Vizura 131

LISTOPAD - PROSINAC, 2024.

GNSS kampanjaCROREF/CRODYN 2024

23. - 28. rujna 2024.

Dragi čitatelji Vizure,

Pred vama je blagdanski broj Vizure, zadnji u ovoj godini. U ovom broju obuhvatili smo niz tema, zadnje tromjesječje bilo je živahno! Tema broja je provedena GNSS kampanja koju nismo obradili u prošlom broju Vizure jer je trajala do kraja rujna. Nadamo se da ste uživali u čitanju prošlih brojeva i hvala vam na dosadašnjem odazivu prilikom kreiranja sadržaja!

Kao i do sada pozivamo vas da nas kontaktirate s prijedlozima tema za sljedeće brojeve na vizura@dgu.hr

Sretan Božić i nova 2025. godina!

Uredništvo Vizure

U ovom broju izdvajamo

• Blagdanaska čestitka glavnog ravnatelja

• Održana konferencija SKI

• Suradnja HGSS-a i DGU-a

• Intervju - reforma državne uprave

• 25. godina od donošenja Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

• Usvojen Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

Blagdanska čestitka

Drage kolegice i kolege, blagdansko vrijeme te kraj jedne i početak nove kalendarske godine vrijeme je kada se osvrćemo na proteklo razdoblje –vrednujemo postignuća i razmatramo buduće prilike i mogućnosti. Ovo je trenutak kada si u blagdanskom ozračju želimo najljepše želje, kako na osobnom, tako i na profesionalnom planu.

Prije nego se dotaknem ključnih postignuća u ovoj godini, želim vam svima zahvaliti na vašem doprinosu, predanosti i angažmanu uloženima u ostvarivanje zajedničkih ciljeva unutar vaših područnih ureda, sektora, službi i odjela. Vaš rad i zalaganje jedan su od ključnih čimbenika ostvarenih rezultata.

Protekla godina donijela je brojne projekte i uspjehe za Državnu geodetsku upravu. Nastavili smo s provedbom Višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja, a izuzetno smo zadovoljni dinamikom rada na terenu, kao i odazivom građana te pozitivnom percepcijom javnosti.

Uspostavljen je i Sustav katastra infrastrukture na području cijele Hrvatske čime je osigurano centralizirano vođenje i održavanje podataka o infrastrukturi u jedinstvenom sustavu. Ovo je postignuće rezultat stručnosti i angažmana naših djelatnika, uz naravno, doprinos upravitelja infrastrukture te svih naših partnera i suradnika.

Tradicionalno smo sudjelovali na važnim domaćim i nacionalnim stručnim konferencijama i skupovima kako bismo razmijenili znanja i iskustva, pratili najnovije trendove u struci, ojačali stručne kapacitete te unaprijedili našu praksu i djelovanje.

Ono što je obilježilo godinu iza nas je svakako i postupak izmjene Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, a s njegovim stupanjem na snagu idemo u smjeru daljnjeg unapređenja usluga sustava zemljišne administracije.

Protekla godina donijela je i promjene u našoj organizacijskoj sredini – neke su kolegice i kolege nastavili profesionalni put u novim okruženjima, neke smo ispratili u zasluženu mirovinu, a našem timu pridružili su se i novi članovi.

Svima veliko hvala!

Na kraju, vama i vašim obiteljima želim miran i radostan Božić te sretnu i uspješnu 2025. godinu!

Sretni blagdani!

Antonio Šustić Glavni ravnatelj

GNSS kampanjaCROREF/CRODYN 2024

Tekst: Sektor za državnu izmjeru I Fotografije: DGU Načelnik Sektora: dr. sc. Marijan Marjanović

Državna geodetska uprava, u okviru aktivnosti u 2024. godini, organizirala je mjernu GNSS kampanju CROREF/CRODYN 2024 u koju su bile uključene EUREF i CRODYN točke u cilju praćenja i kontrole geodetskih točaka koje čine osnovnu GNSS mrežu Republike Hrvatske te nastavka geodinamičkih istraživanja.

Trideset godina suradnje: Od prve EUREF GPS kampanje do CROREF/CRODYN 2024

Ovogodišnja GNSS kampanja realizirana je 30 godina nakon prve EUREF GPS kampanje 1994. godine, koju su organizirale Republika Hrvatska i Republika Slovenija u suradnji s Institutom za primijenjenu geodeziju (IfAG) iz Frankfurta (danas Državni ured za kartografiju i geodeziju). Svrha joj je bila povezivanje Republike Hrvatske i Republike Slovenije na Europski referentni koordinatni sustav, a zatim je uspješna suradnja nastavljena organizacijom mjernih kampanja

1995., 1996., 1998., 2005. i 2013. godine, dok se 1996. i 2005. godine mjerenjima priključila i Federacija Bosne i Hercegovine.

S obzirom na dosadašnju suradnju i sudjelovanje u prethodnim GNSS kampanjama, Državna geodetska uprava predložila je Geodetskoj upravi Republike Slovenije i Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Federacije Bosne i Hercegovine uključivanje u ovu aktivnost i obavljanje mjerenja na točkama koje su mjerene u prijašnjim epohama.

Na području Republike Hrvatske obavljena su mjerenja na ukupno 21 točki (EUREF i CRODYN točke). Službenici Državne geodetske uprave proveli su mjerenja na 7 točaka, dok su preostalih 14 točaka izmjerile preostalih 14 točaka izmjerile geodetske tvrtke. U Republici Sloveniji mjerenja su provedena na 6 točaka, a na području Federacije Bosne i Hercegovine, uz 5 točaka izmjerenih u ranijim kampanjama, mjerenja su obavljena i na 6 trigonometrijskih točaka I. reda.

GNSS mjerenja CROREF/CRODYN 2024 kampanje obavljena su u razdoblju od 23. do 28. rujna 2024. godine u 2 sesije od 48 sati sukladno definiranom planu mjerenja:

Početak mjerenja Kraj mjerenja

Datum Lokalno vrijeme Datum Lokalno vrijeme

1. sesija mjerenja

23. rujna 2024. 11:00 24. rujna 2024. 11:00 24. rujna 2024. 11:30 25. rujna 2024. 11:00

2. sesija mjerenja

26. rujna 2024. 11:00

27. rujna 2024. 11:00

27. rujna 2024. 11:30 28. rujna 2024. 11:00

Ukupno su u CROREF/CRODYN 2024 GNSS kampanji obavljena mjerenja na 38 točaka:

Br. Broj točke

1 0728 (362/Z)

Ime točke Područje

Gradište

2 0725 (402/Z) Donji Miholjac

3 0726 (391/Z)

4 0727 (384/Z)

5 5002

Novoselsko Brdo

Brusnik

Bakar (mareograf)

6 183/Z1 Učka

7 5007

8 5001

9 5011

10 5013

Veli Vrh

Rovinj (mareograf)

Žuta Lokva

Donja Tijarica

11 96 Makarska

12 5005

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Dubrovnik (mareograf) Republika Hrvatska

13 0733 (312/Z) Sveti Ivan

14 0734 (322/Z) Ilin Vrh

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

15 209/Z Hvar (opservatorij) Republika Hrvatska

16 0729 (187/Z1) Pula (opservatorij) Republika Hrvatska

17 5004

Split (mareograf)

Republika Hrvatska

18 5008 (304/Z) Vis Hum Republika Hrvatska

19 5003 Zadar (mareograf)

20 0731 (302/Z) Žirje

21 5009 (308/Z) Sveti Juraj

22 169 Blegoš

23 214 Donačka gora

24 518 Korada

25 173 Kucelj

26 180 Malija

27 372 Velika Kopa

28 394 Turić

29 377 Stolice

30 258 Vlašić

31 280 Čvrsnica

32 436 Livanjsko polje

33 275

Osječenica

34 235 Kudić brdo

35 268

Bjelašnica

36 282 Aladinića brdo

37 273 Borovac

38 1447 Koševo

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska

Republika Slovenija

Republika Slovenija

Republika Slovenija

Republika Slovenija

Republika Slovenija

Republika Slovenija

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina

Na temelju podataka prikupljenih tijekom CROREF/CRODYN 2024 GNSS kampanje, njihove obrade i usporedbe s rezultatima prethodnih kampanja, kao i zajedničke obrade svih mjernih podataka i njihovog izjednačenja, odredit će se koordinate točaka i njihove godišnje promjene (brzine). Ovi podaci poslužit će za procjenu stabilnosti referentnog sustava odnosno određivanje kinematičkog modela područja na kojem su obavljena mjerenja.

Lastovo, otok s više od 200 km pješačkih staza

GNSS kampanja - gdje smo sve bili

Novi iskorak u digitalizaciji

pravosuđa

i zemljišne administracije: Projekt integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa (IUZAP)

Tekst: Hrvoje Zemljić I Fotografije: facebook stranice World Bank Croatia - Svjetska banka u Hrvatskoj; Pixabay

Republika Hrvatska ulazi u novu fazu digitalne transformacije pokretanjem ambicioznog projekta „Integrirane usluge zemljišne administracije i pravosuđa” (Projekt IUZAP). Ovaj projekt, vrijedan više od 110 milijuna eura, ima za cilj modernizaciju ključnih državnih sustava, povećanje učinkovitosti pravosuđa i zemljišne administracije te unaprjeđenje kvalitete usluga za građane i poduzeća.

Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Svjetske banke potpisan je 25. lipnja 2024. godine u Zagrebu, a projekt je potvrđen u Hrvatskom saboru i objavljen u Narodnim novinama.

