Reporter 387 - 24.10.2019.

'Dokazat ću da i u kolicima mogu sve što si zacrtam'

Velimir Šandor: Dao sam i otkaz na poslu zbog POI-ja u Tokiju 2020., treniram tri puta na dan... Str. 20-22

Superklinac Karlo Vlahović (11) u misaonoj igri nastaloj u Kini uredno pobjeđujebaš Kineze!

ČAK SE 38 EKIPA OVAJ PUT PRIJAVILO ZA NATJECANJE U KOTLOVINI, PRESTIŽNO...

Priča iz Lekenika

KAKO JE GASTRO PROSLAVIO 18 MJESTO U KOJEM SLAVE - POŠTARA

LEKENIK IMA VIŠE OD 800 GODINA, DJEČJE SELO, NOGOMET I - JELAČIĆA!

Crtice iz Gorice...

RIJEČ UREDNIKA

Pobjedničke priče u jeseni s vizurom ljeta

Vrijeme godine koje se u narodu naziva babljim ljeto ove je godine nešto pobrkalo. Pa sve skupa više izgleda kao nekakvo kasno proljeće ili rano ljeto, pravo i obično, dan zaokružen na kalendaru uglavnom djeluje kao zabuna... I, osim ako nisi jedan od onih rijetkih koji više vole zimu od ljeta, mora te pucati pozitiva. Eh, da barem svaka godina ima dva proljeća... A nekako s proljeća, ovog falšeg, dolazi i novih 40 stranica Reportera. U kojem također, takav je nekako odabir, vlada pozitiva. I donosi priče o ljudima koji su posebni, drukčiji, koji su na trenutke i nadahnuće za sve nas ostale. Koji su pobjednici, ma o kakvoj se sferi života i djelovanja radilo. Imamo Karla, imamo Velimira, imamo Snježanu... Imamo na koga biti ponosni. Lijepe i pozitivne priče tražili smo i u Lekeniku, u prvom selu kojeg smo posjetili u okviru nove ideje, nazvane "Reporter u gostima". Dolazit ćemo u svako selo u našem kraju, otkrivati tajne, slušati kritike i pohvale, zajedno pisati priče. Pozitivne, naravno, jer takvih je pregršt oko nas.

Seke nas trebaju...

VELIKOGORIČANKE LORENA I IVA RINČIĆ ROĐENE SU S POLINEUROPATIJOM NEPOZNATA

PORIJEKLA, BOLEŠĆU ŽIVACA I MIŠIĆA, ZBOG ČEG NE MOGU HODATI. LORENI JE OSAM, A IVA IMA 3,5 GODINE. TERAPIJA KOJA IM MOŽE POMOĆI STOJI ČAK 390.000 KUNA

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 24. listopada 2019. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Tehnički urednik: Zvonko Šimunović

Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Anes Šuvalić, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište):

Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak: Vjesnik d.d. Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

Prvi put za njihovu smo priču čuli prošle godine, kad je društvo iz organizacije Humanitarke krenulo u akciju skupljanja za, u tom trenutku, Lorenu Rinčić, djevojčicu koja je rođena s polineuropatijom. Skupljao se novac za terapije, kako bi Lorena mogla hodati, a Goričani su se ujedinili oko tog cilja.

U međuvremenu, ista bolest dijagnosticirana je i njezinoj mlađoj sestri Ivi.

- Rođene su s polineuropatijom nepoznatog porijekla, bolešću živaca i mišića koja se razvija uslijed nedostatka aksona na peronalnim živcima. I zbog toga ne mogu hodati - objasnila je mama Marcela. Lorena ima osam godina, Iva ima tri i pol godine, obje su vesele djevojčice, ali i velika potpora jedna drugoj. I imaju isti san. Da će normalno hodati.

- Sve ove godine tražimo rješenje kako da, usprkos medicinskim prognozama koje kažu da Lorena i Iva nikad neće hodati, pomognemo svojoj djeci. I pronašli smo Polikliniku Glavić, koja ima robota Jožu, koji pomaže svima onima koji imaju poteškoće

U PRVOM CIKLUSU LORENA JE NAPRAVILA STOTINU KORAKA, A IVA 500...

s lokomotornim sustavom. I koji bi mogao pomoći Loreni i Ivi - objašnjavaju roditelji, koji su se već uvjerili da ta terapija itekako pomaže njihovim curama. - U prvom ciklusu od 12 tjedana Lorena je napredovala, uz pomoć hodalice, s 20 koraka na 100, a Iva oko 500 koraka. Napredak je očit, robot Joža im puno pomaže. Međutim, problem je cijena. Cure iz Buvljakuša, koje su za Lorenu i Ivu skupljale i na

UZ

ČAJ

Gastru, nazvale su je "katastrofalnom", a u brojkama ona kaže 390.000 kuna. Naravno da roditelji to nemaju šanse sami financirati, pa svi koji žele pomoći mogu to učiniti uplatom na humanitarni račun otvoren u Zagrebačkoj banci na ime majke:

Marcela Rinčić

IBAN:HR1223600003510079111

BIC:ZABAHR2X

I KOLAČE OBJASNILI KAKO LAKO UZGAJATI EKOLOŠKI... UZ KAPSULU!

Ovaj projekt osmislila sam prije dvije godine, razmišljam o njemu intenzivno cijelo to vrijeme i mogu vam reći da mi ovo dođe kao drugi rođendan, kaže nam Valentina Kuzmić, studentica agronomije i idejna začetnica projekta VG Čajanka. Predavanje je bilo u tijeku, ljudi su vani šetali po štandovima, razgledavali i kupovali, uživali u kolačima i kavici tik uz Muzej Turopolja, a Valentina je zbrajala dojmove. - Želja mi je bila da u fokusu budu predavanja, zato su ovdje došli profesori s Agronomskog fakulteta i Marija Ševar iz Ministarstva poljoprivrede. Govore o ekološkoj

poljoprivredi, o eko znaku i Makabi kapsuli, razvijenoj na fakultetu baš u cilju zdravog uzgoja hrane. To je prirodni vitamin koji se dodaje u zemlju i željela sam da ga se na Čajanci predstavi i Velikogoričanima. Cijelu tu priču pokrenula je u okviru Ekoregije Velika Gorica, tema je zdrava prehrana i prirodni uzgoj, a cijeli događaj ima i neslužbenu oznaku “100% domaće!” - Bazirali smo se na to da ponuda bude raznolika, a da izlagači budu isključivo iz Velike Gorice. Želimo i njima dati prostor da izlažu svoje proizvode, da i njihov trud bude nagrađen - objasnila je Valentina.

Ukratko...

USVOJEN JE POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O PRORAČUNU

Vijećnici su usvojili polugodišnji izvještaj o izvršenju

Proračuna za 2019. Kako je pojasnila resorna pročelnica Žaneta Štefančić, od 1. siječnja do 30. lipnja ostvareni su prihodi i primitci oko 165 milijuna kuna (40,56% planiranih godišnjih prihoda), dok rashodi i iznose oko 150 milijuna kuna (36,74% od godišnjeg plana).

- U prvom polugodištu imamo višak od 15 milijuna, koji s prijenosom manjka iz prethodne godine od 11 milijuna čini ukupni višak prihoda od gotovo 3,9 milijuna. Ukupni prihodi su u odnosu na 2018. veći za 5,5%, a rashodi su veći za 0,84 % - rekla je pročelnica. Prihodi poslovanja realizirani su u iznosu od oko 161 milijuna kn (44% u odnosu na plan, za 13,8% veći nego lani). Što se tiče rashoda, najviše je utrošeno u okviru Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i sport, 58,1 milijun kuna, od čega je za predškolski odgoj 33,

za školstvo 13,6, za sport 10,3, za djecu i mlade 748 tisuća kuna i za tehničku kulturu 120 tisuća kuna. - Značajnija sredstva išla su i u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i promet, u prvom polugodištu su za održavanje nerazvrstanih cesta utrošili 9,9, za zelene površine 6,2, za javnu rasvjetu 3,2, za upravljanje nerazvrstanim cestama 5,6, za gradsko groblje 1,9, za Spomen-dom 153. brigade 1,4, a za javni prijevoz 3,7 milijuna kuna - rekla je pročelnica Štefančić. Vijećnici su usvojili i prijedloge Odluke o zasebnom stavljanju izvan snage Detaljnog plana uređenja ŠRC-a Velika Gorica, Zaključka o davanju ovlaštenja za potpisivanje Ugovora o upravljanju re ektorskom rasvjetom i semaforom na Gradskom stadionu te Zaključka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za uvođenje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH.

Odlukom suvlasnika, tvrtke Improz d.o.o,, Grad Velika Gorica postat će stopostotni vlasnik Veleučilišta nakon što isplati iznos temeljnog uloga, položenog u vrijeme osnivanja ove ustanove. - Improz je odlučio izaći iz suvlasničkog odnosa s Gradom i prenijeti nam svoja prava za 7000 kuna, iznos koji odgovara vrijednosti osnivačkih uloga. Po izvršenom prijenosu, Grad bio bi jedini vlasnik Veleučilišta Velika Gorica - istaknuo je Barišić. Naime, Veleučilište je imalo pet osnivača, među kojima je i Grad, a temeljni ulozi bili su po 7000 kuna. Grad je, osim što je davao prostor u kojemu je djelovao VVG, iz svog proračuna izdvajao 600 tisuća kuna na godišnjoj razini. Drugi suvlasnici, među kojima je i Improz, nisu imali takva ulaganja, ali nisu ni izvlačili dobit. Stoga, kako je objašnjeno, svoj udio prodaju za cijenu temeljnog uloga.

Projekt koji mještani Selnice Šćitarjevska s nestrpljenjem očekuju, kažu dobre vijesti, kreće u realizaciju. Početkom listopada gradonačelnik Barišić potpisao je s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ugovor o sufinanciranju izgradnje dječjeg vrtića s prostorima društvene namjene u ovom goričkom naselju. Grad Velika Gorica dobit će tako bespovratna sredstva u visini 80 posto vrijednosti projekta, odnosno nešto više od 4,6 milijuna kuna. U vrtiću će biti mjesta za 60-ero djece. Imat će tri prostorije za njihov boravak, a uz garderobe, sanitarne prostore, svlačionice, prostor za odgojno-zdravstvene djelatnike i čajni kuhinju planirana je i polivalentna dvorana za organizaciju svečanosti te razne aktivnosti. Svoj prostor dobit će i Mjesni odbor koji je trenutačno smješten u kontejneru.

Od aglomeracije pa do imigracije

NA 16. SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA, PRVOJ NAKON LJETNE STANKE, GOVORILO SE I O AUTOBUSU ZA KVATRIĆ, PA O IZGRADNJI VANJSKOG BAZENA, MRTVAČNICI U KUŠANCU...

ktualac je otvorio je Damir Šimunić (SDP), kojeg je zanimalo hoće li se uvesti autobusna linija prema Kvatriću za Kobilić, Rakarje, Bapče, Črnkovec i Selnicu, što je bilo obećano nakon dovršetka radova u Radničkoj. Pročelnik Dubravko Katulić podsjetio je da je prvotno planirano da linija prema Kvatriću obuhvati ta naselja, no potom je skrenuta prema Zračnoj luci. - Pokušat ćemo u sljedećem ugovoru sa ZET-om vratiti liniju prema D30, odnosno Veterinarskoj stanici - rekao je Katulić. Darka Bekića (HDZ) zanimalo je u kojoj je fazi Aglomeracija, odnosno kad će krenuti prvi radovi na gradnji kanalizacijskog sustava. Gradonačelnik Dražen Barišić odgovorio je da je u tijeku donošenje odluke po

predmetu javne nabave čija je vrijednost oko 700 milijuna kuna.

- VG Vodoopskrba je napravila sjajan posao, koji je u nalu. Proveden je vrlo složen postupak pregleda i ocjene ponuda. Nadamo se da neće biti žalbi koje bi odgodile početak radova, ali obzirom da imamo tri natječaja, očekujemo da ćemo ove godine krenuti s radovima i započeti projekt Aglomeracije, koji će trajati nekoliko godina.

I SJEVERNO OD GROBLJA

orio je da je u tijeku donošenje odluke po

NE BUDE LI ŽALBI, VEĆ OVE GODINE TREBALI BI KRENUTI I RADOVI NA AGLOMERACIJI

Stjepana Raka (HSU) zanimalo je kako radi gradski bazen, odnosno kad će se graditi vanjski. Gradonačelnik je rekao da je bazen do rujna koristila oko 21 tisuća korisnika s kupljenim ulaznicama, organizirano je i šest programa kroz koje je prošlo oko 800 djece i umirovljenika te škola plivanja kroz koju je prošlo 250 učenika.

- Izrađeno je idejno rješenje, utvrdili smo i proširili obuhvat vanjskih bazena. Dogovoramo troškovnik i pokrećemo postupak javne nabave, a u proračunima za iduće dvije godine moramo osigurati sredstva za gradnju - pojasnio je Barišić. Je li Grad upoznat s prijavom državnom odvjetništvu oko obnove zgrada na Zagrebačkoj 122-128, zanimalo je Alanmilana Šemberu (MOST). Gradonačelnik je odgovorio da je to pitanje za općinsko državno odvjetništvo.

U SLJEDEĆE ĆEMO DVIJE GODINE U PRORAČUNU OSIGURATI NOVAC ZA VANJSKI BAZEN

Zagrebačkoj odgovorio

- Jako smo zadovoljni s en-

ergetskom obnovom više od 20 zgrada, s troškom od desetak milijuna eura, uz sredstva EU-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Gorica je postala novi, umiveni i prekrasan grad kada govorimo o fasadama, a radovi su izvedeni kvalitetnoistaknuo je Barišić, dodavši kako GSG već priprema nove projekte obnove. Damir Slojšek (MOST) upitao je kad će se urediti kombinirano igralište u Podbrežnici te ukazao na odbacivanje glomaznog otpada na lokaciji bivše plinske stanice. - Imamo desetljetni problem sa slijednikom građevinske tvrtke Pionir, koji je preuzeo neriješene imovinsko-pravne u Podbrežnici, a koji je vlasnik i površine na kojoj je plinska stanica. Naši odvjetnici i pravnici ponudit će nagodbu da izađemo iz toga grča koji blokira funkcioniranje cijele Podbrežnice, jer sjeverno od groblja planiramo izgradnju poslovnih i gospodarskih subjekata - odgovorio je gradonačelnik. Karmen Rak (MOST) zanimalo je što Grad poduzima vezano uz pojave imigranata na našem području. Gradonačelnik je odgovorio kako po pitanju migrantske krize, koja se dijelom prelila i na našu Veliku Goricu te susjedne općine, Grad nema pravnog temelja za nikakve radnje.

- Surađujemo s Ministarstvom unutarnjih poslova, budno ćemo paziti i na dispoziciji smo svim našim mještanima koji žive tamo - rekao je gradonačelnik.

Stjepan Kosić (HDZ) upoznao je vijećnike s pravomoćnom presudom Plemenitoj opčini turopoljskoj po tužbi iz 2008. godine, po kojoj POT državi treba isplatiti 187 tisuća kuna odštete. Kako je jedna od opcija gašenje Udruge, koja taj novac nema, Kosića je zanimalo hoće li im, i na koji način, Grad pomoći. Gradonačelnik Barišić stavio je svima na znanje da gašenje POT-a ne dolazi u obzir.

- Niste vi krivi za ono što se dogodilo prije desetak godina, kao ni za sudske procese koji sad dolaze na naplatu. Vi ste povijesna udruga na ponos našega grada, radite na očuvanju tradicije i povijesti. Spremni smo pomoći i zajedno s vama ćemo prebroditi ovu krizu, do koje nikad nije ni trebalo doći - odgovorio je gradonačelnik Barišić.

Grad Velika Gorica

Ukratko...

EDUKATIVNO I

ATRAKTIVNO:

KARTOZID NA

ZGRADI POU-A

U suradnji s Državnom geodetskom upravom, na zgradu Pučkog otvorenog učilišta postavljena je velika karta Velike Gorice i Zagrebačke županije, što je svakako zgodan novi detalj u gradskom središtu. Kartozid je topografska karta koje prekriva jednu ili više teritorijalnih jedinica koje su povezane u jedinstvenu cjelinu i prezentirane u krupnijem mjerilu prikazivanja. Državna geodetska uprava projekt izrade kartozida provodi već 15 godina. Ovakve je karte do sada postavila u tridesetak gradova širom Hrvatske, s ciljem edukacije građana i turističke promidžbe pojedinog grada ili županije, ali i upoznavanja šire javnosti s geodetima i onim što rade.

OBILJEŽILI DAN NEOVISNOSTI

KOD GROBLJA

I U PARKU

Prije 28 godina, 8. listopada 1991., Hrvatski je sabor donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama tadašnje SFRJ. U spomen na tu povijesnu odluku Sabora, 8. listopada obilježavamo kao Dan neovisnosti. Tim povodom je izaslanstvo Grada Velike Gorice položilo vijence kod Spomenika palim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata na platou ispred Gradskog groblja. Vijence su, također, položila i izaslanstva Hrvatske vojske, policije, vatrogasaca, braniteljskih udruga, članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja te stranačka izaslanstva. Svijeće su položene i pod bistu prvog predsjednika neovisne Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, u parku koji nosi njegovo ime.

Dan posvećen braniteljima: ste pisali povijest države

KROZ 153. GORIČKU BRIGADU PROŠLO JE 5818

VOJNIKA, 452 SU RANJENA, A NJIH 72 JE POGINULO. SVIH NJIH PRISJETILI SU SE NA DANU BRANITELJA...

lanovi 153. goričke brigade su obilježavanje 28. obljetnice formiranja postrojbe započeli polaganjem vijenaca ispred Spomenika u vojarni Josip Zidar, a čeme su im se pridružila izaslanstva Grada i udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Svečanost u vojarni u Velikoj Buni okupila je stare suborce, koji su se prisjetili ratnih vremena te, već tradicionalno, učenike goričkih osnovnih škola, koji su na ovom kratkom satu iz povijesti mogli saznati nešto više o ratnom putu goričke brigade i njenoj ulozi u stvaranju Hrvatske u kojoj danas živimo.

