i približava mu se lider Demosa Miodrag Lekić. Prema saznanjima Dnevnih novina, Demokrate podržavaju proteste i spremni su da ih i organizuju kao one u Zeti, ali se, očigledno, njihova koncepcija razlikuje od zamisli GP URA. Bečić pokušava da pobjegne od balasta da organizovanjem protesta, na način na koji to radi GP URA, podržava odbjeglog biznismena Duška Kneževića. GP URA na drugoj strani kao da se trudi da stavi do znanja da, upravo to i radi, iako sve pokušava da zabašuri floskulom da su to građanski protesti, jer je svima jasno da glavnu riječ u organizaciji vode upravo oni i aktivisti Demokratskog fronta. Inače, na pitanje Dnevnih novina, upućeno u petak svim opozicionim partijama da li ih je, na bilo koji način, finansirao ili pomagao Duško Knežević i lica povezana sa njim, Demokrate su ekspresno odgovorile odrečno, a od Abazovićeve partije još nijesmo dobili odgovor.

Bečić i Abazović Da je “pukla tikva” govori i činjenica da na protestima koje su u subotu organizovale Demokrate, uz podršku Crnogorske i Demosa, nije bilo Dritana Abazovića niti njegovih saradnika. Saradnja Demokrata i Crnogorske počela je davno, podškom Crnogorske stvaranju nove skupštinske većine u Budvi, a finiširana je, najvjerovatnije, na sastanku Bečića i Borisa Bogdanovića sa Pavićevićem i Miodragom Čučkom, na Cetinju u novembru prošle godine. Tada su dvije partije saopštile da su razgo-

varali o političkoj situaciji u Crnoj Gori. “Saglasni su da je u današnjoj Crnoj Gori prijeko potrebna politika premošćavanja podjela, naročito onih koje se održavaju vještački i na štetu svih građana Crne Gore. U crnogorskoj politici nacionalističke politike i poruke nužno treba zamijeniti posvećenim radom na stvaranju demokratske, savremene i moderne Crne Gore. Posebno je važno jasno i kontinuirano djelovanje ka unapređenju životnog standarda građana i uopšte daljem razvijanju so-

cio-ekonomskih prava građana u našoj državi”, navodi se u saopštenju. Gotovo identično onome što su saopštili Bečić i Abazović, prošle godine prilikom sklapanja koalicije za lokalne izbore. Sasvim je očigledno da je Abazovićevo šurovanje sa Demokratskim frontom uticalo na Demokrate koje su odlučile da idu svojim putem ne prilagođavajući se GP URA i njenim interesima, koji se, htjeli to da priznamo ili ne, poklapaju sa interesima odbjeglog biznismena Duška Kneževića. U svakom slučaju, ljubav

Direktor nvo Phiren amenca elvis beriša

AfirmAtivnA AkcijA sAmo slovo nA pApiru Zakon o izboru odbornika i poslanika najbolji je primjer da je afirmativna akcija samo slovo na papiru i da država ne tretira ravnopravno romsku zajednicu u Crnoj Gori, ocijenio je izvršni direktor nevladine organizacije (NVO) Phiren amenca Elvis Beriša. On je kazao za agenciju MINA da je princip afirmativne akcije još jedan me-

hanizam koji Vlada koristi da međunarodnoj zajednici predstavi volju za pružanje jednakih šansi onima koji u startnoj poziciji nijesu u jednakom položaju kao većina. Beriša smatra da je potrebno edukovati državne službenike, koji donose odluke o sudbini romske zajednice, o tome šta je svrha principa afirmativne akcije.

Kako je naveo, da bi uvidjeli koliko se položaj romske zajednice zaista unapređuje, trebalo bi prestati sa donošenjem strategija i akcionih planova. Kako je podsjetio, Phiren amenca je u aprilu, sa još četiri NVO, podnijela inicijativu o izmjeni Zakona o izboru odbornika i poslanika, sa ciljem da Romska zajednica dobije političkog predstavnika u parlamentu.

Beriša

Podsjetimo, Dnevne novine su još 29. januara najavile da GP URA i DF imaju dogovor o organizovanju protesta. Tada smo objavili da je odluka GP URA, odnosno Dritana Abazovića, da krene u proteste sa Andrijom Mandićem, i da bude jedan od organizatora, poremetila odnose i unutar saveza Demokrate-GP URA, pa je partija Alekse Bečića odlučila da nastavi zacrtanim putem, odnosno, bojkotom Skupštine, a članovima i simpatizerima će poručiti da se sami odrede oko protesta i odluče da li će ići na njih ili ne. Na to je reagovao Abazović salvom uvreda na račun Dnevnih novina i novinara, govoreći da ne organizuje protest, što je istog dana demantovao Demokratski front objavljujući da prihvata Abazovićev poziv za organizovanje protesta.

Demokrata i GP URA trajala je jedno ljeto i za njenu dugovječnost nije bila ljekovita ni trenutna podrška nekih adresa u Briselu, niti jedina tačka spajanja, borba protiv Demokratske partije socijalista. Beriša je naveo da nijesu dobili nikakav odgovor na tu inicijativu i da će ubrzo vlasti morati da donesu definitivnu odluku o tome da li će i dalje romsku zajednicu tretirati neravnopravno, ili će zbog pritiska međunarodne zajednice pružiti mogućnost da Romi u Crnoj Gori imaju jednog predstavnika u Skupštini. “Ukoliko se odluče za ovo prvo, to neće biti ništa novo. Međutim, ukoliko se odluče za drugu opciju, u tom slučaju će to uraditi na način što će uključiti određenu osobu koja nema adekvatno obrazovanje i koju će vrlo lako ‘kupiti’, kako bi mogli sa njom da manipulišu i artikulišu svoje ciljeve”, smatra Beriša. R.P.

ekonomija

Predsjednik Od ePCG ĐOkO krivOkaPić

Račun od sto eura biće veći samo 2,7€ Uvođenjem tarifnih modela, Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), pokušava da uspostavi balans između visokih tržišnih cijena električne energije na berzi i socio-ekonomske situacije, a potrošačima omogućimo najracionalniji model potrošnje, istakao je predsjednik Odbora direktora te kompanije, Đoko Krivokapić. On je za agenciju Minabusiness naveo da u EPCG već dugo analiziraju o donošenju odluku za povećenja cijena električne energije od 1. marta. „U skladu sa zakonski definisanim ograničenjima, nova cijena energije u određenim tarifama je u prosjeku uvećana šest odsto. S obzirom na to da energija predstavlja oko 45 odsto ukupnog obračuna, to znači da će kod osnovnog tarifnog modela ukupni račun biti uvećan samo 2,7 odsto“, kazao je on ilustrujući to računom od 100 eura koji će konkretno biti veći za 2,7 eura. Krvokapić je podsjetio i da potrošači mogu da izaberu tarifni model jednom u toku kalendarske godine.

On je dodao da kompanija nije iskoristila svoje zakonsko pravo za promjenu cijene početkom godine „jer su januar i februar mjeseci sa najvećom potrošnjom“. Takođe je rekao da je cijena električne energije na referentnoj berzi u Mađarskoj u posljednje dvije godine u stalnom porastu. „Nova cijena energije za domaćinstva iznosi 42 eura po megavat satu (MWh), a za redovne platiše sa popustom od 13 odsto 37 eura, dok je na ona tržištu trenutno 67 eura po MWh. To znači da je cijena u Crnoj Gori upola manja u odnosu na tržišnu“, precizirao je Krivokapić. Krivokapić je objasnio da nema povećanja cijene za određene grupe potrošača. „Za više od 60 odsto kupaca cijena će biti manja. U plavom modelu tarifiranja, za domaćinstva koja troše do 300 kilovati sati (kWh) cijena je niža za oko dva odsto u odnosu na druga dva modela“, rekao je Krivokapić, te dodao da bi prosječni račun za januar od 47 eura zbog novih cijena energije bio veći za jedan euro.

miliona eura iznosi vrijednost državnih zapisa, koji će danas biti dati na aukciju, a čiji je rok dospijeća 182 dana

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Predsjednik OdbOra direktOra kOmPa

Ove gOdine u POrtOnOvi ulažemO 340 miliOna eura

laganja u veliki projekat na obali Boke Kotorske, Portonovi, do kraja ove godine premašiće 750 miliona eura. Prvi gosti i vlasnici nekretnina oživjeće ovaj rizort u Kumboru sredinom godine, a tome će prethoditi otvaranje ekskluzivne marine.

U ekskluzivnom intervjuu za Dnevne novine, predsjednik Odbora direktora kompanije Azmont Investments Ahmet Erentok, navodi nove detalje o ovom izuzetno velikom projektu na našoj obali. On posebno ističe mogućno-

sti koje strani investitori imaju u našoj zemlji. „Prisutna prestižna imena i veliko povjerenje koje uživaju kod svojih korisnika, garant su rasta i većeg interesovanja sličnih kompanija za dolazak i ulaganja u Crnu Goru. Ovo je najbolja formula za uspjeh i čvrsto vjerujemo da je Crna Gora upravo na tom putu. Portonovi predstavlja prekretnicu za novi svijet koji se otvara za Crnu Goru, a posebno za Herceg Novi“, kazao je sagovornik našeg lista. DN: Koji su ključni finansijski pokazatelji projekta Portonovi – koliko je do sada uloženo i kolike su planirane inve-

D Marin Portonovi

sekulić reaGOvala na POziv sdP-a

Odgovaraću u Skupštini Ona je navela da će, imajući Ministarka ekonomije Dragica Sekulić saopštila je da u vidu najavljenu sjednicu Odće na pitanja poslanika o po- bora i poslata pitanja, na njih većanju cijene električodgovoriti sa svojim sane energije odgovoradnicima i u okviru rada parlamenta. riti stručno i agumentovano na „Sigurna sam n a j av l j e n o j da ćete tada i sami uvidjeti sjednici Odbora za ekonoda je ova Vlamiju, finansida učinila sve je i budžet. da uvećanje cijene za neke Odgovarakategorije pojući na otvoreno pismo poslanitrošača ne utiče na Sekulić ka SDP-a Raška Kosmanjenje životnog njevića kazala je da nema standarda, posebno imanamjeru da se o tako važnoj te- jući u vidu socijalno osjetljive mi koja se tiče građana, „pre- kategorije“, zaključila je Sekulić. R.E. pisuje sa njim putem medija“.

D-Marin Portonovi otvara se u maju Nakon prve ekskluzivne marine u Crnoj Gori - Porto Montenegro, te one u okviru naselja Luštica Bay, Portonovi će se potruditi da podigne ljestvicu kvaliteta usluga za plovila i njihove vlasnike u marini koju će otvoriti za koji mjesec. „Kao integralni dio Portonovi rizorta, D-Marin Portonovi Marina počeće da radi već u maju 2019. Uz korištenje ove, korisnici će biti u prilici da imaju povlašten pristup i ka

svim drugim D-Marin marinama na deset lokacija u Jadranskom moru i širom Mediterana. Dizajnirana tako da može da primi brodove do 120 metara dužine, i sa kapacitetom od 238 vezova, marina je opremljena najnaprednijom tehnologijom, te pruža servise najvišeg nivoa. Služeći i kao granični prelaz, D-Marin Portonovi Montenegro će u svojoj ponudi imati i dodatne pogodnosti najkvalitetnije usluge“, kazao je Erentok.

sticije u ovoj godini? Erentok: Kompanija Azmont Investments, glavni investitor Portonovi rizorta, uložila je znatna sredstva u izgradnju, dizajn i promociju ovog značajnog projekta i to na nekoliko nivoa. Svaki dio Portonovi rizorta osmišljen je u skladu sa ljudima, istorijom i kulturom Boke Kotorske i Herceg Novog - od arhitektonskih rješenja tipičnih za ovaj predio, napora koji kao kompanija ulažemo u podršku lokalnom stanovništvu, do sredstava uloženih u obrazovanje i stručno osposobljavanje mladih iz Boke Kotorske u okviru Azmont stipendijskog programa. Kompanija Azmont Investments je do januara 2019. godine uložila 414 miliona eura u Portonovi – ovaj ekskluzivni rizort na samoj obali mora, dom prvog One&Only hotela u Evropi, koji će u svom sklopu imati i D-Marin Portonovi marinu. Predviđene investicije u ovoj godini iznosiće 340 miliona eura, uz uračunati porez na dodatu vrijednost. DN: Ko su glavni kupci i korisnici sadržaja i usluga rizorta Portonovi sa kojima ste se do sada sreli? Erentok: Portonovi je mjesto susreta kosmopolita - ljudi koji umiju da cijene istinske vrijednosti i originalnost, oaza istomišljenika i onih koji žele da svoj odmor provedu okruženi ljepotama ovog regiona. Rizort u koji je uložena ova značajna investicija, prostire se na 26 hektara i sastoji se od 1,8 kilometara eskluzivnog obalnog područja sa 214 rezidencija koje će u okviru prve faze otvaranja biti na raspolaganju budućim kupcima. Brendo-

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

EKONOMIJA

ANIJE AZMONT INVESTMENTS AHMET ERENTOK, EKSKLUZIVNO ZA DN vi svjetski prepoznatih lanaca, zidencija, koje čine jednospratkao što su prvi One&Only hotel nice, penthausi i vile. U sklopu u Evropi sa Espace Chenot He- ovih objekata, nalaziće se restoalth Wellness Spa centrom, kao i rani, butici, galerije i saloni sa D-Marin Portonovi marina, ko- najprestižnijom svjetskom poja već potpisuje ugovore sa pr- nudom. Rizort će otvoriti vrata vim klijentima, biće sastavni svojim stanovicima i posjetiodio Portonovi Rizort ponude. cima u ljetnjoj sezoni. Tokom proteklih nekoliko goPrvi One&Only u Evropi, čidina, Crna Gora je privuje je otvaranje planirano kla pažnju klijentena ljeto 2020. godine, le svjetskih turista u svojoj će ponudi imaće 113 hotelkoji traže nove loskih soba i dekacije i posebna, originalna iskuset brendiranih stva na svojim vila na samoj putovanjima. obali, sa privatPortonovi zbog nim vezovima poslovnog koza plovila i pladeksa čuvanja žama. Globalno prepoznati Espace privatnosti ne iznoErentok si informacije o svojim Chenot Heath Wellnekupcima, ali možemo reći da ss Spa će svojim klijentima interesovanje za Portonovi do- pružiti usluge najvišeg zdravlazi od potencijalnih kupaca ra- stvenog ranga kroz svoj naučzličitih nacionalnosti. no utemeljen zdravstveni program u 17 ordinacija. DN: Šta očekujete od početka rada hotela One&Only HoDN: Šta za Azmont Investel, D-Marine Portonovi ma- tments znači mogućnost da rine i Espace Chenot Health stvarate rizort na obali Boke Wellness Spa? Uz to, koje no- Kotorske? ve ponude mogu očekivati goErentok: Ovaj rizort na samoj obali mora otvara svoja sti rizorta Portonovi? Erentok: Stanovnici rizorta vrata turistima, jahting eliti, moći će da biraju između 214 investitorima, poslovnim ljustanova u prvoj fazi izgradnje dima i umjetnicima širom plaobalnog rezidencijalnog dijela nete zemlje - svima koje s ovim Portonovi naselja i Marina re- mjestom povezuje ljubav prema prirodi

Portonovi i kvalitetnom životu. U samom srcu obale Jadrana, okružen područjima pod zaštitom UNESCO-a, Portonovi će ovom području omogućiti aktivan život tokom čitave godine, nešto što Crna Gora pokušava da ostvari već dugi niz godina. Ukratko, Portonovi će udahnuti novi život ovom dijelu jadranske obale, a posebno opštini Herceg Novi. DN: Koji su glavni benefiti koje će lokalna zajednica u Kumboru imati od rizorta Portonovi i njegovih vlasnika i gostiju?

Erentok: Naša misija je da izgradimo bogatu zajednicu čiji će se stanovnici uklopiti među lokalno stanovništvo, i gdje će se stvarati veze i poznanstva između poslovnih ljudi i lokalnog stanovništva. Na taj način, pružamo podršku naporima Vlade Crne Gore nastavljajući našu politiku obrazovanja i zapošljavanja na lokalnom nivou. Takođe, kao kompanija promovišemo Boku Kotorsku i čitavu Crnu Goru širom svijeta. Iskreno vjerujemo da su najveća prednost svake lokalne zajednice upravo njeni ljudi i njihova posvećenost pozicioniranju Crne Gore na

svjetskoj mapi. Konačno, imena kompanija i brendova koji su odlučili da ovdje usmjere svoje investicije, najbolji su argument koji Crna Gora ima na ovom putu. Prisutna prestižna imena i veliko povjerenje koje uživaju kod svojih korisnika, garant su rasta i većeg interesovanja sličnih kompanija za dolazak i ulaganja u Crnu Goru. Ovo je najbolja formula za uspjeh i čvrsto vjerujemo da je Crna Gora upravo na tom putu. Portonovi predstavlja prekretnicu za novi svijet koji se otvara za Crnu Goru, a posebno za Herceg Novi. K.J.

Portonovi

ekonomija

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

CEDIS ZAPOČINJE PRIPREME DALEKOVODA ZA LJETNJU SEZONU

Od aprila remOnti na CrnOgOrskOm primOrju

Pouzdanost i kvalitet isporuke električne energije zavisi od brojnih faktora, pod čijim dejstvom se sistem svakodnevno mijenja. To nam potvrđuje da je distributivni sistem živ organizam, koji se mora svakodnevno održavati i unapređivati da bi nesmetano funkcionisao. Crnogorski elektrodistributivni sistem – CEDIS, prema planu održavanja, sprovodi aktivnosti na više od 20.000 kilometara dalekovoda i niskonaponske mreže. Pred zimsku i ljetnju sezonu intenziviraju se aktivnosti na pripremi mreže za drugačije vremenske uslove i povećan broj korisnika. Tokom marta je planiran obilazak dalekovoda, kako

Redovni godišnji remont svih dalekovoda na Crnogorskom primorju započinje u aprilu sa Kotorom i to sa 35 kV dalekovodom Škaljari - Dobrota. Do kraja aprila biće završeni i dalekovodi Račica - Pržno i Pržno Grbalj. Tokom aprila ekipe će raditi na dalekovodima u konzumu Bara i Ulcinja

Bezbjednost i objekata i ljudi

Služba za održavanje nadzemnih vodova naponskog nivoa 35 kV održava oko 860 kilometara dalekovoda, koji broje više od 6.500 stubnih mjesta. Godinama su se izdvojili ključni problemi koji zadaju poteškoće u održavanju energetskih objekata. U prvom redu to je izgradnja objekata u blizini dalekovoda, čime se znatno ugrožava nji-

hov rad, kao i bezbjednost samog objekta koji je izgrađen u njegovoj blizini. Pomenuti problem naročito je izražen u primorskim opštinama. Drugi problem je krađa elemenata dalekovoda - užadi i Lprofila. Takve radnje direktno ugrožavaju stabilnost stuba i bezbjednost objekta, ali na prvom mjestu - ugrožavaju život počinilaca toga djela.

20.000

kilometara dalekovoda i niskonaponske mreže održavaju radnici cedis-a u okviru svojih redovnih aktivnosti

bi se utvrdili stanje i mogući nedostaci primorskih dalekovoda nastalih u zimskim mjesecima. Šef službe za održavanje 35 kV dalekovoda Miodrag Kastratović kazao je da su od početka godine uglavnom radili interventne i one poslove koji su bili prioritetni. „Prilikom obilaska dalekovoda utvrđujemo u kakvom su stanju i da li su spoljašnji faktori tokom zime doveli do promjena na njima. CEDIS godinama unazad sprovodi preventivno održavanje energetskih objekata i ono daje dobre rezultate. Dalekovodi na primorju su u dobrom stanju, iako je bilo loših vremenskih uslova i ove zime. Iz tog razloga možemo biti

zadovoljnji stanjem naših nadzemnih vodova“, naglasio je Kastratović. Redovni godišnji remont svih dalekovoda na Crnogorskom primorju započinje u aprilu sa Kotorom i to sa 35 kV dalekovodom Škaljari Dobrota. Do kraja aprila biće završeni i dalekovodi Račica - Pržno i Pržno - Grbalj. Tokom aprila ekipe će raditi na dalekovodima u konzumu Bara i Ulcinja. „U maju je takođe planiran veliki broj aktivnosti na pripremi nadzemnih vodova za ljetnju sezonu. Planirano je da budu remontovani dalekovodi Herceg Novi - Topla, Topla - Igalo, Herceg Novi -Kumbor, Herceg Novi - Herceg Novi 1 i 2. U Ulcinju će se tokom maja obaviti remont

35 kV dalekovoda Kodre Grad i Kodre - Vladimir, takođe Vladimir - Ostros“, naglašava Kastratović. Tokom juna, jula i avgusta planirano je da se rade

Tokom juna, jula i avgusta planirano je da se rade remonti dalekovoda na sjeveru Crne Gore, dok će se u centralnoj i južnoj regiji djelovati isključivo interventno. U jesenjim mjesecima će biti završeni remonti dalekovoda centralne regije, čime se i završava krug planiranih radova

remonti dalekovoda na sjeveru Crne Gore, dok će se u centralnoj i južnoj regiji djelovati isključivo interventno. U jesenjim mjesecima će biti završeni remonti dalekovoda centralne regije, čime se i završava krug planiranih radova. Osim redovnih, planiranih aktivnosti na održavanju ovako velikog broja energetskih objekata, neminovno je angažovanje radnika održavanja i u situacijama kada usljed problema na mreži nastaju kvarovi koje ekipe moraju otkloniti. Takođe, ekipe održavanja su nezamjenjiva pomoć sektoru za investicije prilikom izgradnje novih objekata i njihovog uključivanja u elektroenergetski sistem. R.E.

hronika

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108 - A16, Podgorica CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, Advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinskopravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 28.02.2019. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama hotela „Franca“ na adresi Muniba Kučevića bb, Bijelo Polje. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Durović Nurka koje su upisane u listu nepokretnosti br. 127 KO Korita, Uprave za nekretnine PJ Bijelo pole i to: - Katastarska parcela broj 1597 plan 21, skica 239 koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 8. klase površine 2111 m2, - Katastarska parcela broj 1605/2 plan 21, skica 239 koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 8. klase površine 2959 m2, - Katastarska parcela broj 1655/3 plan 22, skica 238 koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 7. klase površine 4247 m2 i - Katastarska parcela broj 1700 plan 22, skica 237 koja po načinu korišćenja predstavlja pašnjak 8. klase površine 30303 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na drugoj prodaji iznosi 128.000,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Durović Mersa na dan 06.12.2018. godine iznosi 4.677,56 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 27.02.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinskopravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem. Prodaja će se održati dana 26.02.2019. godine, sa početkom u 11 h, u prostorijama advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica. Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Martinović Branka, upisana u listu nepokretnosti br. 4327, KO Podgorica I, Uprave za nekretnine PJ Podgorica i to: - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 2, na katastarskoj parceli broj 1184/8, PD 45, spratnost P4, površine 49 m2. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji iznosi 88.200,00 € Ukupan iznos preostalog duga dužnika Martinović Lidije na dan 18.01.2019. godine iznosi 38.495,92 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 25.02.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - Bulevar Džordža Vašingtona br. 108, I sprat A16, 81000 Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 068/123-799. ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

službenici policije tezgare d

Prethodne godi dodatni rad dobi Tokom 2018. godine odobreno je ukupno 19 zahtjeva službenika Ministarstva unutrašnjih poslova za dodatni rad van redovnog radnog vremena, saopšteno je iz MUP-a Dnevnim novinama. Ova brojka jasno ukazuje da službenici policije rijetko prijavljuju dodatni rad, jer je opšte poznato da oni sve češće van radnog vremena “tezgare” u ugostiteljskim objektima kao obezbjeđenje čime dopunjuju kućni budžet, ali i krše Zakon o unutrašnjim poslovima kojim je ovaj vid dopunskog rada zabranjen. Procjenjuje se da se barem 30 odsto policajaca bavi ovim dodatnim poslom, te da je taj broj iz godinu u godinu u porastu zbog sve lošije materijalne situacije u kojoj se nalaze službenici MUP-a. Kako su pojasnili iz MUP-a, pravo na dodatni rad policijskog službenika uređeno je Zakonom o unutrašnjim poslovima, koji propisuje da policijski službenik može izuzetno, van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju ministra ili lica koje on ovlasti, obavljati samostalno ili kod pravnog ili fizičkog lica poslove koji ne utiču na zakonito i pravilno obavljanje unutrašnjih poslova. “Takođe je propisano da policijski službenik može van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju ministra ili lica koje on ovlasti obavljati poslove ili pružati usluge pravnim licima kojima je osnivač sindikat koji djeluje u Ministarstvu, a koja su osnovana u cilju poboljšanja socijalnog položaja članova ili jačanje institucije sindikata. Zahtjevi za rad van redovnog radnog vremena najčešće se odobravaju u slučajevima rada u sportskim savezima i rada u kulturne i naučnoistraživačke svrhe”, saopšteno je iz MUP-a. Službi Unutrašnje kontrole MUP-a često stižu prijave protiv njihovih kolega, uglavnom pripadnika interventnih jedinica, međutim one bivaju sko-

Procjenjuje se da se barem 30 odsto policajaca bavi ovim dodatnim poslom, te da je taj broj iz godinu u godinu u porastu zbog sve lošije materijalne situacije u kojoj se nalaze službenici MUP-a

ro uvijek odbačene jer nema dokaza da su prekršili Zakon o unutrašnjim poslovima. Naime, da bi se dokazalo da neki policajac van radnog vremena radi na obezbjeđenju potrebno da on bude uslikan na tom “radnom mjestu”. Međutim, kad službenici Unutrašnje kontrole krenu u akciju, većina policajaca koji rade ove poslove mimo zakona, bivaju obaviješteni o kontroli, tako da se jednostavno te noći ne pojave u lokalu koji obezbjeđuju. Prema navodima sagovornika Dnevnih novina iz policije, pružajući usluge privatnog

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

DA bI DOPUNILI KUĆNI bUDŽET

ine dozvolu za ilo 19 policajaca obezbjeđenja, policajci honorarno mogu dodatno da zarade i do 40 eura za noć, te je većina njih prinuđena na to zbog izuzetno loše materijalne situacije u kojoj se nalaze. “Ovim poslovima se najčešće bave oni što rade u Interventnoj jedinici, mada je veliki broj i pripadnika Zatvorske policije ZIKS-a. Glavni razlog za svjesno kršenje zakona su u stvari male policijske plate, tako da su primorani da se snalaze na ovaj način kako bi prehranili porodicu. S druge strane, vlasnicima barova i klubova angažovanje takvih policajaca

donosi značajne pogodnosti. Oni imaju pristup podacima ako se vrše neke interne provjere i mogu da budu od koristi kada treba zaobići lokalne propise, kao što su propisi o radnom vremenu lokala. Sem toga, zakonom im je dozvoljeno da nose oružje, čak i kada nisu na dužnosti”, tvrdi sagovornik DN. On ističe da se o svim saznanjima u vezi sa radom pripadnika MUP Crne Gore na vratima kafića i klubova, obavještava Sektor unutrašnje kontrole koji ispituju slučaj. Međutim, prema navodima sagovornika

DN, rijetko koji policajac biva kažnjen, jer je problem u tome što je jako teško dokazati da neko službeno lice radi kao obezbjeđenje u lokalu. “Kada Unutrašnja kontrola pokrene postupak, tada izjavu daje vlasnik lokala, koji je na strani policajca i kaže da ga nije platio za posao obezbeđenja. Optuženi pripadnik MUP, najčešće izjavljuje da nije radio kao obezbjeđenje, već da je došao u lokal da popije piće, pa se “slučajno zatekao na vratima” Uz nedostatak dokaza, prijava se ovdje završava” kazao je sagovornik. N.P.

hronika

POTVRĐENA PRESUDA PLJEVLJAKU ZA DROGU

POLA GODINE ZA 2,7 GRAMA MARIHUANE

Apelacioni sud potvrdio je presudu od pola godine zatvora Pljevljaku Elvisu Kordiću (36) kojom ga je zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja,držanje i stavljanje u promet opojnih droga, osudio sudija Milovan Spasović u Višem sudu u Bijelom Polju. Prema navodima optužnice, službenici Interventne jedinice CB Pljevlja 15. mar-

2,7

ta prošle godine kontrolisali su putničko vozilo „audi“ pljevaljskih oznaka kojim je upravljao E.G. dok se na suvozačevom mjestu nalazila albanska državljanka S.M. nastanjena u Podgorici. Pregledom vozila pronađena su dva PVC zamotuljka marihuane u količini 2,7 grama, za koju drogu je kriminalističkom obradom utvrđeno da je okrivljeni prodao E.G. B.Č.

grama marihuane našla je policija prilikom kontrole vozila kojim je upravljao kordić

SUĐENJE ALIHODŽIĆU IZ NOVOG PAZARA

ODBIJEN ZAHTJEV ZA IZUZEĆE SUDIJE Predsjednik Osnovnog suda u Bijelom Polju odbio je zahtjev advokata Radivoja Šukovića, branioca okrivljenog Dženela Alihodžića (32) iz Novog Pazara, da se iz predmeta izuzme postupajući sudija Dragan Mrdak. Šuković je na posljednjem suđenju zatražio izuzeće sudije Mrdaka, uz obrazloženje „da na prethodnom suđenju sud nije odlučivao o tome da se izvrži uvid u fotografije, jer se takav dokaz ne može tretirati kao pisani“.

