Vizura_132

Nova zakonska rješenja u praksi

Radionice za ovlaštenike

DRŽAVNI

ISPIT

Savjeti kako ga “najbezbolnije” položiti

Svjetski dan geodeta

Međunarodni dan žena

Međunarodni dan žena 4

SADRŽAJ 12

Svjetski dan geodeta 9

Geodezija jučer, danas, sutra 11

Nova zakonska rješenja u praksi 13

Srednjoškolci posjetili Središnji ured DGU-a 16 PUK Požega i Grad Pleternica 18

Dovršetak izmjera i digitalna unaprjeđenja 20

Objavljeno Godišnje izvješće o provedbi

Provedbenog programa za 2024. godinu te Godišnji plan rada DGU za 2025. 22

Predstavnice DGU-a na radionici o korištenju metapodataka prostornih podataka 24

Izvješće za 2024. i rezultati praćenja INSPIRE Direktive 26

Kako uspješno položiti državni ispit? 27

Izložba Ni selo-Ni grad 30

Završen projekt snimanja i evidentiranja obnovljenih i darovanih obiteljskih kuća u

Vukovarsko-srijemskoj županiji 31

Maskirana geografska imena 34

Svaki dio svemira moguće je napraviti od gline, intervju s Jadrankom Vilus 35 Pogled u prošlost 38

Pozivamo vas na suradnju 39

Nova zakonska rješenja u praksi, zaključci sa održanih radionica za ovlaštene inženjere geodezije

Praktični savjeti za “bezbolno“ polaganje državnog ispita na jednom mjestu

UVODNA RIJEČ

U mjesecu u kojem obilježavamo Međunarodni dan žena, prisjećamo se poznatih i manje poznatih žena koje su ostavile neizbrisiv trag u društvu, odajući im priznanje i počast. Iako ravnopravnost žena ne bi trebala biti tema koja se razmatra samo jedan dan u godini, ovaj je dan prilika da se zastane i promisli o postignutom napretku, ali i o izazovima s kojima se žene i dalje suočavaju, posebno u poslovnom okruženju. Međunarodni dan žena 8. ožujka, podsjeća nas na važnost jednakih prava, sloboda i mogućnosti za sve žene, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata bez obzira na njihovu etničku, kulturnu ili socioekonomsku pozadinu kao i na promicanje edukacije i prava žena u svim sferama života i rada. Prvi dan proljeća također je i Svjetski dan geodeta te je tim povodom imenovana geodetkinja 2025. godine. Radi se prvoj ženi u Ujedinjenom Krajevstvu koja je 1922. godine stekla kvalifikaciju za ovlaštenog geodeta, Irene Barclay.

Novosti iz katastra, dovršetak katastarskih izmjera i puštanje u rad Virtualnog asistenta na portalu Uređena zemlja

U ovom broju dotaknuli smo se najvažnijih vijesti iz proteklog razdoblja te smo se, kao i uvijek, osvrnuli na zanimljivosti iz struke. Za sve kolegice i kolege kojima predstoji polaganje državnog ispita tu su praktični savjeti kako to učiniti uz što manje stresa, a sve su informacije sumirane na jednom mjestu radi lakšeg snalaženja. Zahvaljujemo svim autorima na doprinosu i kao uvijek pozivamo vas da nam se sa svojim tekstovima javite na vizura @dgu.hr.

OBILJEŽAVAMO MEĐUNARODNI DAN ŽENA

ŽENE U GEODEZIJI

Ovaj dan prilika je da se prisjetimo doprinosa žena u različitim područjima, uključujući i geodeziju. Iako su nekad bile rjeđe zastupljene u ovoj struci, danas sve više žena preuzima ključne uloge, oblikujući moderni svijet svojim znanjem, stručnošću i inovativnošću.

Istaknute geodetkinje kroz povijest

Prisutnost žena u geodeziji iznimno je važna, a njihov doprinos obuhvaća sve segmente struke –od prikupljanja terenskih podataka i analize prostornih informacija do projektiranja i implementacije geodetskih rješenja. Žene su kroz povijest dale važan doprinos geodeziji i srodnim znanostima, iako njihova postignuća često nisu bila dovoljno istaknuta.

Neke od njih su:

• Florence Bascom (1862. - 1945.)

- Američka geologinja koja je također radila na području geodezije. Bila je prva žena koja je stekla doktorat iz geologije na Sveučilištu Johns Hopkins te je prva žena koja je postala članica Američkog geološkog društva.

• Inge Lehmann (1888. – 1993.)

- Danska znanstvenica koja je svoju karijeru započela u geodeziji, a kasnije se fokusirala na seizmologiju. Na seizmogramima dubokih dalekih potresa uočila je nove faze, što je objasnila postojanjem unutarnje Zemljine jezgre koju od vanjske odjeljuje diskontinuitet.

• Marie Tharp (1920. - 2006.)

- Američka geologinja i oceanografkinja koja je s Bruceom Heezenom stvorila prvu modernu kartu oceanskog

dna. Njihov rad promijenio je naše razumijevanje strukture oceanskih područja i geoloških procesa.

• Irene Fischer (1907.-2009.) – Međunarodno priznata geodetkinja podrijetlom iz Austrije s američkom adresom. Jedna je od ključnih osoba u razvoju Svjetskog geodetskog sustava (WGS).

• Gladys West (1930 – ) –Američka matematičarka koja je programirala složene matematičke modele, a koji su postali temelj za razvoj GPS tehnologije.

Ovi primjeri pokazuju kako su žene svojim znanjem, stručnošću i istraživačkim radom ostavile dubok trag u razvoju geodezije i kako su zaslužne za brojna dostignuća bez kojih ne možemo zamisliti današnji svijet.

U mjesecu u kojem

obilježavamo

Međunarodni dan žena, prisjećamo se poznatih i manje poznatih žena koje su ostavile neizbrisiv trag u društvu, odajući im priznanje i počast.

VESNA KOVAČ: BEZ GEODEZIJE NE BI BILO PELJEŠKOG MOSTA

Inspirativni primjeri prisutni su i u Hrvatskoj, gdje žene zauzimaju istaknute pozicije u geodeziji – vode projekte, upravljaju, rade na terenu i daju ključan doprinos velikim infrastrukturnim projektima.

Takav je projekt i Pelješki most - jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, koji je trajno povezao jug zemlje s ostatkom Hrvatske. Most dug 2,4 kilometra omogućava bržu, sigurniju i neometanu cestovnu povezanost Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske.

Inženjerka Vesna Kovač ispred Pelješkog mosta

Jeste li znali da je nadzor geodetskih radova na ovom projektu vodila upravo – žena?

Za izgradnju mosta zadužen je bio kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation (CRBC), dok su u njegovoj realizaciji sudjelovali i brojni hrvatski stručnjaci, uključujući geodete i građevinske inženjere. Važan dio tima bila je Vesna Kovač, inženjerka geodezije, koja vodi vlastiti geodetski ured u Križevcima. S nama je podijelila svoje iskustvo rada na ovom projektu te razmišljanja o položaju žena u struci.

Koliko se dugo bavite geodezijom i što Vas je motiviralo da odaberete ovu struku?

Geodezijom se bavim dugi niz godina, od srednje škole, što je (tek!) 45 godina. Što se tiče odabira struke, geodetsku školu upisala sam slučajno. Naime, čula da u toj školi ima dosta matematike. Nisam ništa znala o geodeziji prije upisa, a pokazalo se kao pun pogodak!

Pelješki most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 metra. Ima šest glavnih stupova i trinaest raspona od čelika, a visok je 55 metara. Most se nalazi u osjetljivom ekološkom području Malostonskog zaljeva koji je 1983. godine proglašen rezervatom prirode u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom Natura 2000. Pelješkim mostom spojeno je i povezano kopno kod Komarne u blizini Stona, s Brijestom na pelješkoj strani, što predstavlja povijesni trenutak za Hrvatsku, koja je više od 300 godina čekala na spajanje hrvatskog teritorija. (izvor: Turistička zajednica općine Ston)

Pelješki most najveći je infrastrukturni projekt u Hrvatskoj. Osim što je ključan za gospodarstvo, on je simbolički važan kao ‘most koji je spojio Hrvatsku’. Možete li podijeliti svoja iskustva o tome kako je bilo sudjelovati u ovom iznimno važnom projektu?

Svaki čovjek, odnosno inženjerka ili inženjer u svom životu poželi imati neki poseban projekt kojeg će se sjećati ostatak života. Kad tako nešto ostvariš, treba i dalje ostati priseban, ali ponosan što je taj dio posla dobro odrađen, imajući na umu da je to prvenstveno timski rad nas geodetskih stručnjaka, a ne pojedinca. To je najvažnije.

Koje su bile Vaše odgovornosti i zadaci kao glavne geodetske inženjerke na projektu?