Djecu se izuzetno dojmio Spomen-park s izloženim eksponatima, borbenim sredstvima korištenim tijekom Domovinskog rata. S velikom su pažnjom razgledali tenkove, minobacače i drugo teško naoružanje, a apsolutni favorit im je MIG-21. - U suradnji s braniteljskim udrugama napravili smo i otvorili Spomen-park koji

svatko može posjetiti, vidjeti opremu i eksponate koima su se služili naši branitelji. Gotov je i Spomen-dom, građevina je pod krovom, a kompletno će biti opremljena i otvorena na proljeće - rekao je zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec. U Spomen-domu će biti izloženo pješačko naoružanje, karta ratnog puta 153. brigade i drugi dokumenti, soba za projekciju filmova i soba pijeteta, gdje će se moći odati počast poginulim pripadnicima brigade. Predsjednik Udruge 153. brigade HV-a Ivan Zagorac istaknuo je da priča o Domovinskom ratu nije zabavno niti lako štivo, ali to je priča o hrabrosti, patnji i umiranju. Priča o ljubavi prema Domovini. - Kroz 153. Brigadu HV-a prošlo je 5818 Velikogoričana, od kojih su 452 ranjena, a njih 72 ostavili su život na bojišnici. Svi oni zaslužni su što danas imamo samostalnu, slobodnu i neovisnu domovinu. Zadaća svih nas je, a tako i vas mladih, da nastavimo širiti povijesnu istinu o Domovinskom ratu, da se ne zaboravi! - rekao je Zagorac. Uzvanici su se iz Velike Bune premjestili

MLADI, NA VAMA JE DA ŠIRITE DALJE ISTINU O BORBI ZA

NEOVISNOST, DA SE PAMTI

SPOMEN DOM 153. BRIGADE U BUNI BIT ĆE DOVRŠEN I OTVOREN U PROLJEĆE

u Park dr. Franje Tuđmana, gdje je organizirano obilježavanje Dana branitelja Grada Velike Gorice. Okupili su se brojni branitelji, koji su se još jednom prisjetili dana provedenih na prvim crtama bojišnice. Pozdravljajući prisutne, Stjepan Kovačević, predsjednik gradske Koordinacije braniteljskih udruga, rekao je kako su svi branitelji iznimno ponosni što imaju svoj dan.

- Pokrenuli smo Dan branitelja kao jedinstvenu manifestaciju, s ciljem da se ratni suborci okupe na jednom mjestu i u ugodnom društvu podruže, evocirajući uspomene na ta prošla vremena. Vi ste pisali povijest Hrvatske, našeg Turopolja i naše Velike Gorice. Vi ste ti koji svjedočite istinu o Domovinskom ratu i o onome što se više nikada ne smije ponoviti - poručio je braniteljima gradonačelnik Dražen Barišić te ih pozvao da budu ponosni i da svugdje promoviraju svoj ratni put. Danu branitelja odazvao se i pomoćnik ministra MUP-a, Damir Trut, jedan od zapovjednika 153. brigade koji smatra da hrvatski branitelji mogu biti ponosni na sve što su prošli i učinili. S posebnom pažnjom okupljeni su se prisjetili 121 velikogoričkog branitelja, koliko ih je poginulo u ratu.

MIHOLJE U KOZJAČI: OVDJE VRIJEDI OSTATI!

Mještani Kozjače obilježili su Dan mjesta na Miholje, blagdan arkanđela Mihaela, kojem je posvećena kapelica u tom mjestu. Nakon svete mise održana je svečana sjednica Vijeća Mjesnog odbora Kozjača, kojoj je u ime Grada Velike Gorice prisustvovao zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar. Kako je istaknuo član Mjesnog odbora Josip Jerleković, koji je ujedno i velikogorički gradski vijećnik, u posljednjih šest, sedam godina uređeni su lovački, društveni te sportski dom u ovome mjestu. Sanirana su i dva klizišta, a na područnoj školi su zamijenjeni prozori i vrata te uređene prilazne

stepenice. Najveći je nedostatak, kako ističu, kao i u većini turopoljskih naselja, nedostatak kanalizacije. Taj bi se problem trebao riješiti u drugoj fazi projekta Aglomeracije, koji je trenutačno u pripremi. - Plan nam je do kraja mandata asfaltirati nogometno igralište i sanirati još dvije ulice u naselju. S obzirom na sve što nudi i što će nuditi, siguran sam da ovo je mjesto u kojem vrijedi ostati, mladi ovdje imaju perspektivu - poručio je Jerleković. Nakon službenog dijela okupljeni su uživali u nastupu članova FA Šiljakovina te recitacijama djece iz PŠ Kozjača.

braniteljima: 'Vi države i grada'

Branitelji su se okupili u Buni, pa se preselili na druženje u središte grada

Prošle godine na Dan grada stigla je i predsjednica Hrvatske

DIJELI SE PET NAGRADA I JEDNA POVELJA ZA ŽIVOTNO DJELO...

a svečanosti povodom Dana grada, 13.prosinca, na blagdan sv. Lucije, i ove će godine biti dodijeljena javna priznanja zaslužnim pojedincima ili kolektivima koji su doprinijeli razvoju, promociji i vidljivosti Grada ili svojim djelovanjem i aktivnostima učinili naš grad još ugodnijim mjestom za život. Povelja Grada Velike Gorice dodjeljuje se zičkim osobama za životno djelo. Nagrada Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića dodjeljuje se za iznimna dostignuća u prošloj godini ili višegodišnjem razdoblju na području društvenih djelatnosti. Nagrada "Krčka vrata" daje se za iznimna dostignuća u gospodarskim djelatnostima, razvitku grada i unapređenju kvalitete života građana. Nagrada s likom Nikole Škrlca Lomničkog dodjeljuje se za doprinos razvitku demokratskih

PRIJEDLOGE MOGU DATI VIJEĆNICI, ČELNI LJUDI GRADA, ALI I GRAĐANI, UDRUGE...

Božićnice za umirovljenike

s mirovinom do 2000 kuna N S

političkih institucija, aktivnog građanstva, lokalne i mjesne samouprave i političke kulture, Nagrada "Zlatna turopoljska podgutnica" dodjeljuje se za jačanje ugleda i promociju Velike Gorice u zemlji i svijetu, "Turopoljsko srce" dodjeljuje se za iznimna dostignuća na području humanitarnog djelovanja, a tu je još i počasno građanstvo, za posebne zasluge.

Prijedloge mogu dati vijećnici i radna tijela Gradskog vijeća, gradonačelnik, građani, udruge, trgovačka društva, vjerske zajednice i ustanove. Svoje prijedloge na popunjenom obrascu uz obrazloženje i eventualnu dokumentaciju koja ga potkrepljuje, treba dostaviti do 8. studenog, u zatvorenoj omotnici i s naznakom "ne otvaraj" na adresu: Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja, Grada Velike Gorice, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica.

ONI ČIJA JE MIROVINA DO TISUĆU KUNA, DOBIT ĆE 400, A ONI ČIJA JE DO 2000 PO 200 KUNA

Velikogoričani na vojnom hodočašću u Mariji Bistrici

U hrvatskom nacionalnom svetištu Majke

Božje Bistričke u Mariji Bistrici održano

je 6. listopada 27. hodočašće Hrvatske vojske, policije i branitelja. Na hodočašću je sudjelovalo oko 3500 hodočasnika, od kojih oko 1000 pripadnika Hrvatske vojske. U misnom slavlju koje je predvodio vojni ordinarij u RH, msgr. Jure Bogdan, sudjelovali su i brojni Velikogoričani, pripadnici vojnih i policijskih snaga, članovi Udruge pripadnika 153. brigade Hrvatske vojske, udovice poginulih branitelja te povijesne postrojbe Turopoljski banderij i Ban Gašpar Alapić.

vi umirovljenici s goričkog područja koji imaju mirovinu manju od 2000 kuna mogu ostvariti pravo na isplatu božićnice. Mjerilo za isplatu predstavlja iznos u stavci "mirovina" bez zaštitnog dodatka ili drugog doplatka. Do 1. studenog treba predati ispunjeni Obrazac za prijavu u Evidenciju umirovljenika Grada Velike Gorice u svrhu isplate božićnice. Obrazac i pripadajući prilozi predaju se u zgradi gradske uprave, Trg kralja Tomislava 34 (šalter u prizemlju), od 8.30 do 14.30 sati. Obrazac se može preuzeti na web stranici Grada, na porti gradske uprave te u udrugama umirovljenika. Uz popunjen obrazac obavezno je potrebno priložiti još i sljedeće: presliku osobne iskaznice (obostrano), odrezak od mirovine za prethodni mjesec ili obavijest poslovnih banaka o mirovinskim i invalidskim primanjima ili potvrdu o visini mirovine izdanu od HZMO-a (umirovljenici koji primaju inozemnu i tuzemnu mirovinu moraju priložiti dokaze o visini obje mirovine) te presliku dokumenta iz kojeg je vidljiv OIB umirovljenika. Umirovljenicima koji primaju mirovinu do 1000 kuna bit će isplaćena božićnica u iznosu od 400 kuna, dok će oni čija je mirovina od 1001 do 2000 kuna dobiti 200 kuna. Isplata božićnice umirovljenicima bit će u poslovnicama FINA-e, u razdoblju od 18. studenog do 24. prosinca. Umirovljenici božićnicu moraju preuzeti osobno te ponijeti osobnu iskaznicu i dokument iz kojeg je vidljiv OIB. U slučaju njihove spriječenosti, božićnicu može preuzeti i druga osoba uz predočenje svoje osobne iskaznice te osobne iskaznice i dokumenta iz kojeg je vidljiv OIB korisnika božićnice. Sve dodatne informacije možete dobiti u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti na broj tel 6269-918 ili 6269-938.

Ukratko...

DODJELA 50 STIPENDIJA ZA FAKULTETE I SREDNJE ŠKOLE

Grad Velika Gorica nastavlja sa stipendiranjem svojih srednjoškolaca i studenata. U ovoj školskoj, odnosno akademskoj godini bit će dodijeljeno ukupno 50 stipendija, 25 učeničkih i 25 studentskih. Od toga, po 15 učeničkih i studentskih dodijelit će se s prema uspjehu, a po 10 prema socijalnom statusu. Stipendije za srednjoškolce iznose 500 kn mjesečno, dok će studenti dobivati po 1000 kn. Prijava na natječaj traje do 29. listopada, a konkurirati mogu učenici trećih i četvrtih razreda, odnosno studenti od druge godine dodiplomskog studija pa nadalje. Sve informacije moguće je dobiti u Upravnom odjelu za predškolski odgoj, školstvo i šport Grada Velike Gorice, Trg kralja Tomislava 34, soba 314 ili na broj tel. 6269-914, od 8 do 15 sati.

JEDNOKRATNA POMOĆ ZA

OBITELJI S VIŠE DJECE

Roditelje s četvero i više djece imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć. Ovo pravo ostvaruju jednom u kalendarskoj godini pod uvjetom da obitelj ima prebivalište na području Grada Velike Gorice, da sva malodobna djeca žive u istom kućanstvu kao i roditelji te da su korisnici dječjeg doplatka. Visina novčane pomoći ovisi o broju malodobne djece, a za svako malodobno dijete iznosi 500 kuna.

Ukoliko to pravo već niste koristili u 2019. godini, Obrazac zahtjeva možete preuzeti na mrežnoj stranici Grada ili na porti Gradske uprave te ga predati u Pisarnicu Grada, šalter br. 1, na adresi Trg kralja Tomislava 34. Sve informacije možete dobiti u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti na broj tel. 6269-918 ili 6269-938.

Dječji tjedan će dobiti i vrtićku olimpijadu!

U

VELIKOJ GORICI SE PUNO I KVALITETNO RADI S DJECOM, A TAKAV STANDARD TREBAO BI BITI PRIMJER ZA CIJELU HRVATSKU, KAŽE PROČELNIK TOPOLNJAK

Velika Gorica prepoznata je kao Grad prijatelj djece, zahvaljujući mnoštvu programa i projekata kroz koje se vodi briga o najmlađima. Već gotovo 20 godina u našem se gradu organizira Dječji tjedan, tijekom kojeg se organiziraju različita događanja u čijem su fokusu djeca, a namijenjena su najmlađim stanovnicima Gorice, roditeljima, odgajateljima, učiteljima i svima koji su u svom radu u doticaju s djecom. Ovogodišnja manifestacija Dječjeg tjedna otvorena je izložbom dječjih likovnih radova u velikogoričkom Centru za djecu, mlade i obitelj, koje su mališani crtali na radionicama koje Centar organizira tijekom cijele godine. Predstavili su se i mališani iz dramske skupine, koji su pripremili tri kazališna komada.

- Veliki je interes za naše radionice, prošle

15. SUSRET DJEČJIH VIJEĆA

godine imali smo jako veliki porast broja djece. Ovog ljeta je na radionicama sudjelovalo je 264 djece u 21 grupi - rekla je ravnateljica Sanda Puljiz Vidović. Istaknula je kako se u Velikoj Gorici puno i kvalitetno radi na djeci i s djecom, a takav standard kakav imamo po pitanju djece trebao bi biti primjer za cijelu Hrvatsku.

- Nudi se zaista puno, a dio tih sadržaja nudi i naš Centar. Ono na čemu bi još trebalo poraditi je rad s djecom u udaljenijim dijelovima grada, gdje im se u ovom trenutaku malo toga nudi od sadržaja - dodala je ravnateljica Puljiz Vidović.

U ime Grada otvaranju Dječjeg tjedna nazočio je v. d. pročelnika za odgoj i obrazovanje Neven Topolnjak.

- Ponosno nosimo status Grada prijatelja djece, što znači da se mi odrasli trudimo na svaki način zadovoljiti potrebe djece, osluškivati njihove želje pa ih, po mo-

'Djeco, došli smo ovdje s vama razmijeniti iskustva'

U Konvenciji o pravima djeteta poseban je dio posvećen njihovom pravu na sudjelovanje, odnosno pravu da mogu iznijeti svoje stavove i mišljenja te da ih odrasli čuju i uvažavaju pri donošenju odluka koje se odnose na djecu. U 40-ak hrvatskih gradova i općina djeluju Dječja vijeća koja pružaju djeci priliku za javno iznošenje prijedloga, mišljenja, kritika, zahtjeva i poruka te na taj način djeca utječu na kreiranje kvalitete života sredina u kojima odrastaju. Već 15 godina održavaju se susreti dječjih vijeća Hrvatske, a ove godine domaćin je bio naš grad. U Velikoj Gorici družili su se tijekom dva dana 'mali' gradski vijećnici iz 26 gradova i općina iz svih krajeva države.

- Grad smo koji želi biti zdrava sredina, mjesto gdje žive zadovoljni i uspješni ljudi,

bilo mladi, bilo stari. Iznimno smo ponosni što smo ovdje okupili sve vas, iz svih dijelova Hrvatske. Mi stariji, koji sjedimo u prva dva reda, došli smo razmijeniti iskustva s vama, a sve za naše i vaše bolje sutra - rekao je gradonačelnik Dražen Barišić. Susreti su započeli je panelom na temu "Kako i zašto učiti o medijima", pod vodstvom bivše novinarke Višnje Biti. Sudjelovali su na njemu predstavnici fakulteta, Ureda pravobraniteljice, UNICEF-a, Grada te publika, svojim pitanjima i komentarima. U sklopu Susreta održano je i predstavljanje dobrih praksi iz područja medijske pismenosti sudionika susreta, a organizirano je i nekoliko zanimljivih radionica o tome kako snimiti radijsku emisiju, kako gledati film, kako učiti o medijskoj pismenosti te radionica o društvenim mrežama.

MI ODRASLI

TRUDIMO SE OSLUŠKIVATI

ŽELJE NAŠE

DJECE I ONO

ŠTO SE MOŽE REALIZIRATI

gućnosti, i realizirati - rekao je Topolnjak. U dvorištu Centra osvanuo je i novi mural, za koji je zaslužna Hana Tintor, umjetnica koja je s Dominikom Vukovićem oslikala zid na zgradi Stare općine. Naslikala je velikog, sanjivog kita u svijetu mašte.

DRUŽENJE SA SPORTAŠIMA

Ove je godine u sklopu Dječjeg tjedna organiziran i sportski dan na Gradskom stadionu, zahvaljujući suradnji goričkih dječjih vrtića i HNK Gorice. U okviru projekta koji je zamišljen kao Olimpijada dječjih vrtića Grada Velike Gorice sudjelovalo je po 25 mališana iz svakog vrtića, u dobi od 4 do 6 godina.

- Kako je ovo prvo druženje sportaša s djecom, u projekt smo uključili samo četiri vrtića, ali ideja je da ovo u godinama pred nama preraste u Olimpijadu predškolske djece iz cijelog Turopolja. Vjerujem da će

resorno Ministarstvo uskoro verificirati naš projekt i da ćemo tada moći uspješno surađivati s vrtićima - pojasnio je voditelj Škole HNK Gorica Marko Radanić. Djeca su na terenu s umjetnom travom imala deset postaja s različitim igrama s loptom, a vodili su ih treneri mladih selekcija HNK Gorice. Dječje aktivnosti budno su pratile njihove odgojiteljice te zdravstvene djelatnice, a za kraj je upriličeno zajedničko fotografiranje djece i kompletnog prvoligaškog kadra HNK Gorice, zajedno s njihovim trenerima.

Dječji tjedan donio je i nekoliko zanimljivih predavanja. Roditeljima je bilo namijenjeno ono o odrastanju uz medije i važnosti medijske pismenosti, dok je su učitelji i odgojitelji mogli naučiti kako sačuvati glas u radu s djecom te doznati nešto više o mogućnosti u radu po Montessori metodi i u redovitom programu.

PREVENCIJA JE SPAS!

NA JEDNOM OD BROJNIH PREDAVANJA

UČITELJI SU SAZNALI

KAKO DA SI ČUVAJU GLAS

Dan vida, pa dan srca... Besplatno pregledavali vid, mjerili razinu šećera i tlak

Velikogoričani su 4. i 5. listopada u šatoru kod Tržnog centra mogli obaviti nekoliko osnovnih preventivnih mjerenja. Naime, Dom zdravlja Velika Gorica je u suradnji s Veleučilištem Velika Gorica prigodno obilježio Svjetski dan vida. Studenti optometrije besplatno su mjerili oštrinu vida, a odaziv na ovakvu vrstu pregleda svake je godine sve veći. Budući da je prevencija jako važna, vid bi trebalo kontrolirati jednom godišnje te Veleučilište poziva građane da posjete laboratorij optometrije, obave besplatne preglede oštrine vida te dobiju stručnu pomoć pri izboru naočalnih ili kontaktnih leća. Drugog dana posvećenog zdravlju obilježen je Svjetski dan srca. U suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije i županijskim Domom zdravlja građanima su mjereni krvni tlak i šećer te obavljene konzultacije s kardiologom. - Čini mi se da ove naše akcije postižu cilj, odnosno da sve veći broj naših građana ozbiljno shvaća preventivne preglede. Nadam se da će i u buduće briga za vlastito zdravlje biti prioritet svih nas, jer uvijek ponavljam: skrb za vlastito zdravlje počinje doma, a ne u zdravstvenim ustanovama - istaknuo je dr. Stjepan Zagorac, voditelj velikogoričkog Doma zdravlja.

Ono što su učenici goričke gimnazije izveli ovim povodom slobodno se može nazvati milenijskom fotografijom

U Vrtiću Lojtrica prezentiran je međunarodni projekt "Say hello to the world" ("Pozdrav svijetu"), te je podignuta zastava Tolerantan vrtić. Mališanima u vrtiću posebno je drag bio Dan palačinki i vafla, a učenicima Dan bez zvona i ocjena.

DAN PALAČINKI JE NAJSLAĐI

U sklopu Dječjeg tjedna predstavljena je i interaktivna slikovnica Mia Pia koja je, osim u stručnim krugovima, pobudila veliki interes i među građanima. Uspješan je to projekt mladih logopeda koji su sa svojom idejom lani osvojili prvo mjesto na StartUp VG natjecanju. Slikovnica djeci putem mobilne aplikacije nudi spoj tiskanog i virtualnog svijeta te ona uče na zabavan i zanimljiv način, kroz proširenu stvarnost. Mia Pia nudi i sadržaje za roditelje, na način da ih upoznaje s miljokazima dječjeg razvoja za određenu dob.

