Dnevne novine 8. februar 2019.

VLADA USVOJILA NIZ PLANOVA ZA OVU GODINU

■ 6 7

Milion za vodovode - doprinos razvoju ruralnih područja

ĐUKANOVIĆ NEMET ■ 2

Problem Atlas banke neće ugroziti bankarski sistem

PETAK, 8. 2. 2019. BROJ 2297 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

NOVI POKUŠAJ RUŠENJA VLASTI NA ULICI

AKCIJA POLICIJE

Milić Minja Šaković uhapšen u Hiltonu

■ 10 11

IZ IJZ OBJASNILI ■ 14

SARI nije novi virus, već teška upala pluća

LICE SA POTJERNICE tačka spajanja OPOZICIJE

ª DANI CRNE GORE U ZAGREBUº ■ 18 19

Predstavljeni potencijali i “Vinske ceste” Podgorice

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 2 3 marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

POLITIKA

ĐUKANOVIĆ RAZGOVARAO SA NEMETOM

Problem Atlas banke neće ugroziti bankarski sistem

Đukanović sa Nemetom Nastavak i završetak integracije Evrope i Zapadni Balkan kao dio evropskog sistema vrijednosti, zadatak su na kojem treba nastaviti saradnju Crne Gore i Mađarske, kazao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Đukanović je juče primio predsjednika Odbora za spoljne poslove Narodne skupštine Mađarske Žolta Nemeta i tom prilikom kazao da je zadovoljan kontinuitetom veoma frekventnog političkog dijaloga i kvalitetom saradnje između dvije zemlje. Kako je saopšteno, sagovornici su dio razgovora posvetili i aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori u vezi sa poslovanjem Atlas banke i potencijalnog uticaja na bankarski sistem, uključujući i širi kontekst

Đukanović prima akreditivna pisma Crnogorski predsjednik Milo Đukanović primiće danas u rezidenciji na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora. Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Đukanović će primiti akreditivna pisma amabasadora Turske, Songul Ozan, Bugarske, Meglene Ivanove Plugčieve-Aleksandrove i Koreje, Čea Hjong-ćana.

dešavanja. “Đukanović je, uz zahvalnost za punu podršku i interes iskazan sa mađarske strane, naglasio da problem Atlas banke ne može dovesti u pitanje stabilnost bankarskog sistema u zemlji, te da u tom kontekstu ne postoje razlozi za zabrinutost u pogledu realizacije pojedinih inicijativa i poslovanja bankarskog sektora”, kaže se u saopštenju. Đukanović je zahvalio na podršci Mađarske politici proširenja i ostvarivanju njenih vanjskopolitičkih ciljeva, i posebno naglasio značaj pažnje koju ta zemlja, kao odgovoran susjed posvećuje regionu Zapadnog Balkana. Nemet je pohvalio ostvareni napredak Crne Gore, čije je članstvo u NATO veliki uspjeh i jako ozbiljan rezultat. “Kazao je da su međudržavni odnosi na izuzetno visokom nivou, što uključuje i visok kvalitet saradnje parlamentarnih struktura, pozdravljajući inicijativu Crne Gore za održavanje sastanka parlamenata mladih zemalja Jugoistočne Evrope”, navodi se u saopštenju. Nemet je, kako se navodi, prenio punu podršku Mađarske procesu evropske integracije i jasnu poziciju ove zemlje, u kontekstu razmatranja odnosa unutar EU, koja podrazumijeva da proširenje treba da bude dio rješenja problema. R.P.

PETAK, 8. 2. 2019.

NOVI POKUŠAJI RUŠENJA VLASTI NA ULICI

LICE SA POTJERNICE POSTALO TAČKA SPAJANJA OPOZICIJE ⌦ Mili Prelević

O

no što godinama nije uspijevalo pojedinim opozicionim liderima, da izvedu sve značajnije opozicione partije na proteste protiv vlasti, izgleda da će uspjeti licu sa potjernice, odbjeglom biznismenu, predsjedniku Atlas grupe, Dušku Kneževiću.

Kako drugačije tumačiti potvrde opozicionih partija da će se priključiti protestu GP URA i Demokratskog fronta, koji su došli nakon što ih je najavio sam Duško Knežević? On je još 17. januara kazao da će organizovati proteste svojih klijenata. “Ne znam koje će se opozicione partije priključiti”, kazao je tada Knežević, koji je, očigledno, odustao od protesta svojih klijenata, jer nije siguran da li bi oni protestovali protiv vlasti ili protiv njega. Umjesto njih na ulici će se naći opozicioni lideri koje, do sada, na to nije moglo natjerati ni hapšenje poslanika, ni priča o pokradenim izborima, nadoknade za majke, ćirilica, crkva, socijalni problemi i mnogo

toga drugog. Istina oni sada upotrebljavaju imenicu bunt, koja podrazumijeva spontan protest građana, što je, u svakom slučaju, daleko od istine. Tu je i nezavisni poslanik Neđeljko Rudović koji javno saopštava da savjetuje Duška Kneževića kako će medijski nastupati. Niko iz opozicije ne postavlja pitanje šta je radio i uradio odbjegli biznismen i da li je prekršio zakon. Očigledno on je još ranije zaslužio njihovu podršku. Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić saopštio je juče da je ovaj politički savez spreman za proteste i da opozicija treba da pronađe tačke spajanja. Naravno, Mandić, kao iskusan političar ne govori

o tome zašto bi borba protiv vlasti, baš sada, bila tačka spajanja opozicionih partija. Zašto to nije bila tačka spajanja prije dva mjeseca, pola godine ili 2016. On je rekao da DF-u nije problem da učestvuje u protestima koje pokreću drugi, već da im se raduje i snažno će ih podržati. „Ne bježimo ni od podrške tuđim skupštinskim inicijativama, samo nam je važno da budu usmjerene u pravcu smjene ovoga režima. Ko god radi iskreno na rušenju vlasti, mi ga prihvatamo za saveznika“, rekao je Mandić agenciji MINA. On je kazao da su, kako DF uvijek ima i vlastiti plan političkog djelovanja, predložili konkretne inicijative, za koje procjenjuju da su u funkciji ostvarenja zajedničkog cilja. “DF je spreman za proteste i za sve druge antirežimske akcije. Od izuzetne važnosti je da opozicija pronađe tačke spajanja i na djelu pokaže jedinstvo u borbi protiv režima“, rekao

PETAK, 8. 2. 2019.

POLITIKA

3

POSLANIK DEMOKRATSKE PARTIJE SOCIJALISTA DANIJEL ŽIVKOVIĆ

KNEŽEVIĆ I RUDOVIĆ IMAJU ISTE CILJEVE

je Mandić. Na drugoj strani i iz Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića stižu “mekše” izjave o izlasku na ulicu i pozdravi za one koji žele da protestuju. Demokrate su takođe pokazale da žele na proteste uz logističku podršku bivše partije Alekse Bečića SNP. Tako se ekipa polako okuplja, ali je nepozna-

nica kakav će biti odziv građana. Pitanje je i zašto ulica? Iole politički iskusni građani znaju da za ulicu nije potreban program niti bilo kakva ponuda građanima. Bitna je galama. Svi već znaju šta će se dogoditi na tom protestu. Neizvjesno je samo da li će učesnici imati zelene šalove, kako je najavljivao Duško Knežević.

PROTEST NAJAVLJEN ZA 16. FEBRUAR Građanski pokret 97.000 Odupri se najavio je protest ispred Vrhovnog državnog tužilaštva u Podgorici za 16. februar u 18 sati. Kako su najavili, protest će kao i prethodni biti u Ulici slobode . “Svi mi slobodni građani, koji ne želimo da nam ispred ulaza zgrada eksplodiraju automobili, koji ne želimo da ču-

vamo novac u banci da bi nam on sjutra nestao, koji ne želimo da na izborima iskazujemo svoju volju protiv 97. 000 eura, i koji ne želimo još 97. 000 sličnih nepravdi, imamo obavezu da se odupremo i da se odupiremo sistemu svakog dana. Moramo da se borimo, radimo i hodamo zajedno, vjerujući u naš, zajednički cilj”, ističu organizatori.

Priznanje nezavisnog poslanika Neđeljka Rudovića da je lično uključen u kreiranje medijskih nastupa odbjeglog tajkuna Duška Kneževića, pokazuje kako opozicija u Crnoj Gori ne bira sredstva zarad lične finansijske i političke koristi, ocijenio je poslanik DPS-a Danijel Živković. Rudović je kazao da je lično uključen u kreiranje medijskih nastupa Kneževića, bankara i biznismena za kojim je izdata potjernica, a koji je nedostupan crnogorskom pravosuđu. “Za njega je rad za lice sa potjernice, koje se sumnjiči da je državu Crnu Goru i njene građane oštetilo za desetine miliona eura ‘doprinos ozdravljenju crnogorskog društva’ “, navodi Živković. Prema njegovim riječima, Rudović je samo jedan u nizu opozicionih lidera koji su se svrstali uz Kneževića, a pritom im ne smeta što je njegovo poslovanje u fokusu istražnih organa i u Crnoj Gori, i u inostranstvu. “Ko je taj njihov junak? Čovjek za kojim je zbog malverzacija u Crnoj Gori raspisana nacionalna potjernica, a pita-

nje je dana kada će biti i međunarodna. Lice osumnjičeno u Srbiji za pripadnost stečajnoj mafiji, u Rusiji zbog pranja para, a na Kipru zbog milionskog dolarskog duga klijentima. On je postao politički uzor opoziciji, zbog njega se organizuju protesti, a pojedinci kao Rudović rade mu PR. Za pare, naravno, a ne zbog brige za „ozdravljenje crnogorskog društva“, ne zbog toga što su im “ciljevi u ovom trenutku istovjetni““, smatra Živković. Kako navodi, Rudović “izgleda pod nezavisnošću podrazumijeva sopstveno izuze-

će od zakona, pa tako unaprijed presuđuje da nije ni u kakvom konfliktu interesa”. “Ako ništa drugo, da li će mu to možda škoditi kao koordinatoru za oblast medija u okviru Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Poslanik Rudović kao bivši „nezavisni“ novinar, i sada kao „nezavisni“ poslanik, koji ne krije ugovorni i ideološki odnos sa Kneževićem, do kraja personifikuje političku i društvenu matricu nus produkata tranzicije, oličenu u ovom odbjeglom tajkunu”, zaključuje Živković. R.P.

ĐUKANOVIĆ SA IZVRŠNIM DIREKTOROM EVROLIGE

BARTOMEU ZADIVLJEN TIMOVIMA IZ CRNE GORE

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sastao se juče sa izvršnim direktorom Evrolige Žordijem Bartomeuom, koji boravi u posjeti Podgorici. ‘’Đukanović izrazio je zahvalnost na pruženoj podršci KK Budućnost Voli, prilikom prijema kluba u ovo prestižno evropsko takmičenje. On je ocijenio da je učešće u Evroligi čast, ne samo za ovaj trofejni klub, koji ove godine proslavlja 70 godina postojanja, već i za cijelu Crnu Goru koja ponovo ima prilike da bude domaćin najboljim evropskim košarkaškim klubovima, čime je dat i neizmjeran doprinos daljoj popularizaciji košarke

u Crnoj Gori’’- navedeno je u saopštenju iz kabineta predsjednika Đukanovića. Izvršni direktor Evrolige Bartomeu, zahvalio je Đukanoviću na prijemu, ali i na njegovom dugogodišnjem ličnom doprinosu razvoju

košarke u Crnoj Gori. Bartomeu je istakao da je zadivljen činjenicom da jedna mala zemlja kao što je Crna Gora može imati respektabilne timove na klupskom i reprezentativnom nivou.

Žordi Bartomeu u društvu Bokana na prijemu kod predsjednika Đukanovića

4

politika

PETAK, 8. 2. 2019.

darmanović za glas amerike ocijenio

EU je stvarna meta Rusije Rusija se bori za uticaj u svakoj od zemalja Zapadnog Balkana, a Evropska unija (EU) je jedna od stvarnih meta njene spoljne politike, ocijenio je crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović. On je u intervjuu Glasu Amerike rekao da je ruski uticaj već veoma aktivan u našem regionu. “Nažalost, na onoj strani politike koja ne favorizuje atlantske i evropske integracije. To je bilo jasno u našem slučaju prije dvije godine“, kazao je Darmanović. Rusija se, kaže on, ne deklariše otvoreno protiv evropskih integracija u regionu. “Mislim da je Evropska unija jedna od stvarnih me-

ta ruske spoljne politike, jer je to jedna geopolitička borba u kojoj ne znači da zemlje ne sarađuju, ekonomski pogotovo. Ali mislim da se iz mnogih opažanja može nešto tako zaključiti. Rusija se ne protivi aktivno evropskim integracijama naših zemalja, ali vidite bori se za uticaj u svakoj od njih na razne načine, ekonomski, hibridnim ratom. To je ono zbog čega često govorim da EU mora da bude aktivna ako hoće da Zapadni Balkan postane dio Evrope“, rekao je Darmanović. Prema njegovim riječima, odgovornost je prvenstveno „na nama“. „Mi treba da uskladimo svoja društva sa pravnim sistemom EU. Ali, pro-

Darmanović

Podrška borbi protiv ISIS-a

širenje nije samo tehnička operacija, već i geopolitička bitka, takmičenje. Da bismo postali dio zapadnog svijeta i vrijednosti, to je, smatra on, dvosmjerni proces. Ne možemo sami, mora i EU da bude aktivna. Ona to radi, da li dovoljno energično uvijek, to je pitanje”, kazao je crnogorski šef diplomatije. R.P.

Crna Gora će nastaviti da podržava aktivnosti Globalne koalicije za pobjedu nad Islamskom državom (ISIS), rekao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović. Darmanović je učestvovao na ministarskom sastanku Globalne koalicije za pobjedu nad ISIS-om u Vašingtonu. U fokusu sastanka, čiji je domaćin bio državni sekretar SAD Majk Pompeo, a na kojem je govorio i američki predsjednik Donald Tramp, bilo je razmatranje aktivnosti Koalicije u

pravcu stabilizacije situacije u Iraku i Siriji. “Crnogorski šef diplomatije je pohvalio napore Koalicije u oslobađanju teritorija Iraka i Sirije od ISIS-a, ističući značaj prilagođavanja budućih aktivnosti Koalicije kao odgovora na nove metode i tehnike ratovanja ISIS-a”, kaže se u saopštenju. Darmanović je naglasio važnost nastavka pomoći u pravcu stabilizacije i rekonstrukcije oslobođenih područja i sprečavanja povratka ISIS-a na oslobođene teritorije.

PETAK, 8. 2. 2019.

politika

5

administrativni odbor utvrdio predlog odluke

Vukčević predložen za predsjednika DIK-a

odluka ministarstva finansija

Za parlamentarne partije godišnje 4,5 miliona eura Ministarstvo finansija je objavilo Odluku o visini budžetskih sredstava za finansiranje redovnog rada političkih subjekata u Skupštini Crne Gore za 2019. godinu, koje će na mjesečnom nivou iznositi 379.473 eura, dok je na godišnjem nivou ta suma 4,5 miliona eura. Prema toj odluci, koja je donešena na osnovu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Demokratska partija socijalista će mjesečno dobijati 143.356 eura. U odluci Ministarstva finansija se navodi da je visina budžetskih sredstava koja će se na mjesečnom nivou raspodjeljivati političkim subjektima za finansiranje redovnog rada definisana tim

zakonom. Prema toj odluci, Socijaldemokratska partija će mjesečno dobijati 23.424 eura, Bošnjačka stranka 15.928 eura, koalicija Albanci odlučno (Forca, DUA i AA) ima pravo na 12.180 eura, dok je isti iznos predviđen i za Hrvatsku građansku inicijativu. Za Demokrate je na mjesečnom nivou iz budžetskih sredstava predviđeno 38.415 eura, koaliciju KLJUČ (DEMOS, SNP, GP URA) 42.163 eura, Demokratski front 75.894 eura, dok Socijaldemokrate mogu računati na 15.928 eura. Podsjetimo, za finansiranje redovnog rada političkih partija u prošloj godini se na mjesečnom nivou iz državnog budžeta izdvajalo 354.160 eura, odnosno 4,24 miliona eura. A.N.

Tuzi

iz dps saopštili

Ostvarićemo ubjedljivu pobjedu u Tuzima Demokratska partija socijalista (DPS) će na narednim izborima u Tuzima ostvariti ubjedljivu pobjedu, koja će joj omogućiti da u naredne četiri godine bude na vlasti u novoj samostalnoj opštini, ocijenjeno je iz te stranke. “Smatramo da nas sve ono što smo ostvarili u prethodne dvije decenije, kada smo očuvali mir, održali multietnički i multivjerski sklad i intezivno razvijali Crnu Goru, preporučuje za to“, navodi se u saop-

štenju odbora DPS-a Tuzi. Osim toga, kako su kazali, dosadašnja dostignuća, kao i program koji DPS nudi, garant su da će se Tuzi razvijati na način kakav zaslužuju. “Našu kampanju obilježiće tim koji je sastavljen od mladih energičnih ljudi i iskusnih i dokazanih kolega, i sigurni smo da je pobjednička kombinacija i da ćemo ostvariti najbolji rezultat u Tuzima ikada”, navodi se u saopštenju. R.P.

Administrativni odbor predložio je juče crnogorskom parlamentu da Đorđije Vukčević bude izabran za predsjednika Državne izborne komisije (DIK). Za izbor Vukčevića glasalo je sedam poslanika vladajuće koalicije, dok predstavnik Socijaldemokratske partije Raško Konjević nije glasao. Na konkurs za predsjednika DIK-a prijavili su se i Bešir Kajević, Šefket Krcić, Amer Šukurica i Jovan Vojinović. Vukčević je član Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, a ranije je radio u gradskoj upravi Podgorice i Kotora. U slučaju da Skupština prihvati predlog Administrativnog odbora, Vukčević je dužan da u roku od 30 dana od početka vršenja funkcije podnese ostavku na mjesto člana navedenog odbora. Predsjednik Odbora Luiđ Škrelja objasnio je da uslove ispunjavaju Vukčević, Šukurica i Vojinović. Krcić nije ispunio uslove, jer nije diplomirani pravnik, dok, prema riječima Škrelje, dokumentacija Kajevića nije uredna, te se ne može utvrditi da li ispunjava uslove. Tokom diskusije, Konjević je kazao da je stranica na kojoj piše da je Vukčević član Demokratske partije socijalista izbrisana, odnosno da se pojavi “error 404”. “Ukoliko bude izabran ne

može da obavlja funkciju u punom mandatu jer je prema biografiji napunio 66 godina, a 2020. bi trebalo da ode u penziju”, rekao je Konjević, dodajući da bi na taj način Vukčević funkciju predsjednika DIK-a mogao da obavlja nepunih deset mjeseci. “Moguće da bi bio izabran na sjednici parlamenta u martu dok bi u januaru naredne godine ispunio uslove za odlazak u penziju”, rekao je Konjević. Predsjednik Administrativnog odbora Luiđ Škrelja je kazao da sva trojica kandidata ispunjavaju uslove predviđene javnim konkursom za izbor predsjednika DIK-a. “Članstvo u partiji nije prepreka, jer u zakonu jasno piše da ne smije biti član organa upravljanja političke partije. To nije vezano za članstvo u partiji. Što se tiče starosne dobi gospodina Vukčevića, niko nema pravo da izvrši takvu diskriminaciju da njemu zabrani rad zbog toga što nakon godinu dana treba da stekne uslove za starosnu penziju”, rekao je Škrelja. Mjesto predsjednika DIKa upražnjeno je od 7. oktobra prošle godine, kada je tadašnjem predsjedniku Budimiru Šaranoviću istekao četvorogodišnji mandat. Administrativni odbor je od tada raspisao tri konkursa za izbor predsjednika te institucije i dva puta bezuspješno pokušao da imenuje nje-

govog nasljednika. Na prvi konkurs javili su se Žarko Đurišić i Amer Šukurica, ali su članovi Administrativnog odbora većinom glasova odbili njihove kandidature, jer, kako je obrazloženo, nijesu imali iskustva na poslovima iz nadležnosti DIK-a. Na drugi konkurs prijavio se samo Amer Šukurica, ali je odbijen iz istog razloga. A.N.

Šćepanović: Nema diskriminacije Poslanik DPS-a Milorad Vuletić kazao je da je Vukčević najozbiljniji kandidat za predsjednika DIKa i da njegovo iskustvo i dokazani kvalitet rada garantuju da bi DIK uradila značajan i složen posao na najbolji način. Prema riječima poslanice DPS-a Marte Šćepanović, Vukčević ispunjava uslove i zakon mu ne zabranjuje da se prijavi na konkurs godinu dana prije sticanja uslova za starosnu penziju. “Mi ovdje sigurno ne možemo nikoga da diskriminišemo. Tačno je da u posljednje vrijeme mnoga imena koja ukucamo na internetu pokušavajući da ih povežemo sa nekom partijom, izlazi error 404”, rekla je Šćepanović.

Sa sjednice Administrativnog odbora

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.13450 0.87750 124.410 1.13570 74.8990 118.290 7.41240

PETAK, 8. 2. 2019.

au = 1,310.46

aG=15.71

monTEnEgro berza

ekonomija PlEmEniTi metali

KursnA lista

6

Naziv LUBA BUDR ULRI PREN EPCG

Najveći promet CijeNa 0,2399 7,0000 3,7001 0,6201 3,7500

KoličiNa 17.943 464 333 1.080 150

obim u € 4.305,1800 3.248,0000 1.232,1300 669,7100 562,5000

PromjeNa 9,95% 0,47% -11,90% 0,49% 0,00%

Vlada usVojila niz izV

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, Velje brdo bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Poštanske usluge sa PDV-om 14.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj Z-RJN 4/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 06.02.2019. godine. Lice za davanje informacija Valentina Perović, telefon 020/241-183, e-mail: tina.perovic@ziks.me

I.br.2468/2016

Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja, ul.Slobode br.10,u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Societe Generale banka AD Podgorica protiv izvršnih dužnika Čolić Lidija,ul.Kosmajska br.8 Beograd i Jovanović Olivera,ul.Hajduk Veljka,Beograd,Republika Srbija,radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 8.439,96 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 07.02.2019.godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Čolić Lidiji,sa poslednjom poznatom adresom ul.Kosmajska 8,Beograd,Republika Srbija vrši se dostavljanje pismena:Zapisnik o prodaji nepokretnosti od 21.01.2019. godine,Zaključak o predaji nepokretnosti od 06.02.2019.godine i Zaključak o namirenju od 06.02.2019.godine. Izvršni dužnik Čolić Lidija,ul.Kosmajska br.8 Beograd,Republika Srbija može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 5 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja navedenih pismena. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj table suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Bijelo Polje,07.02.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 42/17) naručilac JU OŠ „Štampar Makarije”, Blok V bb, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Organizovanje i izvođenje Škole u prirodi za učenike od I-II i III-VI razreda OŠ “Štampar Makarije”- Podgorica, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 154.010,00 €. Tenderska dokumentacija broj 152 od 07.02.2019.godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 07.02.2019. godine. Lice za davanje informacija – Edvin Popović, službenik za javne nabavke, telefon - 020/218-006, e-mail: osmakarije1@t-com.me

Programom podsticanja projekata u vodoprivredi za 2019. godinu, 970.000 eura namijenjeno je za podršku izgradnji vodovoda u kojima će još učestvovati opštine i mještani, odlučili su članovi Vlade. Na jučerašnjem 108. zasijedanju, kojim je predsjedavao premijer Duško Marković, usvojen je ovaj predlog kojim se definiše izgradnja 31 vodovoda, sa ciljem stvaranja boljih uslova života i rada na seoskom području, i razvoja poljoprivrede. Kako je navedeno, prioritet je dat seoskim vodovodima koji su finansirani u prethodnom periodu, kao i novim zahtjevima za izgradnju koje su dostavile opštine. Sredstva su procijenjena na osnovu tehničke dokumentacije i stepena završenosti pojedinih objekata. Marković je tom prilikom ukazao na kontinuirana višemilionska ulaganja Vlade u sveukupnu infrastrukturu u lokalnim samoupravama, kao i brojne kapitalne projekte. Podsjetio je da su Zakonom o finansiranju lokalne samouprave dodatno osnažene mogućnosti, posebno manje razvijenih opština, jer im je novim zakonskim rješenjem obezbijeđeno oko 13 miliona eura. „Ovo je odnos naše politike prema građanima, ovo je doprinos Vlade razvoju naših ruralnih područja i aktivnost sračunata na to da građani žive kvalitetnije i bolje i da razvijaju svoje potencijale“, istakao je Marković. Ukupna budžetska izdvajanja za program podsticanja projekata u vodoprivredi iznose 1,05 miliona eura. Osim 970.000 eura za podršku izgradnje vodovoda,

Milion za vlade razv još 25.000 određeno je za vodosnabdijevanje bezvodnih terena, 20.000 za međunarodne odnose i 35.000 eura za ostale namjene. Najveća izdvajanja predviđena su u podgoričkoj opštini - 200.000 eura za vodovod u Lješanskoj nahiji, i za Nikšić – ukupno 120.000 eura, koji će po pola biti raspoređeni za radove na vodovodima Bršno i Laze.

