Issuu

OD POČETKA IZGRADNJE PRIORITETNE DIONICE ■ 6 7

NA ŠALTERIMA SOCIETE, HIPOTEKARNE I NLB BANKE ■ 7

Danas počinje isplata garantovanih depozita IBM banke u stečaju

Kinezima za autoput već isplaćeno 511,68 miliona eura

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019. BROJ 2287 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

SERIJAL DNEVNIH NOVINA: VOAJER I BALERINA 1 ■ 2 3

PIŠE Šeki Radončić

Kuća srama i užasa u Zeti

■ Misija Lovca na zmajeve je da se u aferi bankarske pljačke stoljeća u Crnoj Gori, i odmetnutog bankara Duška Stripera, od starta zaplaše svi oni koji bi mogli prozboriti makar jednu riječ zdravog razuma

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Vukadinović: Najnoviji rijaliti još više dijeli opoziciju

■5

TIVAT: PREDSTAVNICI OPŠTINE I ª BEMAKSº A POSJETILI GRADILIŠTE

EKIPA DN NA KONTROLNOM TORNJU AERODROMA U PODGORICI: ■ 14 15

Čuvari crnogorskog neba nikada ne spavaju

SDP JOŠ NEMA POTPISE ZA RASPRAVU O AFERI ª ATLASº

ANDRIJA MILOŠEVIĆ ZA DNEVNE NOVINE

■ 28 29

Put na Luštici biće završen prije sezone

“Taksi bluz” prekretnica u mojoj karijeri

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

■ 20

POLITIKA

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

EKSKLUZIVNI SERIJAL DNEVNIH NOVINA: V

PIŠE Šeki Radončić Iako nijesam imao namjeru da bilo što pišem o pornografiji JK i DK, odnosno o fotografijama polnog organa Jelene Karleuše objavljenim u srpskom medijskom šljamu, niti o degutantnom javnom i eksplicitnom moralnom striptizu Duška Kneževića, direktno prenošenom u crnogorskim nezavisnim fabrikama laži u vlasništvu medijskih lešinara, ipak sam se morao oglasiti.

■ DUŠKO STRIPER I

LOVAC IZ BORDELA

Lovac na zmajeve, rublje, dolare, eure, donacije, rekete, i vrag će ga znati čega još, Željko Ivanović, opet me prozvao u svom Bordelu. I nanovo stavio na crnu listu Vijesti sa još 25 mojih kolega, advokata, analitičara, biznismena, profesora, rektora, te urednika Dnevnih novina, Pobjede, CDMa, Antene M, Nove M, portala Analitike, TVCG... Navodni povod za tekst je zahtjev ministra kulture Aleksandra Bogdanovića da se u Crnoj Gori zabrani emitovanje TV kanala Pink i Happy, zbog anticrnogorskog djelovanja. A suštinski je da se u aferi bankarske pljačke stoljeća u Crnoj Gori, i odmetnutog bankara Duška Stripera, od starta zaplaše svi oni koji bi mogli prozboriti makar jednu riječ zdravog razuma i struke oko javnog orgijanja koncerna Vijesti i njihove nove medijske palice. Kojom udaraju po Đukanoviću. Ništa novo: nakon što su vlasnici Vijesti, u Dušku Kneževiću, licu sa potjernice, pronašli novu zlatnu koku, krenuli su u razvlačenje pameti crnogorskog javnog mnje-

KUĆA SRAMA I UŽA nja bombardujući ga raznim bedastoćama: intrigama, spletkama, denunciranjima... Tajno napravljenim video snimcima i fotografijama komšija, kumova, prijatelja, poslovnih partnera... koje je Duško Voajer tajno snimao. Onako čojski i domaćinski. U svojoj velelepnoj kući u Zeti, koja odiše engleskom gospoštinom.

■ KAMERE I U WC-U U kući srama i užasa, Duško Voajer je postavio na desetine skrivenih kamera, u salonima, spavaćim sobama, hodnicima, ostavama, dvorištu, čak kupatilima i WCu, kako bi gledao i snimao svoje drage i uvažene goste. I u Vijestima javno poručio da ima čak „2000 sati snimljenog materijala“. Medijski tajkuni i vlasnici Vijesti sve to čine sa jasnim ciljem: 1. Da od crnogorske Dafine izmuzu što više novca. 2. Da od odbjeglog bankara, Duška Vo-

Miodrag Perović je, gdje god je mogao, posebno iz medija, dakle od nezavisnih novinara i međunarodnih donatora, kao pijavica isisavao novac i prebacivao u svoje nezavisne Fondove, fabrike vode, štamparije, te nezavisne štedionice, banke, nekretnine... Baš kao što je Duško Voajer isisao pare štediša i akcionara i utekao u London.

ajera, izgrade moralnu gromadu. 3. I da, u konačnici, ostvare svoj prioritetni cilj: da, uz pomoć Duška Kneževića, sruše Mila Đukanovića i to u trenucima kada Crna Gora, u odnosu na region, grabi koracima od sedam milja ka EU, kada crnogorskog predsjednika dočekuju i ispraćaju u Evropskom parlamentu sa ovacijama, kada Skup-

ština i Vlada Crne Gore dobro rade svoj posao. Novinarsko pravilo „da se čuje i druga strana“, dakako, nalaže da vidimo što je to našvrljao Lovac Na Zmajeve, koji puca iz najjačeg pljuvačkog kalibra na sve što mu se nađe na putu. I poput egzekutora generala Mladića postrojava kritičare medijske mafije ispred svog streljačkog voda. „Eto, dočekaše Miško i Željko, tabloid Vijesti i naša medijska mafija“, da ministar kulture i medija Aleksandar Bogdanović „konstatuje da Pink i Happy TV u svojim prepoznatljivim formatima na najgrublji način...vrijeđaju državno, nacionalno, kulturno i duhovno biće Crne Gore”!, pokušava Ivanović da bude ironičan. I nastavlja: „Nakon 952. priloga Pink TV protiv profesora Perovića, utemeljivača PMF, Leksikografskog zavoda, Matice, Monitora, Vijesti, autora najznačajnijeg trotomnog djela iz istorije matematike na području Jugoistočne Evrope – dočekaše da neko od zvaničnika stane u odbranu njegove časti i ugleda.“

■ PRODAVCI LAŽI Što zorno pokazuje da je Šeki Radončić, koji je u nezavisnim fabri-

kama laži, u posljednjih deset godina, napadnut mnogo više puta nego Miodrag Perović na Pinku, Željka Ivanovića s pravom titulirao zvanjem Prodavca Laži. Miodrag Perović, naravno, nije utemeljivač pomenutih institucija i medija, već samo jedan od utemeljivača. Koji je, gdje god je mogao, posebno iz medija, dakle od nezavisnih novinara i međunarodnih donatora, kao pijavica isisavao novac i prebacivao u svoje nezavisne Fondove, fabrike vode, štamparije, te nezavisne štedionice, banke, nekretnine...

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

POLITIKA

VOAJER I BALERINA 1

ASA U ZETI Baš kao što je Duško Voajer isisao pare štediša i akcionara i utekao u London. Što se tiče tvrdnje uglednog proruskog matematičara Željka Ivanoviča Rubljova da je morački Pitagora autor najznačajnijeg djela iz istorije matematike na području Jugoistočne Evrope, to potpisujem. Jer će mi, u suprotnom, medijski varvarin Miško Kesedžija opet poslati brata Mila Siledžiju da mi „slomi kičmu“ i „odvoji od života“. A strah je veliki čovjekov prijatelj. U istom tekstu, gospodin Rubljov, koji od činjenica bježi kao govedo od mesara, za sebe skromno tvrdi da je „najveći izdavač u skromnoj istoriji Crne Gore, jedan od najuticajnijih u čitavom regionu, promotor slobode govora i ljudskih prava duže od 30 godina“. Što nema blage veze sa istinom, ali ima sa direktorom fabrike laži i spinova – koncernom Vijesti. Za čije vlasnike i novinare, kako ističu, njihove „interpretacije“, zapravo laži, „postaju nove činjenice“. Čime ću se nešto kasnije baviti.

■ RUBLJOV I DON MIKELI

Rubljov u pomenutom tekstu interpretira, či-

taj: laže, da je „proglašen šefom medijske mafije i reketa“. Ivanović se kiti tuđim perjem: profesor Perović je proglašen šefom medijske mafije u Crnoj Gori. I zbog toga je dobio nadimak Don Mikeli. E, što se tiče zvanja „šefa medijskog reketa“ u Crnoj Gori, tu Željko, začudo, zbori istinu: Rubljov je u toj medijskoj disciplini apsolutni Kapo. Da bih to potkrijepio, citiraću saopštenje DF-a od 10. 11. 2015. godine, gdje se Željko Ivanović, ovako portretira: „Ovaj medijski reketaš daje sebi za pravo da bude moralno – medijska vertikala Crne Gore, ili bolje reći balerina na ringišpilu koja se okreće zavisno od broja žetona koje ubaciš u nju“. Što potpisujem. I, svom političkom neistomišljeniku Milanu Kneževiću javno poručujem: pero ti se zbog ovog pozlatilo. Nek si Željku Žetonu vratio za sve ono što vam je radio: reketirao, pljuvao, veličao, pa opet pljuvao. Živi bili, pa vidjeli: kada nestane žetona, autor ovog teksta će morati da brani Duška Voajera od njegova Balerine. Pod jednim uslovom: ako Duško Voajer ne bude pokazivao Balerinine fotografije sa nudističke plaže, gdje go šeta sa đakonom Mirkom Vuletićem, i njene kompromitujuće snimke iz kuće srama i užasa u Zeti. (Autor je novinar, publicista i predsjednik Centra za istraživačko novinarstvo „Dokument“ iz Podgorice)

(U sjutrašnjem tekstu možete čitati: Kako je Duško Knežević postavljao sačekuše Milu Đukanoviću, kada je skovao plan da ojadi štediše i pobjegne, da li je Knežević od opljačkanih para iz Telekoma napravio svoju kuću u Zeti...)

PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ POVODOM DANA HOLOKAUSTA

SJEĆANJE NA ŽRTVE JE OPOMENA I OBAVEZA Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izrazio je, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, koji se u skladu sa rezolucijom UN obilježava 27. januara, u ime građana Crne Gore i u lično ime, najdublja saosjećanja sa milionima jevrejskih žrtava, kao i sa žrtvama slovenskih, romskog i drugih naroda, osoba s invaliditetom i lica homoseksualne orijentacije, koji su tokom Drugog svjetskog rata stradali, kako je naveo, samo i isključivo zbog njihove etničke ili vjerske pripadnosti i njihove različitosti. “Sjećanje na žrtve Holokausta je opomena i podsjećanje na obavezu svih nas, državnih organa i pojedinaca, da unapređujemo i činimo sve neophodno u pravcu

prevencije antisemitizma i svih oblika rasne i religijske mržnje. U uslovima kada se evropska društva suočavaju sa rastućim pritiskom snaga populizma, nacionalizma, ksenofobije i netolerancije, i kada su najviše vrijednosti jednakosti pod stalnom prijetnjom, naši zajednički napori moraju biti još jači”, naveo je Đukanović. Đukanović je istakao da obrazovanje nastavlja da bude najmoćnije oružje za jačanje demokratskih vrijednosti i snaženje svijesti da smo svi rođeni slobodni, sa jednakim dostojanstvom i pravima. “Samo na taj način možemo, kako stoji i u centralnoj temi ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja, zahtijevati i braniti ljudska pra-

va i time stvarati pretpostavke da se zločin Holokausta i zločin genocida nikada ne ponove. Crna Gora nastavlja da kroz aktivnosti i saradnju na nacionalnom i međunarodnom planu promoviše i štiti slobodu religije ili uvjerenja i da njeguje multireligijski sklad i suživot. U tom kontekstu, snažno podržavamo djelovanje Jevrejske zajednice u Crnoj Gori i odluku o izgradnji sinagoge”, kazao je Đukanović. Prema njegovim riječima, kao država smo odlučni da radimo na sprečavanju svih znakova mržnje i netrpeljivosti, da unapređujemo uzajamno poštovanje i razumijevanje i gradimo društvo koje je otporno na sve ideologije i forme diskriminacije i netolerancije. R.P.

DANAS I SJUTRA

ODBOR ZA MEĐUNARODNE ODNOSE U POSJETI TIRANI

Delegacija Odbora za međunarodne odnose i iseljenike boraviće danas i sjutra u zvaničnoj posjeti Parlamentu Albanije, na poziv Odbora za vanjske poslove. Predstavnici Odbora sastaće se sa predsjednicima Repu-

blike, Vlade i Skupštine Albanije, ministrom za dijasporu. Članovi crnogorske delegacije razgovaraće sa predstavnicima parlamentarnih radnih tijela nadležnih za vanjsku politiku, dijasporu i ljudska prava i članovi-

ma udruženja iseljenika iz Crne Gore. U sastavu delegacije su predsjednik Odbora Andrija Nikolić i članovi Odbora Luiđ Škrelja, Halil Duković, Miloš Nikolić i Ervin Ibrahimović. R.P.

politika

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

na SvetoSavSkoj akademiji

Tanasković Kotor proglasio Srbijom Kotor je viševjerski i višenacionalni grad, uprkos čestim nasrtajima na njegove trajne duhovne i materijalne vrijednosti koji dolaze naručeni od domaće vjerske estrade najčešće direktno iz Beograda. Ovoga puta u „srpski Kotor“ dojezdio je, valjda na Šarcu Marka Kraljevića, znameniti besjednik prof. dr Darko Tanasković, umnjak iz Beograda, koji je bio oduševljen što mu se pružila prilika da govori u, kako je kazao, srpskom gradu Kotoru. Tako se obratio prisutnima na Svetosavskoj akademiji koju je u kotorskoj pravoslavnoj crkvi Sv. Nikole upriličilo SPD “Jedinstvo” Kotor – 1839 u petak, 25. januara 2019. godine. Nekada su Svetosavske akademije bile dostojanstvene i duhovne, s porukama mira i ljubavi. One su zračile suživot u pravom smislu i poštovanje različitosti. Nije bilo važno ko je koje vjere i nacije, kako se ko

krsti i u koju crkvu ide. Vjera je bila uzvišeno lično osjećanja građana Kotora i nije se koristila u dnevnu politiku. Sveti Sava i Sveti Tripun, crkva Sv. Nikole i katedrala Sv. Tripuna okupljale su različitosti koje su se srijetale u želji da unaprijede sklad i pruže ruku zajedničkoj želji za zdravljem, prosperitetom, ličnoj i porodičnoj sreći. Ima, na sreću takvih primjera još. Njih neće zasjeniti riječi beogradskog politikanta Darka Tanaskovića koji je došao u Kotor da na sveti dan posije poruke ostrašćenog nacionalizma. On je saopštio vjernicima kojih je bilo stotinak da je „…ovo uvijek bila, jeste i biće Srbija, a da je ovo srpski Kotor….“. Držao je Tanasković besjedu oko 40 minuta, gomilajući laži i konstrukcije s kojom srbijanska politika udara po Crnoj Gori više od deset decenija. On će podsjetiti prisutne da je danas na djelu “podmukli pritisak na pra-

Svoje političke poruke Tanasković je završio Njegoševim citatom,“… udar nađe iskru u kamenu…“. Iskra je, veli on Sv. Sava!”… “Slijedimo Sv. Savu jer jednom svanuti mora!”

voslavlje”, što je uporedio sa Sv. Savom “koji je morao da ide u Nikeju pod pritiskom”… Kazao je, nadalje, da se “u ovim krajevima među Srbima više poštuje Sv. Sava

nego u drugim srpskim zemljama”…da je “pravoslavlje sintetički dio srpske državne kulture”… te da je “ovo period teških pritisaka na pravoslavlje do razaranja… pa da moramo slijediti Savu u duši i djelima”… Svoje političke poruke Tanasković je završio Njegoševim citatom,“…udar nađe iskru u kamenu…“. Iskra je, veli on Sv. Sava!”…“Slijedimo Sv. Savu jer jednom svanuti mora!” Nije teško zaključiti što je pod svitanjem podrazumijevao ovaj beogradski mešetar. Valjda osokoljen jer se nalazio među svojima, poslao je poruku koja treba da

znači upravo potiranje tradicionalnih vrijednosti Kotora i cijele Crne Gore. Kotor mu poručuje da u tome nikada neće uspjeti ni on ni njegovi sljedbenici. Zanimljivo je da je priču Tanaskovića o srpskom Kotoru i srbijanskoj teritoriji vaskolikog Kotora i Crne Gore stoički odslušao srbijanski konzul u Herceg Novom Zoran Dojčinović. On se, očigledno je, ćutanjem odlučio da podrži Tanaskovića, a i aplauzom na kraju proglasio slaganje državne politike Srbije sa ostrašćenim šovinizmom koji nam svako malo dolazi u goste. (Skala Radio)

direktor Centra za demokratSku tranziCiju dragan kopriviCa

Opozicija da odluči želi li stvarno biti dio izbornog procesa Izlazak iz trenutne, prilično zamršene, političke situacije i organizovanje kredibilnog izbornog procesa 2020. godine zahtijeva promjenu dosadašnjih, ustaljenih načina funkcionisanja na našoj političkoj sceni, kaže za Antenu M izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica. “Suština je u tome da vrijeme za promjene u izbornom ambijentu brzo protiče jer je do redovnog termina za izbore ostalo 20 mjeseci. To je prilično kratak period da se promjene pripreme, usaglase i, što je najvažnije, sprovedu u život. Vladajuće partije, a prije svega DPS, moraju se suočiti sa činjenicom da izborne institucije (ASK i DIK) u posljednjim izbornim procesima, ali i nakon njih, svoj integritet dovele na minimum. I da je za budućnost ove države takav izborni integritet izuzetno štetan. Ukoliko oni iskreno ne podrže promjene u institucijama i ne odreknu

se ili makar smanje uticaj na na njih, nema preduslova za napredak”, poručuje Koprivica. Smatra da ako je to moglo biti urađeno političkim dogovorom iz 2016. može i sada. “A tadašnje promjene, makar i personalne, donijele su nesporan korak naprijed. Opozicija treba da odluči želi li stvarno da bude dio procesa i da, vezano za ovu temu, nađe makar jednu tačku spajanja. A ona bi bila učešće u procesu promjena koji može biti urađen na način da svako ispuni svoje javno saopštene ciljeve: da DF, SDP i ostali koji to žele, kroz učešće u odboru rade na promjenama, a da Demokrate i URA svoje predloge dostave pred kraj tog procesa”, kaže Koprivica. Prema njegovim riječima, situacija da dio opozicije bude činilac procesa, a da drugi djeluju izvan nije nužno loša po opoziciju ukoliko se to, kako kaže, ne bi koristilo za poboljšanje stranačkih rejtinga.

“Pa ni to da neko nije za stolom ne znači da je nužno gubitnik. Ako ima volje, i poštovanja javnog interesa društva, kompromis je moguć, a pobjednici bi bili građanke i građani. Čini se da je razgovor svih relevantnih partija, i makar principijelno usaglašavanje izbornog ambijenta neminovan kraj ove političke priče. Bez toga, svi su gubitnici”, dodaje on. Od ovih političkih faktora, dodaje, direktno zavisi i rad skupštinskog odbora za promjenu zakonodavstva. “Njegov rad bez minimuma komunikacije i dogovora među akterima nema puno smisla ni perspektive. Do tada, radne grupe treba da se sastaju, da pripreme što više predloga i materijala koji će odboru biti na raspolaganju ako ikad dođe do obnavljanja njegovog rada. Ponavljam, vremena je jako malo i svako odugovlačenje s bilo koje strane je opstrukcija fer izbora u 2020. godini”, zaključuje Koprivica. R.P.

POLITIKA

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

SDP JOŠ NIJE SKUPILA 27 POTPISA ZA VANREDNU SKUPŠTINU O AFERI ª ATLASº

VUKADINOVIĆ: NAJNOVIJI RIJALITI JOŠ VIŠE DIJELI OPOZICIJU

izjavama. Najnormalnije je da ova afera dobije nastaolitički analitičar Srđan Vukadinović smatra da je vak u parlamentu, ali ovdje je normalnost odavno opozicija u najvećem jazu do sada, jer su, kako navodi, protivrječnosti prevelike, a koje nijesu smanjene napustila političku scenu”, i pored rijaliti šoua koji je trenutno na sceni i koji, na prvi kazao je Raonić za Dnevne pogled, ide na ruku opozicionim partijama. novine. Poslanik Aleksandar Damjanović kaže da je u Komentarišući inicijati- kanovića i DPS, ali svi ima- petak upoznat sa inicijativu SDP, Vukadinović kaže ju bojazan šta ako samo bu- vom SDP. da opozicija koja nema 42 du pogonsko gorivo, pa ako “U petak sam formalno upoznat sa iniciglasa ne može da uradi ni- dođe do toga, da bujativom, što se tišta u Skupštini. du gubitnici ili da če predloga za“Ovo je zapravo jedna ri- budu zaobiđeključaka nejalitizacija svega pa se čak i ni. Taj kolač je ma smetnje neki mediji se uključuju u premali da da ista bude tu rijaliti istinu, pokušava- bi zadovojući da je pokažu. Najavlju- ljio njihove na skupštinju da će još toga biti. Ali to apetite. Oni skom zasijedanju, što pokazuje da što vrijeme više su svjesni sam i preodmiče, jaz u opoziciji je sve d a ve o m a nio kolegama lako to može veći”, kazao je Vukadinovć. iz SDP”, kazao Podsjetimo, Socijalde- da iskoristi neje Damjanović za mokratska partija je proš- ko treći, ko nije ni Raonić le sedmice poslaničkim klu- učestvovao u svemu Dnevne novine. bovima opozicije dostavila ovome”, kazao je VukadinoNezavisni poslanik Nepredlog za sazivanje sjedni- vić za Dnevne novine. đeljko Rudović ponovio je ce parlamenta na kojoj bi se Koliko je vlastima jav- stav da će podržati inicijaraspravljalo o aferi “kover- ni interes podređen, pre- tivu kolega iz SDP. ta”. Poslovnikom je predvi- ma riječima direktora GraGlavni odbor SNP je na đeno da najmanje 27 po- đanske alijanse Borisa Ra- sjednici jednoglasno usvoslanika potpiše inionića, toliko je opo- jio zaključak kojim se poziziciji mogućnost vaju sve opozicione partije cijativu za saziv da to iskorivanredne sjedste sporedna nice, ali je još u odnosu na neizvjesno Ovo je zapravo jedna lične pozida li će SDP rijalitizacija svega pa cije unutar dobiti tolise čak i neki mediji se ku podršku opozicije. uključuju u tu realiti opozicije. “I umjesto istinu, pokušavajući da “ To što da sada iskoje pokažu. Najavljuju da cjelokupna riste ogoljaopozicija nevanje sistema, će još toga biti. Ali to Damjanović će podržati inikoje za par dana pokazuje da što vrijeme cijativu SDP pokabolje radi jedan veoviše odmiče, jaz u zuje da su razlike među ma sporni biznismen, neopoziciji je sve već njima ogromne. Oni ima- go oni za par izbornih cikluju jednu zajedničku tačku, sa, oni se sada nadgornjaa to je svrgavanje Mila Đu- vaju međusobno i lutaju sa

⌦ Elhana Hamzić

Samoubilački izlet SDP Inicijativu SDP Vukadinović vidi kao ekskurziju. “To što rade pojedine opozicione stranke jednostavno su samoubilački izleti, jer ne predlaže se nešto ako niste sigurni da ćete dobiti podršku za to. Ne može se sa sigurnošću reći, sve i da SDP dobije podršku za inicijativu, da će se o ovoj aferi raspravljati u Skupštini. Ako niste sigurni u to, ne treba ni ući u takvu avanturu, jer još nekoliko ovakvih izleta SDP, gdje nemaju podršku, i niko ih više neće shvatati ozbiljno, doživljavaće ih kao neozbiljan politički subjekat”, kazao je Vukadinović. Crnogorska opozicija, kako dodaje, kao da hoće da dobije ekskluzivitet za politički događaj, a nije sigurna da to mo-

že sprovesti. “Onda naivno i neprovjereno izlete na takvo nešto, a to je mnogo veći politički gubitak, nego samo plasiranje ideje da se takvo nešto radi”, navodi Vukadinović. Prema njegovim riječima, opozicija se zabavlja takvim idejama. “Sad nekoliko dana traje priča da li će podržati, da li će se glasati ili ne, ko hoće ko neće. Crnoj Gori su potrebniji mnogo konstruktivniji politički predlozi i mnogo konstruktivnija politička atmosfera, koja će imati minimum saglasnosti da Skupština može da donosi odluke. Ovako, sve to je jedna jalova priča koja ne daje razultat, samo govori o naivnim političkim ekskurzijama”, kazao je Vukadinović.

na razgovor povodom aktu- sao minimum zajedničkih elne političke situacije, oli- akcija jer je ova vlast delečene u najnovijim aferama gitimisala Crnu Goru kao koje potresaju Crnu Goru, pravnu i uređenu državu”, kako bi se dogovorili na- ističu u SNP. redni potezi. Iz Demokratske Crne “Afera “koverat” Gore ranije su kazaje najveći polili da je gubljenje tički skandal vremena “tražiu novijoj parti da se o aferi lamentarnoj “koverta” raistoriji koji spravlja u inje u potpustitucijama nosti ogolio koje kontrokarakter ove liše DPS”, dok vlasti. Vrijesu iz DF name je za dojavili da će se o govor, bez sujeinicijativi izjasniVukadinović ta i nadgornjavati do kraja nedjelje, nja, kako bi se formuliali zvaničnog stava nema.

ekonomija

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

OD POČETKA IZGRADNJE PRIORITETNE DIONICE

Kinezima za autoput isplaćeno 511,68 miliona EURA

Do kraja 2018. godine CRBC-iju je od planiranih 809,57 miliona eura isplaćeno 511,68 miliona, dok će se preostali iznos isplaćivati na osnovu dinamike realizacije radova, naveli su u Ministarstvu finansija

⌦ Danica Janković Crna Gora je kineskoj ko m p a n i j i C h i n e r o a d and Bridge Corporation (CRBC) za izgradnju prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, od početka izvođenja radova 2015. godine do kraja prošle, ukupno isplatila 511,68 miliona od planiranih 809,57 miliona eura, saopšteno je Dnevnim novinama u Ministarstvu finansija. Od tog iznosa, kako su objasnili, iz sredstava kineske Exim Banke isplaćen je 431.328.916,10 eura, odnosno 591.697.007,12 dolara, dok je iz budžetskih sredstava izdvojeno 80.355.895,03 eura. “Zaključno sa 31. de-

cembrom prošle godine ukupan isplaćeni iznos je 511.684.811,13 eura”, precizirali su u Ministarstvu.