Svaki posao nosi odgovornost ako ga se želi dobro i kvalitetno odraditi. Na samom početku bilo je potrebno ostvariti kvalitetnu suradnju s geodetskim timom kineske tvrtke CRBC kojeg čine odlični stručnjaci. S obzirom na to da je projekt iznimno opsežan, trebalo je njihov način rada prilagoditi našoj zakonskoj regulativi. Inženjerska geodezija ima svoj protokol - projekt, geodetske mreže, izmjera mreže, izračun koordinata točaka mreže - sve su to zadaci koji prethode ostalim poslovima inženjerske geodezije. Način izvođenja geodetskih radova kineskog tima trebalo je precizno objasniti pomoću posebnih metodologija, kako bi bilo jasno kako i s kojom

točnošću će se provoditi svako mjerenje. Moj zadatak je bio nadzor svih iskolčenja i kontrola mjerenih podataka kao podloga za izvedbene projekte mosta. Za nas geodete bio je to zahtjevan posao. Ponekad se činio i nemoguć, s obzirom na niz situacija i problema koje je bilo potrebno rješavati u hodu. Takav projekt zahtijevao je krajnje ozbiljan pristup svim izmjerama i dobivenim podacima. Suradnja kolega nadzornih inženjera Borne Gradečaka iz tvrtke IGH, kao i kolege Darka Miletića iz tvrtke COG, kolege geodeta iz CRBC-a i mene, kao nadzora kineske tvrtke, bila je izvanredna. Zajedno smo odradili velik i zahtjevan posao, a nadasve štitili geodetsku struku što može biti primjer mlađim kolegama. Možda jesmo samo jedna karika u tako velikom i obimnom projektu kao što je Pelješki most, ali smo izuzetno bitna karika i to nitko ne može osporiti. Bez nas most ne bi bio u prostoru - tamo gdje treba biti.

Geodezija, kao i mnoge druge tehničke znanosti, suočava se s predrasudama kada je riječ o ženama u struci. Kakva su Vaša iskustva u tom pogledu?

Žene koje se odluče za geodeziju moraju biti svjesne predrasuda o „muškoj struci“ i ne trebaju se previše time zamarati, jer je mnogo naših kolegica dokazalo da su pametne, sposobne, dosljedne i pedantne, pa čak u nekim zahtjevnijim geodetskim poslovima i izdržljivije. U mom radnom vijeku, bilo je i ponešto neslaganja s kolegama, ali i s kolegicama, no sve je to prihvatljivo i zanemarivo, a rekla bih i dio posla.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u području tehničkih znanosti je u ak. godini 2023./2024. bilo upisano nešto više od 27 tisuća studenata i oko 11,5 tisuća studentica. Razlika je velika u korist studenata. Kako ohrabriti mlade žene da se više usmjere prema STEM-u, a time i geodeziji?

S obzirom na to da geodezija primjenu nalazi u širokom spektru djelatnosti, mlade žene se jednostavno moraju izboriti za svoje mjesto pod suncem. Konkurencija jest velika, a danas je sve više muškaraca svjesno da su žene jednako sposobne za sve poslove geodetske struke kao i oni.

STATISTIKA

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Žene i muškarci u Hrvatskoj 2024.), žene čine 51,7 % ukupnog stanovništva u Republici Hrvatskoj. U visokom obrazovanju bilježi se veći udio studentica u odnosu na studente – tijekom akademske godine 2022./2023. studentice su činile 57,9 % ukupnog broja upisanih na svim razinama i vrstama studija. No, tehničke znanosti i dalje su uglavnom muško područje, pri čemu žene na tehničkim studijima čine otprilike trećinu upisanih (29,5 %). Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu situacija je nešto bolja, s udjelom od 42,5 % upisanih studentica.

Prema podacima iz 2023. godine, u RH je zaposleno bilo oko 1,43 milijuna osoba, od čega 47,3 % žena, a prosječna mjesečna neto plaća za žene iznosila je 932 eura, što je za 101 euro manje nego prosječna plaća muškaraca.

Kada je u pitanju geodetska struka u Hrvatskoj, zanimljiv je podatak kako u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije, od ukupnog broja upisanih ovlaštenih geodeta, žene čine 26,2% Za razliku od toga, u Državnoj geodetskoj upravi, zaposleno je 68,57 % žena i 31,43 % muškaraca. Od ukupnog broja zaposlenih službenika s kvalifikacijom u području geodezije (sve razine obrazovanja), žena je 60,9 %.

OBILJEŽAVAMO

SVJETSKI DAN GEODETA

Geodezija ima dugu tradiciju koja seže u same početke ljudske civilizacije, a danas ima važnu ulogu u prostornom planiranju, infrastrukturnim projektima, zaštiti okoliša, prometu nekretninama i mnogim drugim područjima koja oblikuju naš svakodnevni život. Stoga su 2018. godine Europsko vijeće geodeta (The Council of European Geodetic Surveyors – CLGE), Nacionalno udruženje profesionalnih geodeta SAD-a (National Society of Professional Surveyors – NSPS) i Međunarodna udruga geodeta (International Federation of Surveyors – FIG) proglasili 21. ožujka Svjetskim danom geodeta Toga se dana, na međunarodnoj razini, odaje priznanje geodetskoj struci te se posebno ističu pojedinci i skupine koji su značajno doprinijeli njezinu napretku.

Društvena uloga geodezije

Iako je geodetska struka primarno tehnička, njen značaj očituje se u širem društvenom kontekstu. Prostorni podaci oduvijek su bili važni zbog razumijevanja prostora koji nas okružuje i uređenja vlasničkih odnosa, a danas, razvojem svemirskih tehnologija i umjetne inteligencije dobivaju novi zamah i postaju sve važniji u kontekstu gospodarskog i društvenog razvoja zbog čega mnoge zemlje ulažu značajnu pozornost i financijska sredstva u prikupljanje, obradu i distribuciju prostornih podataka.

Upravo su prostorni podaci jedan od najvrjednijih resursa kojima države raspolažu.

Geodetska struka utječe na brojne gospodarske sektore poput građevinarstva, rudarstva, poljoprivrede, energetike i zaštite okoliša. Točnost podataka koje geodeti osiguravaju omogućava sigurnije i učinkovitije provođenje projekata te pridonosi gospodarskom rastu i konkurentnosti.

Bez obzira na značaj, uloga geodeta i njihov doprinos razvoju društva često nisu do kraja poznati široj javnosti. Obljetnice poput Svjetskog dana geodeta prilika su da se zapitamo koliko je uloga geodezije i geodeta prepoznata u društvu i što struka može učiniti da bi ostvarila status koji zaslužuje.

Povodom Svjetskog dana geodeta svake se godine bira osoba koja se svojim radom posebno istaknula.

Geodetkinja 2025. godine je

BARCLAY 2025 Irene

Irene Barclay (1894–1989) bila je prva žena u Ujedinjenom Kraljevstvu koja je stekla kvalifikaciju za ovlaštenog geodeta 1922. godine. Tijekom svoje karijere aktivno se bavila poboljšanjem

stambenih uvjeta, posebno u siromašnim četvrtima Londona, koristeći geodetska istraživanja za urbanističko planiranje i socijalno stanovanje. Radila je na revitalizaciji zapuštenih područja,

provodeći detaljne analize zemljišta i građevinskih uvjeta kako bi unaprijedila životne uvjete stanovnika. Njezina stručnost i angažman u geodeziji ostavili su trajni utjecaj na razvoj stambenih politika u Velikoj Britaniji.

Geodezija jučer, danas, sutra

Potreba za mjerenjima u prostoru seže još iz doba Starog Egipta kada je nakon čestih poplava Rijeke Nil trebalo obnavljati granice parcela. U dolini Eufrata i Tigrisa, pak, plodne zemlje bilo je malo i njena raspodjela bila je izazov za čije rješavanje je bilo potrebno dobro poznavanje matematike. Ipak, ove dvije drevne civilizacije ne smatraju se začetnicima geodezije s obzirom na to da su smatrale kako je Zemlja ravna ploča.

Promjene se u se dogodile razvojem grčke kulture koja je prihvatila oblik Zemlje kao kugle što se može smatrati stvarnim početkom razvoja geodezije.

Srednji vijek donosi procvat arapske kulture u području matematike, geodezije i astronomije, a napredovali su i u izmjeri zemlje za katastarske svrhe. Arapska je znanost predvodila do početka 17. stoljeća

nakon čega vodeću ulogu preuzima zapadno-europska civilizacija, a geodezija postaje klasična znanstvena disciplina. Od tada do danas dogodili su značajni pomaci, kako u znanosti, tako i u praksi, a ono čemu svjedočimo posljednjih godina je nezaustavljivi razvoj tehnologije. U tim okolnostima dakako da možemo očekivati daljnje promjene u geodetskoj struci, ali isto tako i daljnje zahtjeve društva i gospodarstva kojem geodezija i geodeti trebaju dati svoj odgovor.

Uz podsjetnik na doprinos

geodeta

razvoju društva, čestitamo svim geodetima njihov dan!

NOVA ZAKONSKA RJEŠENJA U PRAKSI

RADIONICE ZA OVLAŠTENE INŽENJERE

GEODEZIJE

Državna geodetska uprava, u suradnji s Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije i Hrvatskom udrugom poslodavaca, organizirala je dvanaest informativno-edukativnih radionica tijekom prosinca 2024. godine namijenjenih ovlaštenim inženjerima geodezije.

Cilj je radionica bio upoznati sudionike s izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te osigurati njihovu pravilnu primjenu u praksi.

Ove radionice predstavljaju nastavak napora DGU-a u jačanju suradnje s geodetskom strukom i osiguravanju kvalitetne primjene propisa u praksi.

Izmjene i dopune Zakona

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina stupio

je na snagu 1. siječnja 2025. Najvažnije promjene odnose se na unaprjeđenje postupaka katastarske izmjere koji su temelj za osnivanje zemljišnih knjiga i uspostavu novog katastarskog operata, i u konačnici, Baze zemljišnih podataka. Također, preciznije se definira postupak izrade, pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata, a što je bila i središnja tema radionica.