Sa jučerašnje sjednice Vlade

■ Privatizacija Plan privatizacije za ovu godinu čini 20 kompanija i lokaliteta koji bi trebalo da dobiju novu vrijednost prodajom akcija i imovine putem tendera, valorizacijom kroz privatno-javna partnerstva te prodajom akcija na berzi. U dokumentu su objedinjene odluke savjetodavnog tijela o ovim postupcima koji će biti zasnovani, kako se navodi, „na metodama i načinima privatizacije prilagođenim zahtjevima slobodnog tržišta“. „Na osnovu odluka Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte nastaviće se sa sprovođenjem tendera za privatizaciju Instituta ‘Dr Simo Milošević’ iz Igala kroz prodaju akcija odnosno dokapitalizaciju. Započeće se priprema i sprovođenje javnih tendera za privatizaciju Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ prodajom akcija nakon restrukturiranja, „Castello Montenegro“ iz Pljevalja prodajom akcija, i Instituta za crnu metalurgiju iz Nikšića prodajom akcija odnosno dokapitalizacijom“, navodi se u Vladinom dokumentu. Šest turističkih lokaliteta biće dato u dugoročni zakup, i to rt Odrač blizu Uvale maslina u

Bušatu između Bara i Ulcinja, zatim lokacije između Njivica i ušća Sutorine, Donja Arza, „Kabala for“ i Mrkovi - Bijela stijena na Luštici – sve u hercegnovskoj opštini, kao i dio Nacionalnog parka Lovćen gdje će se nalaziti Turistički kompleks „Ecolodge Lovćen“. Biće pripremljena tenderska dokumentacija za Adu Bojanu kroz razvoj, izgradnju, finansiranje i upravljanje ekskluzivnim turističkim kompleksom i dugoročni zakup ostrva, te Cmiljača i Žarski u okviru prostornog plana posebne namjene za Bjelasicu i Komove. Na berzi će biti ponuđene akcije podgoričkih kompanija Papir, Agrotransport i Metalprodukt, zatim HTP Berane, Dekora i Ibarmonda iz Rožaja, Montenegroturista iz Budve i Crnagoracoop-a iz Danilovgrada. „Prilikom privatizacije dru-

PETAK, 8. 2. 2019.

Naziv LUBA PREN BUDR EPCG TREN-O

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

0,2399 0,6201 7,0000 3,7500 0,0371

17.943 1.080 464 150 15.000

4.305,1800 669,7100 3.248,0000 562,5000 556,5000

PromjeNa 9,95 0,49 0,47 0,00 -2,37

Naziv ULRI TREN-O EPCG BUDR PREN

7

ekonomija gubitnici

CijeNa 3,7001 0,0371 3,7500 7,0000 0,6201

KoličiNa 333 15.000 150 464 1.080

obim u € 1.232,1300 556,5000 562,5000 3.248,0000 669,7100

PromjeNa -11,90 -2,37 0,00 0,47 0,49

Vještaja za prethodnu i planoVa za tekuću godinu

vodovode - doprinos voju ruralnih područja Više od 22 miliona za željeznicu

Programom izgradnje, održavanja, rekonstrukcije i modernizacije željezničke infrastrukture u 2019. godini, predviđena su ulaganja od 22,55 miliona eura jer je u pitanju „dobro u opštoj upotrebi u državnoj svojini, a upravljanje infrastrukturom djelatnost od javnog interesa“. Za tekuće održavanje predviđeno je 6,9 miliona, od kojih 3,57 miliona za građevinsku, 1,3 miliona za štava putem javnog tendera, potrebno je uključiti rješavanje socijalnih pitanja kao ugovornu obavezu i obezbijediti kredibilne garancije i raskidne klauzule za nepoštovanje ugovornih obaveza“, stoji u usvojenom ovogodišnjem Planu privatizacije.

■ investicije Uz ovu, Vlada je razmatrala više tačaka sa XV sjednice Sa-

elektrotehničku infrastrukturu, a 2,03 miliona eura za upravljanje i regulisanje saobraćaja. U investiciono održavanje biće uloženo 120.000 eura, kapitalni budžet čni 710.000 eura, dok su najveća sredstva – 14,82 miliona eura opredijeljena za rekonstrukciju i modernizaciju uz kreditne aranžmane za koje će garantovati država, i sredstva iz predpristupne pomoći fondova IPA i WBIF.

vjeta i tom prilikom usvojila izvještaje o radu tijela i realizaciji plana privatizacije u 2018, zatim o realizaciji aktivnosti prema ugovorima koji se odnose na projekat Luštica Bay kompanije Luštica development iz Tivta, te o zakupima ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula i zemljišta na poluostrvu Luštica. Odobrene su i inicijativa investitora Novog duvanskog kombinata AD Podgorica o rješavanju sta-

Vlada će sa Željezničkim prevozom Crne Gore potpisati takozvani Ugovor o obavezi pružanja usluga prevoza putnika od javnog interesa, na osnovu kojeg će u ovoj godini biti isplaćeno 4,03 miliona eura. U pitanju je oblik subvencije od 5,23 eura koji će ova saobraćajna kompanija dobiti za svaki od pređenih 770.077 voznih kilometara koji su definisani ugovorom. tusa nenovčanog uloga Vlade u toj kompaniji, te informacija o ispunjenosti uslova za vraćanje druge bankarske garancije turske kompanije Global Ports Holdingu koja je kupac akcija društva Kontejnerski terminal i generalni tereti iz Bara. Data je saglasnost na Odluku odbora direktora o izboru modela i restrukturiranju HG Budvanska rivijera. Izvještajem o realizaciji pro-

jekata na osnovu Uredbe o podsticanju direktnih investicija za prošlu godinu, data je ocjena o sprovođenju ugovora o korišćenju ovih sredstava za šest projekata koje Vlada prati od 2016. To su: izgradnja i opremanje pilane na Žabljaku kompanije Pelengić trade iz Bijelog Polja, rekonstrukcija i adaptacija objekata i opreme Fabrike stočne hrane iz Spuža, formiranje savremenog monitoring centra u novoj poslovnoj jedinici u Podgorici firme Securitas Montenegro iz Nikšića, Fabrika za proizvodnju trajnih mesnih proizvoda bez dima kompanije Mesopromet iz Bijelog Polja, adaptacija i rekonstrukcija hotela Onogošt u Nikšiću kompanije Comp-Comerc iz Nikšića, i zaokruživanje proizvodnje nazalnog spreja sa optimizacijom procesa podgoričke firme Hemomont. Od 1.250.000 eura subvencija predviđenih Budžetom u 2018, po osnovu ovih podsticaja isplaćeno je 329.999,98 eura. Ukupna vrijednost investicionih projekata koji se realizuju iznosi 7.182.429,83 eura i podrazumijeva otvaranje 253 nova radna mjesta. Dodijeljena sredstva isplaćuju se u tri jednake rate, a bespovratna sredstva koja Vlada treba da izdvoji su 1.482.000 eura, pri čemu je do sada korisnicima isplaćeno 1.362.000 eura.

■ ntO i POšta Članovi Vlade dali su saglasnost na ovogodišnji program rada i finansijski plan Nacionalne turističke organizacije. Program obuhvata niz aktivnosti koje NTO planira, ba-

ziranih na analizi rezultata iz 2018. godine, stanju na emitivnim tržištima, smještajnim kapacitetima, turističkom proizvodu, raspoloživim sredstvima u Budžetu i trendovima u svijetskoj privredi i turizmu. „NTO će aktivnosti fokusirati prije svega na tržišta njemačkog govornog područja, zatim Velike Britanije, Francuske, Poljske, Rusije i regiona, ali će ih nastaviti i na drugim tržištima u saradnji sa crnogorskim institucijama i organizacijama iz regiona. Kao i dalje neprofitabilna organizacija, prihodi i rashodi biće identični, a projektovani su na 4,09 miliona eura i veći su za 42,33 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Iz Budžeta je opredijeljen 2,01 milion eura ili 49,06 ukupnih sredstava, dok 2,08 miliona predstavljaju sopstvena i sredstva iz drugih izvora. Planirani finansijski rezultat poslovanja Pošte za 2019. godinu, koji je takođe usvojen na jučerašnjoj sjednici Vlade, planira dobit od 1,39 miliona eura. „Pored elemenata na prihodnoj i rashodnoj strani, na planirani rezultat poslovanja u velikoj mjeri utiče naknada za pokriće troška univerzalnog servisa u iznosu od 1,15 miliona eura“, precizira se u dokumentu. Konkretno, ukupni poslovni prihodi planirani su na 16,8 miliona eura i veći su za četiri odsto od prošlogodišnjih. S druge strane, 15,41 miliona iznose planirani rashodi u 2019. što je trostruko više od 586.472 eura koliko je bilo predviđeno za 2018. godinu. K.J.

POSLOVNE VIJESTI IZ SVIJETA

Smanjene prognoze privrednog rasta EU Evropska komisija (EK) oštro je smanjila prognoze privrednog rasta EU i eurozone za ovu i narednu godinu zbog očekivanog usporavanja u najvećim zemljama bloka. Izvršna vlast EU je takođe revidirala projekciju inflacije za 19-člani valutni blok za narednu godinu. “Prognoze pokazuju da će inflacija biti niža od predviđanja Evropske centralne banke što će vjerovatno iskomplikovati plan banke o povećanju kamatne stope u ovoj godini. Komisija očekuje usporavanje rasta eu-

1,3 odsto je očekivano usporenje rasta eurozone prema procjenama Evropske komisije

rozone na 1,3 odsto ove godine u odnosu na 1,9 odsto u prošloj godini, a potom očekuje da će se on oporaviti 2020. godine na 1,6 odsto”, prenose agencije.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin predložio je da se produži mjera koja Rusima omogućava da iz inostranstva u zemlju vrate dobra i kapital bez opasnosti od sudskog gonjenja. On je istakao da amnestiju na kapital treba produžuiti na još godinu. “Razne manjkavosti, među kojima je i nedostatak garancija za zaštitu privatne imovine, primorale su mnoge preduzetnike da u inostranstvu registruju svoje djelatnosti”, naveo je Putin i dodao da sadašnje mjere ističu krajem februara.

Putin

Trgovinski deficit u padu

milijarde dolara je iznosi trgovinskog deficita SAD-a u novembru, što je pad od 11,5 miliona

EKONOMIJA

PETAK, 8. 2. 2019.

TEHNOGENO LEŽIŠTE JAGNJILO U OPŠTINI PLJEVLJA

AMNESTIJU NA KAPITAL PRODUŽITI NA GODINU

49,3

8

Trgovinski deficit SAD-a je, poslije pet mjeseci uzastopnog rasta, u novembru pao 11,5 na 49,3 milijarde dolara, saopšteno je u američkom Ministarstvu trgovine. Uzrok tome je pad uvoza mobilnih telefona i naftnih proizvoda. “Politički osjetljiv trgovinski deficit sa Kinom je pao 2,8 milijardi na 35,4 milijarde dolara u odnosu na oktobar. Američki uvoz robe i usluga je u novembru potonuo 2,9 dosto na 259,2 milijarde dolara”, naveli su u Ministarstvu.

POZIV ZA EKSPLOATACIJU CEMENTNOG LAPORCA

Ministarstvo ekonomije pozvalo je zainteresovane investitore da do 31. marta pošalju pismo namjere za eksploataciju cementnog laporca na tehnogenom ležištu Jagnjilo u Opštini Pljevlja. Zainteresovani investitori, kako su saopštili u tom resoru, pismo namjere mogu dostaviti na adresu Ministarstva koje će odlučiti o načinu dodjele koncesije za eksploataciju te sirovine. “Tehnogeno ležište cementnog laporca Jagnjilo nastalo je višegodišnjim odlaganjem otkrivke, koja je rezultat otkopavanja uglja iz krovinskog dijela ležišta Potrlica, gdje eksploataciju uglja obavlja Rudnik uglja. U prethodnom periodu sprovedeno je više kompleksnih studija i izvještaja koji su ukazivali na visoku potencijalnost krovinskih laporaca u ležištu Potrlica i spoljašnjeg odlagališta-teh-

Više gostiju iz regiona Broj domaćih i gostiju iz regiona znatno je povećan u hotelu Bianca Resort&Spa, a očekujemo i uspješnu zaokruženu zimsku sezonu, saopštila je menadžerka tog hotela Marijana Drašković. Ona je navela da je primijetan rast turista iz Hrvatske, Srbije, Albanije i sa Kosova. “Gosti iz Francuske tradicionalno nam dolaze u februaru i u hotelu borave u tri smjene po sedam noćenja, tako da će se njihov boravak produžiti sve do početka marta. Sredinom marta očekujemo prve proljećnje grupe iz Amerike”, precizirala je Drašković. R.E.

Ilustracija

MINISTARSTVO EKONOMIJE POZVALO JE ZAINTERESOVANE INVESTITORE DA DO 31. MARTA POŠALJU PISMO NAMJERE

nogenog ležišta Jagnjilo, kao mineralne sirovine u industriji cementa”, objasnili su predstavnici Ministarstva. Oni su naveli i da je neophodno istražnim radovima i laboratorijskim ispitivanjima utvrditi kvalitet laporca. D.J.

NA AERODROMU PODGORICA

RYANAIR NAGRADIO JUBILARNOG PUTNIKA Irska niskotarifna kompa- marta, uz mogućnost rezernija Ryanair proslavila je juče vacije do ponoći u ponedjejubilarnog 500-hiljaditog put- ljak”, rekla je izvršna direknika na liniji sa i ka aerodro- torica Ryanaira za prodaju i mu Podgorica, od kada marketing Ivana Hanjs. je 2013. godine usIzvršni direktor Aerodroma Crne postavila letoGore Danilo Orve za crnogorlandić je naveo sku destinacida Ryanair daju, saopštili su u Aerodrominas saobraća na ma Crne Gore. šest avio-linija, uz uspostavljaJubilarni nje nove između putnici Vojo i Slavka Stanišić, Podgorice i Bolonje Sa uručenja kako su kazali u komsa dva leta sedmično paniji, nagrađeni su sa dvije od 2. aprila. povratne karte iz Podgorice “To svjedoči o našim napoka nekoj od šest destinacija rimo da učinimo Crnu Goru ka kojima leti Ryanair. što dostupnijom posjetioci“Povodom jubileja ponu- ma, kao i da građanima pridili smo karte počev od 14,99 bližimo Evropu”, istakao je eura za putovanja do kraja Orlandić. R.E.

⌦-------------------------------------------POVODOM JUBILEJA PONUDILI SMO KARTE POČEV OD 14,99 EURA ZA PUTOVANJA DO KRAJA MARTA, UZ MOGUĆNOST REZERVACIJE DO PONOĆI U PONEDJELJAK, REKLA JE IZVRŠNA DIREKTORICA RYANAIRA ZA PRODAJU I MARKETING IVANA HANJS.

--------------------------------------------⌦

PETAK, 8. 2. 2019.

EKONOMIJA

KOMBINAT ALUMINIJUMA ODUSTAO OD KORIŠĆENJA LOŽ ULJA

KAP planira da u 2019. potroši 3.663 tone prirodnog gasa Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP), vlasništvo nikšićkog Uniproma, planira da u ovoj godini potroši 3.663 tone prirodnog gasa nakon što je u prošloj godini izgradio i pustio u rad infrastrukturu za snabdijevanje tom

Kotor

412 turista trenutno boravi u Kotoru, deset odsto više nego u isto vrijeme prošle godine, saopšteno je u kotorskoj Turističkoj organizaciji.

sirovinom. KAP je na taj način, kako se navodi u Energetskom bilansu za 2019. godinu, u potpunosti eliminisao potrošnju lož ulja i prešao na čistije gorivo. Prema procjenama, najveću potrošnju energenata, sa tendencijom daljeg rasta, u ovoj godini ima eurodizel sa 69,6 odsto.

“Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u 2019. godini planiran je u količini od 350.824 tone, što je pet odsto više od procjene ostvarenja potrošnje u 2018”, navodi se u bilansu koji je, u dijelu naftnih derivata urađen na bazi ostvarenog prometa u 2017. godini, procjene ostvarenja potrošnje za 2018. i plana potrošnje u 2019. godini. Snabdijevanje potrošača naftnim derivatima obavljaće veći broj naftnih kompanija koje posjeduju licence za prodaju i snabdijevanje naftnim proizvodima i gasom, shodno Pravilima o načinu i uslovima za izdavanje, izmjenu i oduzimanje licenci za obavlja-

nje energetskih djelatnosti. Određene količine naftnih derivata, kako je objašnjeno u bilansu, preduzeća poput nikšićke Željezare, KAP-a, Direkcije javnih radova, kineske kompanije China road and Bridge Corporation, nabavljaju direktnom kupovinom putem međunarodnih tendera. “Očekuje se da će u narednom periodu biti iskazana potreba za znatno većim količinama bitumena, što će biti uslovljeno dinamikom izgradnje auto-puta Bar-Boljare. Procijenjena potrošnja bitumena za 2019. godinu, koja je planirana za realizaciju Programa javnih radova kao i za ostale aktivnosti, je 12.400 tona”, istaknuto je u Energetskom bilansu. D.J.

LUŠTICA DEVELOPMENT U LONDONU

Britanci zainteresovani za investiranje u Crnoj Gori Britansko tržište zainteresovano je za investiranje u Crnoj Gori, a kinesko tržište je takođe, nakon nedavnih nastupa kompanije Luštica Development na sajmovima u toj zemlji pokazalo zanimanje za Crnogorsko primorje, kazali su u tivatskoj kompaniji. Predstavnica Luštice Development Nevine Coutry je na predstavljanju kompanije u Londonu, govorila o prednostima života i investiranja u

Crnu Goru i Lušticu Bay kao destinaciju sa oko 270 sunčanih dana godišnje. “Većina zvanica već je informisana o geografskoj poziciji i istoriji Crne Gore, pristupanju NATO savezu, kao i projektu ekonomskog državljanstva”, istakli su u Luštici koja je projekat predstavila na proslavi kineske Nove godine u Institutu direktora ispred 120 zvanica iz poslovnog i svijeta šou biznisa. R.E.

Sa predstavljanja

9

“Lastva Čevo” počinje probni rad

Testiranje do 15. februara Pogonsko i funkcionalno testiranje dalekovoda “Lastva-Čevo” počeće danas, saopšteno je u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES). Projekat izgradnje 400-kilovoltnog dalekovoda, kako su kazali u CGES-u, podrazumijevao je realizaciju dva 400-kilovoltna dalekovoda dužine oko 35 kilometara kojim će se povezati na elektroenergetski sistem. “Testiranje dalekovoda “Lastva-Čevo”, koji predstavlja veliki korak ka modernizaciji prenosne mreže, trajaće do 15. februara”, naveli su u CGES-u. R.E.

Isplaćeno 12 miliona eura depozita IBM

Fond za zaštitu depozita (FZD) je od 29. janura do srijede ukupno isplatio 12,02 miliona eura garantovanih depozita za 508 deponenata Invest banke Montenegro (IBM) u stečaju. Kako su kazali u Centralnoj banci (CBCG), isplaćeno je više od polovine ukupnog iznosa garantovanih depozita te banke. “Hipotekarna banka je isplatila 3,77 miliona za 157 deponenta, Societe Generale 3,87 miliona za 158 deponenta i NLB 4,38 miliona eura za 193 deponenta”, naveli su u CBCG i dodali da proces isplate garantovanih depozita teče nesmetanom dinamikom. Prema preliminarnim podacima, značajan dio depozita je položen na štednju kod banaka isplatioca. FZD je u obavezi da za 2.729 deponenata IBMa, koja je u stečaju od 4. janura, ukupno isplati 22,57 miliona eura. R.E.

10

hronika

PETAK, 8. 2. 2019.

Uhapšen državljanin Bosne i hercegovine

Ukrao 30.000 eUra pa kUpio aUtomobil

Službenici CB Podgorica lišili su slobode O.Š. (23) iz Bosne i Hercegovine, nastanjenog u Podgorici, zbog osnovane sumnje da je iz stana ukrao 30.000 eura. On je, prema navodima policije, od B.S. (42) saznao gdje oštećeni B.L. u stanu drži novac, i tokom januara ove godine došao do stana i upotrebom ključa otvorio vrata i otuđio novac u iznosu od 30.000 eura. Podgorička policija je, podsjećamo, u prethodnom periodu lišila slobode B.S. zbog postojanja osnovane sumnje da je počinila krivično djelo teška krađa putem podstrekavanja tako što je podstekavala O.Š. da počini tešku krađu na štetu B.L. na način što mu je rekla gdje B.L. u stanu drži novac u iznosu od 30.000 eura. O.Š. je, nakon otuđenja novca, sumnja se, B.S. dao 3.700 eura. Policijski službenici su, postupajući po nalogu sudije za istragu, izvršili pretres stana

koji koristi O.Š. i tom prilikom pronašli 18.000 eura. Kriminalističkom obradom policijski službenici su došli do sumnje da je O.Š. od otuđenog novca kupio vozilo mar-

ke „fiat stilo“, koje je oduzeto. Policija je oduzela i novac u iznosu od 18.000 eura koji će biti vraćen vlasniku. Osumnjičeni je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu.

nakon tragedije na skadarskom jezerU

Potraga za tijelima Kumburovića i Vujoševića se nastavlja

Ronioci Regionalnog centra iz Bijele u saradnji sa spasilačkom službom Nacionalnog parka Skadarsko jezero, te pripadnicima Službe zaštite i spašavanja Podgorica, policijom i građanima nastavljaju potragu za tijelima Ratka Kumburovića i Darka Vujoševića koji se se utopili u nedjelju popodne nakon prevrtanja čamca na Skadarskom jezeru.

Podsjetimo, u tragičnoj nesreći stradala je tročlana porodica Kumburović iz Zete - Jana, njen suprug Ratko i njihova dvanaestogodišnja kćerka Nina, a istom prilikom život je izgubio i Podgoričanin Darko Vujošević. Tijelo Jane Kumburović nađeno je na dan nesreće, dok su tijelo njene kćerke u utorak oko 12.30 pronašli i izvukli Ronioci Regionalnog centra iz

Bijele. Njih dvije su sahranjene juče u Bijelom Polju. Tragedija se dogodila u nedjelju oko 15 časova kada je monah Manastira Vranjina, Goran Kimpanov (43) iz Zrenjanina prebacivao posljednju turu gostiju koji su kod njega bili na slavi u Manastiru Vranjina. Usljed jakog vjetra barka se prevrnula i svih devet ljudi sa brodića završilo je u vodi. Prva je počela da se davi djevojčica od 12 godina koju je majka Jana Kumburović pokušala da spasi, međutim ubrzo je i ona izgubila bitku sa talasima. Njen suprug Ratko pokušao je da im pomogne, međutim ni on se nije mogao izboriti sa uzburkanim jezerom. Vujošević, koji se prvobitno domogao obale, vratio se u vodu kada je vidio da se porodica Kumburović davi. Bo.B.

navodni član škaljarskog klana vratio se U crnU gorU prije par dana

Šaković uhapŠen u hiltonu

Visoko pozicionirani član “škaljarskog klana” Milić Minja Šaković (31) uhapšen je juče u hotelu Hilton, u centru Podgorice, zbog sumnje da je sa Kotoranima Jovanom Jovicom Vukotićem (38) i Igorom Dedovićem (42) pokušao, u martu 2016. godine, da ubije Vojina Stupara i Miloša Radonjića. Igor Dedović je u bjekstvu, dok se Jovan Vukotić nalazi u pritvoru u Srbiji. Minja Šaković se, prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, prije nekoliko dana vratio u Crnu Goru, od kad je bio pod nadzorom policije, koja je čekala pravi momenat da ga liši slobode.