■ Prošla godina CRBC-iju je u prošloj godini, kako su kazali u resoru Darka Radunovića, za prioritetnu dionicu Smokovac-Uvač-Mateševo isplaćeno 164,16 miliona eura. “Od početka 2018. godine iz sredstava Chinese Exim Banke isplaćeno je 135.934.436,92 eura, odnosno 186.474.860,57 dolara, dok je iz budžeta izdvojeno 28.227.457,51 euro. Ukupan isplaćeni iznos zaključno sa 31. decembrom prošle godine je

U Ministarstvu su istakli da je prvobitno planirano da se do sredine maja 2019. godine, kompletiraju radovi i, u skladu sa tim, izvrše plaćanja po osnovu realizacije prioritetne dionice autoputa. Izvjesno je da će doći do produžetka radova na dionici Smokovac-UvačMateševo zbog čega će i dinamika plaćanja biti izmijenjena.

164.161.894,43 eura”, naveli su u Ministarstvu. Kinezima je u 2018, kako su dodali, najviše novca isplaćeno u decembru i to 25.796.818,77 eura. U Ministarstvu su istakli da je prvobitno planirano da se do sredine maja 2019. godine, kompletiraju radovi i, u skladu sa tim, izvrše sva plaćanja po osnovu realizacije prioritetne dionice auto-puta. “Izvjesno je da će doći do produžetka radova na dionici SmokovacUvač-Mateševo zbog čega će i dinamika realizacije plaćanja biti izmijenjena. Od ukupno planiranih 809.577.356,14 eura do kraja 2018. godine, isplaćeno je 511,68 miliona dok

bi preostali iznos trebalo da bude isplaćen po dinamici realizacije radova, čija se finalizacija očekuje do kraja 2020. godine”, istakli su u Ministarstvu.

■ Projekat Na auto-putu Bar-Boljare planirana je gradnja 42 tunela i 92 mosta i vijadukta. Najzahtjevniji projekat na prioritetnoj dionici Smokovac-Uvač-Mateševo, dugoj 41 kilometar, je izgradnja mosta Moračica čiji su radovi u toku. Planirano je da most, koji će nositi stubove i do 180 metara, bude dug kilometar. Država se za prvu dionicu od Smokovca do Mateševa kod kineske Exim

TRAŽE PONIŠTENJE RJEŠENJA O ODUZIMANJU D

Atlas grupa podnijela tužb Atlas grupa podnijela je tužbu Upravnom sudu radi poništenja rješenja Centralne banke (CBCG) o oduzimanju dozvole za rad i pokretanju stečaja u Invest banci Montenegro, usljed, kako su naveli, konstatovanja da je vrhovna monetarna institucija prekršila više crnogorskih zakona. CBCG i privremena uprava, kako je saopšteno u Atlas grupi, nijesu omogućili akcionarima i povjeriocima banke, i pored zvaničnih zahtjeva, uvid u

dokumentaciju, čime su onemogućili zainteresovane u postupku da imaju pravičnu mogućnost za osporavanje njihovih akata. “To je urađeno namjerno i tendenciozno, sa ciljem da istina u vezi sa IBM-om ne bi izašla u javnost. Zbog toga će protiv odgovornih iz privremene uprave i CBCG biti podnijete krivične prijave”, kazali su u Atlas grupi i dodali da je IBM u vrijeme uvođenja privremene uprave raspolagala sa najviše likvidnih

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

ekonomija

Foto:Dejan Lopičić

NA ŠALTERIMA SOCIETE, HIPOTEKARNE I NLB BANKE

Danas počinje isplata garantovanih Depozita iBM Banke u stečaju

Fond za zaštitu depozita (FZD) počeće danas u deset sati isplatu garantovanih depozita deponentima Invest banke Montenegro (IBM). Deponenti te finansijske institucije, koja je u stečaju od 4. januara, podizaće svoj novac preko Societe generale, Hipotekarne i NLB banke. Fond za zaštitu depozita obavezan je da isplati 22,58 miliona eura za 2.730 deponena-

ta, od čega je 2.340 građana. “Deponenti dolaze sa ličnim ispravama i na šalteru, nakon identifikacije, mogu svoj garantovani depozit podići u kešu, ostaviti u toj banci ili prenijeti u drugu banku. Kada je riječ o pravnim licima, oni će novac moći da prenesu jedino žiralno”, kazao je direktor Fonda za zaštitu depozita Predrag Marković.

On je u intervjuu televiziji Nova M kazao da su sa bankama, koje su preuzele odgovornost isplate, završili kompletno skeniranje situacije. “Ovo je dosta stresna situacija, radi se prvi put u Crnoj Gori. Mislim da su banke pokazale ozbiljnost i poslovnost u prethodnom periodu i na najbolji način pristupile organizaciji isplatnih mjesta”, istakao je Marković. R.E.

Most Moračica banke zadužila 688,16 miliona eura ili 85 odsto, dok je ostatak od 121,44 miliona ili 15 odsto obezbijeđen iz budžeta. Rok otplate kredita je 20, grejs period šest godina, a godišnja kamatna stopa iznosi dva odsto. Socio-ekonomska analiza projekta pokazala je da povratak sredstava za gradnju prioritetne trase iznosi 17 godina od

Najzahtjevniji projekat na prioritetnoj dionici Smokovac-Uvač-Mateševo, dugoj 41 kilometar, je izgradnja mosta Moračica čiji su radovi u toku perioda gradnje, odnosno 13 godina od početka njegove eksploatacije.

164

miliona eura isplaćeno je CrBC-iju prošle godine

DOZVOLE ZA RAD I POKRETANJU STEČAJA U IBM-U

bu protiv Centralne banke sredstava od dobijanja dozvole za rad, što ukazuje na neopravdanost oduzimanja dozvole i netačnost zaključaka sadržanih u obrazloženju pobijanog rješenja. Navodima da vrijednosti akci-

CBCG i privremena uprava, kako je saopšteno u atlas Grupi, nijesu omoGućili akCionarima i povjerioCima Banke uvid u dokumentaCiju

ja nijesu valjano prikazane u poslovnim knjigama IBM banke, CBCG je, kako smatraju, pokušala da proizvoljno tumači međunarodne računovodstvene standarde “CBCG je prilikom vrednovanja akcija koristila nominalnu vrijednost, a ne tržišnu. Tržišna vrijednost je apsolutni standard za vrednovanje takvih pozicija banke, o čemu se izjasnila i renomirana revizorska kuća, potvrđujući takav stav”, objasnili su u Atlas grupi. R.E.

Invest banka Montenegro u stečaju je od 4. januara

Preuzeto 30 odsto više struje Ilustracija

Korisnici elektrodistributivnog sistema u decembru prošle godine preuzeli 267,17 miliona kilovat sati struje, što je oko 30 odsto više nego u novembru, saopšteno je u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS). Najviše struje, skoro 42 odsto, distribuirano je u Podgorici, Danilovgradu i na Cetinju. “Ekipe Sektora za održavanje u decembru su 1.520 puta intervenisale na terenu. Vrijednost radova na održavanju objekata iznosila je oko 522.000 eura”, naveli su u CEDIS-u. R.E.

KAMPANJA ª BUDI ODGOVORANº

Evidentirano 12 pritužbi U okviru kampanje Budi odgovoran prošle nedjelje je evidentirano 12 pritužbi, na osnovu kojih je izrečena jedna novčana kazna od 30 eura. Inspekcijskom kontrolom utvrđeno je da frizerski salon Aida u Beranama obavlja djelatnost bez prijave o obavljanju zanata, zbog čega je vlasniku izrečena kazna od 30 eura i privremeno zabranjen rad. Kontrola automehaničarske radnje Kontakt u Podgorici, prijavljene da radi bez odobrenja, nije mogla biti obavljena, jer se na navedenoj adresi nala-

zi privatna kuća, a inspektor nije primijetio da se tu obavlja djelatnost. Inspektori su podnosiocima prijave protiv vaterpolo kluba Budvanska rivijera u Budvi, koja se odnosi na neizmirene zarade, savjetovali da svoja prava potraže isključivo sudskim p u t e m . Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole picerije Bonđorno i trafike RD Shop u Beranama, firme Zaliv MN iz Tivta, facebook stranice Sito štampa, pljevaljskog udruženja As taxi, igraonice bez naziva u Budvi i frizerskog salona Milena u Podgorici. R.E.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

dnevne novine U PoSJeTi cediS-ovoJ BRAvARSKoJ RAdionici

Mjesto početka gradnje elektroenergetske Mreže Bravarska radionica najzaslužnija je za izgradnju mreže u državi, a bila je i nosilac procesa u vrijeme kada Crna Gora nije bila elektrificirana, rekli su u CEDIS-u

Djelovi metalnih konstrukcija na dalekovodima širom Crne Gore, kao i sve zamijenjene konzole proizvod su rada zaposlenih u bravarskoj radionici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS). Za dobru efikasnost u radu radionice, koja posluje u okviru Sektora za održavanje, presudno je iskustvo. “Bravarska radionica se, zbog toga, može pohvaliti nemjerljivim doprinosom koji ima u procesu razvoja elektrodistributivne mreže. To je težak posao, ali zaposleni ne pitaju za radno vrijeme kada okolnosti to zahtijevaju”, naglasili su u CEDIS-u za Dnevne novine.

Zaposleni u bravarskoj radionici

Pekić ističe da je tim bravarske radionice čine kvalifikovani bravari, metalostrugari, farbari i zaposleni zaduženi za ispomoć. On pominje i vrhunskog majstora Ivicu Spaića, koji posjeduje neosporne kvaliteta za sve bravarske poslove. “Tu je i Saljo Seratlić neprevaziđen u prenosu datih crteža na metal gdje je potrebna visoka preciznost. Među ostalim bravarima treba pomenuti dobre radnike koji su duže zaposleni u pogonu Sašu Mugošu, Fahrudina Huremovića, Milorada Dašića, Slavka Perunovića, Nikolu Markovića i Blaža Vujovića”, naveo je Pekić. Njegovi zaposleni su jednoglasni da bez Pekićevog pregalaštva, marljivosti i pouzdanosti, rad u radionci ne bi bio dobro organizovan i u prijateljskoj atmosferi.

■ IstorIjat Bravarska radionica postoji od 1964. godine i u njoj su se od nastanka obavljali poslovi izgradnje i rekonstrukcije elektroenergetske mreže. U CEDIS-u ističu da je bravarska radionica najzaslužnija za izgradnju mreže u državi, a bila je i nosilac procesa u vrijeme kada Crna Gora nije bila elektrificirana, naročito u prvim decenijama elektrifikacije. “Izradom stubova za dalekovode urađenih u radionici, značajno je pokrivena elektromreža u Crnoj Gori. Za potrebe radio-difuznih centara, sa prvih pet stubova u bravarskoj radionici, 1995. godine potekli su prvi signali mobilne telefonije u Crnoj Gori”, naveli su u CEDIS-u. Dugogodišnji poslovođa bravarske radionice Vasilije Pekić sjeća se izgradnje elektroenergetske mreže u Crnoj Gori. “Ovdje se radilo sve, od 35-kilovoltne mreže i objekata nižeg naponskog nivoa, do elemenata velikih dalekovoda, portala, trafostanica i ostalog za potrebe mreže. Ponosni smo što se u radionici mogu

Stručan kadar

Izradom stubova za dalekovode urađenih u radionici, značajno je pokrivena elektromreža u Crnoj Gori izraditi i prilagoditi metalni elementi neophodni za funkcionisanje distributivne mreže”, naveo je Pekić. On dodaje da su dalekovodi proizvedeni u bravarskoj radionici naročito prepoznatljivi u srednjem i južnom dijelu Crne Gore.

■ ZahtjevI IZ regIona

Pekić ističe i da im često stižu zahtjevi iz regiona koje CEDIS-ova bravarska radionica ispunjava.

“Ne postoji element energetske mreže koji se ovdje ne može napraviti”, poručio je Pekić, dodajući da kod većih problema na mreži, pogon odradi skoro cijeli posao izrade novih elemenata havarisanog dijela mreže. Nevrijeme koje se dogodilo 10. januara u Baru, kako dodaje nap sagovornik, prouzrokovalo je pad 11 stubova na dalekovodima 35-kilovolti Sutomore-Đurmani i 35-kilovolti Đurmani-Čanj. Šef Službe za podršku održavanju i mehanizaciju Mar-

Za potrebe radio-difuZnih centara, sa prvih pet stubova u bravarskoj radionici, 1995. godine potekli su prvi signali mobilne telefonije u crnoj gori gita Miljanić objašnjava da su tom prilikom havarisane etaže i modifikovani elementi stubova su izrađeni za par dana. “U cilju preventivnog održavanja, na 35-kilovoltnim dalekovodima, od 2010. godine zamijenjena je dotrajala konstrukcija novom. Zamjenjeno je oko 350 stubova. Što se tiče 10 kilovoltne mreže, u istom periodu sanirano je 950 stubova”, rekla je Miljanić Dnevnim novinama. Ona ističe da se i svi ukradeni djelovi energetskih obje-

kata proizvode u bravarskoj radionici. “Svjedoci smo svakodnevnih krađa elemenata dalekovoda i trafostanica koji mogu dovesti do nestabilnosti elektroenergetskog sistema i dovesti u opasnost živote počinilaca i građana naročito kada je riječ o krađi vrata trfostanica zbog kojih one ostaju nezaštićene i predstavljaju potencijalnu opasnost”, ukazala je Miljanić. Kako je istakla, obiman je posao proizvesti te djelove sistema, jer njihova izrada zahtijeva terenski rad, pravljenje predmjera i ugradnju. “Zbog toga, apelujemo na nesavjesne građane da to ne rade, a oni koji primijete da su trafostanice otvorene, odmah prijave slučaj dežurnim službama CEDIS-a”, zaključila je Miljanić. D.J.

hronika

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

apelacioni sud u vezi sa aferom atlas

Danas odluka o žalbi advokata Apelacioni sud trebalo bi danas da donese odluku u vezi sa žalbom koju su podnijeli branioci Velibora Miloševića, Đorđa Đurđića, Elvira Kalamperovića i Miodraga Kneževića, uhapšenih u vezi sa aferom “Atlas”. Njima je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici u četvrtak odredilo pritvor do 30 dana zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, pranje nov-

ca, utaja poreza i ucjene. Osumnjičeni terete da pripadaju kriminalnoj grupi Duška Kneževića, koji se nalazi u bjekstvu, a za kojim je raspisana međunarodna potjernica. On se, kako je rekao, trenutno nalazi u Londonu i državljanin je Velike Britanije. Specijalno policijsko odjeljenje u ponedjeljak ujutro je privelo devet osoba, među kojima je bio i bivši viceguverner Centralne banke Velibor Milošević, koji se

u fokusu istrage našao nakon što je Knežević objelodanio njihov razgovor. Milošević se tereti da je navodno uzimao novac od Kneževića da bi podmitio kontrolore koji su provjeravali poslovanje Atlas i Invest banke Montenegro. Izjavu u svojstvu osumnjičenih prošle sedmice dali su Petar Knežević (32), Tomica Knežević (32), Vlatko Rašović (46), Tomislav Žižić. N.P.

potvrđena optužnica protiv l.f.

Za dva sata opljačkao dvije kladionice prijeteći pištoljem

Osnovni sud u Bijelom Polju potvrdio je optužnicu podignutu protiv L.F. iz Bijelog Polja, zbog produženog krivičnog djela razbojništvo u sticaju sa produženim krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom je predstavljeno da je okrivljeni L. F dana 12.10.2018. godine oko 18.20 časova, u kladionici „Volcano“, koja se nalazi u Ul. Tršovoj br. 60 Bijelo Polje, prijetnjom da će napasti na život ili tijelo oštećene J.Š., radnice u kladionici, oduzeo novac u iznosu od 150 eura. “On je sa maramom preko usta i nosa ušao u objekat i izvadio pištolj, usmjerio ga u pravcu oštećene i uputio joj riječi prijetnje: „Daj pare, ili pucam“, nakon čega je oštećena iz kase izvadila no-

vac u iznosu od 150 eura koji mu je predala”, navodi se u optužnici. Istog dana i u istom mjestu oko 19.10 časova sa plastičnom maskom preko lica ušao u kladionici „Olimp” i izvadio pištolj je usmjerio u pravcu oštećene J.Đ. i uputio joj riječi prijetnje: „Pucaću, daj pare“, nakon čega je oštećena iz kase izva-

dila 148 eura i predala mu, nakon čega je on napustio objekat. Samo dva dana kasnije okrivljeni je sa revolverom marke “Smith & Wesson“, kalibar 357 Magnum, lupao na vrata kuće vlasništvo R.F., a zatim pištolj odbacio u korpu za otpatke koja se nalazi na stubu rasvjete na raskrsnici te ulice i Ulice Šukrije Međedovića. N.P.

izvještaj odjeljenja za unut

Građani se ža predmet zav

Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije je tokom decembra 2018 .godine izvršilo kontrole zakonitosti postupanja policijskih službenika na osnovu pet pritužbi građana. Nakon sprovedenih postupaka kontrole, u jednom slučaju pritužba je ocijenjena osnovanom, uslijed čega je podnijet predlog da se pokrene disciplinski postupak protiv jednog policijskog službenika, zbog teže povrede službene dužnosti. “U četiri slučaja pritužbe su ocijenjene neosnovanim, jer u sprovedenim postupcima kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi kojima bi se potvrdili navodi pritužbi, odnosno činjenice i dokazi koji bi ukazivali na neprofesionalno ili nezakonito postupanje i ponašanje

policijskih službenika. Međutim, u jednom slučaju, i pored toga što u sprovedenom postupku unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje osnova za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske ili druge odgovornosti policijskih službenika, zbog činjenice da se radilo o navodima o nezakonitom postupanju po prijavama na štetu podnosioca pritužbe, izvještaj sa spisima predmeta sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen je nadležnom državnom tužilaštvu, na konačnu ocjenu i odlučivanje” saopšteno je iz Unutrašnje kontrole . Kako se navodi u izvještaju Podgoričanka R.M. dostavila je pritužbu u kojoj se žalila na po-

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

hronika

saobraćajna nezgoda u nikšiću

Voz udario u automobil, vozač lakše povrijeđen Nikšićanin V.J. (80) zadobio je lakše tjelesne povrede juče oko 14 časova u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila na pružnom prelazu u mjestu Straševina, u Nikšiću. On je, prema navodima iz policije, upravljao “golfom II” registarskih oznaka NK-AU 645 kojim je pokušao da prođe pružni prelaz. Navodno, on je uspio da nekako zaobiđe spuštenu rampu i pokušao da pređe prugu iako je voz dolazio. Međutim, nije uspio u tome, a voz koji se kretao iz pravca Nikšića ka Podgorici je zakačio zadnji dio automobila i odgurnuo ga pored šina. Mještani Straševine su odmah pritekli u pomoć povrijeđenom koji je nakon nezgode prevezen u Opštu bolnicu. Nakon ukazane pomoći i obavljanih dijagnostičkih analiza V.J. je pušten na kućno liječenje. N.P.

bivši srpski komandant ostaje u zatvoru

trašnju kontrolu policije za decembar

alili pet puta, jedan vršio u tužilaštvu licijske službenike CB Podgorica D.D., Š.R., D.S., V.M., Đ.N., B.D., Ž.D., P.Đ., M.S., Š.D., M.S., L.V. i P.V., optužujući ih da su počinili više krivičnih djela na njenu štetu preduzimanjem službenih mjera i radnji prilikom postupanja po prijavama koje je ona podnosila tokom 2017. i 2018. godine, kao i po prijavama koje su druga lica u istom periodu

U četiri slUčaja pritUžbe sU ocijenjene neosnovanim, jer U sprovedenim postUpcima kontrole nijesU Utvrđene činjenice i dokazi kojima bi se potvrdili navodi pritUžbi

podnosila protiv nje. “U sprovedenom postupku unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje osnova za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti policijskih službenika u vezi sa predmetnim slučajem. Međutim zbog činjenice da se u ovom slučaju radilo o tvrdnjama podnositeljke pritužbe koje su sadržavale navode o krivičnoj odgovornosti policijskih službenika, Izvještaj je sa spisima predmeta sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, na dalji postupak i konačnu ocjenu i odlučivanje”

Osim postupanja po pritužbama građana, službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su tokom decembra 2018. godine izvršili pet kontrola – provjera zakonitosti postupanja policijskih službenika, na osnovu operativnih i drugih saznanja o mogućim nezakonitostima i nepravilnostima u radu i postupanju policijskih službenika. U svih pet slučajeva, u sprovedenim postupcima unutrašnje kontrole nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazivali na nezakonitosti ili nepravilnosti u vršenju policijskih poslova i primjeni policijskih ovlašćenja povodom kojih su sprovedene kontrole. N.P.

Odbijena žalba Dikića

Apelacioni sud odbio je žalbu na produženje pritvora Bratislavu Dikuću, optuženom da je kao član kriminalne grupe učestvovao u pokušaju terorističkog napada na dan izbora 2016. godine. Kako se navodi u odluci ovog suda, prvostepeni sud je kod produženja pritvora okrivljenom Dikiću zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva okrivljenog za slučaj da se nađu na slobodi, pravilno cijenio težinu krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret. “S tim u vezi sud je cijenio visinu zatvorske kazne na koju eventualno može biti osuđen, te navedene činjeni-

ce pravilno doveo u vezu sa činjenicom da je ovaj okrivljeni strani državljanin, odnosno državljanin Republike Srbije, dakle da ima razvijene lične, društvene i socijalne veze van teritorije Crne Gore, od kojih veza može zatražiti i dobiti pomoć u skrivanju i bjekstvu (što se može poistovjetiti sa postojanjem poslovnih veza sa licima iz inostranstva koja bi mogla olakšati bijeg), pa tek u ukupnosti navedenih činjenica izveo pravilan zaključak o postojanju okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva ovog okrivljenog za slučaj da se nađe na slobodi”, navodi se u rješenju suda. N.P.

hronika

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

Nikoli Gjetja sklopio sporazum sa specijalNim tužilaštvom

Pristao na dvije godine zatvora Albanski državljanin Nikoli Gjetja koji se teretio za stvaranje kriminalne organizacije koja se bavila međunarodnim švecom droge sklopio je sporazum o prizanju krivice sa specijalnim tužiocem i pristao na dvije godine zatvora i da uplati 3.000 eura u humanitarne svrhe. Kako se navodi u sporazumu o priznanju krivice Gjetaj je sredinom 2017.godine u Crnoj Gori i Albaniji ogranizovao kriminalnu organizaciju, čiji pripadnici su postali Nikola Đokić, Srđan Danilović, Žaklina Globarević i osuđeni Marjan Vuljaj, čije djelovanje je planirano i sprovedeno na duže vrijeme u međunarodnim razmjerama, jer se djelatnost odvijala na teritoriji više država. Svaki pripadnik je imao unaprijed odre]eni zadatak i ulogu. Gjetaj je kako

je priznao radi realizacije kriminalnog plana koji je sačinio,nabavka i krijumčarenje marihuane iz Albanije radi prodaje u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, angažovao kao pripadnike navedene članove. On je bio zadužen za organizaciju nabavke droge u Albaniji, kao i prenos u Crnu Goru, ugovaranje prodaje droge. Prema priznanju Gjetjaja, optuženi Đokić je bio zadužen da organizuje preuzimanje droge od kurira iz Albanije, za prenos kroz Crnu Goru i predaju droge kupcima koje je on pronalazio. Sličan zadatak imao je i Danilović koji je osim pronalaska kupca droge, bio zadužen da angažuje kurire za prenos i prenosi drogu. Vuljaj koji je takođe sklopio sporazum o priznanju krivice imao je zadatak da preuzima drogu u pograničnom području sa Albani-

jom, skladišti je na području Tuzi i istu zatim predaje drugim pripadnicima kriminalne grupe radi predaje kupcima. Optužena Globarević je bila zadužena za prenos marihuane do kupaca u Crnoj Gori. Na ovaj na-

čin je ova kriminalna organizacija najmanje šest puta krijumčarila drogu iz Albanije u Crnu Goru i dalje u BiH i Srbiju. Drogu su uglavnom prebacivali vozom i autombilom za Srbiju i BiH. Dvije po-

šiljke od kilogram i dva i po kilograma su im zaplijenjene u vozu, dok je jedna od 16 kilograma otkrivene na graničnom prelazu Dobrakovo tokom kontrole vozila od strane carinika i granične policije. N.P.

djevojka izvršila samoubistvo

SkočIla Sa novog StudentSkog doma U Podgorici je je juče oko pet sati izjutra djevojka J.K. izvršila smoubistvo skočivši sa zgrade novog studentskog doma. Njeno tijelo pronašli su studenti koji su odmah o tome obavjesitli policiju. Za sad se ne zna sa kojeg je sprata skočila nesrećna djevojka, ali policija išla od sobe do sobe kako bi prikupila više informacija o ovom tragičnom događa-

ju i saznala šta je prethodilo ovom činu. Navodno, J.K. nije bila studentkinja, mada u domu nerijetko borave i osobe koje su studije odavno završili ili napustili. Navodno je u džepu jakne nesretne djevojke pronađeno i oproštajno pismo u kojem se navode razlozi za ovaj čin. Policija je obavila uviđaj, a tijelo nesrećne djevojke je poslato na obdukciju. N.P.