Alihodžić se tereti za nasilje u porodici, a kako se navodi u optužnom prijedlogu njega je 29. oktobra prošle godine uhapsila policija na granici Crne Gore i Srbije. Potraživao se jer je istog dana na parkingu u blizini OŠ “Risto Ratković“ u bjelopoljskom naselju Nikoljac pretukao bivšu suprugu E.Z., koja je nastavnica matematike u toj školi. Ona je zadobila teške povrede glave i drugih djelova tijela. Termin za nastavak suđenja je 22. februar. B.Ć.

HRONIKA

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 28.02.2019. godine, sa početkom u 10 h, u prostorijama hotela „Berane“, na adresi Ivangradska 1, Berane. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Joksimović Stamene koje su upisane u listu nepokretnosti br. 235 KO Buče I, Uprave za nekretnine PJ Berane i to: - Katastarska parcela broj 1326/1, plan 6, skica 5, koja po načinu korišćenja predstavlja dvorište površine 500 m2 i porodičnu stambenu zgradu površine 64 m2 i - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na ktastarskoj parceli broj 1326/1, površine 51 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na drugoj prodaji iznosi 22.700,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Joksimović Stamene na dan 22.06.2018. godine iznosi 10.034,51€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 27.02.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 28.02.2019. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama hotela „Franca“ na adresi Muniba Kučevića bb, Bijelo Polje. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Kljajević Miluna koje su upisane u listu nepokretnosti br. 179 KO Moračko Trebaljevo, Uprave za nekretnine PJ Kolašin i to: - Katastarska parcela broj 496, plan 6, skica 11, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 7. klase površine 5228 m2, - Katastarska parcela broj 541, plan 4, skica 3, koja po načinu korišćenja predstavlja livadu 6. klase površine 4714 m2, dvorište površine 500 m2, porodičnu stambenu zgradu, broj zgrade 2, površine 66 m2 i pomoćnu zgradu, broj zgrade 1, površine 12 m2, - Katastarska parcela broj 542, plan 4, skica 3, koja po načinu korišćenja predstavlja šume 4. klase površine 850 m2, - Pomoćna zgrada, broj zgrade 1 koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 541, površine 12 m2, - Porodična stambena zgrada, broj zgrade 2 koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 541, u osnovi površine 66 m2, sa PD1 koji po načinu korišćenja predstavlja garažu kao dio zgrade, spratnost 1P, površine 20 m2, PD 2 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost P, površine 48 m2 i PD 3 koji po načinu korišćenja predstavlja stambeni prostor, spratnost PN, površine 53 m2. Početna kupoprodajna cijena navedenih nepokretnosti na drugoj prodaji iznosi 57.200,00 €. Ukupan iznos preostalog duga dužnika Kljejević Milunana dan 23.11.2018. godine iznosi 16.000,30 €. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 27.02.2019. godine do 16:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić - ul. Bulevar Dzorza Vasingtona br. 108, A16, Podgorica, sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje“. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: - za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“. Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/ 422-922 i 068/123-799. Za Crnogorsku Komercijalnu Banku advokat Milena Vujisić

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

USPJEŠNE AKCIJE PLJEVALJSKE POLICIJE

POJAČANE KONTROLE BEZBJEDNOSNO INTERESANTNIH LICA

Službenici Centra bezbjednosti Pljevlja intezivirali su aktivnosti na kontroli bezbjednosno-interesantnih lica, koje su realizovane kroz rad operativnih grupa i kroz redovne kontrole uniformisanog policijskog sastava CB i Odjeljenja granične bezbjednosti Pljevlja. “U sklopu pojačanih aktivnosti policijski službenici CB Pljevlja kontrolisali su ukupno 26 bezbjednosno interesantnih lica iz Pljevalja i iz drugih gradova Crne Gore, koja su se u momentu kontrole, po bilo kom osnovu, nalazila na području Centra bezbjednosti Pljevlja, dok su službenici granične policije izvršili su ukupno 33 kontrole bezbjednosno-interesantnih lica”, navodi se u saopštenju. Na osnovu sprovedenih mjera i radnji i rasloloživih operativnih saznanja, u prvoj polovini februara, identifikovana su tri lica za koja se sumnja da se bave ulič-

nom prodajom narkotika. “Oduzeto je ukupno 21,7 grama marihuane i 5 grama opojne droge speed, saopšteno je iz CB Pljevlja. Službenici Odeljenja granične bezbjednosti Pljevlja na GP „Ranče“, 3. februara kontrolisali su putničko motorno vozilo Seat, nikšićkih registarskih oznaka, kojim je upravljao M.P. iz Nikšića, i u ladici ispred suvozača pronašli 6,4 marihuane. U ponedjeljak 11.

februara u naselju Kupusište službenici Stanice policije CB Pljevlja, izvršili su kontrolu S.K., državljanina Srbije, i kod njega pronašli 1,6 gr marihuane”, navodi se u saopštenju CB Pljevlja. Pljevaljski policajci su prilikom kontrole lica E.Š. (1992) u ulici Gotovuška, pronašli pet grama opojne droge „speed“. To ih je navelo da izvrše pretres stana koji koristi E.Š. i tokom pretresa je pronađeno je 13,7 gr.marihuane, kao i više predmeta-alata koji potiču iz vršenja više krivičnih djela na području opštine Pljevlja u prethodnom periodu. “Pronađena je veća količina alata (2 bušilice marke „Hitachi“, 1 brusilica marke „Hitachi“ i 1 marke „Makita“, 1 gasni pištolj, komplet gedora, sistem za video nadzor, ručni satovi)”, navodi se u saopštenju. Protiv ovih lica biće podnešena odgovarajuće krivične i prekršajne prijave. E.H.

Granična policija pojačala aktivnosti

Službenici Odeljenja granične bezbjednosti Pljevlja su, pored dobrih rezultata na kontroli bezbjednosno-interesantnih lica i pronalasku lica sklonih zloupotrebama povezanim sa opojnim drogama, ostvarili dobre rezultate i po otkrivanju lica po međunarodnim potjernicama, a u prvoj polovini februara podnijeli su i tri prekršajne

prijave protiv tri lica zbog prekršaja iz oblasti Zakona o graničnoj kontroli. “Osim toga, oni su u petak, oko jedan sat, na graničnom prelazu „Ranče“ lišili slobode L.L. (1992) državljanina Kosova, jer je utvrđeno da je za njim raspisana međunarodna potjernica. Službenici CB Pljevlja nastaviće i u narednom pe-

riodu sa pojačanim aktivnostima u cilju sprečavanja ulične prodaje opojnih droga, pronalaženjem predmeta izvršenja krivičnih djela i prekršaja, kao i lica za kojima se traga.Centar bezbjednosti Pljevlja apeluje na građane da uzmu aktivnijeg učešća u održavanju stabilnog stanja javne bezbjednosti”, saopšteno je iz CB Pljevlja.

hronika

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

saobraćajna nezgoda na zlatici u Podgorici

ŠESTORO pOvRIJEđENIH u DIREkTNOM SuDARu

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć u 19.47 časova podgoričkom naselju Zlatica, u blizini restorana Balkan, teško su povrijeđene dvije osobe, dok je četvoro prošlo sa lakšim povredama. Prema podacima iz policije iz za sada neutvrđenih razloga došlo je do direktnog kontakta između “pasata” i “audija” koji su se kretali u suprotnim pravcima. Od sili-

uhaPšen beranac sava Korać

Nakon svađe pucao u poznanika Beranska policija uhapsila je Sava Koraća (32) iz Berana zbog sumnje da je juče rano ujutro u Andrijevici pokušao da ubije sugrađanina Nemanju Bojovića (27). Kako su saopštili iz Uprave policije Bojović i Korać su bili zajedno u društvu u ugostiteljskom objektu “Trepča” u selu Trepča. “Oko 5.20 časova, došlo je prvo do verbalnog konflikta, nakon čega je Korać izvadio pištolj i pucao u Bojovića. Hitac je pogodio Bojovića u predjelu grudnog koša. Nakon toga Korać je pobjegao, a Bojović je sa teškim tjelesnim povredama transportovan u Opštu bolnicu u Beranama”, kazali su u Upravi policije. Policija je izašla na lice mjesta i ubrzo nakon toga uhapsila Sava Koraća. O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu

u Bijelom Polju. “Policijski službenici su uzeli izjave od više osoba koja su bila UO “Trepča” u Andrijevici, kada je Korać pucao na Bojovića. Na licu mjesta je obavljen uviđaj i tom prilikom su pronađeni i izuzeti tragovi koji će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru”, ističu u Upravi policije. Obavljen je pretres porodič-

PotvrĐena Presuda berancu

DESET MJESECI ZA 1,8 GRAMA HEROINA Berancu Igoru Vukosavljeviću (28) Apelacioni sud potvrdio je presudu od 10 mjeseci zatvora kojom ga je zbog neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga osudila sudija Sanja Konatar u Višem sudu u Bijelom Polju. Prema navodima optužnice, Vukosavljević je 28. mar-

ta prošle godine godine neovlašćeno radi prodaje držao oko 1,8 grama opojne droge heroin, upakovane u šest ručno pravljenih zamotuljaka od PVC kese. Ovlašćena službena lica Uprave policije, prilikom pretresa, pronašla su drogu kod okrivljenog u džepu od farmerica i oduzela. B.Č.

ne kuće Sava Koraća i pronađen je pištolj “CZ” cal. 7,62 mm koji je u legalnom vlasništvu njegovog rođaka. “Pištolj je oduzet i biće upućen u Forenzički centar na vještačenje. Sava Korać će, uz krivičnu prijavu, biti priveden državnom tužiocu u VDT u Bijelom Polju”, zaključuje se u saopštenju Uprave policije. R.C.H.

ne direktnog udara “pasat” je završio u ogradi obližnjoj, dok je “audi” ostao na putu. Očevici navode da je uzrok nesreće preticanje. U jednom automobilu nalazila se četvoročlana porodica Bojić, dok su D. Knežević i I. Idrizović bili u drugom vozilu. Zbog uviđaja na licu mjesta saobraćaj je bio zatvoren sat vremena, nakon čega se odvijao jednom tra-

kom naizmjenično. Kako je za Dnevene novine saopštio direktor Urgentnog centra Nermin Abdić, iz ove nezgode dovedeno je šest osoba. “Dvije osobe su teško povrijeđene, sa prelomima butnih kostiju i one će u toku noći biti zbrinuti na ortopediji. Ostale četiri osobe zadobile su lakše povrede”, kazao je Abdić. N.P.

Kožar

viši sud u Podgorici

Kontrola optužnice za ubistvo Šaranovića U Višem sudu danas će biti održana kontrola optužnice podignute protiv Alena Kožara koji se tereti da je organizovao kriminalnu grupu koja je bila zadužena za likvidaciju Slobodana Šaranovića. Prema optužnici, Kožar je tokom 2016. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je planirala izvršenje više krivičnih djela za koja se, prema zakonu, može izreći kazna zatvora od četiri ili više godina. Kožar je sačinio kriminalni plan da radi vršenja krivičnih djela angažuje više osoba, među kojima i Dinića kojima će biti predati kriptovani mobilni tele-

foni koji ne mogu da se prisluškuju, a radi međusobne komunikacije prilikom praćenja lica koja treba lišiti života i utvrđivanja lokacija gdje se nalaze. Kožar je pojedinim članovima kriminalne organizacije predao oružje kojima će biti izvršeno ubistvo. On se u decembru 2016. sastao sa Dinićem i predao mu pištolj sa mecima i mobilni telefon i dao uputstvo da liši života sada pokojnog Šaranovića. Dinić je 24. decembra 2016. godine tražio da se sastane sa Šaranovićem. Šaranović je ubijen nekoliko mjeseci kasnije u Budvi ispred svoje zgrade. N.P.

DRUŠTVO

PREDSJEDNIK SINDIKATA PROSVJETE PORUČIO

NE ODUSTAJEMO OD ZAHTJEVA ZA POVEĆANJE ZARADA

Sindikat prosvjete ne odustaje od zahtjeva za povećanje zarada zaposlenih u obrazovanju, poručio je predsjednik te radničke organizacije Zvonko Pavićević, navodeći da za to imaju argumente, ali da sve zavisi od stava Vlade. Pavićević je kazao da je Komisija, koja treba da uskladi granski kolektivni ugovor sa zaradama u javnom sektoru, radila do Nove godine, i da je nakon praznika nastavila da radi dogovorenom dinamikom. “Sad je dilema da li ćemo raditi potpuno novi granski kolektivni ugovor, ili ćemo ići samo na izmjene i dopune. Ovih dana ćemo dobiti predlog komisije, a onda će organi Sindikata i Ministarstva prosvjete odlučiti”, rekao je Pavićević agenciji MINA. Prema njegovim riječima, bliži su rješenju da to bude potpuno novi granski kolektivni ugovor, jer se promijenilo mnogo zakona koji utiču na njega. Pavićević je podsjetio da je prošle godine usvojen novi set zakona iz oblasti obrazovanja, ali nije mogao da precizira kad bi Komisija mogla da završi sa radom. “Sve zavisi od toka pregovora, od spremnosti jedne i druge strane. Više zavisi od stava Vlade, odnosno resornog ministarstva, nego od nas. Mi smo im dali rok da to bude završeno u prvom kvartalu, znači do 1. aprila”, kazao

je Pavićević. Na pitanje može li se očekivati da plate prosvjetnim radnicima budu povećane u ovoj godini, on je rekao da će Sindikat insistirati na tome. “Mi smo i pred Novu godinu u pregovorima pokušali, ali nijesmo uspjeli. Ne odustajemo od toga, insistiraćemo i kroz kolektivni ugovor i kroz naše aktivnosti da se povećaju zarade”, poručio je Pavićević. On je podsjetio na poskupljenje svih životnih namirnica, kao i na povećanje cijene struje. “Imamo argumente za to da bi država morala naći sredstva da se povećaju zarade prosvjetnim radnicima u ovoj godini. Mi ćemo na tome insistirati, i vidjećemo da li će Vlada biti spremna da udovolji našim zahtjevima”, kazao je Pavićević. R.D.

Sad je dilema da li ćemo raditi potpuno novi granski kolektivni ugovor, ili ćemo ići samo na izmjene i dopune. Ovih dana ćemo dobiti predlog komisije, a onda će organi Sindikata i Ministarstva prosvjete odlučiti

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

IJZ: ZBOG SITUACIJE U REGIONU, U CRNOJ G

POSLJEDNJI SLUČAJ MORBILA POTVRĐEN U JULU 2018.

⌦ Jelena Vađon Đurišić

Crnoj Gori više od pola godine nije zabilježen nijedan slučaj obolijevanja od malih boginja. U januaru 2019. laboratorijski i epidemiološki obrađeno osam slučajeva sumnji za koje je dokazano da se ne radi o morbilima. Broj vakcinisane djece u svim generacijama je povećan, ipak zbog 11.000 nezaštićene, ali i situacije u susjednoj Albaniji i Makedoniji, iz Instituta za javno zdravlje apeluju na roditelje da vakcinišu djecu protiv morbila.

Bez obzira što slučajeva obolijevanja od malih boginja u Crnoj Gori nema više od pola godine, zbog opasnosti koje morbile nose za osjetljive i nevakcinisane, u prvom

SAMO U SKOPLJU JE DO SADA OBOLJELO 259 OSOBA OD KOJIH SU TRI NAŽALOST PREMINULE. SMRTNI SLUČAJEVI REGISTROVANI SU KOD DJECE UZRASTA OD 5,5 DO 13 MJESECI KOJA NISU BILA VAKCINISANA PROTIV MALIH BOGINJA, A SMRT JE NASTUPILA KAO POSLJEDICA UPALE PLUĆA KOJA JE NAJČEŠĆA KOMPLIKACIJA MORBILA”, OBJAŠNJAVAJU IZ INSTITUTA

redu zbog komplikacija koje ih prate, kod nas je i dalje na snazi pooštren epidemiološki nadzor nad tom bolešću, istakli su za Dnevne novine iz Instituta za javno zdravlje. “Pooštreni nadzor podrazumijeva epidemiološku obradu i laboratorijsko ispitivanje svih slučajeva osipnih groznica kod djece. Tako je tokom januara ove godine laboratorijski i epidemiološki obrađeno osam slučajeva sumnji za koje je dokazano da se ne radi o morbilima”, pojasnili su iz Instituta.

■ MORBILI BILO

GDJE - OPASNOST SVUGDJE

Međutim, kako naglašavaju, zbog epidemioloških karakteristika virusa morbila

koji je jedan od najzaraznijih (najkontagioznijih) infektivnih agenasa, za morbile važi pravilo: “morbili bilo gdje – opasnost svugdje”. “Samim tim, a imajući u vidu broj slučajeva u regionu, u prvom redu Albaniji i Makedoniji, opasnost od “uvoza” i širenja morbila kod nas i dalje postoji. U tekućoj epidemiji morbila u Makedoniji, samo u Skoplju je do sada oboljelo 259 osoba od kojih su tri nažalost preminule. Smrtni slučajevi registrovani su kod djece uzrasta od 5,5 do 13 mjeseci koja nisu bila vakcinisana protiv malih boginja, a smrt je nastupila kao posljedica upale pluća koja je najčešća komplikacija morbila”, objašnjavaju iz Instituta.

■ U 2018. GODINI

POTVRĐENA 203 SLUČAJA

Posljednji slučaj morbila u Crnoj Gori, podsjećaju, zabilježen je u julu 2018. godine i radilo se o 203 potvrđenom slučaju te godine. Iako je registrovano i nekoliko komplikovanijih slučajeva,

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

DRUŠTVO

GORI I DALJE NA SNAZI POOŠTREN NADZOR NAD MALIM BOGINJAMA

SLUČAJEVA SUMNJI NA MALE BOGINJE OBRAĐENO JE LABORATORIJSKI I EPIDEMIOLOŠKI TOKOM JANUARA 2019. I ZA SVE JE DOKAZANO DA NIJE RIJEČ O MORBILIMA

NAJZARAZNIJE OBOLJENJE

KOMPLIKACIJE

SIMPTOMI

Inkubacija kod morbila je 10 do 12 dana. Početak je obično praćen visokom temperaturom, a dijete može imati promukli kašalj, gušobolju, jako suzenje očiju, bronhitičan nalaz. Lice pacijenta izgleda vrlo karakteristično - plačno i otečeno (podbulo). U ustima se nalaze specifične promjene - “crvene tačke” koje su ljekaru veoma važne za dijagnostiku. Nakon četiri do pet dana, temperatura jenjava, ali onda naglo skoči i pojave se ospe. Prve promjene su najprije iza uha, na licu, glavi, zatim na trupu i ekstremitetima. Ospa u naletima izlazi i do dva dana. Koža je meka i vlažna, a po njoj su slivena polja jako crvene makulo-papulozne ospe. Ospa se povlači polako istim redosledom kako je i nastajala, a na koži ostaju mrljaste pigmentacije. To je period koji traje sedam dana.

smrtnih ishoda, srećom, dodaju, nije bilo. “U prvom redu zbog adekvatne reakcije zdravstvenog sistema, a zatim i zbog straha

od obolijevanja od morbila, broj vakcinisane i zaštićene djece se tokom 2018. godine u svim generacijama konstantno povećavao. Ipak broj nezaštićene djece je i dalje nezadovoljavajuć, posebno među najmlađima – rođenim u posljednje dvije, tri godine kod kojih je procenat vakcinisanih u prosjeku oko 70 odsto”, kazali su iz Instituta. Kada je riječ o generacijama djece rođene između 2001. i 2016. procenat vakcinisanih sa makar jednom dozom vakcine protiv malih boginja je, kako kažu, gotovo 92 odsto. “Iako je procenat visok, on ukazuje da je od skoro 139.000 djece nezaštićeno oko

11.000 najmlađih, predškolaca, osnovaca i srednjoškolaca”, upozoravaju iz Instituta.

■ I DALJE NEZRELI KAD JE RIJEČ O VAKCINACIJI

Generalno gledano, ističu, naše društvo i dalje pokazuje znake nezrelosti kada se radi o stavovima ka svim mjerama prevencije uključujući i vakcinaciju. “To je posebno vidljivo kada je riječ o vakcinaciji protiv gripa i protiv mnogih drugih zaraznih bolesti, a u prvom redu vakcinaciji protiv malih boginja. Izgleda da smo skloniji da se vodimo dezin-

Kod malih boginja dolazi do velikog pada imuniteta, pa često može doći do opasnih komplikacija. Može se javiti upala pluća, gubitak sluha, sljepilo, a kod svakog 1.000 oboljelog i zapaljenje mozga (encefalitis) koji se može završiti fatalno. formacijama na internetu i da odlažemo vakcinaciju čime se samo produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno. Nije za utjehu, ali izgleda da je sličan trend prisutan u cijelom regionu u kojem su dezinformacije kada se radi o zdravlju i prevenciji toliko uzele maha da je masovnije obolijevanje od morbila ili druge zarazne bolesti bilo potrebno da se prisjetimo opasnosti i razarajuće moći zaraznih bolesti”, zaključuju iz Instituta.

MMR VAKCINA JEDINA PREVENCIJA MMR je skraćenica od naziva tri bolesti - malih boginja (morbili), zaušaka (mumpsa) i crvenke (rubele), od kojih ova vakcina štiti. Sve tri bolesti mogu dovesti do brojnih komplikacija - zapaljenja moždanica, mozga, testisa (koje u nekim slučajevima prouzrokuje sterilitet) i jajnika, gubitak sluha, zapaljenje pluća, po-

bačaja, pa i fatalnog kraja. Najbolji i jedini vid prevencije jeste vakcinacija! Vakcina se daje sa napunjenom jednom godinom života. Iako to ne podrazumijeva da se ona mora primiti odmah poslije prvog rođendana, nema potrebe za odlaganjem i nepotrebnim izlaganjem djeteta bolesti.

Ono što je bitno jeste da mališani prilikom vakcinacije treba da budu zdravi. Takođe, ukoliko se ustanovi da je dete u tom periodu alergično na jaje, vakcinacija se odlaže i alergijske probe se ponovo rade kada se napuni treća godina. Revakcinacija se obavlja pred polazak djeteta u prvi razred osnovne škole.

Male boginje su akutno, virusno, veoma zarazno oboljenje. U sredini u kojoj niko nije primio MMR vakcinu, koja štiti od malih boginja, rubeola i zaušaka, jedan bolesnik zarazi od 12 do 17 osoba! Poređenja radi, jedan bolesnik zaražen velikim boginjama zarazi od pet do sedam osoba, a bolesnik od gripa zarazi manje od dvoje.

OSOBE UZRASTA OD 5,5 DO 13 MJESECI KOJE NISU BILE VAKCINISANE PROTIV MALIH BOGINJA OVE GODINE SU PREMINULE U MAKEDONIJI

društvo

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Zavod Za transfuZiju krvi

Elektronski karton za davaoce iz Podgorice

Zavod za transfuziju krvi uveo je elektronski karton za dobrovoljne davaoce krvi koji će, kako je najavljeno, davaocima obezbijediti veću komfornost, a administrativne procedure svesti na minimum. Elektronski karton je u funkciji od utorka u Podgorici, dok će nakon početnog, testnog perioda, biti uveden i u drugim organizacionim djelovima Zavoda širom Crne Gore. “Ostvareni procenat davalaštva od tri odsto na nivou prošle godine nas obavezuje da našu službu konstantno unapređujemo u cilju veće komocije za dobrovoljne davaoce krvi”, kazali su iz Zavoda agenciji Mina. To, kako su objasnili, podrazumijeva veću sigurnost, skraćivanje vremena provedenog u prostorijama Zavoda, što ujedno vodi i većem komforu

davaoca. “Time ostvarujemo kontinuitet u darivanju koji vodi obezbjeđivanju dovoljnih količina sigurne krvi za liječenje svih građana Crne Gore”, ukazali su iz Zavoda. Kako su rekli, u komunikaciji sa davaocima krvi, a imajući u vidu iskustva drugih transfuzioloških centara iz regiona i šire, uvidjeli su potrebu pojednostavljivanja administrativnih procedura prilikom registracije davalaca krvi i pažljivo radili na pripremi za uvođenje elektronskog kartona. “Odlučili smo da kreiramo takav elektronski karton koji će povući sve potrebne informacije iz informacionog sistema, čime će prestati potreba za kartonima i kartotekom, koji će se ubuduće, kao medicinska dokumentacija, čuvati u arhi-

vi Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici, ali će biti povučeni iz svakodnevne procedure”, rekli su iz Zavoda. Prema njihovim riječima, obavezan upitnik, koji svaki potencijalni davalac krvi dolaskom u Zavod mora popuniti, sada je ujedno i karton davaoca. Tokom prošle godine ostvarene su, podsjećaju, ukupno 18.653 donacije krvi, što je za oko hiljadu više nego godinu ranije. “Takođe, veliku zahvalnost dugujemo pojedincima koji su nas redovno posjećivali, ali i organizatorima 218 akcija dobrovoljnog darivanja krvi tokom prošle godine, koji su nam pomogli da rezerve budu na zadovoljavajućem nivou, bez većih oscilacija, tokom cijele godine”, zaključili su iz Zavoda. J.V.Đ.

Maturanti dali dragocjenu tečnost Maturanti Srednje stručne škole “Spasoje Raspopović” iz Podgorice juče su prvi put donirali krv i tako započeli ovogodišnju sezonu akcija dobrovoljnog davanja krvi punoljetnih srednjoškolaca, saopšteno je iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore.