Ružičastom povorkom svi skupa protiv raka dojke

CILJ "DANA RUŽIČASTE VRPCE" JE UKAZATI NA PREVENCIJU I PRAVOVREMENO BOLESTI KOJA GODIŠNJE U HRVATSKOJ UZME TISUĆU ŽIVOTA

regledi su nam sve dostupniji, o prevenciji smo sve bolje informirani, ali unatoč tome statistika je poražavajuća: od raka dojke, najčešćeg zloćudnog tumora koji pogađa žensku populaciju u svijetu i u Hrvatskoj, još uvijek obolijeva (pre)veliki broj žena. - Godišnje u prosijeku oboli do 2500 žena. Ranije ih je umiralo oko 1100, no posljednjih je godina ta brojka puno manja, upravo zahvaljujući akcijama koje poduzimamo. - kaže Đurđa Dehin, predsjednica Udruge Edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županije. Udruga organizira besplatne preglede za žene od 40 do 50 godina, održava brojne edukacije, mobilni mamograf obilazi mjesta gdje se obavljaju snimanja.

U Hrvatskoj je krajem 2006. godine započeo Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u kojem se žene u dobi od 50-70 godina jednom u dvije godine pozivaju na besplatnu mamografiju. Odaziv žena je relativno dobar te se pozivu na snimanje odazove njih oko 60%. Redo-

vitim pregledom koji uključuje samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled rak dojke se može otkriti u ranom stadiju te je u tom slučaju izlječiv kod više od 90 % žena.

Udruga je i ove godine prve subote u listopadu, mjesecu koji je u cijelom svijetu posvećen podizanju svijesti o važnosti brige za zdravlje, kao i o ranom otkrivanju i liječenju raka dojke, organizirala Dan ružičaste vrpce kako bi upozorila na važnost prevencije. Središtem grada, od Muzeja do Pučkom učilišta, prošetale su brojne žene i pokoji muškarac, a na čelu kolone bile su one koje su pobijedile zloćudnu bolest. I gorički gimnazijalci dali su potporu borbi protiv raka dojke, pridruživši se nacionalnom projektu ‘Mama budi zdrava’. Svojim su tijelima formirali simboličnu ružičastu vrpcu te tako pozirali za milenijsku fotografiju, baš kao i njihove kolege iz 24 druge srednje škole iz cijele Hrvatske.

Selo, mjesto, općina...

MAJSTOR ZA

KARLO VLAHOVIĆ (11): DVIJE GODINE VEĆ IMAM PONAJBOLJE REZULTATE

NA PRVENSTVU HRVATSKE

BIO JE TREĆI, A NA TURNIRU U BEČU POBIJEDIO JE ČETIRI

IGRAČA IZ KINE, U KOJOJ JE

GO I NASTAO. KARLO GLEDA NAJBOLJE, IGRA I - UČI...

Piše: Suzana Majstorović

Misaona igra go za mnoge je nepoznanica i možda čitajući ovaj tekst mnogi prvi put doznaju nešto o ovoj igri, nastaloj u Kini prije pet tisuća godina godina, iako se povjesničari još nisu dogovorili oko točnog datuma.

Naš 11-godišnji sugrađanin Karlo Vlahović jedan je od onih koji GO ima, rekli bismo, u malom prstu. U dvije godine, otkad ga je tadašnja učiteljica u Osnovnoj školi Eugena Kumičića, Vlatka Topolnjak, uputila da počne otkrivati čari ove igre, postao je pravi majstor. I već je Kineze ,koji se smatraju najboljim igračima na svijetu, ostavio iza sebe i suvereno ide prema vrhu. Iskoristili smo jedan predivan jesenski dan kako bismo malo porazgovarali s Karlom. Prvo što jednostavno zadivljuje je lakoća kojom ovaj dječak odgovara na pitanja. Ne zapinje, odgovara punim rečenicama, totalno barata materijom. I da, ide tek u peti razred. - Prije dvije godine počeo sam igrati GO, ali tada su svi bili ispred mene jer sam tek počeo učiti. No, dok nekome ne smrkne, drugome ne svane... Vrijedi to i u Karlovu slučaju. Kako ističe, došao je period kad je najbolja igračica u školi izgubila samopouzdanje nakon natjecanja s Kinezima, koje za nju nije završilo najbolje.

- Ja sam u tom trenutku počeo brzo igrati, išao na turnire svaki tjedan, što je rezultiralo time da budem bolji od nje. Moj rezultat je jedan od najboljih u Hrvatskoj. Nitko u godinu dana nije tako napredovao, skočio sam 12 kyueva, sad sam osmi kyue trenutnogovori Karlo o svojim počecima. Pojasnio nam je Karlo i kako ploča za GO izgleda, te neka osnovna pravila, no teško je to tek tako pojasniti i dočarati. Međutim, da treba puno, puno mozgati, jasno je na prvu.

LIJEPO PONAŠANJE PREMA PROTIVNIKU - DIO KULTURE

GO je misaona igra na ploči za dva igrača. Od prvog dana igra se po nepromijenjenim pravilima. Prije 1500 godina igra je došla i u Japan, gdje dobiva status uzvišene dvorske vještine. Pravila igre vrlo su jednostavna, a mogućnosti neograničene. U zemljama Dalekog Istoka GO je sastavni dio kulture i obrazovnog procesa, a sve je popularniji i u europskim zemljama. U Hrvatsku su igru donijeli časnici austrougarske mornarice početkom 20. stoljeća. Strateške igre na ploči potiču logičko razmišljanje i samostalno donošenje odluka kod djece i mladih. Istodobno bavljenje ovom vještinom potiče i sportski duh te fair play, jer lijepo ponašanje prema protivniku sastavni je dio kulture igranja GO-a. Misaona igra GO i Karlo, bila je to ljubav na prvu. Ali puno je tu rada, vježbe, discipline. No ovaj dječak sve to ima u sebi. - Trebalo mi je par mjeseci da se uhodam i počnem bolje igrati. Doma imam ploču, zbog škole ovih dana nisam stigao gledati partije od Kineza i Japanaca, ali preko ljeta sam gledao dvaput dnevno, te slagao svoju ploču kako bih razumio poteze i sve što je bitno - kazao nam je Karlo, pa ispričao i da su Kinezi prvi napravili igru, ali su je Japanci bolje razvili, no ni jedni ni drugi nisu najbolji na svijetu, nego su to Korejanci. Kako god bilo, Azijci su u ovoj igri glavni. Na dogovoren intervju Karlo je došao potpuno spreman, ponio je literaturu iz koje uči, svoje diplome, medalju, no pehar se čuva u školi. Kaže, trenutno ih 19 igra GO, barem u Osnovnoj školi Eugena Kumičića, a zasad u ovoj školi postoji samo jedan prvak u GO-u.

ZA GO

IGRAM GO, A U HRVATSKOJ!

Pogađate, Karlo. U svibnju ove godine pobijedio je sve protivnike te je zahvaljujući tome u povijesti škole upisan kao prvi koji je osvojio turnir u igri GO i njegovo ime prvo je u nizu na peharu koji ostaje generacijama koje tek dolaze. Pitamo ga ima li netko tko ga u školi može pobijediti. Kroz smijeh odgovara da ima. Učitelj Mladen Smud. Veliki entuzijast što se ove igre tiče. Sa 72 godine i dalje podučava sve one koji su za GO zainteresirani. Kaže Karlo da je i učitelja uspio pobijediti na treningu, ali na turniru mu to još nije pošlo za rukom i jednog dana želi biti njegov nasljednik. Već sad ide kao njegova potpora po školama, bili su i u udruzi Suncokret, u Centru za odgoj i obrazovanje...

A Karlo je već dio reprezentacije U-16 jer u savezu smatraju da može parirati starijim protivnicima. Kako i ne bi kad trenira triput tjedno i još vježba kod kuće. Kako sam kaže, sva natjecanja ni ne pamti, ali neka nam je ipak izdvojio.

- Prvo natjecanje, u međuškolskoj GO ligi... Bio sam treći, a to mi je bio prvi turnir, s još 40 druge djece. I ove godine smo imali taj turnir, a ove godine sam bio nespreman i sedmi ukupno na cijelom turniru, ali ipak treći u GO početnicima - ističe Karlo. Pitamo ga što znači "nespreman", kaže podcijenio je protivnika, a iz toga je izvukao pouku da to ne smije činiti. Još jedan dokaz da od Karla možemo učiti.

Od ostalih natjecanja istaknuo je Otvoreno prvenstvo Hrvatske, na kojem je među 40-ak djece svoje dobi bio treći. Ono što se posebno pamti je Beč, kolovoz ove godine. Tamo je, naime, ukupno bio peti, a u dobi do 12 godina prvi. Sve to ovako na prvu ništa ne znači, no kad dodamo činjenicu da je Karlo dobio četvoricu Kineza na putu prema vrhu, onda to itekako ima težinu. Sjećate se možda iz uvodnog dijela ove priče, Kinezi su izmislili GO... Prijateljima u razredu nije se previše hvalio svojim uspjesima, pa dobar dio njih ni ne zna koliko je zapravo uspješan.

Doznajemo da ga sljedeće godine čeka Europsko prvenstvo koje će se održati u Hrvatskoj, u Stubičkim toplicama, dok se s reprezantacijom natječe putem interneta. Prije svega toga, posljednji vikend u listopadu putuje u Švicarsku na turnir. Što se nagrada po turnirima tiče, one znaju biti novčane koje dobiju, novčane kojima se plaća sljedeće natjecanje, ali i knjige koje dobro dođu u usavršavanju. Uz sve to, tu su i diplome, medalje...

U Japanu postoji turnir na svjetskoj razini, a tamo je nagrada milijun dolara. Jedini Hrvat koji je došao do tamo je Karlov učitelj, ali ne kao profesionalni igrač. Ono što je malo znano je to da su najbolji igrači GO-a iz Velike Gorice, a Smud im je također bio trener. Spomenuli smo već literaturu iz koje Karlo uči. Ono što prvo upada u oči je da su knjige na kineskom jeziku, i ostavlja nas bez daha. Ima i svega jedan priručnik na hrvatskom. Dvije knjige poklonila mu je

JEDNOG BIH DANA VOLIO NASLIJEDITI UČITELJA MLADENA, ON ME UČIO SVE O GO-U

GLEDAM NA INTERNETU JAPANCE I KINEZE, PA POKUŠAVAM SEBI SLOŽITI TO NA PLOČI

IMAM PUNO OBAVEZA, ALI ZBOG TOGA SAM I POSTAO PUNO VIŠE SAMOSTALAN

prijateljica Marta Mikša, koja studira u Kini. Ako niste znali, u našem gradu postoji i klub onih koji igraju ovu misaonu igru. Go klub Velika Gorica. Troškovi su minimalni, godišnja članarina je 60 kuna, tko želi može doći u OŠ Eugena Kumičića četvrtkom u 16:30, u Gorički klub mladih petkom u 17 sati, kao i u dobro znano sklonište u Cvjetnom naselju subotom u 15:30 Na stranici blog.dnevnik.hr/gogame možete pronaći sve informacije o turnirima, najave, pratiti napredak igrača...Tu možete vidjeti i kako naš Karlo trenutno stoji, njegove bodove i rang gdje se nalazi. Svojim vršnjacima Karlo poručuje:

- Počnite igrati GO, u Kumičiću imate radionice u 16:30 sati četvrtkom. GO pomaže u matematičkom razmišljanju i puno tog je lakše shvatiti. Kroz igru se uči. Trebaš izračunati točno kako treba, samo jedan potez, krivi kamenčić, gubiš igru.

HRVANJE, YOUTUBE, NOGOMET I MOBITELI

Teško je to možda ovako predočiti, zato probudite znatiželju u sebi i otiđite na jednu od lokacija koju je Karlo naveo u našem razgovoru. I tko zna, možda i vi postanete uspješni kao i on. GO nije jedino čime je Karlo Vlahović zaokupljen. Od svoje šeste godine bavi se hrvanjem, te je član Hrvačkog kluba Velika Gorica 1991. U ovome trenu mu je draži GO, a hrvanje je postalo malo teže, protivnici su ozbiljniji. I tu je jako uspješan, osvojio je do sada tri zlata, tri srebra i četiri bronce.

Prvo natjecanje u hrvanju bilo je međunarodno, imao je svega šest godina, tamo je bio najmlađi i odmah je osvojio treće mjesto. Kada govori o tom prvom natjecanju u hrvanju, kroz smijeh ističe kako je bio mali, ali nije ga bilo strah.

- Ja sam njih dobivao na masu, ali slobodnim stilom bih gubio. Specijalka mi je bio zahvat glave - govori nam Karlo. Rado ide na treninge, a sretan je jer su se i prijatelji iz njegovarazreda počeli baviti hrvanjem, a on je taj koji ih je potaknuo. Trenirao je i nogomet u Kurilovcu, za vrijeme dok hrvački klub nije djelovao, a bio je na poziciji golmana. I tu je obećavao, ali nije se tu dugo zadržao... Kada gledamo taj poprilično popunjen raspored ovog 11-godišnjaka, pitamo se kako to sve stigne.

- Sve stignem jer se dobro organiziram. Roditelji paze na braću, a ja sam se dosta i osamostalio zbog svega toga - kaže Karlo. Možda se doista čini da ima malo vremena, ali čini se da tu samo mi odrasli dramimo i uvijek smo u nekoj utrci s vremenom, jer Karlo ima i svoj YouTube kanal, montira lmiće, pokazao nam je i kako je bilo u Zaostrogu na natjecanju iz njegove perspektive, a uz sve druži se s prijateljima, vani su, igraju nogomet, a kao i svako dijete današnjice, voli igrati igrice na mobitelu. Svestran je Karlo i nimalo ne sumnjamo da je pred njim blistava budućnost, a svojim vršnjacima svakako može biti primjer i uzor. Jer sve se može kad se hoće.

Gastro postao puno nedjeljnom ručku -

Koliko god da se porcija pripremi, koliko god da se klupa postavi, nikad nije dovoljno, ni za jesti ni za sjesti! Tako bi se nekako najlakše mogao opisati Gastro Turopolja, koji se ove godine održao 18. put. Prostor oko Muzeja Turopolja bio je krcat, dojam je govorio da je na zajednički nedjelji ručak došao doslovno cijeli grad.

- Da Gastro raste i razvija se vidi se po broju posjetitelja, ali i izlagača. Sve čestitke udrugama koje su sudjelovale u organizaciji, prije svega Udruzi obrtnika i Turističkoj zajednici Velike Gorice, jer ovo je jako velik posao. Vjerujem da će i u narednim godinama sve ovo bilježiti još veći porast, uz neke nove, inovativne segmente, koje ćemo u dogovoru s goričkom Turističkom zajednicom sigurno uvesti - kaže Ivana Alilović, direktorica županijske Turističke zajednice.

U sklopu ovogodišnjeg Gastra održan je i 1. Gospodarski sajam, Dani meda te, najatraktivnije, natjecanje u pripremanju

U GODINAMA

PRED NAMA

UVODIT ĆE

SE I NEKI

INOVATIVNI

SEGMENTI

U PRIČU O GASTRU

BUVLJAKUŠE SU SKUPLJALE ZA SEKE RINČIĆ, 38 EKIPA NATJECALO SE U KOTLOVINI, A BILO JE I SLASTICA, RIBE... ZA PRSTE POLIZATI!

SREĆA S VREMENOM

najbolje turopoljske kotlovine. Ove godine prijavilo se čak 38 ekipa, a pobijedio je DVD Velika Gorica. Vatrogasci iz Dugog Rata, Ribnice i Kurilovca imali su najbolje uređeni stol, dok su najbolju ocjenu za štimung dobili vatrogasci iz Lomnice, udruga "Izvorni običaji" i KUD Stari grad Lukavec. - Špičeku se svidjelo, to je važno - tješili su se svi oni koji su ostali bez nagrade.

Nova šansa, srećom po njih, stiže već sljedeće godine, na 19. Gastru. - Ovu manifestaciju treba razvijati u smjeru jačeg isticanja ponude restorana, ali nedjeljni turopoljski ručak je nešto čime se izdvajamo u županiji, jer nitko nema ovakav koncept. I dalje ćemo raditi na tome da svake godine ponuda bude dobra, jednako kao i odaziv naših sugrađana. S vremenom, evo, imamo sreće svake godine, pa se nadam da će tako biti i ubuduće - kazala je Milada Mesarić, direktorica TZVG.

ljetan, na cijeli grad

Svake godine sve više posjetitelja, ali i izlagača, sudjeluje na Gastru Turopolja, koji sve više i širi ponudu

Dan otvorenih vrata

Unikomerc automobila

POSJETITELJI NA DVIJE LOKACIJE MOGLI ISPROBATI SUZUKI MODELE

Unikomerc automobili iz Zagrebačke 115 u Velikoj Gorici i ove su godine organizirali Dan otvorenih vrata kako bi se svi zainteresirani mogli upoznati s ponudom Suzuki vozila. Osim spomenute lokacije, vozila s 4*4 pogonom, a pogotovo novi model Suzuki Jimny posjetitelji su testirali na poligonu u Maloj Mlaki.

- Ove godine pripremili smo off-road poligon gdje smo testirali sva naša vozila s 4*4 pogonom, tamo su bile tri Suzuki Vitare i zvijezda dana Suzuki Jimny, a ovdje u Zagrebačkoj 115 posjetitelji su mogli isprobati sve ostale modele (Swift, Swift Sport, S-Cross, Vitara, Ignis) - rekao je direktor Unikomerc automobila, Ivan Milek koji je ovom prilikom naglasio kako će posjetitelji imati pogodnosti prilikom kupnje. Naime, tu su posebne ponude financiranja dogovorene s OTP leasingom i s akcijskim kamatama, a ponuda vrijedi do kraja godine.

Kako smo već naveli, ove godine vozila se moglo testirati na dvije lokacije. Do Male Mlake transferna vozila prevozila su zainteresirane za off-road vožnju, a tamo su bili i instruktori koji su ih upoznali s poligonom i načinom vožnje. Tamo je bio i Neno koji se vratio prepun dojmova. Kaže kako

je bilo dovoljno blatno, zanimljivo, pravi adrenalinski doživljaj.

- Vozim džipove i htio sam isprobati najnoviji Suzukijev proizvod, Suzuki Jimny i moram reći da sam oduševljen. Jedan mali auto, koji jednostavno osjećate, on je toliko mali i uzak da svaku neravninu i promjenu terena, blata osjećate. Preporučam ga svima. I moram reći ekipa koja radi promociju je jedna izuzetna ekipa koja prije svega održi predavanje općenito o off- roadu na jedan vrlo profesionalan i pedagoški način da bi to shvatila i djeca. Zatim vas provezu da vidite kako se ponašati, pogotovo oni koji još nisu probali ovaj oblik vožnje, a potom vozite sami. Odličan pristup, svaka pohvala - zaključio je Neno.