Ilustacija

zboG vožNje Na predNjem sjedištu djece ispod 12 GodiNa

Izdato 120 prekršajnih naloga

Foto: Vedran Ilić

Tokom prošle godine izdato je 120 prekršajnih naloga vozačima koji su u vozilima na prednjem sjedištu prevozili dijete mlađe od 12 godina, te osobe koje su bile pod uticajem alkohola ili psihoaktivnih supstanci, kao i osobe koje iz drugih razloga nijesu bile sposobne da upravljaju svojim postupcima. Policija nema tačan podatak koliko je vozača kažnjeno zbog prevoza djece mlađe od 12 godina na prednjem sjedištu, ali tvrdi, iz komunikacije sa službenicima na terenu, da većina ovih kazni je izdata upravo zbog nedozvoljenog prevoza djece. Ove podatke saopštio je Savjet za građansku kontrolu rada policije koji je

nastavio realizaciju programa “Praćenje implementacije Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”. “Policija je obavijestila Savjet da je u 2018. izdato 15 prekršajnih naloga vozačima koji djecu do pet godina starosti nijesu prevozili u bezbjednosnom sjedištu, odnosno korpi koja je za vozilo pričvršćena sigurnosnim pojasem ili posebnim kopčama u vozilu. Sektor Policije opšte nadležnosti saglasio se sa ocjenom Savjeta da je evidentiran mali broj prekršaja uz obostranu, zajedničku, konstataciju da je značajno manji broj prekršaja nepropisnog prevoza djece do pet godina od prevoza djece do 14 godina.

Uprava policije i Savjet zajednički ističu ključnu važnost dječijih auto sjedišta i njihove pravilne upotrebe za bezbjednost djece, očuvanje života i zdravlja najmlađih učesnika u saobraćaju”, navodi se u saopštenju Savjeta. Policija je saopštila Savjetu da na putevima u 2018. nije bilo poginule djece do 14 godina starosti u saobraćajnim nezgodama. U 2017. smrtno je stradalo troje djece, dvoje je bilo ispod šest godina starosti a jedno sedam godina starosti. Djeca su nastradala kao saputnici u vozilu. U 2018. i 2017. nije bilo smrtno stradale djece koja su u saobraćaju učestvovala kao pješaci”, ističe se u saopštenju.N.P.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA PRAZNIČNI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

EKIPA DNEVNIH NOVINA U POSJETI ZAPOSLENIMA U SMATSA

ČUVARI CRNOGORSKOG N “Šok soba”, odnosno soba za odmor je mjesto gdje kontrolori uglavnom provode svoju pauzu od sat vremena

Foto: Dejan Lopičić

u Tivtu je 7.500. Iznad toga je do 14.500 stopa (4.500 metaKoliko ste puta poletjeli sa ra) što je nadležnost terminaaerodroma u Podgorici, a da la Podgorica. To prate kolege ste se, pritom, zapitali ko se bri- u radarskoj sali. Za sve letone o vašoj bezbjednosti? I pove iznad toga, nadležnost prered čestih putovanja, mnogi od uzimaju kolege u Beogradu“, nas ne uspijevaju da pobijede objašnjava Grahovac. strah od letjenja. Kako bismo Kada avioni dolaze u Pododagnali sve sumnje i provje- goricu, prvo ih prati radarska rili da li je taj strah opravdan, kontrola, koja ih u okolini aeposjetili smo Kontrolni toranj rodroma predaje kontroloru podgoričkog aerodroma. na tornju da ih spusti. „Toranj je prva stepenica i kolege kad završe školu dobiju ■ U PODGORICI 37 prvo toranj, pa se poslije preKONTROLORA lazi na radar. U tornju se prati LETJENJA avion dok je na pisti, uzlijetaOlakšanje smo osjetili već nje i slijetanje, a čim se više ne kada nam je naš domaćin, spe- može vidjeti očima, prebacuje cijalista kontrole letjenja Go- se na radar“, navodi Grahovac. ran Grahovac, kazao da nad Radarski kontrolor Boris podgoričkim nebom bdi 37 Čikić, koji se ovim poslom bakontrolora leta. vi već skoro šest godina, objaš„Mi radimo za firmu SMAT- njava da prelete uvijek prate SA, a to je provajder kontrolor i planer. koji pruža usluge „U radaru imamo komunikaciju sa u vazdušnom saobraćasvima. TLR je taju. Osniko oznaka za vači firkolegu na torme su Srnju. Imamo bija i Crkomunikacina Gora. ju sa Tivtom, SMATSA Dubrovnikontrokom, Banja liše, osim Lukom, Sakopnenog, rajevom. Tu je i jedan prioBrindizi, Tirana, balni dio i jedan Beograd. Meteo, ako Grahovac dio prostora Bosne vam treba dodatna i Hercegovine, jer je informacija o metako ugovorom definisano. Što se tiče vertikalne podjele, imamo aerodrome u Tivtu i Podgorici. Nadležnost toranjskog kontrolora u Podgorici je 3.200 stopa, a

⌦ Marina Ilić

tu da se zadrže duže od pet minuta. Ako nemate tu normu, morate da imate visinsku, koja je 1.100 ili 300 metara. Crna Gora je relativno mala. Dešava se da u prostoru imate pet ili šest aviona, a pritom se svi penju ili snižavaju visinu, morate da koristite te horizontalne norme. Mi nemamo puno slobodnih visina zbog terena, pa vi prvih osam do 10 nivoa nemate uopšte slobodno zbog terena“, objašnjava Čikić.

■ U SEZONI 3.000 PRELETA

teorološkoj situaciji. Aero služba vrši pripremanje leta i izdaje razna obavještenja itd. Telefonske veze su povezane sa radio vezom“, objašnjava Čikić. Iako oni kontrolišu samo prelete na visini do 4.500 metara, ako uzmemo u obzir da je Crna Gora mala zemlja, te da ima specifičan teren, riječ je ponekad o veoma zahtjevnom poslu. Zbog toga što je aerodrom okružen brdima, avion, da bi sletio, mora da napravi krug do Skadarskog jezera, kako bi snizio visinu. Zato, napominje Čikić, oni rade u tri dimenzije. „Recimo u oblasnoj kontroli, gdje se prate prelijetanja kroz vazdušni prostor Crne Gore lakše je da prate razdvajanje, odnosno poštovanje minimalnih normi, na kojoj udaljenosti avioni smiju da se mimoiđu. Postoje vertikalne, visin-

ske i horizontalne norme. Horizontalna norma je pet kilometara, što znači da ako su dva aviona na istoj visini, ne smiju

Dešava se da je takvo stanje da neko zauzme frekvenciju, a vi nemate vremena nego morate da uskočite da biste saopštili neku informaciju. Moramo brzo da reagujemo

Takođe, instruktor procjenjivač Dragoljub Peković napominje da im posao dodatno komplikuje to što, osim što prate letove za podgorički aerodrom, prate i one koji idu za Tivat, Dubrovnik... „Imamo letove koji idu za Dubrovnik, Tiranu, Prištinu. Sav saobraćaj koji sa istoka ide za Dubrovnik mi pratimo jer prolaze naš vazdušni prostor. Na primjer, 16. avgusta nam je bio „najjači“ dan. Imali smo 365 operacija. U sezoni je bilo preko 3.000 preleta na nivou oblasti kontroli“, navodi Peković. Sve to čini posao kontrolora izuzetno odgovornim. On mora biti sposoban da odgo-

Foto:Dejan Lopičić

Na radaru rade planer i kontrolor

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

DRUŠTVO

KONTROLNOM TORNJU NA AERODROMU U PODGORICI:

EBA NIKADA NE SPAVAJU May day

Čikić

IMAMO KONTROLORA KOJI PRATI STANJE SVAKOG OPERATIVCA, I AKO POSTOJI NAZNAKA DA NEKO NE ISPUNJAVA USLOVE, MOGU DA NAM ODUZMU DOZVOLU. MI SMO POD PERMANENTNOM PROVJEROM

■ NE MOŽE SVAKO

BITI KONTROLOR

Iako se danas sve radi, kako kaže, preko tzv. lejbla, odnosno komunikacija se vrši kompjuterski, postoje situacije koje se rešavaju „golim okom“. „Recimo, desilo se da, kada je “foker” poletio, otpao mu je točak. To njihov pilot nije znao. Mi smo to ovdje vidjeli, kontrolor je pilotu javio. Inače bi on otišao za Rim. Da nije vidio, pri slijetanju bi mu pukla osovina i poginulo bi 20 ljudi. Inače, niko ne može da poleti bez odobrenja kontrolora. On ima komunikaciju putem zemaljske radio-stanice, sa službama aerodroma, sa vojskom, MUPom. Niko ne može da poleti sa piste, dok njega ne pita“, navodi Peković. On je zadužen i za obuku mladih kontrolora, koji pored petogodišnjeg školovanja, moraju proći i zahtjevne testove, ljekarsku kontrolu, obaviti intervju sa komisijom u Beogradu. Tako, objašnjava Goran Grahovac, proces počinje na taj način što se regrutuju oni koji ispunjavaju uslove konkursa i pravi se selekcija. „Neki od kriterijuma su zdravstvene predispozicije, poznavanje jezika, logičke vježbe, koje su neophodne da bi komisija procijenila da li ljudi ima-

ju smisao za ovaj posao. Kada se prođe taj proces, slijedi obuka u Beogradu koja traje nekih 15 mjeseci, a zatim ide proces obuke na radnom mjestu koji je znatno duži“, navodi Grahovac.

■ PSIHOLOŠKA PODRŠKA

I kada završe sa testiranjem i dobiju dozvolu za rad, kontrolori su pod permanentnom prismotrom. Ljekarsku kontrolu moraju proći na svake dvije godine, a Grahovac kaže da se stanje operativaca svakodnevno prati. „Imamo kontrolora koji prati stanje svakog operativca, i ako postoji naznaka da neko ne ispunjava uslove, mogu da nam oduzmu dozvolu. Mi smo pod permanentnom provjerom“, kaže Grahovac. Odgovornost koju ovaj posao nosi sa sobom donosi i veliki stres koji se ponekad može odraziti i na privatan život. Ipak, dobra organizacija rada i psihološka podrška pomažu da se radnici rasterete i da posao obavljaju besprekorno. Radi se u tri smjene, pri čemu, maksimalno dnevno angažovanje kontrolora letjenja je šest sati. Takođe, kako Grahovac objašnjava, kontrolor bez prestanka može raditi samo dva sata, nakon čega slijedi obavezna pauza od sat vremena. „Imamo psihološku podršku. Ukoliko se neko ne osjeća dobro, ili je imao neprospavanu noć jer mu je dijete bilo bolesno, on mora to reći i automatski mu se nalazi zamjena. Naša dužnost je da to prijavimo šefu smjene, da bi se napravio nov raspored. Imamo psihologa koji

„Naša firma počiva na međunarodnim pravilima koja važe za sve. Mi smo potpuno integrisani u sistem kontrole i kada je riječ o poglavljima za prstupanje Evropskoj uniji, mi smo tu priču završili još 2015. godine. Licence nam izdaje Agencija za civilno vazduhoplovstvo koje uvijek obnavljamo, pri čemu podnosimo dokaz da je kolega imao određeni broj sati te godine i da zadovoljava ostale kriterijume. Kontrolori letjenja su non- stop u nekoj vrsti obuke jer uvijek imamo usvajanje novih sistema“, kaže Grahovac

Sjever ne smeta, mraz je opasan Iako građanima Podgorice če- dino što to može da izazove kašsto zadaje muke, sjeverni vjetar njenje. Na primjer, mi nemamo ne smeta mnogo pri slidovoljno kapaciteta jetanju aviona, kaže za odleđivanje pa Peković. se zato dešava „Nama je pida budu odloženi letovi tosta napravljena kom čitavog u pravcu sjeverjug, tako je orijendana. Ipak, to tisana. Pošto se su ovdje veopolijeće i slijeće s ma rijetke sivjetrom u čelo, to tuacije“, navonije problem. Nepridi Peković. jatno je samo jer ima S druge strane, turbulencija. Opasno je, na aerodromu u TivPeković pak, kada je mraz. Na avionu se tu, vjetar može praviti ozskupi led na krilima i onda on ne- biljne probleme. ma dovoljnu aerodinamiku. Zato, „Njima je problem taj bočni na većim aerodromima, gdje mo- vjetar, on je mnogo opasniji od že da dođe do zaleđivanja imaju sjevera. Dešava se da avion ne tečnost za odleđivanje kojom ga može da sleti jer vjetar duva sa polivaju prije nego što krene. Je- strane“, dodaje Peković.

je posvećen samo nama. Nedavno je kod nas držala predavanje. Ima perfektan uvid u stanje svih

zaposlenih operativaca“, dodaje Grahovac. Foto: Dejan Lopičić

Boris Čikić otkriva da kontrolori svakodnevno koriste veliki broj fraza, koje su veoma važne zbog sporazumijevanja. „Mi svaki dan ponavljamo veliki broj fraza. Svaki dan ćete na tornju čuti „clear for take of“. Fraze su važne jer ima dosta preleta i lete kompanije iz čitavog svijeta i nemaju svi isti izgovor engleskog jezika. Bitno je da se uvijek koristi ista fraza i isti redoslijed riječi. Na primjer Ruse nekada ne razumijemo, a ljeti ih imamo mnogo. Oni imaju i neka svoja pravila. Takođe, često ni Amerikance ne razumijemo, jer oni vole da koriste sleng“, kaže Čikić. Ipak, ono što će svi u aviosaobraćaju razumjeti je fraza „May day“. „Mej dej je u vazduhoplovstvu opasnost. To je na međunarodnom nivou univerzalna fraza koja označava da je pilot u opasnosti, odnosno da postoji opasnost po život putnika“, kaže Čikić. Osim toga, propisano je da svaku komunikaciju sa drugim sektorom kontrolori završe sa svojim inicijalima, koji se čitaju vazduhoplovnim alfabetom. „Na primjer, pošto sam ja Boris Čikić, uzimaju se prva slova pa sam ja Bravo Čarli. O je, na primjer, Oskar. Marina bi bilo Majk Alfa Romeo Indija Novembar Alfa. Svako slovo je neka riječ”, pojašnjava Čikić. Međutim, dešavaju se, kaže, i situacije kada ni frazeologija ne pomaže. “Meni se desilo da 10 minuta nijesam uspio da shvatim šta mi jedan Rus govori. Bio je na zemlji pa nije bio problem. Takođe, imate situacije kada putnici prave problem. Bio je jedan pijani Rus koji je tražio da se avion vrati. U tim situacijama oni nama jave, a mi obavijestimo policiju, koja dočeka tog putnika na aerodromu i privede ga“, otkriva Čikić.

vori na brojne nepredviđene situacije. „Dešava se da je takvo stanje da neko zauzme frekvenciju, a vi nemate vremena nego morate da uskočite da biste saopštili neku informaciju. Moramo brzo da reagujemo. Na radiju ne mogu dvoje da pričaju, pa se dešava zagušenje. Zato u sektoru imamo planera i kontrolora u radaru“, kaže Peković koji je u ovom poslu preko 30 godina.

TEST POLOŽI ČETIRI ODSTO POPULACIJE Prisjećajući se svoje obuke, Boris Čikić kaže da je riječ o veoma stresnom procesu, koji pokazuje da li ste za ovaj posao ili nijeste. „Kada sam ja polagao, testiranje je trajalo oko šest mjeseci. U prvoj fazi polaže se test iz engleskog jezika. Poslije toga se rade testovi sposobnosti. Po statistici nekih četiri posto populacije može da ga položi. Riječ je o reagovanju na stres, multitasking, odnosno obavljanje više stvari istovremeno, koji je prilagođen ovom poslu. Bilo je tu više vježbica, trajalo je dugo pa je zbog toga bilo stresno. Znam da smo svi u goloj vodi izašli sa njega. Bukvalno smo

svi mislili da nećemo proći. Na primjer, bio je test gdje se pojavljuju razni oblici, a ispod vam piše koji morate da stisnete, pritom imate svega nekoliko sekundi da to uradite. Imate koncentraciju nekih prvih pet minuta. Desilo se tako da se jedan momak iznervirao i iščupao miš. To je eto njima znak kako ko reaguje na stres“, priča Čikić. Nakon tih testova, radili su ljekarske preglede na VMA u Beogradu, a posljednja faza, nakon ljekarskog je intervju sa komisijom. „Recimo, kada sam ja polagao, na početku nas je bilo 1.000 i nešto, a na kraju nas je ostalo 32“, dodaje Čikić.

društvo

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

Stiglo više od 2,6 hiljade prigovora pacijenata

Najviše žalbi na KCCG, DZ Podgorica i OB Bar Ministarstvu zdravlja i zdravstvenim ustanovama prošle godine stiglo je više od 2,6 hiljada prigovora pacijenata, koji su se najviše žalili na kvalitet i dužinu čekanja na zdravstvene usluge, postupke zdravstvenih radnika i na organizaciju rada službi. Iz Ministarstva zdravlja su kazali da su od 1. januara do 20. decembra prošle godine tom resoru stigla 182 prigovora, a zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama 2.460. “Zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama je podnešeno 2.460 prigovora koji su se najvećim dijelom odnosili na kvalitet zdravstvenih usluga, postupke zdravstvenih radnika ili saradnika, dužinu čekanja na zdravstvene usluge i organizaciju rada zdravstvenih službi”, naveli su iz Ministarstva. Kako su kazali, najveći broj prigovora se

odnosio na Klinički centar Crne Gore (1.257), Dom zdravlja (DZ) Podgorica (879) i na Opštu bolnicu Bar (65). Iz Ministarstva su pojasnili da te ustanove pružaju i najveći broj usluga na godišnjem nivou, pa proporcionalno tome imaju i najveći broj prigovora. U domovima zdravlja Mojkovac, Andrijevica i Cetinje u prošloj godini nije bilo prigovora, kao ni u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Brezovik i Zavodu za transfuziju krvi. Od 182 prigovora koja su podnijeta Ministarstvu, 98 se odnosilo na kvalitet zdravstvene usluge, deset na postupak zdravstvenog radnika ili saradnika, tri na način naplaćivanja usluga, 13 na organizaciju zdravstvene službe, 24 na vrijeme čekanja na zdravstvenu uslugu, dvije na korupciju u zdravstvu i 32 na ostalo. „Po zahtjevima i pritužbama pacijenata, a u svakodnevnoj

komunikaciji sa institucijama, Ministarstvo zdravlja odmah reaguje“, kazali su iz tog resora. Najveći broj pritužbi, kako ističu, građani iznesu putem telefona, i najveći dio se na dnevnoj osnovi rješava. “Samo u četiri slučaja Ministarstvo je, u ovih 12 mjeseci, uputilo urgenciju zdravstvenim ustanovama jer u roku nijesu odgovorile na traženi zahtjev pacijenta, odnosno Ministarstva“, kazali su iz tog resora. Ministarstvo je u tri slučaja, na osnovu pritužbi građana, pokrenulo postupak vanredne eksterne kontrole kvaliteta stručnog rada, a jedna prijava sumnje na korupciju procesuirana je nadležnim organima. „Važno je napomenuti da je značajan broj pritužbi pacijenata neosnovan, što se utvrdi nakon sprovedene procedure, o čemu se pacijent informiše“, naglasili su iz Ministarstva. Mina

Najveći broj prigovora se odnosio na Klinički centar Crne Gore (1.257), Dom zdravlja (DZ) Podgorica (879) i na Opštu bolnicu Bar (65

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

Većina srednjoškolaca nije za istopolne brakove

Ne postoji staNdardaN proFil suicidalNe ličNosti

U Crnoj Gori prošle godine 99 osoba izvršilo samoubistvo dešavaju zbog kumuliranog realnog ili subjektivno doživljenog pritiska, nagomilanih životnih teškoća, negativističnog stila razmišljanja i nemogućnosti otvorenog ispoljavanja nezadovoljstva“, rekla je Gazivoda agenciji MINA. Razlozi, kako je dodala mogu biti i suočavanje sa teškim i neizlječivim bolestima (s jakim i upornim bolovima ili visokim stepenom onesposobljenosti za život i rad), psihičkih smetnji, bolesti CNS-a (tumori mozga i inzulti), gubitak posla, ljubavnih problema, kao i zbog različitih društvenih i političkih kriza. Ipak, precizirala je, najčešće, iako ne uvijek, koincidiraju dva faktora.

„Psihološka predispozicija (vulnerabilna i senzitivna ličnost uz snižen nagon za samoodržanjem) i spoljašnje, nepovoljne okolnosti. Motivi za samopovređivanje su u krajnjem vrlo individualni i raznoliki“, pojasnila je Gazivoda. Ona je rekla da je zabrinjavajući podatak da skoro polovina pacijenata koja izvrši suicid nikada ranije nije bila na psihijatrijskom liječenju niti joj je ukazana druga vrsta psihološke pomoći. „Pa ipak, prema nekim istraživanjima čak 70 odsto suicidalnih osoba na neki način nagovještava svoje suicidalne misli i namjere, dok njih čak 40 odsto o tome jasno i govori“, rekla je Gazivoda. R.D.

Forum BošNjaka

Polaganjem cvijeća obilježili godišnjicu smrti Srđana Aleksića Predstavnici Foruma Bošnjaka položili su juče cvijeće na spomen-obilježju civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine u Podgorici, u znak sjećanja na 26. godišnjicu smrti mladića iz Trebinja, Srđana Aleksića. Aleksić je ubijen, jer je branio sugrađanina druge nacionalnosti, Bošnjaka Alena Glavovića. Na inicijativu Foruma Bošnjaka, nova saobraćajnica po-

Njih 84,2 odsto protiv usvajaNje djece

Ilustracija

Duga patnja, bez ideje o promjeni situacije ka pozitivnom ishodu ozbiljan je podstrekač suicidalnog rizika, kazala je psiholog Mina Gazivoda i dodala da skoro polovina pacijenata koja izvrši samoubistvo ranije nije bila na psihijatrijskom liječenju. U Crnoj Gori prošle godine 99 osoba je izvršilo samoubistvo, a najviše ih je zabilježeno u Podgorici, njih 27. Prema riječima Gazivode, ljudi koji doživljavaju suicidna osećanja dolaze iz najrazličitijih slojeva društva, obrazovnih profila i sa različtim crtama ličnosti. Kako je navela, ne postoji standardni profil osobe koja je suicidalna. „Samoubistva se najčešće

društvo

red spomen-parka na Pobrežju od 2013. godine nosi ime Bulevar Srđana Aleksića. Te godine je na dan sjećanja na Bulevaru zasađeno Srđanovo drvo. Predsjednik Savjeta Foruma Bošnjaka Husein Tuzović citirao je izjavu Helsinškog komiteta Bosne i Hercegovine u kome se kaže da bez ljudi kao što je Aleksić i njihovih herojskih djela čovjek bi izgubio nadu i ljudskost, a bez nje život ne bi

imao smisla. “Obilježili smo godišnjicu herojske smrti Aleksića polaganjem cvijeća na Spomen-obilježju i drvetu zasađenom u njegovo ime. U čast Srđana Aleksića snimljen je film Krugovi, Srđana Golubovića porijeklom iz Podgorice, čiji je otac učestvovao u snimanju filmova Neretva i Sutjeska. Golubović je tim filmom napravio da se Aleksić nikada ne zaboravi”, kazao je Tuzović. R.D.

Srednjoškolci misle da je crnogorsko društvo djelimično tolerantno, njih 42,01 odsto smatra da LGBT osobe treba da imaju mogućnost sklapanja partnerstva/ braka sa osobom istog pola, ali sa druge strane se velika većina, njih 84,2 odsto protivi mogućnosti usvajanja djece, pokazali su rezultati istraživanja. “Ono što je vrlo simptomatično jeste to da velika većina – 77,4 odsto nije čulo za prijedlog Zakona o istopolnom partnerstvu, a ovi koji su čuli su većinom involvirani u rad civilnog sektora što nam daje do znanja da je potrebno raditi više u ovoj oblasti”, kaže

se u istraživanju koje je NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku u saradnji sa NVO Savjet za implementaciju omladinske politike sproveo anketno istraživanje u Baru, Podgorici i Nikšiću na uzorku od ukupno 496 ispitanika. Ka ko s u naveli, opšti utisak koji su anketni timovi stekli jeste da srednjoškolci u suštini podržavaju i baštine ljudska prava LGBT osoba, ali se u skladu sa patrijarhalnim vaspitanjem samo deklarativno protive određenim aktivnostima i mogućnostima koje bi se mogle zakonski regulisati u budućnosti. R.D.

usvojiti osNovNe Norme poNašaNja

O Otpadu da brine svaki pOjedinac Veća pojedinačna odgovornost, usvajanje osnovnih normi ponašanja po pitanju stvaranja otpada i postupanja sa njim, biće neophodni za uspjeh u toj oblasti, ocijenjeno je iz Ministarstva turizma i održivog razvoja. Generalni direktor Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Dragan Asanović rekao je da je zadatak resornog ministarstva da unapređuje sistem upravljanja u Crnoj Gori, prevashodno imajući u vidu zaštitu zdravlja ljudi i zaštitu životne sredine. “Pomaka ima, ali je definitivno jasno da je to zadatak čitave države, a ne samo ove

institucije i nekih lokalnih zajednica”, rekao je Asanović. Prema njegovim riječima, otvaranje Poglavlja 27 je dodatni impuls i ujedno poziv Evropske unije Crnoj Gori da nastavi da usklađuje zakonodavstvo. “To je poziv i za pripremu blagovremene implementacije tekovina da preduzme mjere za jačanje administrativnih kapaciteta i podršku izgradnji kapaciteta na lokalnom i nivou, kao i inspekcijskih službi”, pojasnio je Asanović. Sve to, smatra on, ukazuje da Crnu Goru čeka dosta posla na pomenutim aktivnostima. Mina

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

BIJELO POLJE: NVO EUROMOST UPOZORIO NA REZULTATE ANKETE

Ekonomska situacija glavni razlog iseljavanja mladih Nevladina organizacija Euromost upozorila je na rezultate nedavno sprovedene ankete u opštini Bijelo Polje, gdje je više od 75 odsto ispitanika navelo da se neko iz njihove porodice iselio. Ono što zabrinjava je i to što je više od 66 odsto ispitanika odgovorilo da razmišlja o odlasku iz grada. Kao glavni razlog odlaska iz grada 33,3 odsto ispitanika je navelo nezaposlenost, a 63,4 odsto lošu ekonomsku situaciju, dok bi za 3,3 odsto to bila politička situacija. Prema zvaničnom popisu stanovnika iz 1991. godine, najviše stanovnika na sjeveru Crne Gore je imala opština Bijelo Polje. Za dvije decenije, do 2011. godine, broj stanovnika se smanjio za 9.217 i tada je prema popisu broj stanovnika iznosio 46.051. Kada je u pitanju unutrašnja migracija, od 2011. do 2018. godine, prema podacima Monstata, a posmatrajući doseljenja i odlaske, opština Bijelo Polje je u minusu za

još 3.213 stanovnika. Ovaj broj je i veći, iz razloga što veliki broj Bjelopoljaca živi u Podgorici i južnim opštinama, kao i u drugim državama, dok im se boravak vodi u Bijelom Polju. Ono što zabrinjava je i to što je broj iseljavanja iz Bijelog Polja u usponu i u 2018. godini, u kojoj je ova Opština u minusu za još 524 stanovnika. “To se vidi kroz statistiku Monstata - doseljenja i odseljenja, i ovaj broj je za posljednjih osam godina najveći, što pokazuje da se i pored ulaganja u sjeverni region i u Bijelo Polje, broj iseljavanja građana u ovoj opštini povećava. To mora biti alarm za Vladu, državne i lokalne institucije, koje konstantno navode da se u ovoj opštini ulažu milioni eura”, upozoravaju iz NVO Euromost. Oni navode da je zabrinjavajući podatak Monstata, iz oktobra prošle godine, kada se prvi put, u posljednjih 28 godina, desilo da ima više umr-

lih nego rođenih. “Na sve to utiče iseljavanje, jer se najviše iseljavaju mladi koji ne vide Bijelo Polje kao mjesto u kojem će nastaviti da žive. Da se građani masovno iseljavaju potvrdili su i sami Bjelopoljci kroz anketu, koju je uradila naša NVO krajem prošle godine”, navode iz ove organizacije. Na pitanje da li se iseljavaju građani Bijelog Polja 94,3 dosto je odgovorilo potvrdno, 1,5 odsto negativno, dok je 4,2 odsto odgovorilo da ne zna. Na pitanje, da li se neko iz njihove porodice iselio iz Bijelog Polja, njih 75,3 odsto je odgovorilo da se neko iz njihove porodice iselio, 20,5 odsto je odgovorilo da nije, dok je 4,2 odsto kazalo da ne zna. Na pitanje da su u situaciji da li bi se oni iselili iz Bijelog Polja, 66,3 odsto građana se potvrdno izjasnilo, 21,3 odsto se izjasnilo da se ne bi iselilo, dok njih 12,4 odsto je odgovorilo da nikada nije razmišljalo o tome. B.Č.