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

društvo

Iz Uprave za bezbjednost hrane porUčUjU potrošačIma da ne morajU da brInU

Na crNogorskom tržištu Nema sporNih maNdariNa iz turske

Na crnogorskom tržištu nema spornih mandarina iz Turske kojima je Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila uvoz u toj zemlji zbog povećanog sadržaja pesticida. To su kazali Dnevnim novinama iz Uprave za bezbjednost hrane. Objašnjavaju da pošiljke hrane namijenjene uvozu, a koje ne odgovaraju parametrima bezbjednosti hrane i kvaliteta, ne mogu biti stavljene u promet na tržište Crne Gore, te da potrošači ne moraju da brinu. “Imajući u vidu da je Crna Gora proizvođač i izvoznik mandarina, manje količine tog voća se uvoze. Tokom ove godine analizirani su uzorci tri pošiljke mandarina porijeklom iz Turske. Laboratorijskim ispitivanjem utvrđeno je da su odgovarali parametrima bezbjednosti i kvaliteta”, navodi se u odgovorima Uprave dostavljenim DN. Pojašnjavaju da prilikom uvoza voća i povrća u Crnu Goru, Uprava za bezbjednost hrane, preko graničnih fitosanitarnih inspektora, provjerava prisutnost ostataka sredstava za zaštitu bilja, odnosno rezidua pesticide.

Imajući u vidu da je Crna Gora proizvođač i izvoznik mandarina, manje količine tog voća se uvoze. Tokom ove godine analizirani su uzorci tri pošiljke mandarina porijeklom iz Turske. Laboratorijskim ispitivanjem utvrđeno je da su odgovarali parametrima bezbjednosti i kvaliteta

“U 2018. godini, na bazi ove provjere, zabranjeno je stavljanje na tržište 29 pošiljki iz kategorije voća i povrća, u ukupnoj količini od 230 tona. Zbog pozitivnih nalaza na rezidue pesticide u prošloj godini zabranjeno je stavljanje na tržište ukupno osam pošiljki voća iz Turske - četiri pošiljke limuna, tri pošiljke nara i

jedna pošiljka mandarina. Stoga, Uprava, u skladu sa procjenom rizika, sprovodi pojačano uzorkovanje svih pošiljki voća iz Turske”, kazali su iz Uprave. Taj prinicip, dodaju nije vezan samo za navedeno voće porijeklom iz Turske, već se po istom principu pojačava uzorkovanje u svim sluča-

jevima kada se utvrdi neusklađenost sa propisima za bilo koji proizvod, uvoznika, zemlju porijekla. Podsjetimo, Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila je uvoz 10.400 kilograma mandarina porijeklom iz Turske zbog povećanog sadržaja pesticida. Naime, na osnovu izvještaja o laboratorijskoj analizi izdatog od Instituta za vode iz Bijeljine, u analiziranom uzorku mandarine utvrđeno je povećano prisustvo pesticida fenvalerat iznad propisa-

povodom međUnarodnog dana djece oboljele od karcInoma

Grafikama i crtežima opremili Dječje odjeljenje kotorske bolnice Obilježavajući Međunarodni dan djece oboljele od karcinoma Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) ove godine je doniralo Dječje odjeljenje Opšte bolnice u Kotoru grafikama i crtežima studenata/ica profesorke Marije Kapisode sa Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, umjesto kao što tradicionalno od 2002. godine donira Institut za bolesti djece Kliničkog Centra Crne Gore. “Ove godine odabrali smo da sa Fakultetom likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja - Odsjek za grafiku, opremimo Dječje odjeljenje Opšte

bolnice u Kotoru grafikama i crtežima studenata / tica profesorke Marije Kapisode (Dubravka Tom-

čić, Viktorija Perošević, Branka Marković, Perunika Šćekić, Bosiljka Bakočević, Jelica Joksović, Marija Nikolić, Maša Ratknić, Lana Bulatović, Anđela Došljak, Ana Mitrović, Malika Tulebayeva, Polina Kazačenko, Jovana Mrvaljević, Angelina Kastratović, Amina Tutić) i studenata FLU sa Cetinja - Odsjek za grafiku (Stefan Delić, Edin Ćeranić, Bojan Pejović, Miloš Kontić, Nikola Balević)”, kazao je DN sekretar Društva Domagoj Žarković i zahvalio studentima/cama čije grafike i crteži krase sve dječje, ljekar-

ske i sestrinske sobe, kao i ambulante Dječjeg odjeljenja Opšte bolnice u Kotoru i djeci svakako čine boravak mnogo prijatnijim za vrijeme nadamo se uspješnog liječenja i oporavka. CDPR će, kako je kazao, nastojati da pomaže u okviru svojih ograničenih mogućnosti Institut za bolesti djece KCCG i u budućem radu, kao što je to redovno radilo prethodnih godina. J.V.Đ.

pošiljki iz Turske Tokom prošle godine inspekTori su spriječili da dospiju na TržišTe Crne gore i To čeTiri pošiljke limuna, Tri pošiljke nara i jedna pošiljka mandarina nih vrijednosti. Nakon toga je, pišu tamošnji mediji doneseno rješenje kojim je naređeno vraćanje sporne pošiljke ili uništavanje pod nadzorom nadležnog inspektora Brčko distrikta. Bo.P.

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

BAR: GRAĐANI NE ODUSTAJU OD SVOJIH ZAHTJEVA

Nadležni moraju pronaći novu lokaciju za vrtić

Nezadovoljni građani Bara i aktivisti okupili su se i juče u 12 časova tom gradu u znak protesta zbog sječe stabala čempresa i izgradnje vrtića u dvorištu Gimnazije “Niko Rolović”. Oni su, nakon protestne šetnje do zgrade Opštine, napravili živi zid oko ograde gradilišta vrtića, poručivši da neće odustati od protesta kako bi spriječili izgradnju vrtića na ovoj lokaciji, te da nadležni moraju pronaći novu lokaciju. Organizatori su procijenili da se juče u Baru okupilo oko hiljadu i po građana. Na protestu su ponovljeni zahtjevi građana - da se promijeni lokacija vrtića, podigne park na mjestu na kom su posječeni čempresi i da odgovaraju oni koji su ih posjekli. Organizatori su juče dodali i jedan novi zahtjev – da odgovaraju oni koji su, kako je istaknuto, naredili brutalno prebijanje Barana. Prije protestne šetnje do zgrade Opštine, učesnicima protesta se obratilo pet govornika, koji su objasnili zašto se okupljaju, za šta se bore i zbog čega neće odustati. Govore su održali nastavnica Lidija Marojević, inženjer elektrotehnike Tamara Đuranović, umjetnik, član The Books of Knjige Zoran Marković Zonjo, arhitekta Goran Janković i učenica Gi-

NISMO MOGLI DA VJERUJEMO DA ĆEMO TO DOŽIVJETI U DVORIŠTU GDJE SMO SE OKUPLJALI, ŠKOLOVALI I DRUŽILI. ŠTO GOD DA SU GRAĐANI URADILI, PA ČAK I DA SU BILI NASILNI, POLICIJA NIJE SMJELA DA RAZVLAČI BOLESNE I TRUDNICE mnazije “Niko Rolović” Bar Anđela Labović. Jedan od organizatora protesta, profesor filozofije Stefan Đukić, istakao je kako je najveći uspjeh barskih protesta “što su se okupili mladi i stari, političari i oni što nikada nijesu bili politički aktivni”. On je ponovio zahtjeve demonstranata - da vrtić bude izgrađen na drugoj lokaciji i da se obnovi park, a zatražena je i odgovornost onih koji su posjekli čemprese prije odluke Upravnog suda po tužbi Građanske inicijative. “Naš najvažniji cilj jeste da park i zelene površine ostanu u gradu”, naglasio je Đukić. Luka Mugoša, jedan od aktivista, osvrnuo se na intervenciju policije prije dva dana, kada su pojedini građani, zbog sprječavanja da mehanizacija uđe na gradilište, privedeni u Centar bezbjednosti. “Nismo mogli da vjerujemo da ćemo to doživjeti

u dvorištu gdje smo se okupljali, školovali i družili. Što god da su građani uradili, pa čak i da su bili nasilni, policija nije smjela da razvlači bolesne i trudnice”, smatra Mugoša. Spisateljica Tanja Sekulić od prvog dana učestvuje u protestima, poručivši da se mora spriječiti izgradnja vrtića na ovoj lokaciji. “Učenica sam ove gimnazije, odrasla sam ovdje i prve lijepe stvari koje su se desile meni, ali i brojnim drugim Baranima, dogodile su se upravo ovdje u gimnazijskom dvorištu i amfiteatru. Moramo kazati NE jednom užasnom represivnom sistemu koji traje decenijama”, poručila je Sekulić. Građani su i ovoga puta nosili transparente “Bar pamti”, “Držati se uspravno”, “Zar si toliko BezDušan”, a ponovo su im se priključili aktivisti NVO sektora, ali i učesnici podgoričkog protesta “Odupri se”. Među protestantima bilo je nekoliko opozicionih odbornika barskog parlamenta, kao i lider DEMOS-a Miodrag Lekić i visoka funkcionerka SDP Draginja Vuksanović. U dvorištu barske gimnazije, 17. januara posječeno je više od 90 stabala čempresa, nakon čega je uslijedila reakcija nezadovoljnih građana.

crna gora

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Podgorica: Na sjedNici Predlog za sPomeN-obilježja

OdbOrnici danas O pOdizanju spOmenika ivanu crnOjeviću

dbornici podgoričkog gradskog parlamenta raspravljaće na današnjoj sjednici, između ostalog, o Predlogu Statuta Glavnog grada i Predlogu programa podizanja spomen-obilježja za 2019. godinu.

Ovaj Predlog će se na dnevnom redu naćina na inicijativu kompanije Zetagradnja, koja će i obezbijediti sredstva za podizanje spomenika, čiji je rok za podizanje decembar ove godine. Spomen-obilježjima se, kako stoji u obrazloženju ove odluke, shodno Zakonu o spomen-obilježjima trajno obilježavaju značajni događaji, čuvaju uspomene na istaknutu ličnost, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradicije i odaje počast borcima za slobodu, civilnim žrtvama rata i masovnim stradanjima ljudi. Ivan Crnojević je, kako se navodi, najistaknutiji vladar treće crnogorske dinastije, Gospodar Zete od 1465. do 1490. godine i osnivač Cetinja. Crnogorski vladar, koji je od oca Stefana (Stefanica) naslijedio titulu “veliki vojvoda”, koristi od kraja šezdesetih godina 15. vijeka vladarsku titulu “gospodar” (dominus), koju su prije njega koristili Balšići. Poslije 1481. upotrebljavao je i pečat s natpisom “Ivan Crno-

jević, gospodar zetski”. “U teškim vremenima, kad balkanske zemlje razrivene heterogenošću interesa i onesposobljene da udruže vojne snage i odupru se turskoj invaziji, Ivan Crnojević čini sve što je mogao da odbrani integritet i nastavi izgrađivanje države koju mu je otac ostavio u nasljeđe. Iako ga je u podsvijesti sigurno nagrizao crv sumnje u mogućnost održavanja slobodne Crne Gore, u praktičnoj politici Ivan nije dopuštao da takva sjenka padne na njega kao njenog čelnika. Započeo je svoju političku karijeru kao gospodar koji se ne koleba, kao državnik koji želi da nastavi započeto djelo svojeg oca i stvori vojno-političku organizaciju sposobnu da pruži maksimalan otpor zavojevaču i obezbijedi svoje mjesto pod suncem”, piše dr Dragoje Živković. U obrazloženju odluke dalje se navodi i da se u početku vladavine Ivan Crnojević sukobio sa Mletačkom Republikom oko posjeda u okolini Kotora, ali pod pritiskom

direktnih prijetnji Osmanlijskog carstva morali su se izmiriti. Međutim, sporazum koji je crnogorski vladar sklopio sa Republikom nije mu pružao dovoljno sigurnosti kada su u pitanju Turci. Zbog toga je Ivan na prvi ozbiljniji turski pritisak morao odgovoriti prihvatanjem vazalnog položaja. Već 1471. godine Ivan Crnojević je pristao na isplatu godišnjeg danka Turcima u iznosu od 700 dukata. Strahujući da ovakav Ivanov položaj prema sultanu u stvari znači turski korak bliže Skadru i njenim primorskim posjedima, Mletačka Republika je dala crnogorskom vladaru niz novih privilegija, ne bi li ga otrgla od Turaka i privukla na svoju stranu. Znajući koliko joj crnogorski vladar može biti od koristi u slučaju turskog napada, Republika je februara 1473. godine dala Ivanu Crnojeviću i njegovim potomcima svoje plemstvo, i uz to mu obećala vojnu pomoć i godišnju novčanu subvenciju od 600 dukata. Obaveza Ivana Crnojevića bila je da uz mletačku podršku organizuje otpor Turcima, a Republika je obećala da će mu, u slučaju da njegovu zemlju zauzmu Turci, pružiti utočište na svojoj teritoriji. Zadovoljan ovakvim ugovo-

Crnojević rom, Ivan Crnojević je prestao da plaća danak sultanu. Turski napad na Skadar, do kojeg je došlo maja 1474. godine pokazaće koliko je uistinu Ivan Crnojević bio vrijedan pažnje koju mu je Republika ukazala. Zbog angažovanja na strani Mletačke Republike, Turci su ga napali četiri godine kasnije, kada je morao napustiti zemlju. Iz Italije, u Crnu Goru se vratio 1481. godine. Primoran da se povuče dublje u planinske predjele, na Cetinjskom polju, u Podlovćenskom dolcu, podigao je prvo dvor (1482. godine), a zatim manastir (1484.

godine). Ivan Crnojević je umro na Cetinju, 1490. godine, kada ga je naslijedio sin Đurađ. Crnogorska pravoslavna crkva ga je 2003. godine, kanonizovala za sveca. Čitavu njegovu vladavinu obilježila je mudrost i hrabrost u interesu održavanja države, koja se nalazila između dvije sukobljene sile, Venecije i Turske. Za predstavnika predlagača koji će učestvovati u radu Skupštine i radnih tijela, prilikom razmatranja ovog materijala, određena je v.d. sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Ana Medigović. M.M.

miNistarstvo PoljoPrivrede Nastavlja PrezeNtacije

Predstavljanje Agrobudžeta danas u Šavniku i Žabljaku

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja tokom ove sedmice nastaviće sa prezentacijama Agrobudžeta za 2019. godinu po opštinama. Poljoprivredni proizvođači sa područja opština Žabljak i Šavnik danas će imati priliku da se detaljnije upoznaju sa dostupnim mjerama podrške u ovoj godini. U opštini Šavnik prezentacija će se održati u skupštinskoj sali, sa početkom u 10 sati, dok će u opštini Žabljak prezentacija biti održana u skupštinskoj sali u

Sa predstavljanja Agrobudžeta na Cetinju 13 časova. “Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i rural-

nog razvoja i savjetodavnih službi proizvođače i zainteresovane strane upo-

znaće sa mjerama podrške iz Agrobudžeta za 2019. godinu, načinom i dinamikom

njihove realizacije, a poseban akcenat biće na novim mjerama i procedurama koje je neophodno ispuniti u cilju ostvarivanja prava na podršku”, navode iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Oni su pozvali sve zainteresovane proizvođače da prisustvuju prezentacijama. Prezentacije Agrobudžeta biće nastavljene: utorak u Pljevljima; srijedu u Bijelom Polju i Beranama; četvrtak u Andrijevici, Plavu i Gusinju; petak u Rožajama i Petnjici.

crna gora

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Bijelo Polje: Sjednica ekonomSkog Savjeta oPštine

Kapitalni projekti realizuju se planiranom dinamikom

Proteklog vikenda u Bijelom Polju održana je sjednica Ekonomskog savjeta Opštine, kojom je predsjedavao predsjednik Savjeta Hasan Ramović. Predsjednik Opštine Petar Smolović, saopštio je da se kapitalni projekti za razvoj Bijelog Polja - valorizacija planine Bjelasice i Đalovića pećine realizuju planiranom dinamikom i da će u 2020. godini imati operativnu upotrebu, te da je Opština Bijelo Polje u proceduri za dobijanje BFC sertifikata. “Dobijanje ovog sertifikata podrazumijeva da imate povoljan poslovni ambijent. Od četiri hiljade opština u

Evropi, svega njih 100 ima ovaj sertifikat. Nakon provjere će se ustanoviti ko od novih aplikanata ispunjava ove rigorozne standarde. Neki od uslova za dobijanje sertifikata su dostupnost svih dokumenta na sajtu i uspostavljane jasnih procedura”, pojasnio je prvi čovjek opštine. Sekretar Sekretarijata za preduzetništvo i ekonomski razvoj Džafer Gusinjac predstavio je Predlog programa mjera za podsticaj razvoja poljoprivrede za 2019. godinu, koji je planiran u iznosu od 200.000 eura, dok je Predlog programa mjera za podsticaj ruralnog

i održivog razvoja za ovu godinu, koji će iznosti 70.000 eura prezentovao je resorni sekretar Jasmin Ćorović. Na sjednici je konstatovano da je novi član Ekonomskog savjeta Opštine Vladimir Veličković, vlasnik firme Bravera. Na sjednici je prisustvovalo devet članova ovog tijela, starješine organa i službi lokalne uprave i direktori preduzeća i ustanova, čiji je Opština osnivač i jednoglasno je podržan Prijedlog programa za podsticaj razvoja poljoprivrede i Predlog Programa mjera za podsticaj ruralnog i održivog razvoja za tekuću godinu. B.Č.

Bijelo Polje: vandalizam na jUPovića SokakU

ObOrena metalna Ograda

Nepoznati vandali porušili su metalnu ogradu na stepeništu u dijelu bjelopoljske Ulice 3. januar, poznatije kao Jupovića sokak. Takav postupak naišao je na oštru osudu kod građana i nevladinog sektora. Izvršni direktor NVO “No-

vi put” Vehbo Čoković kazao je da je ovaj čin za svaku osudu i da nadležni organi treba što hitnije da reaguju, identifikuju i sankcionišu eventualnog počinioca. “Ukoliko je nešto drugo u pitanju i to treba istjerati na čistac, kako bi građa-

ni znali pravu istinu u vezi sa ovim incidentom. Inače, u konkretnom slučaju rekonstrukcija je nekvalitetno izvedena i nadležni organi koji treba da prate kvalitet izvedenih radova potpuno su zatajili”, rekao je Čoković. Kultna bjelopoljska ulica rekonstruisana je prije nepunih tri godine i odmah su počeli da se uočavaju rezultati nekvalitetno urađenog posla. Predsjednik mjesne zajednice Gornji grad Mervan Gušmirović ranije je saopštio da su računali da će posao biti realizovan po projektu, ali da to nije bio slučaj. “Ulica, koja je trebalo da bude nešto što će Bijelom Polju dati ton tradicionalne ljepote i mnoge podsjetiti na stare kaldrme i kocke, nije ni nalik tome”, kazao je Gušmirović. B.Č.

Ramović

BjeloPoljac nezadovoljan PReSUdama

Više od 14 godina traži odštetu za pad u šaht Mještanin bjelopoljskog naselja Nedakusi Izet Ramović punih 14 godina pokušavao je pred domaćim i Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu da dokaže da su ranije nadležne bjelopoljske službe odgovorne za njegovo teško povređivanje. Navodi da je razočaran u domaće, ali i međunarodni sud u Strazburu, gdje je pokušao da, kako kaže, dođe do pravde. Ramović je istakao da je osim fizičkog pretrpio i duševni bol, te da je nakon svih odluka odustao od dalje potrage za pravdom. Ističe da je njegova golgota počela još 3. novembra 2004. godine, kada je, vraćajući se u večernjim satima sa posla, u blizini tadašnje robne kuće “Beograd” upao u otkriveni šaht dubok dva i po metra. On objašnjava da je tada opšte poznato bilo da je taj prostor, na kojem se sada nalazi parking garaža, bio neosvijetljen. “Da ironija bude veća sjutradan, nakon mog teškog povređivanja, postavljen je i poklopac na šahti. Na taj način je skinuta odgovornost sa nadležnih, a meni se stavljalo na teret što nijesam pazio kuda idem”, kazao je Ramović. Podsjeća da su i prije tog incidenta građani upozoravali na opasnosti koje vrebaju od otvorene šahte. Ramović je tada zadobio lomove lijevog koljena i ligamenata, zadnjeg rebra, što je za posljedicu imalo i godinu dana provedenih u gipsu. Kaže da je upućivan na rehabilitaciju u Igalo, te da ni to nije bilo dovoljno da

se najprije Osnovni sud u Bijelom Polju, a zatim i više instance uvjere da je neka nadležna opštinska služba napravila propust i time odgovorna za njegovo teško povređivanje. “Prvostepeni, Osnovni sud je na zadnjem ročištu kojem sam ja prisustvovao naložio da se za naredni glavni pretres, koji je bio zakazan za 24. decembar 2010. godine pozovu predstavnici ZOIL ‘Lovćen’, opštine i Vodovoda ‘Bistrica’, preduzeća koje je zaduženo za održavanje gradskih kanalizacija. Iz nepoznatih razloga suđenje je navodno održano 20 dana ranije, odnosno 4. decembra o čemu nijesmo uredno obaviješteni moj punomoćnik i ja. Naravno, sud je presudio da smo navodno odustali od daljeg utuženja, iako je naš tužbeni zahtjev iznosio 58.000 eura”, kazao je Ramović. Prema njegovim riječima, sve pravosudne crnogorske instance, do Ustavnog suda, potvrdile su prvostepenu odluku - da se odustalo od daljeg utuženja. “U nemogućnosti da pravdu istjeram kod naših pravosudnih organa obratio sam se sudu za ljudska prava u Strazburu. Nakon tri godine čekanja, prije godinu sam dobio odgovor iz Strazbura na našem jeziku, da je moj tužbeni zahtijev neosnovan. U šturom objašnjenju navedeno je da će nakon godinu spis koji sam uputio toj međunarodnoj instanci za zaštitu ljudskih prava, biti uništen, a time sam i ja uništen”, zaključuje rezignirano Ramović. B.Č.

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

crna gora

Sporazum gradSKog preduzeća i opštine

Komunalno dobija dva specijalna vozila do početka sezone

ivatsko gradsko preduzeće Komunalno d.o.o. do početka ovogodišnje turističke sezone dobiće dva kamiona kapaciteta do 25 kubika, kao i kombinovanu građevinsku mašinu ukupne vrijednosti 243.000 eura.

Tim povodom Opština Tivat i d.o.o. Komunalno zaključili su Sporazum o finansiranju javne nabavke, odnosno kupovine neophodnih kamiona za odvoz komunalnog otpada. U sporazumu je konstatovano da će Opština finansirati nabavku osnovnih sredstava neophodnih za funkcionisanje Komunalnog i to dva polovna specijalna vozila za odvoz otpada sa nadgradnjom rotopres nosivosti od 22 do 25 kubika. “Procijenjena vrijednost nabavke za kamione iznosi ukupno 150.000, odnosno po jednom vozilu 75.000 eura. Pored kamiona planirana je i nabavka kombinovane građevinske mašine vrijednosti 93.000 eura”, rekao je v.d. tehnički direktor Ko-

munalnog Božidar Brinić. On je istakao da je postojeća građevinska mašina dotrajala i trenutno je u kvaru, pa su prinuđeni da nabave drugu. “Opredijelili smo se za roto sistem sabijanja smeća zato što ima jako malo ili skoro nimalo curenja tokom odvoza otpada što je, posebno u ljetnjem periodu, veliki problem”, obrazložio je Brinić. Komunalno se, prema potpisanom sporazumu, obavezuje da sprovede otvorene postupke javne nabavke, kao i da zaključi ugovore o nabavkama kamiona sa izabranim ponuđačima. Opština se sporazumom obavezala da će u roku od 30 dana od prijema fakture izvršiti prenos sredstava u visini kupoprodajne cije-

ne nabavke na žiro račun Komuanalnog. U Komunalnom se nadaju da će kamioni stići do početka turističke sezone, a prema riječima Brinića planirali su da iz sopstvenih sredstava nabave i hidrauličnu presu za baliranje papira. Trenutno imaju jednu od 10 tona, a potrebna im je još jedna od 30 tona. “Ta presa nam je neophodna za presovanje i PET ambalaže. Trenutno je ne presujemo nego odvozimo kotorskom Komunalnom. Tokom prošle godine sakupili smo preko 20 tona PET

ambalaže tako da će nam mnogo značiti, jer ćemo, pored te vrste otpada moći da presujemo i papir jer je ta presa jača”, istakao je v.d. tehnički direktor Komunalnog, navodeći da se još nisu odlučili hoće li kupiti novu ili polovnu, jer je polovna oko desetak hiljada eura, a nova od 16 do 18 hiljada eura. Nastojaće, kako je istakao Barbić, da i presu obezbijede prije ljeta kako bi što spremnije dočekali turističku sezonu. Komunalcima nedostaje i čistilica koja je u kvaru i čija se poparavka ne isplati,

jer bi trebali izdvojiti preko 15.000 eura, a polovna košta 35.000 eura. Međutim, nisu sigurni hoće li uspjeti da iznađu sredstva i za tu investiciju ove godine. Inače, vozni park čini 25 kamiona i specijalnih vozila za održavanje čistoće, ali su uglavnom poprilično stara pa su se zato odllučili za nabavku kamiona i građevinske mašine, ali i remont jednog kamiona. U susret ljetnoj sezoni, veliki remont jednog kamiona radiće u Kruševcu u firmi „Atrikod“, kao što su uradili i prošle godine. Z.K.

tivat: KonKurS ª mi to možemoº

Viktoriji PrVa nagrada za rad “Posao Preko koVerte”

Kolašin: Sajam ljeKovitog bilja

Predstavili proizvode od voća i domaćeg meda

Na Ski-centru Kolašin 1600 juče je organizovan sajam ljekovotog bilja, u organizaciji NVO Natura iz Kolašina. Posjetioci Ski-centra imali su priliku da vide široku paletu lokalnih proizvoda od ljekovitog bilja, voća i domaćeg meda. Sajam je podržalo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, a izlagači su bili sa sjevera države, prije svega, iz opština koje planinskim masivima Bjelasice, Sinjavine, Komova i Prokletija.

“Takođe, održan je i radni sastanak sa predstavnicima lokalnih turističkih organizacija sa sjevera Crne Gore na kome su sagledani modaliteti saradnje između tih organizacija i uzgajivača i prerađivača ljekovitog bilja. Sve to u cilju što bolje promocije uzgajivača i proizvođača, ali i uvezivanja sa turističkim sektorom. Dogvorene su i neke zajedničke konkretne aktivnosti”, saopštili su iz NVO Natura. Z.B.