Po parkiralištu u Zagrebačkoj 115 su bili postavljeni čunjevi, kako bi svi zainteresirani testirali svoje vozačke sposobnosti, a troje najboljih osvojili su vrijedne nagrade. Jedna od onih koji su željeli vidjeti koliko su dobri za volanom bila je i Irena koja nam je opisala svoje iskustvo - Jedna probna vožnja s instruktorom, a onda idete sami, treći put se mjeri vrijeme. Vozim preko 30 godina i nisam baš potpuno zadovoljna svojom vožnjom ovdje jer sam prešla preko dva čunja, iako moram

biti iskrena na vožnju je utjecala činjenica da vam mjere vrijeme, a uz to inače vozim automatik, pa sam ovdje morala razmišljati i o mjenjaču. Ali jedno stvarno zanimljivo iskustvo.

Nekoliko raznih modela bilo je na raspolaganju posjetiteljima koje su mogli provozati gradom i možda nakon takvog iskustva donijeti odluku koji je najbolji izbor za njih. Višnjica već ima Suzuki, ali je jako htjela probati Swift Sport, te smo se s njom uputili na testnu vožnju upravo spomenutog modela. Zadivila nas je svojim vozačkim umijećem, ali i znanjem o automobilima.

- Već tri godine vozim Suzuki Baleno, s tim modelom sam stvarno prezadovoljna, i baš sam htjela isprobati Swift Sport, ovaj me oduševio, dobro je nabrijan, auto izvanredno ubrzava, odlično leži u zavojima, zgodan mi je, ne moram okretati ključeve, sve radi sam, ovaj auto bih svima preporučila. Dan otvorenih vrata nije prošao bez gastronomske ponude, tako da posjetitelji nisu bili ni gladni, ni žedni, a ono najvažnije iz prve ruke od ljubaznog i profesionalnog tima mogli su doznati apsolutno sve što ih je zanimalo, a što je moglo pomoći u odluci koji automobile bi mogao postati njihov novi limeni ljubimac.

Novi roman

MURŠIĆEVI 'SLADOLEDI' U ČAKOVCU

Roman za mladež “The Sladoleds” velikogoričkog autora Miljenka Muršića predstavljen je u Knjižnici Nikola Zrinski u Čakovcu 18. listopada. Nakladnik "Alfa" objavio je ovaj roman u svojoj poznatoj ediciji "Knjiga za mladež". Na promociji u Čakovcu predstavili su ga urednik Božidar Prosenjak i sam autor.

Roman govori o četvero tinejdžera, dva prijatelja i dvije prijateljice, koji se stalno druže i zajedno idu na sladoled. Među njima razvijaju se simpatije. Da bi "osvojio" svoju odabranicu i da bi mu se ona divila, Miran, jedan od likova, sklada pjesmu i osniva rock sastav. Problemi, peripetije i nesporazumi koji se u svemu tome pojavljuju razrješavaju se kroz odlazak na sladoled i kroz rock svirku...

FOTO VIJEST Svatko nacrta svoju kravatu pa na - fotkanje!

Svake godine obilježavamo Dan kravata, ideja je da djeca nacrtaju svatko svoju kravatu i s njima se fotogra raju za našu malu milenijsku fotogra ju, kaže nam Snježana Ruklić, ravnateljica Osnovne škole Eugena Kumičića. I tako već treću godinu zaredom. Učiteljice iz "boravka" organiziraju i poslože djecu u oblik kravate, čovjek s fotoaparatom popne se na školski krov i djeca dobiju lijepu uspomenu... - Vidimo se, naravno, i sljedeće godine na Dan kravate. A i z Dan škole uvijek nešto smislimo, to je u svibnju - kazala je ravnateljica.

U SPOMEN NA TIHICU U GORICU DOŠLO 250 MLADIH IZVIĐAČA

Članovi Turopoljske udruge skauta "TUR" i ove su godine u našem gradu ugostili oko 250 izviđača, skauta iz cijele Hrvatske i učenika velikogoričkih osnovnih škola, kao i roditelja, kako bi kroz natjecanje i igru, ali i upoznavanje grada Velike Gorice, gradili i sačuvali uspomenu na Tihomira Tomašića. Legendarni Tihica bio je velikogorički izviđač, no ubijen je na Ovčari 1991., nakon što je zarobljen u vukovarskoj bolnici. I Tihičini prijatelji i rodbina pridružili su se

djeci na Memorijalu koji nosi njegovo ime. Većina aktivnosti održana je na igralištu iza osnovnih škola Eugena Kvaternika i Jurja Habdelića, a vatrogasni poligon bio je pored obližnjeg vatrogasnog doma. Nakon natjecanja u disciplinama kao što su paljenje vatre, dizanje šatora, vezanje čvorova, gađanje mete lukom i strijelom i drugih, zadatak je bio prošetati gradom i pronaći zadane biste velikana. Na kraju su sudionici obišli i grob Tihomira Tomašića Tihice.

OBNOVA ZGRADE

Višestambena zgrada na

adresi Matije Slatinskog 2

Uk. vrijednost investicije: 6.818.389,69 kn

Iznos bespovratnih sredstava EU (60%): 3.757.667,17 kn

Iznos dodatnih bespovratnih sredstava RH (24%): 1.496.710,87 kn

Iznos bespovratnih ukupno: 5.254.378,04 kn Novi energetski razred stambene zgrade: B

Uređenje groblja povodom blagdana Svi Sveti

Pred nama su Svi sveti i Dušni dan kada će brojni građani posjetiti grobove svojih obitelji, prijatelja i znanaca, te će polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća odati im dužnu počast i zahvalnost na njihovim posljednjim počivalištima.

VG Komunalac, koji u Velikoj Gorici, općinama Pokupsko i Kravarsko upravlja s ukupno 13 groblja, počeo je sa uređenjem istih povodom blagdana Svih svetih. Pojačano uređenje staza, drveća i zelenih površina na grobljima u punom je jeku, a i sami građani u sve većem intenzitetu posjećuju grobove svojih najmilijih te ih čiste i uređuju. Na dan Svih svetih kod gradskog groblja u Velikoj Gorici trajat će privremena regulacija prometa te iz VG Komunalca ovim putem pozivaju na dodatan oprez i strpljenje u prometu.

Također iz VG Komunalca podsjećaju da su u funkciji svi "svjećomati" na grobljima na kojima se građani mogu sami poslužiti, isto kao i tražilica pokojnika na njihovoj službenoj web stranici gdje građani, ukoliko im je potrebno mogu bez problema naći posljednje počivalište dragih im osoba.

Za sve upite i informacije iz VG Komunalca napominju da svi građani budu slobodni obratiti se na e-mail: vggroblja@vgkomunalac.hr ili na telefon: 01/6221-235

- I ove godine, kada se sjećamo naših najmilijih, VG Komunalac će poduzeti sve kako bi taj dan prošao u što boljoj organizaciji. Na snazi će biti privremena regulacija prometa te pozivamo sve građane na povećani oprez i strpljenje kako bi blagdan Svih svetih obilježili dostojanstveno i u miru - rekao nam je Jurica Mihalj, predsjednik Uprave VG Komunalca.

Ispuniš anketu i čekaš da ti komposter dođe kući...

Nastavlja se podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biorazgradivog otpada u domaćinstvima. S ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice, VG Čistoća d.o.o. nabavila je u srpnju ove godine novu količinu kompostera koje će podijeliti zainteresiranim korisnicima. Dakle, korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom, moći će na taj način kompostirati biorazgradivi otpad u vlastitom kućanstvu, upravo na mjestu njegovog nastanka. Kompostiranjem se doprinosi smanjenju količine biorazgradivog otpada koji se odlaže, također se smanjuje i utjecaj na klimatske promjene koje takav otpad proizvodi ukoliko se odlaže na odlagališta. Korisnici će ujedno na taj način smanjiti količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu. Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno korisnici i vlasnici obiteljskih kuća ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Isto tako zainteresirani korisnici mogu se javiti na broj telefona 01-6566-738 ili e-mail adresu vgcistoca@vgcistoca.hr. Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.

Ne bacaj, uštedi, čuvaj okoliš... Kompostiraj!

KOMPOSTIRATI SE MOGU OSTACI OD HRANE, "ZELENI" OTPAD, KAO I RAZNI BIOOTPAD, A NE SMIJE SE KOMPOSTIRATI KOSTI, MESO, ULJA I MASTI, VRTNI OTPAD, NOVINSKI PAPIR, ČASOPISI U BOJI, VREĆICE OD USISAVAČA, PELENE...

odjela besplatnih kompostera za kompostiranje biootpada u domaćinstvu nastavlja se i dalje s ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Tako će korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom, moći kompostirati biootpad u vlastitom kućanstvu, upravo na mjestu njegovog nastanka. Korisnici koji u vlastitom kućanstvu već kompostiraju biootpad, ili ga budu kompostirali ubuduće, doprinijet će smanjenju količine biootpada koji se odlaže na odlagalištu, smanjenju utjecaja na klimatske promjene koje bi takav biootpad proizveo ukoliko se odlaže na odlagalište, smanjit će količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje, što će rezultirati da u novom sustavu gospodarenja otpadom neće plaćati odvoz biootpada u okviru javne usluge odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu.

Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno korisnici vlasnici obiteljskih kuća ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www.vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.

NAJSTARIJE I NAJPRIRODNIJE

Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada (kuhinjski otpad te vrtni ili zeleni otpad) uz pomoć niza živih mikroorgan-

izama (bakterije, gljivice) i višestaničnih organizama (kukci, gujavice) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao končani proizvod kompost – humus. Predstavlja najstariju metodu odvajanja i odlaganja organskog otpada, odnosno biootpada na za to predviđena mjesta, najčešće u kompostere. Takav odvojeni biootpad se razgrađuje i nastaje kompost. Često nismo ni svjesni kako više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima čini organski otpad ili biootpad. U prikupljenim ostacima hrane i vrtnim biljkama nalaze se visokovrijedne sirovine za proizvodnju komposta kojim obogaćujemo zemlju sastojcima za rast i razvoj biljaka te održavamo njezinu plodnost.

KORISTI KOMPOSTIRANJA

• smanjuje se i do 30% količine otpada koji se odlaže na odlagalište

• pomaže u očuvanju okoliša

• lagano je i jednostavno

• dobiva se potpuno besplatno gnojivoštedi se novac

• kompost poboljšava kvalitetu i plodnost zemlje u vrtu bez nepotrebne upotrebe umjetnih gnojiva

• kompost opskrbljuje biljke hranjivim tvarima te povećava njihovu otpornost na nametnike i bolesti

ŠTO KOMPOSTIRATI, A ŠTO NE...

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Ukoliko se dobro izmiješa što više različitog i usitnjenog biljnog materijala, dobit će se kvalitetan kompost. Najpoželjnije je sav biootpad usitniti jer što su manje dimenzije biootpada, bolje se može izmiješati i brže razlagati. Važno je u jednakom omjeru

U OSTACIMA

HRANE I

VRTNIM

BILJKAMA

NALAZE SE

VRIJEDNE

SIROVINE ZA

KOMPOST

PREMALO

ILI PREVIŠE

VLAGE U KOMPOSTU

JE ŠTETNO.

PROVJERITI

SE MOŽESTISKANJEM

pomiješati zeleni biootpad bogat dušikom koji se brže razgrađuje i osigurava vlagu te smeđi biootpad bogat ugljikom koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost. Kompostirati DA:

• kuhinjski otpad: ostatci, listovi te kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostatci - mrvice kruha i peciva, filtar vrećice od čaja ali bez etikete, ostatci recikliranog papira („škarnicla“)

• vrtni (zeleni) otpad: otkos trave, ostatci od orezivanja živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatci nakon ubiranja voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, borove iglice, piljevina sirovog drveta, ostatci od izgaranja sirovog drveta ili drvenog ugljena

• ostali biootpad: kosa, dlaka, slama, papirnate maramice, papirnate kutije za jaja, papir i karton koji je previše kontaminiran ostatcima hrane, kamena prašina, pepeo drvenog ugljena ili drva, izmet manjih kućnih ljubimaca

Kompostirati NE:

• kuhinjski otpad: kosti, meso, ulja i masti, jela od mesa i ribe, tekući i kuhani ostatci hrane, mliječni proizvodi

• vrtni otpad: osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha

• ostalo: tiskani novinski papir i časopise u boji, ostatci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača, pelene, pepeo od ugljena, izmet pasa i mačaka, obojeno i/ili lakirano drvo, sav biootpad koji je bio u dodiru s opasnim tvarima, naftom i sl., sav ostali otpad, posebno opasni.

KAD, GDJE I KAKO KOMPOSTIRATI

Kompostirati se može tijekom cijele godine te svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u sjenovitom kutu vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih udara vjet-

ra, izbjegavajući mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje, kompostirati se može i na balkonu ili u garaži. U komposter je potrebno najprije položiti sloj krupnijeg materijala poput grančica, pruća i sl. usitnjenih do veličine palca kako bi suvišna tekućina mogla otjecati. Zatim se odlaže biootpad. Najbolje je miješati svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, i sl.). U prvo vrijeme odloženi biootpad pospite vrtnom zemljom ili gotovim kompostom jer će to ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala. Ukoliko u kompost odlažete pokošenu travu, potrebno ju je prethodno ostaviti da se prosuši te ju tek onda kompostirajte u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažite pomiješanu sa suhim materijalom (npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.). Premalo ili pak previše vlage u komposteru je štetno. Vlažnost provjeravajte tako da iz sredine hrpe uzmete šaku kompostiranog materijala i čvrsto ga stisnite. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati. Vilama povremeno (bar jednom mjesečno) izmiješajte i rastresite sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio. Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda: grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju te se u njemu više ne prepoznaje početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva i sl.

Živim život punim

VELIMIR ŠANDOR: U KOLICIMA SAM

21 GODINOM, LJUDI NE ZNAJU DA

Na vjerojatno najjačem atletskom mitingu za osobe s invaliditetom, Grad Prixu u Parizu, Šandor je osvojio zlato. Velimir je za pobjedu disk bacio 17,72 metara!

Uz zlatne, u kolekciji je i cijeli niz srebrnih medalja. Tu možda posebno iskače ona s Europskog prvenstva 2016., koja je poslužila kao najava za POI u Riju...

S VREMENOM SAM USPIO PRIHVATITI ČINJENICU DA

SAM VEZAN UZ KOLICA, ALI NISAM SE POMIRIO S NJOM

punim plućima

SAM OD PROMETNE NESREĆE S

DA SAM VISOK 207 CENTIMETARA!

10. rujna 2016. posebno je podcru Šandorovu kalendaru. Otvorio seriju hrvatskih paraolimpijskih medalja u Riju bacivši 18,24 metra. Bronca za povijest...

Broncu je Velimir uzeo i na Svjetskom prvenstvu u Londonu 2017. godine hicem od 17,95 m. - Bila mi je to peta medalja na svjetskim prvenstvimapohvalio se Šandor.

Paraolimpijske igre u Tokiju glavni su mi cilj, želim učiniti sve da dođem do medalje, kaže

ON...' ZAKAJ BI BIO JADAN?! I OVAKO MOGU SVE ŠTO SI ZACRTAM, KAŽE VELIMIR

Piše: Anes Šuvalić

elimira Šandora (34) pronašli smo na novouređenom atletskom bacalištu pokraj gradskog stadiona, upravo se pripremamo za još jedan u nizu svojih treninga. Pripreme za Svjetsko paraolimpijsko prvenstvo u Dubaiju u punom su jeku, a misli su fokusirane na Paraolimpijske igre koje će se iduće godine održati u japanskom Tokiju. Prve četiri pozicije u Dubaiju, naime, sigurna su karta za putovanje u Japan. Kako bi to ostvario, naš brončani paraolimpijac iz Rio de Janeira 2016. godine odlučio je dati otkaz na poslu i potpuno se usredotočiti na treninge i pripreme za ostvanje svog velikog cilja. Kako kaže, trenira triput dnevno.

- Potpuno sam se posvetio Tokiju i pripremama za Paraolimpijadu. Svjesno sam se odlučio na žrtvu takve vrste. Moj je cilj, kad sam se počeo baviti atletikom 2014. godine, bio je upravo nastup na tom natjecanju. Trener Ivan Čengić i ja zacrtali smo si taj cilj. Rio se dogodio pomalo nenadano, bio je to 'bum' kojeg nismo očekivali u tom trenutku. Ja sam u samo godini dana s nekakvih 12 metara došao na daljine od 16, 17 metara, što je ogroman nadimak. Danas bacam daljine oko 19 metara, a bilo bi to i jače i bolje da nije bilo ozljeda. Od lipnja prošle godine pa do unazad mjesec dana išao sam na neke terapije. Sve je to povezano s ozljedom moje vratne kralježnice. Međutim, sad sam napokon spreman. U Tokiju želim dati 100 posto od sebe, kako si kasnije ne bih mogao prebacivati da sam mogao uraditi više. Vjerujem da ću biti u borbi za medalje, ali i ako to i ne bude slučaj, barem ću znati da sam učinio sve što sam mogao - rekao nam je Velimir Šandor. Naravno, pripreme su važan, zapravo najvažniji dio procesa koji sportaši prolaze uoči odlaska na velika natjecanja. Sportska infrastruktura u našoj zemlji u potpunosti je prilagođena osobama s invaliditetom jedino u Medulinu i Makarskoj. Iako će Hrvatski paraolimpijski savez osigurati tri tjedna priprema Velimiru, to nije dovoljno čovjeku s ovakvim ambicijama i snovima.

- Savez pokriva tri tjedna mojih priprema, a ja bih volio odraditi barem tri do četiri puta više. Idealno bi bilo između 12 i 15 tjedana, jer na pripremama se totalno drugačije radi, mogu se totalno posvetiti treningu, bez ikakvih vanjskih utjecaja. Sve to, jasno, dosta košta, i zamolio bih sve koji mogu da mi pomognu da se maksimalno pripremim i donesem još jednu medalju za našu zemlju - apelirao je naš uspješni paraolimpijac. Kad se s olimpijskom broncom vratio iz Rio de Janeira, mnogi su pohitali da ga dočekaju i čestitaju mu te usput iskoriste priliku da se fotografiraju s njim. Međutim, kako to često biva, nakon što se što se "zlatna prašina" slegla, mnogima od njih je ovaj vrijedan i us-

pješan mladi sportaš, koji se iz dana u dan bori s gomilom prepreka i poteškoća, postao nezanimljiv. U najmanju ruku. - Ne obazirem se previše na to, koliko god ima trenutaka kad ti nije lako pročitati u novinama da se ovog potiče s ovim, onoga s onim, da sad ne imenujem... Iza puno pojedinaca se stoji više nego iza mene, to je neosporna činjenica. Od prosinca prošle godine odlučio sam promijeniti ploču u tom smislu jer su me zasmetale neke stvari. Više jednostavno ne želim trošiti svoje vrijeme i živce na ništa drugo osim na jedan cilj, odlazak na Paraolimpijske igre u Tokiju - iskreno nam je rekao Velimir.