Održane radionice

Radionice su održane 12., 16. i 17. prosinca 2024. godine u četiri grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Požegi. U svakom gradu organizirane su po tri radionice, a ukupno je sudjelovalo 440 ovlaštenih inženjera geodezije. Bila je to prigoda za neposrednu razmjenu informacija i interaktivnu raspravu između predstavnika DGU-a i ovlaštenih inženjera geodezije. Predavačice na radionicama u

Zagrebu bile su: Vesna Ružička, voditeljica Odjela za katastar nekretnina Garešnica, Snježana Kosina Brkić, voditeljica Odjela za katastar zemljišta i nekretnina, Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba; u Požegi: Ines SukićMajstorović, voditeljica Odjela za katastar nekretnina Vinkovci i Kristina Špajdl, voditeljica Odjela za katastar nekretnina Slavonski Brod; u Rijeci: Ivana Sarić Rukavina, viša savjetnica - specijalistica iz Područnog ureda za katastar Gospić i Mirjana Zovko, viša savjetnica – specijalistica iz Područnog ureda za katastar Koprivnica, a u Splitu: Branka Vorel Jurčević, tadašnja načelnica Sektora za katastarski sustav, Nina Holek, voditeljica Odjela za katastar nekretnina Split i Tajana Martinović, viša savjetnicaspecijalistica iz Područnog ureda za katastar Zadar. Iz Središnjeg ureda DGU-a na radionicama su bili prisutni i odgovarali na upite Maja Pupačić, zamjenica glavnog ravnatelja, Josip Mikšik, pročelnik Područnog ureda za katastar Požega i Martina Nemet, tadašnja voditeljica Službe katastarskih izmjera i izradbe katastarskih operata.

Spomenimo kako su ovim radionicama prethodile i radionice na kojima je tijekom studenoga 2024. sudjelovalo ukupno tristotinjak službenika DGU-a.

Glavne teme i zaključci

Središnji dio radionice bio je usmjeren na izradu geodetskog elaborata, a čija je kvaliteta definirana kvalitetom pozivanja i uključivanja svih zainteresiranih stranaka u postupku, razinom

pružene stručne pomoći strankama te kvalitetom izrađenog tehničkog izvješća, odnosno zapisnika. Izrada geodetskog eleborata uključuje obvezu pozivanja osoba na obilježavanje granica katastarskih čestica. Naime, osobe upisane u katastarski operat katastra nekretnina za predmetne i susjedne katastarske čestice, kao i osobe koje imaju pravni

interes, pozivaju se na obilježavanje granica katastarskih čestica dostavom poziva te su obvezne pokazati granice svojih katastarskih čestica.

U slučajevima kada je za adrese upisane u službene evidencije utvrđeno da se dostava ne može izvršiti ili se prilikom pokušaja dostave sazna da postoje razlozi zbog kojih poziv nije moguće uručiti naslovljenoj osobi (primatelj nepoznat, odselio, preminuo), geodetski izvoditelj objavit će poziv na e-Oglasnoj ploči. Smatra se da je dostava obavljena osmoga dana od dana objave pismena na e-Oglasnoj ploči Državne geodetske uprave.

U situacijama kada se pozvane osobe ne odazovu ili ne mogu pokazati granice, koristit će se podaci dobiveni od prisutnih osoba. Za neobilježene granice

primijenit će se metoda prilagodbe prikaza na temelju terenskih mjerenja i dostupnih podataka iz okolnih katastarskih čestica. U izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica evidentiraju se sve relevantne informacije kao što su tijek obilježavanja, način postavljanja oznaka, neslaganja oko međa, identitet sudionika i njihovi pravni statusi. U slučaju spornih granica katastarskih čestica, elaborat se ne izrađuje niti potvrđuje.

Kada stanje podataka iskazanih u geodetskom elaboratu zahtijeva dodatne provjere, nadležni katastarski uredi provode kontrolu izrađenih elaborata kroz terenski očevid. Ako se utvrde nepravilnosti, zahtjev za pregled i potvrđivanje elaborata se odbija rješenjem, a o tome se obavještava geodetska inspekcija DGU-a i Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije.

Po završetku radionice prikupljena su pitanja, a odgovori su objavljeni na mrežnoj stranici DGU-a čime se dodatno pojašnjavaju određene zakonske odredbe, s ciljem boljeg razumijevanja i primjene uputa u radu.

Zahvaljujemo svim sudionicima radionica na aktivnom doprinosu kako bismo zajedno unaprijedili praksu i osigurali što kvalitetniju primjenu zakonskih izmjena!

e-Oglasna ploča

Riječ je o digitalnoj usluzi za obavještavanje građana o postupcima katastarskih izmjera i izradi geodetskog elaborata koja omogućava objavu pismena, odnosno poziva građanima.

Obavijesti na e-Oglasnoj ploči vidljive su svim posjetiteljima bez potrebe za registracijom, a pristupiti im je moguće putem mrežne stranice DGU-a i portala Uređena zemlja. Pretraživanje objava moguće je prema datumu, lokaciji, katastarskoj općini, broju katastarske čestice, nazivu stranke, a moguće je pregledavati aktivne i arhivske objave.

SURAĐUJEMO

SA ŠKOLAMA

SREDNJOŠKOLCI POSJETILI

SREDIŠNJI URED DGU-A

Tekst: Vizura I Fotografije: DGU

Državna geodetska uprava uvijek rado otvara svoja vrata učenicima i studentima, prepoznajući važnost edukacije i povezivanja s budućim geodetima. Tako smo početkom 2025. godine ugostili srednjoškolce dviju škola – Strukovne škole Gospić i Geodetske škole Zagreb.

Početkom siječnja naš su Središnji ured u Zagrebu posjetili učenici 1. i 2. razreda Strukovne škole Gospić u pratnji njihovih mentora i vanjskih suradnika. Među njima su bile i pročelnica Područnog ureda za katastar Gospić, Nina Stopić, te službenice Ivana Sarić Rukavina i Marija Jurković, kao i Matija Jozinović.

Dva tjedna kasnije, u DGU je stiglo čak osamdeset učenika završnih razreda Geodetske škole Zagreb u pratnji njihovih nastavnika. Spomenimo kako su neki od naših sadašnjih službenika upravo nekadašnji učenici ove škole.

Tijekom posjeta učenici su imali priliku upoznati se sa zakonodavnim okvirom djelovanja Državne geodetske uprave, njezinom ulogom u sustavu državne

uprave te ključnim aktivnostima koje provodi. Neke od tema bile su: uspostava i održavanje sustava Geoportal DGU-a, značaj i primjena službene državne kartografije, postupak katastarskih izmjera s fokusom na provedbu Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja 2021. – 2030., kao i na projekt Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene rizika od katastrofa.

Glavni ravnatelj DGU-a Antonio Šustić izrazio je zadovoljstvo velikim odazivom učenika i njihovim interesom za aktivnosti središnje institucije nadležne za službene prostorne podatke u Republici Hrvatskoj.

“Ovi posjeti dio su kontinuiranih nastojanja DGU-a da njeguje odnose s ustanovama koje obrazuju buduće

stručnjake u području geodezije i geoinformatike. Posebno nas veseli što će neki od ovih učenika u budućnosti možda postati naš suradnici i kolege,” istaknuo je ravnatelj Šustić.

Oba posjeta nastavak su uspješne suradnje DGU-a i obrazovnih institucija te pridonose jačanju povezanosti obrazovanja i tržišta rada, otvarajući učenicima priliku za stjecanje uvida u profesionalne izazove koji ih očekuju u budućnosti.

JAČANJE SURADNJE S JLS-OVIMA

PUK POŽEGA I GRAD PLETERNICA

Tekst: Vizura I Fotografije: Grad Pleternica

Lokalna samouprava najbolje poznaje potrebe i prioritete svojih građana, dok Državna geodetska uprava pruža stručnu podršku, tehničke alate i osigurava službene evidencije koje su temelj za planiranje i provedbu različitih razvojnih projekata te prostorno planiranje.

Ova suradnja od iznimne je važnosti jer omogućuje učinkovitije upravljanje prostorom, bolje korištenje resursa i realizaciju strateških projekata od koristi za lokalne zajednice, a u konačnici doprinosi povjerenju građana u državne institucije.

O važnosti, rezultatima i daljnjim mogućnostima ove suradnje razgovarali smo s Josipom Mikšikom, pročelnikom Područnog ureda za katastar u Požegi na primjeru suradnje s Gradom Pleternicom.

Početkom godine održali ste sastanak s gradonačelnicom Grada Pleternice, gđom Marijom Šarić na kojem ste razgovarali o izazovima i mogućnostima daljnje suradnje. Koje su bile ključne teme?

Jedna od ključnih tema bila je zahtjev Grada Pleternice za preglednom kartom ulica. Tom prilikom pružene su informacije o dostupnim podacima na relevantnim portalima te obrazac za podnošenje zahtjeva za podatke iz Registra prostornih jedinica. Razgovaralo se i o problemima na koje građani nailaze prilikom prijave ili produljenja adrese prebivališta, a koji proizlaze iz činjenice da se adrese danas u

MUP-u kontroliraju prema Registru prostornih jedinica. U prošlosti su građani davali izjave o adresama, što je ponekad rezultiralo neskladom između prijavljene i službene adrese. Toga danas nema.

Naglašena je i potreba za promjenom granica naselja koju traže privatne osobe, udruge poput lovačkih društava i slično. Na sastanku se razmatrala i mogućnost donošenja odluke koja bi definirala sve granice naselja na području Grada Pleternice.