Pobjednica nagradnog konkursa “We can do it” “Mi to možemo”, koji je u saradnji sa NVO Alternativni kreativni centar, raspisao opštinski Tim za borbu protiv korupcije, učenica je II razreda gimnazije SMŠ “Mladost” Viktorija Samardžić. Konkurs je organizovan s ciljem podizanja svijesti o korupciji i njenim posljedicama po lokalnu društvenu zajednicu, kao i podsticanja aktivizma mladih u borbi protiv korupcije. Diplomu sa novčanom nagradom od 150 eura za rad “Posao preko koverte” dobila je Viktorija Samardžić, drugo i nagradu od 100 eura zavrijedio je rad Anje Andrić i Agate Luković pod nazivom “Oslobodimo se korupcije”, a treću nagradu u iznosu od 50 eura dobila je Zorana Višić za literarni rad

pod nazivom “Korupcija je prošlost”. “Nažalost, u svijetu u kojem odrastamo navikli smo da nam za sve treba novac ili veza. Ja sam uradila dvije fotografije. Na jednoj djevojka pokazuje diplomu i nagrade koje je osvojila, ali poslodavac okreće glavu. Čak i pas poslodavca neće da je pogleda. Na drugoj fotografiji djevojka daje kovertu poslodavcu koji je uzima, a i njen pas veselo se okreće prema

djevojci. I psa smo uspjeli da iskvarimo”, rekla je Samardžić. Na konkurs su stigla samo tri rada koja su i nagrađena, a u proteklih mjesec dana na konkursu su mogli učestvovati mladi od 14 do 29 godina. Spremnost učenika da učestvuju na konkursu i pričaju na temu korupcije, pozdravio je i predsjednik NVO Alternativni kreativni centar - Pravi put, Đorđe Trajčevski. Z.K.

svijet

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

američka vlada insistirala na nominaciji

Abe nominovao Trampa za Nobela na zahtjev SAD Japanski premijer Šinzo Abe je prošle jeseni nomininovao američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir, nakon što je američka vlada od njega to zatražila, objavio je u nedjelju japanski list Asahi Šimbun. Izveštaj lista uslijedio je nakon što je Tramp u petak objavio da ga je Abe nominovao za Nobelovu nagradu za mir zbog pokretanja pregovora i smirivanja napetosti sa Sjevernom Korejom. Tramp je tada, na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, rekao da mu je japanski premijer predao “najljepšu kopiju” nominacije, napisanu na pet stranica, prenijeo je Tanjug agenciju Rojters. Asahi Šimbun, međutim, navodi, pozivajući se na neimenovani izvor japanske Vlade, da se američka vlada bila raspitivala za mišljenje japanskog premijera o mogućnosti da on nominuje Trampa za No-

belovu nagradu, nakon junskog samita SAD-a i Sjeverne Koreje. Portparol Ministarstva spoljnih poslova u Tokiju izjavio je da je to ministarstvo upoznato s Trampovom

Predsjednik SAD će upotrijebiti veto ako Kongres glasa protiv zida

Donald Tramp spreman je da prvi put upotrijebi veto, ako Kongres bude protiv njegove objave vanrednog stanja duž granice sa

Meksikom, izjavio je visoki Trampov savjetnik Stiven Miler za televiziju “Foks”. “On će zaštititi svoju objavu vanrednog stanja”, rekao je Stiven Miler na pitanje da li će Tramp upotrijebiti veto ako Kongres ne podrži njegovu odluku, prenijeo je AP. Tramp je vanredno stanje na granici sa Meksikom objavio u petak sa željom da izbjegne Kongres u finansiranju zida prema Meksiku, čemu se protive demokrate i odbijaju da u budžet bude uključeno i 5,7 milijardi dolara koliko je potrebno za njegovo podizanje. Proglašenje vanrednog stanja mu dozvoljava da iskoristi federalna sredstva, ali se suočava sa pravnim i političkim izazovima. Demokrate u Kongresu planiraju da podnesu predlog rezolucije kojom se odbacuje objava vanrednog stanja.

izjavom, ali da “bi se suzdržalo od komentarisanja interakcije između dvojice lidera”. Rojters navodi da u Bijeloj kući nisu odmah mogli da odgovore na zahtjev za

komentar. Na stranici Nobelove fondacije navodi se da nominaciju za Nobelovu nagradu može da podnese bilo koja osoba koja ispunjava kriterijume za nominaciju,

što uključuje i sadašnje šefove država. Prema pravilima udruženja, imena i druge informacije o neuspjelim nominacijama ne smiju da budu otkrivene 50 godina.

Bezbjednosne konferencije u Minhenu, on je rekao novinarima kako SAD želi da i ostale zemlje ponude svoje vojnike i druge resurse kako bi osigurali Siriju. “Tražimo od drugih zemalja da nam se pridruže i ponude resurse i podršku, kao i osoblje potrebno za osiguravanje područja, i da spriječimo [ISIL] ili bilo koju drugu ekstremističku organizaciju da se oformi i preuzme njihovu teritoriju”, kazao je Pens. Tramp je u decem-

bru zabrinuo saveznike kada je iznenada najavio povlačenje američkih vojnika iz Sirije, tvrdeći da je ISIL već pobijeđen. Kritičari, sa druge strane, upozoravaju da organizacija nije pobijeđena i da povlačenje može dovesti do oživljavanja sukoba, a saveznici SAD koji su u regionu nisu samostalno sposobni za takav izazov. Sirijske demokratske snage - SDF, pod podrškom SAD i vođstvom Kurda, pokrenuli su napad prošle sedmice

kako bi izbacile pripadnike ISIL-a iz sela Baghuz, jedinog preostalog područja pod kontrolom ISIL-a, u blizini granice s Irakom. Takođe postoji bojazan da će bez prisustva SAD Turska pokrenuti napad protiv SDFa, gdje su pretežito snage kurdskih Jedinica narodne zaštite - YPG. Turska smatra YPG ogrankom separatističkog pokreta Radničke partije Kurdistana - PKK, protiv kojeg se već decenijama bori na jugu zemlje.

ª vrijeme da i drugi drugi preuzmu dio borbe protiv terorističke organizacijeº

SAD zahtijevaju da Evropa preuzme 800 boraca ISIL-a i sudi im Američki predsjednik Donald Tramp zatražio je od Evrope da prihvati na stotine boraca grupe Islamska država Irak i Levant - ISIL uhvaćenih u Siriji, uz prijetnju da će ih SAD u protivnom pustiti na slobodu. Sjedinjene Američke Države traže od Velike Britanije, Francuske, Njemačke i ostalih evropskih saveznika da preuzmu nazad preko 800 boraca ISIL-a koji su zarobljeni u Siriji i da im sude, napisao je Tramp u mnoštvu poruka na Tviteru, prenijela je Hina. “Samoproglašeni ISIL-ov] Kalifat je pred propašću. Al-

ternativa nije dobra ako ćemo morati da ih pustimo”, dodao je Trump. “Amerika ne želi da vidi borce ISIL-a kako preplavljuju Europu, a očekuje se da će tamo otići”, naglasio je Tramp. “Puno radimo i toliko mnogo trošimo, vrijeme je da i drugi preuzmu posao za koji su sposobni. Povlačimo se nakon stopostotne pobjede nad ‘kalifatom’”, poručio je Tramp. Njegovi tvitovi dolaze u vrijeme kada je potpredsjednik Majk Pens pozvao ostale saveznike da preuzmu inicijativu u Siriji nakon što se povuku američki vojnici. Na marginama

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

svijet

sirijski predsjednik bašar al asad

Svaki pedalj Sirije biće oSlobođen Predsjednik Sirije Bašar al Asad izjavio je u Damasku da jedino sirijska vojska može da zaštiti grupe na sjeveru te zemlje. Asad je najvjerovatnije mislio na kurdske grupe koje imaju podršku SAD, a koje strahuju od napada Turske pošto se američke snage povuku iz sjeveroistočne Sirije. Predsjednik Sirije je kazao da će svi strani vojnici u Siriji biti tretirani kao okupacione snage. On nije direktno pomenuo planirano povlačenje 2.000 američkih vojnika sa sjevera Sirije, ali je rekao da “niko ne treba da se kladi na zaštitu od Amerikanaca”. “Amerikanci će vas strpati u džipove da možete da im poslužite kao sredstvo za trampu, a to su već počeli da rade. Niko

važan saradnik gadafija

OslObOđen bivši premijer libije

vas neće zaštititi osim vaše države”, kazao je Asad, misleći na kurdske snage. Asad je nagovijestio da će se sirijska vojska vratiti na sjever

zemlje poslije povlačenja američkih vojnika. “Svaki pedalj Sirije će biti oslobođen i svaki uljez je neprijatelj”, naveo je Asad.

Nakon osam godina provedenih u zatvoru, na slobodu je pušten Abu Zejd Durde, bivši premijer i jedan od najistaknutijih obavještajaca režima bivšeg libijskog lidera Moamera el-Gadafija, javila je Anadolija. Vlada nacionalnog konsenzusa Libije saopštila je da je Durde oslobođen povodom obilježavanja osme godišnjice revolucije i da je riječ o gestu dobre volje. Neimenovani zvanič-

opremljena krstarećim raketama

Iran predstavio novu podmornicu “Fateh”

Iranski predsjednik Hasan Ruhani predstavio je juče novu podmornicu iranske proizvodnje naoružanu krstarećim projektilima, javile su agencije. “Od ovog trenutka pod-

mornica ‘Fateh’ pridružuje se po mojoj komandi iranskim pomorskim snagama”, rekao je on na svečanosti koju je uživo prenosio državni televizijski kanal na engleskom jeziku

Press TV. Podmornica “Fateh” (Osvajač) teška je 600 tona, navodi televizija, do-

dajući kako je opremljena “vrhunskim naoružanjem, uključujući torpeda, mine i

nici saopštili su da je Durde doveden u Tripoli i da je viđen kako koristi invalidska kolica. Isti izvor javlja da je Durdino zdravstveno stanje poprilično narušeno. Tokom četiri decenije Gadafijeve vladavine Durde je obavljao niz važnih funkcija u Libiji. Od 1990. do 1994. godine je bio i premijer Libije, a rušenje Gadafijevog režima dočekao je na funkciji direktora spoljno-obavještajne službe Libije.

krstareće projektile”. Naša vojna sila je isključivo odbrambena... Pritisak našeg neprijatelja i sankcije uvedene Iranu podstaknuli su naš napredak”, rekao je Ruhani u južnom lučkom gradu Bandar Abas. Prošle godine iranska mornarica porinula je u more razarač iranske proizvodnje, koji je, prema iranskim medijima, nevidljiv za radar. Iran tvrdi kako ima projektile dometa do 2.000 kilometara.

zločin koji je zgrozio međimurski kraj u hrvatskoj

Tijelo žene 19 godina bilo u zamrzivaču

Načelnik hrvatske Policijske uprave međimurske Ivan Sokač kazao je da je u zamrzivaču u porodičnoj kući u Pavlovcu pronađeno tijelo ženske osobe. Sumnja kako je riječ o djevojci rođenoj 1977., koja nije viđena još od 2000. godine. Ivan Sokač je naveo da je zbog sumnje da je počinila ubistvo uhapšena 45-godišnjakinja sa šireg područja opštine Mala Subotica. Ka-

ko portal Indeks nezvanično saznaje, riječ o sestri nestale djevojke. Sokač je rekao da je juče poslije 12 sati policija primila dojavu županijskog Zavoda za hitnu medicinu kako je u toj porodičnoj kući u Novoj ulici u Palovcu pronađeno tijelo nepoznate osobe. Tijelo je prevezeno na Odjeljenje patologije Županijske bolnice u Čakovcu gde će biti obavljena obdukcija. Iako se sumnja da

Crna Gora Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Kuća u kojoj je nađeno tijelo je riječ o tijelu Jasmine Dominić, čiji je nestanak prijavljen 2005., a nije viđena od 2000. godine, do konačnih nalaza obdukcije to još ne može biti zvanično potvrđeno. Sokač je rekao da ne može da potvrdi da je uhapšena sestra žrtve. “Osoba je u takvom stanju kakvom je. Šta da vam kažem, nije se još otopio zamrzivač i identitet još nije utvrđen”, naglasio je Sokač.

JAVNI POZIV za dodjelu podrške razvoju maslinarstva za 2019. godinu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2019. godinu i budžetskim programom 2.1.5 Podrška razvoju maslinarstva, objavljuje Javni poziv za dodjelu podrške razvoju maslinarstva za 2019. godinu. Ovim Javnim pozivom utvrđuju se uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava. Bliži kriterijumi i uslovi za ostvarivanje prava na podršku kroz ovaj Javni poziv i Zahtjevi za odobravanje podrške objavljeni su na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog Rok za dostavljanje zahtjeva za podršku po ovom Javnom pozivu je 01. novembar 2019. godine. Informacije u vezi sa ovim javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona 020/482-176.

marketing

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019. St.br.490/16

AD „RADOJE DAKIĆ“ PODGORICA –u stečaju Cetinjski put bb,PIB 02014092; ŽR 520-10719-25 Stečajnu upravnik tel.067-644-647.email:mladenimarkovic@gmail.com Podgorica18.02.2019. godine Stečajni upravnik u stečajnom dužniku AD“RADOJE DAKIĆ“Podgorica, na osnovu Rješenja stečajnog sudije Privrednog suda Crne Gore, poslovne oznake St.br. 490/16 od 19.12.2016. godine, a u skladu sa čl. 134, 135, 136 Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011;53/2016), obavještava o namjeri prodaje imovine, stečajnog sudiju,stečajnog dužnika, vlasnike stečajnog dužnika, razlučne i stečajne povjerioce, kao i sva druga zainteresovana lica,da O G L A Š A V A VI PUT PRODAJU DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA AD „RADOJE DAKIĆ“ PODGORICA JAVNIM PRIKUPLJANJA PONUDA, Mjesto i adresa: Imovina se nalazi na adresi: ul. Cetinjski put bb. Podgorica (proizvodni kompleks stečajnog dužnika), Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika sa datim opisom i namjenom imovine. Materijali (konstrukcije hala) 1.Materijal sa HALE REMONTALN 184 kat.parcela 1503/13 -površine hale 3.623 m2 procijenjena vrijednost.........162.985,00€ 2.Materijal sa JEDNOBRODNOG MAGACINA 15X60 LN 184 kat.parcela 1503/7 -površina hale 920m2 -procijenjena vrijednost........30.604,00 € 3.Materijal sa TROBRODNOG MAGACINA 3X15X60 LN 184 kat.parcela 1503/8 Površina hale 2.755 m2 -procijenjena vrijednost ............65.802,00 € 4.Materijal sa hale „HANGAR H 15X62S168“ LN 4558 kat.parc.1510/1 Površina hale 954 m2 Procijenjena vrijednost .............39.592,00€

5.Materijal sa hale MONTAŽE LN 184 kat parcela1519/1 Površina hale 9.339 m2 Procijenjena vrijednost..........389.545,00 € 6.Materijali sa hale TERMIČKA OBRADA-KALIONICA I MAŠINSKA HALA III-USLUGA LN 184 kat.parc.1519/1 Površina hale 4.303 m2 Procijenjena vrijednost ..........201.211,00 € 7.Materijali sa MAGACINA MPP -LN 184 kat.parc.1519/2 Površina hale 1.497m2 Procijenja vrijednost ................41.506,00 € 8.Materijal sa hale ODRŽAVANJE IRS LN 184 kat.parc.1503/14 -površina hale 2.822 m2 -procijenjena vrijednost.........111.784,00 € 9.Materijal sa MAŠINSKE HALE I

LN 4346 kat.parc1503/1 Površina hale 8.345 m2 Procijenjena vrijednost............350.365,00 € 10. Materijal sa MAŠINSKE HALE II LN 4346 kat.parc.1503/1 Površina hale 8.053m2 Procijena vrijednost ..................350.365,00 € 11.Materijal sa KOMPRESORSKE STANICE -LN 184 kat.parcela 1503/15 Površina 400 m2 Procijenjena vrijednost 4.000,00 € 12.Materijal sa STANICE GASA LN 184 kat.parc.1503/10 POVRŠINA 119M2 Procijenjena vrijednost 500,00 € 13.Materijal sa STANICE ACETILENA LN 184 KAT .PARC1503/11 Površina 61m2 Procijenjena vrijednost 500,00 €

Prodaja predmetne imovine stečajnog dužnika se obavlja u skladu sa članom 134. stav 3. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011), JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA. Uslovi pod kojima će se izvršiti javno nadmetanje: Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2., neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom „RADOJE DAKIĆ“AD U STEČAJU PODGORICA – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA, NE OTVARAJ St. Br. 490/16. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 18.03.2019. godine do 13,00 časova. Ponude dostavljene putem pošte koje ne pristignu na arhivu suda do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati. Otvaranje ponuda obaviće se dana 19.03.2019 godine, sa početkom u 9,00 časova u kancelariji broj 2. Privrednog suda Crne Gore. Pravo učešća na javnom nadmetanju za kupovinu imovine po ovom oglasu imaju sva pravna i fizička lica, uz uslov uplate depozita u iznosu od 5 % od procijenjene cijene imovine za koju se dostavlja ponuda, koja imovina je predmet prodaje po ovom oglasu. Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod HIPOTEKARNE BANKE AD Podgorica, broj 520-10719-25. Potrebna dokumentacija : Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu. Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tačnim nazivom predmeta prodaje i ponuđenu cijenu), ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude (izdatu od banke) ili potvrdu o uplaćenom depozitu . Ponuđač dostavlja ponudu pojedinačno za svaku od ponuđenih stavki pod rednim brojem. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako, do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda, pristigne makar jedna ponuda. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena. Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. Stečajni upravnik zadržava pravo da ne odabere ponuđača po ovom oglasu, u kom slučaju će uplaćeni depoziti biti vraćeni ponuđačima u roku od osam dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda . Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Odabrani ponuđač je dužan da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi Ugovor o kupoprodaji u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude (ili zadržati uplaćeni depozit), i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita.Ukoliko prvorangirani ponuđač odustane od ponude, stečajni upravnik zadržava pravo da ne prihvati niti jednu drugu ponudu. NAPOMENA:Kupac je obavezan da nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji materijala, (konstrukcija hala)pristupi odmah uklanjanju istog o svom trošku, te da u roku od najviše 30(trideset)dana oslobodi zemljište od objekta Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od pet dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji. Poslije izvršene prodaje stečajni upravnik će o izvršenoj prodaji, uslovima i cijeni obavijestiti stečajnog sudiju u roku od deset dana od dana izvršene prodaje. Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude. Sve poreske i druge obaveze koje proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti svakog radnog dana u prostorijama stečajnog dužnika.

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

KULTURA

ČETVRTO UMJETNIČKO PRIZNANJE ZA NAŠEG VAJARA U FRANCUSKOJ

Šćepanović nagrađen na likovnom salonu u Parizu Francuskoj publici Šćepanović se predstavio sa tri rada, a ovoga puta na pariskom salonu nagrađen je za skulpturu pod nazivom “Iza ugla” Crnogorski vajar Miodrag Šćepanović osvojio je srebrnu medalju na ovogodišnjem Salonu francuskih umjetnika, koji je od 13. do 17. februara održan u Gran Paleu u Parizu. Francuskoj publici Šćepanović se predstavio sa tri rada, a nagrađen je za skulptu-

Raspad porodice pretvara se pred očima čitaoca u ogromnu maštovitu metaforu podvodnog carstva, gdje Marusja doživljava svoju sopstvenu prvu ljubav, rastaje se s djetinjstvom, spoznaje zakone i bezakonja ljudskog života.

Nagrađeni rad

REPERTOAR

DANAS

18.2.2019.

FILM

TAKSI BLUZ

15.30 / 17.15 / 18.15 / 19.15 / 20.15 / 21.15 / 22.15 h REŽIJA: Miroslav Stamatov MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 20.2.2019.

FILM

LEPTIR

19.00 / 21.45 h

REŽIJA: Mihael Noer MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

FAKULTET ZA CRNOGORSKI JEZIK

Razgovor sa Hadžemom Hajdarevićem na Cetinju

Razgovor sa poznatim bosansko-hercegovačkim piscem Hadžemom Hajdarevićem biće priređeno na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, danas u podne. Tom prilikom, sa Hajdarevićem će razgovarati pjesnik Đorđe Šćepović. Hadžem Hajdarević je poznati bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac, esejista, publicista, pisac za djecu, urednik i priređivač. Rođen je 1956. godine u Kruševu kod Foče. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio

je kao profesor bosanskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Veoma je aktivan u kulturnom i društvenom životu Bosne i Hercegovine. Živi u Sarajevu i zaposlen je kao stručni saradnik na Institutu za jezik. Objavio je više od dvadeset knjiga poezije, proze, publicistike, knjiga za đecu te učestvovao u više uredničkih, manifestacijskih, književnih i lingvističkih projekata. Član je Društva pisaca BiH, PEN-centra BiH, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i Islamske zajednice BiH. R.K.

ru pod nazivom “Iza ugla”. Ovo je četvrta nagrada koju je naš poznati vajar dobio na pariskim salonima. Prethodne tri su nagrada “Pol Belmondo” na Jesenjem salonu 2006.godine, nagrada “Mišel Dimon” na Salonu Udruženja francuskih umjetnika “Gran pale” 2012. godine i bronzana medalja na Salonu Udruženja francuskih umjetnika “Gran pale” 2014. godine. Šćepanović je ro đen 1953. godine u Kolašinu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Kolašinu. Diplomirao je na fakultetu likovnih umjetnosti, odsjek vajarstvo, u klasi profesora Miše Popovića 1983. godine u Beogradu. Član je ULUCG-a od 1990. godine. Član je udruženja “Jeseni salon” Pariz od 2008. godine. Dobitnik je niza domaćih i međunarodnih nagrada, među kojima je i Trinaestojulska nagrada 2017.godine. R.K.

Izložba u Koncept artu Izložba radova Danila Novakovića biće otvorena u Galeriji Koncept art space u Podgorici, večeras sa početkom u 20 časova. Danilo Novaković rođen je 1985. godine u Podgorici. Student je na magistarskom studiju psihologije. „Umjetnost i psihologija savršeno korespondiraju. U potpunosti se dopunjuju i jedno drugo zaokružuju. Beskonačnu inspiraciju pronalazim u snovima, kao i u promatranju manifestacije sopstvenih emocija. Snove i emocije pretačem na platno i papir, najčešće akri ili kombinovanom tehnikom“, kazao je Novaković. R.K.

kultura

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Predstavljanje ª Glasova iz dokleeº

O knjizi Martinovića u budvanskoj biblioteci Knjiga “Glasovi iz Doklee”, autora Miraša Martinovića, biće predstavljena u Narodnoj biblioteci Budve, večeras sa početkom u 19 časova. Tom prilikom, pored autora, o djelu će govoriti Božena Jelušić i direktor Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević” Bogić Rakočević. Moderatorka programa je Stanka Stanojević. Knjiga crnogorskog književnika Miraša Martinovića “Glasovi iz Doklee” objavljena je 2018. godine

u izdanju Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba i zagrebačke izdavačke kuće Skaner studio. Riječ je o djelu koje se sastoji iz trideset i pet proznih cjelina, sa atipčnim ličnostima i događajima iz dugovjekovnog trajanja na prostorima Crne Gore, ali i onih izvan njenih granica. Miraš Martinović je član Crnogorskog PEN-a i Matice Crnogorske. Dobitnik je Okotobarske nagrade Herceg Novog i Regionalne književne nagrade Teuta. R.K.

CnP: na ProGraMU koMad ane vUkotić

Molijerov Don Žuan na sceni nacionalnog teatra

Pre dstava „D on Žuan“, Žana Batista Poklena Molijera, u režiji Ane Vukotić, biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, večeras sa početkom u 20 časova. “Govori se o Don Žuanu, piše se o Don Žuanu kao da nas se on još uvijek tiče, kao da se naše vrijeme nada da će preko njega ispitati i shvatiti vlastite zagonetke. (…) Da, izgleda možemo dati za pravo Mišelu Fukou koji 1976. godine govori o ’Onom Don Žuanovom sjaju koji ni poslije tri vijeka nije potamnio.’ Čak ću reći: koji se poslije tri vijeka samo potvrdio i pojačao, jer je upra-

vo moderno doba, poslije romantizma, usadilo u naše duhove, i popularizovalo, ako ne mit, a ono barem junaka. Ali kako? Po cijenu transformacija i izvrtanja bez kojih bi taj sjaj već odavno potamnio; nema života bez metarmofoza, ali pod uslovom da ih pravilno shvatimo, da te metarmofoze nestanu u granicama osnovnog sistema”, zapisao je u “Mitu o Don Žuanu” Žan Ruse. Uloge tumače Dragan Mićanović, Simo Trebješanin, Jelena Minić, Stevan Radusinović, Zoran Vujović, Mišo Obradović, Branimir Popović, Nada Vukčević, Žaklina Oštir i Dejan Ivanić. R.K.

velika sala

Dječija prava i zabava u KIC-u

PreMinUo ŠvajCarski GlUMaC

Predstava “Dječija prava i zabava”, u produkciji Dječijeg pozorišta Stanković, biće izvedena u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, danas sa početkom u 10 sati. Predstavu po tekstu Tode Nikoletića izvodi Radojica Stanković. “’Dječija prava i zabava’ je priča o Ljutku lutku koji iz nekulturne pojave postaje kulturan i to zahvaljujući djeci i Šanti Panti”, stoji u najavi. R.K.

10 časova termin je u kom će danas biti odigrana predstava u velikoj sali kulturno-informativnog centra “budo tomović”

Odlazak zvijezde evropske kinematografije Bruna Ganca Švajcarski glumac Bruno Ganc, dobitnik nagrade Evropske filmske akademije za životno djelo, preminuo je u 78. godini u Cirihu. Ganc je preminuo 15. februara u svojoj kući, poslije dugogodišnje borbe sa kancerom. Uz mnogobrojne kolege koje su na društvenim mrežama izrazili tugu povodom smrti Ganca, zvijezde filmova kao što su “Nebo nad Berlinom” Vima Vendersa i “Hitler: Konačan pad” Olivera Hiršbigela, počast mu je odao i 69. Filmski festival u Berlinu. Ganc je, kako je istakao Berlinale, učestvovao u stvaranju istorijske svjetskog filma kao jedan od najvećih i najsvestranijih glumaca. “Tužni smo zbog gubitka Bruna Ganca, koji je inspirisao generacije filmofila. Sada je zaista na nebu nad Berlinom”, izjavio je direktor Berlinala Diter Koslik. Ganc je bio jedan od najistaknutijih glumaca sa njemačkog govornog područja. Po-

sljednju ulogu ostvario je u filmu Larsa fon Trira “The House that Jack Built” (2018). Najpoznatiji je po ulozi Adolfa Hitlera u filmu o posljednjim danima nacističkog lidera u berlinskom bunkeru, koji je zaradio više od 90 miliona dolara na blagajnama bioskopa širom svijeta. Ganc je izjavio svojevremeno da je proveo četiri meseca pripremajući se za tu ulogu i proučavajući istorijske spise, ali i posmatrajući ljude sa Parkinsonovom bolešću od koje je Hitler – kako se vjeruje, bolovao. Debitovao je na filmu 1960. godine, a ostvario je više od 120 uloga na filmu i televiziji, sarađujući sa rediteljima kao što su Verner Hercog (Nosferatu), Teo Angelopulos (Vječnost i jedan dan), Silvio Soldini (Hleb i lale)... U krimi komediji “Po redu nestajanja” (2014) Hansa Petera Molanda glumio je srpskog mafijaškog bosa, a partner mu je bio Sergej Trifunović. R.K.

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

KULTURA

DODJELOM NAGRADA ZAVRŠENO 69. BERLINALE

Zlatni medvjed za film reditelja Navada Lapida

ilm “Sinonimi” izraelskog reditelja Nadava Lapida osvojio je Zlatnog medvjeda, glavnu nagradu 69. Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu.

Gran pri žirija Berlinala dobilo je ostvarenje “Božija milost” francuskog reditelja Fransoa Ozona, priči o skandalu pedofilije u Katoličkoj crkvi. Njemica Angela Šanelec dobitnica je nagrade za najbolju režiju za film “I was at home, but…”, dok su nagrade za najboljeg glumca i glumicu dobili Kinezi Vang Jingčun i Jong Mej za uloge u istom filmu “So Long, my son”. U konkurenciji za Zlatnog medvjeda ove godine je bilo 16 ostvarenja od kojih su sedam režirale že-

ne. Žirijem je predsjedavala francuska glumica Žilijet Binoš, a u žiriju su između ostalih bili čileanski reditelj Sebastijan Lelio i engleska glumica Trudi Stajler. Počasnog Zlatnog medvjeda za životno djelo ove godine je dobila britanska glumica Šarlot Rempling i njoj u čast je prikazano kultno ostvarenje iz 1974. godine, “Noćni portir” italijanske rediteljke Liliane Kavani. Dodjela nagrada je protekla i u atmosferi oda-

Dobitnik Zlatnog medveda vanje pošte preminulom Brunu Gancu, koji se smatra jednim od najvećih glumaca njemačkog govornog područja. Direktor festivala Diter Koslik izjavio je da je Ganc sada zaista na nebu nad Berlinom, aludirajući na film “Nebo nad Berlinom” Vima Vendersa u kojem glumac igra anđela. Ovogodišnji festival je posljednji za Koslika koji poslije 18 godina na čelu festivala iduće godine ostavlja rukovođenje dvojcu bivšem umjetničkom di-

rektoru Filmskog festivala u Lokarnu Karlu Katrijanu i Holanđanki Marijeti Risenbek, bivšoj direktorki “Džerman filmsa”, tijela za promociju njemačkog filma u inostranstvu. Međunarodni filmski festival u Berlinu je osnovan 1951. godine, a od 1978. redovno se održava svake godine u februaru. Smatra se najposjećenijim filmskim festivalom na svijetu, sa 274.000 prodatih ulaznica godišnje. Na festivalu bude prikazano oko 400 filmova. R.K.