■ PUCALI U RADONJIĆA I STUPARA

Prema sumnjama policije Šaković, Vukotić i Dedović su 27. marta 2016. godine na jednom parkingu u naselju Rakite u Kotoru, presjekli svojim vozilom put Stuparu i Radonjiću koji su bili u automobilu. Tada je Vukotić iz pištolja, mark e “š k o r p i o n” c a l . 7,65mm u pravcu Miloša Radonjića ispalio više hitaca. Stupar i Radonjić su uspjeli da izađu iz vozila i krenuli su prema obližnjoj pekari. Dok su pokušavali

Minja i Marko Šaković osuđeni su za ubistvo Miroja Baošića koji je 2005. godine ubijen u klasičnoj sačekuši ispred svoje kuće. Takođe, 2011. Minja Šaković i Darko Laković osuđeni su na po godinu zatvora zbog iznude

da pobjegnu u Stupara i Radonjića istovremeno su pucala sva trojica osumnjičenih. Nakon što su ispalili više hitaca u pravcu Stupara i Radonjića, Šaković, Dedović i Vukotić su svojim vozilom pobjegli sa lica mjesta. Tom prilikom Stupar je zadobio teške tjelesne povrede opasne po život, dok je Radonjić ostao nepovrijeđen. Osumnjičeni su, navodno, pripadnici “škaljarskog klana” iz Kotora. “Na osnovu svih prikupljenih personalnih i materijalnih dokaza, u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, danas je Milić Šaković uhapšen, dok su krivičnom prijavom obuhvaćeni Jovica Vukotić i Igor Dedović”,

PETAK, 8. 2. 2019.

hronika

11

lišen slObOde cetinjanin i.P. (35)

Iz crkve ukrao dobrotvorne prIloge Cetinjanin I.P. (35), koji važi za bezbjednosno interesantno lice, uhapšen je zbog sumnje da je iz crkve ukrao prilog, saopštili su iz Uprave policije. “Službenici OB Cetinje su rasvijetlili tešku krađu koja je počinjena na štetu Mitropolije crnogorsko – primorske i tom prilikom lišili slobode bezbjednosno intere-

santno lice I.P. (35) iz Cetinja. Naime, sumnje se da je I.P. upotrebom fizičke snage i podesnog sredstva iz prostorija Cetinjskog manastira otuđio dobrotvorne priloge koji su se nalazili u drvenoj kutiji. Cetinjska policija je lišila slobode I.P. i on je priveden nadležnom tužiocu”, saopšteno je iz policije.

službenici Odjeljenja bezbjednOsti tivat rasvijetlili razbOjništvO

NakoN što su ispalili više hitaca u pravcu stupara i radoNjića, šaković, dedović i vukotić su svojim vozilom pobjegli sa lica mjesta. tom prilikom stupar je zadobio teške tjelesNe povrede opasNe po život, dok je radoNjić ostao NepovrijeđeN.

zaključuje se u saopštenju Uprave policije.

■ OSUĐIVAN ZA

UBISTVO, IZNUDU...

Milić Minja Šaković posljednjih godina bio je više puta meta napada upravo zbog sumnje da pripada “škaljarskom klanu”. On je 8. septembra 2017. teško ranjen ispred lokala “Auto Zeta”, dok je njegov poznanik Ivan Nedović stradao. Za Minjom Šakovićem je tragala beogradska policija zbog sumnje da je uče-

stvovao u likvidaciji vođe navijača Partizana, Aleksandra Stankovića, zvanog Sale Mutavi sredinom oktobra prošle godine. Šaković je iste godine privođen kada je policija u specijalnoj pregradi njegovog blindiranog vozila pronašla dva repertirana pištolja sa po 15 metaka. Međutim, posle saslušanja je pušten na slobodu, jer je njegov drug izjavio da sporni pištolji pripadaju njemu. Minja i Marko Šaković osuđeni su za ubistvo Miroja Baošića koji je 2005.

godine ubijen u klasičnoj sačekuši ispred svoje kuće. Takođe, 2011. Minja Šaković i Darko Laković osuđeni su na po godinu zatvora zbog iznude. Oni su proglašeni krivim jer su 2010. pokušali da nelegalno pribave korist iz magacina firme Ljupčeta Videvskog, odnosno da oduzmu piće vrijednosti oko 12.000 eura. U istom slučaju, po šest mjeseci zatvorske kazne dobili su Jelena Nikčević, Radoman Tapušković i Ljiljana Đurović. Samo godinu kasnije, osuđen je na pola godine zatvora zbog nasilničkog ponašanja nad porodicom Škrijelj. N.P.

Tinejdžeri uz pištolj opljačkali taksi udruženje Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat su, preduzimajući mjere i radnje iz nadležnosti, rasvijetlili krivično djelo razbojništvo i tom prilikom lišili slobode L.M. (18) i A.N. (16) zbog osnovane sumnje da su počinili navedeno krivično djelo. Oni su, kako se sumnja, u noći 25-26 januara 2019. godine ovo krivično djelo počinili na štetu dispečerskog radnika u poslovnici jednog taksi udruženja. “Osumnjičeni tinejdžeri upali su u poslovnicu jednog taksi udruženja maskirani i

uz prijetnje pištoljima otuđili novac u iznosu od 320 eura i mobilni telefon. Osumnjičeni su lišeni slobode. Policijski službenici su kod A.N. pronašli i oduzeli dva startna pištolja, za koje se sumnja da su korišćeni prilikom vršenja krivičnog djela, i otuđeni mobilni telefon koji će biti vraćen vlasniku. L.M. i A.N. su, uz krivičnu prijavu, privedeni nadležnom tužiocu u ODT u Kotoru koji je za njih donio rješenje o zadržavanju do privoda nadležnom sudiji za istragu”, saopšteno je iz Uprave policije. N.P.

12

hronika

PETAK, 8. 2. 2019.

prevozio 207 kilograma marihuane

Odbijeno jemstvo Danka Bakrača od 305.000 eura Viši sud u Podgorici odbio je jemstvo od 305.000 eura koje je Podgoričanin Danko Bakrač (39) ponudio u zamjenu da se brani sa slobode u predmetu koji se protov njega vodi zbog krivič-

Službenici OB Ulcinj na magistralnom putu Ada Bojana – Ulcinj, zaustavili džip marke „nissan terrano” kojim je upravljao Bakrač, a koji je odbio naređenje policijskih službenika da automobil ugasi i dao se vozilom u bjekstvo

nog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koje je prema optužnici počinio prošlog mjeseca kada je prevozio 207 kilograma marihuane. Ovu odluku donio je sudija za istrage Vladimir Novović. Bakrač je uhapšen u naselju Štoj, u Ulcinju, zbog sumnje da je u vozilu kojim je upravljao prevozio 207 kilograma marihuane. Naime, službenici OB Ulcinj na magistralnom putu Ada Bojana – Ulcinj, zaustavili džip marke „nissan terrano” kojim je upravljao Bakrač, a koji je odbio naređenje policijskih službenika da automobil ugasi i dao se vozilom u bjekstvo. “Nakon kraće potjere za vozilom, kojom prilikom je

D.B. više puta ostvario kontakt sa službenim policijskim vozilom u cilju onesposobljavanja službenog vozila u potjeri, a pri čemu je nastala totalna šteta na oba vozila, došlo je do

prevrtanja vozila kojim je upravljao D.B. Osumnjičeni D.B. i dva policijska službenika su ovom prilikom zadobila lakše tjelesne povrede. Pregledom vozila policijski službenici su pronašli

i oduzeli 11 pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, težine 206,8 kilograma”, saopšteno je tada iz policije. Bo.B.

PETAK, 8. 2. 2019.

hronika

13

izvještaj komiteta savjeta evrope za sprečavanje mučenja

Boljom obukom i nadzorom riješiti problem zlostavljanja

Uprkos određenom poboljšanju u postupanju prema osobama koje je policija zadržala, u Crnoj Gori je zlostavljanje i dalje široko rasprostranjeno, navodi se u novom izvještaju Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT). “Zlostavljanje se mora rješavati strožijim zapošljavanjem, boljom obukom i po-

boljšanim nadzorom”, ocjenjuje se u Izvještaju koji je juče objavljen.

■ PrenatrPanost u Dobroti

Navodi se da i u zatvorima i dalje postoje tvrdnje o zlostavljanju, da se nastavlja praksa zatvaranja pritvorenika u ćelije u trajanju od 23 sata dnevno i da se to mora zaustaviti.

U Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, uprkos pozitivnoj atmosferi, zabilježena je prenatrpanost i dugotrajno propisivanje benzodiazepina pacijentima. Ovaj komitet, koji je u Crnoj Gori boravio od 9. do 16. oktobra 2017. godine, primio je značajan broj navoda o fizičkom zlostavljanju osoba u vrijeme privođenja ili tokom policijskih razgovora. Oni zaključuju da osobe li-

šene slobode u Crnoj Gori još imaju značajan rizik od zlostavljanja od strane policije i da menadžment policije mora riješiti taj fenomen strožim kriterijima konkurentnog zapošljavanja, boljim aktivnostima obuke i poboljšanim nadzorom. Što se tiče djelotvornosti istraga navoda o zlostavljanju, u Izvještaju je navodi da postoji potreba za boljom nezavisnošću Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Ministarstva unutrašnjih poslova, a da tužioci treba da sprovode detaljnije istrage u takvim slučajevima.

■ Policijske ćelije nePriklaDne za zaDržavanje Do 72 sata

U Izvještaju se, kada je riječ o istragama slučajeva navodnog policijskog zlostavljanja nakon protesta u oktobru 2015. godine, ukazuje na propust vlasti da sprovedu prethodne preporuke Komiteta (kao što je zahtjev za pripadnike policijskih interventnih skupina da nose jasno vidljiv identifikacijski broj).

nastavak suđenja u slučaju ª grandº

O položaju oružja svjedočiće službenici CB Podgorica

U nastavku suđenja optuženima u slučaju “Grand”, Ivanu Jovanoviću i Nikoleti Vukić, pred cetinjskim Osnovnim sudom saslušan je službenik cetinjske policije Dejan Mijanović koji je spornog dana, 19. maja prošle godine, fotografisao ranac u kojem je pronađeno oružje, ali se nije mogao izjasniti o položaju oružja. Ovaj svjedok precizirao je da je sačinio fotografije zatvorenog ranca, te da je tek dan nakon toga saznao šta se u njemu nalazilo, odnosno

kada su službenici CB Podgorica i Forenzičkog centra vršili otvaranje ranca povodom čega je sačinjena i službena zabilješka.Optuženi Jovanović pitao je svjedoka na osnovu čega je tražio pomoć kolega iz Podgorice ukoliko nije otvarao ranac, odnosno nije znao šra se nalazi u njemu. Na to je svjedok Mijanović kazao da ga je pretpostavljeni putem telefona obavijestio da dođe u Hotel “Grand”, ali mu nije pojasnio razlog. “Ja sam pozvan da izvršim fotografisanje, a kolege

iz Podgorice da izvrše izuzimanje i pakovanje”, kazao je Mijanović. Optužni se terete da su tokom maja u Hotelu “Grand” na Cetinju neovlašćeno nabavili i držali veću količinu oruža i municije: automatska puška marke “hekler i koh”, dva okvira za municiju od po 30 metaka, 50 pištoljskih metaka kalibra 9 mm, 100 pištoljskih metaka kalibra 9 mm, prigušivač zvuka, eksploziv velike razorne moći i dvije silikonske maske za lice. Bo.B.

To je, kako se navodi, rezultiralo da pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) nijesu procesuirani uprkos nanošenju teških povreda određenom broju osoba. Komitet je kritičan prema nedostatku pristupa advokata uhapšenim osobama i materijalnim uslovima u policijskim ćelijama koji su, kako su ocijenili, neprikladni za zadržavanje osoba do 72 sata. “Ta pitanja vlasti trebaju hitno riješiti”, upozoravaju iz Komiteta za sprečavanje mučenja. Što se tiče zatvora, napori uloženi u reformu kaznenopopravnog sistema od 2013. pozitivno su zabilježeni. Izvještaj se odnosi na značajan broj navoda o fizičkom zlostavljanju i dugotrajnom fiksiranju zatvorenika nekoliko dana s metalnim rukavima i lisicama na rukama i lancima na krevetu. “Crnogorske vlasti moraju da zaustave ovu praksu”, poručuje se u Izvještaju. Situacija u Zavodu za osobe s posebnim potrebama u Komanskom mostu i Centru za maloljetnike u Ljuboviću bila je pozitivna. R.C.H.

14

DRUŠTVO

PETAK, 8. 2. 2019.

IZ IJZ OBJASNILI: TEŠKA AKUTNA RESPIRATORNA INFEKCIJA KOJA ZAHTI PRVI GLAVNI SIMPTOM: ■ Visoka dugotrajna temperatura iznad 38°C ■ Bolovi u mišićima

OSTALI SIMPTOMI: ■ Uporni kašalj ■ Plitko ili otežano disanje

UZROCI: ■ Bakterije (Mycoplasma pneumonia-e, Chlamydophila pneumonia-e, Legionella ) ■ Virusi gripa (korona, adenovirusi, respiratorni sincicijalni virusi )

SARI NIJE NOVI VIRUS, VEĆ TEŠKA UPALA PLUĆA

Mogući uzročnici teških respiratornih infekcija su mnogobrojni, pa do njihove pojave mogu da dovedu razne bakterije ili virusi

Foto: Iva Mandic

Broj prijavljenih, testiranih i laboratorijski potrvrđenih SARI slučajeva po nadzornim sedmicama za sezonu 2018/19

PETAK, 8. 2. 2019.

ijeVa Hitnu HoSpitaliZaciju U posljednjim izvještajima Instituta za javno zdravlje (IJZ) u kojima se objavljuju podaci o broju oboljelih pacijenata od virusa gripa i infekcija respiratornog trakta (ARI), pojavljuje se novi - SARI, koji je u javnosti izazvao spekulacije da se u Crnoj Gori pojavio novi smrtonosni virus. Međutim, iz Instituta za javno zdravlje pojašnjavaju da nije riječ o novom virusu, već da je SARI zapravo skraćenica za teške akutne respiratorne infekcije koje zahtijevaju hitnu hospitalizaciju pacijenta. Podsjetimo, u posljednjem izvještaju Instituta navedeno je da je u periodu od 28. januara do 3. februara, prema podacima dobijenim iz sentinel bolničkog nadzora nad teškim akutnim respiratornim infekcijama, prijavljeno 11 slučajeva teških akutnih respiratornih infekcija. Svi slučajevi SARI su uzorkovani na virus gripa, a rezultat je kod njih osam bio pozitivan na prisustvo virusa gripa tip A. Od pomenutog broja

11

SARI slučajeva jedan je bio sa smrtnim ishodom usljed infekcije izazvane virusom gripa. “Teške akutne respiratorne infekcije ili SARI (engleska skraćenica za Severe Acute Respiratory Infections), prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, podrazumijevaju sve teške infekcije respiratornog sistema koje zahtijevaju hitnu hospitalizaciju, najčešće na odjeljenjima intenzivne njege, usljed pojave oboljenja koje se karakteriše povišenom tjelesnom temperaturom (38°C i više) koja traje duže od sedam dana, upornim kašljem i plitkim ili otežanim disanjem”, pojasnili su iz Instituta za javno zdravlje.

■ MNOGOBROJNI

UZROČNICI INFEKCIJE

Mogući patogeni, odnosno uzročnici, teških respiratornih infekcija (SARI) su mnogobrojni, pa do njihove pojave mogu da dovedu, kako ističu iz Instituta, razne bakterije, kao što su Mycoplasma pneumonia-e, Chlamydophila pneumonia-e,

Legionella ili virusi gripa, korona, adenovirusi, respiratorni sincicijalni virusi... “Upravo taj podatak, koji ukazuje na mnogobrojne uzročnike ovih infekcija, jeste najveći izazov prilikom njihovog liječenja, jer je radi adekvatnog tretmana oboljelog koji pati od životno ugrožavajuće, odnosno teške infekcije disajnog sistema neophodno laboratorijskim putem što prije identifikovati uzročnika infekcije kako bi otpočelo adekvatno liječenje”, kazali su iz Instituta i istakli da u nerijetkom broju slučajeva uzročnika teške respiratorne infekcije (SARI) nije moguće identifikovati ili se uzročnik ne može brzo identifikovati.

Društvo

15

Burno na Skupštini, delegati napuStili Sjednicu

Dio ljekara nezadovoljan vođenjem Ljekarske komore

■ VAKCINACIJA

NAJEFIKASNIJA MJERA PREVENCIJE

Iz Instituta naglašavaju da je najefikasnija specifična mjera prevencije kod obolijevanja od

slučajeva teških akutnih respiratornih infekcija registrovano je u crnoj gori, pokazuju posljednji podaci instituta za javno zdravlje određenih respiratornih infekcija vakcinacija - različitim dostupnim vakcinama u odnosu na uzročnika bolesti - bakterije ili viruse. “Ukoliko vakcina iz nekog razloga nije dostupna, ili nema adekvatne vakcine protiv uzročnika respiratorne infekcije, treba se pridržavati predloženih mjera opšte prevencije”, savjetuju iz Instituta. Opšte mjere prevencije, podsjećaju, podrazumijevaju redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje bliskih kontakata sa oboljelim osobama, pridržavanje propisanih mjera za kontrolu infekcije i korišćenje lične zaštitne opreme prilikom njege osoba oboljelih od teških respiratornih infekcija. Takođe, treba izbjegavati boravak u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi kao i javne skupove, redovno prati ruke i izbjegavati dodirivanje očiju, nosa i usta nečistim rukama, koristiti papirne maramice prilikom kijanja i kašljanja, te praktikovati zdrave životne navike. J.V.Đ.

Jedan od ranijih sastanaka Ljekarske komore Sjednica skupštine Lje- stranstva koji su govorili o karske komore, na kojoj je značaju projekata, ja sam trebalo da se raspravlja o se pripremao da govorim o donošenju Kodeksa medi- značaju Kodeksa, Pravilnicinske etike i deontologije, ka o solidarnoj pomoći Ljeprotekla je juče burno. Na- karske komore Crne Gore ime, dio delegata, koji su, i svemu što smo uradili u kako saznajemo, nezado- prošloj godini. Nažalost, jevoljni na koji način ovu in- dan broj delegata se iskljustituciju vodi predsjednik čivo pripremao da opstruiAleksandar Mugoša, na- ra rad Skupštine, tako da se pustili su sjednicu nakon ni nakon četiri sata od poprve tačke dnevnog reda. četka sjednice nije moglo Kako je za Dnevne novi- dalje od 1. tačke dnevnog ne kazao Mugoša, riječ je o reda”, naveo je Mugoša. opstrukciji koja će donijeti Prema njegovim riječištetu, kako ljekarima, tako ma, navedeni delegati su i građanima. sjednicu napustili pod iz“Dugo smo radili na važ- govorom da su umorni. nim aktima koja je trebalo “Uz izgovor da su se da usvoji Skupština umorili i nakon meKomore. Među đusobnog prebrojavanja u njima je vjerojednom trevatno i najnutku su značajniji napustidokument do sada, a li salu. Žao to je Komi je što jedan broj deks medikolega ne cinske etike želi da rai deontologizumije napoje. Pripremire koje ulažemo li smo i tri velika dr Mugoša Projekta za ovu godida bi vratili povjerenu, koja su u isključivom nje građana u naš rad. Ta interesu članova Komo- grupa delegata mora znare, poboljšanja kvaliteta ti da nemaju odgovornost zdravstvene zaštite u jav- samo prema predsjedniku nim zdravstvenim ustano- Skupštine, već što je mnovama, samim tim i u inte- go značajnije, prema svim resu građana naše zemlje. članovima Komore”, poruImali smo goste iz ino- čio je Mugoša.

dio delegata, koji su, kako saznajemo, nezadovoljni na koji način ovu instituciju vodi predsjednik aleksandar mugoša, napustili su sjednicu nakon prve tačke dnevnog reda Podsjećamo, tri člana Izvršnog odbora Ljekarske komore nedavno su podnijela ostavke ginekolog Vojo Miketić i pedijatri Zorica Babić i Nina Mandić, o čemu je, takođe trebalo da se raspravlja na jučerašnjoj sjednici. Kako se u pojedinim medijima spekulisalo, razlog njihovih ostavki je neslaganja sa predsjednikom Komore Aleksandrom Mugošom u vezi sa načinom na koji su predstavljeni rezultati ankete Sindikata doktora medicine, koja je pokazala da ljekari prepoznaju prisustvo korupcije u velikom obimu u institucijama koje vode zdravstveni sistem. Ipak, Mugoša je u izjavi za Dan kazao da troje njegovih kolega “nijednom jedinom riječju nijesu iskazali nezadovoljstvo radom tog organa, već naprotiv poželjeli su nam svaku sreću u daljem radu”. M.I.

16

DRUŠTVO

KONKURS

PETAK, 8. 2. 2019.

Sa jučerašnje prezentacije istraživanja

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Foto: sidikatmedija.me

DNEVNIM NOVINAMA

SMCG: NEMA NAPRETKA U BEZBJEDNOS

ZA PET GODINA 3

U Crnoj Gori nema napretka kada je u pitanju bezbjednost novinara, a od 2014. godine dogodila su se 33 napada na njih, saopštili su iz Sindikata medija na predstavljaju istraživanja “Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara - Crna Gora 2018”. Predsjednica Sindikata Marijana Camović rekla je da, imajući u vidu da se prošle godine dogodio napad na Oliveru Lakić, “ne da se nije ništa poboljšalo već smo se vratili u vrijeme kada su napadi na novinare bili normalna pojava”. “Osim slučaja sa Jelenom Jovanović, kojoj je čovjek prijetio u redakciji, i slučaja ekplozivne naprave bačene u dvorište Seada Sadikovića, svi prethodni slučajevi stoje na mjestu na kom su bili, a neki su i zastarili”, kazala je Camović. Prema njenim riječima, Crna Gora ili stagnira ili se vraća kada je u pitanju bezbjednost novinara. “Svakako, nikakvog napretka nema”, smatra Camović. Prema njenim riječima, od početka jula 2017. do kraja juna prošle godine u Upravi policije Crne Gore evidentirano je devet događaja koji se od-

Uskoro izmjene Zakona o medijima

Camović je rekla da se počelo sa izmjenama Zakona o medijima i Zakona o nacionalnom javnom servisu RTCG. “Zakon o medijima će se mijenjati detaljno i planirane su novosti kada je u pitanju registracija medija, transparentnost vlasništva, evidencija novca koji mediji dobijaju po osnovu marketinga, ali i osnivanje fonda za pluralizam medija u koji bi bilo izdvajano 0,03 odsto državnog budžeta i iz kojeg bi novac dobijali svi komercijalni mediji”, rekla je Camović.

nose na napade na novinare, zaposlene u medijima i imovinu medija. “Dva slučaja registrovana u drugoj polovini 2017. godine odnose se na prijetnje upućene bivšem novinaru, koji se trenutno nalazi na rukovodećoj poziciji jedne političke partije”, navela je Camović. Kako je kazala, riječ je o sedam slučajeva. “Naša baza slučaja napada na novinare se nalazi na saj-

tu safejournalists.net i od 2014. godine evidentirali smo 33 incidenta”, rekla je Camović. Ona je navela da su pratili i slučaj Jova Martinovića koji je prvostepeno osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koja se bavila preprodajom narkotika. “Negodovali smo zbog te presude jer smatramo da je Martinoviću nanijeta nepravda. Najnoviji događaj je izricanje prvostepene presude osobi koja je ugrozila sigurnost novinarke Vijesti Jelene Jovanović, prijeteći joj na njenom radnom mjestu”, kazala je Camović. Njena koleginica, Bojana Laković-Konatar je kazala da je istraživanje pokazalo da svaki treći novinar ima nizak ili određeni stepen slobode u odabiru priča na kojima će raditi, dok 68 odsto njih ima visok stepen slobode u tome ili čak apsolutnu slobodu. “Ipak, važno je naglasiti da su odgovori ispitanika afirmativniji kada govore o svom položaju, dok kada komentarišu generalno stanje u svojim redakcijama imaju negativniji stav koji očigledno ukazuje na cenzuru i samocenzuru”, rekla je Laković Konatar. M.I.

Društvo

PETAK, 8. 2. 2019.