Projekt je rezultat dugogodišnje suradnje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (MPUDT) i Državne geodetske uprave (DGU), uz financijsku i stručnu podršku Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBDR). Dosadašnja postignuća kroz Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, uz brojne druge reforme, donio je pojednostavljenje zemljišnoknjižnih postupaka te uspostavu jedinstvene baze podataka katastra i zemljišnih knjiga. Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije i njegovo dodatno financiranje uključivali su masovnu digitalizaciju zemljišne dokumentacije, integraciju usluga katastra i zemljišnih knjiga te razvoj e-usluga i ZIS-a.

ZIS je u potpunosti centraliziran internetski sustav koji omogućava dijeljenje zemljišnih podataka i sadrži informacije iz niza drugih državnih baza podataka koji se trenutačno dijele s više od 120 državnih tijela i općina. Omogućeno je skeniranje i digitaliziranje 38 milijuna zemljišnih dokumenata čime su oni postali lako dostupni i zaštićeni od prirodnih katastrofa; smanjeno vrijeme potrebno za upis kupoprodajnih ugovora i hipoteka, a posljedično se 55 % zahtjeva za zemljišnim uslugama provodi online. Iako su ostvareni važni rezultati, potrebno je poduzeti ključne i složene korake kako bi se ostvario puni potencijal dosadašnjih investicija i reformi.

Okvir novog projekta je usmjeren na daljnju digitalnu transformaciju, integraciju podataka te infrastrukturne i institucionalne reforme, a sastoji se od pet komponenti:

Komponenta A

Integrirane digitalne zemljišnoknjižne i sudske usluge

Ova komponenta usmjerena je na unaprjeđenje efikasnosti i dostupnosti zemljišnoknjižnih i sudskih usluga, s naglaskom na digitalnu transformaciju i korisničko iskustvo.

Provedba aktivnosti uključuje:

• daljnju digitalizaciju i skeniranje te rekonstrukciju oštećenih zemljišnih knjiga,

• unaprjeđenje IT opreme: zemljišnoknjižni odjeli opremit će se modernom informatičkom opremom za bolji rad i brže obavljanje usluga,

• upravljanje imovinom i IT ugovorima: implementirat će se novi sustavi za učinkovito upravljanje poslovnim procesima, omogućujući bolji nadzor i optimizaciju resursa,

• razvoj i uvođenje virtualnog asistenta pri MPUDT-u, koji će korisnicima olakšati pristup informacijama o sudskim uslugama, a čime će se povećati dostupnost i praktičnost javnih usluga.

Komponenta B

Integracija digitalnih usluga državnih registara i geoprostornih podataka

Ova je komponenta usmjerena na poboljšanje kvalitete i dostupnosti geoprostornih podataka, ključnih za planiranje i upravljanje resursima u Republici Hrvatskoj.

Aktivnosti uključuju:

• proširenje katastra infrastrukture čime će se omogućiti pokrivanje cijelog područja Republike Hrvatske,

• LiDAR snimanje: precizni 3D topografski podaci dobiveni LiDAR tehnologijom pokrit će 50% državnog područja; ovi podaci bit će ključni za upravljanje rizicima, planiranje zemljišnih resursa i prilagodbu klimatskim promjenama,

• nadogradnju Hrvatskog pozicijskog sustava (CROPOS): Sustav će biti unaprijeđen kako bi omogućio još veću preciznost geoprostornih podataka u stvarnom vremenu, što će povećati točnost podataka i olakšati njihovu primjenu,

• razvoj digitalnog arhiva i virtualnog asistenta: digitalni arhiv će dovršiti skeniranje arhivske građe, dok će virtualni asistent pomoći građanima i poduzećima u korištenju online usluga DGU-a.

Komponenta C

Poboljšana digitalna integracija zemljišnih knjiga i katastra

Treća se komponenta fokusira na unaprjeđenje tehnološke i funkcionalne integracije podataka između katastra i zemljišnih knjiga, čime će se poboljšati dostupnost i preciznost informacija o nekretninama.

Obuhvaća poboljšanja tehnološke i funkcionalne integracije podataka između katastra i zemljišnih knjiga kroz:

• nadogradnju Zajedničkog informatičkog sustava zemljišnih knjiga i katastra i Jedinstvenog poslužnog mjesta (OSS-a): ove nadogradnje omogućit će prilagodbu ZIS-a zahtjevima korisnika, daljnje pojednostavljenje online usluga te podržati održivost ZIS-a,

• nove katastarske izmjere: omogućit će ažurne podatke o nekretninama u građevinskim područjima u Republici Hrvatskoj i područjima oko građevinskih područja, a koji su nužni za nesmetan promet nekretninama, prostorno planiranje i gradnju, za poslove zaštite prirode i okoliša i održivi razvoj,

• podršku obnovi zemljišnih knjiga: zemljišnoknjižnim odjelima koji provode procese obnove zemljišnih knjiga Projektom se osigurava kontinuirana potpora u smislu osiguranja materijalnih troškova same obnove,

• razvoj Registra zgrada: u pet županija uspostavit će se Registar zgrada koji će biti interoperabilan sa Zajedničkim informacijskim sustavom (ZIS), omogućujući jednostavniji pristup i upravljanje podacima.

Komponenta D Integrirana infrastruktura sudova, zemljišnoknjižnih odjela i katastarskih ureda

Naglasak je ove komponente na unaprjeđenju infrastrukture sudova, zemljišnoknjižnih odjela i katastarskih ureda, čime će se podići kvaliteta usluga i omogućiti njihova bolja integracija. Ova komponenta osigurava da infrastruktura podržava transformaciju i modernizaciju zemljišnih i pravosudnih usluga, dok istovremeno doprinosi smanjenju energetske potrošnje i emisija kroz primjenu energetski učinkovitih standarda.

Ključne aktivnosti uključuju:

• izgradnju novih objekata: planirana je izgradnja suvremenih i energetski učinkovitih zgrada u Rijeci, Velikoj Gorici i Novskoj u koje će biti smještena pravosudna tijela, pripadajući zemljišnoknjižni odjeli i katastarski uredi i te pravosudna tijela u Bjelovaru; ovi objekti bit će prilagođeni potrebama korisnika i omogućit će učinkovitije pružanje usluga,

• modernizaciju IT infrastrukture: u 30 katastarskih ureda bit će implementirana nova informatička oprema i sustavi kako bi se omogućio kvalitetniji rad s digitalnim podacima te bolja povezanost s ostalim institucijama.

Komponenta E Izgradnja institucionalnih kapaciteta, analiza javne politike i upravljanje projektom

Komponenta E posvećena je jačanju stručnih i organizacijskih kapaciteta za provedbu projekta te širenju svijesti javnosti o digitalnim uslugama.

Ključne aktivnosti uključuju:

• edukaciju i osposobljavanje: organizirat će se programi osposobljavanja stručnjaka iz područja katastra, zemljišnih knjiga i digitalnih usluga, s ciljem povećanja prilagodbe novim zakonskim okvirima, ali i suvremenim tehnologijama i praksama,

• javne kampanje: kampanjama će se informirati građane i stručne korisnike o prednostima digitalizacije te o načinima korištenja novih e-usluga koje omogućuju brži, sigurniji i jednostavniji pristup podacima,

• ankete o zadovoljstvu korisnika: provodit će se redovite ankete kako bi se pratilo zadovoljstvo korisnika i vrednovao utjecaj projektnih aktivnosti na kvalitetu usluga, omogućujući kontinuirano poboljšanje sustava.

Ključni ciljevi i dugoročni učinak

Cilj Projekta IUZAP je osigurati da zemljišna administracija i pravosudne usluge budu dostupnije, učinkovitije i usklađene s najvišim međunarodnim standardima. Digitalizacija i modernizacija infrastrukture pridonijet će smanjenju administrativnih prepreka, povećati sigurnost i dostupnost podataka te omogućiti bolje planiranje i donošenje odluka u urbanom razvoju i gospodarenju resursima. Uz nastavak suradnje s međunarodnim institucijama poput Svjetske banke poboljšat će se razvoj Republike Hrvatske kao digitalno napredne i administrativno transparentne zemlje.

Projekt IUZAP predstavlja viziju bolje digitalne zemljišne administracije i pravosuđa u službi svojih građana.

Više informacija dostupno je na službenim stranicama DGU-a.

Završetak komasacije na području katastarske općine Bačkovica

Tekst: Iva Valentić, pročelnica PUK Bjelovar I Fotografije: Pixabay

Postupak komasacije na području katastarske općine Bačkovica započeo je davne 1987. godine kada je ovim postupkom obuhvaćeno 675 ha zemljišta i 2289 katastarskih čestica s prosječnom površinom od 0,30 ha. Projektirano stanje poslije komasacije sačinjavalo je 638 čestica s prosječnom površinom od 1 ha. Međutim, radovi na dovršetku poslova komasacije prekinuti su za vrijeme Domovinskog rata (raseljavanje stanovništva uslijed ratnih zbivanja te stečaja izvoditelja radova).

U trenutku prekida postupka komasacije visoki postotak čestica bio je nadijeljen, izgrađena je nova putna i kanalska mreža, a službeni podaci u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi i dalje su vođeni prema dosadašnjem (starom) stanju.

S obzirom da katastarski operat i zemljišnoknjižni podaci nisu odražavali stvarno stanje, na terenu su se kontinuirano javljali imovinskopravni problemi nositeljima prava na nekretninama, a pogotovo nadležnoj Općini Velika Pisanica.