GLUMCI I REDITELJI IZVRŠILI PRITISAK

Svi Oskari će se dijeliti u direktnom prenosu

“LJUBAV NA FILMU” U DODESTU

Projekcijom filma “Ja u ljubav vjerujem” u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”, večeras sa početkom u 20 sati, počinje revija “Ljubav na filmu”. Do 21.februara publika će biti u prilici da pogleda ukupno četiri filma čiju režiju potpisuju Rodžer Mišel, Džejms Ajvori, Vilijam Vajler i

Harold Rejmis. U utorak je na programu britanski film “Soba sa pogledom” Džejmsa Ajvorija u kojem se mlada djevojka upušta u zabranjenu ljubavnu avanturu. Srijeda je rezervisana za biografski film “Smiješna djevojka” (1968) čija tema je život američke komičarke, pjevačice

i glumice i njenog supruga, kockara i prevaranta. Reviju će zatvoriti kultni film Harolda Rejmisa “Dan mrmota” (1993) u kojem je cinični novinar zaglavljen u vremenu zbog čega stalno proživljava isti dan. Sve projekcije zakazane su za 20 časova, a ulaz je slobodan. R.K.

Organizatori svečanosti dodjele filmske nagrade Oskar odustali su od namjere da četiri nagrade dodijele za vrijeme reklama tokom televizijskog prenosa 24. februara, nakon što su se tome usprotivili poznati holivudski reditelji, glumci i drugi filmski radnici. Akademija za filmsku umjetnost i nauku saopštila je da je “primila povratne informacije” od svojih članova i da će sve 24 nagrade biti predstavljene u direktnom prenosu. Ranije ove nedjelje, Akademija je objavila da će Oskari za najbolju fotografiju, montažu, kratke filmove i šminku/frizuru biti predstavljeni tokom reklama televizijskog prenosa dodjele, a govori dobitnika biti emitovani kasnije. Namjera je bila da se prenos učini kraćim i privuče publika, budući da je gledanost prošlogodišnje ceremonije dostigla najniži nivo. Ali, u otvorenom pismu, koje su potpisali reditelji Martin Skorseze i Spajk Li, glumci Robert de Niro i Džordž Kluni, kao i vi-

še od 50 drugih poznatih holivudskih imena, akademija je kritikovana da te važne zanate u films k o j industriji stavlja u podređeni položaj i vrijeđa profesionalce koji se bave tih poslovima. R.K.

DRUGI PIŠU

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

PRIČA O MIHAJLU CVRCI MANOVIĆU, LEGENDI JUGOPL

OD ZVIJEZDE "JUGOPLASTIKE" DO ZADOVOLJNOG SPLITSKOG BESKUĆNIKA

Legenda Jugoplastike preživjela je smrt sina, karcinom i sepsu, zvali su ga i četnikom i ustašom, a danas bez krova nad glavom skuplja boce da bi se prehranio. Postariji gospodin koji po kontejnerima skuplja boce, nažalost, odavno je hrvatska svakodnevica. Puno je prenzionisanih prosvjetnih radnika dovedeno upravo na takav rub egzistencije, ali jedan od onih koji odgovaraju rečenom opisu u gradu pod Marjanom ne pripada toj hordi ljudi koji su nekad, kao koliko-toliko cijenjeni građani društva djecu uvodili u svijet znanja, čestito živjeli od svoje plate i imali socijalna prava koja su im – ah, kakva tlapnja! – garantovali dostojanstvenu starost.

ZLATNI DANI U “JUGOPLASTICI” Protagonista ove priče danas je, međutim, baš kao i oni, siromah; štaviše beskućnik. U njegovom će sedamdesetogodišnjem liku tek stariji Splićani prepoznati nekadašnju košarkašku zvijezdu, jednoga iz slavne generacije koja je najbolje godine utkala u stvaranje

veličanstvenog KK “Jugoplastika”. Pričamo, naime, o Mihajlu Manoviću, rođenom Beograđaninu koji je još šezdesetih godina, pod punom pravnom i svjesnom odgovornosti i kao punokrvni sportista, odlučio da postane Splićanin… “Bio sam `enfant terrible`” svoje generacije, dečko kojem se smiješi velika sportska karijera, koju sam i ostvario. Moj je uzlet započeo kad sam, kao šesnaestogodišnjak, nakon igranja u prvom timu “Radnički”

prešao u redove KK “Split”, koji je 13. septembra 1968. odlukom Gradskog komiteta SK Jugoslavije postao “Jugoplastika” jer je istoimeni proizvođački div postao službeni sponzor kluba. Prije toga bio sam u Splitu samo dvaput: jednom na proputovanju, to jest prije nego što sam se ukrcao za Badiju na Korčuli, i jednom na utakmici s “Radničkim”. “Split je za mene bio `cvit Mediterana`, san koji mi se ostvario na najljepši način: ej,

mlad, s dobrim ugovorom, i pun entuzijazma pod koševima! U mojoj su generaciji igrali velikani poput Damira Šolmana, Kreše Ćosića, Dragana Kapičića, svi zlatnim slovima ispisani”, prisjeća se svojih splitskih početaka Manović, danas beskućnik sa socijalom nedostatnom za život. “Nakon što sam zaigrao za reprezentaciju Srbije za Kup republika u Ljubljani, što je bio filter za juniorsku reprezentaciju Jugoslavije, zapazio me trener `Zadra`, pokojni Enco Soviti, i pozvao u `Split`, gdje se upravo i on angažovao

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

lastike i radničkog

kao pomoćni trener uz glavnog, Branka Radovića. Moj je transfer aminovao tadašnji predsjednik kluba B, i tako je krenulo… Bilo mi je divno, a i klub je doživio svoje najbolje godine. Do 1977. godine, dakle tokom desetogodišnjeg razdoblja, osvojili smo niz velikih pobjeda; izdvajam Kup i prvenstvo SFRJ i Kup Radivoja Koraća. Ipak, godine su letjele, ljudi su počeli da se osipaju; Šolman je otišao u Italiju, a u čast odlaska u sportsku mirovinu Rati Tvrdiću priređena je blistava oproštajna uta-

kmica na Gripama, igralo se s reprezentacijom Evrope”, priča Manović i dodaje: “Došao je, tog četvrtog maja 1977. godine i predsjednik FIBE (International Basketball Federation, nap.a.) B, kao i naš tadašnji generalni sekretar iste asocijacije Bora Stanković, te sponzor, drug Stane Dolanc, ujedno i savezni ministar milicije i šef Politbiroa CK-SKJ. U duhu toga vremena, to je bio veliki i dolični ispraćaj jednog zaslužnog sportiste”, prisjeća se naš sugovornik, s kojim smo razgovarali u stanu zajedničke poznanice.

Sunovrat karijere Manovićev ispraćaj nije bio ni po čemu sličan; on je iste godine doživio sunovrat karijere pa je iz prvoligaša otišao naglo u “drugi razred”, u KK “Dalvin”, zajedno s još jednim poznatim savremenikom, Žarkom Bjedovim iz Zadra. Tada otprilike započinje i njegov opšti životni pad… “U međuvremenu sam se 1971. godine i oženio i dobio šest godina kasnije sina kojem sam dao ime po ocu Jovanu. Drugi se, u dogovoru s bivšom suprugom (oboje su danas pokojni) trebao zvati po njenom ocu, Roku”, rekao je Manović. Roko, međutim, nije stigao da dođe na svijet jer se Manović koju godinu nakon Jovanova rođenja razveo, ali je dobio starateljstvo nad sinom… “Osamdesete su za mene bile puno lošije od sedamdesetih, kad mi je takoreći cijeli svijet bio na dlanu. Ipak, smogao sam snage i krenuo dalje nakon što sam praktično izbačen iz “Jugoplastike” bez pravog objašnjenja. Posvetio sam se podizanju malog sina i bio zahvalan Marijanu Zecu, direktoru transporta u građevinskom preduzeću `Pomgrad`, što mi je ponudio radno mjesto vozača FAP-a 114; svaki sam dan, ukratko, vozio šleper na relaciji betonara Stinice – Mertojak – Klis-Kosa, i tako nekih godinu dana, dok nisam `avancao` i prešao u preduzeće `Jugoplastika`”. “Tu sam bii lični vozač direktora radne organizacije galanterija; tu sam, pak, radio desetak godina, do rata. Koja ironija; umjesto parketa kluba `Jugoplastika` postao sam radnik preduzeća, ali dobro, imao sam platu i stanarsko pravo u Senjanovićevoj ulici na Bačvicama, dok je bivšoj supruzi ostao i frizerski salon koji smo zajedno otvorili (u Bosanskoj ulici, prestao je s radom 1995. godine, nap.a.). Ipak, nisam bio sasvim izvan sporta. Bio sam neko vrijeme predsjednik Komisije za sport i omladinu, a 1980. sam dobio i ponudu da preuzmem treniranje juniora Jugoplastike. E, to je bio lijep povratak; posrnula ekipa uzdigla se do titule prvaka Splita, pa Dalmacije, Hrvatske i potom cijele Jugoslavije! U prvi tim ušli su Sobin, Perasović, Stegić, Cambi, Barčot, Perić… Bilo je to već 1981. Bio sam sretan, bili smo prvaci. Ali, nekome sam smetao, i opet dobijam `nogu`; sjećam se da su mi klinci, nakon informacije da napuštam klub, sakupili novac i darovali sat za

drugi pišu oproštaj. Plakao sam, ali trebalo je živjeti dalje. Radio sam kao vozač, živio sa sinom, i ponovo, 1988. godine, dobio priliku. Tada me, naime, pozvao član Uprave `Jugoplastike` Igor Katunarić da preuzmem devastiranu žensku ekipu. Objeručke sam prihvatio izazov i cure iz druge lige doveo do prve, od osamnaest utakmica dobili smo njih sedamnaest, dok je u ranijem razdoblju, svih dvadeset i dvije bilo izgubljeno”, priča Manović i nastavlja:

ubiStvo Sina u beogradu “Uprkos dobrim rezultatima, klub rasformira žensku ekipu, a ja bivam postavljen (i opet) za šefa juniorske klase. Međutim, ni tu nisam dugo potrajao; sjećam se kako me tadašnji koordinator, Joža Sever iz Pule, zamolio da odem, napustim klub još jednom. I otišao sam”, sažima Manović, došavši na devedesetu, godinu kad je u Hrvatskoj izbio Domovinski rat, a on i njegov sin nepopularnog imena postali nepoželjni u zemlji obavijenoj čemernim, etnocentričnim ozračjem, bez obzira na to što se nikad nije ogriješio ni o jedan zakon, a Split zavolio kao svoj dom. “Moj Jovan, tada učenik sedmog razreda osnovne škole `Vlado Bagat`, izbačen je iz škole i kluba gdje je igrao za mlade kadete. Danas kad pitaju: `gdje si bio devedeset i prve?`, moj je odgovor jednostavan i pošten: morao sam da odem, ostavim stan, svoju prošlost, najljepše godine u Dalmaciji. Jovan i ja otišli smo u stan ka mojoj staroj majci u Beograd, i tamo živjeli u zajednici s njom i mojoj sestrom i njenom familijom. Snašao sam se opet, morao sam, mada mi se dogodila teška ironija: u Splitu sam bio `četnik`, u Beogradu `ustaša`. Ipak, 1994. postajem trener prve ekipe BASK-a (Beogradski amaterski sportski klub, nap.a.), i sportski direktor. Primao sam platu, živio, sinčić je rastao i sve se nekako opet posložilo. Ali, moj život je iz temelja promijenila tragedija koju ne bih poželio ni najgorem neprijatelju. Sina su mi ubili 2007. godine, kad je bio na pragu tridesete, a ja imao pedeset i osam. Znate kako kažu, da jedna nevolja nikad ne dolazi sama; e, pa ja sam školski primjer. Teško sam se razbolio, operisao karcinom bubrega, žuči i dvanaestopalačnog crijeva, te skoro umro od sepse. Tada mi je doktorka u Beogradu re-

kla da sam sepsu preživio kao medicinski fenomen, a to jedino mogu zahvaliti snažnom sportskom organizmu koji je pregrmio ono što drugi ne bi mogao. Otišao sam u penziju, majka je preminula, stan u Beogradu je pripao sestri koja je takođe preminula a njena djeca su ga prodala. Ostao sam sam, bez ičega; danas mi je jedina nekretnina u glavnom gradu Srbije sinovljev grob na Bežanijskoj Kosi, koji pohodim dvaput godišnje jer je autobuska karta od osamdeset eura preskupa za nekoga ko ima penziju sto eura kao ja”, pomirljivo će Manović, koji je – mada teška srca – prihvatio ono što mu je život donio. I izabrao da nastavi da živi, od 2016. godine sasvim u Splitu. “Kao što sam rekao, još sam šezdesetih godina izabrao da postanem Splićanin, jer mi je taj grad najviše radosti dao. Ali, ojađen sam što danas zaključujem da me moj klub sasvim zaboravio: ono što sam njemu dao, blista i dan-danas, a ono što je meni dato, zauvijek mi je oduzeto. Izgubio sam stan na Bačvicama i imam nikakve izglede da dobijem kakvu zamjenu; svojevremeno su mi, zamislite, nudili da se preselim u Knin. U Knin! Svaka čast Kninu, ali moj je život ostao u Splitu. Mladost, zasnivanje familije, prijatelji. Bio sam, moram reći, u kratkom braku i u Beogradu. Suprugu sam upoznao grob do groba, tamo gdje počiva moj sin u blizini je pokopana i njena kćer. Spojila nas je ista nesreća, ali brak nije opstao; uprkos tome, zahvalan sam joj što ona i danas pogleda na grob mog Jovana i počupa korov, a meni nekad autobusom pošalje lijekove za dijabetes. Nije strašno, držim ga pod kontrolom. Danas sam, premda beskućnik i sa penzijom koja mi ne dostaje za život, zadovoljan čovjek. Skupljam boce, imam prijatelje, imam što da jedem, a za smještaj se snalazim. Znate što? Nije mi do kafića ni izlazaka, ali volio bih da mogu da idem u teretanu, da je mogu platiti. Još u meni, znate, kuca sportsko srce! I u pozorište bih volio da idem češće, ali tu se ne mogu požaliti, jer me ponekad prijateljica pozove kad ima ulaznice. Volim kulturu, volim Split, more, duge šetnje Žnjanom i kupanje u večernjim satima, ljeti nakon dugog vrućeg dana, kad se prethodno dobro nakrcam bocama. Nije me sramota, to je život. Takav kakav je, moj je”, zaključuje Mihajlo Manović, beskućnik i legendarni sportista iz zlatne generacije “Jugoplastike”. slobodnadalmacija.hr

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA FEBRUARSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

NE DOZVOLITE DA DRUGI OSJETE

ODSTRANITE NEpRIJATNE mIRISE UZ ODREđENE NAmIRNIcE

Pretjerano znojenje uzrokuje neugodan miris zbog čega je mnogima neprijatno. Stranica Bright Side prenosi nekoliko stvari koje možete koristiti u borbi protiv ovog problema. Ulje kokosa daje vašem tijelu prijatan i lagan miris, a ono što sadrži u sebi pomaže u borbi protiv stvaranja i rasta bakterija koje uzrokuju neugodan miris. Sam znoj neće nestati zbog ulja, ali se njegov miris neće osjetiti kao prije. Preporučuje se da kokosovo ulje stavite ispod pazuha odmah nakon tuširanja. Limun i slično citrus voće odlično funkcioniše u borbi protiv neugodnog mirisa nogu i neugodnog zadaha.

Limun u sebi sadrži kisjelinu koja se bori protiv bakterija, te se preporučuje konzumiranje jedne čaše vode sa limunom ujutro ukoliko želite spriječiti problem sa zadahom. Još jedna od jako korisnih opcija jeste da iscijedite pola limuna, utrljate ga ispod pazuha i na stopala, ostavite da se osuši te se zatim istuširate. Peršun je namirnica koja se koristi za mnogo stvari, a malo je poznato da igra odličnu ulogu u otklanjanju neugodnih mirisa. Neugodni mirisi nestaju od konzumiranja i utrljavanja peršuna. Nana ima smirujući učinak, te se koristi da bi se spriječile tečnosti koje tijelo ispu-

šta. Nana se može konzumirati svježa, sušena ili u obliku eteričnog ulja. Može se jesti, ali se može i nanositi na tijelo. Ukoliko želite uživati u ukusnoj hrani i smanjiti neugodan miris tijela, konzumirajte cimet što češće. U dnevni raspored hrane i napitaka ubacite i zeleni čaj jer je pun organskih kisjelina koje se bore protiv rasta i razvijanja bakterija. Na listu dodajte i ruzmarin koji sadrži mentol i pomaže u održavanju normalnih mirisa tijela. Možete se tuširati u kupkama u kojima su eterična ulja ruzmarina ili razmutiti nekoliko kapljica ulja u 100 grama vode i namazati pazuhe.

zdravlje

zabava

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

DAVID TEMELKOV OBJAVIO SPOT ZA FANKI NUMERU ª SVIJET SE PROMIJENIOº I KAŽE:

Ako ne možemo promijeniti svijet, možemo poglede

Ovaj spot posljedica je spoja dvaju svjetova kojima pripadam. Prekrasna pjesma, otpjevana na ulicama lijepog Skoplja, dovoljan je razlog da pogledate o čemu se radi, rekao je makedonski pjevač Foto:Melem produkcija

Detalj iz spota

⌦ Filip Jovović Hit mladog makedonskog pjevača Davida Temelkova “Svijet se promijenio”, kojim se publici predstavio u nešto energičnijem izdanju, nedavno je dobio i spot. Pjesma autora Miroslava Rusa, kojom je David ušao na fanki scenu i zaintrigirao širu publiku, nosi posebnu poruku, ispričanu kroz zanimljivu priču, zabilježenu kamerom na ulicama Skoplja.

■ MOJ SVIJET SE DOSTA PROMIJENIO

“U zadnjih nekoliko godina moj svijet se dosta promijenio. Nova sredina, ljudi, saradnici i prijatelji, u kratkom vremenu, puno toga novog. Sve to ima čari i nedostatke, ali svaka je promjena dobra, ukoliko su rezultati te promjene korisni”, rekao je pjevač i dodao da posljedice njegovog djelovanja govore same po sebi. “Tako je i ovaj spot posljedica spoja dvaju svjetova koji-

ma pripadam. Prekrasna pjesma, otpjevana na ulicama lijepog Skoplja, dovoljan je razlog da pogledate o čemu se radi i o čemu ona zapravo govori. Možda ne možemo promijeniti svijet, ali možemo promijeniti način gledanja ka svijetu i dovoljno ćemo time napraviti”, istakao je David.

■ RUS: DAVIDOV

GLAS OBEĆAVA

Za novu muzičku video priču zaslužna je Melem produkcija iz Skoplja, ko-

ja je na najbolji način gledaocima približila ljepote glavnog makedonskog grada. Autorski pečat Miroslava Rusa, koji potpisuje muziku i tekst, a zajedno sa Zvonimirom Domazetom i Mihaelom Blumom aranžman, prepoznatljiv je i na ovoj pjesmi. Ona je kaže Rus, po mnogima impresivnim Davidovim vokalnim mogućnostima, dala sasvim novu dimenziju. “Nakon prve ispitivačke faze u autorsko-izvođačkom duelu između Davida

i mene, mislim da sam pročitao njegovu snagu i prednosti, pa sada krećemo iz sve snage. O kojoj snazi govorim, može se vidjeti već na prvom singlu iz te serije, fanki numeri pod nazivom ‘Svijet se promijenio’. David je tu pokazao sav svoj raskošni pjevački talent i po meni otvorio vrata jednoj vrlo ozbiljnoj pjevačkoj karijeri, koju ću, nadam se, sa svojim timom moći da pratim. Rad sa njime doista doživljavam kao projekt”, poručio je ovom prigodom Rus.

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

zabava

PJeVaČ naRodne muZike Poginuo u nJemaČkoJ

Veliki Šaban otišao u legendu Kralj narodne muzike Šaban Šaulić poginuo je poslije teške saobraćajne nesreće u Njemačkoj u noći između subote i nedjelje. Šaulić je u kolima, prema nezvaničnim informacijama, bio sa vozačem i kumom, a nesreća se dogodila u okolini Bilefelda u kom je pjevao dan ranije. Spasilačke ekipe o nesreći su obaviještene u 6.50 časova u nedjelju ujutru. Do 9:30 časova put je bio neprohodan, pošto su vatrogasci dva sata četvoro povrijeđenih

ljudi izvlačili iz smrskanih kola. Istraga o ovoj nesreći je u toku, ali prema prvim informacijama pretpostavlja se da je vozač (34), koji je skrivio nesreću i udario u automobil u kom je bio Šaban Šaulić, bio u alkoholisanom stanju i da je vozio bez dozvole. Šaulić je rođen u Šapcu 1951, prvu pjesmu “Dajte mi utjehu” objavio je davne 1969, kao tinejdžer. U bogatoj karijeri objavio je desetine albuma i kompilacija najvećih hitova. Osim mu-

zike, volio je i sport, fudbal i boks. Među njegovim poznatim pjesmama i interpretacijama su “Bio sam pijanac”, “Dođi da ostarimo zajedno”, “Dva goluba bela”, “Sneg je opet, Snežana”, “Gordana”, “Otišla si tugo moja”, “Uvenuće narcis beli”, “Samo za nju”, “Odlaziš, odlaziš”... Sredinom sedamdesetih, upoznao je Gordanu kojom se oženio nakon svega nekoliko mjeseci veze. Imaju kćerke Ildu, takođe pjevačicu, Sanelu i sina Mihaila. R.Z.

BILI VELIKI PRIJATELJI

Rundek o ª danima Rundeka u BeogRaduº

Bred Pit Producent filma o Krisu Kornelu

Publika u mom stvaranju prepoznaje bolju stvarnost

Čuveni glumac Bred Pit produciraće dokumentarni film o pokojnom muzičaru Krisu Kornelu. Njih dvojica su bili dobri prijatelji, tako da u ovom slučaju nije riječ o čistom biznisu. Osim Breda na filmu će raditi i Kornelova supruga Viki, kao i kompanija Film 45 u vlasništvu Petera Berga. Film će se bazirati na Krisovom životu i karijeri. Kornel je izvršio samoubistvo u maju 2017. godine.

Manifestacija “Dani Darka Rundeka u Beogradu” biće održana od 1. do 7. marta 2019. godine u Domu omladine Beograda (DOB), tokom koje će Darko Rundek predstaviti svoje raznoliko i bogato stvaralaštvo, kao i aktuelne projekte, tako što će održati čak pet koncerata, međusobno različitih po repertoaru, postavama muzičara, scenografiji i prostoru. Govoreći o novom albumu sa međimurskim pjesmama, odnosno pjesmi “Mura, Mura”, rekao je da

PuBLika i ŽiRi odaBRaLi numeRu ª THe dReamº

Roko Blažević iz Pinkovih zvezdica na evrovizijsku scenu U Opatiji je preksinoć održano takmičenje Dora 2019, gdje se birao hrvatski predstavnik za “Eurosong” u Izraelu. Za prvo mjesto borilo se 16 izvođača, a trijumfovao je Roko Blažević numerom “The Dream”, koji je svojevremeno učestvovao i pobijedio u “Pinkovim zvezdicama”. Osamnaestogodišnjak nije mogao sakriti uzbuđenje. “Osjećam se fantastično. Ovo je ostvarenje mojih snova i fantastičan početak karijere. Nisam mogao ni sanjati o boljem. Daćemo sve od sebe i nadam

se da nećemo nikog razočarati”, rekao je Roko za Eurosong.hr. Autor pjesme je Žak Hudek, koji je pjesmom “My Friend” 2013. godine

predstavljao Hrvatsku na Eurosongu. Blažević će na Eurosongu nastupiti 16. maja, u drugom dijelu drugog polufinala. Fi.J.

su za njega one veza sa nekom vrstom pramuzike i da ljudi to prepoznaju. “Ima nešto što publika prepoznaje instiktivno, što ih otvara prema nekoj nostaligiji i zlatnom dobu kad je sve bilo stvarnije”, kazao je. “Prirodu smo toliko devastirali da joj sad već moramo pomoći da se vrati, jer ako nastavimo ovako i mi ćemo, kao dio prirode, nestati”, kazao je Rundek. Treba pokušavati biti više u skladu sa sobom, ne raditi protiv sebe, rekao je.

kuvar

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Musaka na tri načina

KOMBINUJTE

Većini ljudi prva asocijacija na musaku jeste jelo sa krompirom. Međutim, mnogi više vole musake koje se prave od plavog patlidžana, sa ukusom karfiola, od tikvica sa mesom i paprikom OD PLAVOG PATLIDŽANA Potrebno je: 1 kg plavog patlidžana, 500 g mljevenog mesa, 200 g brašna, 2 kašike kisjele pavlake, glavica crnog luka, 7 jaja, 1 dl mlijeka, 1 dl ulja, so, biber. Oljušteni patlidžan isijecite po dužini na kriške debljine 0,5 centimetara i potopite u činiju sa hladnom slanom vodom kako bi izgubio gorčinu. Umutite 5 jaja i malo ih posolite, a u drugi tanjir stavite brašno. Svako parče patlidžana umačite u brašno, pa u jaja i pržite na ulju dok ne dobije zlatno žutu boju. Zatim dobro propržite sitno isjeckan crni luk, mljeveno meso, so i biber. Umutite dva jajeta, mlijeko i pavlaku, i dodajte so. U vatrostalnu posudu poređajte najprije red pohovanog patlidžana, a preko toga pola fila od mesa i zalijte trećinom preliva od jaja i mlijeka. Zatim poređajte drugi red patlidžana, mesa i preliva. Ređanje musake završite patlidžanom i prelijte preostalim prelivom od mlijeka i jaja. Musaku pecite u rerni 45-50 minuta na 200 stepeni. SA UKUSOM KARFIOLA Potrebno je: 1 kg karfiola, 300 g mljevenog mesa, 3 ka-

šike ulja, 2 jajeta, 2 čena bijelog luka, čaša kisjele pavlake, šoljica mlijeka, glavica crnog luka, kašika paradajza iz konzerve, kašika biljnog začina, peršunov list, biber, so. Karfiol zajedno sa listovima isijecite na veće komade i kuvajte u slanoj vodi u koju ste prethodno dodali šoljicu mlijeka. Napola skuvani karfiol iscijedite, a na ulju propržite sitno sjeckan crni luk i meso, pa dodajte paradajz, biljni začin, mljeveni biber i malo vode. Kada meso omekša, ubacite isjeckani bijeli luk i peršunov list. U odgovarajuću posudu poređajte polovinu karfiola, preko toga prženo meso i ponovo red karfiola. Pomiješajte jaja i pavlaku sa malo soli i prelijte preko musake, a zatim otprilike pola sata pecite na jakoj temperaturi. TIKVICE SA MESOM I PAPRIKOM Potrebno je: 1 kg tikvica, biljni začin, manja glavica crnog luka, 2 manje šargarepe, 400 g mljevenog mesa od junećeg buta, 2 čena bijelog luka, biber, ulje, 2 jajeta, malo mlijeka, 4 kašike kisjele pavlake. Propržite sjeckani crni luk i rendanu šargarepu, a kada smekša dodajte mljeveno me-

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

so i pržite još desetak minuta. Ubacite biljni začin, biber i bijeli luk i sve dobro promiješajte. Tikvice isijecite na kolutove i dodajte biljni začin. Polovinu tikvica poređajte u posudu za pečenje sa vrlo malo ulja. Preko toga stavite fil od mljevenog mesa i poređajte drugu polovinu tikvica. Poklopite i ubacite u rernu da se peče. Poslije otprilike 40 minuta preko musake dodajte preliv od jaja i mlijeka, kisjele pavlake i biljnog začina i vratite u rernu da se peče još 20 minuta na 150 stepeni, bez poklopca. Musaku dekorišite peršunom i crvenom ljutom paprikom. (Novosti)

kuvar

LOSOS UZ PIRINAČ Potrebno je: 250 g pirinča, 500 g fileta lososa, kašika sjeckanog đumbira, 2 dl krem-pavlake, glavica crnog luka, čen bijelog luka, 4 kašike sjeckanog peršuna, 2 kašike ulja, so, biber. Pirinač skuvajte na srednjoj temperaturi dok ne omekša, a u tiganju ispržite filete lososa po nekoliko minuta sa obje strane, pa ih stavite u tanjir. U istom tiganju propržite sjeckani đumbir, crni i bijeli luk, ulijte krem-pavlaku, posolite, zagrijte do ključanja, vratite filete, poklopite i kuvajte desetak minuta. Na kraju, umiješajte peršun, sklonite sa ringle i poslužite preko kuvanog pirinča koji ste ukrasili proprženim lukom, uz salatu po želji.