Jedna od tema bio je status naselja koja pripadaju Gradu Pleternici i Požeško-slavonskoj županiji ali se trenutačno nalaze u evidencijama Područnog ureda za katastar Slavonski Brod, poput naselja Bilice, Mihaljevići i Brđani. Istaknuta je potreba za njihovim mjerenjem, izdvajanjem iz katastarske općine Odvorci te upisivanjem u nadležnost katastra i zemljišne knjige Požega. Među najznačajnijim temama bilo je informiranje o trenutačnom stanju katastarskih izmjera u katastarskim općinama Buk, Frkljevci, Zagrađe, Brodski Drenovac i Kuzmica. Posebno je istaknuto pitanje izazova u katastarskoj izmjeri u Kuzmici, gdje dolazi do preklapanja između gradskih projekata i projekta

katastarske izmjere. Gradonačelnica je izrazila interes za provođenjem novih katastarskih izmjera građevinskih područja u katastarskim općinama koje do sada nisu bile obuhvaćene izmjerom. Također, istaknula je važnost usklađivanja podataka u katastru i zemljišnoj knjizi kao preduvjeta za kupnju zemljišta i revitalizaciju ovog područja. Smatra kako je Višegodišnji program katastarskih izmjera građevinskih područja koji provodi DGU od velikog značaja za ukupan razvoj regije i Grada Pleternice, a doprinijet će i ukupnom gospodarskom napretku Republike Hrvatske.

provedbu katastarskih izmjera 1991., 2002. i 2015. godine te naposljetku kroz katastarske izmjere 2023. godine, u okviru provedbe Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera.

Strankama treba dati

jasne i pravovremene informacije, informirati ih

i educirati o podacima.

Jesu li to teme koje najčešće muče građane?

Građane najviše muči već spomenuta neusklađenost podataka katastra i zemljišne knjige sa stanjem na terenu. Ovaj problem nije prisutan samo na području Požege, već i u cijeloj Hrvatskoj. Neriješena imovinskopravna pitanja svojevrsni su uteg građanima u prometu nekretninama, a šire gledajući, otežavaju gospodarski rast i razvoj, s obzirom na to da su tzv. čisti papiri preduvjet ulaganja u europske, infrastrukturne, komunalne i druge projekte.

Važnost usklađenih evidencija i imovinskopravnih odnosa, Grad Pleternica spoznao je još u vrijeme komasacija prije 1980. godine, kroz

Drago mi je što Grad Pleternica prepoznaje značaj tih projekta kao osnove za sve druge projekte Grada i razvoj lokalne zajednice.

Koliko je, u kontekstu rješavanja tih problema, važna kvalitetna suradnja s lokalnom samoupravom?

Suradnja je važna kako bi uredi za katastar, odnosno Državna geodetska uprava, mogli dobiti povratne informacije o stvarnim problemima s kojima se suočavaju građani i jedinice lokalne samouprave. Na temelju tih povratnih informacija, DGU može pravovremeno informirati građane o aktualnim aktivnostima, mogućnostima uključivanja u projekte te o dostupnim uslugama koje im mogu olakšati rješavanje pitanja vezanih uz njihove nekretnine.

Osim toga, kvalitetna suradnja omogućuje uočavanje specifičnih potreba zajednica, što pruža priliku za osmišljavanje novih aktivnosti i inicijativa koje će dodatno unaprijediti kvalitetu usluga i pojednostaviti postupke za građane.

Što na razini Područnog ureda za katastar možete učiniti da predstavnicima lokalne samouprave, ali i samim građanima, olakšate pristup procedurama i informacijama i vezanima za njihovu imovinu?

Svakako je prvotni cilj dati jasne i pravovremene informacije o postupcima i podacima koji su im dostupni. Osim što ih možemo informirati, ključno je i educirati ih o tome kako pristupiti podacima. To uključuje upute o tome na koji način mogu dobiti informacije – bilo na šalteru, putem telefona ili putem e-maila.

Važno nam je da građani razumiju procedure, da imaju pristup svim relevantnim informacijama i da aktivno sudjeluju u postupcima koji se tiču njihovih nekretnina. U konačnici, njima samima je to cilju.

NOVOSTI IZ KATASTRA

DOVRŠETAK IZMJERA I DIGITALNA UNAPRJEĐENJA

Tekst: Vizura I Fotografije: MPGI U izradi teksta sudjelovali: Martina Nemet i Filip Štivičić, Sektor za katastarski sustav

U katastarskoj općini

Topusko dovršena katastarska izmjera i obnova zemljišne knjige

Radovi na katastarskoj izmjeri na području Općine Topusko, u katastarskoj općini Topusko i dijelu katastarske općine Hrvatsko Selo, uspješno su završeni. Za katastarsku općinu Topusko obnovljeni su zemljišna knjiga i katastarski operat, što će pridonijeti daljnjem razvoju gospodarstva i infrastrukture na ovom području.

Izmjere su započele u veljači 2023. godine u okviru Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera

građevinskih područja 2021. – 2030. Obuhvaćeno je 898 hektara, 4505 katastarskih čestica i 966 zgrada. Odluka o obnovi zemljišne knjige za k.o. Topusko donesena je u ožujku 2024., a završena u siječnju 2025. godine, kada su donesene i odluke o otvaranju katastarskog operata i zemljišne knjige. U provedbu izmjera na ovom području uloženo je 747.141,48 eura. Oko 90 % stvarnih vlasnika odazvalo se obilježavanju granica zemljišta, a 95 % njih potpisalo je

Sastanak povodom završetka izmjera i obnove zemljišne knjige za katastarsku općinu Topusko

suglasnost s podacima u elaboratu izmjere. Ovi podaci ukazuju na to da su vlasnici nekretnina prepoznali značaj ovog programa te važnost aktivnog sudjelovanja u zaštiti svojih vlasničkih interesa.

Na području Sisačko-moslavačke županije, katastarskim izmjerama u okviru Višegodišnjeg programa, obuhvaćene su 23 katastarske općine na području gradova Petrinje, Siska, Kutine i Gline te općina Topusko i Lekenik.

Ukupna površina za koju se provodi postupak obnove katastra i zemljišne knjige je 11.762 hektara, a obuhvaća 58.090 katastarskih čestica te 26.452 zgrade. Obuhvaćeni su oni dijelovi katastarskih općina na području županije koji su najteže nastradali u potresu u prosincu 2020. godine. Dovršetak izmjere i obnova zemljišne knjige obilježeni su posjetom potpredsjednika Vlade RH i resornog ministra Branka Bačića i državnog tajnika

Domagoja Orlića te glavnog ravnatelja Državne geodetske uprave Antonia Šustića i zamjenice glavnog ravnatelja Maje Pupačić općini Topusko te lokacijama poslijepotresne obnove.

Tom je prilikom ministar Bačić istaknuo da završetak izmjere i uspostava nove zemljišne knjige donose razvojne poticaje i povećanje prihoda ovom području, a što potvrđuju iskustva drugih lokalnih jedinica.

Glavni ravnatelj Šustić naglasio je da će građani, vlasnici i javna poduzeća sada imati lakši pristup službenim podacima katastra i zemljišnih knjiga, čime će se ubrzati realizacija investicija.

Nova usluga na portalu Uređena zemlja: Virtualni asistent

Pristup podacima katastra i zemljišne knjige osiguran je putem portala Uređena zemlja, a ta je usluga unaprijeđena implementacijom Virtualnog asistenta koji korisnicima pruža stručnu podršku, omogućuje uvid u status katastarskog i zemljišnoknjižnog predmeta, podatke o nekretninama te promjene provedene u zemljišnim knjigama.

Virtualni asistent razvijen je u sklopu projekta Unaprjeđenje informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra, kojeg provodi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Stručnu podršku razvoju Virtualnog asistenta pružili su i službenici Državne geodetske uprave. Pomoću Virtualnog asistenta korisnici mogu:

• izraditi službene isprave poput zemljišnoknjižnog izvatka, BZP izvatka i posjedovnog lista

• dobiti objašnjenja osnovnih katastarskih i zemljišnoknjižnih pojmova

• dobiti pomoć u jednostavnijim pravnim situacijama

• biti usmjereni na nadležno tijelo ili osobu koja može pružiti dodatne informacije

• pristupiti potrebnim podacima koristeći pametnu tražilicu koja prepoznaje sinonime, poput onih za ZK izvadak i sl.

• pretraživati po broju katastarske čestice, broju uloška ili adresi, čak i ako su uneseni samo djelomični ili netočni podaci.

Ova inovacija olakšava korištenje portala te smanjuje potrebu za osobnim dolaskom u katastarske urede čime se štedi vrijeme i povećava transparentnost postupaka.

OBJAVLJENO

GODIŠNJE

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PROVEDBENOG PROGRAMA ZA 2024.

GODINU TE GODIŠNJI

PLAN RADA DRŽAVNE

GEODETSKE UPRAVE

ZA 2025.

Državna geodetska uprava objavila je u siječnju ove godine dva važna dokumenta:

Godišnje izvješće o provedbi

Provedbenog programa za 2024. godinu i Godišnji plan rada

Državne geodetske uprave za 2025. godinu. Ovi dokumenti, koji se donose na godišnjoj razini, osiguravaju transparentno i učinkovito upravljanje te omogućuju sustavno praćenje planiranih aktivnosti.

Godišnje izvješće o provedbi Provedbenog programa za 2024. godinu

Dokument sadrži izvješće o napretku u provedbi mjera navedenih u Provedbenom programu DGU-a za razdoblje 2021. - 2024. godine i usmjerenih na ostvarenje vizije i misije DGU-a te na provedbu ciljeva iz Programa Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024.

Riječ je o ukupno 13 mjera čijom provedbom DGU doprinosi digitalnoj tranziciji i transformaciji društva, ponajprije kroz provedbu aktivnosti fokusiranih na digitalizaciju, povećanje ažurnosti prostornih registara te njihove dostupnosti svim fizičkim osobama – građanima Republike Hrvatske i svim pravnim osobama - poslovnim subjektima Republike Hrvatske, tijelima javne vlasti i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Podsjećamo, DGU je u rujnu 2024. donio novi Provedbeni program za razdoblje od 2024. do 2028. godine kojim su definirane prioritetne mjere u idućem četverogodišnjem razdoblju.