Nesređeno imovinskopravno stanje podataka k.o. Bačkovica obuhvaćalo je 130 ha državnog poljoprivrednog zemljišta, a koje se radi toga nije moglo uključiti u Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.

Tadašnji je pročelnik Područnog ureda za katastar Bjelovar, Damir Soptija, prepoznao važnost i nužnost rješavanja ovog problema te je predložio ponovno pokretanje postupka.

Državna geodetska uprava, Bjelovarsko-bilogorska županija i Općina Velika Pisanica, 2021. godine potpisali su Sporazum o provođenju geodetsko - katastarskih usluga u svrhu obnove katastarskog operata k.o. Bačkovica na području Općine Velika Pisanica. Ugovor o nabavi usluge izrade elaborata, temeljem geodetsko-tehničkih podataka iz nedovršene komasacije na području katastarske općine Bačkovica, potpisan je s odabranim izvođačem u lipnju 2021. godine. Postupak izlaganja na javni uvid podataka prikupljenih u svrhu obnove katastarskog operata k.o. Bačkovica s istodobnom obnovom

zemljišne knjige započeo je 15. siječnja 2024. godine.

Povjerenstvo katastra i zemljišne knjige uspješno je završilo izlaganje na javni uvid u studenom 2024. godine te je uspostavljeno identično stanje u katastru i zemljišnoj knjizi koje odgovara stvarnom stanju na terenu. Navedeni podaci su povezani s Bazom zemljišnih podataka k.o. Bačkovica što je od iznimne važnosti za efikasnije upravljanje zemljištem u državnom vlasništvu, daljnji razvoj infrastrukture ovog kraja, buduće planiranje investicija te se time otvara novi horizont za cijelu lokalnu zajednicu.

Održana konferencija Sustav katastra infrastrukture u Republici Hrvatskoj

Tekst: Sektor za katastar infrastrukture, nadzor i geodetsku inspekciju I Fotografije: DGU

Načelnica Sektora: Ariana Bakija Lopac

Državna geodetska uprava prvi je puta u listopadu 2024. godine organizirala konferenciju posvećenu katastru infrastrukture. Velik interes potvrdilo je više od 150 sudionika iz cijele Hrvatske, uključujući upravitelje infrastrukture, predstavnike državne i lokalne samouprave te stručnjake iz privatnog sektora koji su se 3. listopada 2024. godine okupili u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kako bi raspravljali o razvoju Sustava katastra infrastrukture i potencijalima primjene podataka.

Konferenciju je otvorio glavni ravnatelj Državne geodetske uprave Antonio Šustić, naglasivši važnost podataka o postojećoj infrastrukturi, osobito u kontekstu doprinosa kvalitetnijem prostornom planiranju, održivom razvoju jedinica lokalne i regionalne samouprave te prevenciji rizika i upravljanju posljedicama prirodnih katastrofa poput potresa, poplava i šumskih požara.

Sustav katastra infrastrukture predstavljen je kao ključan alat za transparentno i učinkovito upravljanje infrastrukturnim podacima na nacionalnoj razini. Kao ključne prednosti istaknuti su centralizacija podataka, poboljšana koordinacija infrastrukturnih radova te smanjenje troškova.

Posebna pažnja posvećena je Jedinstvenoj informacijskoj točki (JIT), koja omogućava praćenje tekućih i planiranih građevinskih radova, o čemu je govorila načelnica Sektora za katastar infrastrukture, nadzor i geodetsku inspekciju, Ariana Bakija Lopac. Sudionici su također imali priliku čuti konkretne primjere suradnje DGU-a s upraviteljima infrastrukture, posebno u segmentu inicijalnog uvoza podataka te izazova vezanih uz standardizaciju podataka na nacionalnoj razini. Brojne stručne prezentacije dale su uvid u praktične primjene i izazove koje su upravitelji infrastrukture imali tijekom prilagodbe svojih podataka Sustavu katastra infrastrukture te koristi koje im je primjena Sustava donijela.

O inicijalnom uvozu podataka u Sustav katastra infrastrukture, uzevši u obzir specifičnosti područja iz kojih dolaze, odnosno djelatnosti kojima se bave, govorili su Kruno Tršinski iz Hrvatskog Telekoma, Dražen Šimić iz HEP Operatora distribucijskog sustava te Davor Kovačević iz tvrtke IGEA i Martin Šutalo iz Ericssona Nikola Tesla te Loredana Greblo iz Istarskog vodovoda Buzet.

Nadalje, Dora Kardum iz tvrtke IGEA predstavila je web GIS rješenje, odnosno platformu koju je IGEA razvila za Varkom - upravitelja vodovodne i odvodne infrastrukture na području Varaždinske županije dok je Martin Šutalo predstavio high-level planiranje telekomunikacijske mreže uz korištenje podataka SKI-ja. Antonio Luketić iz GEODIST-a prezentirao je način izrade geodetskog elaborata infrastrukture prije i poslije uspostave SKI-ja te se dotaknuo projekta Državne geodetske uprave vezano za poboljšanje kvalitete podataka infrastrukture u Sustavu SKI, a Ivica Ivšić, pročelnik Područnog ureda za katastar Vukovar govorio je o zakonodavnom okviru i ranijim praksama

vođenja podataka o vodovima/infrastrukturi prije SKI-ja te benefitima nakon njegove uspostave.

Veliku pozornost privukla su izlaganja Ive Godler iz tvrtke IGEA o primjeni podataka SKI-ja u proširenoj stvarnosti, s ciljem smanjenja šteta u pripremi i tijekom izvođenja radova te Ane Filipović iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla o mogućnostima korištenja podataka SKI-ja za jačanje kapaciteta za prevenciju i odgovor na prirodne katastrofe, što je postala vrlo aktualna tema, s obzirom na klimatske promjene kojima svjedočimo.

Konferencija je bila prilika i za razgovor i druženje s kolegama iz područnih ureda za katastar iz čitave Hrvatske te drugim partnerima i suradnicima u neformalnijem okruženju.

Ova konferencija pružila je vrijedan uvid u praktične aspekte primjene Sustava katastra infrastrukture te otvorila prostor za daljnju suradnju i razvoj ovog ključnog segmenta upravljanja infrastrukturom. Zahvaljujemo svim sudionicima i vidimo se na sljedećoj konferenciji!

Sustav katastra infrastrukture, planovi i daljnji razvoj

Za više informacija o daljnjim planovima razvoja Sustava i mogućnostima primjene podataka, obratili smo se načelnici Sektora za katastar infrastrukture, nadzor i geodetsku inspekciju, Ariani Bakiji Lopac.

Tekst: Vizura I Fotografije: DGU

Više od 90% dostupnih podatka infrastrukture nalazi se u bazi Sustava katastra infrastrukture, što je dobar pokazatelj relevantnosti Sustava. Kakvi su daljnji planovi?

Idući koraci uključuju nastavak prikupljanja i ažuriranje infrastrukturnih podataka kao i razvoj novih funkcionalnosti Sustava i njegova javnog dijela - Jedinstvene informacijske točke. U tom smislu ćemo razmotriti i eventualno prevođenje JIT-a na engleski jezik kako bismo omogućili širu dostupnost i bolje razumijevanje mogućnosti koje nudi.

Također, razvijat će se nove funkcionalnosti, poput automatizacije komunikacije između različitih dionika kroz JIT. U idućem razdoblju će naglasak biti na međuresornoj koordinaciji kao i primjeni EU Uredbe 2024/1309 i podršci izvještavanju o njenoj provedbi.

Kada spominjete međuresornu suradnju, podrazumijeva li to i daljnje osvještavanje javnosti o mogućnostima primjene podataka Sustava?

Suradnja između različitih državnih institucija, stručnih tijela i privatnog sektora može dodatno unaprijediti razumijevanje prednosti koje ovaj Sustav donosi.

Među potencijalnim primjenama podataka koje su istaknute na konferenciji ističe se mogućnost korištenja u prevenciji rizika, upravljanju i bržem oporavku od prirodnih katastrofa poput poplava, klizišta, šumskih požara, potresa i sl.

Primjerice, podaci Sustava mogu se koristiti za izradu analiza ranjivosti infrastrukturnih objekata i sustava, izradu preciznih scenarija za ublažavanje rizika, simulacije testiranja otpornosti infrastrukture i sl. U procesu reagiranja na prirodne katastrofe, podaci SKI-ja olakšat će identifikaciju oštećenih objekata infrastrukture, planiranje i raspodjelu financijskih, ljudskih i materijalnih resursa. Isto tako, podatke je moguće koristiti za edukaciju građana o mogućim prirodnim katastrofama i kako na njih

Isto tako, u budućnosti postoji mogućnost integracije podataka sustava SKI u proširenu stvarnost u svrhu vizualizacije infrastrukture, a kako bi se minimizirala moguća šteta prilikom izvođenja radova, olakšala sanacija štete, olakšale pripreme i radovi na infrastruk-

Na Simpoziju ovlaštenih inženjera geodezije održanom u listopadu 2024., imali smo priliku čuti kako je i Hrvatski operator prijenosnog sustava dostavio svoje podatke. Kada se očekuje uvoz tih podataka u SKI i očekujete li dostavu podataka još nekih upravitelja infrastrukture? Dostavljeni podaci HOPS-a trenutačno su u fazi analize. S obzirom na iznimno veliku količinu podataka koji obuhvaćaju cijelu Republiku Hrvatsku, očekujemo da će biti uvezeni u Sustav SKI do sredine siječnja 2025. godine. Naš Sektor, odnosno Služba za katastar infrastrukture, stalno je u komunikaciji s upraviteljima koji još nisu dostavili svoje podatke, te vjerujemo da će se dostava podataka realizirati uskoro, na korist svih uključenih.