Stavljanjem tikvica i patlidžana na meni unijećete puno vitamina i minerala

Patlidžan prilikom prženja upija veću količinu ulja od tikvica, zato bi bilo dobro da ga ostavite na ubrus kako bi se višak masti dobro ocijedio

kuvar

Poslastice

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Slatka iskušenja sa bananama

■ OSVJEŽAVAJUĆA TORTA

Potrebno je: 250 g šećera u prahu, 250 g putera ili margarina, 250 g mljevenog keksa, 5 banana, 4 jabuke, 4 kesice šlaga. Oljuštite i izrendajte jabuke, 3 banane izgnječite viljuškom, puter umutite sa šećerom u prahu. Sve blago pomiješajte pa dodajte mljeveni keks. Od polovine smjese oblikujte tortu, na sredinu stavite 2 isjeckane banane, pa preko toga drugi dio mase. Tortu prekrijte umućenim šlagom, po želji topljenom čokoladom ili cimetom. Stavite još sjeckanih banana, kriške pomorandže ili nekog drugog voća da bi torta bila bogatija.

■ PRŽENE BANA-

NE SA RUMOM I LIMUNOM

Potrebno je: 4 tvrđe banane, limun, 2 kašike ruma, 2 kašike šećera, 100 g brašna, 50 g skroba, vanilin šećer, 2 kašike ulja, jaje, 120 ml svje-

žeg mlijeka, 100 g šećera u prahu, ulje za prženje. Oljuštene banane isijecite na pola po dužini. Pospite ih sokom od limuna, rumom i šećerom, pa ostavite sa strane da odstoje oko pola sata. Pomiješajte zajedno brašno, skrob, vanilin šećer, ulje, jaje i svježe mlijeko, pa ovu dobro sjedinjenu masu takođe ostavite da odstoji 30 minuta, ali u frižideru. Prije prženja banane ocijedite, ravnomjerno ih uvaljajte u pripremljenu smjesu i pržite na dobro zagrijanom ulju. Kada porumene, izvadite, ocijedite na rešetki i servirajte posute šećerom u prahu. Po želji možete prije prženja da ih uvaljate u susam, a prilikom serviranja stavite kuglu sladoleda.

■ NEODOLJIVO UKUSNI MAFINI

Potrebno je: 200 g šećera, jaje, 120 ml svježeg mlijeka, 50 ml ulja, 200 g brašna, prašak za pecivo, 5 g sode bikarbone, 200 g banana,

50 g oraha, 50 g suvog grožđa, 15 g kokosovog brašna. Umutite mikserom šećer, jaje, svježe mleko i ulje. Potom sipajte brašno, sodu bikarbonu i prašak za pecivo, pa još jednom kratko umutite mutilicom, da bi mafini bili što vazdušastiji. Na kraju dodajte sitno isječene banane, izlomljene orahe, suvo grožđe i kokosovo brašno, pa sve kratko promiješajte. Smjesom punite kalupe za mafine na oko dvije trećine i pecite u rerni na 180 stepeni, 15 do 20 minuta.

■ LENJA PITA Potrebno je za nadev: 5 banana, 250 g mekanog putera, 2 šolje šećera, 2 jajeta, 2 kesice vanilin šećera, 1/2 šolje svježeg mlijeka, 2 šolje brašna, prašak za pecivo, prstohvat soli. Za mrvice: 125 g putera, 2 šolje šećera, šolja cimeta, šolja brašna. Za glazuru: šolja šećera u prahu, 2-3 kašike svježeg

mlijeka. Za pripremu nadeva u činiju sipajte brašno, dodajte prašak za pecivo i so, pa sve promiješajte. U drugoj posudi ispasirajte banane kao pire, dodajte puter, šećer, jaja i vanilin šećer, promiješajte dobro da dobijete homogenu smjesu. Dodajte svježe mlijeko u tankom mlazu i na kraju, uz neprestano miješanje, sipajte i brašno. Za pripremu mrvica u isječen na kockice hladan puter dodajte šećer, cimet i brašno. Mijesite sastojke rukama, sve dok ne dobijete mrvice. Na namazan pleh prvo pospite polovinu mrvica, preko mrvica ravnomjerno rasporedite nadev, a onda drugu polovinu mrvica. Pecite u rerni na 200 stepeni oko 50 minuta. Ispečen kolač ostavite da se ohladi, pa ga dekorišite glazurom od šećera u prahu pomiješanog sa mlijekom. Po vrhu možete da stavite i topljenu čokoladu ili na kolutove isječene banane. (Novosti)

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

kuvar

Banana je odlična poslije svakog fizičkog napora jer vraća magnezijum u mišiće

Tart sa kremom

Potrebno je za tijesto: 100 g šećera, 200 g putera, 300 g brašna. Za krem od vanile: 4 žumanceta, 2 jajeta, 100 g šećera, 500 ml mlijeka, štapić vanile, 200 ml slatke pavlake. Za nadev: 5 zrelih banana Za dekoraciju: 500 ml pavlake za šlag. Isijecite na listiće što hladniji puter da se lakše rasporedi u brašnu. Rukama dobro sjedinite masu, dodajte šećer i mijesite. Od tijesta napravite loptu, zamotajte je u foliju i stavite u frižider da odstoji sat vremena. Nakon hlađenja, razvaljajte tijesto i njime obložite kalup za tart. Pecite u rerni na 180 stepeni 15-20 minuta. Umutite mikserom žumanca, šećer i cijela jaja. Stavite da provri mlijeko pa malo sipajte u umućena jaja i šećer da bi se smjesa zagrijala, pa je polako sipajte u vrelo mlijeko, dodajte štapić vanile i neprekidno miješajte dok se ne zgusne. Mikserom umutite slatku pavlaku i dodajte je u ohlađeni krem od vanile. Kremom premažite pečenu koru, preko poređajte banane isječene na tanje kolutove, pa na to nanesite mikserom umućenu pavlaku za šlag. Tart možete još da dekorišete čokoladnim prahom, a potom ga stavite u frižider da se dobro ohladi prije služenja.

Dobro je uveče pojesti jednu bananu jer ona opušta, daje osjećaj sitosti, a lako je svarljiva

38 DN

ENIGMATIKA

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

OSOBA VRSTA OZNAKA KOŠARBRITANSKI SIMBOL BEZ INSEKTA PORTU- SKITNICA KAŠ NJU 5. SLOVO POLITIČAR BERILIKARAKPARAZITA GALIJE ORLEANSA KLEMENT JUMA TERA

DESNA PRITOKA SAVE U BOSNI

FOTO UBOD

NAJPOPULARNIJI JUNAK IZ VIDEO CRTANOG SNIMCI FILMA (ENGL.)

GLAVNI GRAD MADAGASKARA

SIMBOL AZOTA

BIJELI SPORT BILJNA BOJA IZ KORIJENA BROĆA

KNJIŽEV. NOVINE ŽITELJ PALA

OZNAKA EGIPTA

ATLANTIC DAYLIGHT TIME ONAJ KOJI JE POLOŽ. ZAKLETVU

DJELO KARLA MARKSA IME ŠAHISTE KARPOVA

ISTI VOKALI NA TU STRANU

ŽLIJEB U DASCI OZNAKA ZA ISTOK

ŽITELJI RALJE

VRŠITI ANALIZU MALAJSKO LJUBAVNO LUDILO AMPER

DRŽAVA U SJEVERNOJ AMERICI VRSTA DINOSAURUSA

Transport istraživačkog tima i njihove opreme kroz Antarktik JUGOISTOK (SKR.) SVE PO REDU

ELEKTRONSKA INDUSTRIJA NIŠ OPEN VIRTUAL NETWORK MOĆ UTICAJA NA NEŠTO

RADIOVEZA (SKR.) MARKA NJEMAČKOG AUTOMOBILA

ČVRST

SASTAV OD TRI OSOBE DIO ŠAKE ODBOJKAŠKI SAVEZ SRBIJE

OZNAKA ZA TEMPO

VOLUMEN

GLUMAČKA ULOGA (MN.)

OPŠTINSKA LIGA

ČUVENI HIRURG PAPO

Play sudoku online at:

STRANO MUŠKO IME

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PRAGMATIZAM, REGRUTOVATI, ADRESA, ARAT, P, ATAMAN, NE, OPRAVAK, SAS, RL, GONITISE, ASASINATOR, KVART, OČEVI, LAMB, S, AVIONI, PEK, IL, ANOSOV, VERONA, ARIDAN, CARICA.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3021

Medium level

8 8

5 4

8 7

7 3

TEŽA

Sudoku puzzle No. 1869 2011-11-25

3 2 1

3Puzzle 1 9 solution: 5 7 6

4 2

Daily Sudoku puzzle No. 3020

6 4

9 7

9 5

1 2

9 1

Medium level

2015-01-19

7 1 5 6 2 8 4 3 9 Sudoku puzzle No. 3020 2015-01-19

7 4

8 9

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com 3 4 7 9 5 1 6 2

Ulica u Amsterdamu

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2015-01-20

5 9

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

5 6

5 1

2 5

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #N015PK

Noble Loath Normal Omits Mayor Opted Mingles Pasts

Teamster Phone Postage Tenderly Raffle Opted Thief Regal Scorn Pasts Wagers Sneak Phone Whose Suite Postage Tapestry Younger Teamster Raffle Tenderly Regal Thief Wagers Scorn Whose Sneak Younger

Erase

Motto

Suite

Fields

Noble

Auditors Auditors Avoid Avoid Bolds Bolds Bulldogs Carbon Bulldogs Clothe Carbon Coldly Clothe Dares Doused Coldly Eases Dares Erase Fields Doused Flurries Eases Fondly

Flurries Glibly

Gruel Fondly

Heads

Glibly Itches

GruelLaudable

Loath Heads

Mayor

Itches Mingles

Motto Laudable

Normal Omits

HOROSKOP OVAN Susrećete se sa manjim problemima na polju posla, ali uspijevate da ih riješite brže nego što ste očekivali. Kao da ljubav polako odlazi. Između vas i voljene osobe postoji sve manje nježnosti i romantike. Prijaće vam odmor.

BIK Shvatili ste da većinu posla morate da preuzmete na sebe i da se danas na saradnike ne možete osloniti. Možete da očekujete solidnu situaciju u vezi sa voljenom osobom. Pred vama je generalno povoljan dan. Zdravlje je dobro.

BLIZANCI Niste spremni da prihvatite nove odgovornosti. Dajete sebi vremena da se malo odmorite od novih poslovnih poduhvata. Potrebno vam je neko vrijeme da razmislite da li ste spremni za bračnu zajednicu. Problemi sa kičmom.

RAK Nepovoljan dan za promjene na polju posla. Nove ponude dobro razmotrite i vidite da li se iza njih nešto krije. U potrazi ste za novim poznanstvima. Međutim, nije vam lako da otpustite kočnice. Prijala bi vam dijeta.

REBUS

Tapestry

Ako ste planirali da pokrenete novi posao, današnji dan vam je povoljan. Imaćete podršku poslovnog okruženja. Ukoliko ste u emotivnoj vezi, pred vama su nove važne odluke o vezi sa partnerom. Povedite računa o zubima.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Bata klavir ispituje

Ukoliko planirate da se bavite pitanjem formalnosti, papirologije ili suda, današnji dan vam je povoljan. Želite da uđete u novu vezu, ali je osoba do koje vam je stalo na neki način daleko od vas. Povedite računa o ishrani.

VAGA Dobićete pomoć koja vam je neophodna kako biste riješili probleme na poslovnom polju. Vaša ljubomora bi mogla da napravi veće probleme u emotivnoj vezi. Pred vama je faza svađa i tenzija. Mogući su problem sa nesanicom.

ŠKORPIJA Nećete dobiti posao koji očekujete. Nakon manjeg razočaranja dolazi vrijeme da nastavite dalje. Partner djeluje nervozno i smeta vam to što konstantno unosi tenziju u vaš odnos. Povedite računa o urogenitalnom traktu.

STRIJELAC Morate da pokažete da ste spremni da se maksimalno posvetite svojim obavezama. Bliži vam se unapređenje. Ohladili ste se od voljene osobe i ozbiljno razmišljate o mogućem prekidu veze. Mogući su neki hronični problemi.

JARAC Nemojte da se prepuštate u ruke drugim ljudima i tuđim odlukama. Vrijeme je da se oslonite više na sebe. Možete da se nadate zanimljivom poznanstvu sa osobom koja će u vama budi radoznalost. Redovno provjeravajte pritisak.

VODOLIJA Moguće je da ćete danas biti previše umorni da biste mogli da izvučete maksimum iz poslovnog dana. Vraća vam se osjećaj nezadovoljstva koji ste imali i ranije u vašem braku. Ponekad vam je teško. Povedite računa o grudima.

RIBE Ukoliko budete pokazali upornost, možete da očekujete poslovne rezultate koji su više nego zadovoljavajući za vas. Moguće je da trenutno vlada zatišje između vas i osobe koja vam se dopada. Povedite računa o grlu.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu Atrio (Delta City) potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor sa iskustvom. Zvati radnim danima od 11:00h do 17:00h na br. telefona 067 614 994

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020023, 067/342-392

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje

RAZNO

malog oglasa do

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

20 riječi slati na:

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem 20000 kvadrata i kuću 70 kvadrata. Povoljno! 30 km od Nikšića ! Donja Brezna, selo Bajovo Polje! Tel: 067/898-614

marketing@dnovine.me

OBAVJEŠTENJE

marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Februarski popust! Za fizička lica 10% Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220 € 81 x 34 mm 110 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 €

38 x 24 mm 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019 .

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

ponedjeljak, 18. 2. 2019.

LA LIGA, 24. kOLO - ĐIRONA ŠO

Katalonska

BOGATSTVO ZA JUNAJTED - PONUDA OD 4,3 MILIJARDE EURA

Đavoli idu u ruke saudijskog princa

Saudijski prestolonasljednik princ Muhamed bin Salman želi da kupi Mančester junajted - spreman je da plati 4,3 milijarde eura za preuzimanje najtrofejnijeg engleskog kluba. Kako prenose engleski mediji, princ čija kraljevska porodica posjeduje bogatstvo u vrijednosti od 970 milijardi eura, se nada da je “nepristojna ponuda” primamljiva američkoj porodici Glejzer, koja je vlasnik velikana sa Old Traforda.

za 900 miliona eura, ali su zbog te transakcije žestoko zadužili crveni dio industrijskog engleskog grada. Međutim, ta kocka im se isplatila, jer bi mogli da profitiraju čak 2,5 milijardi eura ukoliko odluče da prodaju klub saudijskom princu. Prve spekulacije o interesovanju princa Bin Salmana su se pojavile još u oktobru, ali je priča “zamrznuta” nakon diplomatskog skandala zbog brutalnog ubistva saudijskog novinara u Turskoj - u ambasadi Saudijske Arabije.

■ Rivalstvo sa

■ investiRaju

abu Dabijem

Bin Salman ima namjeru da kupi “đavole” kako bi bio konkurentan gradskom rivalu Mančester sitiju, koji je pod kontrolom Šeika Mansura iz kraljevske porodice Abu Dabija. Glejzeri godinama demantuju svaku sličnu priču o potencijalnoj ponudi Junajteda, ali je činjenica da čelnici kluba sve češće posjećuju Saudijsku Arabiju. Amerikanci su kupili Junajted prije skoro 14 godina

u spoRt

Saudijska kraljevska porodica je poznata kao veliki investitor u sport, uključena je u F1 i WWE, ali najveće učešće u sportu bila je zabrana katarskoj televiziji beIN SPORT da prenosi utakmice Premijer lige u njihovoj zemlji. Kupovinom Junajteda Saudijci bi poslali veliku poruku svojim konkurentima u Golfskom zalivu sa kojima vode konstan-

970

milijardi eura je procijenjeno bogatstvo kraljevskje porodice iz saudijske arabije

tne političke i finansijske bitke, pa bi se očekivalo i da Junajted - poput Sitija - počne da troši basnoslovne sume novca na pojačanja. Bin Salman je prestolonasljednik, a trenutno je na poziciji zamjenika premijera. Posljednjih godina je pažnju privukao razvoju jednakosti polova u svojoj izuzetno konzervativnoj zemlji, pa su tako žene konačno dobile pravo da voze automobile, a sve u cilju privlačenja stranih turista.

■ ministaR

oDbRane

Muhamed bin Salman bin Abdulaziz Al Saud je rođen 31. avgusta 1985. u Džedi, sin je trenutnog kralja Salmana i njegove treće supruge Fade bint Falah bin Sultan bin Hatlin. Muhamed je najstariji među svojom braćom i posjeduje diplomu pravnog fakulteta Kraljevskog univerziteta u Rijadu, a u politiku je ušao još 2009. kako bi pomogao ocu koji je tada bio guverner Rijada. Nakon smrti kralja Abdulaha 2015, njegov otac je preuzeo tron i unaprijedio ga u ministra odbrane i zamjenika kraljevskog princa. Kralj Salman je 2017. svrgao tadašnjeg kraljevskog princa Muhameda bin Najefa i umjesto njega na mjesto prestolonasljednika stavio sina. B.T.

Nije baš rijedak slučaj da Katalonci slave nasred “Santjago Bernabua”, Barselona je često znala da zavije u crno Madrid, ali juče su za žurku bili zaduženi neki drugi momci iz nezadovoljne španske pokrajine. Đirona je napravila čudo u domu vladara Evrope, maleni tim iz Katalonije srušio je Real (2:1) i Madriđanima pokvario lijep sunčan dan. Ujedno bio je to poklon za poznate komšije, pošto je zahvaljujući kiksu “merengesa” Barselona na vrhu otišla na “plus devet”. A činilo se, iako Real ni ovog puta nije blistao, da će ovo biti još jedna rutinska pobjeda u Solarijevoj eri - posebno nakon pogotka Kazemira sredinom prvog poluvremena. Ipak, u nastavku Serhio Ramos je napravio penal, “penaldžija” Kristijan

“Šteta”, bio je ljut nakon meča Santjago Solari. “Šteta zbog loŠe igre i Šteta Što Smo izgubili u kolu u kojem Su naŠi glavni rivali Slavili

Stuani lagano je savladao Kurtou (65), a slavlje sjajne Đirone potpisao je Portu u 75. “Šteta”, bio je ljut nakon meča Santjago Solari. “Šteta zbog loše igre i šteta što smo izgubili u kolu u kojem su naši glavni rivali slavili. Bili smo u dobroj poziciji, a sada smo tri boda dalje”. Druga vijest dana sa Pirineja je da je slavio Viljareal. Konačno, poslije 85 dana. I to protiv jedne od jačih ekipa La lige - Sevilje 3:0. Za slavlje na “Madrigalu” pogađali su Alvaro Gonzalez, Toko Ekambi i Alfonso Pedraza. SEMAFOR: Real M – Đirona 1:2 (Kazemiro 25 – Stuani 65. pen, Portu 75), Valensija - Espanjol 0:0, Viljareal - Sevilja 3:0 (Gonzales 20, Ekambi 45, Pedraza 86), Betis - Alaves (sinoć), Eibar - Hetafe 2:2 (Čarls 67 - Mata 37, Folkijer 52), Selta - Levante 1:4 (Morales 20, 63, Koke 40, Majoral 92 - Mendez 88 ), Rajo V - Atletiko Madrid 0:1 (Grizman 74), Sosijedad - Leganes 3:0 (Ojarzabal 50, 59, Vilijan Hoze 75), Barselona - Valjadolid 1:0 (Mesi 43. pen). Večeras: Ueska - Atletik Bilbao (21.00). K.B.

SERIJA A - NAJLUĐI VAR DO SADA

gol za spal! n

Era VAR-a u fudbalu od juče ima još jednu zanimljivu stranu, vjerovatno najluđu do sada. SPAL je dočekao Fiorentinu u 24. kolu Serije A, a pri rezultatu 1:1 dogodio se faul u šesnaestercu domaćina. Sudija Luka Paireto je pustio prednost, a odmah nakon toga iz kontre SPAL je postigao gol na drugoj strani. Pairetu je sugerisano da gleda VAR, nakon čega je on riješio da raniju situaciju (kod koje je pustio prednost) i faul nad Federikom Kijezom sankcioniše penalom za Fiorentinu. Siguran sa bijele tačke bio je Žordan Veretu - igrao se 79. minut, i umjesto 2:1 za SPAL prednost je bila na strani gostiju, koji su do kraja golovima Đovanija Simeonea i Žersona “nokautirali” tim iz Ferare. Dan u Italiji obilježio je i trijumf Intera protiv

Sampdorije (2:1, golovima D’Ambrozija i Najngolana), ali i zvižduci za kapitena Maura Ikardija (bio na tribinima), koji se sve više povezuje sa Juventusom. SEMAFOR: SPAL - Fiorentina 1:4 (Petanja 36 Fernandeš 44, Veretu 79. pen, Simeone 81, Žerson 88), Empoli - Sasuolo 3:0 (Krunić 34, Akva 37, Farijas 60), Đenova - Lacio 2:1 (Sanabrija 75, Krišito 94 - Badelj 44), Udineze - Kjevo 1:0 (Teodorčik 86), Inter - Sampdorija 2:1 (D’Ambrozio 73, Najngolan 78 - Gabijadini 75), Juventus - Frozinone 3:0 (Dibala 6, Bonući 7, Ronaldo 63), Kaljari - Parma 2:1 (Pavoleti 65, 85 - Kucka 40, Atalanta - Milan 1:3 (Fruler 33 - Pjontek 45, 61, Čalhanoglu 55), Napoli - Torino (sinoć). VEČERAS: Roma - Bolonja (20.30h). K.B.

Sport

ponedjeljak, 18. 2. 2019.

OKIRALA REAL, KONAČNO VILJAREAL

a žurka u Madridu

13 penala u la ligi izveo je Đironin urugvajac Kristijan stuani i svaKi je realizovao - jedini je fudbaler u 21. vijeKu Kome je to pošlo za nogom

Srećan u gradu svjetlosti: Marko Verati i Đanluiđi Bufon

VERATI PRODUŽIO UGOVOR SA PSŽ-OM

Deset miliona razloga za ostanak u Parizu Godinama se dovodi u vezu sa Barselonom, ali od 2012. godine je u gradu svjetlosti i ne namjerava da mijenja mjesto prebivališta - Marko Verati je još jednom produžio ugovor sa “svecima”. Sada do ljeta 2024. godine! A 26-godišnji italijanski vezista je imao deset miliona razloga da ostane u Parizu, pošto mu je godišnja za-

rada uvećana sa šest na više od 10 miliona eura. Sjajni Italijan je prvo 2012. potpisao petogodišnji ugovor, pa se 2016. obavezao na četvorogodišnju saradnju, a sada se “svecima” obavezao na vjernost do 2024. Verati je u aktuelnoj sezoni odigrao 23 utakmice za PSŽ, a upisao je jednu asistenciju... B.T.

KUNEO POBIJEDIO PRO PJAĆENCU SA 20:0

Muk u Madridu: Kapiten Đirone Aleks Granelj slavi pred razočaranim navijačima Reala

A, INTER SLAVIO, zVIŽDUCI MEACE zA IKARDIJA

Tragikomedija u Italiji

Ne, penal za Fiorentinu

Foto priča najčudnijeg VAR-a

Čizma bruji o fudbalskom vašaru - Pro Pjaćenca je izgubila od Kunea na gostovanju sa 20:0 (na poluvremenu je bilo 16:0) u meču 27. kola italijanske Serije C. A to se desilo, jer je Pro Pjaćenca pred raspadom... Klub je na rubu bankrota, ekipa je odigrala 19 od 27 utakmica, sa osam bodova je zalijepnjena na dno tabele, a na prethodne četiri utakmice se igrači nisu pojavili i Pro Pjaćenca je izgubila službenim rezultatom 3:0.

Da još jednom nisu istrčali na teren, klub bi bio izbačen iz prvenstva... Zato su ljudi iz Pro Pjaćence u Kuneo poslali osam igrača, uglavnom mladića od 15, 16 ili 17 godina, dok je najstariji na terenu bio trener - igrač, koji ima 19 godina. Roditelji mladića su se bunili Fudbalskom savezu Italije, ali to je odbijeno. Na kraju, Kune je mogao da bude ubjedljiviji, a golove su postigli Defendi (pet), Kanis (šest), Emozo (tri), Kaso, Ferieri, De Stefano (dva) i Alvaro (dva). B.T.

sport

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

PLAVI OPRAVDALI ULOGU FAVORITA I ZASLUŽ

Malo je falilo za najveći uspjeh u istoriji Burža: Savo Vučević

LIDERS KUP - BURŽ PORAŽEN OD ASVELA

Savo Stao na korak od čuda Odradio je prvog favorita Asvel i zemljaka Zvezdana Mitrovića u četvrtfinalu (88:86), poigrao se sa ekipom Pari - Levaloa u polufinalu (86:79), ali je stao na korak od čuda... Naš 62-godišnji trener Savo Vučević i njegov Burž su poraženi u finalu francuskog Liders kupa od Strazbura u dramatičnoj završnici. Na kraju 98:97! Stric našeg superstara Nikole Vučevića je tako bio na

korak da donese prvi važan trofej Buržu, ali jednostavno ekipa nije imala svježine. A to je iskusni tim poput Strazbura znao da iskoristi. Strazbur je do trofeja došao zahvaljujući briljantnim igrama Žarela Edija i Majka Grina (po 26 poena), te Žeremija Nzeulija, a Burž je sanjao uz pomoć Zakerija Peakuka (28 poena) i Zaka Rajta (18). Ali Vučević i Burž nisu dosanjali veliki trofej... B.T.

KUP KRALJA - BARSELONA POBIJEDILA REAL

Opet Kari, opet Barsa

Prošle sezone je stigao da razdrma ekipu i osvojio je Kup, a sada ga je odbranio usred Madrida - Svetislav Kari Pešić i Barselona su osvojili Kup kralja u spektakularnom finalu sa Realom Madridom. Na kraju 94:93 poslije produžetka. Završnica je bila nestvarna, a u heroja je izrastao Ante Tomić - centar iz Hrvatske je par sekundi prije kraja položio loptu na drugi obruč, Entoni Renfold je blokirao šut nakon što je

lopta dotakla tablu, pa je koš priznat, a do kraja je ostala sekunda. A onda je Serhio Ljulj (pogodio za produžetak) gađao sa svoje polovine terena, pogodio je obruč, ali nije imao sreće... Tako je Barsa osvojila 25. trofej Kupa! Najefikasniji u taboru Katalonaca su bili Tomas Ertel sa 22 poena i Viktor Klaver sa 15, dok su kod Madriđana odskočili Fagundo Kampaco sa 19 i Rendolf sa 16. B.T.