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Bijelo Polje

OKRUGLI STO NA IZVORIŠTU BOLJE SESTRE

EKSPERTI O ZAŠTITI IZVORIŠTA

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Okrugli sto na temu zaštita izvorišta u 21. vijeku biće održan danas u Grbavcima. Na izvorištu Bolje sestre o značaju vodnih resursa govoriće domaći i strani stručnjaci. “Ekspert Uneska Zoran Stevanović govoriće o globalnim izazovima korišćenja i zaštite karstnih izvorišta, a konsultant za poglavlje 27 Helmut Bloech o ekološkim zahtjevi-

ma u oblasti voda, propisima i iskustvima EU. Mićko Radulović i docent Milan Radulović sa Građevinskog fakulteta predstaviće plan za monitoring podzemnih voda, a direktor Uprave za vode Damir Gutić o aktivnostima te institucije na polju zaštite tog resursa. Direktor zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Luka Mitrović

govoriće o uticaju klimatskih promjena na režim podzemnih voda u području podgoričke kotline. Tomo Popović sa UDG predstaviće inovativni projekat koji ta ustanova i Regionalni vodovod sprovode za implementaciju sistema za monitoring parametara kvaliteta životne sredine u realnom vremenu”, najavljeno je iz Regionalnog vodovoda.

CRNA GORA

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

Bar: NajmasovNiji protest i zahtjevi građaNa

Zaustaviti gradnju vrtića dok je spor pred sudom

Više od hiljadu građana, među kojima su bili i Barani prepoznatljivi po svom radu u javnom, političkom, kulturnom i sportskom životu grada i Crne Gore, ali i mladi, roditelji sa djecom i penzioneri, okupilo se juče tokom protesta zbog sječe čempresa i gradnje vrtića u dvorištu Gimnazije/Ekonomske škole. Ovo je ujedno bio i najmasovniji građanski protest u posljednjih nekoliko godina u Baru. Baranka Nikoleta Pavićević je saopštila zahtjeve Građanske inicijative. “Prvi zahtjev je momentalno zaustavljanje izgradnje vrtića, dok je u toku spor pred Upravnim sudom. Drugi je rekonstrukcija i vraćanje u pređašnje stanje, na način što će odgovorni za ovaj zločin zasaditi sadnice. Treći zahtjev je da krivci odgovaraju, a kada kažem krivci, mislim na one koji sada ne čuju vapaj građana, koji su nam jasno i nedvosmisleno pokazali da smo im interesantni samo u toku predizbornih kampanja. Mislim na one koji su nam pokazali da građanska

inicijativa postoji samo kao slovo na papiru, kao zakonska mogućnost, ali da u praksi ne funkcioniše, jer nemamo koga da je sasluša i uvaži”, kazala je Pavićević. Profesor Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Neđeljko Đurović zapitao se kakva se poruka šalje i šta se ostavlja mladima. On je poručio da su oni građanska inicijativa koja kaže da u ovom slučaju nema “ovih i onih”. “Ima samo pobjeda i poraza. Nadam se da oni kojima šaljemo ovu riječ u njihovo debelo uvo i tvrdo srce imaju toliko razuma, snage i hrabrosti da priznaju - ljudski je pogriješiti, đavolski je ostati u tome. Vraćamo vas, gospodo iz gradske uprave, sa toga puta, dozovite se pameti, dođite među nas”, naveo je Đurović. Osamnaestogodišnja Marija Leković istakla je kako je sječa čempresa posebno teško pala barskim gimnazijalcima. “Borba ovdje nije stala i vrijedi se boriti zato što rijetko ko ima šanse protiv snage mladosti, zato što nećemo da izrastemo u one ljude, koji su,

prolazivši ovuda, spuštali glavu i bježali, jer to nije njihova briga. Zato što nećemo da postanemo masa laka za manipulaciju, ili oni koji će jednog dana nekome rušiti uspomene, zato što nećemo da postanemo oni koji se boje”, kazala je Leković. Građani su nakon govora održali protestnu šetnju kroz centar grada do zgrade Opštine Učesnici protesta koristili su pištaljke, nosili specijalno napravljene bedževe i transparente sa natpisima: „Dvaput se ne šalju bageri na čemprese“, „Držati uspravno“, „I vrtić i čempresi“, „Bar pamti“, „Vratite nam: dvorište, krugove čemprese...osmijeh“, „Jedan čempres - milion listova, jedan list - jedna koverta“... Ispred Opštine obratio se Blažo Marinović, koji je najavio da će se protest nastaviti i pozvao Barane da i dalje učestvuju. “Dok smo god jedinstveni, tog vrtića neće biti i svake nedjelje i svakog dana, ako treba, mi ćemo se okupljati i spriječićemo tu sramotu i ovo ruglo. Poručujemo vlastima,

državnim i lokalnim, sljedeću stvar - da budu ljudi, da istoga trenutka obustave izgradnju vrtića i da istoga trenutka vrate dvorište Gimnazije u prvobitno stanje sa šumskim fondom, a mi ćemo imati strpljenja, 90 godina da čekamo da čempresi budu ona-

kvi kakvi su trebali biti”, kazao je Marinović. Uz zvižduke, okupljeni su tražili ostavku predsjednika opštine, ali i kaznu za odgovorne za sječu čempresa. Najavljen je nastavak protesta, naredne nedjelje na istom mjestu.

Bar: iNvesticija vrijedNa 12.000 eura

Saniran krov Doma zdravlja Kotor: radovi Na domu zdravlja

Remont postojećeg i ugRadnja novog lifta U Domu zdravlja Kotor krajem prošle sedmice počeli su radovi na ugradnji novog putničkog električnog lifta nosivosti 450 kilograma, kao i radovi na demontaži i remontovanju postojećeg putničkog lifta nosivosti 1600 kilograma. Planirano je da radovi budu završeni za 90 dana i u

tom periodu neće biti moguće korišćenje liftova. “Remont postojećeg i ugradnja novog lifta izvode se u cilju obezbjeđivanja lakše, bezbjednije i dostupnije zdravstvene zaštite za sve pacijente, a posebno za one slabije pokretne”, saopštili su iz službe za odnose s javnošću kotorskog Doma zdravlja.

Završena je djelimična sanacija krova Doma zdravlja u Baru, treće zdravstvene ustanove čija je rekonstrukcija planirana u okviru projekta “Za ljepše zdravstvene ustanove”, koji realizuju RTCG, Ministarstvo zdravlja i kompanija “Cerovo”. Veći dio krovne površine, nego što je planirano, je popravljen, a vrijednost radova dostigla je sumu od 12.000 eura. Djelimičnom sanacijom krova Doma zdravlja u Baru riješeni su brojni problemi. Prvobitna zamisao bila je da se renovira samo 150 kvadratnih metara krova koji su bili u najlošijem stanju. Nakon izlaska na teren, tehnička lica i izvođači ipak su donijeli drugačiju odluku. Izvršni menadžer kompanije “Cerovo” Emin Du-

raković kazao je da su uvidjeli da je neophodno odraditi makar 200 kvadrata kako bi riješili jednu cjelinu s aspekta hidroizolacije i zaštite od prokišnjavanja. Stoga je i, kako kaže, odlučeno da povećaju donaciju kako bi se odradilo 370 kvadrata. To je i povećalo troškove rada, te je ukupna vrijednost sanacije oko 12.000 eura. Duraković navodi da je sve to i prolongiralo radove,

koji su završeni uglavnom krajem godine, a tokom januara još neke djelimične popravke. Zbog svog doprinosa u procesu rada, ali i finalizacije radova na tom objektu, zadovoljni su i iz Ministarstva zdravlja. Nakon sanacije u Baru, radnici kompanije “Cerovo” već su započeli rekonstrukciju Doma zdravlja u naselju Vladimir kod Ulcinja.

crna gora

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

Ribolovci tRaže obnavljanje mRestilišta

Pivsko jezero već šest godina nije poribljavano

PRedstavnici oPštine tivat i komPanije

Foto: Foto:Vedran Ilić

Put MR1 trasira gotovi prije ljetn P

redsjednik opštine Tivat Siniša Kusovac i izvršni direktor kompanije “Bemax” Veselin Kovačević obišli su juče radove na drugoj fazi putnog pravca MR1 na poluostrvu Luštica u Tivtu.

Pivsko jezero Pivsko jezero, najveća vještačka akumulacija u Crnoj Gori, dugo 45 kilometra, nekada je bilo omiljeno mjesto za odmor i ribolov, ali već šest godina nije poribljavano. Predsjednik Sportsko-ribolovnog kluba “Bajo Pivljanin” u Plužinama Vlatko Joković kazao je da Pivsko jezero nije poribljavano od 2012. godine. On navodi da je ovo društvo nekada imalo 600 članova, a da danas broje svega 40. “Gotovo i da nema ribe, pa

Što se tiče plaćanja dijela troškova koje snosi Elektroprivrede, shodno zakonu, nema nikakvih problema

kako će biti ribolovaca. Po novom zakonu, trebalo je da Elektroprivreda uplati 60 odsto troškova poribljavanja, Ministarstvo poljoprivrede i lokalna samouprava po 15 odsto i sportsko-ribolovni klub 10 odsto, kao koncesionar koji upravlja ribljim fondom jezera. Međutim, jedne godine nema para, a druge nema gdje da se nabavi autohtona pastrmka iz crnomorskog sliva i sve se vrti u krug”, kazao je Joković. On podsjeća da je ranije, na rijeci Vrbnici, bilo mrestilište koje je podigla Elektroprivreda za potrebe poribljavanja jezera. Mrestilište je predato na

gazdovanje privatniku i ne radi već šest godina. “Nadamo se da će resorno ministarstvo imati ‘sluha’ i obnoviti mrestilište za poribljavanje i ostalih rijeka i jezera, barem na sjeveru Crne Gore”, naveo je Joković. U Elektroprivredi Crne Gore, koja koristi vodu jezera za HE “Piva” spremni su da ispoštuju svoj dio obaveza i uplate 60 odsto troškova poribljavanja. Šef sektora za korporativne komunikacije u toj kompaniji, Rajko Šebek, kazao je Radiju Crne Gore da shodno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu i koncesionom ugovoru kada Sportsko-ribolovni klub, kao koncesionar, obezbijedi nabavku i raspiše tender, Elektroprivreda će uplatiti novac koji se čuva u budžetu preduzeća. “Što se tiče plaćanja dijela troškova koje snosi Elektroprivrede, shodno zakonu, nema nikakvih problema”, istakao je Šebek. Kako izaći iz “začaranog kruga”, pitaju se ribolovci, navodeći da Pivsko jezero, osim za potrebe elektro sistema, može koristiti razvoju i Plužina i cijele Crne Gore, ali isključivo ako se poštuje zakon i ugovor o koncesiji. Pivsko jezero je nastalo izgradnjom hidroelektrane “Piva” i pregrađivanjem kanjona istoimene rijeke 1976. godine. Samo jezero se prostire na površini od 12,5 kvadratnih kilometara i dostiže dužinu od 45 kilometara. Brana Piva, koja drži 880 miliona kubnih metara vode, visoka je 220 metara i spada u jednu od najviših brana na svijetu.

Oni su utvrdili da je trasa druge faze saobraćajnice MR1 formirana u čitavoj dužini, te da će izgradnja ove dionice biti završena najmanje dva mjeseca prije ugovorenog roka. Za izgradnju ove saobraćajnice Opština Tivat opredijelila je 2.968.722 eura. “Povodom ove investicije MR1 druga faza, predračunske vrijednosti nekih dva miliona i 970.000, za koju je izvođač radova Bemax, možemo jedino da iskažemo zadovoljstvo imajući u vidu tempo i intezitet rada kojim se ovo obavlja”, kazao je Kusovac nakon obilaska gradilišta. On je izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova i najavio znatno raniji završetak, nego što je to bilo predviđeno. “Ugovorom predviđeni rok je oko devet mjeseci, znači negdje krajem septembra, početkom oktobra, ali sa ovakvom dinamikom ja mislim, i siguran sam, da će ovi radovi da budu završeni mnogo prije, čak negdje do juna, jula mjeseca, prije početka turističke sezone. Prije dva mjeseca smo imali prvu konferenciju za štampu i tada smo krenuli sa početne tačke, sada smo već došli do one krajnje tačke gdje je formirana krajnja trasa puta, a to sve govori o izvođaču. Želim samo da nastave sa ovakvim stepenom ozbiljnosti. Nadzorni organ do sada nije imao nikakvu primjedbu po osnovu izvođača radova i po osnovu situacija koje su bile na terenu”, istakao je Kusovac. On navodi da nema zastoja u finansiranju ovog i drugih projekata i da Opština Tivat nikada nije imala problem sa finansijama. Izvršni direktor kompanije “Bemax” Veselin Kovačević potvrdio je da će radovi biti završe-

Saobraćajnica je duga dva kilometra i 200 metara i pored dvije saobraćajne trake postoji pješačka i biciklistička traka, zeleno ostrvo, a biće opremljena i sa svom potrebnom infrastrukturom uključujući i rasvjetu

ni prije početka turističke sezone, te da ce izaći u susret i pojedinim zahtjevima mještana duž trase saobraćajnice. “Mogu da potvrdim da ćemo sigurno prije turističke sezone završiti ove radove i da nam je to cilj, a ne da se držimo strogo ugovorenih rokova”, poručio je Kovačević. Saobraćajnica je duga dva kilometra i 200 metara i pored dvije saobraćajne trake postoji pješačka i biciklistička traka, zeleno ostrvo, a biće opremljena i sa svom potrebnom infrastrukturom uključujući i rasvjetu. Kovačević je naveo da je kom-

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

e BeMax oBišli gradilišTe

an, radovi nje sezone

stanovništvom. Završetkom druge faze MR1 saobraćajnice i njenim povezivanjem sa prvom fazom, Tivat dobija modernu saobraćajnicu ukupne vrijednosti 5,7 miliona eura. Spajanjem sa prvom fazom MR1 dobiće se cjelina koja će značajno riješiti pitanje saobraćajnih veza Luštice. Prva faza MR1, u ukupnoj dužini od dva i po kilometra završena je u junu 2018. godine. Izvođač radova bila je kompanija “Toškovići” d.o.o. iz Podgorice. Predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac izrazio je nezadovoljstvo dinamikom radova na drugim saobraćajnicama u Tivtu. “Nastojimo i ulažemo maksimalne napore da i drugim izvođačima, kao partnerima Opštine, radovi na MR1 budu uzor ili model pristupa ugovorenim obavezama”, rekao je Kusovac. Z.K.

TivaT: U aprilU regaTa porTo MonTenegro

U Tivat stiže i jedan od dizajnera jedrilica RC44

U akvatorijumu Tivatskog zaliva od 10. do 14. aprila jedriće se prestižna RC44 Porto Montenegro regata. Iz kompanije Adriatic Marinas su saopštili da će se nadmetati svjetski znana imena, te da lista poznatih jedriličara obećava sjajnu trku. “Zadovoljstvo je da sezonu jedrenja u Porto Montenegru započnemo regatom ovog kalibra. Jedriličarski klub Porto Montenegro intenzivno je radio na atraktivnom kalendaru internacionalnih regati u Bokokotorskom zalivu, a sa RC44 posadom i takmičarima možemo reći da dokazujemo povjerenje svjetskih jedriličara i njihove flote”, istakao je izvršni direktor kopmanije Adriatic Marinas David Margason. Na listi takmičara su i pobjednik trke za 2018. godinu Nic Poons, svjetski šampion Vladimir Prosikhin, Torbjorn Tornkvist iz Arte-

mis Racing-a, Igor Lah iz ekipe CEEREF, John Bassadone iz ekipe Peninsula Petroleum, reprezentativci Bronenosec jedriličarskog tima, Vladimir Liubomirov i Kirill Frolov, i Hugues Lepic iz Aleph Racing-a. Na regatu stiže i Russell Coutts, jedan od dizajnera jedrilica RC44, a regati će se ove sezone pridružiti novi brod koji pripada Tavatuy jedriličarskom timu. Za ovu regatu je pravilo da 50% posade svake jedrilice čine profesionalni jedriličari, sa statusom nosioca Američkog kupa ili Olimpijade, a 50% amateri u ovom sportu. Jedrilice RC44 su profesionalna jedrilica za regatne utrke, lagane su konstrukcije, a izrađene su u cijelosti od karbona, sa snažnom konstrukcijom jedara, koja su predviđena za snažne vjetrove. Za njihov su dizajn zaduženi jedriličar

Russel Coutts, koji je pet puta osvojio American’s Cup, i nautički arhitekta Andrej Justin. “Ponosni smo na činjenicu da smo srebrni sponzor ove regate, a ujedno i matična luka za sve profesionalce učesnike. Radujemo se što ćemo biti u prilici da izrazimo dobrodošlicu pratiocima koji već rezervišu naš atraktivan RC 44 paket aranžman kreiran sa ciljem doživljaja ovog eminentnog jedriličarskog događaja uz pogodnosti boravka u luksuznom hotelu i brojne benefite”, kazao je generalni menadžer hotela Regent Kai Dieckmann. Nakon RC44 Porto Montenegra, jedriličarska flota jedri Adris 44Cup u Hrvatskoj, od 9. do 13. jula u Švedskoj, a nakon toga 44CUP Cascais se održava u Portugalu. Ovogodišnji „RC44 Racing Tour“ završava se regatom 44Cup Palma u Španiji od 13. do 17. novembra. Z.K.

Foto: Zoran Radonjic

panija “Bemax” do sada završila više od 30 odsto grubih građevinskih radova. “Na samoj trasi ima otprilike oko 90.000 kubika iskopa i 20.000 kubika nasipa i možemo reći da smo odradili preko 30 odsto grubih građevinskih radova. U pitanju je uobičajen teren kakav uočavamo na svim saobraćajnicama. Angažovana je vrhunska mehanizacija i veliki broj inženjera i radnika, pa nam ovakav teren ne predstavlja nikakav problem. Cilj nam je da što prije obezbijedimo kvalitetnu saobraćajnicu, jer znamo da je važna, kako stanovništvu tako i za funkcionisanje velikih investicionih i turističkih projekata na Luštici”, kazao je Kovačević, navodeći da se ova kompanija trudi da na svim lokalitetima, na kojima radi, napravi partnerski odnos, ne samo sa investitorom već i sa lokalnim

crna gora

TivaT: godišnja skUpšTina nvU ª Maškaradaº

Drugi karneval od 6. do 9. juna

Kovačević i Kusovac

Nakon održane godišnje skupštine iz NVU „Maškarada“ saopštili su da će se Drugi međunarodni karneval u Tivtu održati od 6. do 9. juna. Ističući uspješnu organizaciju prvog karnevala, koji je ocijenjen kao veoma uspješan sa svih relevantnih adresa i kao jedan od prestižnijih u regionu, koji je već pozicioniran kao novi kulturno - turistički brend grada, „Maškarada“ je obećala da će drugi kar-

neval biti bolji i uspješniji od prethodnog. Na Skupštini je jednoglasno usvojen Izvještaj o radu sa finansijskim izvještajem za prošlu godinu. Usvojen je i Plan aktivnosti za 2019. godinu koji, kako se ističe, „Maškaradu“ svrstava u red organizacija koje baštine veoma profesionalan pristup radu na potpuno volonterskoj osnovi uz veliki entuzijazam. “Maškarada” je prošlogo-

dišnja karnevalska zbivanja organizovala uz podršku Opštine, lokalne Turističke organizacije i brojnih sponzora, a po nekim nezvaničnim procjenama, propratilo ih je oko 10.000 ljudi, koji su imali priliku da vide oko 500 maskiranih učesnika, članova 22 karnevalske grupe pristigle iz Italije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, te Kotora, Budve, Herceg Novog i Tuzi. Z.K.

svijet

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

predsjednik venecuele odbacio ª predlog

obustavljena potraga za nestalima

Još jedna brana pred pucanjem u Brazilu Brazilske vlasti obustavile su juče potragu za eventualnim preživjelima dva dana poslije pucanja brane na jugoistoku zemlje, jer postoji opasnost da pukne još jedna brana u vlasništvu iste rudarske kompanije. Vlasti su evakuisale nekoliko četvrti u gradu Brumadinjo koje su u dometu brane B6, prenijeo je AP. Pedro Ahiara, portparol vatrogasne službe u državi Minas Žerais, rekao je da postoji opasnost od pucanja i druge brane u blizini. Članovi porodica nestalih, koji su se nadali da su njihovi bližnji preživjeli “cunami” sačinjen od otpada iz rudnika gvožđa nakon što je u petak pukla rudarska brana, sada su očajni i gnjevni zbog sve veće vjerovatnoće da je 300 ljudi koji se još vode kao nestali, smrtno stra-

dalo. Do subote uveče, kada su vlasti obustavile spasilačke operacije do zore, iz mulja je izvučeno 40 beživotnih tijela, a 23 osobe su prebačene u bolnicu. Poslije pucanja brane u petak, poplavljeno je područje u blizini naselja Vila Ferteko, što je izazvalo strah od širenja toksičkog otpada i mogućeg zagađenja životne sredine. U trenutku pucanja brane, stotine radnika nalazilo se u kafeteriji koja je ostala zatrpana muljem i vodom, prenio je Bi-Bi-Si. Za sada nije poznato šta je uzrokovalo pucanje brane, a vlasti su saopštile da će biti utvrđeno ko je odgovoran. Rudarska brana izgrađena je 1976. godine i bila je jedna od nekoliko u tom području koje se koriste za zadržavanje otpadnih materija iz rudnika.

uzbuna u hmejimu

Nikolas Maduro: Evropske unije j

Poručio je i da je spreman sa dijalog sa opozicijom Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro odbacio je, kako je rekao, “drski ultimatum” evropskih zemalja koje su zatražile od njega da raspiše opšte izbore u roku od osam dana i poručile da će, u suprotnom, priznati za prelaznog predsjednika opozicionog lidera Huna Gvaida. U juče emitovanom intervjuu turskoj televiziji Si-En-En Turk, Maduro je rekao i da je Huan Gvaido prekršio ustav proglasivši se u srijedu za prelaznog predsjednika Venecuele, prenio je Rojters. Maduro je, u istom intervjuu, poručio da je otvoren za dijalog, kao i da je sastanak sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom malo vjerovatan, ali nije nemoguć. U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanjahu saopštio je da ta zemlja priznaje venecuelanskog opozicionog lidera Huana Gvaida za predsjednika te zemlje. “Danas se Izrael pridružuje Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i većini latinoa-

meričkih i evropskih država”, naveo je Netnijahu. “Danas objavljujem da priznajemo novo rukovodstvo Venecuele”, dodao je Natanjahu u obraćanju na video-snimku objavljenom na Fejsbuku, prenijela je agencija Tas. U subotu je vla-

da Venecuele odbacila zahtjeve evropskih zemalja da ubrzo raspiše nove predsjedničke izbore. Maduro je, inače, prekinuo diplomatske odnose sa SAD nakon što je Vašington podržao Gvaida kao prelaznog predsjednika Venecuele.

teroristički napad na katedralu na jugu filipina, vlasti n

Aktivirani PVO sistemi Duterte: uništićemo bezbož u ruskoj bazi u Siriji

Lokalani stanovnici su saopštili da je juče na ruskoj vazdušnoj bazi Hmejmim bio aktiviran sistem protivvazdušne odbrane, prenio je Sputnjik. Nekoliko raketa je bilo lansirano po objektu na nebu, prenijeli su medi-

ji. Telegram-kanal Directorate 4 piše da su stanovnici sirijske Džeble saopštili da je bio aktiviran sistem PVO na ruskoj bazi Hmejmim. Drugi telegram-kanal javlja da su se čula najmanje dvije eksplozije.