KOŠARKAŠKA

Vedre naravi i čvrstog karaktera, naš sugovornik ogledni je primjerak Brežana pozitivne naravi. Rođen je i odrastao u jednom pitoresknom breškom mjestu, koje svoje ime dijeli s puno poznatijim gradom u našem primorju, Opatiji. - Krenuo sam 1992. godine u Područnu školu u Opatiji. Bilo nas je 28 u razredu i imali smo predivnog učitelja Jadranka Horvata, koji nas je uspio baš lijepo posložiti. Pamtim da smo kao klinci voljeli ići

u školu. Tamo smo igrali nogomet, graničara, 'tko se boji vuka još' i kojekakve druge igre. Bilo smo društvo i u školi i izvan nje. Već u prvom i drugom razredu počeli smo voziti traktore, bavili smo se poljoprivredom i pomagali roditeljima koliko smo mogli - prisjetio se djetinjstva naš uspješni sportaš.

A onda je, kako to već ide po redu, došlo vrijeme adolescencije. Nogomet je na Vukomeričkim goricama bio i ostao pokretač društvenog života. Iako visok 207 centimetara i rabijatne konstitucije, Velimir je više volio mali nogomet nego košarku.

- Sve je krenulo kroz nogomet. I prije nego što je nastala Breška liga, igrali su se nogometni turniri po Bregima. Svako selo imalo je svoj malonogometni turnir. Već u sedmom, osmom razredu sa starijom ekipom kreneš po nogometnim turnirima. Netko bude na golu, netko zaigra koju minutu pa se veseliš tome. Glavna nagrada za prvo mjesto često je znala biti gajba pive ili odojak pa feštaš do jutra. Na Bregima smo svi jače građeni, osim možda ovih mlađih generacija. U mojoj generaciji svi smo bili iznadprosječno jaki, od Pokupskog do Bune i Šiljakovine, to je bio skup najrazličitijih karaktera koji su imali potrebu pokazati svoj stav. Fešte su bile odlične,

'INVALIDITET NIJE IZGOVOR, UVIJEK SE MOŽE VIŠE I BOLJE'

a ako bi i izbila kakva kavga, sutradan bi se sve bez nekih većih problema 'ispeglalo' uz piće i razgovor. Kad se vratim u to vrijeme, uspomene su isključivo lijepe - pojasnio je Šandor. Na nogometu, odnosno nakon njega, dogodilo se i ono što je odre dilo njegov život. Bilo je to u lipnju 2006. godine, točnije 11. lipnja. Ta nedjelja bila je pravi nogometni dan, prepun sadržaja gdje god se okreneš. Igralo se posljednje kolo treće županijske lige između Turopolja i Pokupskog, reprezentacija Hrvatske igrala je utakmicu na Svjetskom prvenstvu te se igralo prvo kolo Breške lige. Velimir je odigrao obje utakmice i krenuo kući.

- Ispod Kravarskog automobil mi je sletio u jarak. Bio sam pri svi jesti, ali nisam mogao izaći iz automobila. Nezgodno sam udario glavom ili vratom, ni sam ne znam što se točno dogodilo. Znam samo da nisam osjećao noge, zacrnilo mi se pred očima. U bolnici su mi, nakon što su me detaljno pregledali, liječnici rekli da mi je pukao šesti vratni kralježak - prisjetio se Velimir. U 21. godini života Velimir se tako morao suočiti s teško prihvatljivom činjenicom da više nikad neće prohodati.

- Nije život tad stao, ne mogu to reći. U to prvo vrijeme nadao sam se da će sve proći za par mjeseci, eventalno za par godina. S vremenom sam prihvatio činjenicu da sam vezan za kolica, ali nikad se nisam pomirio s njom. Kad bi se pomirio, to bi značilo da sam odustao. Upravo ta borba me gura u sportu te poslovnom i privatnom životu. Imam milijun želja i želim svoj život proživjeti na najbolji mogući način. Sport mi u tome puno pomaže. Rasterećuje me psihički i zahvaljujući njemu puno putujem i vidio sam svijeta, on me ustvari pokreće. Nisam se začahurio u svoju sobu, ima me posvuda - otkrio nam je naš uspješni paraolimpijac. Velimir ni u jednom trenuku nije dopustio da ga invaliditet spriječi u tome da život živi punim plućima. - Ne treba me sažalijevati. To zaista ne želim, to mi je zapravo najgora stvar. Znalo mi se dogoditi da čujem komentare ljudi, kao ono 'vidi ga, jadan'. Kažem opet, ne treba mi to. Ne tražim sažaljenje, nisam jadan, zakaj bi bio jadan?! Moj jedini problem je to što se ne mogu popeti uz deset stuba... I to je to. Sam sebi uvijek želim dokazati da mogu ostvariti sve ono što si zacrtam, a nakon toga želim to dokazati i svima drugima. Ja sam najbolji primjer da se i u kolicima može puno toga napraviti. Često susrećem ljude u

VEĆ 11 GODINA VOZIM

AUTOMOBIL, PROLAZNIKE ZAMOLIM DA MI IZVADE KOLICA KAD PARKIRAM

kolicima i kažem im neka se prime nekog sporta. Kažu mi da se ne mogu podići s poda, a ja im na to odgovaram kako ne mogu ni ja. Milijun puta sam pao na pod pa se opet uz veliki napor dignuo u kolica. Nije bilo lako, naravno da nije, ali moraš se boriti. Invaliditet nikome od nas ne smije biti izgovor, uvijek se može više i bolje. Mene to, evo, gura naprijed - dodao je. Upravo mobilnost je ono što značajno utječe na kvalitetu života osoba s invaliditetom. Mogućnost samostalnog obavljanja poslova. I upravo to je ono što je Velimiru Šandoru posebno važno. Već 11 godina vozi automobil prilagođen svojim potrebama, što mu otvara puno više mogućnosti. Naravno, ni po tom pitanju ne ide ništa lako i jednostavno, jer iako vozilom može doći gdje god želi, ipak mu je za izlazak iz automobila potrebna pomoć drugih. Kako to izgleda i jesu li ljudi spremni pomoći osobi s invaliditetom, upitali smo našeg sugovornika. -Ja sam, iskreno, potpuno otvoren po tom pitanju. Kad stanem na parking, zamolim prvog prolaznika koji naiđe da mi pomogne, da mi izvadi kolica iz prtljažnika automobila. U ovih posljednjih 11 godina dva puta mi se dogodilo da mi netko nije pomogao. Ne vjerujem da je razlog tome bio to da mi nisu htjeli pomoći, već su možda ljudi u tom trenutku bili u nekom svom filmu i nisu uopće doživjeli situaciju te shvatili što ih uopće molim. Tisuće ljudi do sada mi je pomoglo, od Splita, Makarske, Pule, Rijeke, Slavonije, Zagreba, pa do Njemačke. Gdjegod sam se našao s automobilom, ljudi su mi pomogli. Međutim, upozorio bih na jedan drugi problem, a to su barijere koje se nalaze suda oko nas. Trebalo bi se poraditi na tome da ih je čim manje. Dvije stepenice na ulazu u trgovinu meni čine veliku razliku. Upravo te arhitektonske barijere treba riješiti da bi nam se olakšalo - istaknuo je Šandor. U Velikoj Gorici, konkretno, po tom pitanju već je dosta napravljeno. No problemi još postoje. Pokazalo se da neka rješenja koja su primijenjena kako bi se olakšao život osobama s invaliditetom i omogućio im se lakši pristup, zapravo uopće nemaju uporabnu vrijednost i služe više kao ukras. A ovakvim ljudima ukrai ne trebaju...

Priznanje

NADI PELAIĆ PRIZNANJE

OD ŽUPANA

Župan Stjepan Kožić uručio je povodom Svjetskog dana učitelja prigodne poklone nastavnicima koji su svoj cijeli radni vijek proveli u školi. Među nagrađenima bila je i profesorica iz Ekonomske škole Velika Gorica Nada Pelaić. Kaže da se odnos učenika i nastavnika kroz godine mijenjao u njezinih 38 godina. - Danas nije lako biti profesor. Nekada je to bilo puno lakše. Učenici su bili drugačiji i imali su više poštovanja prema svojim profesorima. Morali smo se naučiti nositi s time - kaže Nada. Župan Kožić istaknuo je kako posao učitelja i profesora nije lak, a rezultat njihovog rada je iznimno važan za cijelu zajednicu. Učitelje je pozdravio i gradonačelnik Grada Velike Gorice Dražen Barišić i izrazio svoje zadovoljstvo što je Velika Gorica ugostila jedan ovakav skup.

Uzorna Snježana: 'Nagrade su stizale i prije, ovo je kruna'

Snježana Dianežević u Ozlju je proglašena prvom pratiljom Najuzornije hrvatske seoske žene.

Ova Kurilovčanka majka je dvoje djece i vlasnica OPG-a koji se može pohvaliti prekrasnim Turopoljskim gruntom uređenim u tradicionalnom maniru turopoljskog čardaka, a pravi dragulj je kućni vrt koji je više puta nagrađivan na Međunarodnoj vrtnoj izložbi Floraart.

- Dojmovi su još uvijek svježi, kao i pobjedničko raspoloženje. Drago mi je da se konačno prepoznao trud u našem promicanju naše kulture i kulturne baštine. Sve je počelo akcijom 'Kaži to cvijećem', u kojoj

OBOŽAVAM NOŠNJE, PRIKAZIVATI

OBIČAJE IZ TUROPOLJA

NAKON ŠTO JE NJEZIN OPG DOBIO BRONČANU POVELJU ZA SEOSKI TURIZAM, KURILOVČANKA SNJEŽANA DIANEŽEVIĆ POSTALA JE PRVA PRATILJA U IZBORU ZA NAJUZORNIJU SEOSKU ŽENU U DRŽAVI

smo 2002. godine bili proglašeni prvacima Hrvatske. Par godina poslije, 2006. godina, naša svatovska konjska zaprega bila je proglašena najboljom u zemlji. Primili smo brojne nagrade, među kojima i brončanu povelju za seoski turizam. Ovo je kruna svega toga - rekla nam je Snježana. Snježana posjeduje puno narodnih nošnji i aktivna je članica KUD-a Nova zora. Predsjednica je i Etno udruge Kurilovec.

- Volim Turopolje i njegove običaje. Obožavam nositi nošnju i prikazivati te naše običaje - dodala je Dianežević. Snježana je poznata kao energična i vrlo aktivna, ali i uspješna žena. Ostvarila se na mnogim životnim poljima, a mi smo iskoristili priliku upitati je kakav je položaj žene

u hrvatskom društvu.

- Mislim da se tu još puno može poraditi na tome. Žene još uvijek nisu dovoljno priznate. Moderna žena najčešće je zaposlena, a uz to je i majka, i supruga. Nakon posla često još mora kuhati i raditi po kući. Ponekad je i 24 sata malo da bi se završili svi poslovi. Osobno vrlo malo spavam i volim biti aktivna - istaknula je Snježana.

Naša sugovornica bila je odličan kandidat i najboljem svjetlu predstavila je svoj Kurilovec, Veliku Goricu, Turopolje i Zagrebačku županiju na Izboru najuzornije hrvatske seoske žene u Ozlju. Čestitamo našoj sugrađanki na odličnom rezultatu. (aš)

Selo, mjesto, općina...

UGOSTIMA

pitate li danas bilo kojega mještanina Lekenika po čemu je njegovo selo poznato, izdvojit će nekoliko stvari - SOS Dječje selo, Jurjevo, ban Jelačić i eventualno nogometni klub, koji pamti bolje dane od ovih koje živi danas... No nikako ne smijemo zaobići niti pojedine lokalne "birtije", koje su i dalje, nakon skoro 40 godina, zaštitno lice ovog živopisnog sela. I, naravno, izvor svih informacija, kako to obično biva u manjim sredinama. U njima ćete se uvijek osjećati dobrodošlo, bilo da ste domaći čovjek ili ste samo u prolazu. No odbiti "ajmo još jednu", jasno, ne smijete.

Kopajući po ropotarnici povijesti, starim bilješkama i foto albumima, saznat ćete da je nekad Lekenik živio i disao punim plućima - i tako već 800 dugih godina otkako je njegovo ime prvi puta spomenuto. Pa krenimo od samog početka... Podatak govori kako je Lekenik dobio ime po biljci "liken" (leken), koja je nekad davno rasla uz rubove potoka i u močvarama toga prostora. Tu je danas i potok Lekenčica koji, smatraju neki mještani, dijeli ovo mjesto na dva dijela - turopoljski i erdödski. Prolazeći kroz mjesto, iz smjera Zagreba, do mosta je turopoljski Lekenik, a nakon onaj erdödski. Neki se mještani smatraju Turopoljcima, a neki jednostavno - Lekeničanima. Samo ime Lekenik seže u daleku povijest i prvi puta je spomenuto u pisanom dokumentu 1217. godine, i to u ispravi kralja Andrije, kojom se potvrđuje vlasništvo Zagrebačkog kaptola nad posjedom Dužica, danas naselju pored Lekenika. U toj ispravi, kao najsjevernija točka spomenutog posjeda, navodi se Lekenik (LIHCINNIHC). Svašta se događalo s Lekenikom u tih 800 godina, no potrebno je izdvojiti nekoliko bitnih činjenica koje su postavile temelje današnjeg naselja. U 17. i 18. stoljeću dio Lekenika pripadao je Plemenitoj općini Turopoljskoj, ali u službi podanika, koji su bili dužni Općini plaćati razne daće. No 1848. godine, ukidanjem kmetstva, bivši turopoljski kmetovi u Lekeniku prestaju biti podložni Plemenitoj općini Turopoljskoj. Od plemićkih obitelji na ovom prostoru spominju se prvo Babonići, a potom

PRIČA IZ LEKENIKA...

Čuvamo granicu našeg Turopolja, slavimo poštara i čuvamo dječicu

LEKENIK SE PRVI PUT SPOMINJE PRIJE VIŠE OD 800 GODINA, UPRAVO U OVOME MJESTU BAN JOSIP JELAČIĆ DOZNAO JE DA ĆE POSTATI BAN, A VELIKA FACA NAKON SVEGA JE ISPAO - POŠTAR JOSIP. TU JE I DJEČJE SELO, NOGOMETNI KLUB... OVO JE PRIČA O TOME

Erdödy, po kojima dio sela i dobiva ime. Službeno su se i administrativno ova dva Lekenika spojili tek 1953. godine.

Svake godine oko Trojačke nedjelje (krajem svibnja ili početkom lipnja) okupi se cijelo selo kako bi proslavilo svog poštara Klempaja. I tako već 12 godina. Priča počinje davne 1848. godine, točnije 26. ožujka. Naime, toga dana prije 171 godinu pukovnik Josip Jelačić u Lekeniku je saznao da je imenovan banom. Tadašnji lekenički poštar Josip Klempaj uručio mu je kraljevsko ukazanje kojim se Jelačićeva budućnost promijenila. Dalje priču znamo. No što se događalo s našim poštarom? Pošta u Lekeniku osnovana je 11 godina ranije, 1837., a upravo je Klempaj bio prvi poštar. S obzirom na važan dokument koji je uručio Jelačiću, ne čudi podatak da je poštar Klempaj postao Vrhovni hrvatsko-slavonski upravitelj pošta. Danas ova tradicionalna manifestacija "Dani bana Jelačića i poštara Klempaja" kroz tri dana privlači brojne posjetitelje iz svih krajeva središnje Hrvatske. Svake godine organizator, Turistička zajednica Općine Lekenik, priprema natjecanje u brzini i spretnosti osnovnoškolaca "Mali poštar", a tu je i prikaz povijesnog susreta dva Josipa. Uz bogate kostime, konje i valcer, vraćaju nas u tu daleku 1848. godinu.

Još jedna važna proslava odvija se u travnju kad se slavi jedan od najvažnijih turopoljskih blagdana, Jurjevo, ali i sam Dan općine Lekenik. Uz brojne prigodne programe, od onih sportskih pa do kulturno-umjetničkih, središnje događanje je svakako paljenje Jurjevskog krijesa. U svojoj 26. godini Općina Lekenik obuhvaća 18 naselja s ukupno 6.043 stanovnika, odnosno 2.134 domaćinstava i oko 950 kuća za odmor. U samom naselju Lekenik, na glavnoj prometnici Sisak - Zagreb, živi oko dvije tisuće stanovnika. Upravo je ta prometnica, kao i blizina gradu Zagrebu, jedna od okosnica dobrog razvoja Općine - što u gospodarskom, što u nancijskom smislu. Danas je tu poslovna zona Marof, SOS Dječje selo Lekenik te brojne tvrtke koje su svoj dom pronašle upravo u Lekeni-

DVA JOSIPA, BAN JELAČIĆ I POŠTAR KLEMPAJ, U LEKENIKU IMAJU TRI SVOJA DANA

U OVIH 26 GODINA KROZ SOS DJEČJE SELO PROŠLO JE VIŠE OD 400 DJECE NOGOMETNI KLUB BIO JE TREĆELIGAŠ, A DANAS JE U ŠESTOME RANGU NATJECANJA

ku. Od cijele Hrvatske, upravo se Lekenik pokazao idealnom lokacijom za gradnju prvog SOS Dječjeg sela...

SOS DJEČJE SELO LEKENIK

Pogodan smještaj, potrebna infrastruktura, gostoljubivost stanovništva i spremnost na suživot sa stotinjak djece bili su presudni za odabir ove lokacije. Kamen temeljac položen je u rujnu 1992. godine. Prvi mali stanovnici i njihove SOS mame došli su u Lekenik početkom 1993., a svečano otvorenje Dječjeg sela održano je 8. listopada iste godine. Stoga je taj dan proglašen Danom SOS Dječjeg sela Lekenik. Danas o djeci svakodnevno brine 15 SOS mama, a pomažu im SOS tete. Tu su još i direktor Sela, psiho-pedagoški te administrativno-tehnički tim. SOS Dječje selo danas može smjestiti oko stotinu djece, a od 1993. godine kroz Selo je prošlo oko 400 djece.

ŠTO KAŽU MJEŠTANI?

Kakva bi to priča o mjestu bila, a da ne uključimo ono što mu daje duh i osobnost, njegove mještane. Kako nam pričaju oni stariji, danas se živi "bolje i udobnije". Tu je nekoliko trgovina, doktori, stomatolozi,

nekoliko ka ća, pošta i sve ono što jednom mjestu treba za normalno funkcioniranje. No svi će se složiti oko jedne stvari, da su prije ljudi živjeli puno sretnije nego danas. - Živjelo se sretnije jer su se ljudi i djeca više družili. Tu je bilo djece na svakom koraku, na ulicama, kad su bili praznici, na poljima kad smo išli s kravama, pekli pečenike... Sad nemaš nigdje nikoga. Svi su zatvoreni u kućama, pred televizorima, na mobitelima - priča nam jedna starija mještanka. Prisjeća se da je Lekenik sam proizvodio svoju struju i bio jedino selo u okolici čiji su stanovnici u kućama imali žarulje. Danas objekti na Zagrebačkoj zjape prazni, no pedesetih godina prošlog stoljeća veliko postrojenje koje su zvali "Poduzeće" bilo je centar života. Nazivalo se još i "Maschinhause". U "Poduzeću" su se, između ostalog, izrađivali i parketi, a unutar velikog dvorišta bile su i tračnice za male vagone koji su prevozili taj parket. - Na mjestu gdje se danas nalazi benzinska crpka, nekad davno je bilo veliko igralište, koje je bilo ograđeno, i tu se održavao sajam. U doba kad se žela pšenica i ječam, na tom igralištu bili su postavljeni 'drešovi', odnosno vršilice. Ljudi su nosili žito na

vršenje. Red je znao biti s jednog i drugog kraja sela - nastavlja naša sugovornica. Prvi televizori u selo su stigli sredinom 60-ih, glavna prometnica je asfaltirana tek tijekom 70-ih, a čari razgovora preko telefonske žice mještani su otkrili tek 80-ih.