Slavlje za muk u Madridu: Košarkaši Barse sa peharom Kupa kralja

Prvi cilj je ispunj da se odbrani tro ⌦ Bojan Topalović Budućnost Voli je apsolutni zasluženo osvojila trofej Kupa Crne Gore! A takav epilog se i očekivao, sve drugo bi bilo malo sportsko čudo... “Plavi” su tako stigli do 30. pehara u klupskoj istoriji, ugrabili su 12. pehar Kupa u 13 izdanja tog takmičenja od kada je Crna Gora obnovila nezavisnost, a Jasmin Repeša je proslavio svoj prvi trofej na klupi šampiona ABA lige i vicešampiona malene balkanske ljepotice. Naravno, zasluge za uspjeh idu svima, ali za MVP turnira je proglašen Noris Kol!

od 13 trofeja Kupa Crne Gore je osvojila Budućnost voli od Kada je naša zemlja nezavisna “Nagrada stvarno znači, ali najbitnije od svega je što smo trijumfovali u Kupu. To nas čini srećnim i zadovoljnim”, jasan je 30-godišnji plejmejker. Kada se ekipa popne na pobjedničko postolje, to uvijek utiče na samopouzdanje. Naravno, u pozitivnom smislu. A pred našim evroligašem su odlučujuće bitke na Jadranu - Suad Šehović i drugovi će u posljednja tri kola (Zadar, Mega, Cibona) juriti treće mjesto u regularnom dijelu ABA lige, a onda će se okrenuti plej - ofu u kome postoji samo jedan cilj - odbrana trona. “Pred nama je težak nastavan sezone, a iskustvo iz Kupa može da nam koristi na najbolji mogući način. Jednostavno, u Kupu nismo imali pravo na kiks, a praktično nemamo taj luksuz ni u ABA ligi. Mislim da nam je Kup dobro došao”, poručio je osvajač dva NBA prstena sa Majamijem. Budućnost je prije početka Kupa bila viđena kao pobjednik, a svi zna-

Trofej u Kupu je uticao na samopouzdanje: Noris Kol

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

ŽENO OSVOJILI KUP CRNE GORE

jen, novi je on ABA lige

pehara u klupskim vitrinama imaju plavi - kup u morači je bio upravo 30. trofej mo da su “unaprijed dobijene utakmice” - najteže. Na Jadranu je slična situacija - izazivači su opasniji (Crvena zvezda, Cedevita, Partizan), ali “plavi” sa najskupljim timom u istoriji imaju obavezu da napadnu drugu titulu na Jadranu. “Teško je igrati kada se očekuje vaš trijumf. To je to breme koje nosi uloga favorita, ali to je naš posao. Što se tiče Kupa, jesmo gubili i u polufinalu i u finalu, ali smo na vrijeme uspjeli da riješmo utakmicu u svoju korist”, rekao je plej, koji je za kratko vrijeme kupio probirljivu podgoričku publiku. Kol potezima zabavlja navijače, ali ponekad ih i dovodi do ludila svojim ishitrenim odlukama. A posebno je nervozan bio u finalu Kupa protiv Sutjeske (85:71) - u 1. četvrtini je udario glavom u nos Nikolu Pavlićevića, dok je u finišu prvog dijela ušao u klinč sa Borisom Lalovićem. “Sve je to dio igre. Jednostavno, dešava se”, poručio je jedan od najboljih igrača Budućnost Volija, a zatim poentira... “Bitnije od toga je kako ćete reagovati u narednoj situaciji. A i saigrači i ja smo vratili fokus i posvetili se samo terenu”.

Plej Budućnosti noris Kol je Proglašen za najBoljeg igrača KuPa Crne gore, doK je BeK sutjesKe i rePrezentativaC Crne gore niKola Pavlićević doBio trofej namijenjen najBoljem strijelCu turnira

sport

KUP GRČKE

PAO upisao 19. recku Kada je Olimpijakos u polufinalu napustio poprište bitke iziritiran sudijskim odlukama prepustivši pobjedu Panatinaikosu, znalo se ko će osvojiti Kup Grčke - “zeleni” iz Atine su upisali 19. recku! PAO je u finalu savladao PAOK sa 79:73, ali se evroligaš dobro namučio da dođe do novog trofeja, jer je tim iz Soluna disao za vratom Atinjanima, a čak je u jednom trenutku imao i prednost. Međutim, ništa od čuda... Panatinaikos je osvojio Kup na krilima tandema Nik Kalates - Šon Kilpatrik (postigli po 19 poena), dok su odličnu rolu imali još Kejt Lengord (17) i Džejms Gist (14). B.T.

Fešta Partizana i tužni pogledi igrača Zvezde

KUP SRBIJE - PARTIZAN BOLJI OD ZVEZDE

Žućkova ljevica je crno - bijela Drama u niškom “Čairu” i slavlje Partizana - “crno - bijeli” su odbranili Žućkovu ljevicu osvojenu prošle godine i osvojili su 15. Kup u svojoj bogatoj istoriji! Družina Andree Trinkijerija je u finalu savladala najvećeg rivala Crvenu zvezdu, a utakmica je odlučena na 0,2 sekunde prije kraja - tada je Džok Lendejl, nakon čistog faula Bilija Berona, pogodio dva slobodna bacanja i “crno - bijelo” usijanje je moglo da počne. “Nevjerovatno. Čestitam mojim igračima! Teško je bilo

igrati, jer finala nikada nisu laka. Griješili smo, ali smo se borili i na kraju osvojili trofej. Pehar je osvojen energijom i timskim duhom”, rekao je Trinkijeri nakon utakmice. Partizan je svirao po notama MVP-ja Kupa Srbije Aleksa Renfroa (18 poena, 10 asistencija) i pomenutog Lendejla (18), dok su im protivteža bili Džo Regland i Dejan Davidovac (17), te Beron (18). Zvezda iziritirana odlukom sudija zbog faula nad Lendejlom nije sačekala dodjelu medalja... B.T.

Rajs

KUP NJEMAČKE

Rajs i Bamberg na postolju Alba je odradila Dejana Radonjića i prošlogodišnjeg osvajača Kupa Bajern iz Minhena u četvrtfinalu, ali u finalu u dramatičnoj završnici nije imala sreće: Brose Bamberg je osvojio Kup Njemačke pošto je savladao Albu iz Berlina rezultatom 83:82. A utakmicu je riješio iskusni Grk Nikos Zizis trojkom dvije sekunde prije kraja... Najefikasniji u timu Bamberga je bio bivši reprezentativac Crne Gore Tajris Rajs sa 20 poena, Zizis je ubacio poen manje, dok je kod ekipe iz Berlina odskočio Rokas Gedraitis sa 23 poena. Bamberg je tako došao do šestog pehara u Kupu, a pored toga u trofejnoj sali stoji još devet titula... B.T.

Zasluženo: Slavlje košarkaša Fenerbahčea

KUP TURSKE - FENER SAVLADAO EFES

Da li je neko uopšte posumnjao u Žoca?

Nakon tri godine čekanja, šesti trofej Kupa Turske je konačno stigao u dom šampiona te zemlje - Fenerbahče je u finalu Kupa savladao gradskog rivala Efes sa 80:70. Pitanje ‘ko će osvojiti drugi po važnosti trofej u Turskoj’ se nije postavljalo, jer je Fener dominirao tokom cijele utakmice, a na kraju krajeva - da li je uopšte neko sumnjao

u Željka Obradovića i supertim koji ima na raspolaganju. Najbolji igrač utakmice je bio Luiđi Datome sa 22 poena, sedam skokova i tri asistencije, pratio ga je Kostas Slukas sa 19 poena i devet skokova, dok su u ekipi Ergina Ataman bili raspoloženi samo Adrijen Moerman (18 poena) i Vasilije Micić (16). B.T.

sport

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

VučeVić u noći atrakcija - kucanje Dialoa potez Večeri

Nikola poražeN od Nikole, SupermeN preletio Šeka i Šarlot Rano jutros po evropskom vremenu naš majstor Nikola Vučević upisao je svoje i ime Crne Gore u istoriju NBA lige i All Stara, a dan ranije uživao je u takmičenju u košarkaškim vještinama. I baš u četvrtfinalu naišao je na drugog Nikolu - majstora iz Srbije Jokića, od kojeg je poražen. Naravno, uz osmijehe na obje strane. “Bilo je zabavno i sjajno iskustvo. Ukoliko bude bilo prilike sigurno ću opet učestvovati. Odrastao sam prateći All Star Saturday night”, istakao je Vučević. Jokić je slavio, a bio je i du-

NIKOLA VUČEVIĆ Bilo je zabavno i sjajno iskustvo. Ukoliko bude bilo prilike sigurno ću opet učestvovati. Odrastao sam prateći All Star Saturday night. hovit nakon meča... “Nisam ljut, imam bar jednu pobjedu, a ne kao Vučević“, našalio se centar Denvera, a onda nešto ozbiljnije dodao. “Žao mi je zbog njega. Bio je brži od mene,

ali je promašio, a ja sam pogodio“. Inače u takmičenje u vještinama trijumfovao je košarkaš Bostona Džejson Tejtum, koji je u polufinalu savladao upravo Jokića, dok je u finalu bio bolji od Trea Janga iz Atlante. Kao i uvijek subotom uveče tokom All Star vikenda za glavne atrakcije bili su zaduženi takmičari u najboljim zakucavanjima, a sve je zasjenio nebeski letač iz Oklahome Hamidu Dialo. On je u finalu bio bolji od Njujorkovog Denisa Smita, ali “kucanje” koje je kupilo sve desilo se rundu ranije, kada je Dialo preletio legendarnog Šekila O’Nila i zakucao sa rukom do lakta u obruču. Dok je “visio” sa obruča izbucao je svoj dres ispod kojeg je bila majica Supermena. Zanimljivo je bilo i u šutiranju trojki, a trijumfovao je košarkaš Bruklin Netsa Džo Heris, koji je u finalu bio bolji od zvijezde Golden Stejta Stefa Karija i igrača Sakramenta Badija Hilda. K.B.

Zakucavanje Dialoa koje je obilježilo subotu veče Ovih dana u Šarlotu uživa i supertalentovani Jovan Kljajić - učesnik kampa ”Košarka bez granica”, koji zajednički organizuju NBA i FIBA. Kamp je okupio 39 najtalentovanijih košarkaša planete, a naš vunderkind izabran je među 12 najboljih, a imao je priliku da uči od najboljih trenera i košarkaša. Uz to pratio je i All Star meč.

NIKOLA JOKIĆ Vučević i Jokić nakon takmičenja u vještinama

Nisam ljut, imam bar jednu pobjedu, a ne kao Vučević.

SK 1 CG 09.00 20.30

WTA Dubai FA kup: Čelsi - M. junajted

NE PROPUSTITE - SUPER MONDAY: U osmini finala FA kupa Čelsi dočekuje Mančester junajted. Direktno na SK 1 CG od 20.30h.

17.30 21.00

KHL: Jokerit - Spartak La liga: Ueska - At. Bilbao

SK 5

SK 2 08.00 20.30 23.00

SK 3

WTA Dubai ATP Rio ATP Rio

09.00

WTA Dubai

SK HD 21.15

Fudbal: Aves - Benfika

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

BRONZA ZA NAŠU KARATISTKINJU U PREMIJER LIGI

Marina zablistala u Dubaiju Crnogorska karate reprezentativka Marina Raković osvojila je bronzanu medalju na turniru Premijer lige u Dubaiju. Članica Omladinca savladala je juče u meču za treće mjesto i bronzano odličje Austrijanku Alisu Bušinger 2:0. “Kriza u koju sam upala nije mala, osvajala sam prethodnih godina sve što se moglo osvojiti i onda pauza od pola godine svaki turnir poraz. Drago mi je što sam napravila dobar rezultat zbog svog kluba i svih karatista u Crnoj Gori”, rekla je Marina Raković agenciji MINA. Ovo je njena treća medalja sa turnirima Premijer lige, na-

SPORT

DN TIP

NIRNBERG

DORTMUND

kon što je na pobjedničkom postolju bila i u Istanbulu i Parizu 2016. godine. U karijeri ima pet medalja sa velikih takmičenja. Bila je tri puta bronza-

na na šampionatima Evrope - 2012, 2013. i 2015, a ima i po jedno bronzano odličje sa Svjetskog prvenstva i Evropskih igara.

SEDMO SVJETSKO ZLATO ZA AUSTRIJSKOG MAJSTORA

HIRŠER KAO STENMARK

Vrijeme je da se milioneri vrate pobjedama - Nirnberg je daleko od klase momaka iz Dortmunda.

Na današnji dan

1933.

SER BOBI

Rođen legendarni engleski trener Bobi Robson. Čovjek koji je gordi Albio vodio do polufinala SP 1990, a ostavio je veliki trag i trenirajući Ipsvič, Porto, Barselonu, Njukasl... Preminuo je 2009. godine.

Treće zlato u spustu, sedmo u istoriji svjetskih prvenstava... Velikan alpskog skijanja Marsel Hiršer još jednom je potpisao stranicu istorije. Najbolji skijaš današnjice ju-

če je u švedskom Oreu postao prvak svijeta u slalomu, treći put u ovoj disciplini izjednačivši rekord legendarnog Ingerama Stenmarka. Hiršer je uz Tonija Sailera koji se ta-

kmičio tokom pedesetih godina prošlog vijeka postao jedini skijaš sa sedam svjetskih zlata. Srebrnu medalju osvojio je Mihael Mat, a bronzu je zagrizao Mark Švarc. K.B.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

ARENA SPORT 1 01.10 04.30

Fudbal: Rasing - Godoj Kruz NHL: Vašington - Los Anđeles

ARENA SPORT 2 18.00 20.30 03.30

Fudbal: Dukla - Sparta P. Serija A: Roma - Bolonja WRC Švedska

ARENA SPORT 3 20.45

Fudbal: Mec - Bezije

EUROSPORT 2 20.30

Bundesliga: Nirnberg -

Dortmund

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

NEOBIČNO OKUPLJANJE U NJEMAČKOM GRADIĆU LAURINGEN

Štrumpfovi za Ginisa 2.762 “plavih bića” postavilo svjetski rekord

Svjetski rekord u najvećem okupljanju štrumpfova postignut je u malom mjestu Lauringen na jugu Njemačke, tri godine poslije prvog neuspjeha tog gradića, prenijela je agencija

Frans pres. U toj opštini u Baden-Virtembergu na granici sa Švajcarskom, okupilo se tačno 2.762 štrumpfa, odnosno učesnika ofarbanih u plavo sa bijelim ili crvenim kapicama, saopštila je

na Fejsbuku grupa koja organizuje tu neobičnu manifestaciju. Prema Ginisovoj knjizi rekorda, dosadašnji rekord drže mještani Svonsija, gradića u Velsu gdje je bio 2.510 štrumpfova.

Pravila su stroga i precizna. Učesnik mora da bude u potpunosti ofarban u plavo i da nosi klasično odijelo koje nose štrumpfovi. Lauringen je već jednom 2016. godine imao skup, ali je bi-

lo 2.149 štrumpfova. Štrumpfovi, koji su se prvi put pojavili u belgijskom stripu prije više od 60 godina, postali su planetarno poznati u crtanim filmovima prikazanim širom svijeta.

BRITANSKI MEDIJI

Saudijski princ kupuje Mančester junajted?

Kortni

Saudijski princ Mohamed Bin Salman spreman je plati skoro 4 milijarde funti kako bi kupio fudbalski klub Mančester junajted, pišu svjetski mediji. Trenutno je vlasnik tog

kluba porodica Glejzer. Godinama, ta američka porodica je odbijala da proda klub. Međutim, kako pišu britanski mediji, poslije prinčeve ponude, moguće je da će doći u iskušenje. Glej-

zerovi su preuzeli vlasništvo nad Mančesterom između 2003. i 2005. godine za 790 miliona funti. Ukoliko odluče da prihvate ponudu princa, ostvariće astronomski profit.

U AMERIČKOJ SAVEZNOJ DRŽAVNI SJEVERNOJ KAROLINI

Medvjed se provozao kamionom Ogladnjeli medvjed provozao se američkom saveznom državom Sjeverna Karolina pošto je ostao zaglavljen u kamionu za smeće, prenijeli su lokalni mediji. Zapanjeni vozači obavijestili su policiju okruga Berti kad su vidjeli medveda kako visi iz kamiona za smeće. Čini se da se med-

NOMINACIJA SENATORA IZ VERMONTA

Sanders ponovo ulazi u predsjedničku trku Američki senator Berni Sanders snimio je video klip u kojem najavljuje da će se kandidovati za naredne predsjedničke izbore 2020. godine, prenio je informativni portal Politiko (Politico). Datum emitovanja video

klipa još nije utvrđen, prenio je sajt i dodao da se Sanders sastao s ljudima koji bi mogli da vode njegovu predizbornu kampanju. Sanders (77) bio je kandidat demokrata za predsjedničku nominaciju na prethodnim izborima, ali ga je pobijedi-

vjed popeo na kamion dok je stajao i ostao zarobljen kad je vozač učvrstio mreže

koje sprečavaju ispadanje smeća. Šerif Džon Holi obavestio je medije da je njegov zamjenik zaustavio kamion s medvedom u blizini grada Vindzora, prenijela je Hina. Vozač, koji nije bio svjestan da vozi neobičnog slijepog putnika, skinuo je mrežu s krova kamiona i medvjed je pobjegao u šumu. la Hilari Klinton koja je postala tada zvaničan kandidat Demokratske stranke protiv republikanca Donalda Trampa. Senator iz Vermonta koji se predstavlja kao “socijalistički demokrata” tokom prethodne kampanje se zalagao za besplatno fakultetsko obrazovanje i zdravstveno osiguranje za sve građane. Bio je član Predstavničkog doma Kongresa od 1990. do 2006. prije nego što je postao član Senata, gornjeg doma Kongresa.

SPECIJALNI DODATAK: SKIJALIŠTA CRNE GORE

Još samo korak do svjetskog nivoa PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

SKIJALIŠTA CRNE GORE

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Na Bjelasici otvoren novi Ski-centar Kolašin 1600

Na korak od evropskih ski-ceNtara

iše od dvije hiljade zvanica i gostiju, ne samo iz Crne Gore, već i cijelog regiona, prisustvovalo je u subotu zvaničnom početku rada jednog od najvećih turističkih projekata na sjeveru, Skicentra Kolašin 1600. Skijalište su zajedno svečano otvorili predsjednik

Vlade Duško Marković, direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović i direktor Uprave za javne radove Rešad Nuhodžić, koji su među prvima imali priliku za vožnju najsavremenijom žičarom - šestosjedom, renomirane austrijske kompanije Doppelmayr. Polazna tačka žičare na-

lazi se na 1.600 metara, a krajnja na 2.035 metara nadmorske visine, odakle se pruža neponovljiv pogled na Bjelasicu i njenu okolinu. Revijalnu trku crnogorskog ski podmlatka i veterana, stazom Vranjak dugom 1.750 metara, otvorio je jedan od najvećih skijaških asova

Jugoslavije Bojan Križaj. Na suncem okupanim obroncima, u izuzetnim uslovima za zimske sportove i posebnom programu uživalo se do kasnog popodneva. Pripremljen je i megakačamak, te podijeljeno više od hiljadu porcija ovog ukusnog tradicionalnog jela.

IMPRESUM Direktor: Nenad Amidžić Glavni i oDGovorni ureDnik: Vesna Šofranac reDakcija DoDatka: Mili Prelević, Kristina Jerkov, Zorica Bulatović

Dizajn: Dejan Popović foto obraDa: Predrag Bošković lektura: Snježana Avramović

Za muziku na samom skijalištu bili su zaduženi crnogorski DJ-evi MR Jools i Shar, a zatim su nastupili Sergej Ćetković i grupa Crveno i crno. Zatim se zabava preselila u centar Kolašina, gdje su na gradskom trgu nastupali Anita Popović i Danijel Alibabić.

2-3 Duško Marković, predsjednik Vlade Crne Gore

RIJEČI PRETVARAMO U DJELA NA KOJA SMO SVI PONOSNI

Bojan Križaj: Senzacionalno!

egendarni jugoslovenski skijaški reprezentativac u alpskom skijanju, osvajač osam pobjeda u Svjetskom kupu u veleslalomu Bojan Križaj, oduševljen je Skijalištem Kolašin 1600. “Sve staze su primjerene za sve profile skijaša i odlično su pripremljene. Ovo je fenomenalan početak, posebno kada se staze sa 1600 spoje sa donjim skijalištem, to će stvarno biti lijep rizort. Svakako ću doći ponovo u Kolašin, jer poznajem najbolje crnogorske skijaše, družimo se često. Ovo je fantastična planina. Čestitke svima koji su radili na ovome. Smatram da je ovo tek početak i vidim da će kraj biti senzacionalan. Kada ovo sve bude gotovo Crna Gora će imati destinaciju koju će posjećivati ljudi iz cijelog svijeta. Sve će biti fenomenalno kada kompletan projekat bude završen. Iako vidim da je ovdje prirodni snijeg, treba u budućnosti razmišljati i o vještačkom, ali svaka investicija treba svoj razvoj i mislim da će sve biti odlično”, kaže Križaj.

Crnoj Gori danas imamo ljude koji su sposobni i posvećeni da realizuju projekte poput Ski-centra Kolašin 1600 i, da svi zajedno, doprinosimo razvoju Crne Gore u cjelini i kvalitetu života njenih građana, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković otvarajući jedan od najznačajnijih turističkih infrastrukturnih projekata u zemlji. Novi ski-centar, koji je premijer pred brojnim gostima iz zemlje i inostranstva u subotu zvanično otvorio na padinama Bjelasice, sada ima restoran sa 400 mjesta, ambulantu, kompletnu opremu za korisnike staza, žičaru - šestosjed dužine 1.570 metara, kapaciteta 2.600 skijaša na sat, kao i dvije skijaške staze ukupne dužine četiri i po kilometra. Sve ovo pratila je izgradnja nove putne, elektrotehničke i hidrotehničke infrastrukture. Marković je istakao kako je Ski-centar Kolašin 1600 jedan u nizu projeka-

ta vezanih za zimski turizam i skijaške centre kojima Vlada daje snažan podsticaj daljem razvoju sjevera i njegovom ukupnom napretku. „Danas svjedočimo realizaciji razvojne vizije, ali i više od toga – riječi i obećanja i planovi koje imamo pretvaramo u djela. Otvaranjem Ski-centra 1600 ulazimo u posljednju fazu završetka kolašinskog skijaškog rizorta, koji će biti podstrek ne samo za grad, nego za sjever u cje-

Vjerujem da će sve ono što radimo na Bjelasici, kao i u Mojkovcu, Bijelom Polju i Beranama biti snažan podsticaj za ukupan progres

lini. Vjerujem da će sve ono što radimo na Bjelasici, kao i u Mojkovcu, Bijelom Polju i Beranama biti snažan podsticaj za ukupan progres“, dodao je premijer. Za prateći turistički kompleks uz skijalište Kolašin 1600, predviđena je gradnja četiri hotela, u koje će ukupno biti uloženo 77 miliona eura. Predsjednik Vlade zato smatra da su ovakve investicije podsticaj i za pokreranje biznisa u drugim sektorima. „To se, prije svega, odnosi na poljoprivredu i prehrambenu industriju, razvoj malih i srednjih preduzeća, a siguran sam da će to podstaći otvaranje brojnih radnih mjesta, nove prilike za mlade, bolje zarade i veći standard građana. Zaista sam danas i zadovoljan i ponosan zato što Crna Gora ima sposobnosti i mogućnosti da se razvija“, zaključio je on.

SKIJALIŠTA CRNE GORE

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Pavle Radulović, ministar održivog razvoja i turizma

ProjeKat u Koji će Biti uloženo 80 miliona eura B

azno naselje Kolašin 1600 dato je u dugoročni zakup, kazao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. On je podsjetio da će u prvoj fazi, tokom naredne četiri godine, biti investirano još 13 miliona eura namijenjenih za prvi hotel u ovom rizortu, dok će u narednim fazama biti izgrađena još dva hotela sa vilama. Ukupna ulaganja tokom sve četiri faze, prema investicionom programu, iznosiće 80 miliona eura. Izražavajući i ponos i zadovoljstvo, ministar je kazao kako je ovaj projekat jedan

od najboljih primjera ma- ći nove standarde koji nas terijalizacije politike Vla- motivišu da kvalitetno vade, kada su u pitanju stva- lorizujemo strateške potenranje uslova za razvoj sjecijale. Crnu Goru je u 2018. vera, unapređenje godini posjetilo 2,2 miliona turista turističke ponude, otvaranje koji su ostvarinovih rad li 13 miliona nih mjesta i no ćanja, a kvalitetniza prvih deji život. Daset mjeseci prihodovali lje je podsjesmo milijartio da naša du eura. Ono zemlja bilježi najbolje tušto posebno rarističke rezultaduje su sve veći Radulović prihodi koja ostvate u istoriji. „Crnogorski turizam iz ruju planinska mjesta, kogodine u godinu ruši rekor- ji su prethodne godine rasli de, istovremeno diktiraju- stopom od 20 odsto“, rekao

je Radulović. On je pozvao predsjednike opština na sjeveru da prepoznaju priliku za otvaranje novih radnih mjesta i razvoj biznisa, a kao ilustraciju naveo najavljene projekte. „Sve je veći broj projekata smještajnih kapaciteta i turističke ponude na sjeveru Crne Gore. Očekujemo da u 2020. godini na Žabljaku budu otvoreni hoteli sa ukupno 500 ležajeva, u kategoriji pet zvjezdica gdje danas nemamo nijedan“, kazao je on i dodao da će u Beranama uskoro početi da radi rekonstruisani hotel Lokve na istoimenom skijalištu.