Filipinski predsjednik obećao je da će uništiti one koji stoje iza dvostrukog bombaškog napada u kojem je, prema posljednjim informacijama, ubijeno 18 osoba tokom nedjeljne mise na jugu zemlje, šest dana nakon referenduma o autonomiji većinski muslimanske regije na kojem su birači podržali samostalnost. U napadu, jednom od najsmrtonosnijih posljednjih godina u regiji pogođenoj nestabilnošću, povrijeđeno je 83 ljudi. Kako je javila agencija dpa, vojska je revidirala početne podatke i smanjila broj mrtvih sa 27 na 18. Izvještaji govore da je prva eksplozija odjeknula u katedrali za vrijeme nedjeljne mise, a druga na parkiralištu blizu katedrale, dok su voj-

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

svijet

gº briSela o novim izborima

: Ultimatum je drzak

m i sastanak sa Donaldom Trampom

Gvaido, koji je predsjednik vencuelanskog parlamenta, u srijedu se proglasio za prelaznog predsjednika zemlje tokom protestnog skupa u Karakasu. Više zemalja, među kojima su SAD, Kanada, Argentina, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador

i Paragvaj, priznale su Gvaida za predsjednika. S druge strane, predsjednik Venecuele Nikolas Maduro oštro je kritikovao taj potez kao puč koji je, kako navodi, organizovao Vašington. Maduro je zbog toga prekinuo diplomatske odnose sa SAD i naložio američkom diplomatskom osoblju da napusti Venecuelu do danas. Ipak, juče je odlučio da će preostale američke diplomate moći da ostanu u ambasadi u Karakasu dok traju pregovori o otvaranju Kancelarije za interese SAD. Ukoliko se u roku od 30 dana ne postigne dogovor, preostalo osoblje američke ambasade moraće da napusti Venecuelu, objavilo je ministarstvo spoljnih poslova Venecuele. Rusija, Bolivija, Iran, Kuba, Nikaragva, El Salvador i Turska pružili su podršku Maduru, dok su Kina i Bjelorusija pozvale na mirno rješavanje svih nesuglasica i upozorile protiv stranog mešanja. Generalni sekretar UN Antonio Guteres je, sa svoje strane, pozvao na dijalog kao način rješavanja nastale krize.

najavile žeStok odgovor:

agencija ª S&Pº o PoSljedicama ª zatvaranjaº vlade Sad

Blokada “pojela” milijarde dolara

Blokada vladinih agencija, koja je trajala 35 dana i zbog koje je 800.0000 zaposlenih u američkim saveznim institucijama bilo bez plate, koštala je američku ekonomiju barem šest milijardi dolara, pokazala je analiza jedne od vodećih svjetskih rejting agencija Standard & Poor’s (S&P). Predsjednik Donald Tramp i demokrate u američkom Kongresu od 22. decembra odmjeravali su snage u vezi budžetskih nesuglasica.

Američki predsjednik tražio je za ovu godinu 5,7 milijardi dolara za gradnju zida na američko-meksičkoj granici, dok se demokrate, koji imaju većinu u Predstavničkom domu, tome protive smatrajući da je zid preskup i nedjelotvoran. Predsjednik je objavio u petak da je sa Kongresom dogovorio trosedmičnu deblokadu, ali je ujedno i zaprijetio da će proglasiti vanredno stanje ukoliko se do 15. februara ne postigne dogovor o finansira-

nju zida. Proglašenje vanrednog stanja bi mu omogućilo da zaobiđe Kongres i izgradnju zida finansira iz fondova koji su namijenjeni za vanredne situacije. Ukoliko bi predsjednik Tramp ponovo blokirao rad vladinih agencija nakon isteka roka od tri sedmice, to bi negativno uticalo na raspoloženje potrošača i još bi više naštetilo ekonomiji, rekao je Mark Zandi, glavni ekonomista agencije “Moody’s Analytics”.

Srušila Se troSPratnica u holandSkom gradu hagu

žničke kriminalce! Devetoro izvučeno iz ruševina nici dolazili na mjesto nesreće. “Neprijatelji države bestidno su doveli u pitanje sposobnost vlade da garantuje bezbjednost građanima te regije”, rekao je Salvador Panelo, portparol filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea. “Filipinske oružane snage pokazaće da to mogu uspješno da riješe i uništiće bezbožničke kriminalce”, naveo je on. Napad se dogodio dva dana poslije referenduma na kojem su se građani izjasnili za davanje veće autonomije području Bangsamoro u čijem je sastavu ostrvo Jolo. U regiji Bangsamoro većinu čine muslimani. Među žrtvama ima vojnika, dok je skoro 80 osoba povrijeđeno, dodali su isti izvori koji su naveli da je vjerovatno u pi-

tanju teroristički čin. Otok Jolo uporište je naoružane grupe Abu Sajaf, osnovane krajem devedesetih godina prošlog vijeka. Ta grupa izvela je nekoliko napada, među kojima na brod 2004. kada je poginulo 116 osoba. Abu Sajaf je odgovoran i za otmicu turista iz 2000. godine. “Oni žele da pokažu snagu i posiju kaos”, rekao je šef nacionalne policije Oskar Albajalde za radio DZMM. Filipinski ministar obrane Delfin Lorenzanan nazvao je napad “kukavičkim činom” i pozvao je lokalno stanovništvo na saradnju i “ne dopuštanje bilo kakve pobjede terorizmu”. Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Hermogenes Esperon rekao je da su počinitelji napada “masovne ubice”.

Najmanje devet osoba povrijeđeno je juče u eksploziji u trospratnoj zgradi u Hagu, saopštila je vatrogasna služba tog grada. Zbog eksplozije, koju je izazvalo curenje gasa, jedan dio zgrade se urušio. Vatrogasna služba je navela da je sedam povrijeđenih osoba prebačeno u bolnice, prenijela je agencija Rojters. Spasioci nastavljaju potrage za eventualno još zatrpanima, prenijeo je AP. Dodaje se i da su kao mjera opreza stanovnici obližnjih kuća evakuisani. Na fotografijama i snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se kako je prednji dio zgra-

de potpuno uništen, s razbijenim prozorima, a uništeni su i automobili koji su bili ispred parkirani. Portparol gradske službe Džon Karbol kazao je da

nije poznato koliko je ljudi bilo u zgradi kada je došlo do eksplozije. Oštećene su i susjedne kuće, a djelovi srušene zgrade rasuti su po ulici.

SVIJET

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

izvinjenje zbog saobraćajke

Princ Filip: “Žao mi je, bilo je jako sunce”

Princ Filip, suprug britanske kraljice Elizabete Druge, izvinio se juče ženi koja je nedavno povrijeđena u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je učestvovao i on. Princ Filip (97) rekao je toj ženi, po imenu Ema Ferveder, da duboko žali što je ona zadobila povrede kada se 17. januara automobil koji je vozila sudario sa “lend roverom” za čijim je volanom bio on, prenijela je agencija AP. U pismu, koje je objavio britanski list “Sandej miror”, Filip je rekao da ga je zaslijepilo sunce kada je izašao na glavni put u blizini kraljevske rezidencije u Sandringemu na istoku Engleske. “Samo mogu da pretpostavim da nisam vidio automobil koji mi je dolazio u susret i veoma mi je žao zbog posljedica”, napisao je princ u pismu. Ema Ferveder zadobila je tom prilikom prelom ručnog zgloba, dok je princ Filip ostao ne-

povrijeđen, iako se njegov automobil prevrnuo. U automobilu žene bila je i devetomjesečna beba koja je prošla bez povreda. Poslije ove saobraćajne nezgode, suprug britanske kraljice nije optužen ni za kakav prekršaj i nastavio je da vozi. Čak je viđen za volanom svog novog “lend rovera” svega dva dana nakon tog incidenta, a novi model “frilendera”, u kojem je princ viđen na mjestu vozača, isporučen je u Sandringem dan poslije sudara, prenijeo je Bi-BiSi. Saobraćajna nezgoda u kojoj je princ Filip učestvovao podstakla je na društvenim mrežama raspravu o tome da li bi starije osobe trebalo da voze. U skladu s aktuelnim britanskim zakonom, vozači stariji od 70 godina moraju da se podvrgnu sistematskom pregledu kako bi produžili vozačku dozvolu.

75. godišnjica sloma nacističke opsade lenjingrada

Vojnom paradom odata pošta gradu heroju U Sankt Peterburgu održana je vojna parada povodom 75. godišnjice pada nacističke opsade tog grada, tadašnjeg Lenjingrada, u Drugom svjetskom ratu. Ruski predsjednik Vladimir Putin položio je cvijeće na spomenik vojnicima koji su poginuli tokom opsade., a kasnije tokom dana učestvovao je u još nekoliko manifestacija istim povodom u Sankt Peterburgu i regionu nekadašnjeg Lenjingrada, prenio je Tas. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je 75. godišnjica “veoma važan datum za cijelu zemlju, za sve Ruse i predsjednika Putina lično”, koji je inače i rođen i odrastao u tom gradu. Više od 2.500 vojnika, pripadnika bezbjednosnih snaga i 80 specijalnih oruđa učestvovalo je u ceremoniji, koja je počela minutom ćutanja za poginule građane i vojnike tokom trogodišnje opsade, javio je Tas. “Klanjamo se u znak sjećanja na one koji se nisu vratili iz rata i onima koji su umrli od rana i bolesti. Ruska armija će se uvijek sjećati dostignuća naših očeva i djedova”, izjavio je komandant Zapadnog vojnog okruga, general-pukovnik i Heroj Rusije Aleksandar Žuravljev. Kadeti vojnih akademija u uniformama iz

Prema raznim procjenama, tokom opsade život je izgubilo između 641.000 i milion ljudi. 1940-ih počeli su paradu noseći oružje iz vremena Velikog otadžbinskog rata. Učesnici su nosili i zastave jedinica iz rata, rusku zastavu, Zastavu pobjede, zastavu ruskih oružanih snaga i zastavu Sankt Peterburga. Kako je prenijeo Tas, i pored veoma hladnog vremena, veliki broj gra-

đana okupio se na centralnom gradskom trgu da bi posmatrao paradu i pozdravio ratne veterane. Među prisutnima bili su pored gradonačelnika Sankt Peterburga Aleksandra Beglova, i predsjednica Savjeta federacije (gornjeg doma pralamenta) Valentina Matvijenko i komandant mornarice ruske vojske Vladimir Koroljev. Opsada Lenjingrada počela je 8. septembra 1941. i trajala 872 dana, do 27. januara 1944, kada je razbijena u sovjetskoj operaciji “Iskra”. Lenjingrad je jedini veliki grad u istoriji koji je izdržao opsadu od skoro 900 dana. Od tri miliona stanovnika prije rata, u gradu je do kraja opsade ostalo 800.000.

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

KULTURA “Revizor” na velikoj sceni Predstava “Revizor”, po tekstu Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, a u režiji Veljka Mićunovića, biće izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, večeras sa početkom u 20 sati. “Ovo scensko tumačenje Gogolja potencira reviziju kao društvenu mimikriju, a korupciju kao vječnu igru koja traje i ne da se zaustaviti… Sve se vrti u krug. Ništa se nije promijenilo od carističkog društvenog konteksta u kome je Gogoljev kritički duh zapažao, pa sve do naših dana tranzicije i kapitalističkog profiterskog duha”, zapisao je reditelj. U predstavi igraju Srđan Grahovac, Branimir Popović, Žaklina Oštir, Radmila Čolić, Simo Trebješanin, Dejan Ivanić…

MAKADO: PreMijerA PreDstAve KOrifej teAtrA

Crna komedija o tretiranju žene kao potrošnog materijala Predstava “Žena koja je skuvala svog muža“ u izvršnoj produkciji Korifej teatra iz Kolašina premijerno će biti izvedena u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”, večeras sa početkom u 20 časova, u okviru 4. Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja MAKADO. Predstava je rađena po tekstu britanske spisateljice Debi Izit, a režiju potpisuje tročlani glumački kolektiv Marija Đurić, Anđelija Rondović i Đorđije Tatić. Koproducent predstave je Centar za kulturu Kolašin, a projekat je sufinansirala Opština Kolašin. Idejno rješenje plakata uradila je Snežana Bulatović. “Žena koja je skuvala svog muža’ je crna komedija koja priča o tretiranju žene kao potrošnog materijala i njenoj tradicionalno shvaćenoj ulozi servilne domaćice. Žensko pitanje se naravno pokreće poslije godina patnje i nesporazuma, ali i sazrijeva, mijenja se i dovodi do osvješćenja glavne junakinje i solidarnosti među ženama, nauštrb jakog mačoističkog muškog principa s druge strane, koji se samodestruira. Ljudsko licemjerje je u centru odnosa u komadu. U njegovoj manifestaciji

repertoar DANAS 29.1.2019.

FILM

KRIVICA 23.00h

Režija: Gustav Miler Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 30.1.2019.

FILM

AKVAMEN

18.00h

Režija: Džejms Van Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

U ZNAK sjeĆANjA NA NAPAD U PAriZU

Ukraden Benksijev mural posvećen žrtvama terorista

Ukradeno je djelo koje se pripisuje Benksiju u počast žrtvama 13. novembra 2015. godine kada je u terorističkom napadu ubijeno 90 osoba. Djelo se nalazilo na stražnjim vratima Bataklana, objavilo je to pariško pozorište. “Benksijevo djelo koje je pripadalo svim građanima svijeta ukradeno je - objavio je predstavnik pozorišta u kojem je 13. novembra 2015. u terorističkom napadu ubijeno 90 osoba. Rojters prenosi da su lopovi ukrali vrata na kojima je bio mural.

Izrađen u soboslikarskoj matrici i bijeloj boji, tužan lik oslikavao je jedan od izlaza za slučaj opasnosti u zadnjem dijelu Bataklana kojim su brojni posjetioci koncerta “Igls of ded metal” pobjegli tokom terorističkog napada. To i nekoliko drugih djela koja nisu potpisana, ali se pripisuju istaknutom uličnom umjetniku, pojavili su se u Parizu u junu 2018. Izvor blizak istrazi naveo je da su maskirani lopovi počinili krađu pomoću bušilice u noći između petka i subote. R.K.

ne postoje zdravi uslovi da se stvore intimnije veze među ljudima, a život se srozava i banalizuje do neprepoznatljivih slojeva lažnosti i iščašenja”, stoji u najavi. Korifej teatar ovim projektom nastavlja sa svojom profesionalnom produkcijom, kao jedna od rijetkih sličnih organizacija u Crnoj Gori. “Trudimo se da angažujemo mlade crnogorske glumce koji polako stiču svoju afirmaciju, što smo i dokazali u našim prethodnim profesionalnim projektima: „Krivica“, „Enciklopedija mrtvih“, „Nastasja“ i predstavom za djecu „Luckasti klovnovi“. Najavljujemo gostovanja u zemlji i inostranstvu, nastavljajući tradiciju od prethodne godine, kada smo osim u desetak gradova Crne Gore nastupili i u Srbiji, Hrvatskoj, BIH, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj. U maju 2019. ćemo igrati u Litvaniji, u junu u Albaniji, u oktobru ponovo u Češkoj, a do kraja godine najavljujemo još i dvije nove profesionalne premijere, kao i 6. izdanje Međunarodnog festivala alternativnog teatra Korfiej koje će se održati u julu i avgustu”, kažu iz ovog pozorišta. R.K.

Koncert u Kotoru Koncert klavirskog kvinteta Stertto biće upriličen u crkvi Svetog Duha, koncertnoj dvorani kotorske muzičke škole „Vida Matjan”, večeras sa početkom u 19 sati. Sastav je oformljen 2017. godine, a čine ga perspektivni mladi umjetnici pijanistkinja Milena Nikočević, violinistkinje Eleonora Nikolić i Milena Vuković, violistkinja Mirjana Jovanović i violončelista Lazar Bubanja. Ulaznice, po cijeni od 5 eura, mogu se kupiti na blagajni Kulturnog centra “Nikola Đurković”, danas od 10 do 12 časova, i dva sata prije početka programa u crkvi Svetog Duha. R.K.

KULTURA

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

OBJAVLJENA KNJIGA ª POEZIJA ČLANOVA CANUº

Knjiga zanimljivih i novih čitanja pjesničkih sudbina

Priređivač ovog vrijednog izdanja je Pavle Goranović, vanredni član CANU, a saradnice na projektu su Vera Đukanović i Maja Malbaški. U ovoj su knjizi obrađena djela 17 autora i svaki odjeljak obuhvata tri segmenta: biografiju, izbor iz poezije i izbor iz kritičkih tekstova. “Potreba za ovom knjigom proističe iz prirodne želje da se na jednom mjestu nađe pjesnički dio raznovrsnog književnog potencijala članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Objedinjeni u jednoj knjizi, iako po mnogo čemu i različiti, a što zapravo predstavlja i bogatstvo ovih stranica, nalaze

se: Janko Đonović, Mihailo Lalić, Đuza Radović, Esad Mekuli, Radonja Vešović, Radovan Zogović, Dušan Kostić, Ćamil Sijarić, Čedo Vuković, Blaže Koneski, Miroslav Krleža, Stevan Raičković, Žarko Đurović, Slobodan Kalezić, Zuvdija Hodžić, Jevrem Brković i Tonko Maroević”, zapisao je Goranović. „Ova monografija neka ne bude samo prisjećanje na one koji su osnivali, činili i unapređivali CANU, nego i na njene brojne saradnike, stvaraoce iz različitih prostora koji su osluškivali umjetničke damare zastupljenih autora, kako u Crnoj Gori, tako i u sredinama gdje su se oni formira-

li i dokazivali. Svakako da će ovo izdanje doprinijeti novom čitanju, ali i novom vrednovanju pojedinačnih poetika, ali i stvaralaštva odnjegovanog u CANU. Ovo je u neku ruku knjiga sjećanja, registar podsjećanja, ali nekad i novih saznanja, izoštrenijih čitanja, koja nekad zbilja funkcionišu kao otkrića. Ovo je i knjiga zanimljivih i neponovljivih pjesničkih sudbina“ – ističe se u predgovoru. Najavljeno je da će se ovaj projekat nastaviti sličnim izdanjima – kojima će se objediniti odabrani prozni, a potom i esejistički radovi onih stvaralaca koji su predstavljali značajan dio ove institucije. R.K.

će putovati. “Suncokreti” će ponovo biti na uvidu javnosti od 22. februara. Ta slika pozajmljena je svega šest puta od kada je Muzej otvoren 1973. godine, a posljednji put putovala je u Nacionalnu galeriju u Londonu kako bi mogla da bude predstavljena pored verzije koju ima i taj britanski muzej. Ostale verzije “Suncokreta” su u Novoj pinakoteci u Minhenu, Muzeju umjetnosti u Filadelfiji i u Niponkoa muzeju umjetnosti u Toki-

ju. Tokijska verzija “Suncokreta” svojevremeno je držala svjetski rekord kao najskuplje djelo kada je prodata 1987. godine japanskoj firmi za 40 miliona dolara. Van Gog je naslikao seriju “Suncokreta” dok je živeo u Arlu u Francuskoj 1888-89. godine. “Suncokreti” su imali posebno značenje za Van Goga, koji je u pismu jednom prijatelju naveo da nose poruku zahvalnosti. Van Gog je imao 37 godina kada je izvršio samoubistvo 1890. godine. R.K.

IZLOŽBA SLIKA

Radovi Selme Đečević u hotelu CentreVille

Samostalna izložba slika Selme Đečević biće otvorena večeras u galeriji CentreVille Hotel & Experiences u Podgorici. Selma Đečević rođena je 1984. godine u Podgorici gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju „Slobodan Škerović“. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek grafike, u klasi profesorice Anke Burić. Magistrirala je na smjeru Teorija savremene umjetnosti Univerziteta Donja Gorica, pod mentorstvom profesora Tonka Maroevića sa temom “Metafizika u stvaralaštvu Mihaila Jovićevića”. Samostalno je izlagala više puta u zemlji i inostanstvu - u Podgorici, Tivtu, Veneciji, Zagrebu, Beču... Objavila je više kritika, članaka i studija iz oblasti likovnog stvaralaštva. Radove Selme Đečević publika može pogledati do 18. februara.

ODLUKA MUZEJA U AMSTERDAMU

Zabrana putovanja za poznatu Van Gogovu sliku Muzej Van Goga u Amsterdamu saopštio je da njegova verzija čuvenih “Suncokreta” neće više moći da putuje, jer proces restauracije te 130 godina stare slike pokazuje da je u fragilnom stanju. Van Gogov muzej u Amsterdamu posjeduje jednu od pet verzija tog remek-djela koje rijetko i putuje u inostranstvo – posljednji put to je bilo 2014. godine. Međunarodna grupa stručnjaka, koja je uključena u proces restauracije čuvene slike, smatra da je vri-

jeme da ona “ostane kod kuće u Amsterdamu”, prenijeli su holandski mediji, navodeći ocjene da su “Suncokreti” u stabilnom, ali i fragilnom stanju. Slika je, kako su zaključili, posebno osjetljiva na vibracije, promjene stepena vlažnosti vazduha i temperaturu. Zbog toga je veoma važno da se pomjera što je manje moguće i da bude u stabilnim klimatskim uslovima. Da bi izbjegao bilo kakav rizik, Muzej Van Goga odlučio je da “Suncokreti” više ne-

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

KULTURA

U GRADSKOM POZORIŠTU POČELE PROBE ZA PREDSTAVU ª KOZOCIDº U REŽIJI VIDE OGNJENOVIĆ

Priča o ideologijama odvojenim od čovjeka

robe za predstavu „Kozocid“ (drama o obnovi i izgradnji), po tekstu i u režiji Vide Ognjenović počele su u podgoričkom Gradskom pozorištu. Autorski projekat ugledne rediteljke i spisateljice namijenjen je Večernjoj sceni, a premijerno će biti izveden polovinom marta. Osnovna ideja teksta ‘Kozocid’ je da pokaže da svaka ideologija koja se odvoji od čovjeka i postane sama sebi i sredstvo i cilj, propada upravo na humanoj razini čiju kreativnost nastoji da ukroti. Autorka je za polaziše drame uzela događaj iz prošlosti nekadašnje Jugoslavije, kada je prioritet petogodišnjeg plana obnove i izgradnje nakon Drugog svjetskog rata bila industrijalizacija zemlje. Stručnjaci su tada procijenili da bi u planinskim krajevima zemlje (Crna Gora, Hrvatska, Bosna) trebalo razvijati drvnu industriju. Da bi se za to stvorili uslovi, morale su se

istrijebiti koze jer, prema njihovim proračunima, nanose veliku štetu obnavljanju šuma. U siromašnim seoskim domaćinstvima gdje su koze bile važan izvor prihoda, to je odjeknulo kao kazneni pohod i nastala je velika pometnja. Radnja drame odvija se u jednom planinskom selu, gdje se vlast trudi da zasluži pohvale od nadređenih za dobro obavljen zadatak, pa pritiska seljake da smaknu koze, dok se oni na razne načine dovijaju da ih sačuvaju. Da bi smicanje koza bilo efikasnije, vlast dovodi visokog stručnjaka za uzgoj koza da im pomogne. Međutim,

događa se sasvim obrnuto – profesor veterinarskog fakulteta shvata da je taj okoliš raj za koze i čini sve da se izbjegne ono za što je pozvan. Organizuje „kozji pokret otpora“ i pomaže seljacima da ih na razne načine sakrivaju, maskirajući koze kako bi izbjegli komisijske racije i kazne.

U glumačkoj podjeli su Milivoje Mišo Obradović, Igor Đorđević, Goran Slavić, Pavle Ilić, Dejan Đonović, Mladen Nelević, Miloš Pejović, Željko Caja Radunović, Danilo Čelebić, Simo Trebješanin, Omar Bajramspahić, Stevan Radusinović, Branka Femić... Pored Vide Ognjenović, u

autorskom timu su i dramaturškinja Dragana Tripiković, scenograf Geroslav Zarić, kostimografkinja Ljiljana Dragović, kompozitor Zoran Erić, asistent reditelja Zoran Rakočević, asistentkinja scenografa Vladislava Munić i asistentkinja kostimografkinje Isidora Ceković. R.K.

ODLAZAK PROSLAVLJENOG KOMPOZITORA

Umro francuski muzičar i oskarovac Mišel Legran

ROBERT REDFORD SE POVLAČI IZ ORGANIZACIJE SANDENSA Glumac Robert Redford, osnivač festivala američkog nezavisnog filma “Sandens”, čije je ovogodišnje izdanje počelo u petak u gradu Park Siti u Juti, kazao je da se povlači iz organizacije tog festivala koji je proslavio brojne danas poznate reditelje. Slavni glumac je na konferenciji za novinare naveo da je došlo vrijeme, poslije 34 godina od prvog izdanja festivala, da se povuče. Redford je dodao da će i dalje biti prisutan na festivalu, ali da želi više vremena da provodi u društvu sa redite-

ljima. Njegova najava o povlačenju podudara se sa ranijom najavom o povlačenju iz svijeta filma poslije ostvarenja “The Old Man and the Gun”, koji se od oktobra prikazuje u SAD. Redford (82) je režirao devet dugometražnih filmova, a za “Obične ljude” (Ordinary People) je 1981. dobio Oskara. Nikada nije dobio Oskara za glumu, iako je imao više uloga u kultnim filmovima “Žaoka” (Sting), “Svi predsjednikovi ljudi” (All The Presidents Men), “Tri kondorova dana” (Three Days of Condor) i “Moja Afrika” (Out

of Africa). Počasnog Oskara za životno djelo je dobio 2002. godine. Festival Sandens, čiji je osnivač, postao je jedan od najznačajnijih američkih festivala nezavisnog filma, koji pruža priliku perspektivnim filmskim stvaraocima koji se bave dokumentarnim, inostranim i nezavisnim filmom da promovišu svoje projekte i privuku pažnju šire javnosti. Redford je tu filmsku manifestaciju nazvao po filmskom klasiku “Buč Kesidi i Sandens Kid” iz 1969. godine.