Na samom kraju, možete li izdvojiti koje su konkretne koristi za građane?

Jedna od glavnih ideja javnog dijela Sustava je njegova dostupnost i korisnost građanima. Na primjer, pri izgradnji kuće, pokretanju obrta, osnivanju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili u sličnim situacijama, građani mogu putem mrežne stranice ski.dgu.hr dobiti sve potrebne informacije o infrastrukturi na željenom području, što im znatno olakšava planiranje i postupke.

Također, širok je spektar koristi i za druge korisnike, uključujući zavode za prostorno planiranje, jedinice lokalne i regionalne samouprave, upravitelje i vlasnike infrastrukture, tijela državne uprave, javnopravna tijela, velike investitore te mnoge druge subjekte.

Načelnica Sektora za katastar infrastrukture , nadzor i geodetsku inspekciju Ariana Bakija Lopac

Predstavljene aktivnosti i planovi DGU-a na 17. simpoziju ovlaštenih inženjera geodezije

Od 23. do 26. listopada 2024. godine u Poreču je održan 17. godišnji simpozij ovlaštenih inženjera geodezije pod nazivom „Praktična znanja budućnosti u geodeziji i geoinformatici“. Ovaj događaj, koji organizira Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG) u suradnji s Council of European Geodetic Surveyors (CLGE), okupio je stručnjake iz cijele Hrvatske kako bi razmijenili znanja i iskustva o aktualnim temama, novim tehnologijama i praksama u geodeziji i geoinformatici.

Program Simpozija obuhvatio je raznovrsna predavanja, panel rasprave i radionice, s ciljem razmjene znanja i iskustava između stručnjaka. Ove godine Simpozij je bio usmjeren na nekoliko ključnih tema, uključujući panel rasprave: Prostorni podaci kao preduvjet brownfield i greenfield investicija te Umjetna inteligencija Kroz tematske cjeline raspravljalo se o novim pristupima u uređenju zemljišta i mora, primjeni multisenzorskog snimanja za izradu geodetskih

podloga, kao i modernizaciji studijskih programa u području geodezije i geoinformatike. Jedna od najvažnijih tema bila je digitalizacija prostora i umjetna inteligencija, s naglaskom na klimatske promjene i njihov utjecaj na prostorno planiranje. Značajan interes sudionika privukla je sesija Državne geodetske uprave, održana drugog dana Simpozija, u okviru koje su kroz četiri izlaganja predstavljeni neki od projekata i aktivnosti DGU-a.

Sesija Državne geodetske uprave Dr. sc. Marijan Marjanović, načelnik Sektora za državnu izmjeru DGU-a predstavio je rezultate projekta Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske za potrebe procjene smanjenja rizika od katastrofa (autori prezentacije: Marijan Marijanović, Martina Ciprijan, Igor Vilus).

Projekt, čiji je nositelj DGU u suradnji s Gradom Zagrebom i Geodetskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, provodio se od svibnja 2020. do prosinca 2023. godine, s ukupnom vrijednošću od gotovo 18 milijuna eura sufinanciranih sredstvima EU fondova u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Glavne aktivnosti projekta obuhvaćale su: nabavu opreme za prikupljanje, analizu i obradu podataka, multisenzorsko zračno snimanje RH (aerofotogrametrijsko snimanje i zračno LiDAR snimanje istočnog i južnog dijela RH, aerofotogrametrijsko snimanje i zračno LiDAR snimanje zapadnog dijela RH i koridorno zračno LiDAR snimanje nasipa RH), analizu i obradu multisenzorskog zračnog snimanja i procjenu potresnog rizika

na području grada Zagreba. Glavni mu je cilj bio izrada digitalnog modela reljefa (DMR) i digitalnog modela površina.

Istaknute su ključne prednosti LiDAR tehnologije: naime, dobivaju se pouzdani podaci o terenu kao i podaci koji se nalaze iznad terena. Korištenjem laserskih zraka usmjerenim prema željenom objektu, mjerenjem vremena putovanja impulsa zraka te probijanjem laserske zrake kroz vegetaciju, navedenom tehnologijom omogućava se dobivanje podataka o topografiji čak i na područjima pod vegetacijom.

U okviru projekta izrađeni su setovi podataka dobiveni iz klasificiranih LiDAR podataka te su izrađene digitalne ortofotokarte izrađene iz aerofotogrametrijskog snimanja rezolucije snimaka 15 cm.

Koridornim zračnim LiDAR snimanjem nasipa RH dobiveni su prostorni podaci izrazito visoke prostorne rezolucije nasipa što omogućava izradu analiza stanja nasipa visoke točnosti i pouzdanosti.

Sve podatke Državna geodetska uprava izdaje bez naknade, a do prosinca 2024. izdani su podaci za više od 400 zahtjeva.

Kako bi se osigurala održivost projekta, multisenzorsko zračno snimanje ponovit će se tijekom 2027. i 2028. godine, što će omogućiti kontinuirano ažuriranje prostornih podataka i njihovu daljnju primjenu. Izlaganje o službenom topograf -

sko-kartografskom informacijskom sustavu STOKIS koji se koristi za izradu službenih topografskih karata 1:25000, 1:50000, 1:100000, 1:250000 održao je Igor Vilus, voditelj Službe za topografsku izmjeru i državne karte DGU-a te pokazao zanimljive primjere automatskog generiranja topografskih karata (autori prezentacije: Igor Vilus, Marijan Marijanović). Automatizacija izrade topografskih

karata nije samo tehnički napredak već nužnost u suvremenom svijetu gdje precizni, pravovremeni i fleksibilni prostorni podaci imaju ključnu ulogu u raznim industrijama, kriznim situacijama i svakodnevnom životu. Spomenuta automatizacija realizirala se kroz EU projekt koji se provodio od kolovoza 2018. do srpnja 2020. godine, a cilj mu je bio uspostavljanje službenog topografsko-kartografskog informacijskog sustava.

Realizacijom projekta STOKIS zaokružen je proizvodni proces proizvodnje službenih karata te topografskih podataka za službena mjerila 1:25000, 1:50000, 1:100000 i 1:250000.

Sustav se sastoji od topografskih i kartografskih baza službenih mjerila te mijenja fokus sa standardnog prikaza na funkcionalno povezane prostorne baze podataka koje su izrađene na osnovu službenih prostornih podataka.

Automatizacija će omogućiti bržu izradu karata i značajno smanjenje

troškova, što je u skladu s današnjim trendovima usmjerenima prema automatiziranim i jednostavnijim rješenjima. Unatoč viskom stupnju automatizacije, određene procese izrade kartografskih produkata nije moguće u potpunosti automatizirati te će ljudski faktor i nadalje biti potreban za rješavanje specifičnih slučajeva kartografske obrade.

Državna geodetska uprava planira provedbu Višegodišnjeg programa službene državne kartografije, projekta usmjerenog na unaprjeđenje sustava izrade i ažuriranja službenih državnih karata svih mjerila o čemu je govorio glavni ravnatelj DGU-a, Antonio Šustić (autor prezentacije: Antonio Šustić).

Ciljevi ovog Programa uključuju unos, ažuriranje i obradu podataka; ažuriranje karata svih mjerila te izradu i objavu mrežnih servisa, čime se planira doprinijeti unaprjeđenju prostornog planiranja i upravljanja prostorom, digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji, stvaranju uvjeta za smanjenje rizika od katastrofa te jačanju konkurentnosti gospodarstva i poslovnog okruženja.

Provedba je planirana kroz četiri potprograma: aerofotogrametrijsko i zračno LiDAR snimanje; izrada službenih državnih karata; ažuriranje, obrada i unos podataka STOKIS; informiranje javnosti i edukacija te kontrola kvalitete.

Sve podatke i mrežne usluge koje se planiraju razviti kroz ovaj Program,

DGU će učiniti dostupnima svim zainteresiranim korisnicima, osiguravajući široku primjenu i transparentnost rezultata.

Načelnica Sektora za katastar infrastrukture, nadzor i geodetsku inspekciju DGU-a Ariana Bakija Lopac održala je izlaganje o uspostavi i ulozi Sustava SKI s posebnim naglaskom na koristi i mogućnosti primjene Sustava za ovlaštene inženjere geodezije (autori prezentacije: Ariana Bakija Lopac, Ante Rupić).

Državna geodetska uprava postala je nadležna za prikupljanje i vođenje podataka o infrastrukturi 2016. godine, a sam projekt uspostave SKI-ja financiran je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Projekt je trajao od rujna 2018. do kolovoza 2020., a ukupna mu je vrijednost bila oko 1,6 milijuna eura.

Implementacija Sustava se odvijala u fazama po županijama, a uspostava Sustava za područje cijele Republike Hrvatske ostvarena je 10. lipnja 2024. godine.

Sustav katastra infrastrukture se sastoji od dijela dostupnog isključivo djelatnicima DGU-a i dijela koji je dostupan svima zainteresiranima za pretraživanje podataka infrastrukture te omogućava pregled i upravljanje obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima.

Jedna od značajnih prednosti za ovlaštene inženjere geodezije jest digitalni geodetski elaborat infrastrukture, koji je pušten u produkciju 1. siječnja 2022. godine, a do danas je 95 posto elaborata predano u digitalnom obliku. Iako je SKI već uspostavljen, kontinuirano se radi na doradama i poboljšanjima Sustava te je, među ostalim, omogućeno dobivanje e-ovlaštenja

za stručne suradnike ovlaštenih inženjera geodezije kako bi mogli preuzimati podatke i provoditi kontrolu kvalitete elaborata.