Godišnji plan rada Državne geodetske uprave za 2025. godinu

Planirane aktivnosti u 2025. godini, sadržane u Godišnjem planu rada, usklađene su s mjerama Provedbenog programa DGU-a za razdoblje od 2024. do 2028. te obuhvaćaju i druge poslove iz nadležnosti Uprave.

Godišnji plan sadrži popis mjera iz Provedbenog programa i ciljeve iz djelokruga rada te operativne ciljeve po ustrojstvenim jedinicama.

Neke su od planiranih aktivnosti u 2025. godini:

• upućivanje u postupak donošenja Vladi RH prijedloga Godišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja za 2025. godinu i nastavak aktivnosti iz Godišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja u 2023. za 2024. godinu;

• unaprjeđenje kvalitete prostornih podataka i registara u nadležnosti DGU-a;

• dijeljenje prostornih podataka putem mrežnih usluga, čime se građanima, javnom i privatnom sektoru omogućuje pristup podacima u stvarnom vremenu;

• daljnji razvoj digitalnih rješenja - portala i aplikacija - s ciljem poboljšanja korisničkog iskustva i dostupnosti informacija;

• osnivanje i vođenje Registra upravitelja zgrada i Registra zajednice suvlasnika

• provedba projekta „Integrirane usluge zemljišne administracije i pravosuđa”, koji DGU provodi u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, s ciljem poboljšanja dostupnosti zemljišnoknjižnih i pravosudnih usluga te njihove usklađenosti s međunarodnim standardima;

• prijedlog Vladi RH provedbe Višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje 2025. – 2034.;

• održavanje i razvoj državnog koordinatnog sustava s posebnim naglaskom na daljnje progušćenje Hrvatskog pozicijskog sustava (CROPOS).

Uz navedene, planirane su i druge aktivnosti usklađene s mjerama definiranima

Provedbenim programom. Na temelju Godišnjeg plana rada, objavljuje se polugodišnji izvještaj o radu do 30. srpnja tekuće godine i godišnji izvještaj o radu do 30. siječnja iduće godine.

VIZIJA:

“Digitalnom transformacijom i inovacijama u stvaranju i dijeljenju prostornih podatka potičemo razvoj Republike Hrvatske.”

EDUKACIJA

Predstavnice DGU-a na radionici o korištenju metapodataka prostornih podataka

Tekst: dr. sc. Iva Gašparović, Ana Geceg, Sektor za IPP I Fotografije: EuroSDR

Zajednička radionica EuroSDR-a i EuroGeographicsa pod nazivom „Izrada i korištenje metapodataka prostornih podataka“ (Geometadata Production and Usage) održana je 7. veljače 2025. godine u prostorima Nacionalnog instituta za geografske i šumske informacije (IGN) u u Parizu, Francuska.

U prostorima IGN-a stalni je postav izložbe pod nazivom “Kada čovjek susretne svijet na kartama”

Radionica je okupila 43 sudionika iz nacionalnih kartografskih i katastarskih agencija, geoloških instituta, istraživačkih institucija i gospodarskog sektora, iz 18 europskih zemalja.

Cilj radionice bio je steći uvid u mogućnosti poboljšanja prikupljanja, održavanja i

korištenja metapodataka o prostornim podacima u svrhu njihova lakšeg dijeljenja i ponovne upotrebe.

Naime, metapodaci predstavljaju ključnu komponentu koja omogućava efikasno pronalaženje i ponovnu upotrebu podataka, dokumentiranje njihove kvalitete

te izgradnju povjerenja u odluke temeljene na tim podacima. Ipak, postoji prostor za unaprjeđenje pristupa različitih institucija u prikupljanju, proizvodnji, održavanju, dijeljenju i korištenju metapodataka vezanih uz prostorne podatke.

Tijekom radionice prezentirane su nove tehnologije i rješenja za kvalitetno upravljanje metapodacima, kao i brojni razvojni i istraživački projekti koji svoje rezultate prikupljanja i održavanja metapodataka temelje na primjeni umjetne inteligencije. Predstavljeni su i primjeri dobre prakse razvoja nacionalnih geoportala infrastruktura prostornih podataka i pripadajućih kataloga metapodataka. Radionica je potaknula zanimljive rasprave te razmjenu znanja i iskustava sudionika o izradi i primjeni metapodataka, kao i o budućoj ulozi umjetne inteligencije u njihovom stvaranju i održavanju.

IZVJEŠĆE ZA 2024. I REZULTATI PRAĆENJA

INSPIRE DIREKTIVE

Izvješće o aktivnostima na uspostavi, održavanju i razvoju Nacionalne infrastrukture prostornih podataka za 2024.

Vlada Republike Hrvatske na svojoj je 67. sjednici održanoj 21. veljače 2025. godine usvojila Izvješće o aktivnostima na uspostavi, održavanju i razvoju Nacionalne infrastrukture prostornih podataka za 2024. godinu. Izvješće je na sjednici Vlade predstavio glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić.

Tijekom 2024. godine ostvaren je napredak na uspostavi NIPP-a koji se posebno očituje u većoj dostupnosti prostornih podataka javnog sektora na transparentan i interoperabilan način. Tijekom godine nastavljene su aktivnosti na Registrima NIPP-a, Geoportalu NIPP-a te pregledniku i mobilnoj aplikaciji GeoHrvatska namijenjenoj građanima. Također, odrađen je veliki broj aktivnosti na širenju svijesti i promociji NIPP-a, održavanjem konferencije kao i pružanjem podrške subjektima NIPP-a putem radionica i sastanaka.

Rezultati praćenja provedbe

Direktive INSPIRE za Republiku Hrvatsku za 2024. godinu

Europska komisija objavila je rezultate praćenja provedbe Direktive INSPIRE za Republiku Hrvatsku za 2024. godinu koji pokazuju gotovo stopostotnu usklađenost metapodataka s INSPIRE provedbenim pravilima za metapodatke. Dostupnost prostornih podataka putem mrežnih usluga se povećala za više od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu te sada iznosi više od 50 posto.

Rezultati su od 14. veljače 2025. javno dostupni na mrežnoj stranici Monitoring, a izrazito visoka usklađenost usklađenost bilježi se iz godine u godinu. Državna geodetska uprava, kao Nacionalna kontaktna točka za Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka, nadzire provedbu i korištenje NIPP-a i omogućava Europskoj komisiji i javnosti stalan pristup rezultatima izvješća o praćenju uspostave, održavanja i razvoja NIPP-a. Izvješće uključuje kontinuirano praćenje usklađenosti metapodataka i dostupnosti te usklađenosti prostornih podataka i usluga sa INSPIRE provedbenim pravilima.

KAKO USPJEŠNO POLOŽITI DRŽAVNI ISPIT?

Tekst: Vizura I Fotografije: web, Pixabay U izradi teksta sudjelovale: Marija

Tapšanji, Ivana Kvesić

Ako ste među sretnicima koji su državni ispit uspješno položili, možda ćete pomisliti da ovaj tekst nije za vas. No, spomen ovog ispita rijetko kojeg državnog službenika ostavlja ravnodušnim.

A zašto je tako? S jedne strane, ispit nosi težinu odgovornosti i očekivanja – dokazivanja stručnosti i poznavanja zakonodavnog okvira na kojem se temelji rad državne uprave. S druge strane, prati ga intenzivan stres i niz emocija – od straha i uzbuđenja do ponosa ili razočaranja.

Bilo kako bilo, riječ je o iskustvu koje se pamti. Ako vas ovo iskustvo očekuje u skorije vrijeme, krenuli ste s učenjem ili tek planirate, nadamo se da ćete pronaći pokoji koristan savjet i svakako – kolegijalnu podršku.

Što obuhvaća ispitno gradivo?

Ispitno gradivo sastoji se od šest cjelina (Pravilnik o polaganju državnog ispita) bez obzira polažete li ispit I. ili II. razine, a to su: ustavno ustrojstvo,

pristup informacijama i zabrana diskriminacije; sustav državne uprave; službenički odnosi i službenička etika; sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave; osnove Europske unije i osnove upravnog postupka, upravnog spora i uredskog poslovanja.

Razina ispita ovisi o obrazovanju koje je uvjet za raspored na radno mjesto. Državni ispit I. razine polaže se za

poslove radnog mjesta sa srednjoškolskom stručnom spremom, dok je II. razina predviđena za visoko obrazovanje (prvostupnici, magistri).

Kako se prijaviti i što očekivati?

Odmah po zaposlenju, Služba za vođenje ljudskih potencijala prijavljuje vas u sustav e-učenje gdje ćete imati pristup svim materijalima za pripremu ispita.

Najkasnije tri mjeseca prije isteka roka u kojem ste dužni položiti ispit, ispitna koordinatorica iz Službe za vođenje ljudskih potencijala prijavit će vas Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (MPUDT) kako biste dobili točan termin polaganja. Dakle, ako ste ispit obvezni položiti do npr. 1. lipnja, ispitna koordinatorica će vas prijaviti najkasnije 1. ožujka. Savjetujemo ipak da ispit prijavite što ranije kako biste ostavili dovoljno vremena za (eventualno) ponavljanje ispita, odnosno dijela ispita.

Za pripremu državnog ispita na raspolaganju vam stoje svi pravni izvori navedeni u Ispitnom katalogu za državni ispit, a u sklopu e-učenja pronaći ćete i priručnike koji su se, prema dosadašnjim iskustvima, pokazali vrlo korisnima.

položi dva ili više predmeta, ponavlja cijeli ispit.