Francuski kompozitor Mišel Legran, koji se proslavio muzikom za filmove “Šerburški kišobrani” i “Djevojke iz Rošfora”, preminuo je u subotu, u 86. godini, saopštio je njegov predstavnik za medije. Legran je tokom karijere duge pola vijeka koja mu je donijela svjetsku slavu i tri Oskara, radio s velikim imenima od Reja Čarlsa do Orsona Velsa, kao i sa Žanom Koktoom, Frenkom Sinatrom, Šarlom Treneom i Edit Pjaf, javila je agencija Frans pres.

Na prostorima bivše Jugoslavije je poznat po saradnji s Terezom Kesovijom. Počeo je da komponuje filmsku muziku 60-ih godina s dolaskom Novog talasa. Sarađivao je sa Anjes Vardom, Žan-Lik Godarom ali najviše sa Žakom Demijom autorom ostvarenja “Šerburški kišobrani” (1964) i “Djevojke iz Rošfora” (1967) sa Katrin Denev. Legran je osvojio tri prestižna Oskara za muziku u filmovima “Afera Tomasa Krauna” (1969), “Ljeto 42.” (1972) i “Jentl” (1984). R.K.

ZABAVA

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

BURAN EVROVIZIJSKI VIKEND ZA NAMA

Het-trik Todevske, Bar Refaeli među voditeljima

Prva zemlja sa prostora bivše Jugoslavije koja je odredila predstavnika za ovogodišnji Eurosong je Makedonija. Tamošnji nacionalni emiter odlučio je da ukaže povjerenje Tamari Todevskoj, kojoj će avantura u Tel Avivu biti treće evrovizijsko iskustvo - ipak, prvi put nastupiće kao solo izvođač, pošto je dva puta bila prateći vokal, a 2008. u Beogradu je sa Vrčkom i Adrijanom pjevala “Let me love you”. “Neka mi je sa srećom”, kratko je poručila Todevska nakon objavljivanja odluke o njenom naimenovanju. Solo karijeru Todevska je počela 2001, a godinu kasnije osvojila je treće mjesto na hercegnovskim Sunčanim skalama. Do danas, može se pohvaliti, između ostalog, brojnim festivalskim nastupima i priznanji-

ma, objavila je dva solo albuma i nekoliko hitova, a prepoznata je i kao rođena sestra daleko uspješnije Tijane Dapčević. Iz makedonskog evrovizijskog tima poručili su da uveliko pregovaraju sa nekoliko grupa autora koji bi mogli da stvore pjesmu za Todevsku, a pjevačica je s osmijehom navela da je “pretplaćena” na drugo mjesto tokom karijere, pa ne bi imala ništa protiv da tako bude i u Izraelu. Danas je na programu i evrovizijski žrijeb, nakon kog će biti poznato u kom polufinalu će nastupati učesnice Eurosonga. Osim toga, domaćini Eurosonga izabrali su i voditelje - Bar Refaeli (slavni supermodel), Erez Tal i Assi Azar (TV prezenteri) i Luci Ayoub (zvijezda društvenih mreža) “provozaće” milionski auditorijum kroz takmičenje. D.B.

Tamara Todevska

ANDRIJA MILOŠEVIĆ ZA DN NA PREMIJERE FILMA U PODGORIC

“TAKSI BLUZ PREKRETNICA MOJOJ KARIJ ⌦ Danilo Brajković; Foto: Cineplexx

ijep period za srbijansku kinematografiju u Crnoj Gori - početkom novembra prošle godine “Južni vetar” oduvao je konkurenciju i pozicionirao se kao favorit gledališta, a filmsku 2019. preksinoć je u podgoričkom Cineplexxu načeo “Taksi bluz”, novo omiljeno prevozno sredstvo domaće publike, za čijim je volanom Andrija Milošević.

PONOVLJEN USPJEH IZ 2017. GODINE

Kedžu se omilio tron Zagrebačkog festivala

Ima neka tajna veza izme- Dimšić sa pjesmom “Ovaj đu Damira Kedža i Zagre- grad” i Marko Tolja sa “Sve bačkog festivala. Nakon tri- što nisam ja”. jumfa 2017, u duetu “Sve “Presrećan sam. Hvau meni se budi” sa la Antu Pecotiću na Jelenom Žnidapredivnom tekstu rić alijas Zsa i melodiji, publiZsa, Kedžo je ci u dvorani, do pobjedničkoja je prepoke statue stiznala emociju gao i ove gopjesme. Pobjedine, ali sada je pravi vjeda kao solo tar u leđa pjesmi i želim joj izvođač. Stručni žiri renomiraistu sudbinu kao i Kedžo nog festivala prepoduetu ‘Sve u meni se znao je njegovu numebudi’, koja je sa Zagrebačru “Srce mi umire za njom” kog festivala na kraju završikao najkvalitetniju, dok su se la kao najemitovaniji hit godrugim odnosno trećim mje- dine”, istakao je Kedžo nakon stom morali zadovoljiti Mia preuzimanja nagrade. D.B.

Uzbudljiva, romantična komedija, istovremeno i šarmantni “road movie”, kako su iz Cineplexxa ukratko opisali “Taksi bluz”, u subotu uveče, po već viđenom scenariju kada je riječ o premijerama u jedinom podgoričkom bioskopu, “napunio” je sale i primorao domaćine da dodaju projekcije i nakon one zva-

OPREDIJELIO SAM SE ZA KOMEDIJU KAO ŽANR I MENI TO ODGOVARA. IPAK, SADA IMAM 40 GODINA I MOŽDA SE STVARI MIJENJAJU. FILM JE APSOLUTNO DRUGAČIJI OD ONOGA ŠTO SAM DO SADA RADIO

nične u 20 časova. Sve to zaslužila je brojna ekipa koja je uspješno realizovala simpatičnu filmsku priču - glavni junak Marko, propali dramaturg koji godinama radi kao taksista, na pogon glumačkog umijeća Andrije Miloševića “provozao” je gledaoce kroz urnebesne avanture treće smjene, a nesebično mu je u tome najviše pomogao mali Damir (Todor Jovanović), bjegunac iz Doma za nezbrinutu djecu, u potrazi za ocem, dok ostatak likova koji defiluju i kroz taksi i kroz film tumače Milena Predić, Aleksandra Tomić, Nikola Đuričko, Sergej Trifunović...

Reditelj Miroslav Stamatov i glumci: Milena Predić, Todor Jovanović i Andrija Milošević

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

ZABAVA

AKON CI

Z” JE AU JERI Režiser Miroslav Stamatov te scenaristi Marko Backović i Marko Jocić zaslužuju sve komplimente, a Jocić i Milošević okušali su se i u producentskoj ulozi. Miloševića su, nakon novinarske premijere, obradovale konstatacije predstavnika medija da je urađen dobar posao, a Dnevnim novinama priznao je da ga takav epilog ne iznenađuje, jer je od početka znao kuda ide.

■ POTPUNO DRUGI NAČIN HUMORA

“S obzirom na to da sam insistirao da film ima melodramsku notu, crtu fine emocije, dakle da ne bude samo čista komedija, čisti žanr, već da ga malo ‘prelomimo’ u tom smislu, znao sam da će se ljudima dopasti. Iskreno, ni ja nijesam dugo igrao melodramu, čini mi se još od Bokeškog dmola neke 1997. Za mene, ovo je projekat koji je na neki način i prekretnica”, ocijenio je Milošević. Mada ga gledaoci uglavnom doživljavaju kao vrhunskog glumca za potrebe komedije, što i ne čudi jer Milošević priznaje da mu taj žanr odgovara, naš sagovornik ubijeđen je da ga “Taksi bluz” osvjetljava na potpuno drugačiji način, koji i te kako prati i blagi zaokret u karijeri. “Igrao sam, recimo, negativca u seriji ‘Ubice mog oca’, a svaka uloga mi je zanimljiva, to je moj posao. Opredijelio

Andrija Milošević

STOHILJADITI GLEDALAC NAGRAĐEN U PODGORICI Milošević je gostovao u podgoričkom Cineplexxu prilikom ranijih premijera filmova “Mali Budo” i “Jesen samuraja”, ali u subotu uveče priznao je da tada pred bioskopskim salama nije vidio toliko gostiju kao u slučaju “Taksi bluza”. Da premijera bude jubilarnog karaktera potrudila se i statistika - u Podgorici je nagrađen stohiljaditi gleda-

lac ovog filma. “Jubilarni gledalac je Podgoričanka Ivana Bulatović, koja je kao nagradu dobila mjesec uživanja u fillmovima sa suprugom”, saopštila nam je Olivera Bracanović, portparolka Cineplexxa. O uspjehu je govorio i Milošević. “Pogledajte okolo, ovo je fenomenalno. Uspjeli smo”, kazao je glumac.

Dio ekipe filma sa Ivanom Bulatović, stohiljaditim gledaocem filma “Taksi bluz” sam se za komediju kao žanr i meni to odgovara. Ipak, sada imam 40 godina i možda se stvari mijenjaju. Kod mene sve nekako ide kako treba i posloži se onako kako je Bog htio. Do sada je bio jedan period, sada ćemo ga promijeniti, ići će nešto potpuno drugo. Film je apsolutno drugačiji od onoga što sam do sada radio.

Ovo je potpuno drugi način humora”, dodaje Milošević.

■ LEGENDE SU ME POGURALE

U ovu konstataciju uvjeriće se i gledaoci - jednostavno, u djeliću sekunde treba okrenuti ploču, a smijeh do suza, kako to biva u životu, ubrzo se

završava samo uz suze. Stoga, Milošević ne krije da nije bilo nimalo lako u koži glavnog junaka. “Instinktivno sam balansirao. Mnogo je teško raditi ove filmove, naročito kad imaš glavnu ulogu, jer, recimo, prvo snimaš posljednju scenu, pa se vraćaš i snimaš ostale. Na neki volšeban način sam uspio to da uradim, ne znam ni sam. Trudio sam se da to posložim na pravi način, ali malo sam imao i sreće da sve to ovako dobro ispadne”, nastavlja “taksista”. Milošević ima samo riječi hvale za kompletnu ekipu koja je učestvovala u realizaciji filma, a naročito je biranim riječima govorio o zvijezdama koje su prihvatile da tumače male uloge, među kojima su majstori Đuričko, Boris Milivojević, Nikola Kolja Pejaković... “Reditelj je bio fenomenalan, držao je sve pod kontrolom, ekipa je sjajno radila. Insistirao sam da igraju naše najveće zvijezde. Sergej, Pikac, Kolja, sa kojim sam imao i premijeru kod mene, u novootvorenom pozorištu.. Spojio sam legende da bi malo i mene pogurali, ako ‘zapnem’ da izvuku. Uspjeli smo. Nema mnogo filmova u kojima možete da vidite glavnog glumca, koji je uslovno rečeno regionalna zvijezda, a onda s druge strane da imate oko njega 10-15 fenomenalnih glumaca, koji će da odrade te male ulo-

Glavni junak Marko, propali dramaturg koji godinama radi kao taksista, na pogon glumačkog umijeća Andrije Miloševića “provozao” je gledaoce kroz urnebesne avanture treće smjene ge tako što su se toliko ‘primili’ i došli da rade sa mnom. To će reći da sam dobro radio svih ovih godina i da su ljudi očigledno sa nekim poštovanjem prema meni došli da odrade uloge”, ponosan je Milošević.

■ TAKSISTA MI JE RECITOVAO POEZIJU

Priče iz taksija, manje ili više istinite i realne, oduvijek su krasile svakodnevicu svih gradova. Nažalost, za volanom su često i oni koji po znanju zaslužuju znatno bolji društveni status, a Milošević kaže da ne fali anegdota koje je upijao kao korisnik udruženja. “Dugo sam koristio usluge taksija. Vozili su me inženjeri, doktori, bivši fudbaleri. Danas, ljudi kada nemaju gdje ili kada ne mogu nigdje da rade - izaberu da budu taksisti. Bilo je svakakvih situacija, taksista mi je recitovao poeziju 20 minuta jednom prilikom”, s osmijehom zaključuje Milošević.

KUVAR

Na meniju

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

UkUsna jela sa pasUljem Pasulj ne mora da bude samo čorbasto jelo ili prebranac, nego i glavni sastojak maštovitih i gurmanskih jela. Lijepo se slaže sa ostalim povrćem, pa uvijek možete da se igrate sa ukusima i mirisima. Pustite mašti na volju i eto ukusnih obroka sa pasuljem. ČORBA SA SLANINOM Potrebno je: * 3 l supe * konzerva kuvanog bijelog pasulja * 2 k a š i ke s j e c k a n o g ruzmarina * 2 čena bijelog luka * 10 šnita dimljene slanine * 4 šargarepe * 2 glavice crnog luka * stabljika celera * trećina glavice kupusa * so * biber

Očistite i sitno isjeckajte povrće. Stavite ga u šerpu, dodajte iscijeđeni pasulj koji ste skuvali tog ili prethodnog dana, zatim sjeckani bijeli luk, slaninu i ruzmarin. Sve prelijte supom, posolite i pobiberite po želji, pa kuvajte oko pola sata na srednjoj temperaturi. FILOVANE PAPRIKE Potrebno je: * 300 g pasulja * glavica crnog luka * 2 čena bijelog luka * 6 paprika * so * biber * aleva paprika Skuvajte pasulj, pa ga ocijedite. Na ulju propržite sitno sjeckani crni luk, dodajte alevu papriku, so, biber i pasulj. Očišćene paprike napunite pasuljem, poređajte ih u

dublju šerpu, pa prelijte vodom da plivaju i pustite da se lagano krčkaju. Zapecite ih u rerni, dodajte malo aleve paprike, sitno nasjeckani bijeli luk i peršun. GURMANSKI OBROK Potrebno je: *4 veće kobasice * glavica crnog luka * 500 ml paradajz sosa * konzerva kuvanog bijelog pasulja * 2 čena bijelog luka * 2 kašike maslinovog ulja * so * biber Pikantne kobasice isjeckajte na komadiće, pa ih propržite na ulju (do pet minuta), uz povremeno miješanje. Dodajte sitno sjeckani crni i bijeli luk i dinstajte dva-tri minuta. Sipajte paradajz sos i iscijeđeni pasulj, posolite i

pobiberite, poklopite i kuvajte 15-20 minuta na umjerenoj temperaturi. Prije posluženja pospite isjeckanim mladim lukom. UKUSNA PAŠTETA Potrebno je: * 300 g pasulja * 5 kašika susamovog ulja * 2 čena bijelog luka * so * biber * ljuta paprika Skuvajte pasulj, pomiješajte ga sa sitno sjeckanim bijelim lukom i posolite, dodajte biber i alevu papriku, pa prelijte susamovim uljem. Sastojke izmiksajte štapnim mikserom uz postepeno dodavanje vode dok se ne dobije kompaktna masa. Paštetu namažite na tost hljeb i ukrasite povrćem po želji. (Novosti)

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

KUVAR

Pasulj posjeduje veliku energetsku vrijednost te sadrži gotovo sve esencijalne aminokisjeline

Savršeno meso Mnogi vjeruju da trpeze nema bez mesa. Koliko god jednostavno izgledalo pravljenje šnicli, postoji nekoliko stvari koje treba imati na umu. Meso uvijek ima bolji ukus ako se sprema sa kostima nego kada kupite gotove šnicle. Isto važi i za filete ribe, pa prednost dajte ribi sa kostima. Kad spremate meso, uvijek dodajte malo više soli nego što mislite da treba. Sočnost ćete sačuvati ako meso premažete smjesom od jednog bjelanca i kašičice kukuruznog skroba. Prije nego što poslužite meso, sačekajte nekoliko minuta, tako će biti sočno, a ako ga odmah

siječete, ispustiće sokove. A kako da znate kada je meso gotovo? Piletina ne smije da bude roze - naučili smo da provjeravamo da li je pileće meso pečeno po boji. Ako je roze, znači da je živo. Ali često kad postane bijelo, već je predugo prženo i zato bezukusno, zbog čega stručnjaci kažu da je najbolji način za provjeru termometar koji treba da pokaže temperaturu od 73 stepena. Kad je riječ o bifteku, najbezbjedniji je reš pečen, ali i ako ga pečete na 60 stepeni, trebalo bi da bude u redu. Jedino govedini treba malo viša temperatura od 70 stepeni celzijusa.

Pasulj predstavlja odličan izvor bjelančevina

kuvar

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

Bogat i raskošan ukus kolača

DESERTI

Za sve ljubitelje čokolade, imamo divan recept – ovaj čokoladni kolač se lako priprema, pa je pogodan i za potpune početnike, a ukus mu je bogat i raskošan. Sastojci: 250 grama maslaca 235 grama smeđeg šećera 300 grama brašna tri jaja 1,5 kašičica praška za pecivo 35 grama kakao praha 250 mililitara kisjele pavlake ili jogurta 250 grama crne čokolade Za glazuru: 150 grama crne čokolade 80 mililitara slatke pavlake Priprema: Zagrijte rernu na 160 stepeni i podmažite pleh prečnika 22 centimetra. Istopite čokoladu na pari. Mikserom mutite maslac i šećer, zatim dodajte jedno po jedno jaje. Smjesi zatim dodajte prosijane suve sastojke, brašno, prašak za pecivo i kakao prah. Umiješajte pavlaku ili jogurt, a zatim i rastopljenu čokoladu. Dobijeno tijesto sipajte u pleh i pecite 55 minuta, do sat vremena i pustite da se ohladi u plehu. Za čokoladnu glazuru, u manjoj šerpi pomiješajte čokoladu i pavlaku za kuvanje, i na srednjoj vatri miješajte dok ne dobijete glatku glazuru. Pustite je da se ohladi pet do deset mi-

nuta, a zatim prelijte kolač. Isijecite ga i poslužite odmah, mada je lijep i kada se ohladi. PITICE SA KRUŠKAMA Još jedan recept za fini slatkiš, pogodan i za one koji tek počinju da kuvaju. Sastojci: dvije srednje kruške (oko 300 grama) 55 grama prah šećera četiri lista lisnatog tijesta pola kašičice cimeta jedno jaje 75 grama kristal šećera 50 mililitara slatke pavlake Priprema: Zagrijte rernu na 200 stepeni. Kruške oljuštite i isijecite na kockice, zatim pomiješajte sa prah šećerom i cimetom. Svaki list lisnatog tijesta prepolovite po dužini, i dobijene trake filujte mješavinom kruške i šećera. Zamotajte rolnice, ne morate da ih previše stisnete, ali bi trebalo da fil ne može da “pobjegne”, pa pazite na spojeve. Premažite ih umućenim jajetom kako bi dobile lijepu boju u rerni. Pecite 14-16 minuta u zagrijanoj rerni, i za to vrijeme u šerpici zagrijte kristal šećer i pavlaku, dok ne dobijete karamel sos. Prelijte pitice sosom i poslužite odmah. PUDING OD AVOKADA I ČOKOLADE Ovaj ukusni desert pravi se od zdravih sastojaka za manje od 10 minuta.

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

Sastojci: tri veća meka avokada tri do šest kašika kokosovog mlijeka četvrtina šolje kakao praha dvije kašike kokosovog ulja kašika ekstrakta vanile dve kašike meda Priprema: Avokado očistite i isijecite, sve sastojke stavite u blender i blendirajte dok ne dobijete homogenu smjesu. Stavite u frižider na pola sata, da se stegne i služite posuto kakao prahom, sjeckanim bademima ili lješnicima, ili komadićima crne čokolade. (Mondo)

kuvar

Štanglice sa makom i susamom Sastojci: 250 grama sitnog sira, 250 grama margarina, oko 400 grama brašna, kašičica soli, dvije kašike mljevenog maka kašika susama, jaje Priprema: Margarin držite neko vrijeme na sobnoj temperaturi, a zatim ga stavite u posudu, dodajte sir i so, pa umutite. Postepeno dodajte brašno i zamijesite meko tijesto, pa ostavite da stoji oko 15 minuta. Razvucite tijesto na debljinu od oko pola centimetra, pa ga premažite umućenim jajetom i pospite makom i susamom. Isjecite razvučeno tijesto na štanglice, širine oko dva centimetra i dužine oko četiri-pet centimetara, ili po svojoj želji. Poređajte ih u pleh na koji ste prethodno stavili papir za pečenje, i pecite na 200 stepeni oko 15 minuta. Inače, umjesto na štanglice, tijesto možete da siječete i na duže trake i da ih uvrćete, kako biste dobili štapiće poput onih na slici.

Sjeme maka je izuzetno bogato nezasićenim masnim kisjelinama

Od sjemena maka proizvodi se izvanredno ulje, koje je dobra zamjena za maslinovo

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

kuvar

Jela sa slaninom ZA GURMANE

PUNJENI KROMPIR Potrebno je (za 4 osobe): * 800 g krompira * 120 g dimljene mesnate slanine * 120 g krem-sira * 50 g maslaca ili margarina * sjeckani peršun * so, bijeli biber * sušeni biljni začini za picu Krompir dobro operite, pa ga kuvajte u slanoj vodi u koju ste dodali malo ulja. Poslije 15 minuta ocijedite vodu, krompir prelijte hladnom vodom, ponovo ocijedite i ogulite ga. Krompir ne smije da bude prekuvan. Presijecite ga na pola i izdubite sredinu. Izdubljene polovine punite filom napravljenim

od pomiješanog krem-sira, maslaca, sjeckanog peršuna, kockica slanine, isjeckane sredine od krompira i začinjenim solju i bijelim biberom. Pecite 20 minuta na 180 stepeni. Kad se sir istopi i nadev dobije zlatnu boju, izvadite i služite toplo. TARTIFLET SA TOPLjENIM SIROM Potrebno je (za 4 osobe): * 1,2 kg cvenog krompira sa tvrdom korom * 200 g slanine * glavica crnog luka * 200 g topljenog sira koji ima jači miris * 2 kašike pavlake * manja čaša bijelog vina * so, maslac, ulje Ogulite krompir i u komadu stavite da se kuva,

posolite po želji. Poslije 15 minuta ga izvadite, ocijedite i ostavite sa strane. U posebnoj posudi na malo ulja dinstajte luk isječen na kolutove. Kad omekša i porumeni dodajte sitno sjeckanu slaninicu i još malo dinstajte, pa sklonite sa ringle. Krompir isijecite na polutke i ređajte u tepsiju podmazanu maslacem. Na krompir stavite pola smjese od luka i slaninice, pa preko ostatak krompira, potom ostatak smjese, a onda po tome razmažite pavlaku i na kraju stavite sir i ulijte vino. Pecite 15 minuta u rerni zagrijanoj na 250 stepeni. Kad se sir rastopi jelo je gotovo i spremno da ga poslužite. (Novosti)

36 DN

ENIGMATIKA KANAD. TENISER PORIJEKLOM IZ C. GORE

GRAD U NIGERIJI

VRSTA INICIJALI GEOLOŠKI JUŽNOPJEVA- PERIOD U AMERIČ. RAZVOJU ČICE BILJKE SELAKOV ZEMLJE (MN.)

MUŠKO IME

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

VRSTA JUŽNOG VOĆA

JAPANSKI GRAD NA OSTRVU HONŠU

OZNAKA ZA NAJVAŽNIJU ŠAHOV. FIGURU

FOTO UBOD

VRSTA DRAGOG KAMENA (MN.)

ZASTARIO

STARIJA HRVATSKA GLUMICA 27. I 15. SLOVO

PERUANSKA PJEVAČICA

RIJEKA U BOKI MUŠKO IME

STRANA IZLOŽENA VJETRU

VELIKI UMOR SKUP APARATA GAĐANJE TORPEDOM

SIMBOL KISEONIKA

STRUČNJAK ZA GRAĐU TIJELA KARTAŠKA IGRA

VRSTA KOROVA PROZORSKA ZAVJESA SA MEHANIZMOM

RIJEKA U RUSIJI GRADIĆ U TURSKOJ GREŠKA (LAT.)

MIRISNO SREDSTVO (GRČ.)

NARODNO KOLO GRUPA METEORA U SAZVJEŽ. ORIONA PISAC, MILAN

INICIJALI ČUVENOG RUSKOG KLOVNA POPOVA PREFIKS ZA: MRTAV (GRČ.)

Neko će morati da čisti i suši FRANC. PISAC ŽOZEF LUMEN KENGURI MUSLIMANSKO ŽENSKO IME

STARIJA ITALIJ. GLUMICA LUPINO MALI ĆOŠAK, UGAO AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

NAPOLJU POKOJNI AMERIČ. GLUMAC, DŽEJMS

ATLETSKI TRENER KORICA

Play sudoku online at:

ITAL. KOŠARKAŠKI KLUB

www.sudokukingdom.com

NEVENKA ODMILJA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: TRPKO, APOEN, RAUL, KSR, MA, AUTOMATIČAR, Č, NIAMEJ, NU, MIGRENA, AŠ, R, TRINITETI, TIREZIJA, IT, POJAČANO, I, O, ŠS, A, GLAMUR, RAKOV, OS, RRF, ZELENO, DRECUN, IIT, TD.

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3173

1 5

Play sudoku online at:

2015-06-21

Medium level

9 4

3 5

Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

www.sudokukingdom.com 8 2 6 7 5 3 9 1

1 2

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

www.sudokukingdom.com

Vodopad Palus, Vašington

5Puzzle 3 4 solution: 8 7 2

9 7

Daily Sudoku puzzle No. 3174

2 1

8 3

3 2

Medium level

2 6 8 5 7 1 3 4 9 Sudoku puzzle No. 3174 2015-06-22

2015-06-22

6 3

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #P404SA

Adobe Adobe Amazes Amazes Bigot Bigot Breathed Breathed Camel Chills Camel Circuit Chills Coasting Circuit Cords Coasting Curtsied Detested Cords Dodged Curtsied Doubly

Doubly Dragon Drums Dragon Embalm Drums Escape Embalm Fives Gospel Escape Grammar Fives Inept Gospel Maces Grammar Maims Melodies Inept Mules Maces Noose

Detested

Maims

Dodged

Melodies

Mules Oboes Press Noose Privates Oboes Purging Press Ringworm Sails Privates Scums Purging Settlers Ringworm Sneaks Sails Spade Stock Scums Stomach Settlers Strip

Stock Swans Trump Stomach Upset Strip Virus Swans Waist Trump Upset Virus Waist

HOROSKOP OVAN Na razne načine se bavite pravnim i papirološkim poslovima. Vaše organizatorske sposobnosti dolaze do izražaja jer su to vode u kojima vi savršeno plivate.