PRVE NOGOMETAŠICE U OPĆINI

I u prošlom stoljeću, nogomet je Lekeničanima bio najvažnija sporedna stvar na svijetu. Nedavno je ŠNK Lekenik proslavio 90. rođendan, a tom su prilikom odigrali prijateljsku utakmicu s goričkim prvoligašem. U Lekeniku se i početkom 1920.-tih ganjala lopta, no za pravi nogometni klub trebali su čekati sve do 1929. godine, kad su na Skupštini donijeli prva pravila kluba. U sljedećih 90 godina klub je promijenio ime nekoliko puta (Sloga, Lokomotiva pa Lekenik), mnoga vodstva i trenere. U jednom trenutku su imali okupljenu i žensku ekipu te su bili na pragu registriranja ženskog kluba, no ideja je brzo propala jer su djevojke, zbog privatnih razloga, napuštale klub. Klub je svoj najveći uspjeh postigao u sezoni 2011./2012. kad su zauzeli drugo mjesto u četvrtoj ligi i plasirali se u 3. HNL, gdje su proveli jednu sezonu. Danas se natječu u 1. ŽNL Sisačko-moslavačke županije.

MONOGRAFIJA

Lavovski posao zadali su si urednici monogra je, Lekeničani dr.sc. Stipica Grgić i Božidar Antolec, koji su povijest svog mjesta istraživali oko deset godina. Tako su kopali po ropotarnici povijesti lekeničkih obitelji, skupljali fotogra je, pronalazili stare dokumente, surađivali s brojnim profesorima na utvrđivanju činjenica... Monogra ja je ugledala svjetlo dana 2017. godine, punih 800 godina nakon prvog spomena mjesta Lekenik. Na otprilike 400 stranica nastojali su sažeti bitne činjenice o ovom turopoljskom selu. - Za potrebe monogra je od mještana smo dobili više od tisuću fotogra ja, stotine dokumenta, desetine tekstova i intervjua, a čak su nam nudili i neke predmete. Mještane smo nastojali uključiti u rad na monograji. U konačnici, upravo je interes stanovnika Lekenika i zaljubljenika u mjesto postao presudan da se u zadanom roku završi ova knjiga te da se kaže par riječi o osam stoljeća mjesta - kažu urednici monogra je.

Brojni Buševčani došli su u Društveni dom, u kojem su se prvo mogli najesti, a zatim uživati u nekoliko sati tradicijske glazbe

Nitko ne radi bažul bolje od cura iz Orla

Na drugoj Posavskoj bažulijadi 14 ekipa je odmjerilo snage u pripremanju graha. Svatko je dobio dva kilograma graha trešnjevca, a sve ostalo je bilo na njima. Pobjedu su odnijele članice Kluba žena Općine Orle, čiji je bažul tročlano povjerenstvo proglasilo najboljim. - Tajna je u ljubavi i prijateljstvu te volji za druženjem i kuhanjem. Bažulijada je pravo osvježenje za naš kraj, lijepo je da se ljudi druže i vesele. Važno je da se nešto u našoj općini ipak događa. Naša udruga je i osnovana zato da pokušavamo oživjeti društveni život na našem području - rekla nam je Josipa Lukač, predsjednica Kluba. Među ekipama bilo je i onih koji su prvi put skuhali grah. Luka i Rado su iz Dalmacije i prvi put su posjetili Posavinu. Oduševljeni su ljudima i njihovim gostoprimstvom.

- Prvi put kuhali smo grah i jako smo zadovoljni. Tu je i drniški pršut i zagrebačke kobase, spojili smo cijelu Hrvatsku u ovom loncu - objasnili su dečki. Organizacijski, povukla je ekipa iz Udruge mladih Općine Orle. - Pokušavamo biti što aktivniji, uključiti što više ljudi u sve ovo. Želja nam je da Bažulijada preraste jednu u tradicionalnu feštu povodom Dana neovisnosti - istaknula je Marija Rumenčić, predsjednica Udruge. Zadovoljan mladima i njihovim nastojanjima je i načelnik. - Ponosni smo na naše mlade, organizirali su i osmislili manifestaciju koja prerasta u tradicionalno druženje žitelja naše općine i naših gostiju. Upravo ovakvim manifestacijama uspjeli smo izvući ljude iz njihovih kuća i okupiti ih na jednom mjestu, da se druže i zabavljaju - kaže Ervin Vujica. (aš)

Gosi iz Dalmacije oduševili su se atmosferom

Alps sk

FOTO VIJEST Kako su radile naše bake: 'Jesen u Kurilovcu' u znaku zimnice

U sklopu manifestacije Jesen u Kurilovcu posjetitelji su mogli vidjeti kako se nekad pripremala zimnica. Vrijedne članice Etno udruge pripremile su je na tradicionalni način. - Imam kiselu papriku koju sam napravila te džemove i pekmeze. Sve je napravljeno na tradicionalni način. Kako je to nekad moja mama radila, tako ja radim sad. Čuvamo tradiciju - rekla je Barbara, članica Etno udruge, dok su posjetitelji uživali u domaćim bijelim žgancima s kuhanim krumpirom i kukuruznim žgancima prelivenim špekom i lukom.

ki rog i gajde idu upa... U Buševcu!

NA 17. FESTIVALU TRADICIJSKIH GLAZBALA U ORGANIZACIJI OGRANSKA SELJAČKE SLOGE BUŠEVEC PREDSTAVILE SU SE SKUPINE IZ BELGIJE, TURSKE, ŠVICARSKE...

Nitko se više u Buševcu, mjestu u kojem se svako malo događa nešto kulturno, ne čudi kad vidi kako netko ulicom hoda s ogromnim alpskim rogom u rukama. Ili kad začuje zvuk afričkog bubnja pomiješan s turskim ili belgijskim tradicionalnim zvukovima. Pogotovo to nije čudno u ovo doba godine, krajem rujna, kad skupa s prvim jesenskim bojama u Buševec dođu i gosti iz cijele Europe. I tako, evo, već punih 17 godina, iz jeseni u jesen. - Ovo je 17. Međunarodni festival tradicijskih glazbala, koji je, prema mome sudu, najbogatiji do sad, budući da imamo predstavnike osam zemalja ovdje u Buševcu. Malo smo ove godine proširili cijelu tu priču, pa smo tako pripremili izložbu tradicijskih glazbala, koju smo, nažalost, zbog vremenskih uvjeta morali preseliti na zatvoreno.

Riječ je o multimedijalnoj izložbi, gdje se instrumenti mogu pogledati, ali i poslušati. Imali smo i tradicijska jela Švicarske, Rumunjske i Hrvatske. Naši su predstavnici bili čobanac i štrukli, Rumunji su pripremili svoje sarme i tradicionalne kolače, a Švicarci svoj raclette, sir i krumpir. Tko nije probao, neka mu bude žao…-– sa smiješkom kaže Nenad Rožić, glavni i odgovorni kad je riječ o ovom festivalu.

Koji je, realno, već uhodana priča, jedna od prepoznatljivosti mjesta udaljenog deset kilometara i parsto metara od

Velike Gorice. Zaživjelo je to odavno, svake godine samo raste, pa se ovdje zapravo priča o tradiciji koja će živjeti još dugo, dugo… I imati svoju publiku, kao i svoju svrhu.

- Pokušavamo ovom manifestacijom motivirati mlade ljude da se bave sviranjem tradicijskih glazbala, a vjerujem da smo u tome barem malo i uspjeli u ovih 17 godina, da smo barem nekoga zainteresirali. Uostalom, mladih je sve više u svemu tome, pa valjda jesmo - nada se Neno Rožić.

Program je bio višesatan, na pozornici su se izmjenjivali najčudnovatiji instrumenti, do ušiju su dopirali zvukovi kakve čovjek ne čuje često, a sve skupa je dosta zabavno. Doznaš ponešto o instrumentu, o gostu, poslušaš kako to što svira zvuči i izgleda…

NADAMO

SE DA SMO

U OVIH 17 GODINA

USPJELI

NEKOGA

OD MLADIH

PRIVUĆI U SVE OVO...

predstavimo Europi. Predstavili su se i buševečki folkloraši, ali i Filip Rožić, koji je zasvirao na svojim gajdama. Objašnjavao je Filip kako sve to funkcionira, tumačio razlike između vrsta i podvrsta, a gotovo se beskonačnim činilo njegovo nabrajanje svih instrumenata koji zna svirati... Njegovi prijatelji i susjedi pozdravili su ga glasnim pljeskom, ali ne zato što je njihov, domaći, nego zato što se ove večeri svakog izvođača tako ispraćalo.

Ukratko

KESTENIJADA NA KOSILICI

Dio kestena stiže iz Vukomeričkim Goricama, a dio iz Hrvatske Kostajnice. Želimo ljudima iz našega kraja približili važnost kestena, reako je Danijel Rožić, predsjednik udruge Moj Buševec, dok se zagrijavala atmosfera na šestoj Buševskoj kestenijadi, a miris kestena širio se središtem mjesta. - Kestene pečemo onako kako se to radilo nekad u davninama. Imamo člana udruge koji

- Gledatelji su mogli vidjeti grupe iz Belgije, Švicarske, Španjolske, Njemačke, Mađarske, Poljske, Turske i Hrvatske. Europa u malome našla se u Buševcu. Predstavljeni su razni instrumenti, nekoliko vrsta gajdi, ali i alpski rogovi, njihova zvona, kao i brojni drugi instrumenti, prilično neobični za naš prostorgovori Nenad Rožić, uz dodatak:

Pečenje i kalendar su starinski, utrka nova

- Na taj način odgajamo djecu, trudimo se da dovedemo Europu u Buševec, ali i da svoju tradiciju

se potrudio, proučio taj način pečenja, ali to je njegova tajna. Samo on zna kako rezati, ali i peći kestenje - dodao je Rožić. Isto prezime nosi i Ivan, autor kalendara za 2020. godinu, koji je ovom prilikom doživio svoju promociju, a sa nekoliko desetaka metara dalje... - Ovo je utrka traktorskih kosilica, prva ovakva ikad u Hrvatskoj. Želimo od ovoga napraiti tradiciju - kaže Davor Sovina.

Nije sve to, naravno, moglo proći ni bez starih buševečkih prijatelja, rumunjskih Hrvata iz sela Klokotić, koji u Buševec dolaze još od početka sedamdesetih... Kad je sve skupa bilo gotovo, već se opasno bližila ponoć, u Društvenom domu u Buševcu prava stvar je tek počinjala. Nitko nije bio umoran, a instrumenti - Nakon službenog dijela programa, imamo i onaj neslužbeni dio, koji često bude još zanimljiviji. Pripremimo večeru, pa u svemu tome svatko počne svirati svoj instrument, a kad se svi ti neobični instrumenti spoje, bude jako, jako zanimljivo i zabavno. Glazba spaja ljude, to je činjenica, i teško je to opisati riječima. Treba doživjeti taj spoj, recimo, afričkih bubnjeva i naših gajdi… - zaključio je ovu našu priču Neno Rožić.

su se tek zagrijali.

Kravarsko je 12. listopada bilo domaćin 10. Festivalu pčelarstva Zagrebačke županije, u organizaciji Saveza pčelarskih udruga Zagrebačke županije. Program je započeo podjelom 29 priznanja (Zlatna diploma) koja su proizvođači svih vrsta meda (bagremov med, medun, med od trušljike, cvjetni med, kestenov med, med od amfore, lipov med) dobili temeljem nedavnog ocjenjivanja meda. Šampion ovogodišnjeg ocjenjivanja meda je Tomica Kalinski (Sveti Ivan Zelina) za bagremov med. Sve pčelarske udruge Zagrebačke županije dobile su zahvalnice za ovogodišnje sudjelovanje na ocjenjivanju meda. Dom kulture u Kravarskom bio je premali za veliki odaziv mještana i njihovih gostiju. Ponuda meda i proizvoda od meda bila je bogata i raznovrsna, Udruga žena Kravarsko pripremila je razne vrste kolača i prigodnih pića, a posjetitelji su mogli uživati i u odlično pripremljenom gulašu. Suvereno i šarmantno manifestaciju je vodila Marta Sremić.

U Mraclinu se rakija radi od šljive, kruške i tropa od grožđa, oduvijek je tako bilo, ali da bi se uopće došlo do paljenja rakije, puno je tu predradnji koje treba obaviti, objašnjavao je Zlatko Kiki Galeković gostima na događaju koji je na Dan neovisnosti okupio gotovo cijelo selo. Samo vrenje traje 19 ili 20 dana, potrebno je konstantno ga paziti, miješati i kontrolirati. Kod vrenja temperatura u prostoriji, objašnjavaju Mraclinci, ne bi smjela biti veća od 20 stupnjeva. - Koliko je potrebno voća za litru rakije? Teško je to reći, gotovo nemoguće, ovako unaprijed. Kad krene curiti, vidjet ćemo koliko će je izaći. Znalo se, nažalost, dogoditi i da ne iscuri ništa - kazao nam je Kiki Galeković. I, za kraj, nazdravio.

Ljudi i događaji

Muzej odbačenih predmeta, u našem gradu na jedan dan

ŽELIMO DA PREDMETI KOJE LJUDI DONESU IMAJU

SVOJU PRIČU, KAZALA JE ORGANIZATORICA ANA KATULIĆ, KOJA IMA I PROJEKT "LEKTIRA NA OKO"

Predmeti koji vam više ne služe i ne trebaju ne moraju nužno završiti na otpadu. Možete ih 25. listopada donirati jednom sasvim posebnom muzeju - Muzeju odbačenih predmeta. Svoja vrata će na jedan dan otvoriti i u Velikoj Gorici, na adresi Zagrebačka 6, preko puta Veleučilišta.

- Otvaramo Pop up ured za zaprimanje odbačenih predmeta, na jedan dan, a radimo od 9 do 17 sati. Ono što je važno kod predmeta koje građani donesu je da ti predmeti imaju svoju priču, da nije riječ o primarnoj reciklaži ili da se netko rješava stare odjeće i obuće i donosi je nama - govori nam jedna od autorica projekta Ana Katulić. Nakon zaprimanja predmeta, na istome mjestu će u 20 sati biti otvorenje izložbe i popratni performans, a građani će izloške moći i udomiti. Zvuči zabavno...

- Želimo probuditi svijest građana o tome da 'smeće' nije samo ono što svakodnevno akumuliramo, poput bio otpada, plastike, stakla, već da je smeće sve ono što (za nas osobno) više nema vrijednost - dodaje autorica i izvođačica Irena Boćkai.

Muzej odbačenih predmeta interdisciplinarni je projekt velikogoričkog obrta Plartforma i udruge Trećeprostor iz Zagreba, kojim se nastoji povezati kulturu i umjetnost s područjima ekološkog društvenog djelovanja i novih tehnologija. Kroz kulturne sadržaje jača se svijest građana (u ovom slučaju publike) o održivom razvoju i "zero waste" konceptu. Projekt ima za cilj uspostaviti i a rmirati novu publiku povezivanjem kulturnih sadržaja, ekološkog društvenog djelovanja i novih tehnologija, a pojedinac iz uloge pasivnog promatrača/korisnika/konzumenta ponuđenog kulturnog sadržaja postaje aktivni sudionik u kulturnom procesu, u ovom slučaju izlagač.

ČITANJE NIJE SUHOPARNO

Istovremeno, gorička umjetnica i glumica Ana Katulić imala je vremena pripremiti još jedan projekt, uz drugu suradnicu... Kako učenicima približiti čitanje, na kreativna način ponuditi lektiru, uvesti ih u interaktivan svijet drame i kazališta te zainteresirati za knjigu, zadatk je koji su pred

sebe postavile Ana i Anita Pukanić profesorica i glumica, u zajedničkom projektu "Lektira na oko". Riječ je o projektu koji će goričkim osnovnim školama ponuditi set dramskih minijatura iz lektira za 3. i 4. razrede osnovnih škola. - Cilj nam je popularizirati lektiru, stvoriti

SMEĆE JE SVE ŠTO NAM NIJE POTREBNO

kulturu čitanja i dijaloga među mladima, vratiti knjigu u modu, te predstaviti da čitanje nije suhoparno i dosadno već da jednako tako otkriva nove karaktere, nove svjetove i odnose među ljudima - govori nam Ana Katulić, izvođačica i vlasnica obrta Plartforma, koji provodi projekt.

Ukratko

U Dječjem vrtiću Žirek predstavljena je interaktivna slikovnica Mia Pia. Iza ovog uspješnog projekta stoje logopedi Ozana Čipčić, Danijela Matulić, Lucija Kuvačić i Mario Dilberović. Interes stručne javnosti bio je izuzetno velik, a dvorana u Dječjem vrtiću ‘Žirek’ prepuna. Osim u stručnim krugovima, slikovnica je pobudila i veliki interes među građanima.

- Mi volimo reći da je ovo znanstvena slikovnica, budući da su je radili stručnjaci. I svi su oni navedeni kao autori, tako da svojim imenom i čašću odgovaraju za kvalitetu slikovnicekazao je velikogorički logoped Mario Dilberović.

Ekipa je svoju ideju o interaktivnoj slikovnici prvi put predstavila na Startup VG-u, a nakon nešto više od godinu dana uspjela ju je komercijalizirati, izbaciti u ponudu za djecu i roditelje. Slikovnica se na tržištu pojavila u tiskanom obliku, međutim dostupna je i istoimena mobilna aplikacija za Android i iOS operativne sustave.

Interes za koncert klape Intrade jako je velik, puno veći od očekivanja. Zato smo postavili ograničenje kod kupnje ulaznice, moguće ih je kupiti najviše 15, objasnili su u Pučkom otvorenom učilištu nakon što su Goričani "poludjeli" za koncertom Tomislava Bralića i društva u petak, 25. listopada. Sve 303 raspoložive ulaznice prodane su već tijekom prijepodneva, zbog čega raduje najava kako je moguće da Bralić i klapa Intrade naprave još jedan koncert za velikogoričku publiku, koja ih je očito željna. Koncert u dvorani Gorica počinje u petak u 20 sati, no ako niste jedan od ona 303 sretnika, ostaje vam jedino sjesti uz Kino i "prisluškivati". Ili, možda bolje, pričekati taj drugi koncert.

PROFESORICE ŽUGAJ I LUČIĆ S NAGRADAMA

Ministarstvo obrazovanja nagradilo je po prvi put na Svjetski dan učitelja najbolje odgojno-obrazovne djelatnike: oodgojitelje, učitelje, nastavnike i profesore koji su se posebno istaknuli tijekom prošle školske godine. Svečano uručivanje Priznanja za 510 nagrađenih djelatnika održano je u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici. Nagrade je najboljima uručivala Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, a među njima su i ravnateljica Gimnazije Velika Gorica Brankica Žugaj i Kristina Lučić, nastavnica računalstva u Gimnaziji. Nagrađeni su, uz priznanje, dobili i novčani dio nagrade od deset tisuća kuna bruto.