17

ministarstvo odbrane

Od danas promocija vojnog poziva u srednjim školama

osti medijskih poslenika

33 napada

Predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore (VCG) obilaziće, od danas do 15. marta, srednje škole u cilju približavanja vojničkog poziva mlađoj populaciji koja je u fazi izbora budućeg zanimanja. Iz Ministarstva su kazali da će poseban akcenat biti na mogućnostima studiranja na inostranim vojnim akademijama. „Biće riječi i o narednom Ljetnjem vojnom kampu, na koji se mogu prijaviti učenici završnih razreda“, kaže se u saopštenju. Navodi se da obilazak počinje Srednjom ekonomskom školom “Marko Vešović” i Srednjom elektrotehničkom školom „Vaso Aligrudić“ u Podgorici. Kako je najavljeno, do 15. marta u planu je posjeta 38 srednjih škola u Podgorici, Danilovgradu, Tuzima, Cetinju, Baru, Budvi, Herceg Novom, Tivtu, Kotoru, Ulcinju, Nikšiću, Žabljaku, Šavniku, Plužinama, Andrijevici, Beranama, Rožajima, Plavu, Bijelom Polju, Kolašinu, Mojkovcu i Pljevljima. „Vojnički poziv i njegove prednosti, kao i ide-

Probližavanje vojničkog poziva mlađoj populaciji ja o mogućnosti školovanja na inostranim vojnim akademijama,mladima, koji su u fazi izbora životne pro-

fesije približiće se na atraktivan i njima blizak način“, zaključili su iz Ministarstva. R.D.

obezbijeđeno 338.562 eura

Počela isplata stipendija i studentskih kredita

Sa jučerašnje prezentacije

SvAKi TrEći novinAr PrimA PlATu mAnju od 400 EurA

Laković Konatar je kazala da je 2017. godine, prema zvaničnim podacima u crnogorskim medijima radi 1.350 ljudi, a pretpostavlja se da u crnogorskim medijima radi 800 novinara. “Kada su u pitanju zarade, one su često neredovne i nedovoljne, a u velikom broju slučajeva kasne. Veliki problem predstavljaju i prekovremeni rad i rad na „crno““, rekla je Laković-Konatar, predstavljajući

rezultate ankete. Kako je rekla, istraživanje Sindikata medija je potvrdilo da su plate novinara ispod državnog prosjeka. “Više od trećine anketiranih novinara (35 odsto) prima platu od 400500 eura, a svaki treći novinar prima manje od 400 eura. Svaki peti novinar može se pohvaliti platom koja je od 500-600 eura, a svega 12,5 odsto novinara prima platu koja je veća od 600 eura”, rekla je Laković-Konatar.

Ministarstvo prosvjete je novac za isplatu stipendija i studentskih kredita za januar i februar školske 2018/2019. godine u iznosu 338.562 eura. “Za isplatu studentskih kredita za januar i februar studijske 2018/2019. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu 272.324 eura. Rata studentskog kredita kreće se od 37 eura do 53 eura u zavisnosti od godine studija i prosječne ocjene iz prethodne godine studija”, saopšteno je iz ovog resora. Studentski krediti isplaćuju se prema početnom slovu

prezimena i to u filijalama Hipotekarne (A,B,C,Č,Ć,D,Đ,DŽ), Societe generale (E,F,G,H,I,J,K,L,LJ,M,N,NJ,O) i Erste banke (P,R,S,Š,T,U,V,Z,Ž). “Sredstva su obezbijeđena i za stipendije za talentovane učenike i najbolje studente za januar i februar školske 2018/2019. godine u iznosu 66.238 eura. Iznos rate stipendije za talentovane učenike je 57 eura, a za najbolje studente 86 eura. Stipendije talentovanim učenicima i najboljim studentima se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke”, dodaju oni. R.D.

18

cRNA goRA

tivat: Počela PriPreMa Za ljetnju seZonu

Opština i JP Morsko dobro sređuju oštećena kupališta U cilju sagledavanja postojećeg stanja, te utvrđivanja potrebe dodatnog prihranjivanja javnih kupališta na području opštine Tivat, predstavnici JP Morsko dobro zajedno sa predstavnicima Opštine, odnosno Sekretarijata za lokalnu samoupravu, organizovali su obilazak kupališta od Lepetana do Krašića. U zajedničkoj akciji obišli su šest kupališta: Pijavica u Lepetanima, Donja Lastva kod crkve Sv Roko, Tivat centar, ispred bivšeg hotela „Mimoza“, Kalimanj- ulaz u lučicu, Župa kod palace Verona i Stari Krašići - Veliki omac. Nakon obilaska kupališta sačinjen je i zajednički izvještaj o stanju javnih kupališta na području Tivta. Zaključeno je da je neophodno da se kupališta na pravi i kvalitetan način pripreme za predstojeću ljetnju turističku sezonu, te shodno tome obezbijede osnovni uslovi za njihovo korišćenje, kako lokalnog stanovništva, tako i turista. Za kupalište Pijavica, preko puta nekadašnje kasarne u Lepetanima, utvrđeno je da je pod uticajem jakih morskih struja, udara vjetra i talasa znatna količina pijeska, nasutog prethodne godine nestala, pa je neophodno nasipanje veće količine pijeska, kao i čišćenje kupališta. Pored obezbijeđenih 30 kubnih metara, od strane JP Morsko dobro, potrebno je nasuti još 25m3. Kupalište u Donjoj Lastvi je u boljem stanju pa je dovoljno da se, osim već obezbjeđenih 20 kubika, doda još 10, dok za kupalište ispred bivše Mimoze ne trebaju dodatne količine. U cilju oplemenjivanja ku-

pališnog prostora, a kako se navodi, nakon razgovora sa građanima koji žive u neposrednoj blizini, za kupalište u Kalimanju (ispred ulaza u lučicu Kalimanj), zbog izraženog interesovanja gostiju za to kupalište neophodno je nasuti oko 40 kubika pijeska. Za razliku od kupališta u Kalimanju nedovoljno interesovanje građana i gostiju iskazano je za kupalište na Župi (kod palace Verona), ali je predloženo da se uz obezbijeđenih 15 kubika od Morskog dobra, doda još pet, kao i da je neophodno čišćenje plaže. U Starim Krašićima su dovoljne količine pijeska nasutog prethodne godine, ali je konstatovano da je neophodno izvršiti čišćenje tog kupališta. “Pored već obezbijeđenih 100 kubika od strane JP Morsko dobro, neophodno je da i Opština Tivat obezbijedi dodatnih 100 kubika. Cijena utovarenog, transportovanog i nasutog pijeska iznosi 40 eura po kubnom metru, pa je procjenjeno da bi u te svrhe Opština trebalo da izdvoji 4.000 eura”, navodi se u izvještaju. Unazad nekoliko godina Morsko dobro sprovodi aktivnosti na uređivanju i prihranjivanju javnih kupališta na teritoriji opštine, na potezu obalnog pojasa od Lepetana do Krašića, pa pred početak ljetnje turističke sezone obezbjeđuje određenu količinu “visokokvalitenog pijeska”, kojim vrši nasipanje prioritenih javnih kupališta. Ove godine su te aktivnosti, u cilju što kvalitetnije pripreme kupališta za sezonu, organizovane zajedno sa tivatskom Opštinom. Z.K.

PETAK, 8. 2. 2019.

Predstavnici Glavnog grada u Zagrebu

Manifestacija ª Dani crne Gor

Prezentovani Po “vinske ceste”

U

okviru manifestacije “Dani Crne Gore u Zagrebu – Kreativna Crna Gora”, Glavni grad i lokalna Turistička organizacija predstavili su juče razvojne, investicione i turističke potencijale Glavnog grada tamošnjim zvaničnicima, privrednicima i medijima.

Rukovodilac Službe za međunarodnu saradnju Dragutin Đeković održao je prezentaciju na temu “Razvojni potencijali Glavnog grada – Podgorice”, dok su predstavnici TO Podgorice prezentovali “Vinske ceste Podgorice”.

■ BROJNI PROJEKTI

Plaža Kalimanj

Đeković je, predstavljajući planirane kapitalne projekte i investicione potencijale Glavnog grada, kao najvažniji izdvojio postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kao i planirano obezbjeđivanje bulevarskih prilaza gradu sa svih strana, projekat pretvaranje biogasa sa deponije u električnu energiju i izgradnju solarne elektrane. U oblasti sporta planira se izgradnja istočne tribine Grad-

skog stadiona, izgradnja teniske akademije, rekonstrukcija Stadiona malih sportova, kao i izgradnja nacionalnog fudbalskog stadiona. On je govorio i o rješavanju jednog od najvećih izazova u Podgorici – problema javnog prevoza, kao i o potrebi oživljavanja centra grada. Đeković je prisutne informisao i o mogućnostima izgradnje expo centra, šoping molova, akva parka, kao i više hotela u različitim djelovima grada. Pored toga, skrenuo im je pažnju i na zone u kojima su omogućene povoljnosti za ulagače – Industrijsku zonu A, Agro-industrijsku zona i Servisno-skladišnu zonu sa ranžirnom stanicom. On je istakao da je Podgorica privlačna za investitore budući da nudi različite modele saradnje, kao što su privatno-jav-

no partnerstvo, strane direktne investicije, i kroz novi ESCO metod. Grad se, takođe, intenzivno bori sa problemom nezaposlenosti, pa su pokrenuti projekti kao što su biznis inkubator, Centar za kompetencije i drugi - koji imaju za cilj da motivišu, prije svega mlade ljude, da pokreću svoj.

■ PREDSTAVLJENA

GASTRO PONUDA

Posjetioci su bili u prilici da se pored turističkih, prirodnih i kulturnih potencijala Glavnog grada, upoznaju i sa bogatom eno i gastro ponudom podgorič-

Đeković je prisutne informisao i o mogućnostima izgradnje expo centra, šoping molova, akva parka, kao i više hotela u različitim djelovima grada

PETAK, 8. 2. 2019.

cRNA goRA

19

IzraelcI zaInteresovanI da InvestIraju u PodgorIcu

Pametni grad karakteristika budućeg razvoja Podgorice

ore u zagrebuº

otencijali i Podgorice kog regiona – da upoznaju Podgoricu kao vinski grad, grad kvalitetnih vina i grad sa ogromnim potencijalima za razvoj ovog oblika turizma. Prezentacija je podrazumijevala kako proizvode najvećeg vinogradskog kompleksa u jednoj cjelini u Evropi, kompanije “13. jul Plantaže”, koja je brend kako Glavnog grada tako i cijele Crne Gore, tako i ponude brojnih manjih vinarija sa teritorije Podgorice. Kako bi doživljaj bio potpun, upriličenu degustaciju vina pratili su i tradicionalni gastro proizvodi podgoričkog regiona. Degustacija vina organizovana je uz profesionalnog somelijera koji je prisutne upoznao sa kvalitetom vina, i samog zemljišta na kojem se uzgaja vinova loza. Promocija turističke ponude u Zagrebu nastavlja se i narednih dana na Trgu bana Josipa Jelačića i u Evropskom domu u Zagrebu. Turistička organizacija Podgorice će uzeti učešće i u okviru zajedničke prezentacije Nacionalne turističke organizacije Crne Go-

re, 11. februara, te i tom prilikom predstaviti turističku i gastro ponudu Podgorice. Ova posjeta će biti iskorišćena i za uspostavljanje intenzivnije saradnje sa TZ Grada Zagreba. U okviru manifestacije “Dani Crne Gore u Zagrebu – Kreativna Crna Gora” danas će biti upriličeni i bilateralni susreti ministara kulture, gradonačelnika Podgorice i Zagreba, državnih sekretara ministarstava vanjskih poslova i pomoćnika ministara turizma. Takođe, gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković biće u petak domaćin na prijemu – jazz veče, gdje će se izvoditi crnogorske tradicionalne kompozicije u jazz obradi. Podsjećamo, domaćin manifestacije je Evropski dom u Zagrebu, a organizatori Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore, Ministarstvo kulture, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Glavni grad Podgorica, Privredna komora i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Zagrebu.

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Časlav Vešović sastao se juče sa zamjenicom šefa misije ambasade Izraela Jennu Sedov, sa željom da se, na temelju odličnih političkih odnosa Crne Gore i Izraela, unaprijedi i ekonomska saradnja. Vešović je istakao da je, u tom pravcu, Podgorica spremna da pruži konkretan doprinos i kroz formalizaciju odnosa sa gradovima u Izraelu. Upravi Glavnog grada je tokom sastanka ponuđena podrška u procesu održivog urbanog planiranja i upravljanja prostorom, razmjena iskustava u razvoju koncepta bezbjednog i pametnog grada i iskazano interesovanje za investivcije, naročito u dijelu tretmana otpadnih voda. Zamjenik gradonačelnika

je gošći predstavio razvojne potencijale i planove Glavnog grada, uz poseban osvrt na izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i iskazao spremnost za saradnju na razvojnim projektima u Podgorici, dodajući da očekuje da će u njihovoj realizaciji učestvovati i izraelske kompanije. Vešović je istakao da je koncept bezbjednog i pametnog grada karakteristika budućeg razvoja Podgorice i izrazio uvjerenje da na tom polju u narednom periodu postoji širok prostor za uspostavljanje saradnje i realizaciju aktivnosti sa zainteresovanim partnerima iz Izraela. Zamjenica šefa misije ambasade Izraela Jennu Sedov je naglasila da će se izraelska ambasada u narednom perio-

du fokusirati na unapređenje saradnje na nivou lokalnih uprava u okviru koje postoji dosta prostora za konkretizovanje i realizaciju zajedničkih dogovorenih aktivnosti. “Imamo ambiciju da radimo na jačanju ekonomske saradnje, jer smo upoznati sa projektima i potencijalima Glavnog grada i želimo da izraelske kompanije uzmu učešće u realizaciji kapitalnih projekta u Podgorici”, istakla je Sedov. Sedov je izrazila posebno zadovoljstvo kulturnom saradnjom i istakla da je za njihovu državu posebno značajna sve veća prisutnost sadržaja iz bogate kulturne ponude Izraela u Podgorici. Ona je posebno zahvalila upravi Glavnog grada na podršci za izgradnju prve sinagoge u Podgorici.

Jennu i Vešović

PodgorIca: Šesto zIMsko Izdanje

Sajam “Najbolje iz CrNe Gore” za vikeNd u delti

Šesto, zimsko, izdanje sajma “Najbolje iz Crne Gore”, biće održano 9. i 10. februara u Delta City. Na tradicionalnoj poljoprivrednoj manifestaciji “Najbolje iz Crne Gore” učestvovaće proizvođači vina, maslina i maslinovog ulja, meda, pršuta, mlijeka i mliječni proizvodi, ljekovitog bilja, organskih proizvoda... Sajam okuplja proizvođače iz svih krajeva Crne Gore

na jednom mjestu i idealna je prilika da u međusobnoj komunikaciji ukažu na probleme sa kojima se susreću u proizvodnji i distribuciji svojih proizvoda. “Cilj ovog sajma je i da utičemo na svijest potrošača da kupuju što više domaće proizvode, te da naši prehrambeni proizvodi postanu nacionalni brendovi i kao takvi rado viđeni u svakoj potrošačkoj korpi. Tokom dvod-

nevne manifestacije posjetioci će moći da kupe direktno proizvode od naših proizvođača, te da se u neposrednom kontaktu upoznaju sa procesom proizvodnje”, navode organizatori manifestacije. Da je projekat “Najbolje iz Crne Gore” uspješna priča najbolje, kako kažu, govori podatak da ovu manifestaciju posjeti oko 20.000 posjetilaca.

20

cRNA gORA

PETAK, 8. 2. 2019.

TivaT: Donacija kompanije QaTary Diar

Novac će biti usmjeren na asfaltiranje puta na Luštici Ta saobraćajnica predstavlja direktnu saobraćajnu vezu ka razvojnim turističkim projektima koji se grade na poluostrvu Luštica i umnogome će olakšati saobraćaj na ovom dijelu poluostrva

kalnog puta za Radoviće na poluostrvu Luštica. Radi se o dionici Rogač – Radovići. Opština je prethodno finansirala sanaciju i asfaltiranje dionice od obale Đuraševića do kraja naselja Radovići, vrijednu oko 94.000 eura. Na poluostrvu Luštica u toku je i izgradnja druge faze saobraćajnice MR1 koja će, od prirodnog rezervata Tivatska solila povezati lokalni put za Radoviće i izgrađenu prvu fazu saobraćajnice MR1. “Ta saobraćajnica predstavlja direktnu saobraćajnu vezu ka razvojnim turističkim projektima koji se grade na poluostrvu Lušti-

Put ka poluostrvu Luštica

Berane: vanDalski čin nn lica

Mašinskim uljem uništen veliki broj sadnica tuje U noći između utorka i srijede nepoznati počinioci su u parku pored banke (preko puta zgrade Opštine Berane) i na taksi parkiralištu, koje se nalazi na početku glavne gradske ulice, trajno uništili veliki broj sadnica tuje. Oni su za taj vandalski čin upotrijebili iskorišteno mašinsko ulje. Iz Opštine Berane su izrazili zabrinutost da ovo nije u pitanju izolovan incident već organizovano uništavanje gradskog zelenila, jer su se ovakve stvari dešavale više puta i u prethodnom periodu. “Najoštrije osuđujemo ovakav potez i pozivamo nadležne organe da što hitnije rea-

guju. Počinioci nisu svjesni da su ovim gestom nanijeli štetu gradu ne ostvarivši sebi nikakvu korist. Kada se korijen tuja jednom natopi iskorištenim uljem one se automatski suše i ne mogu da se zasade na novoj lokaciji”, stoji u saopštenju Opštine i navodi da je bilo zasađeno tridesetak ukrasnih stabala tuje – čempresa na pomenutom prostoru. Opština je preduzela sve zakonski potrebne mjere, te je slučaj već prijavila organima reda Centra bezbjednosti Berane, dok je Komunalna policija shodno svojim ovlašćenjima i nadležnostima preduzela aktivnosti.

30 hiljada eura vrijedna je donacija kompanije Qatary Diar, koja će biti usmjerena u realizaciju druge faze asfaltiranja lokalnog puta za Radoviće na poluostrvu Luštica

ca i umnogome će olakšati saobraćaj na ovom dijelu poluostrva, a što je od posebnog značaja za mještane okolnih mjesnih zajednica”, ističe se u saopštenju Opštine Tivat. Z.K.

U DrUgoj polovini ove goDine

Tivat postaje član Foruma Jadransko-jonske regije U drugoj polovini godine Opština Tivat postaće punopravan član Foruma gradova Jadransko-jonske regije, koji ima za cilj izgradnju i razvoj ekonomskog, socijalnog i kulturnog nasljeđa gradova regiona i saradnju na putu evropske integracije zemalja, dogovoreno je na jučerašnjem sastanku u Opštini Tivat. Predsjednik Opštine, dr Siniša Kusovac i potpredsjednici Dejan Maslovar i Ilija Janović o priključenju Forumu razgovarali su sa predstavnicima Jadransko-jonske inicijative, Ivanom Ivaniševićem, generalnim direktorom za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, Đuzepeom Kavanjom, direktorom Odjeljenja za Zapadni Balkan i Jadran u Ministarstvu vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije, Pavlom Jankovićem, načelnikom Odjeljenja za regionalne inicijative u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, ambasadorom Fabijom Piljiapokom, bivšim generalnim sekretarom Jadranskojonske inicijative i sadašnjim glavnim savjetnikom u inicijativi, Vanom Vojinović, direktorkom Direkcije za regionalne i druge međunarodne organizacije u MVP i savjetnicom Borkom Marinović. Prvi čovjek opštine je istakao da je Tivat prestižna turistička i investiciona destinacija i da posljednjih godina na prepoznatljiv način doprinosi promociji turističkih i kulturnih potencijala crnogorske obale kroz sinergiju tradicionalnog i elitnog turizma,

te je stoga Opština zainteresovana da bude član ovakvog foruma gradova. Ivanišević je predočio važnost uključenja Tivta, kao opštine koja prednjači u turističko-investicionom razvoju, u Forum koji broji oko 60 gradova iz sedam zemalja sa izlazom na Jadransko i Jonsko more i pomaže u ostvarivanju bilateralne i multilateralne saradnje. Forum gradova blisko sarađuje sa Jadransko-jonskom inicijativom, koja je značajan mehanizam povezivanja devet zemalja Jadransko-jonskog regiona na putu ka EU (Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija). Radi se o povezivanju i saradnji u različitim oblastima: univerzitetska saradnja, plavi rast/ pomorska saradnja, održivi turizam i kultura, civilna zaštita i zaštita životne sredine, saobraćajna i energetska povezanost. Crna Gora predsjedava inicijativom do maja ove godine. To je drugo predsjedavanje naše zemlje od obnove nezavisnosti, a treće od postojanja incijative. “Kao mediteranska i jadranska zemlja, ‘Crna Gora smatra da su Jadransko i Jonsko more najveći prirodni, ekonomski i razvojni resursi, zbog čega je pristupila Inicijativi kao regionalnoj strukturi koja u primarnom fokusu ima valorizaciju potencijala i promociju zajedničkih vrijednosti država koje izlaze na dva mora”, kazao je Ivanišević. Z.K.

⌦------------------------------------------Kao mediteransKa i jadransKa zemlja, ‘Crna Gora smatra da su jadransKo i jonsKo more najveći prirodni, eKonomsKi i razvojni resursi’

⌦-------------------------------------------

Opština Tivat dobila je donaciju vrijednu 30.000 eura od kompanije Qatary Diar Plavi horizonti, saopšteno je iz Opštine. Donacija će biti usmjerena u realizaciju druge faze asfaltiranja lo-

PETAK, 8. 2. 2019.

cRNA GORA

21

kotor: nakon skoro dvije godine

Do kraja februara sanacija bazena “Nikša Bućin” S

anacija zatvorenog bazena “Nikša Bućin” u Škaljarima počeće konačno do kraja ovog mjeseca, kazao je Zoran Pajović, upravnik bazena.

Kotorani su već dvije godine bili uskraćeni za korišćenje gradskog bazena, pa će ovo biti radosna vijest, prije svega za sportiste, plivače i vaterpoliste, poslije nekoliko raspisanih i oborenih tendera i brojnih obećanja. Iz Direkcije za javne radove Crne Gore juče je Pajoviću saopšteno da je njihova pravna služba dobila pisane potvrde od strane učesnika na posljednjem tenderu, firme “Fidija” i “Erlang” da se neće žaliti na tender. Samim tim je prvorangirana firma “Neimar”, koja će izvoditi radove na sanaciji bazena, stekla uslove da se potpiše ugovor. Ugovor je poslat na potpis i samo je ostao rok od tri dana, do kada treba da se izabere nadzorni organ. “Prema saznanjima iz razgovora sa glavnom ar-

hitekticom u Direkciji javnih radova Crne Gore, obaviješten sam da bi napokon do kraja februara trebali otpočeti radovi na zimskom bazenu”, kazao je za Skala radio Pajović. Po uslovima na tenderu, rok za završetak ovog posla je osam mjeseci, što je, prema riječima Pajovića, malo nerealno. Očekivati je da će, zbog ozbiljnosti i obima posla, ovaj rok biti produžen, jer su sada ovim poslom obuhvaćene sve tri faze sanacije. Pajović navodi da je najvažnije da se sam bazen prvo stavi u funkciju (školjka) zbog, prije svega sportista i građana Kotora, pa da se uporedo rade tribine, svlačionice i ostalo. Ukupna investicija na osnovu tendera koštaće 3.480.000 eura, sa plaće-

Ukupna investicija rekonstrukcije kotorskog bazena “Nikša Bućin”, na osnovu tendera, koštaće 3.480.000 eura, sa plaćenim PDV-om

nim PDV-om. Firma “Artik” uložila je žalbu na prethodni ten-

der, raspisan u septembru prošle godine, za izbor izvođača radova na drugoj fazi rekonstrukcije zatvorenog bazena “Nikša Bućin” u Škaljarima, što je stopiralo radove, a iz uprave bazena je ovo ocijenjeno kao opstrukcija i namjerno odugovlačenje posla. Pajović je tada kazao da je tender namjerno loše pripremljen, te da su u projektnom zadatku navedene stvari koje na terenu i ne postoje. “U tehničkom opisu, na

primjer, piše da je zadatak izvođača - skidanje postojeće ograde i stavljanje nove, a bazen nema ogradu. Osim toga, firma Artik nije se pojavila na tenderu, nije učestvovala. U međuvremenu, saznajemo da je zapravo riječ o sestri-firmi ‘Erlanga” koji je izvodio prvu fazu rekonstrukcije. U pitanju je isti osnivač, isti vlasnik. Dakle, sve ukazuje da nije riječ o propustima administracije, već o namjeri da se rekonstrukcija bazena odgađa”, kazao je tada Pajović.