BIK Dan donosi veliku šansu da se ostvare planovi od kojih ste digli ruke. Dobici su izvjesni, a može vam se vratiti i neki uloženi novac od koga ste već odustali.

BLIZANCI Težite ka slobodi, bolje je da se suzdržite jer nije povoljan period za promjene. Disciplinovano i na vrijeme završite sve što se od vas očekuje.

RAK Opterećenost poslom može prerasti u opsesivnu borbu s vjetrenjačama. Vaša upornost jeste vrlina, ali nekada je pametnije stati. Zamjerate ljudima što maštaju.

VAGA Prekidate komunikaciju s jednim članom porodice jer vam je tako lakše. Izbjegavanje razgovora ne vodi ka rješenju, naprotiv. Bježanje dodatno produbljuje problem.

ŠKORPIJA Pravi je trenutak da mnoge stvari postavite na svoje mjesto, naročito ukoliko oko sebe imate osobe s kojima gajite neraščišćene odnose. Vaš autoritet je na vrhuncu.

STRIJELAC Može vam se učiniti primamljiva ideja da se ponovo vratite u ljubavnu vezu s osobom s kojom se to isto u prošlosti završilo na neprijatan način.

JARAC Obuzima vas ideja da pokrenete neki privatni posao. Zategnuti odnosi sa šefovima i loša atmosfera u okruženju može da izdvoji ekipu ljudi sa kojom je samostalni biznis moguć.

Sneaks

REBUS

Spade

Vaš autoritet je u prvom planu. Iako vam godi kada vas ljudi pitaju za mišljenje, nekada vam nije do toga. Sada je takav trenutak. Hitno vam je potreban predah.

DJEVICA Vaši kvaliteti dolaze u pitanje jer ste prespori. Pod tenzijom ste kada vas požuruju, naročito kada je u pitanju obavljanje nečega što je, po vašem mišljenju, veoma važno.

Rješenje iz prethodnog broja: Posti desetar Ika

VODOLIJA Dan započinjete stresno i s velikim nezadovoljstvom. Ukoliko ne izbjegnete bespotrebne troškove, možete zapasti u veću novčanu krizu. Od podneva pozitivne vijesti.

RIBE Imate utisak da vašim odlukama upravljaju drugi ljudi. Vaš osjećaj možda nije potpuno ispravan, naročito ako mislite da vas ugrožava voljena osoba.

Film

38 •TVPROGRAM 09:15 Jutro sa Jovanom i Srđanom 11:15 Serija: Čikago u plamenu 13:00 150 minuta 14:30 Prva intervju 15:15 Serija: Pogrešan čovjek 17:00 60 minuta sa Iris 18:00 Exkluziv 18:30 Serija: Mamini sinovi 19:00 Žurnal 19:30 Kviz: 100 ljudi, 100 ćudi 20:10 Serija: Pogrešan čovjek 21:00 Ukrštene riječi 22:15 Film: Dajana 00:00 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv

PRVA Pogrešan čovjek, 20.10

06:00 Dobro jutro CG 10.00 Vijesti 10:05 Naučnoobrazovni program 12.05 Serija: Mladi inspektor Mors 13.05 Serija: Ova naša ljubav 14.35 Obrati pažnju 15.30 Dnevnik 1 16:00 Lajmet 16.25 Serija: Ova naša ljubav 18:05 Sat tv 18:35 Muzika 18:50 Meridijani 19:10 Radi pravo 19:25 Marketing 19.30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:35 Serija: Mladi inspektor Mors 22.40 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23:10 Serija: Gomora

RTCG 1 Sportski dnevnik, 22.55

10:00 Serija: Anđeli 11:50 Vijesti 12:00 Serija: Za mog sina 13:05 Serija: Ubice mog oca 15:10 Vijesti 15:20 Sportisimo 15:40 Turistički magazin 15:55 Vijesti 16:00 Na granici 16:40 Mr. Kitchen 17:05 Vijesti 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Serija: Anđeli 20.00 Serija: Za mog sina 22:15 Na granici 23:05 Totalni obrt 23:55 Film: Danas umireš 01:25 Farma 02:25 Film: Besmrtnici

NOVA M Mr. Kitchen, 16.40

Sport

Informativa

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

06:30 Boje jutra 10:06 Serija: Istanbulska nevjesta 12:00 Vijesti u 12 12:40 Serija: Kud puklo da puklo 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija: Velvet 15:00 Boje dana 15:30 Serija: Pjesma života 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Velvet 17:30 Serija: Velika porodica 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Istanbulska nevjesta 20:00 Bez granica 21:00 Serija 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:30 Serija: Roko 23:20 Bez granica

VIJESTI Serija: Velvet, 16.55

07.00 Dječji program 09.00 Nedjeljno dječije popodne 10:00 Film: Špijun koji je uništio svoje veze 12.10 Strani dok. program 12:55 Tomas i drugari 13:10 Okvir 15.00 Zapis 15:30 Art magazin 16.00 Serija: Elementarno 17.10 Serija: Degrassinova generacija 17:50 Košarka: Mornar-Cibona 20.10 CG sport 21:00 Fudbal fest 22.00 Film: Kula od karata 00:20 VOA 02:00 Koncert

RTCG 2 Degrassi-nova generacija, 17.10

TVprogram•39

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

danas u gradu

TV PrEPOruKa

REPERTOAR BIOSKOPA

PRVA, Film: Dajana, 22.15

AKVAMEN 18:00 ALADIN I LETEĆI ĆILIM 16:00, 17:15 DRUGARČINA 19:30, 21:30 DRUGI ČIN 19:15 ELIOT SPAŠAVA BOŽIĆ 15:00, 16:15, 18:15 GLASS 20:00, 22:30 GRINČ 15:15 KRALJ LOPOVA 17:45, 22:50 KRIVICA 20:45, 22:40 LEPTIR 17:00, 20:15, 22:00 POVRATAK MERI POPINS 16:30, 19:00 RALF RASTURA INTERNET - RAZBIJAČ RALF 2 15:45 SVI ZNAJU 21:15

Istinita i intrigantna ljubavna priča prikazuje kako je sreća koju je pronašla u privatnom životu pomogla Dajani da zablista u svojoj ulozi značajne međunarodne humanitarne aktivistkinje tokom posljednjih nekoliko godina života, nakon što se odvojila od kraljevske porodice i rasvjetljava dosad nepoznate okolnosti koje su dovele do tragičnog završetka.

NOVA M, Serija: Na granici 22.15 U malenim mjestima uvijek se rađaju najintrigantnije priče, a jedna takva prikovaće vas uz male ekrane. Vrhunska glumačka ekipa očekuje vas u seriji “Na granici”. Nova serija osvojiće vas krimi, ljubavnim i humorističnim dogodovštinama iz malog ličkog sela. Glumci: Nina Erak, Nadia Cvitanović, Milan Štrljić, Barbara Vicković, Martina Stjepanović, Lucia Glavich Mandarić, Nermin Omić, Momčilo Otašević, Petra Kraljev, Filip Jurčić, Siniša Ružić...

KablOVsKE TElEVizijE

08.30 10.55 12.00 12.15 12.25 12.30 12.45 13.17 15.15 16.03 17.00 17.20 17.42 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 21.15 22.05 23.50 00.10

Jutarnji program Serija: “Kraj dinastije Obrenović” Dnevnik Sportski dnevnik Vreme, stanje na putevima Gastronomad Lov i ribolov Film: “Aleksa Dundić” Ovo je Srbija Serija. “Bela lađa” Dnevnik RT Vojvodina Šta radite, bre Beogradska hronika Oko Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Bela lađa” Kviz: Potera Film: “Dvostruki rizik” Dnevnik Kulturni magazin

10.20 11.09 11.36 11.45 12.00 12.15 12.18 12.25 13.15 14.05 15.00 15.55 16.45 17.00 17.20 19.00 20.05 21.00 21.45 22.00 22.50 23.10

Serija: “Gorski lekar” Treće doba Bonton: Javni govor TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Imperija” Dr Oz Plodovi zemlje Dobar dan, Hrvatska Serija: “Detektiv Murdok” TV kalendar Vesti Kod nas kući Dnevnik Ne ubij, dokumentarni film Serija: “Crno bijeli svijet” I to je Hrvatska Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture

08.00 09.35 10.00 11.40 12.25 14.30 15.20 16.10 17.00 17.50 18.15 20.05 21.00 22.00

Serija: “Mornarički istražitelji” Serija. “Simpsonovi” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Film: “Spajdermen” Serija: “Istražitelji iz Majamija” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Kriminalci u odelima” Serija: “Fleš” Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kasl” Serija: “Crna lista” Serija: “Mekgvajer” Serija: “Bezvremeni”

08.30 11.00 12.50 13.00 14.45 15.30 16.00 18.00 19.50 21.00 23.00 23.30 00.00 00.30 01.30 02.00

NFL Pro Bowl (Orlando) Odbojka: Latina - Trentino NBA Live Košarka: Bešiktaš Fenerbahče Pregled Evrolige Sport & Tech Lifestyle Košarka: LA Klipers - Sakramento Fudbal: Fenerbahče Malatja, direktno Pregled španske lige Fudbal: Alaves Rajo Valjekano, direktno Vesti Premijer liga Match Pack vanredno kolo Pregled FA kupa NBA Weekly NBA Action Košarka: Memfis Dnever, direktno

08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55

Život veterinara Pa to su Irvinovi! Najdžel Marven Neotkrivena kina Pitbul terijeri i bivši zatvorenici Odrastanje Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Dr Džef: Veterinar sa Stenovitih planina Preživeo Divlja Afrika: Reke života Policija za životinje Hjuston Napad ajkule: Zastrašujući snimci Čudovišta u mom telu Urbani grabljivac: Lav na slobodi Divljina Indokine Preživeo sam Pitbul terijeri i bivši zatvorenici

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

PONEDJELJAK, 28.1.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu u Delta Cityju potrebni: pomoćni radnik u kuhinji, pomoćni pica majstor i radnik za pranje posuđa. Zvati svakog dana od 08:00h do 18:00h na br. telefona 067 613 707 ili 067 132 724.

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

USLUGE GRAĐEVINSKE USLUGE

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

marketing@dnovine.me Izdajem namješten jednosoban stan 52 m2, Stari aerodrom, zgrada Normal company-preko puta Luk oil pumpe. Tel: 068/020-622

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni Kupujem umjetničke asfalt.Tel: 067/390-767 slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar.Tel.069/051526    Prodajem 20 000 kvadrata i kuću 70 kvadrata! Donja Breznaselo Bajovo Polje, 29 km od Nikšića! Povoljno. Papiri 1/1! Tel: 067/898-614

20   1  1 

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi možete poslati na:

marketing@dnovine.me

Tel.: 020 252 900

Nestao pas rase BORDER COLLIE 21. decembra u Podgorici, Donja Gorica! Prepoznatljiv, karakterističan po tome što mu je desno oko plavo! Odaziva se na ime Badi! NALAZAČU NAGRADA 500 EURA!!! ANONIMNOST ZAGARANTOVANA! Javiti na broj +382 67 285 961

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

PONEDJELJAK, 28.1.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogana ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

ISKRA

FOTO PRIČA

Sutjeska je osvojila memorijalni turnir Andrija Anković u Gabeli! Šampion naše zemlje je u finalu savladao trostrukog uzastopnog prvaka BiH - Zrinjski - rezultatom 3:2. Zrinjski je stigao do prednosti od 2:0 u 21. minutu (Mi-

ketek, Marković), ali je Bojan Božović na dvije asistencije Vladana Bubanje do poluvremena poravnao rezultat. Nastavak je donio još bolju igru Nikšićana, a konačan rezultat je postavio Šaleta Kordić na asistenciju Dragana Grivića u 57. minutu.

SERIJA A, 21. KOLO KIŠA GOLOVA NA ČIZMI

Remi Rome, kiks Intera

Italijani su bili raspoloženi za golove u nedjelju, ali nije se sve razvijalo po zamislima Rome i Intera. Roma je na gostovanju Atalanti imala 3:0 (Džeko dva gola, El Šaravi), ali je domaći tim iz Bergama uspio da dođe do remija (Kastanje, Toloi, Zapata). “Vučica” je tako izgubila dobijenu utakmicu, ali ih je obradovao kiks Intera. “Nerazuri” su izgubili od Torina na strani (1:0, Ico),

tako su se udaljili od drugoplasiranog Napolija na osam bodova, dok im je prišao Milan na samo pet poena zaostatka. SEMAFOR, 21. KOLO: Kijevo - Fiorentina 3:4, Bolonja - Frosionone 0:4, Atalanta - Roma 3:3, Parma SPAL 2:3, Torino - Inter 1:0, subota: Sasuolo - Kaljari 3:0, Sampdorija - Udineze 4:0, Milan - Napoli 0:0, večeras (20.30): Empoli - Đenova. B.T

PRIMERA, 21. KOLO LAGAN TRIJUMF PRVAKA

Knežević zalog za budućnost Iskra je u dosadašnjem dijelu prelaznog roka dovela Balšu Boričića, Milana Đurišića, Danila Tomića, Darka Nikača i Danka Kovačevića, pregovara sa Žarkom Koraćem, što znači da su Danilovgrađani ciljali - iskustvo. Međutim, sada su se okrenuli budućnosti novi fudbaler ekipe Aleksandra Nedovića je Stefan Knežević! Knežević ima 18 godina, u mlađim kategorijama je igrao za Brodarac i Vojvodinu, a najbolje se snalazi na poziciji krila. Na proljeće će Iskra juriti opstanak, a 18-godišnji ofanzivac će biti Nedoviću još jedna opcija za igrača mlađeg od 21 godine. B.T.

Knežević

Dejan Boljević u dresu Čukaričkog

PLAVI DOVELI ŠTOPERA, NA METI VEZISTA

Boljević stigao, čeka se Krkotić Dugo čekani štoper Čukaričkog Đorđe Đurić (trebao da bude predstavljen u petak popodne) je iz nepoznatih razloga otkazao transfer u Budućnost, ali su “plavi” brzo reagovali - Dejan Boljević je dogovorio sve uslove sa vicešampionom države, pa će uskoro biti predstavljen kao peto pojačanje. Dvadesetosmogodišnji defanzivac je po vokaciji lijevi bek, ali se dobro snalazi na poziciji centarhalfa, tako da se Budućnost odlučila za njega nakon što su u klub došli Periša Pešukić, Miloš Raičković, Dušan Stoiljković i Aleksandar Vujačić. Boljević je u karijeri igrao za Mogren, Petrovac, Teleoptik, Smederevo, slovački Ta-

tran Prešov, Novi Pazar, Čukarički, Voždovac, uzbekistanski Nasaf, Hibernijans sa Malte, te ruski Luč iz koga je stigao kao slobodan igrač. A Budućnost je ušla u pregovore sa Milošem Krkotićem - 31-godišnji vezista već danima trenira sa “plavima” o čemu smo pisali, trener Branko Brnović je izrazio želju da nekadašnji reprezentativac ostane pod Goricom, pa je sada sve na sportskom sektoru, koji će pokušati da se dogovori oko finansija sa Krkotićem. A upravo zbog novca, plavi dres ponovo neće obući Milan Vušurović - 23-godišnji Cetinjanin je navodno tražio platu koju Budućnost nije mogla da mu ponudi. B.T.

BARSINA RUTINA U PREDGRAĐU ZA +5 Atletiko Madrid je u subotu savladao Hetafe sa 2:0, a Barselona je odgovorila istom mjerom u 21. kolu - Barsa je savladala Đironu sa 2:0 na gostovanju, postavši ekipa koja je prvi put vodila protiv ekipa iz komšiluka. Lionel Mesi i drugovi su lagano protutnjali predgrađem Barselone, poveli su golom Nelsona Semeda u 9. minutu, posao im je bio olakšan od 51. kada je čarobnjak iz Rozarija iznudio crveni karton

Barnarda Espinoze, da bi sam Mesi stavio “tačku na i” u 68. minutu. Barselona je tako zadržala plus pet u odnosu na drugoplasirani Atletiko Madrid. SEMAFOR, 21. KOLO: Valjadolid - Selta 2:1, Đirona – Barselona 0:2, Atletik Bilbao - Betis 1:0, Real Sosijedad - Ueska 0:0, subota: Valensija - Viljareal 3:0, Leganes - Eibar 2:2, Atletiko Madrid - Hetafe 2:0, Sevilja - Levante 5:0, večeras (21.00): Alaves - Rajo Valjekano. B.T.

FOTO PRIČA

Marko Vešović sa maskom Kristijana Ronalda - reprezentativac Crne Gore se na jučerašnjem treningu Legije iz Varšave pojavio sa maskom superstara Juventusa, a to je nasmijalo i oraspoložilo sve u taboru šampiona Poljske.

Sport

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

AUSTRALIJAN OPEN (FINALE) ĐOKOVIĆ RAZBIO NADALA (3:0) I OSVOJIO SEDMI TROFEJ U MELBURNU

Čas tenisa najboljeg na svijetu Rafa Nadal: Uzalud sve...

Rekorder Australijan Opena i zvanično treći ikad po osvojenim Gren slemovima: Novak Đoković

⌦ Aleksandar Popović

io je to 53. dvoboj dva titana svjetskog tenisa. Očekivala se bespoštedna bitka između mrežice, po uzoru na ranije istorijske sastanke. Međutim, Novak Đoković pretvorio je svaku neizvjesnost u prah, razbio Rafaela Nadala 3:0 (6:3, 6:2, 6:3) 28. put i pokazao ko je najbolji na svijetu.

Sudar prvog i drugog igrača sa ATP liste pretvorio se u monolog Novaka Đokovića, koji je od starta stisnuo gas i pregazio preko svih nadanja Rafaela Nadala da može do trona u Australiji prvi put nakon ravno 10 godina. Ipak, ništa od toga. Nole je nevjerovatnom, savršenom igrom stigao do sedme titule u Melburnu te 15. Grend slema u karijeri. “Presrećan sam. Prijatno sam iznenadio i samog sebe nivoom tenisa koji sam igrao ovdje, posebno u polufinalu i finalu. Ključ pobjede bila je dozirana agresivnost i mijenjanje ritma u toj mjeri da mu nisam dozvoljavao kom-

15 GREN SlEm TITulA OSVOJIO JE ĐOkOVIć I TImE PRETEkAO SAmPRASA. ISPREd NJEGA Su NAdAl SA 17 I REkORdER FEdERER SA 20 TROFEJA

ASOVI: ĐOkOVIć 8 - NAdAl 3. PRVI SERVIS: ĐOkOVIć 72% NAdAl 63%. SPAŠENE BREJk lOPTE: ĐOkOVIć 100% - NAdAl 38%. VINERI: ĐOkOVIć 34 NAdAl 21. NEPRISIlJENE GREŠkE: ĐOkOVIć 9 - NAdAl 28. forno kretanje terenom. Morao sam da igram brzo, tačno, da ga izbacim iz ritma i početak je bio krucijalan za cijeli meč. Svi znamo da Rafa voli da krene energično, snažno i dinamično kako bi negdje nametnuo svoje prisustvo, ali sam uspio da odgovorim na to, što je bila odskočna daska za dalje i ovu veliku pobjedu”, otkriva taktiku srpski teniser nakon jednog od najboljih mečeva u karijeri, ako ne i najboljeg.

■ Pet brejkova za titulu

Od samog starta Đoković je krenuo žestoko i već na prvom servisu Španca uspio da napravi brejk uz samo jedan izgubljeni poen, čime je psiho-

loški slomio diva sa Majorke, koji je u četvrom gemu jedva spasio novi brejk, a u prvom setu je do kraja, pazite, osvojio tek jedan poen na servis Đokovića za konačnih 6:3. To najbolje oslikava svu maestralnost prvog igrača svijeta. Jednostavno, Nadal je bio nemoćan, a njegova nemoć i moć na drugoj strani nastavile su ruku pod ruku i u nastavku. U drugom je Rafa nekako održavao svoj servis, bez ikakvih šansi da ugrozi Novaka - sve do petog gema kada je uz jedan poen opet dozvolio brejk, a potom je na identičan način pao i u sedmom. Istina, prije toga pokušao je drugi igrač planete da se odupre u šestom gemu, stigao do tijesnog đusa, ali je klonuo, dozvolio rivalu odbranu servisa i nakon toga je u spomenutom sedmom gemu sve prosuo - za 6:2 i 2:0 u setovima. U tim trenucima Rafa je pokazao da nije to više onaj neaslomljivi borac, koji je spreman da preokrene situaciju čak i onda kad ga svi otpišu.

U trećem gemu je izgubio servis u trećem gemu, pa u devetom... Tačnije, Đoković ga je natjerao na takav rasplet i bilo je gotovo - 6:3, konačno 3:0.

■ Nole isPred samPrasa

Đoković je sedmom titulom u Melburnu postao teniser sa najviše trofeja na Australijan Openu, čime je preskočio Roja Emersona i Rodžera Federera, koji su ostali na šest... “Roj je rekao da je ljut na mene što sam mu oborio rekord. Naravno, kroz šalu je to rekao i bio je jako srećan zbog mene. Fotografisali smo se i to je uspomena koju ću sa sobom nositi cijelog života”, naglašava Novak. Takođe, prvi reket na ATP listi stigao je do 15. Gren slema (sedam AO, četiri Vimbldona, tri US Opena i jedan Rolan Garos). Time je i zvanično postao treći teniser po broju Gren slemova na vječnoj listi, iza Nadala (17) i apsolutnog rekordera Federera (20), a preskočio je legendarnog Pi-

Pljevljak dobio reket na poklon Nakon velike pobjede Novak Đoković se zaputio ispod tribine i dobacio svoj reket jednom od svojih navijača. U pitanju je Pljevljak Vladan Rovčanin, koji živi u Australiji i godinama sa istog mjesta u Rod Lejver areni gleda

i bodri najboljeg igrača svijeta, ali i sve ostale igrače sa ovih prostora. Kada je dobio reket Rovčanin nije znao što bi od sreće, a sada je bogatiji za predmet kojim je Đoković ispisao još jednu stranicu teniske istorije.

Rafael Nadal razočaran je nakon teškog poraza u finalu Australijan Opena od Đokovića. Španac je bio sjajan tokom cijelog turnira, a onda je jednostavno - nestao... “Radio sam na napadu, ali ne toliko i na odbrani. Kada igrate protiv ovakvog igrača, i kada je on na ovom nivou, morate dobro da se branite kako biste napali. Čak i da sam bio na 100 odsto svojih mogućnosti bilo bi uzalud. Teško bih ga pobijedio. Međutim, bih makar pružio veći i dostojniji otpor. Operacije i povrede uradile su svoje”, konstatuje Nadal, koji je samo 2009. slavio u Melburnu i ostao na 17 osvojenih Gren slemova.

28 POBJEdA OSTVARIO JE ĐOkOVIć NAd NAdAlOm, kOJI JE BIO BOlJI 25 PuTA.

ta Samprasa... “Pit je sjajan čovek. U kontaktu smo i on mi uvijek čestita za sve velike uspjehe, vjerujem da će to i sad biti slučaj. Nadam se da ću ga vidjeti u Los Anđelesu i da ćemo popričati, malo da poigramo tenis ili golf jer on veoma voli golf. Išli smo na večere nekoliko puta, a meni je to mnogo značilo jer sam tada vraćao film na onog malog dječaka koji je Pita gledao kao velikog idola i inspiraciju”, zaključuje Đoković.

sport

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

Veliko iskušen zmajevom gnij

ZA ČETVRTU U NIZU - BUDUĆNOST VOLI GOSTUJ

Lovćen i Sutjeska sigurni, Rožaje sanja Superligu Kao i u prošlom kolu od rane poraza u Drugoj ABA ligi izliječili su se ubjedljivim trijumfom u domaćem šampionatu. Košarkaši Lovćena deklasirali su Primorje (101:58) u 11. rundi Erste lige i nastavili perfektan skor. Novljani su se protiv lidera držali tokom prvih 20 minuta (47:38), ali su Cetinjani dodali gas u nastavku. Treću četvrtinu izabranici Miodraga Kadije riješili su u svoju korist (26:9) i otklonili sve dileme oko pobjednika, da bi u četvrtoj dionici dodatno uvećali razliku. Aleksa Popović je sa 16 poena, sedam asistencija i isto toliko skokova (33 indeks) bio najbolji u redovima Lovćena, Nemanja Todorović je ubacio 14 Mašan Vrbica je dodao 11, dok su sa po deset koševa postigli Milutin Đukanović i Miloš Popović. Na drugoj strani po deset poena ubacili su Marko Grković i Zdravko Bošković. Sutjeska je nekako preživjela gostovanje Danilovgradu (75:80), iako je nakon prvog dijela imala +12 (45:33). Domaćin je u nastavku zaigrao znatno agresivnije i u posljednjih deset minuta ušao sa minimalnim minusom (56:57). Na početku četvrte četvrtine Danilovgrad je i izjednačio (60:60), ali je iskustvo Nik-

studentski centar je izguBio od ulcinja, a deBi za podgorčki tim upisao je mihailo radunoVić. BiVši igrač Budućnosti, mornara i loVćena je sezonu počeo u španskoj ekipi Basket asukeka, ali je odlučio da se Vrati u crnu goru

ERSTE LIGA, 11. KOLO Lovćen - Primorje 101:58 Danilovgrad - Sutjeska 75:80 Ulcinj - S. centar 90:64 Ibar - Jedinstvo 97:75 Zeta slobodna 1. Lovćen 2. Ulcinj 3. Sutjeska 4. Ibar 5. Jedinstvo 6. Danilovgrad 7. Zeta 8. S. centar 9. Primorje

10 10 0 10 7 3 10 7 3 10 5 5 10 5 5 10 3 7 9 3 6 10 2 8 9 2 7

20 17 17 15 15 13 12 12 1 1

Parovi sljedećeg kola (2. i 3. februar): Jedinstvo - Zeta, Primorje - Danilovgrad, Studentski centar - Ibar, Sutjeska - Ulcinj; Lovćen slobodan

šićana presudilo u nastavku. Draško Knežević, Miloš Vujović i Boris Lalović su sa po 15 poena nosili Sutjesku, dok su se na drugoj strani istakli Nikola Lalić sa 20, Đorđe Jovanović sa 16 i Bogdan Cebalović koji je uz 15 koševa imao i 13 skokova. Važnu pobjedu kada je borba za Superligu u pitanju upisao je Ibar koji je u derbiju sjevera bio bolji od Jedinstva (97:75). Rožajci su se izjednačili sa Bjelopoljcima na četvrtom mjestu koje vodi u narednu fazu. Brajs Džons (20) i Petar Kusovac (19 poena i deset skokova) su bili najzaslužniji za ubjedljiv trijumf Ulcinja nad Studentskim centrom (90:64). Bio je ovo trijumf kojim su Ulcinjani zadržali drugo mjesto ispred Sutjeske. Na drugoj strani se istakao Milić Starovlah sa 20 koševa, ali i dabldabl Mihaila Radunovića od 17 poena i 12 skokova. Nekadašnji član Budućnosti, Mornara i Lovćena se vratio iz Španije i pridružio se mladoj ekipi koju vodi Petar Mijović. A.K.