"Javni poziv za nagrađivanje bio je otvoren početkom lipnja, prijave je razmatralo Povjerenstvo sastavljeno od učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja. Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listopada kako bi se, među ostalim, mobilizirala potpora za nastavnike, podigla svijest o društvenoj važnosti obrazovanja, učitelje učinilo ‘vidljivim’ u društvu i dalo im se zasluženu društvenu važnost. Obilježava se u više od stotinu zemalja svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Svjetski dan učitelja proglasio je UNESCO 1994. u spomen na isti datum 1966., kad je potpisana Preporuka o statusu učitelja.”

Rokova borba u 'Životu na vagi'

GORIČANIN ROBERT BAKOVIĆ SUDJELUJE U NOVOJ SEZONI POPULARNOG SHOWA NA RTL-U, ŽELJA MU JE PRED KAMERAMA,

Ujecatelji po prvi put stali na vagu. Mnogi od njih mjesecima i godinama nisu učinili takvo nešto, pa je pojedince i rezultat šokirao. Jedan od njih bio je i Roko. Stao je na vagu, a koju sekundu potom na njoj je pisalo: 169,1 kilogram.

- Previše... Jako puno, baš previše - ponavljao je Roko, pri čemu je izgledalo kao

da je upravo dobio novi

drugoj strani iste zgrade... A ovih dana lice mu viđaju na TV ekranima! Prijavio se u

svoje vrijeme, Roko Baković bio je paklen nogometaš. U niželigaškom svijetu, naravno, ovom našem turopoljskom. Ljevica je bila gromovita, šut silovit, a po vokaciji je bio napadač. Međutim, "napadao" je Robert zvani Roko istovremeno i za stolom. Nemilosrdno. I onda je stigla prva ozljeda, pa druga... Kilogrami su se zakačili brzo i lako, pa je već u posljednjoj fazi svoje nogometne priče Roko bio jedan od onih koji se mogu opisati korpulentnima... Danas, nekih 12-13 godina poslije, Roko je u sasvim drugoj priči. Znaju ga Goričani jako dobro, čovjek već godinama drži kiosk "Roko" na Tržnom centru, pa i ka ć na drugoj strani iste zgrade... A ovih dana lice mu viđaju na TV ekranima! Prijavio se u RTL-ov show "Život na vagi", odlučio pred kamerama pokušati problem koji ga posljednjih godina sve više muči.

- Odlučio sam konačno promijeniti svoj život jer sam otac četvero male djece, shvatio sam da se zbog njih moram trgnuti. Promjene će utjecati na moj život, ali puno mi je važnije što će utjecati i na njihov - rekao je Roko. Emotivan je bio u prvih nekoliko emisija, potekla je i poneka suza, u pravilu kad bi se spomenula upravo djeca... Zbog njih radi sve ovo.

- Ma naravno da su moja najveća motivacija moja djeca. Veliko je to veselje, doći doma, a oni te dočekaju nasmijani. I onda viču: 'Joj, tata, kako si debeli...' - smije se Baković. Koliko je točno njihov tata debeli, doznali smo u već u prvoj emisiji, u kojoj su svi nat-

MORAO SAM SE TRGNUTI ZBOG DJECE, JER NJIH ČETVERO SU MI NAJVEĆE

od dvije tone, a među njima je i rekorder u svim dosadašnjim sezonama emisije, Ivan Jakubovski, koji je imao 241,9 kilograma. Goričani će, naravno, uz televizijske ekrane navijati da njihov sugrađanin Roko uspije, da što više kilograma nestane, a netko mora i pobijediti... Kad su već ti kilogrami morali nastati. No za to postoji i objašnjenje.

Jedem

- Jedem puno nezdrave hrane, masno... Salatu i sve vrste povrća mičem s tanjura, sve ostalo dolazi u obzir - govori Roko, svjestan i sam koliko je to nezdravo.

Nakon što se de nitivno rastao s igranjem nogometa, u sport se vratio preko boksa. I na taj način skinuo čak 40 kilograma. Koji su se, nažalost, vrlo brzo vratili.

na taj način skinuo čak 40 kilograma. Koji su se, nažalost, vrlo brzo vratili. - Osim što sam imao dobru guru, bolje sam će se

- Osim što sam imao dobru guru, bolje sam se osjećao i imao sam puno više energije, bio sretniji i zadovoljniji. Kad si debel, ne voliš ništa na sebi. A kad smršaviš, kad vidiš da ti nešto lijepo stoji, odmah je život lijep. Na debelima ništa nije lijepo - oštar je prema sebi Baković. Ako je suditi po svemu onome što je pokazao i kako se predstavio, čini se da će u svakom slučaju izvući velike bene te iz sudjelovanja u ovom, valjda jedinom televizijskom showu koji ima pozitivnu svrhu, koji mijenja ljudske sudbine. A kad se kilogrami istope, bit će važno slušati tatu. - U trenucima kad bih malo i smršavio, uvijek me gledao kako jedem i govorio: 'Pazi se, vratit će ti se sve...' I bio je u pravu - govori danas Roko. Živjet će, eto, na vagi sljedećih nekoliko mjeseci, pratit ćemo ga, a možda i sresti...

Na fotogra ji iz 2008. vidi se puno vitkiji Roko

Noć kazališta uz Avijonka i sve dijalekte

PREDSTAVU GORIČKIH AUTORA MOŽETE GLEDATI

16. STUDENOG U DVORANI GORICA OD 17 SATI

Pučko učilište i ove se godine uključilo u manifestaciju Noć kazališta. Ovom jednodnevnom manifestacijom kazališta se približavaju ljubiteljima ove umjetnosti i svima onima koji će to tek postati, predstavljajući im različite aspekte svoga djelovanja. Održava se istovremeno u velikom broju hrvatskih gradova svake godine, treće subote u mjesecu studenom. Kazalište toga dana postaje glavnim mjestom susreta, dijaloga, druženja i novih spoznaja, kako umjetnika i kazališnih djelatnika, tako i publike. Ovogodišnja Europska noć kazališta bit će u subotu, 16. studenog. Pučko otvoreno učilište pripremilo je za tu priliku izvedbu predstave Scene "Gorica" koja ja namijenjena djeci, odnosno uzrastu 3+. Predstava "Avijonko se ženi" prati potragu Avijonka Ftičeka za svojom odabranicom. Odlučio je preletjeti brda i doline Lijepe naše da bi pronašao onu pravu te na kraju dolazi do svog cilja i nalazi družicu koja će letjeti s

njim. Ovaj zabavni kazališni komad ima i edukativni karakter jer kroz različita narječja i dijalekte te standardni jezik upoznaje djecu s bogatstvom hrvatskog jezika i njegovom baštinom. Tako je Kravica Slavica iz Turopolja, Ribica Zlatkica iz Slavonije, Mačka iz Dalmacije, Duh Dušica iz Istre, dok je Helikopterica Ljubica Zagorka. Kroz radnju su predstavljeni i običaji karakteristični za razne krajeve Hrvatske pa se svi mali gledatelji gledajući predstavu upoznaju i s našom bogatom tradicijom. Autor teksta je Miljenko Muršić, za glazbu je zaslužna Snježana Špehar, režiju predstave potpisuje Frana Marija Vranković, a glume Mirko Ilibašić i Tena Pataky. Početak predstave je u 17 sati, a ulaz je besplatan. Karte se mogu podići 16. studenog (na dan predstave) od 16 sati na info pultu Učilišta. U predvorju POUVG-a nakon predstave djeca mogu sudjelovati u raznim animacijama i veselim radionicama te druženju s glumcima iz predstave.

KSENIJA ERKER PJEVA ARSENA

"Takvim sjajem može sjati - susreti s Arsenom" nepretenciozna je i skromna, ali dostojanstvena posveta velikanu naše estrade Arsenu Dediću. Pjevačica Ksenija Erker te gitarist Zoran Mišolongin pripremili su program s nekim od najpoznatijih Arsenovih pjesama. Između njih Erker prepričava anegdote i skicira sličice iz svojih druženja s Dedićem, obično vezanih uz izvedenu pjesmu, prepričavajući njegovu osebujnu, pronicljivu, često sarkastično-ciničnu, ali dobronamjernu duhovitost. Želite li uživati u nadahnutim izvedbama Dedićevih pjesmama, dođite u Dvoranu Galženica 14. studenog, od 19:30 sati. Cijena ulaznica je 30 kuna, a kupiti se mogu od 5. studenog na blagajni Učilišta i na dan koncerta u Domu kulture Galženica.

Kako čitati i razumjeti upute o lijeku?

U svakoj kutijici lijeka izdanog na recept ili kupljenog bez recepta nalazi se uputa o lijeku. Uputa o lijeku sadržava važne informacije za bolesnika koje treba pažljivo pročitati prije poč-

etka primjene lijeka. Lijek nemojte davati drugima, jer im može naškoditi. Uputu o lijeku valja sačuvati budući da ćete je možda trebati ponovno pročitati.

Koje važne informacije

donosi uputa o lijeku?

KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV –daje informaciju koju djelatnu tvar i pomoćne tvari, te u kojoj koncentraciji sadržava lijek. Budite oprezni ukoliko ste preosjetljivi na neku od navedenih tvari.

INDIKACIJE – zašto se taj lijek koristi, koja je njegova namjena.

DOZIRANJE I NAČIN PRIMJENE – ako zaboravite kako i kada primijeniti lijek, a nije označeno na kutijici lijeka, informaciju možete dobiti iz upute o lijeku. U praksi su vrlo često zabilježene primjene lijeka u previsokoj odnosno preniskoj dozi, tj. primjene lijeka na pogrešan način.

KONTRAINDIKACIJE – informacije kada se lijek ne smije uzimati.

POSEBNA UPOZORENJA – što morate znati prije nego što počnete primjenjivati lijek te će vam dati informaciju kada je potreban povećan oprez.

INTERAKCIJE – lijek može izmijeniti svoj učinak ukoliko se istodobno uzima neki drugi lijek, dodatak

prehrani, hrana ili piće. Obavijestite svog liječnika odnosno ljekarnika ako uzimate neke druge lijekove uključujući i one koje ste kupili bez recepta. Lijekovi mogu međusobno reagirati na mnogo načina. Jedan zna povećati ili smanjiti učinak drugoga, promijeniti brzinu apsorpcije, metabolizma ili izlučivanja. Najvišem su riziku izložene osobe koje tretira više liječnika jer svaki od njih obično ne zna što sve bolesnik već primjenjuje. Taj se rizik smanjuje ako se svi recepti podižu u jednoj ljekarni.

TRUDNOĆA I DOJENJE – lijekovi koji se koriste tijekom trudnoće mogu kroz posteljicu doći i do djeteta. Neki od lijekova mogu štetno utjecati na djetetov razvoj. Tijekom prva tri mjeseca trudnoće valja izbjegavati primjenu bilo kojeg lijeka. Ako je lijek ipak potreban liječnik odnosno ljekarnik će se odlučiti za lijekove koji su do sada često primjenjivani u trudnoći i za koje se pokazalo da su uglavnom neškodljivi. Takvim će lijekovima uvijek dati pred-

nost pred novim ili neispitanim lijekovima. Također, uvijek treba primijeniti najmanju djelotvornu dozu. Pojedini lijekovi se izlučuju u majčino mlijeko i imaju ozbiljne nuspojave. Primjenu tih lijekova tijekom dojenja valja izbjegavati.

UPRAVLJANJE VOZILIMA I STROJEVIMA –određeni lijekovi, čak biljni lijekovi i bezreceptni lijekovi mogu ozbiljno utjecati na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima ovisno o individualnoj osjetljivosti te tijekom primjene tih lijekova upravljanje vozilima i strojevima valja izbjegavati. NUSPOJAVE – Nuspojava je svaka štetna i neželjena reakcija na lijek. Ako primijetite bilo koju nuspojavu, potrebno je obavijestiti liječnika ili ljekarnika. Ovo uključuje i svaku moguću nuspojavu koja nije navedena u ovoj uputi.

NAČIN ČUVANJA – informacija kako čuvati lijek.

ROK VALJANOSTI – do kada je sigurno primjenjivati lijek ako je valjano čuvan.

Popis ljekarni ZŽ

LJEKARNE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

POPIS PODRUŽNICA

Ljekarne Zagrebačke županije broje 17 ljekarni i Bioteku.

1. Matice hrvatske 5, Velika Gorica –telefon: 01 6256 526

2. Trg kralja P. Krešimira IV 7, Velika Gorica – telefon: 01 6221 269

3. Kralja Dmitra Zvonimira 5, Velika Gorica – telefon: 01 6231 610

4. Braće Radića 89, Mraclin – telefon: 01 6268 161

5. Matije Gupca 60, Kupljenovo –telefon: 01 3315 203

6. Trg Ljube Babića 30, Jastrebarsko – telefon: 01 6281 643

7. Trg kralja Tomislava 11, Samobor –telefon: 01 3360 217

8. Ljudevita Gaja 37, Samobor – telefon: 01 3363 262

9. Ribnjak 1, Sveta Nedelja – telefon: 013324 228

10. Kralja Tomislava 3, Strmec Samoborski – telefon: 01 3384 886

11. Samoborska 12, Bregana – telefon: 01 3326 480

12. Pokupsko 25a, Pokupsko – telefon: 01 6219 168

13. Školska 2, Donja Lomnica – telefon: 01 6219 098

14. Gorička 18/a, Marija Gorica –telefon: 01 3396 432

15. Donjozelinska 109, Donja Zelina – telefon: 01 2043 737

16. Karlovačka 6, Pisarovina – telefon: 01 6291 008

18. Trg seljačke sloge 6, Buševec –telefon: 01 6255 691

BIOTEKA – Mokrička 54, Zaprešić –telefon: 01 3357 924

Nikada nemojte lijekove bacati u otpadne vode ili kućni otpad. Pitajte svog ljekarnika kako zbrinuti lijekove koje više ne koristite. Ove će mjere pomoći očuvanju okoliša.

Za sva dodatna pitanja obratite se svom ljekarniku, jer ljekarnici su stručnjaci za lijekove.

Ukratko...

1. Dinamo 11 8 1 2 25

2. Hajduk 12 7 3 2 24

3. Rijeka 11 6 4 1 22

4. Osijek 12 5 5 2 20

5. Lokomotiva 12 4 4 4 16

6. Gorica* 12 4 3 5 15

7. Istra 1961 12 2 4 6 10

8. Varaždin

9.

10.

13. KOLO

RIJEKA - GORICA sub, 26. 10. KUP, 2. KOLO

GORICA - HAJDUK sri, 30. 10. 14. KOLO

GORICA - HAJDUK sub, 2. 11.

15. KOLO

ISTRA 1961 - GORICA pet, 8. 11.

'Igramo kako ja sve što nam puknu,

NEMAMO BODOVA KOLIKO SMO PLANIRALI IMATI U OVOM DIJELU

SEZONE, ALI IMALI SMO I PUNO PEHA, VALJDA ĆE TO STATI, KAŽE

TRENER GORICE SERGEJ JAKIROVIĆ. SLIJEDI RIJEKA PA HAJDUK...

Piše: Marko Vidalina

užva je bila najveća dosad, na tribinama, ali i gore, u ložama. Postavljale su se dodatne stolice, čak su i na istoku bili klinci iz goričkih škola... Osjećalo se na svakom koraku da se na Gradskom stadionu odigrava posebna utakmica. Uostalom, tako je uvijek kad u grad dođe prvak Dinamo. Igralo se 12. kolo prvenstva, Gorica je imala šesti pokušaj da izbjegne poraz od društva iz Maksimira, ali ni ovoga puta nije išlo. Četiri dana prije nego što će "rasturiti" obranu Šahtara u Harkivu, Mislav Oršić je nešto slično napravio i Gorici. Zabio je tri komad, Kadzior dodao još jedan, pa su Suk i Lovrić samo ublažili poraz (2-4). Šestim porazom od Dinama tako su Goričani skliznuli na šesto mjesto tablice nakon 12 odigranih kola. S 15 bodova na kontu.

NEMAM ŠTO

ZAMJERITI

IGRAČIMA, DAJU SVE

ŠTO MOGU, ALI PREVIŠE

JE PEHOVA

IMAMO MI

SNAGE ZA

ODIGRATI

S RIJEKOM

I DVAPUT S HAJDUKOM

gol zabio četiri gola, a tako je teško igrati...

- Na trenutke doista imamo osjećaj da uđe sve što nam protivnici zapucaju. Ali dobro, proći će i to, na nama je da radimo. Nikome od igrača ništa ne mogu zamjeriti, prenosimo na teren sve što radimo tijekom tjedna, stvaramo šanse, ali ne mazi nas rezultat. Pa mi smo protiv Dinama imali 14 udaraca na gol, neka mi se javi netko iz HNL-a s takvom statistikom protiv njih... - kaže Jakir. Rješenje, naravno, jako dobro zna.

- Moramo svoje pogreške svesti na minimum, ne gubiti koncentraciju i biti pametniji u nekim trenucima utakmice. Šteta je da se ne nagradimo za sav uloženi trud, za sve dobro što prikažemo na terenu. Ali do-

PRILIKU ĆE DOBITI SVATKO...

Na vrhu prvoligaške liste strijelaca su Mirko Marić iz Osijeka i Serder Serderov iz Intera sa po sedam golova, a odmah iza njih su trojica sa po šest, među kojima i igrač Gorice Kristijan Lovrić. Koliko je učinkovit ove sezone dokazuje i podatak da je s četiri asistencije među najboljim dodavačima u HNL-u... No puno Lovrić i pokušava zabiti gol, jer postoji i podatak da je uvjerljivo vodeći po broju udaraca na gol. A Gorica, gledajući momčadi, puca najmanje...

- Zadovoljan sam dosad učinjenim. Ako bih ocjenjivao ono što smo napravili ocjenama od jedan do pet, ovo bi bilo negdje između tri i četiri. Činjenica je da smo u nekom osnovnom planu osvajanja bodova u minusu za poneki bod, ali da me netko pita kako želim da moja momčad igra, rekao bih da je to ovako kako igramo. Jasno, rezultat je tu najvažniji, on sve određuje, no vjerujem da ćemo u sljedećim utakmicama loviti bodove. I da nećemo imati toliko peha.. - kaže trener Sergej Jakirović.

I tu je vjerojatno i glavni razlog zašto Gorica nema poneki bod više, zašto nije poneku poziciju više. Sjetili smo se Poljuda i onog nedosuđenog penala na Dvornekoviću kod 0-0 nakon što je Gorica teško oštećena protiv Osijeka. Podigli su iz kluba glas, nezadovoljni suđenjem koje je dovelo do ta dva poraza, odnijelo nešto bodova. Protiv Dinama je na suce galamio Nenad Bjelica, ali Gorica je imala drugu vrstu peha. Dinamo je iz prva četiri udarca na

U SEDAM DANA

bro, okrenut će se i to - vjeruje trener. Povezala je Gorica teške oglede s Osijekom i Dinamom, dva poraza koja se i nisu morala dogoditi, ali nema vremena za žaljenje. Ispred njih su još tri teške utakmice, počevši s gostovanjem na Rujevici u subotu u 17.30 sati. Ide se u goste Rijeci, koja ima loša iskustva s Goričanima.