Bar: Prava Crna gora ukazala na ProBleme

Zbog gradnje vrtića haos u saobraćaju kod škola

Budva: Parking servis zavodi red

“Pauk” će od ponedjeljka raditi u dvije smjene

Iz preduzeća Parking servis Budva juče su saopštili da će od narednog ponedjeljka pauk vozilo u ovom gradu raditi u dvije smjene. Na ovaj način će se, kako navode iz ovog preduzeća, intenzivirati rad na uklanja-

nju nepravilno parkiranih vozila na teritoriji opštine. “Molimo sugrađane i goste da se odgovorno ponašaju u saobraćaju, kako bi izbjegli prekršaj i eventualne neprijatnosti”, navodi se u saopštenju.

Odbornica Prave Crne Gore Maja Šoškić ukazala je na, kako kaže, totalno rasulo u saobraćaju između dvije barske škole, koje je proisteklo nakon sječe stabala iz dvorišta Gimnazije zbog izgradnje vrtića. “Кamiоni kоji prеvоzе kamеnе оstatkе srušеnоg amfitеatra, nе samо da nе pоkrivaju tеrеt kоji sе prеvоzi, nеgо sе tоkоm čitavоg dana krеću smjеrоm suprоtnim оd dоzvоljеnоg i na glavnoj gradskoj raskrsnici skrеću u nеdоzvоljеnоm pravcu. S оbzirоm na tо da se gradilištе nalazi izmеđu dvijе škоlе, opština očigledno ne vodi računa o be-

zbjednosti najmlađih osnovaca na čijem putu do škole se sve ovo dešava”, kazala je Šoškić. Ističe da se stiče utisak da poslije svakog protesta građana, rad na gradilištu biva još neregularniji i sa još više prekršaja, koje nema ko da iskontroliše.

Na kraju, Prava Crna Gora - Bar upućuje poruku predsjedniku opštine, koji će, kako navode, za života ostati upamćen kao osoba koja je masakrirala stoljetne čemprese. “Iakо stе instruisali vašе ‘bоtоve’ da nas pratе i glеdaju štо radimо čak i na društvenim mrežama, iakо ismijavatе građane vašim izjavama na svim nivоima i prеbrоjavatе kоlikо nas ima, iakо svoju odgovornost krijеtе iza prоfitеrskih dilоva kоjima eksploatišete zеlеnе оazе, iakо idеtе pо gradu i molite ljudе da nе dоlazе na prоtеstе, znajte – u sili je slabost”, zaključuje se u saopštenju.

22

svijet

PETAK, 8. 2. 2019.

neuspješna posjeta tereze mej briselu, junker kategoričan:

Nema novih pregovora o Bregzita

Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker rekao je britanskoj premijerki Terezi Mej tokom “robusnih, ali konstruktivnih razgovora” koje su juče imali u Briselu da Evropska unija neće ponovo pregovarati sa Londonom o sporazumu o Bregzitu. “Razgovori su održani u duhu zajedničkog rada na postizanju urednog povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva (UK) iz EU”, ukazao je Junkerov portparol Margaritis Šinas na konferenciji za medije, javio je Rojters. “Razgovori su održani u duhu zajedničkog rada na postizanju urednog povlačenja Velike Britanije iz EU”, kazao je Šinas. Navodi se kako je on dodao da je evropski blok spreman više da radi na deklaraciji koja treba da prati nove odnose Evropske unije i Velike Britanije nakon Bregzita. Rojters je prenijeo kako

Razgovori su održani u duhu zajedničkog rada na postizanju urednog povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva (UK) iz EU”, ukazao je Junkerov portparol Margaritis Šinas na konferenciji za medije

je Junker poručio da je Mej predstavila razne opcije kojima bi trebalo da se odgovori na zabrinutost izraženu u britanskom Parlamentu u vezi sa “backstopom” irske granice. “Backstop” je osmišljen tako da se zadrži otvorena granica na ostrvu u slučaju da Velika Britanija napusti EU bez sporazuma. U pitanju je svojevrsna bezbjednosna mreža koja garantuje da ne-

će biti “tvrde granice” između dvije Irske, čak i ako Velika Britanija napusti EU bez sporazuma. Junker je takođe rekao kako se sa Mej dogovorio da njihovi timovi rade zajedno kako bi utvrdili “da li se može pronaći put dalje”. Navodi se da će se predsjednik Evropske komisije i premijerka Velike Britanije ponovo sastati krajem februara, dok će se njihovi glavni pregovarači za Bregzit - Mišel Barnije u ime EU i Stiven Barkli u ime Ujedinjenog Kraljevstva sastati u ponedeljak. Mejova je juče stigla u sjedište Evropske unije u Briselu, u novom pokušaju da ponovo otvori razgovore sa EU o Bregzitu. AP je prenijeo da se ona, osim sa Junkerom, sastala i sa predsjednikom Evropskog savjeta Donaldom Tuskom i predsjednikom evropskog parlamenta

Antoniom Tajanijem. Donji dom britanskog parlamenta je prošle nedjelje glasao da se od EU zahtjeva da napravi “alternativne aranžmane” po pitanju “bekstopa”, što je glavna prepreka da se britanski parlament saglasi sa sporazumom britanske premijerke o Bregzitu. U međuvremenu su britanski mediji saznali kako se Mej priprema da odgodi drugo glasanje Parlamenta

“Backstop” je osmišljen tako da se zadrži otvorena granica na ostrvu u slučaju da Velika Britanija napusti EU bez sporazuma. U pitanju je svojevrsna bezbjednosna mreža koja garantuje da neće biti “tvrde granice” između dvije Irske, čak i ako Velika Britanija napusti EU bez sporazuma

o njenom sporazumu o Bregzitu na kraj februara. Prema pisanju lista “Telegraf”, zvaničnik njenog kabineta odgovoran za prisutnost poslanika u Parlamentu na sastanku Vlade je rekao kako se glasanje neće održati sledeće sedmice, kao što je bilo očekivano, jer Mej neće uspjeti na vrijeme da ispregovara promjene sporazuma koji je postigla s Briselom. Britanski poslanici odbacili su prošlog mjeseca originalan dogovor premijerke i EU o izlasku Velike Britanije iz tog saveza i od Mejove su zatražili da ga izmijeni. Unija, međutim, odbija da da novu ponudu. Glasanje o novom sporazumu sada se planira za sedmicu koja počinje 25. februara, samo mjesec dana prije 29. marta, datuma određenog za službeni izlazak Velike Britanije iz Evropske unije.

PETAK, 8. 2. 2019.

svijet

23

zbog provokacija i napada italijanskih političara salvinija i di maja

Pariz opozvao ambasadora iz Rima

Francuske vlasti saopštile su da su odlučile da povuku na konsultacije ambasadora u Rimu Kristijana Masea zbog “napada bez presedana iz Italije”, javila Ansa, navodeći da je to saopšteno iz francuskog Ministarstva spoljnih poslova. “Francuska je već nekoliko meseci meta neosnovanih napada koji se ponavljaju i nečuvenih izjava”, saopšteno je iz francuskog ministarstva, prenijeo je Rojters. Navodi se da Francuska ovakve napade iz Italije nije vidjela još od Drugog svjetskog rata. “Jedno je ne slagati se, a drugo manipulisati odnosom zarad izbornih ciljeva”, piše u saopštenju. Rojters ocjenjuje da su dvojica potpredsjednika italijanske vlade - Mateo Salvini iz desničarske Lige i Luiđi di Majo iz populističkog antisistemskog Pokreta pet

Francuski predsjednik Emanuel Makron

zvjezdica, kritikovali predsjednika Francuske Emanuela Makrona u vezi s više gorućih pitanja. “Sve ove akcije stvaraju ozbiljnu situaciju koja nameće pitanja u vezi sa namjerama italijanske vlade prema Francuskoj”, navodi se u saopštenju. Direktan povod za odluku o povlačenju ambasadora na konsulatcije bile su “provokacije” italijanskog vicepremijera Di Maja, koji je u utorak na Tviteru objavio da je s poslanikom Pokreta pet zvezdica Alesandrom Di Batistom “skoknuo” do Francuske kako bi se sastali sa “vođom ‘žutih prsluka’ Kristofom Alensonom i kandidatima na izborima za Evropski parlament liste RIC Ingrid Levavaser”. “Vjetar promene prešao je preko Alpa”, poručio je Di Majo tada na ovoj društvenoj mreži.

džon bolton potvrdio

Majk PoMPeo u Ponedjeljak stiže u Posjetu MađaRskoj

neizvjesno produženje ugovora start iz 2010. godine

Još Jedan američko-ruski sporazum u opasnosti? Još jedan američko-ruski sporazum je u opasnosti nakon poteza SAD da se povuče iz hladnoratovskog sporazuma o kontroli oružja. To je izjavio zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov. On je istakao da odbijanje SAD da pregovara o produženju ugovora o Novom START-u signalizira namjeru Vašingtona da dozvoli da on istekne 2021. godine, prenijeo je AP. Rjabkov je upozorio da

ističe vrijeme da se sačuva sporazum, koji su 2010. godine potpisali tadašnji američki predsjednik Barak Obama i njegov ruski kolega Dmitrij Medvedev. On je rekao da su SAD pokazale da “nemaju spremnosti ili želje” da se uključe u suštinske razgovore o proširenju sporazuma kojim se svaka zemlja ograničava na ne više od 1.550 razmještenih nuklearnih bojevih glava i 700 razmještenih raketa i bom-

bardera. “U najgorem slučaju, oni mogu nositi 1.286 nuklearnih bojevih glava’’, rekao je Rjabkov, sto znači da bi SAD mogle skoro da udvostruče broj razmještenih bojevih glava koji je dozvoljen sporazumom Novi start. On je naveo da gotovo da nije ostalo vremena da se razgovara o tome i drugim pitanjima, zbog čega to daje razlog za sumnju da američke kolege čekaju da sporazum tiho prestane da važi.

Državni sekretar SAD Majk Pompeo posjetiće iduće sedmice Mađarsku, objavio je Tviteru savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton. Pompeo će posjetiti Mađarsku u ponedeljak, izjavio je za portportal mađarskog premijera Bertalan Havaši. M i nistar inostranih poslova Peter Sijarto izjavio je za mađarsku novinsku agenciju MTI da Pompeova posjeta pokazuje da je Mađarska pouzdani saveznik NATO-a. Politički odnosi SAD i Mađarske poboljšani su od kada je u SAD na vlasti republikanska ad-

ministracija predsjednika Donalda Trampa, rekao je Sijarto. “Može se reći da naši politički odnosi polako dostižu nivo (naše) ekonomske i odbrambene saradnje”, rekao je Sijarto i dodao da to jasno odražava činjenica da američki državni sekretar dolazi u posjetu Mađarskoj nakon osam godina. On je istakao da je Mađarska posvećena jačanju Sjevernoatlanske alijanse i podržava SAD u njihovim globalnim naporima na čelu međunarodne koalicije u borbi protiv terorizma i teroristicke organizacije Islamska država.

24

svijet

PETAK, 8. 2. 2019.

američki ambasador u prištini o novom savjetniku ramuša haradinaja

Ratnim zločincima nije mjesto u vladi Kosova Savjetnik Sulejman Selimi, nedavno je uslovno pušten iz zatvora u Prištini, gdje je služio kaznu za ratni zločin počinjen protiv civilnog stanovništva

Osuđenim ratnim zločincima nije mjesto u Vladi Kosova, poručio je američki ambasador u Prištini Filip Kosnet, povodom imenovanja Sulejmana Selimija, bivšeg komandanta nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova - OVK, za sa-

vjetnika premijera Kosova Ramuša Haradinaja. Kosnet je na svom Tviter nalogu pozvao lidere Kosova da “prestanu da podrža-

vaju takve pojedince”. “Takva podrška baca sumnju na posvećenost Kosova vladavini zakona”, napisao je Kosnet.

Selimi, koji je nedavno uslovno pušten iz zatvora u Prištini, gdje je služio kaznu za ratni zločin počinjen protiv civilnog stanov-

ništva, imenovan je za Haradinajevog savjetnika. Neposredno po uslovnom puštanju, Selimija su primili presdjednik Kosova Hašim Tači i premijer Ramuš Haradinaj, opisujući ga kao “generala slobode” i “živog heroja”. Dan nakon što je Selimi pušten na uslovnu slobodu, u Brocni, selu u Srbici/Skenderaju okupili su se Tači i predsjednik Skupštine Kosova Kadri Veselji kako bi to proslavili. Selimi je ranije dobio poziv za saslušanje od Specijalnog suda za ratne zločine. On je trebalo da se 9. januara pojavi na saslušanju u Hagu, ali je nekoliko dana prije toga saopšteno da se razbolio i da je hospitalizovan.

zbog represije nad članovima pokreta ª pravda za davidaº

Evropska unija uvodi sankcije Miloradu Dodiku? Prema pisanju američkog portala “US Intelligence News”, koji se poziva na podatke američkih obavještajnih zvaničnika, Evropska unija planira da uvede sankcije protiv srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, članova njegove porodice i kruga ljudi oko njega. Američki portal posjeća da je Ministarstvo finansija SAD već uvelo sankcije protiv Milorada Dodika, zato što je on, prema Stejt departmentu, “aktivno opstruiše napore za sprovođenje Dejtonskog sporazuma iz 1995. koji je okončao rat u Bosni i Hercegovini”. Sankcije koje je uvela Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija do-

zvoljavaju američkim vlastima da blokiraju pristup Milorada Dodika bilo kojoj njegovoj imovini ili imovini pod jurisdikcijom SAD. Američki portal dalje navodi razloge zbog kojih bi Milorad Dodik mogao biti sankcionisan od strane Evropske unije a oni se odnose na ponašanje vlasti i policije Republike Srpske prema demonstrantima iz grupe “Pravda za Davida”: “Ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokratija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava ove vrijednosti ugrađene su u ugovore EU. Povelja EU o temeljnim pravima je jasna i snažna izjava o pravima građana EU”, navodi portal. Stoga bi sankcije EU mogle

Ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokratija, jednakost, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava - ove vrijednosti ugrađene su u ugovore EU. Povelja EU o temeljnim pravima je jasna i snažna izjava o pravima građana EU da uključuju i dalja ograničenja za Republiku Srpsku, uz napomenu da nasilna represija protiv pokreta “Prav-

da za Davida”, kada je brutalna policijska akcija protiv demonstranata iz tog pokreta “šokirala savjest svijeta”, zahtijeva punu istragu. U policijskoj akciji 25. decembra 2018. na Trgu Krajine u banjaluci, policija je privodila mirne demonstrante, uključujući starije ljude i djecu, koji već mjesecima protestuju zbog ubistva mladića Davida Dragičevića. “Video snimci hapšenja Davidovih roditelja Davora Dragičevića i Suzane Radanović ko-

ji traže pravdu za svog pokojnog sina izazivaju snažne emocije i šokiraju svijet. Davor Dragičević pokrenuo je protestni pokret `Pravda za Davida` koji je prerastao u najveću antivladinu demonstraciju u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko decenija”, podsjetio je američki portal. Sankcije EU, navodi “US Intelligence News”, mogu uključivati i “embargo na (policijsku) opremu koja bi se mogla koristiti za unutrašnju represiju”.

PETAK, 8. 2. 2019.

KULTURA

25

Crteži Dada Đurića na postavci u galeriji Centar IZ FONDA CENTRA SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

Radovi jednog od najznačajnijih crnogorskih umjetnika svih vremena od večeras se mogu pogledati u podgoričkoj galeriji Centar Izložba crteža jednog od naših najznačajnijih umjetnika Miodraga Dada Đurića iz fonda Centra savremene umjetnosti Crne Gore biće predstavljena u Galeriji “Centar”, večeras sa početkom u 20 časova. Đurić je rođen 1933. godine na Cetinju. Školovanje je započeo u Herceg Novom, a Akademiju likovnih umjetnosti završio u Beogradu 1956. godine, u klasi profesora Marka Čelebonovića. Ovaj crnogorski slikar savremene umjetnosti dvadesetog vijeka, danas je jedan od najistaknutijih predstavnika figurativne umjetnosti. Od 1956. godine nastanio se u Francuskoj, u selu Šamon an Veksan, pokraj Pariza. Tokom svog aktivnog rada, kratko je boravio u Njujorku, a zatim u Centralnoj Africi. Njegova djela se nalaze u mnogim muzejima i galerijama, kao i brojnim privatnim kolekcijama. U svojim radovima, autor majstor-

Met Ridli ruši mit o svijetu kao unapred osmišljenom i isplaniranom mjestu za život, gdje velikim događajima i promjenama današnjice neko upravlja “odozgo”. Sasvim je suprotno, naša najveća dostignuća dolaze “odozdo”, za šta Ridli nalazi brojne argumente u nauci, ekonomiji, istoriji, politici i filozofiji.

REPERTOAR DANAS 8.2.2019.

FILM

TAKSI BLUZ

15.30 / 17.15 / 18.15 / 19.15 / 20.15 / 21.15 / 22.15 h REŽIJA: Miroslav Stamatov MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

SJUTRA 9.2.2019.

FILM

LEPTIR

19.00 / 21.45 h

REŽIJA: Mihael Noer MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

KOMAD ª SLASTI SLAVEº U DODESTU

PRIČA O OPERSKOJ DIVI BEZ MUZIČKOG TALENTA Hit predstava „Slasti slave“, sa Večernje scene Gradskog pozorišta, biće izvedena večeras u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Prema tekstu “Glorious” britanskog pisca Pitera Kiltera, predstavu je adaptirao i režirao Stefan Sablić. Duhovit i dirljiv komad govori o strasti prema slavi jedne žene koja je proglašena za najgoru pjevačicu na svijetu. Kilter ga je napisao po istinitoj priči o Florens Foster Dženkins, koja je četrdesetih godina prošlog vijeka u Njujorku bila omiljena muzička atrakcija. Proslavila se operskom karijerom, iako nije umjela da pjeva. Predstava osvjetlja-

va ljupku korupciju kojom se Gospođa Dženkins bavila i čarobnu riječ – mito – koja joj je otvarala sva vrata. Ipak, priča o Florens Dženkins je topla ljudska drama, jer su njena ogromna ljubav prema muzici i ekscentrični entuzijazam bili toliko zarazni da su nadvladali nedostatak talenta. Igraju: Dubravka Drakić, Mladen Nelević, Vesna VujoševićLabović/Katarina Krek, Ivana Mrvaljević i Smiljana Martinović/Maja Stojanović. Izbor muzike potpisuje Stefan Sablić, kostimografiju Aleksandar Nošpal, a scenografiju Smiljka Šeparović. R.K.

skim likovnim umijećem dočarava apokaliptične spojeve. Za svoje slikarstvo često je govorio da je smješa svega i da predstavlja odbacivanje onoga što se zove civilizacija. Polustvorenja, kefaloidi, deformisane spodobe, istovremeno su i vizija i prošlost prirode, ili, kako je sažeo Danijel Kordije, riječ je o umjetnosti spokoja nad beznađem. Ugledni istoričar umjetnosti Alan Boske, prije više od jedne decenije, objavio je monografiju o njegovom djelu - “Dado, univerzum bez odmora”. Preminuo je 2010. godine. Izložba će biti otvorena do 4. marta. R.K.

NJEGOVA DJELA SE NALAZE U MNOGIM MUZEJIMA I GALERIJAMA, KAO I BROJNIM PRIVATNIM KOLEKCIJAMA

Likovna izložba u KIC-u Godišnja izložba Udruženja likovnih umjetničkih stvaralaca Crne Gore biće otvorena večeras u izložbenom holu KIC-a “Budo Tomović” u 19 sati. Izložbu će otvoriti mr Ilija Gojović, a posjetioci će moći da je pogledaju do 19. februara. U okviru izložbe biće predstavljeni radovi u različitim slikarskim tehnikama, sljedećih autora: Bulatović Nadežde, Vučković Ilije, Vuković Komnena, Vujošević Milenka, Vlahović Vesne, Vukotić Milice, Gojović Ilije, Gojović Milorada, Đurović Ljiljane, Đuranović Jelene Bele, Živaljević Todora, Ivanović Čedomile, Ivanović Desanke, Jovanović Đurašević Snežane i drugih. R.K.

26

KULTURA

PETAK, 8. 2. 2019.

FILMSKI FESTIVAL BERLINALE POČEO SINOĆ I TRAJE DO 17. FEBRUARA

SENAD ŠAHMANOVIĆ U DRUŠTVU FILMSKIH TALENATA U BERLINU Senad Šahmanović je za program selektovan od 3.400 prijavljenih aplikanata iz 130 zemalja svijeta. Na Berlinale Talents programu, učesnici imaju priliku da prođu radionice sa najznačajnijim savremenim filmskim stručnjacima i na taj način nadgrade svoja znanja i vještine u ovoj oblasti, te dobju sugestije za pravilno usmjeravanje svojih novih projekata. Senad Šahmanović je završio Filmsku i TV režiju na FDU na Cetinju. Najveći uspjeh postigao je filmom “Umir krvi”, koji je prikazan na preko 50 međunarodnih festivala širom svijeta (Tampere Film Festival, Odense Short Film Festival, Busan SFF, Independent Film Festival Paris, Arpa Film Festival – L.A. USA).

■ U ZNAKU

REDITELJKI

Berlinski filmski festival počeo je sinoć i traje do 17. februara. Od 17 filmova u konkurenciji za “Medvede”, srebrne i zlatne, sedam su potpisale rediteljke, žirijem predsjedava glumica

17

FILMOVA OVE GODINE NAŠLO SE U KONKURENCIJI ZA “MEDVEDE”, SREBRNE I ZLATNE

Šahmanović

400 Žilijet Binoš, nagradu za životno djelo dobila je Šarlota Rempling, a čak je i retrospektiva, pod sloganom “Samoodređenje. Perspektive autorki filmova”, u znaku žena iza kamere.

OSTVARENJA IZ CIJELOG SVIJETA BIĆE PRIKAZANO TOKOM DESET DANA TRAJANJA FESTIVALA

■ SVEČANO

OTVARANJE

Festival u Berlinu, na čijim programima će se, tokom 10 dana, naći ukupno 400 ostvarenja iz cijelog svijeta, svečano je otvoren

sinoć projekcijom “Ljubaznost stranaca” Dankinje Lone Šerfig. U ovoj priči punoj emocija i suptilnog humora, kako je opisuju, između ostalih glume Zoe Kazan, Tahar Rahim, Andreas Rajzboro i Bil Naj. Zvaničnu selekciju čine i filmovi “Mr Džouns” Agnješke Holand iz Poljske, “Elisa i Marčela” Izabel Koišet iz Španije, a najveću pažnju, ipak, privlači Fatih Akin, njemački reditelj

turskog porijekla, sa filmom “Zlatna rukavica”, o berlinskom ubici žena iz sedamdesetih godina prošlog vijeka. Boje domaćina u takmičarskom programu braniće i rediteljke Angela Šanelec i Nora Fingšajt. Francusku kinematografuju predstavljaće Fransoa Ozon, kinesku Žang Jimu i Vang Kvanan, a tursku Emin Alperž.

■ OPROŠTAJ

OD KOSLIKA

Uz Žilijet Binoš, u žiriju će biti i čileanski reditelj Sebastijan Lelio i engleska glumica Trudi Stajler, a direktoru Diteru Kosliku ovo će biti posljednje Berlinale. Poslije 18 godina, kormilo će dogodine prepustiti Karlu Katrijanu i Holanđanki Marijeti Risenbek. R.K.

KULTURA

PETAK, 8. 2. 2019.

27

U OKVIRU TAKMIČARSKOG PROGRAMA NEW BALKAN FILM FESTIVAL

FILM “IZMEĐU DANA I NOĆI” NA FESTIVALU U STOKHOLMU

D

ebitantsko dugometražno igrano ostvarenje reditelja Andra Martinovića “Između dana i nioći” biće prikazano 16. februara u 16 sati.

Film “Između dana i noći” reditelja Andra Martinovića biće prikazan u okviru takmičarskog programa New Balkan film festivala, koji će u Stokholmu biti održan od 14. do 17. februara. U okviru festivala biće prikazani i “Izgrednici” Dejana Zečevića, “Agape” Branka Šmita, “Nigdje” Predraga Velinovića, “Godina maj-

muna” Vladimira Blaževskog, “Lada Kamenski” Sare Hribar i Marka Šantića, “Žaba” Elmira Jukića i “Patuljci sa naslovnih strana” Milorada Milinkovića. Festival će biti zatvoren svečanom dodjelom nagrada. “Između dana i noći” svjetsku premijeru imao je na međunarodnom filmskom festivalu u Montrealu,

FILM ČINE TRI PRIČE O OCU I SINU U TRI VREMENSKA RAZDOBLJA: PRED KRAJ DRUGOG SVJETSKOG RATA, U VRIJEME PADA BERLINSKOG ZIDA I NAKON RASPADA JUGOSLAVIJE.