Foto: ABA liga

ERSTE LIGA - PREGLED JEDANAESTOG KOLA

⌦ Alen Kasmić

Subota nije donijela lijepe vijesti, oba konkurenta za plej-ofu su upisali pobjede pa oni nemaju prava na kiks. Poslije pobjeda Cedevite protiv Crvene zvezde i Partizana protiv Mega Bemaxa košarkaši Budućnost Volija će u zmajevom gnijezdu juriti četvrti vezani trijumf u regionalnom takmičenju kako bi ostali u borbi za drugo mjesto. Izabranici Jasmina Repeše gostuju Olimpiji (21h, Arenasport 1) u 17. rundi ABA lige. Duel u dvorani Tivoli u Ljubljani dolazi u dobrom trenutku. Vladar regiona je u sjajnoj formi i igre i rezultata. Osim tri pobjede zaredom u ABA ligi, Noris Kol i drugovi su tri puta uzastopno slavili i u Evroligi. Iako je umor sigurno prisutan, opravdanja nema, pobjeda je imperativ. “Igramo protiv kvalitetne ekipe koja ima miks mladih i talentovanih igrača sa jedne i iskusnih košarkaša sa druge strane”, rekao je Repeša o večerašnjem rivalu. Promjena je mnogo prijala Podgoričanima koji od dolaska hrvatskog stručnjaka igraju sve bolje i bolje. Osjetili su to Darušafaka, Real Madrid, Cedevita i Gran Kanarija i sigurno da je naša ekipa veliki favorit u ovom du-

Sa prvog meča u “Morači”

Nikitović: igraju jedNostavNu košarku Meč u hali Tivoli ima jasnog favorita, zna to i trener Olimpije Saša Nikitović. “Budućnost je u izuzetnoj seriji pobjeda u oba takmičenja. Promjenom trenera tim je vaskrsnuo. Počeli su igrati jednostavnu košarku, a svi igrači su vrlo aktivni u odbrani. Po mom

mišljenju, Budućnost ima najbolju ekipu u ABA ligi ove sezone”, rekao je Nikitović u najavi meča i dodao. “Favorit se zna. Mi ćemo na njihov kvalitet odgovoriti timskom igrom i dati sve od sebe što će nam, nadamo se, donijeti šestu pobjedu ove sezone”.

31 meč odigrali su do sada Budućnost Voli i olimpija “plaVi” imaju 15 poBjeda, a “zmajčeki” 16

SPORT

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

JASMIN REPEĹ A

Moramo dobro trÄ?ati nazad, ne dozvoliti protivniku kontru i lake poene. Vezali smo pet pobjeda, ali moramo ostati na zemlji i iÄ‡i utakmicu po utakmicu elu. MeÄ‘utim, BuduÄ‡nost mora biti oprezna, jer u 15 meÄ?eva u Ljubljani slavila je svega pet puta. U prvom ovosezonskom meÄ?u BuduÄ‡nost je slavila 85:69, ali je ekipa koju je tada vodio Aleksandar DĹžikiÄ‡ igrala sa mnogo oscilacija. â€œPotrebno je da budemo koncentrisani tokom cijelog toka utakmica, da prevashodno odigramo dobru odbranu. Moramo dobro trÄ?ati nazad, ne dozvoliti protivniku kontru i lake poene. Vezali smo pet pobjeda, ali moramo ostati na zemlji i iÄ‡i utakmicu po utakmicuâ€?, joĹĄ jednom je smirio atmosferu iskusni RepeĹĄa. Olimpiju je igranje na tri fronta koĹĄtalo boljih rezultata u ABA ligi, trenutno je u zoni ispadanja sa svega pet pobjeda, pa ih do kraja ligaĹĄkog dijela oÄ?ekuje velika borba za opstanak. U zadnjih pet meÄ?eva u regionalnom takmiÄ?enju imaju samo pobjedu protiv Mege, dok su jednom slavili u posljednjih pet meÄ?eva u svim takmiÄ?enjima (protiv Ĺ enÄ?ura u domaÄ‡em ĹĄampionatu). Jan Ĺ pan, Miha Lapornik i Mirza BegiÄ‡ su udarne igle u Ä?eti SaĹĄe NikitoviÄ‡a i sigurno Ä‡e biti glavne mete odbrane â€œplavihâ€?. â€œOlimpija ima kvalitetnu ekipu. Igraju viĹĄe takmiÄ?enja i veliki broj utakmica zbog Ä?ega rezultat nijesu onakvi kakve Olimpija zasluĹžuje. Sigurno da nas Ä?eka teĹžak meÄ? u gostima, ali u dobroj smo seriji. Moramo biti fokusirani tokom cijelog meÄ?a - ABA liga je naĹĄ prioritet i idemo na pobjedu u svakom meÄ?uâ€?, jasno je poruÄ?io Petar PopoviÄ‡.

BARANI PROTIV VUKOVA MORNAR DOÄŒEKUJE CIBONU 19H

NBA LIGA

Brutalni JokiÄ‡, ratnici gaze Propustio je prethodni meÄ? zbog suspenzije, ali je odmah na povratku pokazao klasu. Nikola JokiÄ‡ ponovo je bio najbolji u redovima Denvera u pobjedi protiv Filadelfije (126:110). Srpski centar je dominirao u svim segmentima, a za 34 minuta na parketu ubacio je 32 poena, uz 18 skokova i deset asistencija. JokiÄ‡u je ovo veÄ‡ sedmi tripl-dabl u sezoni. Ispratili su ga Vil Barton sa 16 i Tori Krejg sa 15 koĹĄeva, dok je na drugoj strani najefikasniji bio DĹžej DĹžej Redik sa 22 poena. A, aktuelni ĹĄampion polako ulazi u pravi ritam. Golden Stejt je vezao desetu pobjedu, a posljednja Ĺžrtva bio je Boston (115:111). Kevin Durent je bio najbolji u redovima â€œratnikaâ€? sa 33 poena i devet skokova, Stefon Kari je dodao 24, Klej Tompson 21, a Demarkus Kazins 15 uz osam uhvaÄ‡enih lopti. SEMAFOR: Nju Orleans - San Antonio 114:126, Memfis - Indijana 106:103, Boston - Golden Stejt 111:115, Denver Filadelfija 126:110, Portland - Atlanta 120:111. A.K.

CRVENA ZVEZDA

Ognjen KuzmiÄ‡ mijenja Cirbesa Bio je prva Ĺželja Jasmina RepeĹĄa kada je hrvatski struÄ?njak stigao na klupu BuduÄ‡nost Volija, ali je Ognjen KuzmiÄ‡ odbio moguÄ‡nost dolaska u Podgoricu. â€œAko bih se vraÄ‡ao u ABA ligu, vratio bih se samo u Zvezduâ€?, rekao je KuzmiÄ‡ prije 20ak dana, a od juÄ?e kruĹže informacije da bi se povratak mogao desiti narednih dana. Naime, trener â€œcrveno-bijelihâ€? Milan TomiÄ‡ viĹĄe ne raÄ?una na Majka Cirbesa (nije ni putovao u Zagreb na meÄ? sa Cedevitom), pa Ä‡e ga petica Real Madrida biti njegova zamjena koji Ä‡e pojaÄ?ati reket pred finiĹĄ sezone i plej-of ABA lige. A.K.

NEMAMO IZBORA, SAMO POBJEDA

Foto: ABA liga

nje u jezdu

JE OLIMPIJI 21H

Bez prava na greĹĄku: Duel MiÄ‡oviÄ‡a i Markote tokom prvog ovosezonskog meÄ?a Nastavlja se neĹĄto lakĹĄi raspored za crnogorskog ĹĄampiona u regionalnom takmiÄ?enju, pa Ä‡e priliku za sedmi trijumf ove sezone juriti pred svojim navijaÄ?ima. KoĹĄarkaĹĄi Mornara veÄ?eras (19h, RTCG 2) doÄ?ekuju Cibonu u joĹĄ jednom veoma vaĹžnom meÄ?u kada je borba za opstanak. Iako je poslije tri pobjede protiv Olimpije, Krke i Zadra situacija mirnija Barani na svom terenu nemaju prava na kiks. Sa druge strane, ZagrepÄ?ani u â€œTopolicuâ€? stiĹžu rastereÄ‡eni. â€œBiÄ‡e ovo teĹĄka utakmica. Cibona je sastavljena od kvalitetnih i iskusnih igraÄ?a, ima dugu klupu i rotaciju. U ovaj meÄ? Ä‡e oni uÄ‡i znatno rastereÄ‡enije nego mi, jer nemaju ĹĄta da izgubeâ€?, rekao je trener Mornara Mihailo PaviÄ‡eviÄ‡. Prvi meÄ‘usobni okrĹĄaj popularni â€œvukoviâ€? su rijeĹĄili u svoju korist priliÄ?no lako, pa Ä‡e â€œmornariâ€? sigurno juriti i osvetu. Ni tradicija ne ide na ruku Mornara, jer protiv Cibone imaju dvije pobjede i tri poraza. ÄŒak tri od tih pet utakmica rjeĹĄavane su na jednu loptu, a interesantan podatak je da je Mornar najubjedljiviju

ABA LIGA 17. KOLO SUBOTA Cedevita - C. zvezda 84:68 Partizan - Mega Bemax 98:86 FMP - Igokea 87:78 NEDJELJA Zadar - Krka 19.00h 21.00h

64:72

VEÄŒERAS Mornar - Cibona Olimpija - BuduÄ‡nost

1. C. zvezda 17 2. Cedevita 17 3. Partizan 17 4. BuduÄ‡nost 16 5. Mega Bemax 17 6. FMP 17 7. Cibona 16 8. Igokea 17 9. Mornar 16 10. Zadar 17 11. Krka 17 12. Olimpija 16

16 12 11 11 9 7 7 6 6 5 5 5

1 5 6 5 8 10 9 11 10 12 12 11

33 29 28 27 26 24 23 23 22 22 22 21

2 POBJEDE I TRI PORAZA UÄŒINAK JE KOĹ ARKAĹ A MORNARA PROTIV CIBONE U REGIONALNOM TAKMIÄŒENJU

pobjedu u ABA ligi ostvario upravo protiv hrvatskog velikana. Bilo je to 27. decembra 2016. godine kada je u â€œTopoliciâ€? bilo 92:57. â€œZa svaku loptu moramo da se borimo od prve sekunde, ali i da izgaramo svih 40 minuta. Nemamo izbora, pobjeda nam je neophodna i samo o njoj razmiĹĄljamoâ€?, jasna je poruka iskusnog struÄ?njaka. Kao glavni igraÄ?i Cibone istiÄ?u se Marko LjubiÄ?iÄ‡, Damir Markota i nekadaĹĄnji Ä?lan Mornara Brendis Reli Ros. Tu su i Filip BundoviÄ‡, Igor MariÄ‡, iskusni kapiten Marin RoziÄ‡. Mornar pred ovaj vaĹžan duel ima problema sa igraÄ?kim kadrom - Radoje VujoĹĄeviÄ‡ je rovit, dok Nemanja VranjeĹĄ ima temperaturu i pod znakom pitanja je njegov nastup. â€œBio bi veliki hendikep eventualni izostanak VranjeĹĄa, ali svjesni smo da svi koji se naÄ‘emo u rosteru moramo da damo sve od sebe da zabiljeĹžimo izuzetno vaĹžnu pobjedu. Uvjeren sam da nam se neÄ‡e ponoviti neki â€˜Ĺžuti minutiâ€™ iz ranijih utakmica i da Ä‡emo obradovati svoje navijaÄ?eâ€?, istiÄ?e Strahinja MiÄ‡oviÄ‡. A.K.

SPORT

RUKOMET IMA NOVOG PRVAKA SVIJETA

Danska = dominacija

Pehar zasluženo u rukama Danaca: Hansen, Landin i ostali majstori Deset utakmica - deset pobjeda. I to kakvih, bukvalno bez drame u svakom duelu, sa dominacijom samo jedne selekcije. Danska je šampion svijeta u rukometu! Momci Nikolaja Jakobsena baš kao i tokom cijelog januara i u finalu su razbili rivala - sinoć u paklu Herninga Norvešku sa 31:22 (18:11). Za prvu krunu na Svjetskom prvenstvu u istoriji ove zemlje (nakon tri izgubljena finala), koja je i aktuelni olimpijski prvak. Očekivano, domaću naciju ponovo je predvodio nestvarni Mikel Hansen sa sedam golova, a na svom nivou je bio i golman Niklas Landin. S druge strane, Magnus Jondal je meč završio sa devet pogodaka. Norveška je tako na drugom Mundijalu zaredom

izgubila finale - prije dvije godine, takođe od domaćina, Francuske. Upravo je bivši šampion svijeta Francuska, golom Nikole Karabatića u samom finišu, savladala Njemačku u meču za treće mjesto - 26:25. Naredno SP održaće se u Egiptu 2021. K.B.

IDEALNI TIM SP GOLMAN: NIKLAS LANDIN (DAN). LIJEVO KRILO: MAGNUS JONDAL (NOR). LIJEVI BEK: SANDER SAGOSEN (NOR). SREDNJI BEK: RASMUS LAUGE (DAN). DESNI BEK: FABIJAN VIDE (NJEM). DESNO KRILO: FERAN SOLE (ŠPANSKA). PIVOT BJARTE MIRHOL (NOR). MVP I NAJBOLJI STRIJELAC: MIKEL HANSEN.

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

RSCG

DRAGAN ADŽIĆ

Kapisoda jedini kandidat Dugogodišnji crnogorski reprezentativac Petar Kapisoda jedini je kandidat za predsjednika Upravnog odbora Rukometnog saveza, saopšteno je agenciji Mina iz te asocijacije. Navodi se da je Kapisoda jedini kandidat koji je u predviđenom roku potvrdio da prihvata kandidaturu za predsjednika. Za tu funkciju bio je predložen i Vesko Mujović, ali on nije dostavio potvrdu da prihvata kandidaturu. Kapisoda se, dvije godine nakon što je smijenjen sa mjesta direktora reprezentacije, vraća u Rukometni savez Crne Gore. On je sa reprezentacijom SR Jugoslavije osvojio bronzane medalje na svjetskim prvenstvima 1999. i 2001. godine, a 2008. godine bio je član prve crnogorske selekcije koja je igrala na velikom takmičenju. Mjesto predsjednika UO je upražnjeno nakon ostavke Zorana Radojičića. Skupština Rukometnog saveza biće održana sjutra u 17 sati u podgoričkom hotelu Nikić.

Teško je razumjeti da neko igra rukomet i da igra samo 16 mečeva najviše u sezoni.

I pobjeda i

BUDUĆNOST NA STARTU GLAV

I trijumf na startu glavne runde Lige šampiona i već sada prvo mjesto u grupi 1. Rukometašice Budućnosti savladale su sinoć u “Morači” Kopenhagen (29:27) i za-

BUDUĆNOST - KOPENHAGEN 29:27 (15:12)

Podgorica - Dvorana “Morača”. Gledalaca: 1.600. Sudije: Opava i Valek (Češka). Sedmerci: Budućnost 4 (4), Kopenhagen 8 (5). Isključenja: Budućnost 8, Kopenhagen 8 minuta. BUDUĆNOST: Rajčić (2 odbrana i sedmerac), ZOKEBI DE PAULA (9 odbrana i sedmerac), Konatar, JAUKOVIĆ 5 (1), A. Bulatović, Suslova, Laslo, Godeč, PREMOVIĆ 2, K. Bulatović 1, BRNOVIĆ 4, N. BULATOVIĆ 2, Ramusović 2, RAIČEVIĆ 8 (3), GRBIĆ 5, Pletikosić.

RTCG 2 17.50

ABA: Mornar - Cibona

SK 1 CG 18.00 21.00 02.00

NE PROPUSTITE - CRNOGORSKI PONEDJELJAK U ABA LIGI: Od 18.00 sati Mornar dočekuje Cibonu (RTCG 2 i Arena sport 2), dok u 21.00 (Arena sport 1) Budućnost u Ljubljani napada Olimpiju

hvaljujući porazu Rostova od Meca preuezele vrh tabele. Upravo će u narednom kolu dame Dragana Adžića igrati protiv moćnog tima na Donu.

Fudbal: Fenerbahče - Malatija La liga: Alaves - Rajo V. NBA: Memfis - Denver

SK 2 11.00

WTA St. Peterburg

18.00 20.45

KOPENHAGEN: Miling, SANDO (16 odbrana), FONS 4 (2), Blom 1, Majer, Bjernsen, Niser 1, NILSEN 8 (2), ALM 3 (1), Likegord 3, BONT 1, Dornonvil de la Kur 2, DULFER 3, BLOMSTRAND 1, Hansen.

Fudbal: Bašakšehir - Kasimpaša FA kup: Barnet - Brentford

SK 3 17.30

KHL: Dinamo M - Dinamo R.

SK HD 17.00

Košarka: Gaziantep - Darušafaka

ARENA SPORT 1

SPORT

PONEDJELJAK, 28. 1. 2019.

Foto: Iva Madnić

Odigrala jedan od najboljih mečeva u dresu Budućnosti: Itana Grbić na sinoćnjoj utakmici

DN TIP

EMPOLI

ĐENOVA

Ni jedni ni drugi ne blistaju čini se da je remi najbliži.

Na današnji dan

1949. i pogled sa vrha

VNE RUNDE LŠ BOLJA OD KOPENHAGENA

Nije sve sinoć bilo baš idealno, što je i očekivano nakon duže pauze i bez pravih utakmica, ali je nekako od starta bilo jasno da Budućnost kontroliše meč. “Zadovoljan sam pruženom igrom, 70 dana je stručni štab spremao ovaj meč znajući koliko će biti teško zbog neigranja jakih utakmica, a protiv ekipe koja je u takmičarskoj formi”, istakao je nakon meča Adžić. “Teško je razumjeti da neko igra rukomet i da igra samo 16 mečeva najviše u sezoni”. Na kraju konačnih 29:27 zvuče i dobro za danski tim,

s obzirom na to da su “plave dame” u 56. minutu nakon jednog od mnogih golova Milene Raičević imale i maksimalnih “plus pet” (27:22). Jedini put kada je Kopenhagen zaprijetio bilo je u 45. minutu kada je prišao na “minus 1” - 21:20. Ali nakon toga su Itana Grbić i Đurđina Jauković pogodile kada je Budućnost bila sa igračicom manje, a sjajne su bile i golmanke Darli Zokebi de Paula i Marina Rajčić, pa pobjeda nije dovođena u pitanje. “Posljednje tri sezone smo gubili prvi meč u glavnoj

rundi, tako da smo sada napravili dobar korak naprijed”, dodao je Adžić. Meč protiv Rostova u narednom kolu na programu je u subotu. K.B.

COACH POP

Rođen jedan od najboljih košarkaških stručnjaka svih vremana, tvorac velikih San Antonio Sparsa - Greg Popović.

GRUPA 1 Odenze - Brest Mec - Rostov Budućnost - Kopenhagen

28:24 29:25 29:27

1. Budućnost 2. Mec 3. Rostov 4. Kopenhagen 5. Odenze 6. Brest

1 1 2 3 3 3

5 5 5 5 5 5

4 3 3 1 1 0

0 1 1 1 1 2

8 7 7 3 3 2

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

13.00 15.00 17.00 21.00

Fudbal: Široki Brijeg - Randers Fudbal: Iran - Japan Fudbal: C. zvezda - Vaker ABA: Olimpija - Budućnost

ARENA SPORT 2 14.00 18.00 20.30 03.30

WRC Monte Karlo ABA: Mornar - Cibona Serija A: Empoli - Đenova WRC Monte Karlo

ARENA SPORT 3 18.00 Aris

Košarka: Panatinaikos -

ARENA SPORT 4 20.45

Fudbal: Troa - Lens

EUROSPORT 2 21.00 22.45

Biciklizam: Berlin Biciklizam: Argentina

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@ dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine. me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan Lopičić

Redakcija: 020/252-900

redakcija@dnovine.me

zanimljivo

aktuelno

za list dejli telegraf nema dileme

Kobila Vinks ličnost godine u Australiji U potrazi za australijskim uzorom, osobom vrijednom, upornom i iskrenom, autralijski list Dejli telegraf ocijenio je da tim kriterijumima odgovara samo jedan konj, odnosno kobila, koja je, prema ocjeni tog lista, zaslužila titulu Australijanca godine. List je proglasio za ličnost godine kobilu Vinks, čisto-

krvnu pobjednicu nekoliko trka, ocjenjujući da su nedostajali ljudski kandidati dostojni te titule, koliko u političkom i sportskom svijetu, toliko i u kulturnoj i obrazovnoj sferi. “Da li pobjednik odgovara australijskim vrijednostima koje su, između ostalih, i fer plej i uljudnost”, zapitao se

SAD se povlače iz Avganistana?

list navodeći dugačak spisak kvaliteta koji su osobi potrebni da bi zaslužila titulu. Kobila koja će uskoro “otići u penziju” nakon što je osvojila nekoliko desetina trka, jedina odgovara svim kriterijumima, dodao je sidnejski list, navodeći da odluka “nije donijeta tek tako”.

Sve to dolazi uoči zvanične ceremonije proglašavanja “Australijanca godine”, što je u toj zemlji veoma značajan događaj. Ceremonija je održava pred nacionalni praznik 26. januara, kojim se obilježava dolazak prvih britanskih doseljenika 1788. godine.

Američki državni sekretar Majk Pompeo izjavio je da SAD ozbiljno razmatraju mogućnost postizanja mira u Avganistanu i povlačenja trupa iz te zemlje. Majk Pompeo je to napisao na svom Tviteru i dodao da SAD nastoje da ojačaju suverenitet i nezavisnost Avganistana. “SAD su ozbiljno posvećene postizanju mira, sprječavanju situacije u kojoj bi Avganistan ponovo postao poprište međunarodnog terorizma, kao i vraćanju oružanih snaga kući”, napisao je Pompeo. O ovom pitanju još uvijek se nije oglasio američki predsjednik Donald Tramp.

na dva sata vožnje od moskve

Viktorija Gradi se kosmodrom za letove u orbitu

kod najveće statue na svijetu

Indija premješta krokodile zbog turista Indijski zvaničnici počeli su da premještaju oko 300 krokodila iz rezervoara pored najvećeg kipa na svijetu kako bi na vodu mogli da slijeću hidroavioni s turistima, objavio je Bi-Bi-Si. Životinje, neke dugačke tri metra, stavljaju se u metalne kaveze i prebacuju u druge djelove države Gujarat. Plan, međutim, kritikuju borci za zaštitu okoline. Kip heroja borbe za nezavisnost Indije Sardara Valabhbaija Patela visok 182 metra, otkriven je u oktobru prošle godine. “Spomenik jedinstva”

koštao je 430 miliona dolara i podignut je na ostrvcetu u rijeci Narmadi. Bronzana skulptura, oko 200 kilometara od glavnog grada države Gujarat Ahmedabada, postala je popularna atrakcija. Ali, do nje ne saobraćaju vozovi, pa većina turista koji žele da obiđu “Spomenik jedinstva” stiže autobusom. Do sada je premješteno desetak krokodila i kamionetima prebačeno u nova staništa. Zaštitnici prirode tvrde da odluka o premještanju krokodila krši zakon o zaštiti divljine, naveo je Bi-Bi-Si.

Ruska kompanija “Kosmokurs”, koja gradi brod za privatne letove u orbitu, planira da izgradi kosmodrom u centralnoj Rusiji, rekao je generalni direktor te kompanije, Pavel Puškin. “Trenutno razmatramo mogućnost izgradnje kosmodroma na teritoriji središnjeg dijela Rusije. Aktivno pregovaramo s više regiona u vezi sa lokacijom kosmodroma. Za sada ne možemo reći o kojim je regionima riječ”, izjavio je Puškin, prenijeo je Tas. Prema njegovim riječima, putovanje od Moskve do kosmodroma trajalo bi manje od dva sata. “Želimo da izgradimo mali, kompak-

tan kosmodrom, na mjestu do kojeg možete iz Moskve da stignete za sat ili dva avionom”, rekao je Puškin. Ranije su ovoj ruskoj kompaniji za izgradnju nuđene dvije lokacije na teritoriji kosmodroma Bajkonur, ali je od te ideje odustala jer je ta lokacija udaljena od Moskve. Ruska agencija podsjeća na ranije navode da “Kosmokurs” razvija kompleks za komercijalne turističke letove u orbitu, pri čemu bi vjerovatno šestočlana posada i jedan instruktor predvodili 15-minutno putovanje do 200 kilometara visine. Prvi let je planiran za 2025. godinu.