Do sada je u Sustavu evidentirano preko 392.920 km vodova te više od 15 milijuna objekata infrastrukture RH, što čini više od 90 posto procijenjene količine, a broj se kontinuirano povećava. Sustav trenutačno koristi 789 ovlaštenih inženjera geodezije.

Vrijednost Sustava ovisi o kvaliteti podataka koji se u njemu nalaze. Stoga je cilj je izgraditi što potpuniju i točniju digitalnu bazu katastra infrastrukture, koja će dugoročno donijeti koristi cijelom društvu kroz brojne praktične poslovne primjene.

Suradnja DGU-a i HGSS-a: Kako se prostorni podaci koriste za zaštitu i sigurnost građana?

Tekst: Igor Vilus, voditelj Službe za topografsku izmjeru i državne karte I Fotografije: HGSS, DGU

Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) široj javnosti poznata je po svojoj nezamjenjivoj ulozi u brojnim misijama zaštite i spašavanja ljudi, životinja i imovine, a njezini se članovi opravdano smatraju junacima našeg doba. Zbog njihove hrabrosti, ali i uspješnosti u provedbi akcija, javnost ih prepoznaje kao ključne aktere u kriznim situacijama.

Uspješnosti HGSS-ovih misija doprinosi i Državna geodetska uprava. Naime, točni i precizni prostorni podaci koje DGU pruža ključni su za učinkovitu i sigurnu provedbu zaštite i spašavanja. Kako je uspostavljena suradnja između ovih dviju institucija i zašto su službeni prostorni podaci od presudne važnosti u operacijama spašavanja HGSS-a, doznajte u nastavku.

Uloga Hrvatske gorske službe spašavanja

Hrvatska gorska služba spašavanja je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga javnog značaja. Osnovni joj je cilj očuvanje ljudskih života, zdravlja i imovine kroz prevenciju nesreća, zaštitu, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planinskim i teško pristupačnim područjima.

Okuplja gorske spašavatelje koji pokrivaju cijelo područje Republike Hrvatske, a njihovo djelovanje zahtijeva specijalizirano znanje i tehničku opremu.

Članovi HGSS-a su osobe motivirane za pomaganje drugima, iskusni su u planinarskim, penjačkim, alpinističkim i speleološkim aktivnostima te prepoznati po postignutim rezultatima.

Ova je neprofitna udruga osnovana 1950. godine, a danas broji 25 stanica diljem Hrvatske, uključujući jedinice za spašavanje na moru, u planinama i urbanim sredinama te više od 1000 članova - volontera koji kontinuirano doprinose sigurnosti građana na području Republike Hrvatske.

Suradnja DGU-a i HGSS-a U svome djelovanju, HGSS surađuje s brojnim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, Hrvatskim planinarskim savezom i drugim pravnim i fizičkim osobama.

Jedan od dugogodišnjih partnera HGSS-a je Državna geodetska uprava, s kojom suradnja traje još od 2008. godine kada je potpisan Sporazum o dugoročnoj suradnji u području službene i tematske kartografije u cilju unaprjeđenja sigurnosti i spašavanja u Republici Hrvatskoj. Suradnja se temelji na razmjeni službenih prostornih podataka koji značajno doprinose učinkovitosti spašavanja u teško dostupnim područjima, ali i osigura-

vanju visoke razine sigurnosti u planiranju i provedbi misija. Istovremeno, HGSS Državnoj geodetskoj upravi pruža vrijedne prostorne podatke o izazovnim i teško pristupačnim terenima.

To konkretno znači da su tematske karte i kartografski prikazi HGSS-a namijenjeni javnosti (planinarima, rekreativcima i sl.) izrađeni na temelju službenih kartografskih podloga u vektorskom obliku, digitalnih ortofoto karata, LiDAR podataka i ostalih relevantnih prostornih podataka koje osigurava DGU.

Važnost takvih tipiziranih tematskih karata očituje se u smanjenom broju intervencija HGSS-a otkako su dostupne većem broju korisnika, a posebno

turista i avanturista. Isto tako, tome doprinosi i aplikacija Sigurnestaze.hr, također izrađena na temelju službenih prostornih podataka DGU-a.

Prostorni podaci u planiranju i provedbi akcija spašavanja Točni i precizni službeni prostorni podaci od ključne su važnosti za uspješno planiranje i provedbu akcija spašavanja jer omogućuju brzu i učinkovitu reakciju HGSS-a u situacijama kada je brzina reakcije presudna za uspješan ishod akcije.

Raspolaganje točnim podacima o mjestu nesreće, omogućava bržu mobilizaciju potrebnih resursa i olakšava koordinaciju spašavanja. Također, omogućuje bolje razumijevanje terena, a što je važno za sigurno kretanje spašavatelja na zahtjevnim i opasnim – planinskim ili šumskim područjima. Osim toga, akcije spašavanja često zahtijevaju suradnju različitih službi, kao što su policija, hitna pomoć, vatrogasci i vojska. Jasni i precizni podaci o lokaciji nesreće, stanju unesrećenih i potrebnoj opremi omogućuju bolju koordinaciju tih službi, što povećava šanse za uspjeh operacije i smanjuje mogućnost nesporazuma i kašnjenja. Isto tako, kvalitetni podaci pomažu u planiranju ljudskih i materijalnih resursa i opreme potrebne za spašavanje.

Prostorni podaci imaju i značajnu preventivnu funkciju. Analiza prethodnih nesreća i uvjeta u kojima su se dogodile, pomaže u prepoznavanju rizičnih područja i unaprjeđenju sigurnosnih mjera. Isto tako, podaci

SURADNJA

se mogu koristiti u edukaciji građana o sigurnosnim praksama i rizicima, čime se doprinosi smanjenju broja nesreća – tako se npr. informacije o opasnim područjima mogu koristiti za označavanje staza ili za informiranje planinara o potencijalnim prijetnjama.

Nakon završene akcije spašavanja, analiza podataka o tijeku operacije omogućava HGSS-u poboljšati svoje strategije i tehnike za buduće misije. S obzirom na to da spašavanje u zahtjevnim uvjetima uključuje puno neizvjesnosti, detaljna povratna infor-

nja, osjećaju se sigurnije i imaju veće povjerenje u sustav zaštite i spašavanja. Ova transparentnost i odgovornost ključni su za uspostavljanje uspješne suradnje između službi i građana, što je temelj za opću sigurnost zajednice.

Važnost pouzdanih izvora prostornih podataka

Točnost i preciznost podataka nisu samo tehnički aspekti u operacijama spašavanja – oni su ključni za sigurnost svih uključenih, od građana do spašavatelja. Uloga HGSS-a u očuvanju života i zdravlja temelji se

macija o svim fazama spašavanja omogućuje optimizaciju postupaka, obuke i resursa za buduće misije.

Na kraju, pouzdanost podataka povećava povjerenje građana u rad službi za spašavanje. Kada građani znaju da će njihovi podaci biti točno prikupljeni i korišteni u akcijama spašava-

na odgovornom prikupljanju, analiziranju i primjeni tih podataka u svim fazama spašavanja. U tom procesu, suradnja s državnim institucijama kao što je DGU od izuzetne je važnosti. DGU osigurava točne, precizne i ažurne službene prostorne podatke koji su temelj za uspješno planiranje i provedbu akcija spašavanja.

Pravilno prikupljeni i analizirani prostorni podaci, koji dolaze iz pouzdanih izvora poput DGU-a, čine razliku između uspješnog spašavanja i mogućih posljedica po ljudski život. Kada su podaci precizni i lako dostupni, HGSS može brzo i učinkovito reagirati, što uvelike doprinosi končanom uspješnom ishodu operacije.

Reforma sustava državne uprave je u tijeku: Uspjeh ovisi o svima nama

Tekst: Vizura I Fotografije: Vizura

U tijeku je reforma sustava državne uprave koja se uspješno provodi i unutar Državne geodetske uprave. Novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama i Zakon o državnim službenicima donijeli su tijekom 2024. godine značajne novosti u radnopravno okruženje. Kako bi se osiguralo zakonito postupanje provedene su brojne promjene i prilagodbe poslovnih procesa na nacionalnoj razini, ali i unutar samih tijela državne uprave.

S obzirom na to da su ove promjene od velikog značaja za sve službenike DGU-a, o spomenutim novostima i njihovoj implementaciji razgovaramo s gđom Dianom Dudok, dugogodišnjom načelnicom Sektora za pravne poslove i vođenje ljudskih potencijala. Početak 2024. godine donio je značajne promjene u državnoj upravi. Kako su one utjecale na rad u DGU-u?

Promjene su potaknute Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. koji predviđa niz reformskih mjera, između ostaloga i reformu sustava zapošljavanja u državnoj službi.

Promjene su sveobuhvatne i traže prilagodbu svih tijela državne uprave, pa tako i DGU-a.

Novi Zakon o državnim službenicima i Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama donijeli su niz noviteta: centralizirani sustav zapošljavanja, sustav temeljen na kompetencijama, promjene u procesima zapošljavanja, kao i jačanje vertikalne i horizontalne mobilnosti. Također, veća pozornost posvećuje se vrednovanju učinkovitosti rada, što je povezano s plaćama i napredovanjem.