GLUMCU ĆE PRIZNANJE BITI URUČENO U LOS ANĐELESU 22. FEBRUARA

nakon čega je prikazan na više smotri u regionu. Uloge tumače Lazar Ristovski, Tihomir Stanić, Srđan Grahovac... Film su sufinansirali Ministarstvo kulture Crne Gore, Filmski centar Srbije i Radio Televizija Crne Gore. Nastao je u produkciji Artikulacija Filma, u saradnji sa producentskim kućama Mi-

Rade Šerbedžija dobitnik nagrade za doprinos svjetskom filmu Nagrada “Meri Pikford” za sveukupni doprinos svjetskom filmu, koju dodjeljuje Međunarodna novinarska akademija u Los Anđelesu (The International Press academy – IPA) u sklopu dodjele 23. Nagrade Satelit, ove je godine pripala je glumcu, reditelju i muzičaru Radetu Šerbedžiji. Nagrade Satelit dodjeljuju se od 1996, a promovišu umjetničku izvrsnost na području filma, televizije i novih medija uz naglasak na nove, međunarodne ili nezavisne autore, alternativnu kulturu

i multimediju. Svečana dodjela održaće se 22. februara u Hotelu Mondrian u Holivudu. Nagradu “Meri Pikford” do sada su osvojili: Rod Stajger, Alan J. Pakula, Fransis Ford Kopola, Maksimilijan Šel, Karl Malden, Arnon Milkhan, Robert Evans, Luis Goset Junior, Keti Bejts, Džudi Foster, Suzan Šarandon, Vanesa Vilijams i drugi. Predsjednica IPA-e Mirjana Van Blarikom ovom prilikom je izjavila: „Rade je glumac koji ne poznaje ograničenja, a njegov talenat ne po-

znaje granice. Stoga je zaista zaslužio nagradu Meri Pikford za poseban umjetnički doprinos industriji zabave.“ Rade Šerbedžija jedan je od najpopularnijih i najsvestranijih glumaca sa ovih prostora, koji je u proteklih pola vijeka svoje filmske karijere ostvario više od 150 uloga u domaćim i stranim filmovima. Među njima su i mnogi poznati holivudski hitovi poput: “Širom zatvorenih očiju”, “Nemoguća misija 2”, “Sneč”, “Svemirski kauboji”, “Svetac” i mnogi drugi. R.K.

mesis i Zillion Film. Film čine tri priče o ocu i sinu u tri vremenska razdoblja: pred kraj Drugog svjetskog rata, u vrijeme pada Berlinskog zida i nakon raspada Jugoslavije. U svakoj od priča, otac i sin će se naći u osobenim, graničnim situacijama, u kojima dolazi do preispitivanja sopstvene egzistencije. R.K.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA FEBRUARSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

30

Drugi pišu

PETAK, 8. 2. 2019.

al džazira: intervju sa juretom frankom, za

Živo prije S

kijaš iz Nove Gorice ostao je vječiti simbol ZOI-ja u Sarajevu, gradu koji će sada ponovo biti u prilici da ugosti olimpijski plamen. Sarajevo, 14. februar 1984. godine. Počinje druga trka olimpijskog veleslaloma na Bjelašnici. Momak iz Nove Gorice, kojem je tada bila samo 21 godina, sa starta kreće kao četvrtoplasirani iz prve trke, dok publika na ciljnoj ravnini, ali i pred malim ekranima širom bivše Jugoslavije, sa zebnjom prati svaki pokret njegovog tijela. Dok savladava kapije, jednu za drugom, strahuje od greške koja bi ga izbacila iz borbe za olimpijsku medalju. No, strahu tog dana na Bjelašnici nije bilo mjesta. Jure Franko vozio je savršeno. Baš savršeno. Iako je prije toga samo dva puta u karijeri dolazio do podijuma (oba puta osvojio treće mjesto), mladi Slovenac je protutnjao stazom, oduševljenoj javnosti demonstrirao veleslalom iz udžbenika i na kraju, s najboljim nastupom u drugoj trci, došao do uspjeha karijere - Jugoslavija je konačno proslavila prvu medalju sa zimskih olimpijskih igara - Juretovo srebro. Mada nakon toga nikada nije bio niti blizu sličnog uspjeha, nego je sa svega 23 godine skije prepustio istoriji, mladić iz Nove Gorice ostao je vječiti simbol Olimpijskih igara u Sarajevu, gradu koji će 35 godina kasnije, nakon svih razaranja koja su ga potresla, ponovo biti u prilici da ugosti olimpijski plamen. Predstojećeg vikenda, paljenjem plamena na Olimpijskom stadionu “Asim Ferhatović Hase”, biće označen početak Evropskog olimpijskog festivala mladih (EYOF) 2019, manifestacije koja će Sarajevo i njegova olimpijska borilišta, popuniti

PETAK, 8. 2. 2019.

Drugi pišu

31

aboravljenim herojem jugoslovenske olimpijade iz 1984.

ot dijelim na onaj i onaj poslije ‘84 I danas živim s burekom

Sigurno pamtite čuveni slogan koji su izmislile Sarajlije, “Volimo Jureka više od bureka”? - Naravno da pamtim. I danas živim s tim sloganom. Kada me prepoznaju, neminovna je priča o bureku. Taj burek sam, kao i prekrasnu maskotu Vučka, posebno zapamtio. najboljim mladim sportistima kontinenta. Franko, kojem je danas 57 godina, dobro zna o čemu se radi, jer je i sam bio dio te priče, kada se ideja o kandidaturi Sarajeva za EYOF prvi put rodila. “Za mene je prelijepo što se olimpijski duh vraća u Sarajevo. No, s druge strane, za mene on nikad nije niti napustio Sarajevo. Kada jednom imaš Zimske olimpijske igre, to ti je kao kada si predsjednik Amerike. Do kraja života će te smatrati predsjednikom. Zauvijek si to, pa je tako i Sarajevo zauvijek dio olimpijskog pokreta. Taj duh je uvijek bio tu i uvijek će i biti. Morao si ga imati i prije da bi uopšte došao u priliku da organizuješ Igre. Mislim da je EYOF jedna velika stepenica koju ste napravili. Od početka sam bio dio te inicijative, kada se ona prvi put pojavila, ali tada ideja nije prošla. Sada konačno jeste i to je velika čast i veliki uspjeh za Sarajevo. Neka se olimpizam vrati tamo gdje pripada”, kaže Franko. Kada ste posljednji put bili u Sarajevu i kakve emocije taj grad budi u Vama? - Posljednji put sam prošle godine, ali inkognito. Bilo je lijepo sjediti na kafi, gledati život i tempo grada. Bilo mi je su-

per, jer sam prvi put bio, takoreći, neopažen. Tada sam Sarajevo doživio onakvim kakvo jeste, a ne da me neko voda sa sobom i objašnjava mi šta je šta. U Sarajevu sam proživio mnogo lijepih stvari i pamtim ga samo po lijepom. Jeste li nekada uspjeli da obiđete olimpijska borilišta i vidite u kakvom su stanju? - Bio sam u Sarajevu, ali ne toliko na planinama. Nije mi baš poznata situacija, ali za sve treba vremena. Ne može se ništa popraviti preko noći. Kada imaš rat, užas, veliku destrukciju..., naravno da će stradati i ta infrastruktura. Nekada je bolje od početka graditi nego popravljati uništeno. Hoćete li doći u Sarajevo na EYOF, da li Vas je neko pozvao da budete gost tokom manifestacije? - Nije, možda će me i zvati u posljednjem trenutku, što se često dešava, ali ja moram unaprijed da planiram. No, i ako me ne pozovu, neće biti prvi put. Nije strašno. Kako osvajač srebrne medalje sa ZOI-ja, danas komentariše te trenutke iz 1984. godine? - Iz ove perspektive, to mi je

poput nekog drugog života. I zaista jeste tako. Kada vidim svoju sliku s Olimpijskih igara u Sarajevu, ne mogu sebi ni da prepoznam, ali sve emocije su izuzetno pozitivne, a uspomene veoma lijepe. To je za mene bilo drugo rođenje. Zaista je istina da sam prije Sarajeva imao jedan život, a nakon Sarajeva drugi. Tada se sve promijenilo. Ljudi te počnu drugačije gledati, a navikneš se da si pod stalnim publicitetom. Kada si mlad i imaš 21-22 godine, mnogo toga ti nije jasno, ali uz tu odgovornost adekvatnog ponašanja dođe i puno lijepih stvari. Svi vole pobjednike, to je bilo tako, ali moraš naučiti da se malo izmakneš iz svega. Moraš se malo povući za sebe, steći porodicu,

prijatelje i pokušati da živiš normalan život.

Kako sada ljudi gledaju na Vas i Vaš podvig? - Na različite načine. Kada si negdje u inostranstvu, ljudi na to srebro gledaju kao na neku vizit kartu. Kada se predstavljam i kažem šta sam uradio, to izaziva pozitivne utiske. Prva osvojena olimpijska medalja sa zimskih olimpijskih igara za Jugoslaviju, to je ulaznica koja mi i danas otvara mnoga vrata. Sve ti ide lakše u životu. Ovdje u Sloveniji, mladi ljudi praktično i ne znaju za to, ali stariji i danas pamte lijepe uspomene. To im je bio tako veliki događaj u glavi i srcu. Svi su živjeli za Olimpijske igre i svi su u to vrijeme radili nešto. Neki su čak željeli da se vjenčaju za vrijeme ZOI-ja. Moja priča svima je ostala u srcima. I ono što je meni najljepše je da, kada se priča o toj trci, toliko ljudi zna tačno gdje su bili u momentu kada sam osvojio medalju. To govori dovoljno. Da li Vas je tog dana bilo strah da ne iznevjerite navijače? - Sumnja je uvijek prisutna u glavi, ali koncentracija ne smije otići s onog najvažnijeg - da se napadne, ide punom energijom, tehnički kvalitetno odra-

di trka... Nisam imao vremena da budem negativan, jer je sav fokus išao na trku. Ako ne bude tako, onda se ni ne može završiti dobro. Zvuči poput digresije, ali danas ste daleko od skijaške staze i bavite se produkcijom. O čemu se radi? - Radi se o produkciji mjuzikla. Naš projekt Mamma Mia uspješan je u cijeloj regiji. Bili smo u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj, Rumuniji, a ostala nam je još Bosna i Hercegovina. Počeli smo razgovore o tome da dođemo i u Sarajevo i nadam se da će nam plan uspjeti. Prevod na bosanski jezik trebao bi da radi Branko Đurić Đuro, a ostalo nam je da pronađemo koproducenta u BiH, nekoga ko to voli i ko bi dobro odradio svoj dio posla. Mjuzikl je veoma zahtjevan i treba mu snažna logistika jer, na kraju, mora izgledati vrhunski - tu nema mjesta za promašaj. Otkud Vi, uopšte, u tom poslu? Rijetko se dešava da se tako uspješan sportista poslije aktivne karijere pronađe u nečemu što nema nikakve veze sa sportom? - Pa da, to je kao neki brak, sport i sportista. No, ja sam se razveo od sporta. Supruga mi je glumica i pjevačica, a uz nju sam zavolio mjuzikl. Dok smo bili u SAD, mnogo smo toga gledali, a i ovdje, nakon što smo se vratili u Sloveniju. Često idemo u London pratiti mjuzikle. To je tehnički veoma težak žanr, ali i jako zabavan. U Londonu, a i uopšte u Evropi, postoji posebna kultura kada je riječ o mjuziklu. I tako, zaljubili smo se u to i krenuli u neki novi svijet. Prije 12 godina smo završili prvu produkciju, a sada imamo neki kontinuitet. Mjuzikl nam daje pozitivnu energiju i čini naše živote zabavnim.

32

ZABAVA

EXITOVA DANCE ARENA RUŠI GRANICE

Najjača postava ikad garantuje spektakl Novosadski Exit kapije ovogodišnjeg izdanja otvoriće 4. jula na Petrovaradinskoj tvrđavi, a već juče, ranije nego ikada, organizatori su objavili listu od čak 22 izvođača koji će nastupiti na spektakularnoj Dance areni - istorijska postava, cijene u Exitu, briše žanrovske podjele i garantuje vrhunske nastupe, od prvog do posljednjeg časa. “Sudeći po produkciji iz prethodnih godina, spektakularna Dance arena ove će godine još jednom podići već visoku ljestvicu na potpuno novi nivo. Na Arenu stižu jedan od najvećih producenata današnjice i berlinski umjetnik stadionskih razmjera - Paul

Kalbrenner, junaci novog doba i fenomeni elektronske scene Amelie Lens i Charlotte de Witte, detroitski techno virtouz Jeff Mills, korejska heroina Peggy Gou, veliki Maceo Plex, Boris Brejcha, zatim britanskoberlinski mag za kog se uticajni Mixmag, Groove Magazine i DJ Mag utrkuju da ga proglase za najboljeg DJ-a nove generacije - Dax J, Monika Kruse, njemačka techno šefica jedne od najvažnijih izdavačkih kuća na svijetu - Terminal M, popularni tandem Adriatique i brojni drugi”, saopštili su, između ostalog, domaćini Exita, uz napomenu da narednih nedjelja stiže još zvijezda iz najvišeg reda, koji će se pridružiti pomenutim izvođačima i Carlu Coxu, koji je već ranije najavio povratak na jednu od najvećih svjetskih elektronskih pozornica. D.B.

Amelie Lens - jedna od učesnica Exita

IMPALA BIRA NAJBOLJE ALBUME

Stray Dogg predvodnik regionalnih muzičara

Najveće evropsko udruženje nezavisnih izdavača - Impala objavilo je imena 18 nominovanih u kategoriji - najbolji evropski nezavisni album 2018. godine, a čast regionalne muzičke scene brane The Strange iz Hrvatske, Stray Dogg iz Srbije i Haiku Garden iz Slovenije. Pomenuta nagrada dodjeljuje se od 2011, a cilj je da prikaže širinu i raznolikost talenata nezavisnog izdavačkog sektora širom Evrope, dok nominacije uključuju izvođače različitih žanrovskih usmjerenja, kojima je

zajednički neosporan muzički i umjetnički kvalitet, uz autentičnost. “Where If Not Now” adut je Haiku Gardena, tu su i “Look At The Moon” Stray Dogga i “Echo Chamber” The Strangea. Zanimljivo, u igri za trofej je i album “Si” Andree Bočelija. “Ponovo imamo odličan i bogat uži izbor, koji nam govori kako nezavisna muzika nastavlja da očarava slušaoce. Sada je na žiriju da odluči ko će biti pobjednik”, istakla je predsjednica Impale - Helen Smit. Rezultati glasanja biće poznati krajem mjeseca. D.B.

PETAK, 8. 2. 2019.

AMEL ĆURIĆ ZA DN O BUDUĆNO

“NIKO” JE MO PJEVAĆE SE G ■ IZNIO SAM EMOCI-

⌦ Danilo Brajković

V

išemjesečni predan rad i nesvakidašnja kampanja na društvenim mrežama urodili su plodom - Amel Ćurić ocjenjuje da je njegov novi singl “Niko” vrhunska i moćna balada, a priznaje i da nikada prije u karijeri nije naišao na toliko pozitivnih komentara publike. Ulaganje u pjesmu, spot i marketing odavno je postalo ključ uspjeha, naročito u situaciji kada je izuzetno žestoka konkurencija na regionalnom muzičkom nebu, a Amel Ćurić očito je dobro naučio tu lekciju. Nekadašnji pobjednik X factora, vlasnik dueta “Kost” sa Eminom Jahović i još nekoliko solo numera, kao što su “Dobro veče, tugo”, “Te zime” i druge, zbog najave nove pjesme “Niko” okupio je sijaset poznatih ličnosti, čiji je zadatak bio da snime kratki video, poruče - “Amel Ćurić, niko” i objave ga na društvenim mrežama. Učinili su to sportisti Mirza Teletović, Jusuf Nurkić, Džanan Mu-

Sa jednog od ranijih nastupa

sa, Damir Džumhur, Amelove kolege: Ilma Karahmet, Mirza Selimović, Nives Celzijus... Danima su njihove poruke kružile na Instagramu, Fejsbuku, mnogi su pitali o čemu je zaista riječ, ali ne i oni iz Ćurićevog okruženja, pošto su znali šta pjevač priprema. “Zahvalio bih PR timu SalesForce, koji je osmislio kampanju. Ideja je uspjela, kampanja je zaživjela, okupili smo ličnosti koje poznajem i rado su pristali da učestvuju. Neobična kampanja, mnogi su se ‘upecali’ na foru, nijesu znali o čemu se radi”, s osmijehom će Ćurić za Dnevne novine.

JU, TO JE KLJUČ

A nakon snimaka, stigla je Ćurićeva reakcija. Naravno, u vidu pjesme, čiji je tekst napisao Armin Šaković, dok mu je pri izradi kompozicije pomagao Amil Lojo. Premijera je upriličena prije svega tri dana, a pjevač već konstatuje da je doživio neke trenutke za pamćenje. “Upravo su mi prve reakcije najzanimljivije. Ljudi me zaustavljaju na ulici, čestitaju, baš me je juče jedna žena zagrlila, poželjela je da to učini baš zbog ove pjesme. Mislim da dugo nijesam naišao na ovako dobre reakcije publike. Pozivi stižu sa svih strana. Zvuči kao floskula, ali reakcija je mnogo bolja u odnosu na prethodne pjesme”, zadovoljno će Ćurić. I ovog puta, riječ je o baladi. Ipak, Ćurić potencira da je nije snimio hladne glave, pa vjeruje da će to pažljivi slušaoci i prepoznati i cijeniti.

PETAK, 8. 2. 2019.

ZABAVA

33

OSTI NOVE BALADE

OĆAN SINGL, GODINAMA Ljudi me zaustavljaju na ulici, čestitaju, baš me je juče jedna žena zagrlila, poželjela je da to učini baš zbog ove pjesme. Mislim da dugo nijesam naišao na ovako dobre reakcije publike. Pozivi stižu sa svih strana. Zvuči kao floskula, ali reakcija je mnogo bolja u odnosu na prethodne pjesme

“Tekst je toliko emotivan da sam se zaljubio u njega na prvo slušanje. Zaista je sve leglo u tom trenutku. Uspio sam da iznesem emociju i ljudi su to prepoznali. To je ključ. Kada su u pitanju balade sa emotivnim tekstom, ako u tome ne uspijete, a možete biti najbolji pjevač na svijetu, ta pjesma neće naći put do slušalaca”, smatra Ćurić. Po nepisanom pravilu, a to će potvrditi brojni majstori za balade, slične pjesme iziskuju strpljenje, pošto rijetko kada na prvu loptu dostignu vrhunac. “Niko” će, dodaje Ćurić, ići baš tim putem. “Nekada i brza pjesma sporije uđe u uho, nema pravila. Mada, ipak su one lakše prihvatljivije, ali nekako kraće opstaju, makar se tako pokazalo na mom primjeru. Balade duže opstaju, a ovo nije klasična, već je moćna, rastuća, od početka do kraja. Mislim da će se pjevati godinama i da će u potpunosti zaživjeti tek za nekoliko mjeseci”, očekuje Ćurić. Pjevač je spot snimao u Hrvatskoj, u Zagrebu i u okolini Slunja i Zadra, a Dario Radusin bio je režiser. “Glavnu ulogu u spotu ima manekenka Aleksandra Stojaković, koja je mnogima vje-

rovatno poznata iz reklama sa velikim zvijezdama, među kojima je i brazilski fudbaler Ronaldinjo”, podsjeća Ćurić.

■ I NAJBOLJI SPOT JE NEMOĆAN AKO JE LOŠA PJESMA

Mada se potrudio da spot izgleda svjetski, pjevač nema dilemu koji dio paketa zaslužuje da bude prioritetan. “Nijesam od onih koji misle da je spot najvažnija stvar. Pjesma je na prvom mjestu. Ako imate hit, proći će kod publike kakav god da je spot. Pa i ako ga nema. Ako imate lošu pjesmu i najbolji spot na svijetu, o njemu će se pričati neko vrijeme i to je - to. Pjesma neće biti upamćena. Ali ulaganje u spot, pjesmu, marketing jeste ključ uspjeha na duže staze i samo tako se može napraviti karijera dostojna regionalne zvijezde. Ako planirate da budete jednog dana zvijezda, kao što je, recimo, Dino Merlin, morate obratiti pažnju na svaki detalj. Odlučio sam se za teži i sporiji put, ali čini mi se - i kvalitetniji. Sigurno će jednog dana biti onako kako sam zamislio”, nada se Ćurić. Teži i sporiji put nameće i današnje tržište. U moru toliko pjevača, žanrova, narodnjaka, repera, modernog zvuka, rokenrola, alternative, nabraja Ćurić, teško je, ali ko istraje može uspjeti. “Nikada nije kasno da slijedim zarazniju varijantu, da brzo uđe u uho i postane hit za kratko vrijeme. Ali, rekoh, to brzo izlapi. To bi bio mali izlet, ako se desi, čisto da se promijeni nešto. Može se živjeti od muzike ako ulažete, mada je teško čak i prijeratnim zvijezdama iz bivše Jugoslavije pored svih novih naraštaja i modernog zvuka”, zaključuje Ćurić.

Amel Ćurić

Psihologija

Zdravlje

34

PETAK, 8. 2. 2019.

Male stvari će vam popraviti dan

Pozitivnost definitivno može da vas učini srećnijim, ali takođe može i da vas učini prijatnijom osobom za druženje. Ono što je, ipak, važnije od toga je da pozitivnost ima važnu ulogu u vašem zdravlju i blagostanju. Nije sasvim jasno da li su pozitivni ljudi zaštićeniji od stresa i bolesti koje su sa njim povezane, ili ih ta pozitivnost tjera da donose pametnije odluke kada je riječ o zdravlju i životnim izborima. Ali, jasno je da veza između pozitivnosti i zdravlja postoji. Niko od nas nije sve vrijeme pozitivan i raspoložen, ali ove male svakodnevne stvari mogu da vam pomognu da budete pozitivniji. Prestanite neprestano da se žalite Svakome je potreban iz-

duvni ventil povremeno. Ali, ako se konstantno žalite na sve i svašta, to je loše za vaše zdravlje. Istraživanje iz 2016. godine je pokazalo da “kukanje” utiče na mozak čineći vas generalno pesimističnim. Dozvolite sebi da izduvni ventil tu i tamo, požalite se na neke stvari, ali se potrudite da već za 10-15 minuta preusmjerite svoju pažnju na stvari koje vas usrećuju. Budite svjesni svega oko sebe Drugim riječima, potrudite se da budete zaista prisutni u svakom trenutku. Nije vam za to potrebno neko dodatno vrijeme, samo se potrudite da budete svjesni stvari koje već radite. Studije su pokazale da je ovo sjajan način za “raskid” sa

lošim navikama, i da pomaže u ublažavanju simptoma depresije i anksioznosti. Naspavajte se San je važan za opšte zdravlje, pa nije iznenađujuće ni to što vas nedostatak sna sprečava da budete pozitivni. Studija je pokazala da manjak sna utiče na stvaranje negativnih misli, zato se potrudite da spavate dovoljno i ustajaćete mnogo bolje raspoloženi. Zapisujte stvari na kojima ste zahvalni. Istraživanje sprovedeno na Harvardu 2003. godine je pokazalo da iskazivanje zahvalnosti na dnevnoj bazi pomaže da budete pozitivni i opstimistični, ali i zdraviji. Izdvojite svakog dana po 30 sekundi i zapišite na čemu ste

zahvalni. Stvorite jutarnju rutinu Jutarnja rutina diktira “ton” ostatka dana. Nauka je pokazala da praktikovanje neke jutarnje rutine dobro utiče na raspoloženje i pomaže da budete manje pesimistični. Smislite rutinu koja odgovara vama i vremenu koje ujutru imate na raspolaganju, jer to treba da vam postane navika, ritual kojeg ćete se dugoročno pridržavati. Nasmijte se “Trebalo bi da se smiješ češće” je fraza koju mnogi čuju, i to se ne kaže tek tako. I nauka je dokazala da trud uložen da se malo češće smijemo može da prevari mozak i pomogne nam da budemo srećniji. (Mondo.rs)

PETAK, 8. 2. 2019.