• Kandidat koji ne položi samo jedan predmet, ima pravo na popravni ispit iz tog predmeta.

• Kandidat koji ne položi popravni ispit, također ponavlja cijeli ispit.

Na dan ispita obavezno je doći barem 30 minuta

prije početka kako biste se na vrijeme registrirali i smjestili.

Ispit se polaže na računalu, a svaka cjelina (predmet ispitivanja), ovisno o razini ispita koju polažete, obuhvaća 20 (razina I) ili 30 pitanja (razina II). Za svako pitanje ponuđena su četiri odgovora, od kojih je samo jedan točan, a sustav ne predviđa negativne bodove. Kako biste se lakše snašli, sustav daje mogućnost označavanja pitanja različitim bojama, što vam omogućuje da se kasnije vratite na ona pitanja u čiji odgovor niste sigurni.

Polaganje ispita provodi se u prostorijama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (MPUDT) na adresi Maksimirska cesta 63 u Zagrebu. Ispit je položen kada ste u svakoj cjelini odgovorili točno na minimalno 50 % pitanja.

Što ako ne položite ispit?

Polaganju cijelog ispita možete pristupiti najviše tri puta za svaku razinu. U slučaju da ne položite državni iz prvog pokušaja, možete to učiniti još dva puta, i to o vlastitom trošku.

• Kandidat koji u prvom ili drugom polaganju ne

• Kandidat koji ni nakon trećeg pokušaja ne položi ispit ili popravni ispit gubi pravo na daljnje polaganje i slijedi prestanak državne službe. Izuzetak se odnosi na službenike koji nisu položili državni ispit II. razine, a imaju prethodno položen ispit I. razine – oni se mogu rasporediti na radno mjesto koje odgovara uvjetima I. razine, ali ako takvo mjesto nije dostupno, stavljaju se na raspolaganje Vladi.

Kako se najbolje pripremiti? – savjeti iz prve ruke

• Proučite Ispitni katalog za državni ispit jer u njemu možete pronaći informaciju o zastupljenosti zadataka/pitanja u područjima ispitivanja kao i konkretne primjere pitanja.

• Obvezni ste doći na ispit minimalno 30 minuta ranije, no savjetujemo da dođete bar 45 minuta prije ispita kako biste izbjegli bilo kakvu žurbu, a to je ujedno i prilika da upoznate druge kandidate i međusobno si pružite podršku.

• Svakako riješite ogledne ispite dostupne na mrežnoj stranici MPUDT-a.

• Informirajte se putem društvenih mreža gdje možete pronaći korisne izvore poput sažetaka gradiva i pitanja za ponavljanje.

• Iako iskustva kolegica i kolega mogu biti vrlo korisna, ipak se ne zamarajte previše jer se uvelike razlikujemo u pristupima i načinima učenja i nošenja sa stresnim situacijama.

• Naspavajte se i dobro odmorite! Ispit traje –ovisno o razini - 150, odnosno 210 minuta što je zahtjevno i traži dobru koncentraciju.

• Pitanja su koncipirana tako da ih je potrebno čitati pažljivo i koncentrirano. Ne žurite, vremena je dovoljno.

• Najprije odgovorite na ona pitanja za koja ste sigurni da znate točan odgovor. Ostalo označite i vratite se kasnije. Naime, moguće je da vas neko od idućih pitanja asocira na odgovor koji prethodno

niste znali ili niste bili sigurni.

• Ne zaboravite ponijeti osobnu iskaznicu ili drugi važeći identifikacijski dokument s fotografijom i OIB-om jer bez njega neće moći pristupiti ispitu.

• Ne zaboravite ugasiti mobitel jer vas bilo kakvo ometanje može diskvalificirati s ispita. Mobitel, kao i sve ostale osobne stvari ćete morati odložiti na za to predviđeno mjesto.

• Ponesite bočicu s vodom, ispit je zahtjevan i dugotrajan, osvježenje bi vam moglo koristiti.

• Tijekom ispita možete zatražiti kratki izlazak do toaleta. Iskoristite tu mogućnost kada osjetite pad koncentracije!

• Krenite s učenjem na vrijeme i ostavite si vremena za odmor i ponavljanje. Ako možete koristiti dane godišnjeg odmora u kombinaciji sa slobodnim danima za učenje, iskustva pokazuju da će vam dobro doći.

• Ako ne položite ispit iz prvog pokušaja, nemojte klonuti duhom, imate još pokušaja.

• Nagradite se za položeni ispit, zaslužili ste!

Timski izazov

Tijekom posljednje dvije godine (2023. i 2024.) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirao je pub kvizove o javnoj upravi pod nazivom Bureaucracy Brain Teasers. Ovi kvizovi povezuju aktualne teme iz opće kulture s javnom upravom, kako bi se popularizirala javna uprava i približila ova tema široj publici na zanimljiv i zabavan način.

Pozivamo vas da znanje stečeno pripremom za državni ispit iskoristite i tako što ćemo oformiti DGU ekipu i odmjeriti snage na nekom od idućih pub kvizova!

Izložba Ni seloNi grad

Tekst: Vizura I Fotografije: www.istra24.hr

U siječnju ove godine, u rovinjskoj Galeriji Centra vizualnih umjetnosti

Batana, otvorena je zanimljiva izložba fotografija „Ni selo-Ni grad“ autora

Alda Pokrajca, dugogodišnjeg novinara i fotoreportera Glasa Istre. Izložba je posvećena petstotoj obljetnici nastanka Rovinjskog Sela te kroz više od stotinu fotografija dokumentira bogatu povijest ovog mjesta i njegove transformacije.

Rovinjsko Selo kroz vrijeme: Urbanizacija i promjene krajolika od 1950-ih do danas

Fotografije, snimane od 1950-ih godina do danas, bilježe kako je Rovinjsko Selo prolazilo kroz urbanizacijske promjene, ali i kako su one utjecale na društveni i kulturni krajolik tog područja.

U sklopu izložbe također su predstavljene prve ortofotokarte na kojima je ucrtano Rovinjsko Selo i to iz 1968. godine. Zaslugom

dr. sc. Alda Sošića, geodeta i umirovljenog pročelnika Područnog ureda za katastar Pula, koji je proučavao razvoj ovog područja, posjetitelji mogu vidjeti i bolje razumjeti kako su se mijenjale granice i struktura mjesta, a posebno kada se karte iz šezdesetih godina prošlog stoljeća usporede s onima iz 2023. godine. Snažna urbanizacijska ekspanzija

Od 1818. do 1823. godine na području Sela bile su registrirane 2983 parcele, da bi ih 2019. godine bilo čak 4222.

Rovinjskog Sela započela je 1990-ih godina i dovela je do promjena koje su neprepoznatljivo oblikovale krajolik. Nakon što je prikazana u Rovinju tijekom siječnja 2025., izložba je postavljena u Rovinjskom Selu kao dio trajnog postava Doma kulture. Ako vas put dovede u ovo mjesto koje nije ni selo, ni grad, preporučujemo da je pogledate!

VUKOVARSKO - SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Završen projekt snimanja i evidentiranja obnovljenih i darovanih obiteljskih kuća

Tekst: Ivica Ivšić, pročelnik Područnog ureda za katastar Vukovar I Fotografije: Pixabay, https://nijemci.hr/nijemci/

Stavljanjem u primjenu k.o. Podgrađe nova, 10. veljače 2025. godine, uspješno je završen projekt snimanja i evidentiranja obnovljenih i darovanih obiteljskih kuća u Vukovarsko-srijemskoj županiji koji je započet prije više od 15 godina na inicijativu Područnog ureda za katastar Vukovar. Odlukom o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata

katastra nekretnina za k.o. Podgrađe nova propisano je održavanje u trajnoj suglasnosti s novoosnovanom zemljišnom knjigom, a što je osigurano održavanjem kroz Bazu zemljišnih podataka.

Projektom snimanja i evidentiranja obnovljenih i darovanih obiteljskih kuća obuhvaćene su bile kuće koje su tijekom Domovinskog rata pretrpjele teška oštećenja (od IV. do VI. stupnja) te kuće darovane od strane Vlade RH, sukladno Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvu RH na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih i nestalih branitelja iz Domovinskog rata (NN 142/06). Financiranje je u cijelosti bilo osigurano iz državnog proračuna putem tadašnjeg Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Dva ciklusa katastarskih izmjera i snimanja

Radovi su provedeni kroz dva pristupa: katastarske izmjere provedene za određena područja te pojedinačna snimanja kuća iz obnove uključujući sve građevine

na katastarskim česticama na kojima se nalaze obnovljene kuće. U obnovi kuća VI. stupnja oštećenja izgrađene su nove kuće, za V. stupanj oštećenja izgrađene su najčešće nove kuće na eventualno „starim temeljima“, dok su kuće IV. stupnja bile uglavnom novije kuće koje u većini slučajeva do rata nisu niti bile evidentirane u katastarskom operatu, a obnovljene su rekonstrukcijom srušenih i oštećenih dijelova. Poslovi katastarskih izmjera i snimanja provedeni su u dva ciklusa:

• U prvom ciklusu (2007. – 2011.) evidentirane su obnovljene i darovane obiteljske kuće na području Grada Vukovara i to kroz katastarsku izmjeru k.o. Borovo Naselje u okviru čega je snimljeno i evidentirano 899 obnovljenih i darovanih kuća. Snimljene su i pojedinačne obnovljene ili darovane kuće u k.o. Vukovar (2560 kuća), k.o. Sotin (106 kuća) i k.o. Lipovača (29 kuća). Ukupno je na području Grada Vukovara evidentirano 3594 obnovljenih ili darovanih obiteljskih kuća i pratećih zgrada na katastarskim česticama na kojima se kuće nalaze.