Sve to zahtijevalo je, i još uvijek traži, prilagodbu naših internih postupaka, od ažuriranja relevantne dokumentacije do usklađivanja aplikacije HRNET, kako bi se osigurala pravilna primjena. U svemu tome, naš je Sektor odigrao ključnu ulogu i izuzetno sam ponosna na trud svojih kolega koji su predano radili kako bismo ispunili sve rokove te koristim priliku zahvaliti

svima uključenima u ovaj zaista velik i opsežan posao.

Osim spomenutih zakona, Vlada RH donijela je Uredbu o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi. Kakve promjene je donijela?

U prvoj je fazi bilo potrebno „prevesti“ postojeće nazive radnih mjesta, odnosno uskladiti ih s Uredbom, a zatim isplatiti plaće po novoj Uredbi što je učinjeno u travnju - za ožujak 2024. godine.

U drugoj fazi pristupilo se izradi novog Pravilnika o unutarnjem redu DGU-a koji je usklađen s važećom Uredbom o unutarnjem ustrojstvu DGU-a pri čemu je organizacijska struktura, broj izvršitelja i djelokrug rada ostao nepromijenjen.

Novi Pravilnik o unutarnjem redu DGU-a donesen je u studenom 2024. i temelji se na kompetencijskom modelu. Možete li nam pojasniti kako se taj model primjenjuje?

Kad govorimo o kompetencijama, mislimo na znanja, vještine i sposobnosti službenika koje su potrebne za uspješno obavljanje poslova na određenom radnom mjestu.

Kompetencijski model uključuje tri vrste kompetencija: opće - koje vrijede za sve službenike, zatim rukovodeće te kompetencije specifične za pojedine skupine poslova koji zahtijevaju stručno znanje i iskustvo u određenom području rada. Kompetencijski model ugrađen je u novi Pravilnik o unutarnjem redu i temelj je za zapošljavanje, napredovanje i dodatnu edukaciju službenika.

Novi Pravilnik na snagu je stupio 1. prosinca 2024., službenici su rješenjima raspoređeni na radna mjesta prema novom Pravilniku s danom 1. prosinca 2024., a putem aplikacije HRNET je svakom ponaosob dostupan profil radnog mjesta na koje je raspoređen.

Jedna je od novosti i nova Uredba o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika kojom se na jedinstven način uređuje postu-

pak, kriteriji i način ocjenjivanja rada za zaposlene u svim državnim službama. Što to znači za službenike DGU-a?

Ova Uredba uvodi jedinstven način ocjenjivanja rada svih državnih službenika. Ocjenjivanje će se temeljiti na definiranim zadacima, pokazateljima uspješnosti i rokovima. Proces uključuje polugodišnje i završne kontrole učinkovitosti rada, bodovni sustav i povezanost ocjena s promicanjem u plaći. U DGU-u ćemo novi sustav primjenjivati od 2025., dok će se ocjenjivanje za 2024. provesti prema dosadašnjim pravilima. Dodatne informacije i prilagodbe vezane uz novi sustav bit će na vrijeme dostupne svim zaposlenicima.

Dugi niz godina bavite se radnim pravom i upravljanjem ljudskim potencijalima u sustavu državne uprave. Ovo je jedna od značajnijih i obuhvatnijih reformi. Da, zaista se radi o sveobuhvatnoj reformi sustava državne uprave i to u svim segmentima radnopravnog zakonodavstva. Dva osnovna zakona se provode putem već donesenih podzakonskih akata odnosno uredbi Vlade RH. Osim svih navedenih promjena koje proizlaze iz zakona i već navedenih donesenih uredbi, donesena je i Uredba o zapošljavanju putem Centraliziranog sustava kojom se uređuju postupci zapošljavanja u državnoj službi, način raspisivanja i provedbe internog oglasa za popunjavanje radnih mjesta u držav-

noj službi i ostali postupci povezani sa zapošljavanjem.

Novim Pravilnikom o unutarnjem redu DGU-a redu utvrđena su radna mjesta u DGU, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored, potrebne kompetencije te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada sukladno zakonu.

U idućem razdoblju se očekuje donošenje preostalih novih uredbi Vlade RH, poput one o fleksibilnom radnom vremenu i radu na daljinu. Također, reforma sustava državne uprave bit će zaokružena i donošenjem novih uredbi koje su vezane za edukaciju službenika i sekundiranje službenika u tijelima EU i dr.

Sve ovo za cilj ima unaprijediti sustav državne uprave na korist samih službenika i svih onih koji koriste usluge iz područja nadležnosti državnih tijela pa tako i DGU-a , ali i generalno unaprijediti učinkovitost državne uprave.

Reforma sustava je u tijeku, a možemo

reći kako se u DGU uspješno provodi. Konačan rezultat ovisi o svima nama.

25 godina od donošenja Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

Tekst: prof. dr. sc. Željko Bačić, Geodetski fakultet I Fotografije: Pixabay

Državna geodetska uprava i cijela geodetska struka obilježavaju ovih dana 25 godina od donošenja Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, koji je dubinski promijenio geodetsko-katastarski sustav Republike Hrvatske. Navedeni Zakon stvorio je pretpostavke za reformu zemljišne administracije, a koja je omogućila da katastar nekretnina i zemljišne knjige danas sve više predstavljaju polugu gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te oslonac za brojne reformske zahvate u sustavu državne administracije i društvu u cjelini.

Hrvatski sabor izglasao je Zakon 5. studenoga 1999. godine, a objavljen je u Narodnim novinama 26. studenoga s početkom primjene od 1. ožujka 2000. godine. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina zamijenio je Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta iz 1974. godine, koji je bio puno više od novele postojećeg Zakona. Zajedničkim naporom predstavnika Državne geodetske uprave na čelu s ravnateljem g. Branimirom Gojčetom, pročelnika županijskih katastara, predstavnika geodetskih tvrtki, Hrvatske komore inženjera u graditeljstvu, geodetskih društava te Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod dirigentskom palicom ministra prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja mr. sc. Marka Širca uspješno su savladane sve prepreke u stvaranju konsenzusa o novom modelu ustroja geodetske

struke u Republici Hrvatskoj. Provedba geodetsko-katastarskih radova imala je za cilj stvaranje modernog sustava koji će moći odgovoriti potrebama države, gospodarstva i društva u cjelini.

Zakon je u proteklih 25 godina doživio više izmjena i dopuna odnosno noveliranih izdanja. Osnovna ideja zadržana je do današnjih dana, što je osiguralo pretpostavke za kontinuitet promjena u sustavu koje vode prema danas već vidljivom cilju te potpuno usklađenoj zemljišnoj evidenciji umreženoj kroz infrastrukturu prostornih podataka s drugim državnim bazama i registrima u jedinstvenom okruženju Hrvatskog terestričkog referentnog okvira.

Danas je geodezija, s jasnom ulogom i zadaćama, uređena i cijenjena struka, ne zbog Zakona samog po sebi, već po rezultatima koji su ostva-

reni u proteklih 25 godina (na podlozi Zakona) i činjenici da su Državna geodetska uprava i struka postali pouzdani čimbenik u društvu, koji odgovorno i uspješno odrađuje svoje zadaće.

Spomenutim nositeljima

izrade Zakona, kao i brojnim drugim sudionicima tih zbivanja - od kojih dio više nije među nama - možemo iskreno zahvaliti što su imali snage i znanja učiniti taj iskorak s donošenjem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

Prije 25 godina to nije bio jednostavan iskorak jer su promjene u sustavu zahvatile sve sastavnice struke, promijenile im status i ulogu te dodijelile potpuno nove zadaće.

Danas zato možemo ubirati plodove tih promjena i s jasnom vizijom gledati u budućnost.

Hrvatski sabor usvojio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

Tekst: Sektor za pravne poslove i vođenje ljudskih potencijala I Fotografije: Sabor TV

Načelnica Sektora: Zrinka Bešlić Landek

Hrvatski je sabor, većinom glasova (89 za, 42 suzdržanih i 0 protiv) , usvojio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina na 4. sjednici održanoj 13. prosinca 2024. godine.

Najvažnije zakonske promjene odnose se na odredbe koje propisuju postupak katastarske izmjere, a koja predstavlja temelj za sustavnu obnovu, odnosno osnivanje zemljišnih knjiga kao i uspostavu novog katastarskog operata, te u konačnici, Baze zemljišnih podataka. Uvode se promjene u načinu prikupljanja podataka o katastarskim česticama i osobama koje sudjeluju u postupcima katastarske izmjere. Definiraju se postupci obavještavanja, pozivanja i sudjelovanja svih osoba koje sudjeluju ili imaju interes sudjelovati u tim postupcima. Nadalje, detaljno se propisuju radnje u izradi, pregledu i potvrđivanju geodetskih elaborata. Ovim Zakonom propisuje se da se katastarski operat otvara istovremeno s otvaranjem zemljišne knjige te se usklađuju postupci s onima propisanima Zakonom o zemljišnim knjigama.

Navedene izmjene utjecat će na osiguravanje suvremenog i učinkovitog sustava zemljišne administracije, a koji doprinosi povećanju pravne sigurnosti u postupanju s nekretninama, potiče i ubrzava procese ulaganja te poboljšava funkcioniranje tržišta nekretnina.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacrt konačnog prijedloga ovog Zakona na svojoj 44. sjednici održanoj 28. studenoga 2024. godine te ga podnijela Hrvatskom saboru koji ga je usvojio.