Psihologija

35

Jasno je da veza između pozitivnosti i zdravlja postoji

Provedite slobodno vrijeme u prirodi Ljudi koji provode vrijeme u prirodi su manje anksiozni, manje se fokusiraju na neke negativne aspekte situacije, imaju više pozitivnih emocija. Dakle, provodite što više vremena napolju, a poželjno je i da svoj prostor oplemenite biljkama. Raspremite krevet Zvuči vrlo trivijalno, ali namještanje kreveta bi trebalo da vam postane jutarnja navika – istraživanja su pokazala da to podstiče kreativnost, pozitivnost i osjećaj blagostanja. Pijte dosta vode Ljudski mozak sačinjen je od 75 odsto vode. To znači da ako ne unosite dovoljno vode, to se loše odražava na mentalno zdravlje i kognitivne

funkcije. Naučnici tvrde i da blaga dehidracija može da doprinese simptomima anksioznosti, umora i stresa. Budite ljubazni prema drugima Veliki broj istraživanja je pokazao da nas ljubazno ponašanje prema drugima čini srećnim. Potrudite se da svakog dana uradite nešto lijepo za druge, budite ljubazni – pridržite nekome vrata, uputite osmijeh, kompliment... Sljedeći put kada budete loše volje, sjetite se da uradite neku od ovih malih stvari, uljepšaće vam dan. Takođe, potrudite se i da ove stvari postanu vaša svakodnevnica, bićete mnogo pozitivniji i zadovoljniji.

Nauka je pokazala da praktikovanje neke jutarnje rutine dobro utiče na raspoloženje i pomaže da budete manje pesimistični

njega

PETAK, 8. 2. 2019.

Estetski i zdravstveni značaj limfne drenaže

TRETMANI

36

Glavni zadatak lifmnog sistema je da sve štetne produkte brzo “pošalje” do jetre na detoksikaciju i do debelog crijeva na uklanjanje

Ukoliko do sada niste razmišljali o tome na koji način se naš organizam filtrita i šta se uopšte dešava ako dođe do njegovog “zatrpavanja”, evo prilike da saznate. Često ćete čuti da je limfni sistem čuvar zdravlja, što je potpuno opravdano, ako znamo da svi virusi, bakterije, toksini, razne hemikalije prolaze kroz limfu da bi upozorili tijelo da ukloni strane čestice. Da biste lakše shvatili značaj limfne drenaže, zamislite da limfni sistem predstavlja nešto poput pomoćnog puta preko koga se tečnost iz međućelijskog prostora vraća u krvotok. Glavni zadatak lifmnog sistema je da sve štetne produkte brzo “pošalje” do jetre na detoksikaciju i do debelog crijeva na uklanjanje. Podsjetiću vas da je limfni sistem svakodnevno preplavljen toksinima: cigarete, zagađenje, izduvni gasovi i dr., pri tom većina nas zaboravlja na pravilnu ishranu i značaj redovnog vježbanja, pa kao posljedicu imamo poremećaj u radu limfnog sistema. Pošto je povezan sa svim drugim sistemima organa, poremećaj u radu, može dovesti do nastanka širokog spektra bolesti i stanja, od celulita pa do malignih bolesti. Limfa je bezbojna tečnost, koja ima zadatak da hrani tkivo i da obavlja detokskaciju tkiva. Zato zastoj limfe u limfnom sistemu dovodi do usporavanja dostave hranljivih materija, kao i do niza metaboličkih poremeća-

ja. Na kretanje limfe u našem tijelu, utiču brojni faktori, od kojih ćemo izdvojiti neke, kao što su: smanjeno kretanje, stresna stanja, fizičko preopterećenje i dr. Sve zajedno doprinosi lošem opštem stanju i narušenom estestkom izgledu. Tretman limfne drenaže je sasvim komforan za klijenta i prvenstveno ima za cilj da se postigne detoksikacija organizma i regeneracija tkiva. Ovaj tretmam se može izvoditi manuelno ili uz pomoć aparata (presoterapija), ne zahtijeva posebnu pripremu, osim da se udobno smjestite i uživate. Specijalno odijelo koje služi kao aplikator sa preklopnim komorama omogućava nježnu, prijatnu masažu koja podstiče prirodnu cirkulaciju limfe u organizmu. Tretman presoterapije je potpuno neinvazivan i bezbolan, a može trajati od 30 do 60 minuta. Za postizanje boljih rezultata, naročito u rješavanju problema celulita, presoterapija se može kombinovati sa jos nekom procedurom iz anticelulit protokola (anticelulit masaža, gipsane bermude, vacuslim i dr.). Tretmani se mogu sprovoditi tri do četri puta nedjeljno, a za dugotrajne rezultate neophodno je uraditi seriju tretmana. Broj tretmana zavisi od stanja organizma i određuje se nakon pregleda. Važno je naglasiti da su estetske indikacije za primjenu limfne drenaže ili presoterapije: regeneracija tijela na-

Limfa je bezbojna tečnost, koja ima zadatak da hrani tkivo i da obavlja detokskaciju tkiva. Zato zastoj limfe u limfnom sistemu dovodi do usporavanja dostave hranljivih materija, kao i do niza metaboličkih poremećaja

PETAK, 8. 2. 2019.

kon liposukcije, detoksikacija organizma, gojaznost, poboljšanje ishrane kože, osjećaj teških nogu, apsorpcija masti, rješavanje problema celulita, oblikovanje tijela. Naravno, neizostavne su i zdravstvene indikacije za primjenu limfne drenaže ili presoterapije: hronični edem, limfedemi, mišićni zamor kod sportista i dr. Kontraindikacije nisu mnogobrojne, ali ih svakako ima, a navešćemo neke od njih: venska tromboza, akutna trauma mekog tkiva, maligna oboljenja, trudnoća, dojenje, procesi na koži u regiji koja se tretira.

Poklon za jednog čitaoca - limfna drenaža Da biste se uvjerili koliko je opisani tretman prijatan i kako djeluje na organizam, Avena - Centar medicinske estetike i kozmetike poklanja jednom čitaocu limfnu drenažu. Prvi čitalac koji danas tačno u podne pošalje imejl na adresu: zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom za nagradnu igru “Limfna drenaža” i sljedećim podacima: ime, prezime, broj telefona i grad, dobiće limfnu drenažu. Srećno!

njega

37

Jadranka Mugoša, autorka teksta, specijalista medicinske estetike i strukovni estetičar

Avena - Centar medicinske estetike i kozmetike Fejsbuk: www. facebook.com/ avenacentar

38

ENIGMATIKA

PETAK, 8. 2. 2019.

FOTO UBOD

Idealan ugao

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Sunce protiv snijega Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 1874

5 5 4

9

6

7

2

4 8

2

5

4 4

5

4

3

1

9

5

3

8

7

5

6

2

9

4

1

5

2

4

1

7

9

3

6

8

7

5

3

4

1

8

6

9

2

4

1

8

2

9

6

5

3

7

2

9

6

7

5

3

1

8

4

6

7

3

8

3

2Puzzle 9 4 solution: 1 8 5 5

6

2

7

4

1

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 2049

4 6 8

3

6

2

7

4

3

5

8

1

5

1

7

2

8

6

3

4

9

3

8

4

5

1

9

7

6

2

1

9

8

4

2

5

6

7

3

7

2

5

3

6

8

9

1

4

6

4

3

9

7

1

2

5

8

8

5

1

6

9

2

4

3

7

4

3

9

1

5

7

8

2

6

2

7

6

8

3

4

1

9

5

9

9

9 2

8

1

6

2 2

7

1

3

7

4

5 2

1 9

4

Medium level

3

5

9

9

2012-05-23

1

1 4 9 3 8 5 2 7 6 Sudoku puzzle No. 3108 2015-04-17

8

5 2

6

6

3

1

9 6 1 8 3 4 7 2 www.sudokukingdom.com 4

1 4

9

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3107 2015-04-16

2011-11-30

9

9 5

8 2

PETAK, 8. 2. 2019.

Word Search Puzzle #X046UO

E

L

T

R

A

T

S

E

N

D

S

P

S

B

S

A

L

E

R

T

E

D

E

P

I

W

L

B

I

R

E

A

D

A

B

L

E

N

Y

A

E

O

M

U

G

C

V

B

U

N

K

S

Z

D

R

M

E

A

R

R

I

N

G

S

H

E

A

T

H

B

D

K

A

N

O

N

T

I

D

C

R

I

E

S

N

N

N

G

L

R

H

R

R

I

C

R

A

Y

P

E

N

S

A

O

U

A

D

O

P

E

D

C

D

A

Y

T

T

I

D

F

L

J

B

M

S

A

T

D

E

L

E

A

I

A

E

E

T

U

T

R

M

G

Y

I

S

L

N

S

N

R

D

S

S

E

Y

R

J

W

I

M

E

D

I

U

M

N

A

T

U

P

E

N

N

Y

E

T

R

E

V

O

O

I

A

L

G

C

U

R

E

D

U

L

E

C

C

L

Filing Ditty Furor Granny Doped Heads Earrings Hotly EludeInhaled FilingKnead Literacy FurorMedium Merit Granny Overt Heads Penny

Pinks Readable Literacy Rejoices Safaris Medium Sends Sheath Merit Stand Overt Startle Penny Strategy Tango Pinks Trite Readable Urine Rejoices Violates Wilts Safaris Wiped

Consumer

Hotly

Sends

Crazy

Inhaled

Alerted Alerted Arcade Aural Arcade Bender Aural Binned Blazed Bender Bombs Binned Braid Blazed Bunks Coasts Bombs Consumer Braid Crazy Cured Bunks Demise Coasts Ditty

Doped

Cured Earrings

Elude Demise

Knead

Stand

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Atmosfera u vašem polju posla postaje neizdrživo napeta. Ovo je uzrokovano neprijatnim vijestima. Savjet bi bio da svemu tome ne pridajete veliki značaj.

BIK Dan nije povoljan za pokretanje novih poslova jer slijede neočekivani preokreti i iznenađenja. Ne upuštajte se ni u diskusije i rasprave jer prijete da prerastu u svađu.

BLIZANCI Za vas je najpametnije da izbjegnete sve situacije u kojima biste vodili glavnu riječ. Ako u obavljanju posla koristite automobil, ne krećite prije nego što ga provjerite.

VAGA Stižu vas dugovi koje ste napravili u prošlosti. Saznanje stiže kroz pismenu opomenu koja će vas uznemiriti. Prije nego što vas obuzme panika, napravite novi proračun.

ŠKORPIJA Nijeste sigurni u kom smjeru da nastavite dalje pa vam ta dilema može izazvati velike glavobolje. Nemate mnogo vremena za kolebanje, morate brzo djelovati.

STRIJELAC Iako biste radije da pronađete zaobilazan put do zarade, za vas je bolje da se oslonite isključivo na svoje sposobnosti, jer vas uspjeh čeka jedino na taj način.

Startle Strategy Tango Trite Urine Violates Wilts Wiped

RAK Problem za koji ste danas saznali mnogo toga će promijeniti. Rješenje je u vašim rukama, ako preuzmite inicijativu, pobijedite svoju sujetu.

JARAC Previše ste ozbiljni. Dan je savršen da sebi date malo oduška, pobjegnete s posla i provedete sate u društvu prijatelja koji vas ničim ne opterećuju.

Sheath REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron September 5, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Zabrinula vas je nepovoljna vijest iz inostranstva. Ne skačite na prvu loptu, već prihvatite kompromis jer će vam se isplatiti. S voljenom osobom budite strpljivi.

DJEVICA Možda nijeste najbolje raspoloženi za druženje i gužvu, ali morate se pripremiti za nezvane goste, a neki od njih stižu iz daleka. Vaša bezvoljnost može brzo nestati.

Rješenje iz prethodnog broja: Smeta li Makedonija?

VODOLIJA Pretjerana mašta vas može uvesti u iskušenje da povjerujete u brzu novčanu dobit. U ovo vas može gurnuti razgovor s osobom koja se nalazi u inostranstvu.

RIBE Trudite se da se predstavite ozbiljniji i zreliji nego što zaista jeste. Ne potencirajte tuđe stavove jer nijesu potekli od vas pa ne biste umjeli ni da ih dokažete.

40

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PETAK , 8.2.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO Restoranu u Delta City-ju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

RAZNO

Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526  

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

marketing@dnovine.me

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, or- Prodajem plac na Veruši, denje, sablje, bajone- 400 m2. Izlazi na glavni te, ćemere, umjetničke asfalt.Tel: 067/390-767 slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. OBAVJEŠTENJE Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Poštovani

 20   1  1 

korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na: marketing@ dnovine.me

Tel.: 020 252 900

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PETAK , 8.2.2019 .

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

42

PETAK, 8. 2. 2019.

Početak kvalifikacija za EURO nova šansa za napredovanje: Tumbaković sa stručnim štabom

CRNA GORA JE 46. SELEKCIJA NA SVIJETU SA 1.427 BODOVA

Bolji od Bugarske i Kosova, slabiji od Engleske i Češke

FIFA je objavila rang listu svjetskih reprezentacija, a “hrabri sokolovi” su upisali pad od dva mjesta - Crna Gora se na februarskoj rang listi nalazi na 46. poziciji sa 1.427 bodova! Učenici Ljubiše Tumbakovića između dvije rang liste nisu imali utakmica, a novi naredni izazov za “crvene” je na programu gostovanje Bugarskoj 22. marta u 1. kolu grupe A kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. A što se tiče protivnika u kvalifikacijama za EURO 2020, dvije reprezentacije

FIFA RANG LISTA

TOP 10 1. Belgija 2. Francuska 3. Brazil 4. Hrvatska 5. Engleska 6. Portugal 7. Urugvaj 8. Švajcarska 9. Španija 10. Danska

1.727 1.726 1.676 1.634 1.631 1.614 1.609 1.599 1.591 1.598

su bolje rangirane od naše selekcije, a dvije lošije - Engleska je na 5. mjestu sa 1.631 poenom, Češka je 44. sa 1.435 bodova, Bugarska je 48. sa 1.425 bodova, dok je Kosovo

na 130. poziciji sa 1.113 bodova. Kada je riječ o reprezentacijama iz bivše SFRJ, “crveni” su opet negdje na sredini - Hrvatska je četvrta (1634), Srbija je 31. na svijetu (1.481), BiH je na 35. mjestu (1.472), Slovenija je 63. (1.369), a Makedonija zauzima 71. poziciju (1.343). A selekcija Libana koju vodi naš Miodrag Radulović - jedini Crnogorac selektor - nakon prvenstva Azije ispisala je pad od četiri mjesta: četinari su sada 85. rerezentacija na planeti sa 1.277 bodova. B.T.

ŠTOPER ERMIN ALIĆ JE NOVI FUDBALER OLIMPIJE IZ LJUBLJANE

Veliki izazov, srećan sam Oživio je karijeru u Triglavu iz Slovenije gdje je tokom jeseni upisao 16 nastupa, a sada je stigao poziv iz Ljubljane - štoper Ermin Alić je novi fudbaler Olimpije! Dvadesetšestogodišnji Bjelopoljac je uspješno prošao ljekarske preglede, a u naredna dva dana će se pridružiti “zmajevima” na pripremama u Beleku. “Oduševljen sam što sam se pridružio Olimpiji. Biće to veliki izazov za mene. Želim da se zahvalim Triglavu što mi je omogućio transfer. Nadam se da ću pomoći timu da ispuni ciljeve”, rekao je Alić. Bivši kapiten mlade reprezentacije Crne Gore je u karijeri igrao za Jedinstvo,

Ermin Alić na predstavljanju

Rudar, Viljareal B, Spartak iz Subotice i Dečić, imao je problema da se vrati nakon povrede ligamenata, ali je definitivno uspio prošlom polusezonom u Triglavu.

Olimpija je trenutno drugoplasirani tim slovenačkog šampionata i cilj kluba je ostanak na toj poziciji, pošto je Maribor u Sloveniji praktično - nedostižan. B.T.

ALEKSANDR ČEFERIN DOBIO NOV

Hladni rat pr

Jedan kandidat - jednoglasna odluka! Predsjednik Uefe Aleksandr Čeferin je dobio novi - četvorogodišnji - mandat na funkciji prvog čovjeka evropske kuće fudbala, jer je aklamacijom na Kongresu u Rimu potvrđeno da ima podršku svih članova. Pedesetjednogodišnji advokat iz Slovenije je ljubazno zahvalio svim delegatima što su ga podržali, ali je istupio iz uobičajenih izjava. Naravno, bio je ‘počastvovan i dirnut’, ali očigledno osokoljen činjenicom da je Evropa uz njega, digao je glas protiv Fife i ideje o osnivanju evropske Superlige.

■ Ne bi bili veliki! Krenimo sa Superligom za bogate evropske timove!

Navodno, mediji su danima pisali da Real Madrid, Barselona, Milan, Arsenal, Mančester junajted... žele da osnuju Superligu koja bi bila rezervisana samo za najveće, a igrala bi se po ugledu na današnju Ligu šampiona. Srećom po fudbalske fanatike, Čeferin je suzbio te “separističke ideje” kada je došao na čelo Uefe 14. septembra 2016. godine. A Slovenac je zaustavio taj plan makar do 2024. godine potpisavši sporazum sa Evropskom asocijacijom klubova (ECA). Preciznije, sa predsjednikom i prvim čovjekom Juventusa Andreom Anjelijem. “Dok smo nas dvojica na ovim funkcijama, Superlige neće biti i to je činjenica”, decidan je bio Čeferin, prije nego što je zaprijetio procje-

v

Sport

43

PETAK, 8. 2. 2019.

VI MANDAT - JOŠ ČETIRI GODINE NA ČELU UEFE

Mora u zatvor: Tomaš Repka

rotiv FiFe i Superlige nom šta bi se desilo klubovima koji bi zbog “zatvorene Lige šampiona” napustili Uefu. “Izgubili bi status velikih klubova u srcima navijača. Jedino veliko što bi ostalo iza vas bila bi vaša prošlost”, rekao je Čeferin.

■ Ti klimoglavci... i pošTovanje!

Nakon poruke za Superligu, čovjek koji posjeduje crni pojas u karateu je imao poruku i za predsjednika Fife Đanija Infantina! Mediji (i ne samo mediji) odavno bruje da Švajcarac ima dvije ideje u glavi: prošireno Svjetsko klupsko prvenstvo i Svjetska Liga nacija po ugledu na UEFA Ligu nacija. Navodno, predsjednik Fife je od sponzora

dobio prilično konkretnu ponudu u vrijednosti od 25.000.000.000 eura za ta dva takmičenja! “Često su klimoglavci ti koji namame lidere u njihovu propast. I obrnuto,

55

članica Uefe je podržalo aleksandra čeferina aklamacijom na kongresU U rimU za novog - starog predsjednika Uefe, a naravno međU njima je i naša crna gora

često su oni koji ne slažu, na umjeren, razuman i konstruktivan način, iako direktan i beskompromisan, ti koji im čine najveće usluge, pomažu im da idu naprijed i sprečavaju da naprave greške”, poručio je Čeferin, ali se nije zaustavio... “Time što ćemo reći Fifi da nismo saglasni sa predlozima o globalnoj Ligi nacija i Svjetskom klupskom prvenstvu, mi pokazujemo poštovanje i prema Fifi i prema fudbalu, igri koju volimo i koju moramo da štitimo. Iskreno se nadamo da će i Fifa nama ukazati poštovanje time što će nas saslušati”, oštar je bio Slovenac u obraćanju. I poslije Čeferina - Čeferin! Tako da je hladni rad objavljen... B.T.

TOMAŠ REPKA MORA IZA REŠETAKA

Prodao automobil koji je iznajmljivao

Bivši reprezentativac Češke, Tomaš Repka, je opet u nevolji - nekadašnji defanzivac Banjika, Sparte, Fiorentine i Vest Hema je osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog prevare! Okružni sud u Pragu je 45-godišnjeg Repku proglasio krivim, jer je jednoj ženi prodao luksuzni automobil, koji nije bio u njegovom vlasništvu, već je u to vrijeme iznajmljivao to vozilo. Repka se u ugovoru koji je potpisao navodno obavezao da će vratiti novac, ako se vla-

sništvo ne prenese na tu ženu, ali nekada oštri desni bek/ štoper to nije uradio. A, to nije prvi put da Repka ima problema sa zakonom - prošle godine je osuđen na šest mjeseci zatvora pošto je na internetu prodavao seksualne usluge u ime svoje bivše supruge. Ta kazna je kasnije promijenjena u društveno koristan rad. Takođe, dva puta je uslovno osuđen zbog vožnje u pijanom stanju. Repkin advokat i državni tužilac najavili su žalbe na presudu suda u Pragu. B.T.

Novi izazov: Karlos Keiroš

KARLOS KEIROŠ NOVI SELEKTOR KOLUMBIJE

Oduševljen sam

Završio je osmogodišnji mandat na poziciji selektora Irana nakon što je ispao u polufinalu Azijskog kupa, ali nije dugo čekao novi angažman - Karlos Keiroš je novi selektor Kolumbije. Šezdesetpetogodišnji portugalski stručnjak je na mjestu selektora “Los Kafeterosa” zamijenio Hozea Pekermana, a potpisao je ugovor do ljeta 2022. godine. “Oduševljen sam što dola-

zim u Kolumbiju. Zahvaljujem Fudbalskom savezu Kolumbije na pozivu”, rekao je Keiroš po dolasku u Bogotu. Keiroš je trenersku karijeru počeo kao selektor mlade reprezentacije Portugala, a zatim je bio trener Sportinga, Njujork Metrostarsa, Nagoje, Real Madrida, dok je kao asistent radio u Mančester junajtedu. Takođe, bio je selektor Portugala, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Južne Afrike i Irana. B.T.

44

SPORT

PETAK, 8. 2. 2019.

Morao se i poraz des dobro je što se desio

BUDUĆNOST VOLI PRVI PUT U 2019. GODINI PORAŽENA U

KOLUMNA DUŠAN VUJOVIĆ (novinar)

TREJDOVI Pored toga što je najkvalitetnija, NBA je i najpravednija košarkaška liga na planeti. Ovu konstataciju opravdava postojaće salary cap-a, odnosno ograničenog budžeta za sve timove u ligi. U prevodu, svi timovi, na godišnjem nivou, imaju na raspolaganju 118 miliona dolara za plate igračkog kadra. Ako prekorače „luksuz“, čija je krajnja granica 132 miliona, onda za svaki milion preko plaćaju taj isti milion ligi, tj. federaciji. Kako žele da rasporede te milione, to zavisi isključivo od logistike NBA timova, ali u principu, najveća košarkaška imena dobijaju oko 25 miliona dolara po sezoni. Kada to „otegnete“ na pet godina dolazite taman do cjelokupnog ugovora koji najčešće prelazi 120 miliona dolara. Zato se u NBA ligi ne mogu kupiti igrači kao, recimo, na fudbalskom tržištu. Sa njima se pregovara o iznosu ugovora i o bonusima, a ukoliko igrač nije zadovoljan u nekom klubu njegovo je pravo da zatraži trejd. Igrač sa velikim ugovorom, najčešće se trejduje za trojicu igrača (maksimum dozvoljen) i nekog pika sa NBA drafta. Najbolji primjer koliko je teško ostvariti trejd je saga između L.A. Lejkersa i Entoni Dejvisa. Na insistiranje Lebrona da se, po svaku cijenu, dovede Dejvis u Los Anđeles, Nju Orleans je poslao užasnu kontra-ponudu! Traženi su: Lonzo Bol. Kajl Kuzma, Brendom Ingram (sve mladi igrači), plus dva pika sa naredne runde drafta. Međutim, kad je trejd trebao da se realizuje iskočio je nov „prohtjev“ iz grada bluza i džeza: Rondo, Bizli i Stivenson, dodatno, u zamjenu i za Solomona Hila, prosječnog igrača sa ogromnim ugovorom. Bez dileme, Lejkersi bi sa Džejmsom i Dejvisom mogli da računaju na konferencijsko finale, ali bi im u rosteru falilo pola sastava što je van svake pameti. Kraj trejda se bliži, a mimo već spomenute sage nekih uzbuđenja i nema što je presedan. Posebno je sve „mirno“ na Istoku gdje se 10 timova bori za plej of, a preostalih šest ni ne razmišlja o njemu. Nakon All star vikenda timovi će imati još sedam dana da potpišu neke od slobodnih agenata, ukoliko žele, i tu će biti kraj svim promjenama za ovu sezonu u NBA ligi.