Željka Radak-Kukavičić, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore

Cjelogodišnja turistička destinacija K

olašin je u regionu već prepoznat kao atraktivna skijaška destinacija, kaže direktorica NTO Željka Radak-Kukavičić, pa smatra izvjesnim da će novim skijaškim centrom i kvalitetnim sadržajima dobiti još bolju poziciju i privući veći broj turista iz zemlje, regiona i Evrope. Otvaranjem skijališta takođe se očekuje veće interesovanje investitora za ulaganje u prateću hotelsko-ugostiteljsku infrastrukturu ovog dijela Crne Gore, kao još jedan važan preduslov razvoja turizma. “Otvaranje drugog modernog skijaškog centra, Kolašin 1600, doprinosi prije svega atraktivnosti turističke ponude tog grada, a samim tim unapređenju kvaliteta ukupne turističke ponude destinacije. Na taj način Crna Gora će moći da izađe u susret

rastućoj potražnji posjetilaca - kao cjelogodišnja turistička destinacija. Projekat Kolašin 1600 sada predstavlja okosnicu razvoja turizma na sjeveru, kako zimskog tako i ljetnjeg”, dodala je ona. Radak-Kukavičić kaže i da će se sve to posebno odraziti na ljetnju turističku sezonu na sjeveru zemlje. Ovakvim i sličnim ulaganjima na sjeveru, ističe, stvaraju se uslovi za razvoj turizma orijentisanog na prirodu koji će privući zainteresovane i van zimskog perioda. “Naime, istraživanja o stavovima turista pokazuju da je odmor u prirodi - bilo aktivni ili pasivni - segment koji bilježi sve veću tražnju turista, posebno iz zemalja centralne, sjeverne i zapadne Evrope, ali i turista iz udaljenih destinacija poput Kine, Izraela, Uje-

Izgradnjom SkI-centra kolašIn 1600, alI I oStalIh čIja je realIzacIja u toku, kao I završetkom prIorItetne dIonIce auto-puta Bar - Boljare od Smokovca do mateševa, znatno će Se poBoljšatI doStupnoSt ovog regIona dinjenih Arapskih Emirata. Ovakvom ponudom nudimo kvalitet više gostima koji posjećuju naše planine i u ljetnjim mjesecima, što svakako ima pozitivan uticaj na vansezonsku potražnju”, pojašnjava ona. Podsjeća da sjeverni region naše zemlje bilježi sve veću turističku posjetu tokom ljetnje sezone, a o tome najbolje

govori broj posjetilaca nacionalnih parkova, koji je iz godine u godinu sve veći. “Kreiranje dodatnih sadržaja poput ovog skijališta, ali i realizacijom drugih planiranih infrastrukturnih projekata koji su u toku prema ranije usvojenim prostornim planovima za Bjelasicu i Komove, kao i područje Durmitora i Hajle, Crna Gora kao destinacija postaće konkurentnija na turističkoj mapi svijeta”, kazala je ona. U susret narednoj godini, kada će se do skijališta u Kolašinu brže stizati zahvaljujući prvoj dionici auto-puta, u NTO već podsjećaju na pozitivne strane velikih projekata na sjeveru. “Izgradnjom Ski-centra Kolašin 1600, ali i ostalih čija je realizacija u toku, kao i završetkom prioritetne dionice au-

to-puta Bar - Boljare od Smokovca do Mateševa, znatno će se poboljšati dostupnost ovog regiona. Zato s razlogom očekujemo veći broj kako domaćih, tako i inostranih gostiju. Posebnu prednost predstavljaće uvezivanje ponude sjevera i juga, odnosno mogućnosti da gosti koji borave na primorju na jednostavniji i brži način naprave izlete do sjevernog regiona”, potcrtala je Radak-Kukavičić. Direktorica NTO podsjeća da će se, uz ravnomjerniji regionalni razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, povećati atraktivnost ovog dijela Crne Gore za domaće i strane investitore koji namjeravaju da ulažu u turizam, poljoprivredu, energetiku, vodoprivredu, drvopreradu i druge grane koje su tijesno vezane uz razvoj turizma.

4-5

Rešad Nuhodžić, direktor Uprave javnih radova

Radimo još šest kilometaRa staza

Radak-Kukavičić

ki-centar Kolašin 1600, u koji je Vlada investirala 17 miliona eura, kako je kazao direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić, već sada predstavlja najbolji primjer naše sposobnosti da izgradimo ovakav projekat. Prema njegovim riječima, ovo skijalište je rezultat uspješne saradnje domaćih inženjera i kompanija sa renomiranim inostranim partnerom, što je pokazuje mogućnost da se uhvatimo u koštac sa najzahtjevnijim projektima. Tako je u prvoj fazi završen objekat bazne stanice, koji je prilagođen potrebama i gostiju i zaposlenih. „U toku druge faze projekta, koja bi trebalo da bude završena do kraja naredne godine, skijalište će dobiti još šest kilometara staza. U planu je i izgradnja žičare kojom će bi-

Nuhodžić ti povezana skijališta Kolašin 1450 i Kolašin 1600, što će dodatno obogatiti turističku ponudu“, dodao je direktor Uprave javnih radova. On je takođe najavio nove kapitalne projekt Vlade, prije svega one u oblasti turizma.

Tako će u skijališta Cmiljača, Žarski, Savin kuk i Hajla biti investirano više od 100 miliona eura, dok će Đalovića pećinu kao jedan od najznačajnijih projekata turističke valorizacije na sjeveru, biti uloženo oko 18 miliona eura.

SKIJALIŠTA CRNE GORE

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

U šest skijališta širom Crne Gore

SKIJANJE ZA SVAČIJI DŽEP

Ski-centar Kolašin 1600

Novi biser turizma Ski-centar Kolašin 1600 je projekat čija je realizacija počela 2014. godine, a osmišljen je tako da radovi u dvije faze traju do 2020. godine. Procjenjuje se da će kompletni radovi imati vrijednost od 22 miliona eura. Prva faza obuhvatala je izgradnju putne infrastrukture sa parkingom, objekta bazne stanice sa pratećim sadržajima i oko 4,6 kilometara ski-staza primarne elektroenergetske mreže, šestosjedne žičare tipa K8, hidrotehničke i telekomunikacione infrastrukture, i nabavku neophodne mehanizacije i opreme. Vrijednost ovih radova, koji su bili pre-

duslov za početak rada skijališta, iznosili su oko 16 miliona eura. Druga faza obuhvata izgradnju akumulacionog jezera i sistema za osnježavanje staza, koji će biti gotovi tokom naredne godine. Putem tendera biće obavljena nabavka i izgradnja isklopive šestosjedne žičare tipa K7 i oko devet kilometara skijaških staza, i vrijednosti devet miliona eura, koja će povezivati ski-centre Kolašin 1600 i Kolašin 1450. Tako će svi ljubitelji zimskih sportova dobiti mogućnost da uživaju u 45 kilometara uvezanih skijaških staza, a namjera je da se

kapaciteti i dalje šire. Ski-centar Kolašin 1600 posjeduje najmoderniju šestosjednu isklopivu žičaru, čiji je proizvođač čuveni Dopplemeyer. Izgrađena je u skladu sa najvišim standardima, a prije nego što je zvanično puštena u rad protekle subote, posebno je testirana i podešavana u ekstremnim zimskim uslovima, kako se bezbjednost skijaša ne bi dovodila u pitanje. Prva faza ski-centra Kolašin 1600 je tek početak valorizacije ovog lokaliteta, ali je već izvjesno da on predstavlja novi biser crnogorskog turizma.

Ove zimske turističke sezone aktivno je šest skijališta: skicentri Savin kuk i Javorovača na Durmitoru, ski-centri Kolašin 1450 i Kolašin 1600 na Bjelasici, ski-centar Vučje u Nikšiću i ski-centar Hajla u Rožajama. Osim novog ski-centra Kolašin 1600, ostali su u funkciji od prvih sniježnih dana krajem prošle godine. Kada su u pitanju dva najveća ski-centra, na Savinom kuku su u funkciji dvije dvosjedne žičare, tri ski-lifta i dječiji ski-lift, koji opslužuju skijaške staze u dužini od oko pet kilometara, dok su u ski-centru Kolašin 1450 aktivne dvije žičare - šestosjed i dvosjed pet ski-liftova i dječiji ski-lift, za oko 25 kilometara skijaških staza.

Cijene usluga su na nivou prošlogosišnjih, a u funkciji je cjelokupna infrastruktura. Cijene najtraženijih ski-pasova u ski-centru Savin kuk su 12 eura za jednodnevni, i po osam eura za poludnevni i dječiji skipas, dok je u ski-centru Kolašin 1450 jednodnevni ski-pas 15, a dječiji 11 eura. U ski-centrima zainteresovani mogu takođe da koriste usluge ski-škole, rentirati skiopremu, uz ugostiteljske usluge u restoranima i kafe barovima na samim skijalištima. Gosti koji najčešće posjećuju zimske centre su, prije svega, oni iz Crne Gore, a zatim iz susjednih država - Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, te iz zapadne i istočne Evrope.

6-7 Planovi Skijališta Crne Gore

Ulaganja za bolju budućnost sjevera Z

avršetak Ski-centra Kolašin 1600 predstavlja prvi u nizu planiranih projekata kojim upravlja privredno društvo Skijališta Crne Gore. U toku su aktivnosti i investicije na ski-centrima Cmiljača, Žarski, Kolašin 1600, Savin kuk na Durmitoru i Hajla. Prve faze svih ovih projekata trebalo bi da budu gotove do naredne zimske sezone, uključujući izgradnju pristupnih puteva, parkinga, objekata za bazne stanice, nabavku i ugradnju novih šestosjednih žičara i skijaških staza. Druge faze ovih projekata čine izgradnje siste-

ma za vještačko osnježavanje i akumulacionih jezera potrebnih za njihovo održavanje, a njihova realizacija planirana do kraja 2022. godine. Ski-centar Kolašin 1600 - Kolašin Završetak radova: 2020. godine Procijenjena vrijednost: 22 miliona eura Do sada uloženo: 16 miliona eura Ski-centar Cmiljača - Bijelo Polje Završetak radova: 2022. godine. Procijenjena vrijednost: 23 miliona eura Do sada uloženo: 3 miliona eura

Ski-centar Žarski - Mojkovac Završetak radova: 2022. godine Procijenjena vrijednost: 27 miliona eura Do sada uloženo: 2 miliona eura Ski-centar Savin kuk - Žabljak Završetak radova: 2021. godine Procijenjena vrijednost: 27 miliona eura Do sada uloženo: 2,5 miliona eura Ski-centar Hajla – Rožaje Završetak radova: 2021. godine Procijenjena vrijednost: 18 miliona Do sada uloženo: 2,5 miliona eura

ĐALOVIĆA PEĆINA Osim razvoja ski-centara, u toku su aktivnosti na valorizaciji turističkog potencijala Đalovića pećine, koja pripada opštini Bijelo Polje. Planirano je da realizacija ovog izuzet-

no značajnog projekta bude završena do kraja 2020. godine. Realizacijom je obuhvaćena izgradnja putne infrastrukture, elektroenergetske mreže, hidrotehničke i telekomunikacione infrastruk-

ture, zatim liftova sa gondolama i infrastrukturnih objekata sa pratećim sadržajima. Procijenjena ukupna vrijednost radova na projektu iznosi oko 12 miliona eura, a do sada su već investirana oko dva miliona eura.

SKIJALIŠTA CRNE GORE

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Tražilo se mjesto viš

e na terasi restorana

Najmodernija žičara šestosjed sada i na Bje

Spoj modernog i tradicionalnog

Brojne zvanice bile izuzetno zadovoljne

8-9

Premijer Duško Marko

vić dobio je broj 1 za

simbolično učešće u

trci

elasici

Sve je spremno za svečano otvaranje

Ogromno interesovanje gostiju za novo skijalište

SKIJALIŠTA CRNE GORE

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Vlahović

Aleksandar Vlahović, direktor Turističke organizacije Kolašin

IDEMO NA NIVO EVROPE

Direktor Turističke organizacije Kolašin Aleksandar Vlahović kaže da je otvaranje skijališta Kolašin 1600 jedan od najznačajnih projekata koji će biti oslonac razvoja Kolašina i sjevernog dijela Crne Gore u budućnosti. “Novi ski-centar sa odlično pripremljenim stazama, restoranom, skijašnicom i dodatnim sadržajima će podići ponudu Kolašina na mnogo viši nivo. Nove ski-staze prilagođene različitima uzrastima pružaju mogućnost za duži boravak turista u našem gradu, što će direktno uticati na bolju popunjenost, proširivanje i izgradnju novih smještajnih kapaciteta u gradu”, kaže Vlahović. On ističe da je siguran da se u narednom periodu može očekivati znato povećanje broja gostiju u Kolašinu, kako do kraja ove zime tako i tokom predstojeće ljetenje turističke sezone. “Uz zajedničke promotivne aktivnosti, prisustvo sajmovima turizma i predstavljanje turističke ponude grada i svega onoga či-

me Kolašin raspolaže, a to su: moderna skijališta, hoteli, Nacionalni park Biogradska gora, restorani, mogućnosti za aktivni odmor (hajking, bajking...) i još mnogo toga, siguran sam da će se Kolašin pozicionirati kao atraktivna turistička destinacija i u budućnosti privlačiti sve veći broj gostiju”, kaže direktor Turističke organizacije Kolašin. On posebno ističe značaj auto-puta za koji se očekuje da značajno doprinese broju gostiju u ovom gradu. “Sa otvaranjem Ski-centra Kolašin 1600, najavljenim radovima na novim stazama i povezivanjem staza sa skijalištem 1450, Kolašin će se pozicionirati kao jedan od vodećih ski-centara u regionu. Završetkom radova na dijelu auto-puta Kolašin će biti dostupniji potencijalnim turistima, a skraćuje se i putovanje od aerodroma što uz sve veći broj low-cost letova ka Crnoj Gori pruža mogućnosti i za otvaranje novih tržišta”, zaključuje Vlahović.

Milosav Bato Bulatović, predsjednik Opštine Kolašin

BIĆEMO LIDER TUR Predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bato Bulatović kaže da otvaranje Ski-centra Kolašin 1600 predstavlja događaj koji možemo smatrati jednom od prekretnica kada je u pitanju turistička budućnost ovog grada. On kaže da je, ovim kapitalnim ulaganjem, Vlada Crne Gore, potvrdila da je Kolašin prepoznat kao lider turističke ponude na sjeveru države. Bulatović smatra da početak rada Ski-centra Kolašin 1600 donosi posebne benefite stanovnicima grada nadomak nekih od najljepših predjela Crne Gore. “Za nas u Kolašinu je posebno važno što je ovim projektom

Bulatović

10-11

Medenica: Srećna sam i zadovoljna Predsjednica Vrhovnog suda i Skijaškog saveza Crne Gore Vesna Medenica kaže da se približavamo evropskim standardima kada su skijališta u pitanju. “Kada vidim ovo prostranstvo Bjelasice i ukroćenost njenih ljepota koje slobodno pohodimo, sa stazama koje smo izgradili, ja sam srećna. Kada sam prije 40 godina pohodila ove staze, to je bilo mučenje. Išli smo pješke i tada smo sa takmičarima Ski kluba „Gorštak“ uspjeli jednom da siđemo. Činjenica je da nam je to mnogo značilo, jer, upravo te godi-

ne, crnogorsko skijanje na takmičenjima Srbija – Crna Gora, dobilo je četiri zlatne medalje. Dvije sam donijela ja, a dvije pokojni Kika Šćepanović. Veliko mi je zadovoljstvo što sam učestvovala u trci. Bojan Križaj i ja smo isto godište. Šalim se i kažem da je danas na stazi 124 godine. Ovo je sport kojem čovjek ne može da kaže ne. Uvijek se vraćam skijanju, i biću skijaš dokle god postojim. Iako sam dva puta operisala kičmu, sport, ljubav prema snijegu, Bjelasici i mome Kolašinu, doveli su me ovdje i nosila sam broj tri na trci”, kaže Medenica.

Bojan Križaj, Vesna Medenica i Duško Marković

URIZMA NA SJEVERU DRŽAVE nastavljeno turističko osvajanje Bjelasice, jer su brojni turistički projekti vezani za ovu planinu. Danas, imamo više puteva, više skijaških staza, a samim tim imaćemo i značajno više gostiju”, kazao je on. Pored ostalog, naglašava da je Ski-centar Kolašin 1600 stanovnicima ove opštine već donio nova radna mjesta, te da će još više njih biti otvoreno u narednim fazama razvoja jednog od najznačajnijih projekata turističke infrastrukture na sjeveru. “Dosadašnji tok zimske turističke sezone daje nam pravo da očekujem da će konačni bilansi biti uspješni. Podsjetiću Vas da smo ovu zimsku se-

AUTO PUT OTVARA NOVE PERSPEKTIVE

“Živjeti u Kolašinu, znači živjeti i razmišljati turistički. To znači da sve ostale turističke potencijale koje Kolašin ima i koji sve uvećavaju iz godine u godinu, treba da prati potencijal čovjeka koji će sve da objedini i pokrene”, kaže Bulatović. On posebno ističe kapitalna ulaganja države, kroz koja Kolašin i dobija sve moderniju turizonu počeli još u drugoj polovini decembra, zahvaljujući povoljnim meteo uslovima i spremnosti naše sportske infrastrukture. Sigurni smo da

stičku, saobraćajnu, društvenu inrastrukturu. “Sve to obavezuje na turistička pregnuća. Auto-put će na sat vremena gostima približiti skoro 50 kilometara skijaških staza na Bjelasici. U Kolašinu su se kao vrhunske sportske ekipe pripremali košarkaši evroligaši Budućnosti i rukometašice Budućnosti. Sa auto-putem evropske ekipe nam predstoji još više od 50 skijaških dana na Bjelasici, koje će naši turistički radnici na pravi način iznijeti”, kaže predsjednik Opštine.

će na sat vremena od aerodroma imati vrhunske hotele, sportske dvorane i vazduh na hiljadu metara nadmorske visine. To su posebni izazovi. Auto-put će sve što turistički imamo učiniti više vrijednim. Brže će se dolaziti do Kolašina, a na nama je da učinimo da se u Kolašinu i duže ostaje”, kaže predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bato Bulatović. Bulatović očekuje da će se dobri refleksi zimske sezone nastaviti i u pripremama za ljetnju sezonu, tako da se i od nje dosta očekuje.

DOSADAŠNJI TOK ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE DAJE NAM PRAVO DA OČEKUJEM DA ĆE KONAČNI BILANSI BITI USPJEŠNI “Uz tradicionalne ljetnje kolašinske ponude - od sportskog turizma, preko programa splavarenja, kanjoninga, planinarenja, bajkinga, onoga što pruža Nacionalnog parka Biogradska gora - novina je da će ovoga ljeta i Ski-centar Kolašin 1600 sa svojim sadržajima biti na raspolaganju turistima”, zaključuje Bulatović.

SKIJALIŠTA CRNE GORE

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Saša Jeknić, direktor Ski-centra Kolašin 1600

Lokomotiva razvoja Kolašina Novo skijalište treba da predstavlja lokomotivu razvoja cjelokupnog turizma u opštini Kolašin, ne samo zimskog perioda, već tokom čitave godine, pošto je u planu da skijalište Kolašin 1600 radi tokom svih 12 mjeseci”, kaže direktor ovog skijališta Saša Jeknić. On kaže da je zimska turistička sezona krenula u subotu i da se ova firma nije opredijelila da samo misli na finansijski dio, odnosno dobit, već im je, za ovu sezonu, cilj promovisanje novog ski-centra. “Zato smo već krenuli sa popustima, pa će tako svi osnovci sa područja naše opštine imati besplatne ski-pasove, sezonski skipas za Kolašince koštaće 100 eura. Znači, jedini cilj za ovu sezonu je što bolja promocija ski-centra i tako ga prevashodno približimo građanima Kolašina i Mojkovca, a kasnije ćemo razmišljati o ekonomskom dijelu”, kaže Jeknić. On ističe da su u Skijalištu Kolašin 1600 svjesni da su okosnica razvoja turizma opštine, pa im je jedan od ciljeva da u ljetnjem periodu sa turističkim agencijama, turoperatorima koji organizovano dovo-

Jeknić de grupe, prave izletničke aranžmane. “Već smo na putu da od

maja imamo grupe njemačkih turista koji će dolaziti organizovano na ski-

jalište i imati panoramsku vožnju žičarom. Jedan od glavnih potencijala Skicentra Kolašin 1600 je planina Bjelasica i sve ono što ona pruža. Svjesni smo da se graničimo i sa Nacionalnim parkom Biogradska gora, da na planini postoje lednička jezera Pešića, Šiško, Ursulovačko, zatim izvor Biogradske rijeke, da postoje aktivni katuni...”, kaže on.

Najveća dosadašNja ulagaNja Kolašinci treba da budu svjesni da su ova dva projekta najveća infrastrukturna ulaganja u istoriji opštine Kolašin. Prije svega, mislim na završetak radova na našem skijalištu, koji sa drugom završnom fazom iznosi 22 miliona eura, a samim tim je bespotreb-

no pričati šta Kolašinu donosi auto-put, šta će za naš grad značiti ta putna infrastruktura i povezivanje za pola sata sa Podgoricom, a na svega sat od primorja. I, pored navedenog, u toku je probijanje puta prema Beranama, gdje se toj opštini približavamo na 20 mi-

nuta. I sa te strane ćemo imati ogroman priliv turista. To nas sve obavezuje da narednu zimsku sezonu dočekamo spremnije, ozbiljnije i da sve nedostatke koje budemo uočili tokom ove sezone, otklonimo i spremno dočekamo prve goste na stazama.

miliona eura iznose ukupna ulaganja koja su planirana za drugu fazu radova na ski-centru kolašin 1600 koji bi trebalo da bude završen do kraja 2020. godine

Jeknić naglašava da im je cilj da to valorizuju za ljetnju turističku sezonu i promociju ski-centra i Opštine Kolašin. “Takođe nam je u planu da tokom ljetnje turističke sezone imamo veliku igraonicu za djecu. Pokušaćemo i sa razvojem biciklizma, jer nam je u planu pravljenje dijela staze za “free rider cross country”, gdje bi ljubitelji dvotočkaša mogli da iznajme planinska bicikla (mountain bike) kako za odrasle, tako i za djecu. U planu nam je škola jahanja i dodatne aktivnosti za najmlađu populaciju, jer smo svjesni da će ovo biti jedno od glavnih izletišta, kako ljudi odavde, tako i sa primorja jer će u vrelim ljetnjim danima naći čist i sjež planinski vazduh baš kod nas”, kaže Jeknić.

12-13 Miloš Popović, direktor Skijališta Crne Gore

OkOsnica zimskOg turizma

Popović

Na ovom mjestu su prije samo nekoliko godina bile šume i livade, a danas je Ski-centar Kolašin 1600 primjer uspješne valorizacije potencijala lokaliteta koji je strateškim dokumentima i preporukama vodećih svjetskih kompanija specijalizovanih za razvoj zimskog turizma prepoznat kao idealan za razvoj ski-centra. Zato će projekat Kolašin 1600 predstavljati okosnicu razvoja zimskog turizma na sjeveru Crne Gore, smatra direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović, kompanije koja upravlja nekim od najatraktivnijih predjela i centara ponude planinskog turizma. Za današnje rezultate ključnim smatra zalaganja Vlade koja je prepoznala prioritet turističke valorizacije sjevera, a sve s namjerom da unaprijedi ovo područje i smanji razlike u razvijenosti između južnog i sjevernog regiona. U novembru 2017. godine osnovana je kompanija Skijališta Crne Gore sa sjedištem u Mojkovcu, koje upravlja postojećim i budućim skijalištima: Kolašin 1600, zatim Jelovica u Beranama i Andrijevici, Cmiljača i Torine u Bijelom Polju, Žarski u Mojkovcu, te Planinski centar i Eco Adventure Park Komovi. „Generalni koncept razvoja kompanije je valorizacija postojećih i izgradnja novih skijališta na području Bjelasice i Komova, Durmitora i Hajle, u skladu sa prostornim planovima. Tako će Crna Gora dobiti jedan od najvećih i najprestižnijih ski-rizorta u okruženju, sa najsavremenijom infrastrukturom: hotelima, restoranima, ostalim pansionskim i vanpasionskim sadržajima, modernim žičara-

U novembru 2017. godine osnovana je kompanija Skijališta Crne Gore sa sjedištem u Mojkovcu, koje upravlja postojećim i budućim skijalištima: Kolašin 1600, zatim Jelovica u Beranama i Andrijevici, Cmiljača i Torine u Bijelom Polju, Žarski u Mojkovcu, te Planinski centar i Eco Adventure Park Komovi

ma... Cilj nam je da zauzmemo prvu poziciju među konkurentima, pa ćemo poseban akcenat staviti na unapređenje ljetnje ponude“, rekao je Popović. Uz Kolašin 1600, stvaraju se preduslovi za razvoj ostalih ski-centara, a ovaj projekat poslužiće i kao model daljeg razvoja ski-rizorta u zemlji. Direktor Skijališta Crne Gore ističe da će ta kompanija biti generator razvoja turizma obogaćivanjem postojećih i stvaranjem novih turističkih proizvoda, doprinijeti kontinuiranom razvoju zimskih i ljetnjih sportova, te pružiti podršku sportskim talentima. Takođe žele da budu najbolji partner lokalnim samoupravama, gdje će mladi dobiti priliku za rad i usavršavanje prema svjetskim standardima. „Pozivam vas da se kroz nekoliko godina ovdje ponovo okupimo, a da povod budu razvojni projekti, ali i organizacija najvećih svjetskih kupova za koje ćemo nesumnjivo biti konkurentni“, rekao je Popović.

SKIJALIŠTA CRNE GORE

ANKETA

Odlična organizacija, DOLAZIMO OPET Saša Jovović sa kćerkom Andreom iz Bijelog Polja

rvi put sam na skijalištu Kolašin 1600. Četiri puta smo se spustili niz stazu. Sve je fenomenalno. Staze su izvanredno pripremljene. Ovo je pravi ski-centar koji će donijeti ogromnu korist za čitav sjever Crne Gore. Očekujemo i otvaranje ovakvog ski-centra u bjelopoljskoj opštini. Za sve ovo postoje samo riječi hvale.

Miloš Stanić

česnik sam ove trke što mi je posebno zadovoljstvo. Sve je odlično organizovano. Staze su fenomenalne. Dobro je što su dvije staze za sve skijaše. Ovo sve ima ogromnog potencijala, I uticaće na razvoj turizma i skijanja uopšte u Crnoj Gori. Crvena staza može da se koristi i za takmičenje većeg ranga. Potencijali su ogromni.

Ana Prelević Iz Podgorice

rvi put sam na skijalištu Kolašin 1600, i već mi je jasno da ću često dolaziti. Dolazila sam na skijalište 1450 i nadam se da će spajanjem ova dva skijališta Crna Gora biti jedan od lidera skisporta u regionu. Već danas imamo brojne goste i iz inostranstva, tako da sam sigurna da će ovakvi projekti doprinijeti da i zimski turizam u Crnoj Gori bude značajan kao i ljetnji. Postoje samo riječi hvale.

PONEDJELJAK, 18. 2. 2019.

Propratne aktivnosti na skijalištu Kolašin 1600 oduševile p

ZABAVA UZ BESPLA

ovi Ski-centar Kolašin 1600 otvoren je u prisustvu velikog broja građana iz svih krajeva Crne Gore, regiona, ali i Evrope. Brojni posjetioci koristili su privilegije otvaranja, besplatan ski-pas, hranu i posluženje, čajeve i sokove. Dan je bio kao poručen, obilovao suncem i vrlo visokom temperaturom za ovu nadmorsku visinu. Prvi dan vikenda mnogi su proveli uživajući u skijanju na veoma kvalitetnim stazama, koje su pripremljene na svjetskom nivou i koje su prilagođene svim uzrastima, i svim nivoima skijaške vještine. Naravno, bilo je i dosta muzike, a prisutni su uživali u pjesmama Serge-

ja Ćetkovića, benda „Crveno i crno“ i DJ MR Jools i DJ Shar. “Za posjetioce ovog ski-centra DOO Skijališta Crne Gore, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore obezbijedili su besplatan ski-pas, degustaciju hrane i pića kao i bogat zabavni program. Posebna atrakcija bila je priprema megakačamaka za sve posjetioce. Na stazi je biti organizovana i trka u veleslalomu na 600 metara koju je započeo proslavljeni jugoslovenski skijaš – svjetski prvak Bojan Križaj”, saopšteno je iz NTO-a. Naravno, nezaobilazan je bio i štand, i na njemu je bila najveća gužva, gdje se spremao i besplatno dijelio kačamak. Za tu priliku su, kako kažu, spremljene velike količine ovog specijaliteta. Zabava je nastavljena i u samom Kolašinu. Nakon što je zašlo sunce i kada je za skijanje postalo isuviše hladno, na gradskom tgu održan je ve-

14-15

posjetioce

ATNU HRANU, PIĆE I KONCERTE

liki koncert. Gosti su se zabavljali uz didžejeve, koncerte, defile mažoretki i vatromet, a kao šlag na torti nastupile su muzičke zvijezde Anita Popović i Danijel Alibabić. Besplatan prevoz u saradnji

sa lokalnim turističkim organizacijama i Glavnim gradom organizovan je iz Podgorice, Bara, Budve i Herceg Novog.

80 6 miliona eura iznose ukupna ulaganja tokom sve četiri faze projekta skicentar kolašin 1600

kilometara novih staza biće izgrađeno do kraja naredne godine