Započeo postupak komasacije poljoprivrednog zemljišta

Tekst: Josip Zubak I Fotografije: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je, u skladu s Programom komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje do 2026. godine, donesenim u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., objavilo Javni poziv za odabir određenih područja za provođenje komasacije poljoprivrednog zemljišta. U skladu s tim, u rujnu 2023. donesena je Odluka o komasaciji na području Općine Konavle, a u studenom 2023. Odluke o komasaciji na području Grada Novske i Općine Mali Bukovec, čime je nadležno Ministarstvo preuzelo ulogu nositelja komasacije.

Svrha je komasacije omogućavanje ekonomičnijeg iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj, čime se povećava kvaliteta života u ruralnim područjima. Komasacijom se stvaraju povoljniji uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje, osnivanjem većih i pravilnijih katastarskih čestica, izgradnjom poljoprivrednih puteva, vodnih građevina za melioracije te izvođenjem i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi, pri čemu se posvećuje dužna pozornost očuvanju obilježja krajobraza.

Komasacije na područjima Grada Novske te općina Konavle i Mali Bukovec

Na području Novske obuhvaćene su četiri katastarske općine: k.o. Borovac, k.o. Lađevac, k.o. Rajić Gornji i k.o. Rajić Donji (površina 896,3 ha), u Konavlima sedam: k.o. Komaji, k.o. Pridvorje, k.o. Lovorno, k.o. Popovići, k.o. Gruda, k.o. Mihanići i k.o. Radovčići (površina 477,6 ha), a u Malom Bukovcu dvije katastarske općine: k.o. Sveti Petar i k.o. Lunjkovec (površina 219,2 ha). Provedbom ovih postupaka očekuje se poboljšanje prometne povezanosti s česticama, rješavanje imovinskopravnih pitanja te u konačnici - bolje iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta.

U Gospiću postavljen kartozid Ličko-senjske županije

Tekst: Vizura I Fotografije: PUK Gospić

U organizaciji Područnog ureda za katastar Gospić, postavljen je novi kartozid Ličko-senjske županije u središtu grada Gospića. Svečano je otkriven 4. listopada 2024. godine u sklopu manifestacije „Jesen u Lici“.

Kartozid je predstavio glavni ravnatelj Državne geodetske uprave g. Antonio Šustić u nazočnosti načelnika Sektora za državnu izmjeru DGU-a dr. sc. Marijana Marijanovića, pročelnice Područnog ureda za katastar Gospić gđe. Nine Stopić, voditelja Odjel za katastarske programe i geodetske poslove g. Stanka Pervana, djelatnika Područnog ureda za katastar Gospić te predstavnika geodetskih izvoditelja.

Riječ je o zidnoj karti dimenzija 6x7 metara koju je izradila Državna geodetska uprava, a sastoji se od 80 topografskih karata izrađenih u mjerilu 1:25 000 koje prikazuju cijelo područje županije te plan grada Gospića.

Kartozid je velika karta koja prikazuje šire područje administrativnog središta, postavljena na vidljivom i pristupačnom mjestu u gradu, a koju je izradila Državna geodetska uprava na osnovi službenih prostornih podataka kojima raspolaže.

Ovaj projekt, pokrenut 2010. godine, do sada je rezultirao postavljanjem kartozida u više od 30 gradova i općina diljem Hrvatske, uključujući Viroviticu, Hvar, Bjelovar, Koprivnicu, Split, Sisak, Požegu, Glinu, Zaprešić, Metković i mnoge druge.

Ovakve karte omogućuju građanima bolje razumijevanje prostora koji ih okružuje te olakšavaju orijentaciju i

snalaženje. Kartozidi pomažu promovirati važnost prostornih podataka te ističu značaj geodetske struke u planiranju i razvoju prostora.

Isto tako, postavljanje kartozida često je povezano i s inicijativama za razvoj turističke infrastrukture - kartozidi mogu postati prepoznatljiv simbol grada i središnja točka zanimanja turista pružajući im bolji uvid u lokalnu geografiju.

Predstavnici Agencije za geodeziju, kartografiju i katastar Republike Moldove posjetili DGU

Predstavnici Agencije za geodeziju, kartografiju i katastar Republike Moldove (Agency for Geodesy, Cartography and Cadastre of the Republic of Moldova) od 5. do 7. studenog 2024. godine boravili su u studijskom posjetu Državnoj geodetskoj upravi s ciljem razmjene iskustava te informiranja o Sustavu katastra infrastrukture u Republici Hrvatskoj.

Tijekom trodnevnog posjeta, održano je nekoliko sastanaka na kojima su ispred DGU-a sudjelovali: tajnica Kabineta glavnog ravnatelja, gđa Sanja Zekušić, načelnica Sektora za katastar infrastrukture, nadzor i geodetsku inspekciju DGU-a, gđa Ariana Bakija Lopac, pročelnik Područnog ureda za katastar Vukovar g. Ivica Ivšić i voditelj Službe za katastar infrastrukture g. Ante Rupić.

Delegaciji moldovske Agencije predstavljena je uloga, struktura i spektar aktivnosti DGU-a u kontekstu upravljanja prostornim podacima u Republici Hrvatskoj. Sudionici su se također imali priliku detaljnije informirati o Sustavu katastra infrastrukture u Republici Hrvatskoj te Jedinstvenoj informacijskoj točki kao i načinu na koji Sustav doprinosi boljem upravljanju infrastrukturnim podacima, digitalizaciji procesa i unaprjeđenju prostornog planiranja.

Predstavljen je zakonski okvir, ključne funkcionalnosti Sustava, izazovi u njegovoj implementaciji te koristi koje pruža korisnicima i javnim tijelima.

Delegacija moldovske Agencije posjetila je i predstavnike upravitelja infrastrukture u području telekomunikacija i vodoopskrbe kako bi stekli sveobuhvatniji uvid u praktičnu primjenu Sustava katastra infrastrukture. Razmjena iskustava s predstavnicima upravitelja infrastrukture omogućila je kolegama iz Republike Moldove da se upoznaju s načinima prikupljanja, održavanja i ažuriranja infrastrukturnih podataka te izazovima s kojima se susreću ključni dionici u svakodnevnom radu.

Predstavnici moldovske delegacije izrazili su zadovoljstvo dobivenim informacijama te istaknuli njihovu vrijednost za daljnji razvoj sustava katastra infrastrukture u Moldovi.

Studijski posjet Agencije za gedoeziju, kartografiju i katastar Republike Moldove nastavak je surad -

nje dviju institucija uspostavljene tijekom twinning projekta „Poboljšanje usluga prostornih podataka u Republici Moldaviji prema standardima EU-a“, koji se provodio od 1. rujna 2020. do 31. listopada 2023. godine. Konzorcij koji je vodio DGU, a u kojemu su sudjelovale geodetske uprave Nizozemske i Poljske, Agencija za poduzetništvo Kraljevine Nizozemske, hrvatska Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, provodio je aktivnosti usmjerene na unapređenje nacionalne infrastrukture prostornih podataka Republike Moldove te izradu prijedloga reorganizacije Agencije i cjelokupnog geodetskokatastarskog sektora.

Početkom listopada 2023. godine glavni ravnatelji DGU-a Antonio Šustić i direktor moldovske Agencije g. Ivan Danii potpisali su Memorandum o razumijevanju i suradnji, čime je potvrđena obostrana želja za nastavkom uspješne suradnje i u budućnosti.

Aktivnosti na standardizaciji geografskih imena u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu predstavljene u UNGEGN - ovom

Informativnom glasilu

Tekst: Davor Kršulović, Tomislav Ciceli, Ljerka Marić, Antonio Šustić I Fotografije: DGU

U izdanju UN-ove Divizije za statistiku (UNSD) te u organizaciji Skupine stručnjaka UN-a za geografska imena (UNGEGN), objavljen je novi broj informativnog glasila (prosinac 2024., broj 68), u kojem su predstavljene aktivnosti na standardizaciji geografskih imena u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu.

Na konferenciji UN-a održanoj u kolovozu 1987. godine usvojena je rezolucija o objavljivanju polugodišnjeg informativnog glasila koji će, kroz rad nacionalnih povjerenstava o geografskim imenima, pružiti informacije široj javnosti o problematici geografskih imena u pojedinim državama svijeta. Smatralo se da je takva „svjetska informacijska mreža“ potrebna za, između ostaloga, razmjenu informacija, rezultata aktivnosti i zaključaka nacionalnih vlada, a koja pridonosi standardizaciji geografskih imena. Informativnim glasilom razmjenjuju se iskustva nacionalnih tijela (povjerenstava) u području prikupljanja i obrade podataka o geografskim imenima, smjernice, preporuke, informacije o međunarodnoj suradnji i dr. Danas, 40-ak godina kasnije, UNGEGN - ovo Informativno glasilo predstavlja centar za informiranje javnosti o problematici geografskih imena širom svijeta.

U ovom broju navedenog glasila naglasak je stavljen na ulogu geografskih imena u očuvanju kulturne baštine država, nacionalna izvješća o aktivnostima na standardizaciji geografskih imena, izvješća regionalnih Odjela UNGEGN-a i tematskih radnih skupina te nacionalnih i/ili bilateralnih projekata, pa je tako dan pregled i iskustva iz raznih država i regija svijeta (redom navođenja u glasilu: Armenija, Australija, Brazil, Kanada, Cipar, Danska, Egipat, Island, Jordan, Latvija, Luksemburg, Mozambik, Novi Zeland, Oman, Rusija, Slovenija, Južna Afrika, Hrvatska, Iran, Malezija i Norveška).