⌦ MIloš Antić

Edvin Džekson u duelu sa Jegorom Vjalcevom

U evroligaškim duelima protiv CSKA, Barselone, Reala i Darušafake dramatične završnice imale su srećan kraj za Budućnost. Sinoć u još jednom meču za one sa najjačim nervima Budućnost je pala - Himki je ohladio vrelu “Moraču” (90:98), nanio “plavima” prvi poraz na domaćem tlu u 2019. godini, a Jasminu Repeši prvu negativnu recku u ulozi domaćina od kada je na klupi prvaka ABA lige zamijenio Aleksandra Džikića. Njegovi izabranici nijesu uspjeli da slome žilavog protivnika - koji usput rečeno kao ekipa mnogo bolje izgleda bez najboljeg igrača Alekseja Šveda - a imali su nekoliko prilika. I tokom prvog dijela, a i u neizvjesnom finišu - koncentracija je međutim pala, ruka zadrhtala, a načina da se zaustavi fenomenalni Džordan Miki - jednostavno nije bilo. Moralo se i to destiti, seriji je morao doći kraj, a za plave je bolje što se desilo sada, nego u nekom bitnijem meču na regionalnom tlu. “Pobjeda Himkija je potpuno zaslužena. Neophodno je biti fokusiran 40 minuta, a mi to nismo bili. Na kraju druge četvrtine smo napravili greške, u finišu utakmice takođe, dozvolili previše šuteva za tri poena u

RIMAS KURTINAITIS

Znali smo da nije lako ovdje, da Budućnost ima dobre navijače, da igra agresivno i da je dobila CSKA i Real. Bili smo malo uplašeni, srećan sam što smo pobijedili.

drugom poluvremenu, a u drugom mnogo drugih prilika nakon ofanzivnog skoka. Definitivno smo tu izgubili šansu da pobijedimo”, rekao je nakon meča Jasmin Repeša. “Plavi” su u sjajnom ambijentu, uz specijalne svjetlosne efekte na predstvljanju igrača, solidno otvorili meč, nakon trojki Erla Klarka i Norisa Kola imali dva puta +5 (13:8, 16:11), u jednom trenutku druge dionice uz doprinos Bitadzea i +6 (43:37), ali bi obično uslijedila trojka raspoloženog Dženkinsa ili iskusnog Monje, pa se gost brzo vraćao u igru. Moskovljane je u životu držao baš taj sjajan šut za tri poena - Himki je pogodio deset šu-

teva van linije 6,75m, a posljednji je smanjio prednost “plavih” na minimalac (46:45) pred odlazak na veliki odmor. Bilo je jasno - odbrana je morala da se zategne, da bi se došlo do novog, sedmog trijumfa u najkvalitetnijem takmičenju. I počelo je dobro, Noris Kol je lako pronalazio pukotine u odbrani “žutih”, Budućnost je opet bila na +6 (61:55), ali tu magičnu granicu nikako nije mogla da pređe. Čak je i dozvoljena serija gostiju 16:4, koji su na startu posljedne dionice bili u najvećem, do tada, plusu (65:71). Odgovorio je dalekometnom paljbom Džejms Bel (tri vezane trojke), došlo se do meča na jedan praktično po-

JASMIN REPEŠA

Neophodno je biti fokusiran 40 minuta, a mi to nismo bili. Imali smo previše grešaka, dozvolili protivniku mnogo i onu su zasluženo slavili.

PETAK, 8. 2. 2019.

siti i o sada

U SVOM DOMU

BUDUĆNOST

20 26 19 25 22 23 23 30 Bost Kroker Vjalcev Grin Zajcev Marković Monja Gubanov Zubkov Dženkins Tomas Miki Trener: Rimas Kurtinaitis

10 2 6 6 9 10 17 13 25

PODGORICA - Dvorana: SC “Morača”. Gledalaca: 4.756. Sudije: Huan Karlos Garsija (Španija), Emin Mogulkoc (Turska), Klemens Fric (Njemačka). Slobodna bacanja: Budućnost Voli 14-15 (93,3%), Himki 10-12 (83,3%). Šut za dva: Budućnost Voli 23-38 (60,5%), Himki 23-35 (65,7%). Šut za tri: Budućnost Voli 10-22 (45,5%), Himki 1435 (40%). Skokovi: Budućnost Voli 8+25, Himki 10+18. Asistencije: Budućnost Voli 17, Himki 23. Ukradene lopte: Budućnost Voli 3, Himki 7. Greške: Budućnost Voli 12, Himki 7. Blokade: Budućnost Voli 3, Himki 0. Faulovi: Budućnost Voli 18, Himki 19.

EVROLIGA 22. KOLO Efes - Gran Kanarija Budućnost - Himki Makabi - Olimpijakos Barselona - Žalgiris

93:74 90:98 65:64 78:72

Večeras 18.00 CSKA - Real 18.45 Fenerbahče - Panatinaikos 20.30 Baskonija - Bajern 20.45 Milano - Darušafaka

sjed, a tu je mirniju ruku i raspoloženije igrače imao Himki: serija neshvatljivih grešaka “plavih” u napadu, uz dominaciju Mikija i trojku Markovića, dovoljno za nastavaka ruskog sna o TOP 8 fazi. “Krajem svake četvrtine smo pravili greške koje su plod nedovoljne koncentracije. U finišu druge je Koti Klark otišao na koš, iako je bio dogovor da se odigra do kraja, a onda smo primili trojku. Slično je bilo i na kraju treće, a u posljednjoj je nakon tajm-auta Bitadze otišao u suprotni ugao. Kad koncentracija nije maksimalna, onda imamo problem. Nismo pravili faulove, nismo ulazili u bonus. Morali smo da budemo puno tvrđi i kompaktniji. Nismo

1. Fenerbahče 2. Real Madrid 3. CSKA 4. Efes 5. Barselona 6. Olimpijakos 7. Bajern 8. Baskonija 9. Milano 10. Makabi 11. Panatinaikos 12. Himki 13. Žalgiris 14. Gran Kanarija 15. Budućnost 16. Darušafaka

21 21 21 22 22 22 21 21 21 22 21 22 22 22 22 21

18 17 16 14 13 12 11 11 10 10 9 9 8 6 6 3

45

ĐORDI BARTOMEU, PRVI ČOVJEK EVROLIGE, U PODGORICI

HIMKI

90 98

Džekson 12 Kol 20 Su. Šehović 8 E. Klark 8 Barović 4 K. Klark 4 Se. Šehović Gordić 6 Bitadze 17 Popović Bel 11 Nikolić Trener: Jasmin Repeša

SPORT

3 4 5 8 9 10 10 10 11 12 12 13 14 16 16 18

bili, zbog čega smo primili 30 poena više od prosjeka na posljednje tri utakmice koje smo dobili u Evroligi”, istakao je Repeša. Pred “plavima” je dva dana odmora - do nedjelje za kada je zakazan veliki derbi sa Partizanom u beogradskoj dvorani “Aleksandar Nikolić”. U ovom trenutku meč sezone u regionalnom takmičenju, jer direktno odlučuje o trećoj (četvrtoj) poziciji pred plej-of.

BUDUĆNOST JE ISPUNILA SVE NAŠE STANDARDE

Sa jučerašnje konferencije Uživanje u ljepotama Podgorice, šetnja prostorijama kluba, ambijent za pamćenje na meču Budućnosti i Himkija - dan Đordija Bartomeua, alfe i omege Evrolige, u glavnom gradu Crne Gore, bio je ispunjen. “Zahvalan sam na nevjerovatnom gostoprimstvu gospodinu Bokanu, imao sam i veliku čast da budem gost predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, razgovarali smo o košarci, bilo je vrlo interesantno”, rekao je predsjednik i izvršni direktor Evrolige i nastavio. “Standardi Evrolige su visoki, Budućnost je imala veliki posao tokom ljeta i te standarde je čak i premašila”, rekao je Bartomeu i napomenuo da “Evroliga ima savršenu komunikaciju sa plavima”. Šestdesetogodišnji Katalonac poručio je da “Evroliga ne zaboravlja da je Budućnost bila jedan od hrabrih klubova koji su se 2000. godine opredijelili za ovo takmičenje”. “U Budućnosti su tada imali jasnu viziju, ovaj klub je jedan od osnivača Evrolige. Sada su dio ove priče zbog rezultata, ali i ogromnih napora koje je klub uložio prošlog ljeta”. Ono što je najviše zanimalo novinare je priča o proširenju Evrolige - poznato je da će u narednoj

sezoni članovi krem društva biti Asvel i drugi njemački tim (uz sigurnog Bajerna) - da li se u perspektivi razmišlja i o novim ekipama i da li region možda može da dobije još jedno mjesto - za finalistu ABA lige? “U narednih pet godina ostaćemo na formatu od 18 timova. To je idealna priča u svakom smislu. Bajern i Asvel smo uključili, jer vjerujemo da će to popularizovati košarku na dva velika tržišta. Jedina promjena biće možda mjesto za još jednog predstavnika iz Evrokupa. Mislim da je fer da ako neko osvoji Evrokup, uđe u Evroligu, opstane, da zaslužuje da bude dugoročno tu. Evrokup je opcija i za timove iz regiona, da kroz dobre igre u Evrokupu dočekaju Evroligu”, srušio je Bartomeu snove košarkaških fanatika iz regiona, ali i ponovio da bi dio Evrolige u narednom periodu mogli da postanu timovi iz Pariza i Londona: “Imamo kontakte, da vidim da li mogu dugoročno da budu opcije. Pitate me zašto London, u kom je košarka potpuno nerazvijena u Britaniji? Reći ću vam ovako moja obaveza je da Evroligu dovedem na vrhunski nivo. Jasno je da su u odnosu na Evroligu jača takmičenja trenutno Liga šampiona i kontinentalno takmi-

čenje ragbija. Čak 80% profita Lige šampiona dolazi iz Britanije, Francuske, Španije, Njemačke i Italije. U Britaniji bi bilo pošteno reći da oni trenutno nemaju priliku da se takmiče, a kod njih je košarka drugi sport po masovnosti. To je za nas izazov”, zaključio je Bartomeu. M.A.

BOKAN: VELIKA ČAST ZA KLUB Dragan Bokan, predsjednik Budućnost Volija, bio je počastvovan što je nakon dva odlaganja prvi čovjek Evrolige posjetio Crnu Goru, Podgoricu i KK Budućnost Voli. “Ogromnu čast mi predstavlja što smo domaćini gospodinu Bartomeuu. Citiraću njegove riječi, da je Evroliga od Budućnosti dobila više nego što je očekivala. Jedno od njegovih pitanja je da li su navijači, ukupna sportska javnost Crne Gore srećni jer je naš klub dio Evrolige. Prenio sam mu da u Podgorici i Crnoj Gori vlada košarkaška groznica, to smo i željeli i zato se borili da budemo dio ove elite. Uradili smo mnogo u prvoj sezoni Evrolige, nadam se jednoj od mnogih u nizu”, poručio je prvi čovjek “plavih”.

46

sport

Mihailović u CMokiju

PETAK, 8. 2. 2019.

održana komemoracija povodom smrti ranka jovovića

Mi sMo ga izgubili, ali je nebo dobilo

Mihailović Na početku sezone je pojačao poljski Anvil iz belgijskog Ostendea, a sada se odlučio na novi korak - Vladimir Mihailović je novi član bjeloruskog Cmokija! Dvadesetosmogodišnji bek je za Anvil odigrao 17 utakmica i imao je učinak od 8,1 poena i 2,3 skoka u prvenstvu Poljske, dok je u Ligi šampiona bilježio 4,6 pogodaka i dvije uhvaćene lopte po meču. Međutim, sa Anvilom je sporazumno raskinuo ugovor, a Cmoki je to iskoristio... Cmoki je trenutno drugoplasirani tim bjeloruskog šampionata sa skorom 16 pobjeda - jedan poraz, dok je u VTB ligi trenutno fenjeraš sa učinkom dva trijumfa - 13 poraza. Rođenom Ulcinjaninu i bivšem reprezentativcu Crne Gore Cmoki je sedmi klub u karijeri, pošto je igrao za Mornar, Budućnost, Ostende, Tibingen, Vircburg i Oldenburg. B.T.

Čovjek novinar, čovjek prijatelj i čovjek patriota - tako se generalni direktor Radio - televizije Crne Gore Božidar Šundić, na komemorativnoj sjednici oprostio od doajena crnogorskog sportskog novinarstva Ranka Jovovića! Capa - za prijatelje - juče je sahranjen na podgoričkom gradskom groblju Čepurci, a svi ćemo ga se sjećati po prenosima utakmica rukometašica Budućnosti i rukometaša Lovćena, kao i čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u RTCG. “Iznenadna smrt Ranka Jovovića okupila nas je

danas u kući koja sa ponosom ističe da je on bio njen novinar”, rekao je Šundić. Jovović, koji je preminuo u 67. godini, nije bio omiljen samo među kolegama novinarima, već gdje god je radio. Posljednjih godina je bio uključen u rad Crnogorskog olimpijskog komiteta. “Bio je sjajan čovjek, otac, brat, djed. Uvažena porodico Jovović, budite srećni što ste ga takvog imali. Vi ste izgubili, ali je nebo dobilo”, rekao je predsjednik COK, Dušan Simonović, navodeći da će ga pamtiti “ne samo kao profesionalca, već i kao

velikog prijatelja”. Jovović je, između ostalog, bio dugogodišnji predsjednik Udruženja sportskih novinara i bio njegov član do posljednjeg dana, a obavljao je funkciju predsjednika Karate saveza Crne Gore i SR Jugoslavije. “Upoznali smo ga kao čovjeka koji je bio predan sportu, a u svojim komentarima je imao osjećaj za mjeru i u podrškama i u kritikama. Nijesu mu smetali uspjesi njegovih kolega novinara. Njegov odnos prema sportu ostaće trajno primjer kako bi trebalo raditi”, jasan je Simonović. B.T.

SPORT KLUB 1 18.00 20.30

CSKA - Real Madrid, košarka Baskonija - Bajern Minhen, košarka

SPORT KLUB 2

NE PROPUSTITE

Klasici evropske košarke u okviru 22. kola Evrolige CSKA dočekuje šampiona Real Madrid u Moskvi (18.00, Sport klub 1), a Fenerbahče u Istanbulu napada Panatinaikos (18.45, Sport klub 3)

11.00 17.00 19.00 20.45

ATP Sofija, tenis ATP Sofija, tenis Tatabanja - Nekse, rukomet Aston Vila - Šefild junajted, fudbal

SPORT KLUB 3 18.45 20.45

Fenerbahče - Panatinaikos, košarka Armani Milano - Darušafaka, košarka

Mirotić u Milvokiju Čekao se Entoni Dejvis, a desio se Nikola Mirotić! Podgoričanin koji nastupa za špansku reprezentaciju u posljednjim satima prelazog roka prešao je u Milvoki. Mirotić je dio trejda Baksa i Nju Orleansa, a Pelikansi su za uzvrat dobili Džejsona Smita i Stenlija Džonsona. Mnogo bitnije od ova dva posla su pikovi koje će Nju Orleans dobiti. Čak četvoricu budućih igrača iz druge runde! Kako je otkriveno, Pelikansima idu Denverov pik sa ovogodišnjeg Drafta, Vašingtonovi iz 2020. i 2021. godine, kao i Milvokijev pik iz lutrije narednog ljeta. Mirotić je imao veliki uticaj da se Nju Orleans plasira u polufinale Zapadne konferencije prošle sezone, a Milvoki je napravio veliku stvar jer je dobio odličnog krilnog centra i vrlo dobrog šutera, koji će uz Janisa Adetokumba i Krisa Midltona predstavljati oslonac Baksa u budućnosti. M.A.

SPORT KLUB 4 21.00

Valjadolid - Viljareal, fudbal

SPORT KLUB HD 18.30 21.30

Kajzeri - Fenerbahče, fudbal Moreirense - Porto, fudbal

ARENA SPORT 1 11.00 15.00 18.00 20.30 02.00

Borac - Arsenal Kijev, fudbal Crvena zvezda - Maribor, fudbal Mega Bemax - Krka, košarka Kijevo - Roma, fudbal Karolina - Rendžers, NHL

ARENA SPORT 2 09.50

Brizbejn - Sidnej, fudbal

PETAK, 8. 2. 2019.

Optimista: Vladimir Gojković

JADRAN DOČEKUJE MLADOST 20.15

Imamo obavezu protiv nepobjedive Mladosti Jadran Carine iz Herceg Novog će igrati na fajnal foru Triglav vaterpolo regionalne lige, još se ne zna sa koje pozicije, a dok se čeka završni obračun odabrane četvorke vrijeme je za - derbi. Derbi regiona! Učenici Vladimira Gojkovića u 13. kolu A1 grupe Regionalne lige na bazenu Instituta dr Simo Milošević dočekuju zagrebačku Mladost (20.15). Zagrepčane koji igraju sjajno u aktuelnoj sezoni - lideri su, nemaju nijedan poraz u prvenstvu. A upravo je Mladost jedan od tri poraza nanijela Jadranu u prvom dijelu sezone, pošto je u glavnom gradu Hrvatske bilo 20:15. “Dosta lako su nas pobijedili u tom prvom meču u sezoni u Zagrebu. Imamo obavezu da to ispravimo”, poručio je trener Jadranaša, Vladimir Gojković, svje-

19.00 23.15 01.15

Atletika, Madrid ATP Kordoba, tenis ATP Kordoba, tenis

ARENA SPORT 3 18.00 20.45

Rudeš - Osijek, fudbal Dižon - Marsej, fudbal

ARENA SPORT 4 20.15

Jadran - Mladost, vaterpolo

ARENA SPORT 5 14.00 16.00 20.30

ATP Monpelje, tenis ATP Monpelje, tenis Genk - Standard Lijež, fudbal

stan da naš šampion može sa svakim da igra u Igalu. “Vjerujemo da kući imamo šanse protiv njih i da možemo da dođemo do bodova, ali svakako moramo biti na najvećem mogućem nivou”, jasan je Gojković, koji je dodao da je ekipa kompletna. B.T.

A1 LIGA 13. KOLO

Radoševiću nagrada i podrška Profesionalni prvak Evrope u verziji WBO na prijemu kod ministra sporta i mladih - Nikola Janović je primio Predraga Radoševića, zvanično najboljeg sportistu Crne Gore u 2018. godini u izboru COK i USNCG. Janović je poručio da je jedan od benefita novog Zakona o sportu i novčana nagrada koju Ministarstvo sporta i mladih dodjeljuje sportisti godine u izboru COK, a našem bokseru je poželio uspjeh i najavio podršku u borbi za titulu svjetskog prvaka u WBO verziji. Radošević je zahvalio ministru Janoviću na prijemu i nagradi, navodeći da mu puno znači u budućim nastojanjima da državu predstavi u najboljem svijetlu u borbi za titulu svjetskog šampiona. B.T.

PETAK, 20.15 Jadran HN - Mladost SUBOTA POŠK - Šabac Partizan - Primorac Mornar - Crvena zvezda Jadran Split - Jug CO TABELA 1. Mladost 12 11 2. Jadran S. 12 9 3. Jadran HN 12 9 4. Jug 12 8 5. Mornar 12 6 6. Šabac 12 4 7. C. Zvezda 12 3 8. Partizan 12 2 9. Primorac 12 2 10. POŠK 12 1

1 1 0 2 1 0 2 2 1 0

0 2 3 2 5 8 7 8 9 11

34 28 27 26 19 12 11 8 7 3

KIJEVO

2

ROMA

“Vučica” je dovela u pitanje plasman u Evropu, pa zato na Bentegodiju u Veroni protiv posljednjeplasiranog Kijeva mora da se “vadi”.

Na današnji dan

1984.

Svijet gledao u Jugu

Janović i Radošević

Alpsko skijanje SP, spust žene Alpsko skijanje SP, spust Biciklizam, Valensija Alpsko skijanje SP, slalom Ski skokovi, Lahti Biatlon Kanmor, muškarci Biatlon Kanmor, štafete žene

EUROSPORT 2 09.00 13.55 20.30 22.30

DN TIP

Otvorene Zimske olimpijske igre u Sarajevu! To su bile XIV ZOI, a prve koje su održane u nekoj komunističkoj državi. Na Igrama su u šest sportova nastupila 1272 takmičara iz 49 zemalja.

EUROSPORT 1 10.45 12.30 muškarci 14.30 16.00 žene 17.45 20.15 22.30

47

SPORT

Biciklizam, Melburn Snuker, Čeltenam Majnc - Leverkuzen, fudbal Snuker, Čeltenam

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

NOSILA JE NA ČUVENOJ KONFERENCIJI ZA NOVINARE IZ 1954. GODINE

Na aukciji haljina Merilin Monro u kojoj je rekla da se rastaje od DiMađa Crna haljina koju je tada uznemirena glumica Merilin Monro nosila 1954. na konferenciji za novinare, na kojoj saopštava da se rastaje od supruga, legende bejzbola Džoa DiMađa, poslije manje od godinu dana braka, biće uskoro na aukcijskoj prodaji. Jed-

nostavna vunena haljina koja naprijed ima rajsferšlus, biće ponuđena na aukciji 30. marta, saopštila je kuća Kruz GWS. Očekuje se da će haljina biti prodata između 100.000 i 150.000 dolara. Ime kupca će ostati anonimno, prenijela je agencija AP. Merilin

Monro je nosila tu haljinu 6. oktobra 1954. godine kada je izašla pred gomilu kamera i novinara kojima je saopštila da se rastaje od supruga. “Na licu Merilin Monro se vidio njen bol i očaj dok je govorila. Taj trenutak je promijenio istoriju Holivuda zauvjek”, rekla je pred-

stavnica aukcijske kuće. Holivudska zvijezda jedva da je uspijevala da priča, jer je bila na ivici suza i više je klimala glavom od-

govarajući na novinarska pitanja. Njen advokat Džeri Džisler je tada objasnio da se par rastaje zbog svađa oko karijere.

NEOBIČAN GOST AMERIČKOG PREDSJEDNIKA

Bjanka

Trampov prezimenjak zaspao u Kongresu Dječak Džošua Tramp, kojeg su mjesecima drugari u školi ismijavali jer se preziva kao američki predsjednik s kojim nije u srodstvu, bio je gost u Kongresu kad je Donald Tramp držao govor o stanju nacije i usred govora je zaspao. Prva dama SAD Melanija Tramp pozvala je dječaka kao gosta i od njega je napravila simbol borbe protiv zlostavljanja. Džošua Albert Tramp ima 11 godina i živi u američkoj saveznoj

državi Delaver, gdje ga u školi drugari zadirkuju zbog prezimena. Mali Džošua je bio među počasnim zvanicama prve dame u Kongresu tokom Trampovog govora u utorak veče. Kamere su tokom govora zabilježile da je dječak usred Trampovog govora zaspao. Govor je počeo u 21.00 časova po lokalnom vremenu i trajao je 90 minuta što je Džošui bilo kasno jer je navikao da rano liježe.

POVUČEN IZ PRODAJE ZBOG OPTUŽBI ZA RASIZAM

“GUČI“ SE IZVINIO ZBOG DŽEMPERA SA “CRNIM LICEM“

Poznati modni brend “Guči” izvinio se za vuneni džemper koji liči na “crno lice”, a predmet je povučen iz njegove onlajn ponude i prodavnica. Džemper od crne vune pokriva nos i ima crveni izrez za usta, što je na društvenim mrežama ismijavano kao neosjetljiva i rasistička stvar. Smatramo da je raznolikost fundamen-

LAŽNA DOJAVA

NEMA BOMBE U PRIZEMLJENOM NORVEŠKOM AVIONU

talna vrijednost koju treba da njegujemo i poštujemo i svaku odluku koju donosimo treba da temeljimo na tome. Potpuno smo posvećeni poštovanju različitosti u našoj organizaciji i pretvaranju ovog incidenta u jednu lekciju za kompletan ‘Gučijev’ kolektiv”, saopštili su iz ovog italijanskog modnog brenda.

Norveški avion koji je letio iz Stokholma za Nicu morao je da se vrati na aerodrom u glavnom gradu Švedske nakon što je anonimnom dojavom javljeno da je u avionu postavljena bomba, potvrdila je kompanija “Norwegian”, u čijem je vlasništvu letjelica. Kasnije je objavljeno ka-

ko nije pronađena bomba u letjelici, ali i da se nastavljaju provjere. Mediji u Švedskoj i Norveškoj objavili su kako je prijetnja upućena odmah nakon polijetanja. Lis “Expressen” piše kako je u Boeingu 737, kompanije “Norwegian”, bilo 169 putnika i članova posade.