Katastarski operat za k.o. Borovo Naselje stavljen je u primjenu početkom 2014. godine.

• U drugom je ciklusu započetom 2010. godine kroz šest katastarskih izmjera dijelova katastarskih općina (intravilana), koji su izvorno bili u Budimpeštanskom koordinatnom sustavu, evidentirano 1588 obnovljenih ili darovanih obiteljskih kuća, Osim toga je snimanjem pojedinačnih obnovljenih ili

darovanih kuća u još sedam naselja Vukovarsko-srijemske županije snimljeno i evidentirano 1294 obiteljske kuće. Ukupno je u oba ciklusa evidentirano 6476 obnovljenih ili darovanih obiteljskih kuća na području Vukovarsko-srijemske županije.

Katastarski operat uveden je u službenu primjenu 2019. godine za dio k.o. Ilača (Općina Tovarnik), te 2020. godine za dio k.o. Šarengrad (Grad Ilok). Na području općine Nijemci, katastarski operat je u primjeni od 2019. godine za dio k.o. Nijemci, zatim od 2021. za dio k.o. Lipovac, od 2023. godine za k.o. Apševci nova i od 2025. za k.o. Podgrađe nova.

Razlozi za provedbu katastarskih izmjera

Prvi je razlog za provedbu katastarskih izmjera bilo snimanje kuća izgrađenih u postupku obnove ratom srušenih i oštećenih kuća te kuća iz Uredbe (NN 142/06). Drugi razlog za katastarske izmjere intravilana k.o. Ilača, k.o. Šarengrad, k.o. Nijemci, k.o. Lipovac, k.o. Apševci i k.o. Podgrađe bio je taj što su podaci na temelju kojih su bili izrađeni i digitalni katastarski plan i katastarski operat za intravilane navedenih katastarskih općina - bili podaci terestričkih mjerenja iz I. komasacije izvršene između dva svjetska rata, u hvatnoj mjeri i Budimpeštanskom koordinatnom sustavu, a mjerilo originalnih katastarskih planova 1:1440. Za potrebe izrade digitalnog katastarskog plana, katastarski planovi su bili dva puta transformirani: prvi puta u Gauss-Krügerovu projekciju, a potom u HTRS96/TM.

Katastarska

izmjera za dio katastarske općine Podgrađe

Katastarskom izmjerom k.o. Podgrađe nova (intravilan, dosadašnje k.o. Podgrađe) koja je završena tijekom 2011. godine, bilo je obuhvaćeno 90,67 ha s 307 starih katastarskih čestica, odnosno 310 novih katastarskih čestica. Ukupno je snimljeno i evidentirano 452 zgrade, od kojih je 159 obiteljskih kuća bilo obuhvaćeno obnovom.

Izlaganje podataka prikupljenih katastarskom izmjerom za dio k.o. Podgrađe započeto je u listopadu 2023., a do kraja siječnja 2025. završeno je i izlaganje te obnova katastarskog operata i zemljišne knjige.

Kroz ovaj višegodišnji projekt, kroz 7 katastarskih izmjera, snimljeno je ukupno 2487 obnovljenih ili darovanih obiteljskih kuća (IV.-VI. stupnja oštećenja) te 3989 obnovljenih ili darovanih obiteljskih kuća u 10 naselja u gradovima Vukovar i Ilok te općinama Nijemci i Tovarnik.

Izlaganje su obavile službenice

Odjela za katastar nekretnina

Vinkovci: Martina Mihalj, Mateja

Fićković i Dora Majstorović

te Ines Sukić-Majstorović, voditeljica Odjela za katastar nekretnina Vinkovci koja je bila zadužena za nadzor izlaganja.

Na izložene podatke prikupljene katastarskom izmjerom nije bilo žalbi. Izlaganje i obnova su obavljeni bez naknade za članove povjerenstava, stoga svima zahvaljujem na uloženom trudu na pokretanju, provođenju i uspješnom završetku poslova izlaganja i osnivanja. Obnovu zemljišne knjige dijela k.o. Podgrađe izvršila je voditeljica zemljišnoknjižnog odjela u Otoku, Ana Kuveždić.

Veliku podršku sve ove godine u poslovima izlaganja svih katastarskih izmjera pružili su nam službenici i službenice Sektora za katastarski sustav i Službe katastarskih izmjera i izradbe katastarskih operata DGU-a koji su, osim praćenja provedbe poslova izlaganja, koordinirali i provodili implementaciju podataka u ZIS-u te su nam pomagali u svim kritičnim trenucima savjetima i konkretnim odgovorima.

Također, velika zahvala IT stručnjacima suradničkih tvrtki koji su educirali veliki broj naših službenika na poslovima izlaganja, a bili su nam na raspolaganju za različite IT intervencije, a sve kako bismo uspješno obavili svoj dio posla.

Zahvala i ravnateljici osnovne škole „Ivan Kozarac“ u Nijemcima profesorici Tatjani Knežević te ravnatelju osnovne škole Lipovac, profesoru Grguru Jurkoviću koji su osposobili i ustupili školske i pomoćne prostore za potrebe izlaganja podataka.

Zbog svega navedenog, i još mnogih nenavedenih situacija, još jednom hvala svima koji su doprinijeli provedbi ovog važnog i velikog projekta!

RIJEČKI KARNEVAL

Maskirana geografska imena

Tekst: dr. sc. Iva Gašparović I Fotografije: Goran Kovačić, Pixsell

Međunarodna karnevalska povorka u Rijeci predstavlja vrhunac karnevalskih događanja

na Kvarneru, ali i šire. Maškarana događanja na prostoru Rijeke spominju se još 1449. godine, a karneval kakvog danas poznajemo započeo je 1982. godine, kada su Korzom prošetale 3 maškarane grupe.

Na povorci održanoj 2. ožujka 2025. sudjelovalo je rekordnih 11 000 sudionika raspoređenih u 109 grupa iz zemlje i inozemstva.

Spektakularnim maskama, raskošnim alegorijskim kolima, duhovitim i često satiričnim prikazom današnjice sudionici su uveselili više od 100 000 prisutnih gledatelja. Rijeka je tako još jednom dokazala da opravdano nosi titulu jednog od najvećih karnevala na svijetu, u prilično laskavom društvu Rio de Janeira, Venecije i New Orleansa.

S ovogodišnje karnevalske povorke ističemo masku grupe Klub studenata „Istarski klub“ Rijeka pod imenom „Od tabele do tabele“ čiji članovi su nosili natpise s nazivima mjesta u Istri, odnosno geografska imena. Grupa je oduševila gledatelje svojom inovativnošću, ali i brojnim zanimljivim pa i često smiješnim geografskim imenima koja se pronalaze u njihovom zavičaju.

Na kraju, ostaje samo poziv jer Riječki karneval najljepše je doživjeti osobno, uživajući u njemu svim osjetilima!

INTERVJU S JADRANKOM VILUS

Svaki dio svemira moguće je napraviti od gline

U našim se redovima kriju brojni kreativci, a neki od njih u tome su iznimno uspješni. Jedna od takvih osoba je naša dugogodišnja kolegica geodetkinja i pročelnica Područnog ureda za katastar Zagreb, Jadranka Vilus. Naime, više od 35 godina Jadranka se bavi i stvara jedinstvene keramičke predmete i prenosi svoje znanje drugima. Keramičarsko umijeće podrazumijeva umjetničku sklonost i kreativnost, ali isto tako i vještinu i strpljenje. Kroz povijest je keramika bila prisutna u gotovo svim kulturama, od prvih glinenih posuda do suvremenih umjetničkih djela.

IZVAN UREDA

Prava mala umjetnička djela radi i Jadranka u svom kreativnom studiju u Velikoj Gorici, u kojem izrađuje ukrasne i uporabne predmete od keramike.

Od 2014. godine članica je Hrvatskog likovnog društva u Zagrebu, a njezini su radovi izlagani na više od 20 grupnih izložbi u Hrvatskoj. Izdvajaju se Taktilnost boja (Zagreb, 2016. i Velika Gorica, 2017.), Granule (Zagreb, 2020.) u Botaničkom vrtu PMF-a te Može i bez struje (Zagreb, 2022.) u galeriji Modulor. Izlagala je i na međunarodnim izložbama, uključujući 6xSesto u San Giovanniju (Italija, 2014.) i Minijature u organizaciji Udruge likovnih stvaralaca Zaprešić (Zaprešić, 2017. i Beograd 2018.). Radovi su joj izloženi i u Italiji, i to na EU RAKU Contest Argilla (Faenza, 2018.) te u sklopu izložbe Ceramics in love (Castellamonte, 2021.–2024.).

Otkrila nam je kako je započela svoj put u svijetu keramike, što je najviše inspirira te koje su tajne tehnika kojima se služi.

Kada i kako ste otkrili svoju sklonost prema keramici? Što Vas je potaknulo da se počnete baviti izradom keramičkih predmeta?

Davne 1987. godine u prve keramičke korake me uvela majka mog supruga koja je profesorica likovnog odgoja, a sada je u mirovini. Za prve radove sam koristila glinamol, a kasnije, kada sam kupila prvi komad gline, počela sam istraživati taj čarobni materijal. Nepresušna inspiracija u radu s glinom je bezbroj mogućnosti koje glina pruža. Sve što nas okružuje, svaki dio svemira moguće je napraviti od gline

interpretirajući temu na svoj način.