Posebno je za istaknuti da je u ovom broju glasila objavljen članak „Activities in the Field of Standardization of Geographical Names in the Republic of Croatia in 2023” (autori Davor Kršulović, Tomislav Ciceli, Ljerka Marić i Antonio Šustić). Preglednim radom obuhvaćene su informacije o aktivnostima Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena i Državne geodetske uprave na standardizaciji geografskih imena u Republici Hrvatskoj za 2023.

UNGEGN - ovo Informativno glasilo možete pročitati na poveznici

Predstavnici DGU-a sudjelovali na 52. geodetskom danu u Sloveniji

Tekst: mr. sc. Sanja Zekušić, Tajnica Kabineta I Fotografije: DGU

Konferencija „Geodetski dan“ u Republici Sloveniji koja okuplja stručnjake iz područja geodezije, kartografije i srodnih područja kako bi raspravljali o aktualnim temama, prilikama i izazovima s kojima se suočava struka, održana je 8. i 9. listopada 2024. u slovenskom Mariboru.

Konferenciju je organizirala Komora geodeta Slovenije i Udruženje geodeta sjeveroistočne Slovenije, pod geslom Geodezija - LokacijaInformacija čime se željelo ukazati na činjenicu da je kvaliteta prostornih podataka ključna za razumijevanje i upravljanje prostorom.

Na ovom su događanju Državnu geodetsku upravu predstavljali glavni ravnatelj g. Antonio Šustić, načelnik Sektora za državnu izmjeru dr.sc.

Marijan Marjanović i tajnica Kabineta glavnog ravnatelja, mr. sc. Sanja Zekušić.

Tijekom dva dana, sudionici su imali priliku čuti brojna izlaganja o aktualnim temama i razmijeniti mišljenja i iskustva u pogledu državnog koordinatnog sustava, unaprjeđenju katastarskih podataka i novim katastarskim izmjerama, primjeni umjetne inteligencije u procjeni vrijednosti nekretnina, kao i suvremenim pristu-

pima i alatima u području topografije. Državna geodetska uprava redovito sudjeluje na Geodetskom danu u Sloveniji, s obzirom na dugogodišnju suradnju između geodetskih institucija obiju zemalja, a posebno u pogledu razmjene iskustava u vezi s katastarskim sustavima, digitalizacijom zemljišnih podataka i drugim temama.

Održana Generalna skupština Europskog vijeća geodeta

Tekst: izv. prof. dr. sc. Ilija Grgić, načelnik Sektora za informacijsko komunikacijski i geoinformacijski sustav

Generalna skupština Europskog vijeća geodeta - CLGE održana je od 10. do 12. listopada 2024. godine u norveškom gradu Stavangeru. U okviru Generalne skupštine, zamjenica glavnog ravnatelja Državne geodetske uprave Maja Pupačić, održala je zapaženu prezentaciju „Multi-Annual Cadastral Survey Program in Construction Areas for the 2021-2030 Period“ U svom se izlaganju osvrnula na povijesni kontekst razvoja katastra u Republici Hrvatskoj, a naglasak je stavila na aktualni „Višegodišnji program katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje

2021. - 2030.“. Istaknula je pozitivne gospodarske učinke Programa, prije svega na intenziviranje tržišta nekretnina i povećanje njihove vrijednosti na temelju uređenih katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija. Isto tako, naglasila je i pozitivne učinke na razvoj same geodetske struke. Također, zamjenica Pupačić je sudjelovala na okruglom stolu održanom u sklopu Generalne skupštine, a čija tema je bila „Norveški katastar s komparativnim pogledom na okruženje”.

Europsko vijeće geodeta- CLGE na ovoj je Generalnoj skupštini izabralo

novo predsjedništvo koje će u iduće četiri godine predvoditi g. Nicolas Smith iz Francuske. Podsjetimo, u prethodna dva mandata, ovu je važnu funkciju obnašao g. Vladimir Krupa iz Hrvatske. Njegovo je vodstvo obilježeno uključivanjem značajnog broja novih korporativnih i institucionalnih članova te stalnim nastojanjima za standardizacijom stručnih djelatnosti u europskim državama zbog čega su delegati njegov rad ocijenili iznimno uspješnim. Državna geodetska uprava čestita kolegi Vladimiru Krupi na značajnom doprinosu tijekom oba mandata.

U radu Generalne skupštine, u ime Državne geodetske uprave, koja je korporativni član CLGE-a, sudjelovali su zamjenica glavnog ravnatelja Maja Pupačić i dr. sc. Ilija Grgić, korespondent DGU-a prema CLGE-u. Sudjelovanjem na Generalnoj skupštini, Državna geodetska uprava predstavlja geodetske aktivnosti Republike Hrvatske europskoj stručnoj javnosti, jača suradnju s drugim sličnim institucijama u Europi te daje doprinos prepoznatljivosti i važnosti geodetske struke u Europi i svijetu.

Veliki pozdrav našim umirovljenicima!

Vrijeme je da se oprostimo od naših dragih suradnika koji ove godine odlaze u zasluženu mirovinu. Njihov trud, predanost i znanje obilježili su godine zajedničkog rada i ostavili neizbrisiv trag u Državnoj geodetskoj upravi, a uspomene na zajedničke trenutke ostat će s nama.

Želimo im mnogo zdravlja, sreće i ispunjenih dana u novom životnom razdoblju. Hvala vam na svemu i sretno!

Ove godine u mirovinu odlaze:

Područni ured za katastar Bjelovar

Područni ured za katastar Gospić

Područni ured za katastar Gospić

Područni ured za katastar Rijeka

Područni ured za katastar Sisak

Područni ured za katastar Split

Područni ured za katastar Vukovar

Područni ured za katastar Zadar

Područni ured za katastar Zadar

Sektor za infrastrukturu prostornih podataka

Mira Cvjetojević

Ivanka Plišić

Željka Tomljenović

Mirjana Gadže

Lidija Ćosić

Ozrenka Šanić

Terezija Pavelić

Tomislav Lipotica

Davorka Lerga

Zvonko Štefan

Drage kolegice i kolege, neka vam svaki novi dan donese osmijeh i zadovoljstvo koje ste svojim radom zaslužili! Čitajte nas i u mirovini!

Vaša Vizura

Povijest se ponavlja: poskupljenja kroz vrijeme

Prije stotinu i nekoliko godina, 1920. godine, u broju 3 - 4. Geodetskog lista objavljen je zapisnik sa sastanka na kojem se raspravljalo o povećanju članarine. Razlog? Neizbježna poskupljenja – tema koja i danas zvuči poznato.

Tadašnji blagajnik, nadzornik S. Vidak, obrazlagao je potrebu za povećanjem članarine na 10 kruna mjesečno kako bi se pokrili povećani troškovi izdavanja glasila, „bez kojega nam nema života“

Glasilo je tada bilo ključna poveznica među članovima i sredstvo komunikacije s javnošću. Čak i uz značajnu inflaciju (povećanje cijene glasila za preko 400% od početka izdavanja), stav zajednice bio je da se žrtve moraju podnijeti za opće dobro. Neki su članovi predlagali alterna -

tivna rješenja, poput niže članarine uz dodatnu naknadu za glasilo ili traženja subvencija od države.

Zanimljivo je da su tadašnji izazovi nevjerojatno slični onima s kojima se danas susrećemo: pronalaženje ravnoteže između pokrivanja troškova i pristupačnosti za korisnike, dok inflacija nezaustavljivo raste.

Danas, više od stoljeća kasnije, ideja o zajedničkoj odgovornosti i ulaganjima u budućnost ostaje jednako relevantna.

Povijest nas podsjeća da se, unatoč izazovima, održivost sustava i dalje temelji na solidarnosti i spremnosti na prilagodbu promjenama.

Uvijek ćemo se suočavati s „poskupljenjima“, ali ključ leži u zajedničkom nastojanju da se odgovori na te izazove.

Pozivamo vas da i sami pročitate poneku zanimljivost. Digitalni arhiv Geodetskog lista, od prvog broja do danas, dostupan je na mrežnim stranicama Hrvatskog geodetskog društva.

Događanja

Kraj je još jedne godine. Nadamo se da vam je bila uspješna i privatno i poslovno.

U sljedećoj godini nas očekuju nova događanja od kojih neka najavljujemo:

FIG Working Week 2025, 6. - 10. travnja 2025., Brisbane Australia

6th Joint International Symposium on Deformation Monitoring – JISDM 2025., 7. - 9. travnja 2025., Karlsruhe, Germany

IAGA / IASPEI Joint Scientific Meeting 2025. 31. kolovoza - 5. rujna 2025., Lisbon, Portugal

Struveov luk

Lanac trigonometrijskih točaka koji se proteže na 2820 kilometara kroz 10 današnjih država (od Norveške do Ukrajine). Izgrađen je između 1816. i 1855. pod vodstvom astronoma i geodeta Friedricha Georga Wilhelma von Struvea Cilj projekta bio je izmjeriti duljinu meridijana radi određivanja točnog oblika Zemlje (geoida). Od 265 originalnih točaka, danas ih je očuvano samo 34, a mnoge su označene spomenicima ili kamenim markerima.

Misao dana

“Slogom rastu male stvari, a nesloga sve pokvari”

Glasilo geometara, Zagreb; srpanj, kolovoz, rujan 1919. godina

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

Adresa: Gruška ulica 20, 10 000 ZAGREB

Tel: (01) 6165 404; https://dgu.gov.hr/; vizura@dgu.hr

Glavna i odgovorna urednica: Petra Sajko Hlušička, Zamjenik glavne i odgovorne urednice: Davor Kršulović

Suradnica: Željka Plužarić, Prijelom i grafička obrada: Petra Sajko Hlušička