Jeste li oduvijek imali sklonost prema kreativnom izražavanju ili ste svoj talent otkrili s vremenom?

Nisam mislila da imam talent, čak sam mislila da sam antitalent. No, pomalo ulazeći u svijet umjetnosti, educiranjem, istraživanjem, potaknuta i podrškom kolegica profesionalnih umjetnica kod kojih sam pohađala radionice, prihvaćanjem talenta kao lijepog životnog dara, otvaraju se nova vrata iza kojih se razvijaš u nekom svom izričaju, dok u čitavom procesu zapravo - uživaš.

Postoji li neki motiv ili vrsta predmeta koju posebno volite izrađivati? Što Vas u tom procesu najviše inspirira?

Nepresušan izvor inspiracije mi je priroda, posebno drveće i more, ali najviše volim izrađivati anđele. Oni su mi najdraži, moji soulmates-i. U potpunom su skladu s mojom naravi i u svakog je utkano puno ljubavi.

Vaši su radovi predstavljeni na brojnim izložbama. Postoji li neka izložba ili priznanje na koje ste posebno ponosni?

Valovi I i II Hrvatski sabor kulture i Minijature Zaprešić

Istaknula bih posebnu pohvalnicu za likovna postignuća na Hrvatskom saboru kulture (HSK) za rad Valovi. Riječ je o natječaju za umjetnike amatere, žiriran od strane stručnog Prosudbenog povjerenstva likovnog natječaja održanog 2016. godine u Galeriji Koprivnica. Posebno sam ponosna jer mi je to sudjelovanje bilo prvo od nekoliko natječaja HSK-a na kojima su mi izloženi radovi. Najdraža izložba mi je samostalna izložba koju sam ostvarila u suradnji s Andrejom Hojnik Fišić i Sandrom Vitez pod nazivom Taktilnost boja koja je 2016. bila postavljena u prostoru Hrvatskog

Jadrankini anđeli

likovnog društva u Zagrebu, a 2017. u galerijskom prostoru Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici.

U svom radu primjenjujete i RAKU tehniku. O kakvoj je tehnici riječ i po čemu je posebna?

RAKU je japanska tehnika koja potječe iz 16. stoljeća, a objedinjuje četiri temeljna elementa prirode zemlju (glina), vatru (pečenje), zrak (dim) i vodu.

RAKU u svom imenu nosi značenje sreće, zadovoljstva, užitka i radosti. Predmeti se peku u prirodi, na otvorenom prostoru i najčešće u društvu prijateljica. RAKU je tehnika posebna baš po tom druženju pri stvaranju, kao i po posebnim efektima koji se postižu i ne mogu se ponoviti.

Osim što sami stvarate, vodite i tečajeve keramike. Kako doživljavate rad s polaznicima i što Vam je najvažnije prenijeti tijekom radionica?

Na mojim radionicama polaznice motiviram da pronađu u sebi ono nešto što će ih u budućnosti usmjeriti u život i rad s glinom. Keramika se živi, a prvi korak činite kada se zarazite.

Najvažnije mi je da osim tehnika

EU RAKU Argilla

2018 Faenza Italy

prenesem i emociju koja mene vodi u mom dijelu života u kojem živim glinu i keramiku.

Kakvi su Vam daljnji planovi? Pripremate li neku novu izložbu ili zanimljivu radionicu?

Najbolje stvari se u životu dogode neplanski i na osnovu toga ne planiram previše već dopuštam da me moj hobi vodi.

U slobodno vrijeme zaista uživam u svakom trenutku s glinom u rukama.

Uređujem trenutno svoj novi atelier, prostor uz šumu, u prirodi gdje ću početi s održavanjem radionica, možda već i ove godine. Posebno me veseli kada na radionicama vidim poznata lica, a upravo je takav slučaj bio i u Bjelovaru, gdje su sudjelovale kolegice geodetkinje iz bjelovarskog ureda za katastar. Njihov interes i vještine dodatno su obogatile radionicu!

Gdje možemo vidjeti Vaše radove i saznati više o njima?

Na društvenim mrežama objavljujem radove kao Atelier Vilus. Puno kolegica i kolega iz geodetske struke prate moj rad

još od studentskih dana i hvala im na toj podršci. Ujedno pozivam sve one koji bi se željeli okušati u ovom kreativnom hobiju da mi se slobodno jave, rado ću im pružiti savjet i podijeliti svoje iskustvo!

Silk road, Castellamonte,2024.

Pogled u prošlost

Tekst: Vizura

Stari brojevi Glasila geometara i dalje zabavljaju uredništvo svojim, i danas, aktualnim temama. Entuzijazam tadašnjih kolega zarazan je i navodi na promišljanja. Donosimo crticu iz davne 1920. godine kada je autor članka naveo da će se, bez stručnog vođenja i pravilne kadrovske politike, “institucije zemaljske izmjere” urušiti, što bi imalo posljedice za cijeli sustav. Zaključio je da je potrebno hitno djelovati kako bi se osigurao kontinuitet i budućnost struke.

“Institucija zemaljske izmjere” tada je u Hrvatskoj i Slavoniji bila pod ministarstvom financija s centralnom upravom u Budimpešti. Nakon rata i političkih promjena, struka je ostala bez vrhovne uprave, što je dovelo do kaosa, nesnalaženja i kadrovskih problema. Neadekvatni ljudi bez stručnog znanja preuzeli su ključne pozicije, uzrokujući zastoj u radu i masovno napuštanje službe. Autor apelira na postavljanje stručnog referenta iz redova geometara kako bi se spasila

institucija i osigurao njezin budući opstanak.

U članku piše sljedeće: “Ovi retci nisu pisani kao izljev kakove zlobne duše, istina je to sušta, ako možda malo i nepoćudna, ona ne potiče iz nikakove zle namjere, ona je samo odraz velike ljubavi prema struci, koja je ipak tako lijepa, tako čista, da nam je upravo sveta dužnost, da spasimo ono, što se još spasiti dade. Čvrsto smo uvjereni, da će

O važnosti gruntovnice i katastra

U Glasilu geometrov Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1926. godine (broj 10, 11 i 12) objavljen je članak gospodina Stjepana Vesela, katastarskog geometra, u kojem se razmatra odnos između gruntovnice i katastra u Hrvatskoj i Slavoniji. Prema autoru, to su gotovo jedine uredbe koje seljaka stavljaju u izravan kontakt s državom.

ovi retci naići na pravo razumijevanje. Zapreke, koje su do danas smetale razvoju, dati će se uz malo dobre volje odstraniti, a veliki rad, koji nas sve skupa čeka, moći će krenuti sa svoje mrtve točke, da budemo narodu i državi od izdašne koristi.”

Glasilo geometara Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Zagreb 1920. , broj 8. 9 i 10.

Jedna od tih uredbi štiti njegovu privatnu imovinu, dok se prema drugoj od njega traže vrlo skromni novčani prinosi za potrebe države.

Međutim, kako autor kaže u nastavku teksta, ovakvo je poimanje idealno, no država ga u praksi nije ostvarila.

Pozivamo vas na suradnju

Drage kolegice i kolege!

Volite fotografiju i želite svoje radove podijeliti s čitateljima Vizure?

Sada je prava prilika!

Uredništvo Vizure poziva kreativce koji žele surađivati da nam se jave na vizura@dgu.hr! Bilo da snimate geodetske radove na terenu, precizne kadrove geodetskih instrumenata ili druge geodetske motive, Vaše fotografije mogu obogatiti naš sadržaj i prikazati ljepotu geodezije iz jedinstvene perspektive.

Također, rado primamo i fotografije inspirirane Vašim slobodnim vremenom, putovanjima ili drugim aktivnostima – kreativni pogledi na svijet oko nas uvijek su dobrodošli!

Misao dana

Bavite li se u slobodno vrijeme nečim zanimljivim – slikanjem, pisanjem, sportom, vrtlarenjem, planinarenjem, glazbom ili nekim drugim hobijem koji Vas veseli i ispunjava?

Uredništvo Vizure poziva Vas da podijelite svoje priče s nama!

Bilo da je riječ o kreativnom izražavanju, ljubavi prema prirodi ili nekom neobičnom talentu, želimo saznati što Vas pokreće i inspirira.

Ako želite predstaviti svoj hobi i potaknuti druge na istraživanje novih interesa, pišite nam na vizura@dgu.hr.

Veselimo se budućoj suradnji!

“Polovan rad nije nikakav rad!”

Geodetski glasnik Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1921. broj 3.i 4.

DOGAĐANJA

GEOSPATIAL WORLD FORUM (GWF)

22. – 25. TRAVNJA 2025., MADRID, ŠPANJOLSKA

DANI HRVATSKIH GEODETA - XXI. SUSRETI

8./9 - 11. SVIBNJA 2025. HOTEL MEDENA, SEGET

DONJI, KOD TROGIRA

JOINT PCC/

EUROGEOGRAPHICS CLR KEN CONFERENCE AND PLENARY

5. – 6. SVIBNJA 2025.

CLGE GENERAL ASSEMBLY

9. – 10. SVIBNJA 2025.,

AMERSFOORT, NIZOZEMSKA

EUROCOW - EUROPEAN WORKSHOP ON CALIBRATION AND ORIENTATION

REMOTE SENSING

16. – 18. LIPNJA 2025., VARŠAVA, POLJSKA

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

Adresa: Gruška ulica 20, 10 000 ZAGREB

Tel: (01) 6165 404; https://dgu.gov.hr/; email: vizura@dgu.hr

Glavna i odgovorna urednica: Petra Sajko Hlušička Zamjenica glavne i odgovorne urednice: Željka Plužarić Prijelom i grafička obrada: Petra Sajko Hlušička