- Znao sam da će se to sad izvlačiti, ali neću se vraćati u prošlost. Bez obzira na to što smo im nanijeli jedini poraz u prvenstvu ove sezone, bez obzira na to što smo zadnji put na Rujevici pobijedili... To je iza nas, ovo će biti nova utakmica, nova priča. Novi trener je u Rijeci, ali nije čovjek stigao puno toga promijeniti u ovom kratkom vremenu.

Znamo način na koji igraju, znaju i oni nas, pa ćemo vidjeti - govori Jakirović. Nakon što odrade Rijeku, Goričanima slijedi neobičan program u sljedećem tjednu. U srijedu u 17 sati dočekuju Hajduk u 2. kolu Kupa, a u subotu u 17.30 Splićani će na istome mjestu biti protivnici u ligi.

- Zato i govorim svojim igračima da će svi dobiti priliku, da će svi igrati, jer ovakve se situacije događaju. Imamo tri teške utakmice u sedam dana i naravno da ćemo morati rotirati. Već imamo neke ideje kako bi to trebalo izgledati, tko će koliko igrati, ali o tom potom, prva je Rijeka - završio je Jakirović.

Kolovoz je išao prema svome kraju, kad su nogometašice ŽNK Gorice odradile svoje prve treninge u životu. Oformljen je novi klub, u sklopu muškog prvoligaša. - Odaziv je odličan od početka. Na prvom treningu bilo je više od 30 cura, a sad ih imamo ukupno 50. U pionirkama 18, u kadetkinjama 32 - kaže trener Marko Uzelac. Kadetkinje sudjeluju i u ligi, a nepuna dva mjeseca nakon prvog okupljanja uspjele su doći do prve pobjede! U 6. kolu prvenstva

Goričanke su gostovale u Odri i pobijedile 3-1, a sva tri gola postigla Sara Zagorac. - Da, prva pobjeda došla prilično brzo, ali blizu smo mi bili i kolo prije, u gostima kod Katarine Zrinske. U prvih 20 minuta smo već gubili 6-0, ali došli smo im na 7-5, pa na kraju izgubili 9-6. I vjerujem da smo i od njih bolji, iako te cure igraju nogomet već dvije godine - kaže trener. I prvi gol u povijesti kluba postigla je Sara Zagorac, koja je na kraju zabila četiri ko-

ja želim, ali puknu, ulazi'

U MLADINI POBJEĐUJU SAMO PRAVI FRAJERI...

KURILOVEC OD 12 UTAKMICA OVE SEZONE IZGUBIO SAMO JEDNU. SAD JE NA REDU LOV NA DRUGO MJESTO

Iza njih je svega devet kola u trećeligaškom natjecanju, čemu se mogu pribrojiti i one tri utakmice u kupovima, uključujući sudare s prvoligašima Goricom i Istrom, a nogometaši Kurilovca već su prošli tri različite faze. U pripremama i na samom početku sezone sve je izgledalo idilično, da bi početak prvenstva donio sasvim drugačije raspoloženje, neočekivane kikseve i dozu nervoze, da bi se nakon "resetiranja" stvari vratile u normalu. - Kad se sve zbroji i oduzme, moramo biti zadovoljni. U tih 12 utakmica mi smo praktički izgubili samo jednu, onu od Dugog Sela, ako računamo da smo i s Istrom odigrali 2-2 u 90 minuta. Podsjeća me to na prošlu sezonu, jer opet nas je jako teško pobijediti, primamo malo golova, a ključna razlika je u tome što većina protivnika igra puno defenzivnije, s čime znamo imati problema. Nametnuti se mi igrom, ali teže je doći do izrazitih šansi. Nemamo klasičnog napadača, pa žrtvujemo Kelavu, Slunjski je bio ozlijeđen, naknadno nam se priključio i Humeljak, koji tek lovi pravi ritam... - analizirao je dosad učinjeno trener Perica Vidak.

ZADOVOLJNI SMO KAKO

CURE RADE I

NAPREDUJU, ALI TEK SMO NA POČETKU

mada. I sve to, dobra igra u porazu, pa prva pobjeda, velika je motivacija nakon teškog starta. U prva četiri kola cure su doživjele četiri poraza, bez gola, uz 35 primljenih. - Normalno, jer okupili smo cure koje se nikad nisu bavile sportom, treninale... Stalno im govorim da im treba šest mjeseci treninga da bi kondicijski mogle odraditi utakmicu. Tek onda dolaze tehničke i taktičke stvari... A naše protivnice nogometom se bave godinama - objašnjava Uzelac. Sljedeće subote, 2. studenog, ŽNK Gorica dočekuje Međimurje, a prijave za sve nove zainteresirane cure otvorene su stalno... - Dobrodošle su sve djevojke rođene između 2003. i 2010. - naglasio je trener.

Osim 2-2 s Goricom i pobjede na penale, pa i odlične partije protiv Istre, iz svega dosad učinjenog iskače gostujuća pobjeda u Mladini, kod Vinogradara, koji na svom terenu u ligi gubi u prosjeku jednom u deset godina. Ovaj put je izgubio, pri čemu je Igor Čagalj dobio crveni karton, a domaćini stvorili atmosferu koja nema previše veze s nogometom i fair-playom. Nakon svega, Kurilovec je treći na tablici, sa šansom da već ovog vikenda skoči za još jedno mjesto. - Da, trenutačno smo treći, ali za vikend nam dolazi drugoplasirani Maksimir. I baš se veselim toj utakmici jer je to momčad koja želi igrati nogomet, sličnih karakteristika kao mi. Prvi put imat ćemo protiv sebe momčad koja će nama pokušati nametnuti posjedom - kaže Vidak. Ako ćemo i o lošim vijestima, treba reći da neko vrijeme neće biti Juraja Spudića. - Dobio je udarac u zglob prije tri tjed na, igrao je s bo lovima, šutio je i ništa nije govorio, a ispa je da mu je jedan ligament puknuo, drugi je jako na tegnut! I nekih četiri, pet tjedana ćemo biti bez njega, ali što je, tu je, - zaključio je trener Vidak.

u subotu u 15 sati igra doma s drugoplasiranim Maksimirom

1. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Sad je Mraclin lovac, a

Jelačić je postao lovina

eset kola je iza županijskih prvoligaša, točno trećina prvenstva u ligi koja je odustajajem Brcka spala na 15 klubova, što znači da će borba za ostanak biti puno manje dramatična od očekivanja. Međutim, "vatreno" bi zato moglo biti na drugom kraju tablice, na njezinu vrhu. Na kojem je u ovom trenutku Ban Jelačić iz Vukovine, ispred Mraclina, a upravo te dvije momčadi mogle bi se sve do posljednjega kola boriti za promociju u peti rang.

BAKLJE NA DERBIJU

Uostalom, nekako je prikladno da se u ovoj ligi, u kojoj je osam od 15 klubova iz ovog Turopolja, za prvo mjesto bore naši klubovi. Lani je naslov prvaka slavio Turopoljac iz Kuča, za kojim je kasnije u ligu više otišao i drugi Naftaš Ivanić, a takav bi scenarij bio najbolji i ove sezone... Neka se "tuku", pa na kraju i jedni i drugi odu gore. Ali o tom potom, zasad je važno samo tko

POBJEDOM 2-0 U DERBIJU PROTIV

MRACLINA, JELAČIĆ JE PREUZEO VRH U "TUROPOLJSKOJ LIGI". KAKO SE ČINI, ČEKA NAS VRLO ZANIMLJIVA SEZONA...

JŽNL

MILKA

Hrvatski dragovoljac, Papuk iz Orahovine, Solin, Posušje, Šibenik, mađarski Videoton i Tatabánya, Gorica prvi put, pa Segesta, Udarnik, Gorica drugi put, Gradići i - Polet! Karijera je ovo Damira Milanovića (37) u jednoj rečenici, nogometna priča koja je ponudila puno toga, ali u ovom slučaju nas zanima posljednja postaja tog puta. - Moj kum Ivica Sučić i predsjednik Poleta Vedran Katulić bili su uporni, pogotovo kum, stalno su me zvali, i odlučio sam doći u Polet. Ništa mi nije nedostajalo u Gradićima, sve je bilo vrlo korektno, ali shvatio sam da mi je četvrta liga ipak malo

je na samom vrhu ljestvice. Nakon prvih osam kola tu se držao Mraclin, preporođen s trenerom Markom Pancirovom na klupi, nanizao je osam pobjeda u prvih osam kola. I djelovao nezaustavljivo. Jelačić je cijelo vrijeme puhao za vratom, jedini izgubljeni bodovi u tih osam kola bila su ona dva iz remija u Kobiliću, kod Vatrogasca, a veliki derbi dočekali smo u 9. kolu. Igralo se u Vukovini i bilo je jasno da je riječ o derbiju. Oko igrališta se natiskalo više od 350 ljudi, što je za ovaj nivo ravno onome što se na višim razinama naziva - pun stadion. Bilo je i domaćih i gostujućih navijača, zapaljeno je i nekoliko baklji, da bi dekor bio potpun, a ni igrači na terenu nisu se štedjeli. Jelačić je u tvrdoj i nervoznoj utakmici slavio 2-0 i preuzeo vrh tablice. A već u sljedećem kolu se - još se malo odvojio. Ono što je Vatrogasac u Kobiliću napravio Jelačiću, "ukrao" dva boda, Mraclinu je priuštila Meštrica. S tom razlikom što se igralo na Grabi, a završilo je 1-1. Is-

tovremeno je Jelačić gostovao u Leknenom i teškom mukom, uz velike žrtve, slavio 3-2. I otišao na tri boda prednosti. - Kad se boriš za vrh, svaki protivnik protiv tebe je posebno 'našpanan'. Svi tako izgledaju protiv nas, svjesni smo toga i spremni smo na to - kazao je predsjednik Jelačića Saša Matejčić, svjestan da je put do promocije u viši rang još jako dalek.

Evo, već ovog vikenda, protiv trećeplasirane Milke Trnine iz Vezišća, Jelačić će biti bez dvojice isključenih protiv Posavca, bez dvojice koja su dobila treći žuti karton, bez vojice ozlijeđenih... Nema dvojbe, svega će tu još biti do kraja sezone! Od ostalih naših, najbolje se drži šesta Mladost iz Obrezine, jedan bod manje ima Vatrogasac, deveta je Meštrica, a deseta mlada momčad Dinamo Hidrela. U donjem domu su novi šestoligaš Posavec, kao i Buna, iza koje je samo posljednji Kloštar.

prejak rang u ovom trenutku - kaže Milka, koji je igračku karijeru definitivno bacio u drugi plan, shvaćajući je kao opuštanje. - Moj primarni fokus je trenerski posao. Na čelu sam kadetske momčadi HNK Gorice, u tome sam potpuno, a drago mi je i što u klubu osjetim da me cijene i računaju na mene. Termini treninga u Gradićima nisu mi više odgovarali, a u Buševcu je sve baš onako kako mi odgovara. I još je kum tamo, naravno - smije se Milanović. S Gradićima se na otvaranju ove sezone borio za bijeg s dna, a u Buševcu će se boriti za vrh. Nakon deset kompletiranih kola,

Polet je na vrhu tablice, na kojoj bi do kraja prvenstva moglo biti svega. Vodeći Polet i šestoplasirani Dinamo iz Jakovlja, koji je u Milanovićevom debiju nanio drugi poraz Buševčanima ove sezone, dijele ukupno tek tri boda. Do kraja jeseni još je pet rundi... - Je, promjena je, sad ću se boriti za vrh, ali najvažnije mi je da uživam u nogometu, kako god završilo. Koliko ću još igrati? Ha, neki plan je bio odraditi još ovu sezonu, ali možda i nastavim iza toga. Dobro se osjećam, ništa me ne boli... Igram zadnjeg veznog, tu se vidim, pa idemo do kud idezaključio je Damir Milanović.

LUKAVEC JOŠ ČEKA POBJEDU

Pobjedom u Zelini na krilima Igora Hajduka, nogometaši Gradića uspjeli su se odmaknuti od samoga dna četvrtoligaške ljestvice, što nikako ne uspjeva Lukavcu. I nakon deset kola, s drugim trenerom na klupi, Lukavčani i dalje nisu uspjeli doći do prve pobjede, pa su prikovani za dno poratka. Nije ništa izgubljeno, daleko od toga, na zimu će slijediti i preslagivanje, ali zasad puno bolje ide "rubnim" turopoljskim klubovima, Odri i Dinamu iz Obreža...

HNL

Ruše nepobjedive, ako treba, može

i drama

Rukometaši Gorice odradili su uvodnih pet kola u prvenstvu, nakon čega su se ugodno smjestili na diobu drugog mjesta. Otvorili su sezonu domaćom pobjedom protiv Poreča, zatim izgubili u Umagu, a onda je počela serija u kojoj je bilo svega i svačega. Prvo drama s Bjelovarom na domaćem terenu, u utakmici koja ja završila 25-25, podjelom bodova, da bi tjedan dana poslije stigla velika pobjeda u Vinkovcima. Domaća Spačva do tog je trenutka imala sve tri pobjede, no Goričani su je, nakon što su odradili izlet po Vukovaru, sredili rezultatom 32-28. I pokazali koliko doista mogu. Povratak domaćim utakmicama donio je novu dramu, pobjedu 3332 protiv Varaždina golom dvije sekunde prije kraja, što je dodatni "poguranac" ambicijama kluba. Cilj je uloviti Ligu za prvaka, a zasad sve ide po planu. Slijedi najdalje gostovanje, u Dubrovniku...

Sve miriše na sezonu za pamćenje: Gorica je - opasno dobra!

KOŠARKAŠI GORICE NAKON ČETIRI

KOLA IMAJU TRI POBJEDE I PORAZ, A NAČIN NA KOJI RUŠE SUPARNIKE

DAJE NADU DA MOGU OTIĆI DALEKO

Krenulo je porazom od Splita, u gostima, u nervoznoj utakmici, s puno i previše izgubljenih lopti. Nitko se nije previše uzrujavao, jer bilo je i nakon toga jasno da će stvari sjesti na svoje mjesto. Kao što su i sjele. Prvo je na goričkom parketu, praktički bez otpora, pao sinjski Alkar, da bi nakon toga slijedila utakmica koja je dokazala da je ova itekako ozbiljna. U gostima kod Šibenke, kluba koji ima želju pomrsiti planove najboljima, Ciboni, Zadru i Splitu, Gorica je slavila 24 razlike!

I KAD NE IDE, ZAVRŠI LAKO...

- Dobro smo se pripremili za taj susret, pronašli način kako zaustaviti nji hove najbolje igrače i zasluženo dobiti utakmicu - mirno je govorio trener Josip Sesar nakon izvedbe njegove momčadi koja je iznenadila sve koji nisu dovoljno upućeni. Njega nije. Sesar zna koliko vrijedi njegova momčad, da je ona i kudikamo bolja, kvalitetnija nego lanjska, a to znači da će i ambicije valjda biti veće. Četvrto kolo ponudilo je domaći ogled s Hermes Analiticom, utakmicu u kojoj je Gorica bila daleko od idealnog izdanja, a na

NAŠ ROSTER

JE DOBAR, VAŽNO NAM JE SAMO DA BUDE ŠTO MANJE OZLJEDA

kraju je slavila visoku i uvjerljivu pobjedu od 19 koševa razlike. Eto, i to je slika koja dobro opisuje ovu momčad. Čak i kad nije sve idealno, protivnike iz donjeg doma Gorica "rješava" lako i bez stresa. Koliko je to stvarno stanje stvari vidjet ćemo već u sljedeće dvije utakmice. U kojima će Gorica gostovati, prvo u Zadru, a zatim u Osijeku. - Idemo korak po korak, utakmicu po utakmicu. Prvo nam je na redu Sonik

Gorica igra s deset igrača, svaki put netko drugi iskoči i povuče...

Puntamika i na nama je da se dobro pripremimo. Momčad je to koja zaslužuje respekt, puna igrača koji su godinama igrali prvu ligu, njih se ne može i ne smije podcijeniti - upozorio je Sesar, pokazujući još jednom da je s obje noge na zemlji, da svi mi možemo "poletjeti", ali on i igrači sigurno neće...

KOLIKO SU ZAISTA DOBRI?

No svejedno je u svemu tome jedino pravo pitanje - koliko doista može ova Gorica? Cibona i Zadar trebali bi se ove sezone boriti za titulu, a tog Zadra već je Gorica dobila, na svom rođendanskom turniru, dok je Cibona pobjeđivala i lani, kad je izgledala čak i bolje nego sad. - Samo da ne bude ozljeda, to nam je najvažnije. A mi ćemo, kaže, ići korak po korak - oprezan je majstor Sesar.

Azena i HOK Gorica idu dalje zajedno, kao jedno

ŽENSKI RUKOMET

ATLETIKA

PROBLEMI KOJI SU MUČILI AZENU POSLJEDNJIH GODINA DOVELI SU DO JEDINOG LOGIČNOG RJEŠENJA - NEKAD SLAVNI KLUB SE SPOJIO S AMBICIOZNOM I AKTIVNOM EKIPOM IZ HOK GORICE

lub će se zvati HOK Gorica, nastavit će natjecanje u trećem razredu hrvatske ženske odbojke, a ime Azena odlazi u povijest. Klub koji je nekad bio druga snaga u državi, odmah iza zagrebačke Mladosti, klub koji je igrao i europska natjecanja, došao je do toga da više nema smisla. I jedini logičan izbor bio je posrnulu Azenu spojiti s jednim od preostala dva kluba koja su egzistirala posljednjih godina. Izbor je na kraju pao na HOK Goricu, klub koji je u pet godina postojanja napravio golem iskorak, koji ima velike ambicije i planove za budućnost... I, što je posebno važno, klub u kojem rade djevojke koje su obilježile ono najljepše i najuspješnije razdoblje u klupskoj povijesti, prije 15-ak godina.

POMOGLI GRAD I ZAJEDNICA

- Jedna lijepa odbojkaška priča u Velikoj Gorici, koja je prije pet godina započela kao projekt osnivanjem kluba HOK Gorica, sad je dobila sretan, ali i očekivan epilog. Dogovorena je i provedena suradnja i spajanje ŽOK Azena i HOK Gorica u jedan sportski odbojkaški kolektiv, čime su stvorene pretpostavke za daljnji napredak

Dino i Noa do zlata u Draženovu gradu

Dino Bošnjak i Noa Tončinić su državni prvaci u cestovnom trčanju. Dino je, nakon što je pobijedio na atraktivnoj noćnoj utrci na pisti zračne u konkurenciji rekreativaca, pokazao da je najbolji u državi bez obzira na to tko je uz njega na startnoj ravnini. Cijelom nizu naslova državnog prvaka u seniorskoj konkurenciji dodao je i ovu titulu, u cestovnom trčanju na deset kilometara.

Noa Tončinić, još jedna velika nada i uzdanica velikogoričke atletike za budućnost, također

je postao prvak države, ali u kadetskoj konkurenciji, na stazi dugačkoj tri kilometra. Da se jedan lijep vikend u Šibeniku upotpuni do kraja, pobrinuo se Borna Čeran, koji je osvojio treće mjesto u konkurenciji mlađih juniora na 5 kilometara.

Sva trojica su članovi Atletskog kluba Velika Gorica, a prvenstvo Hrvatske održano je u sklopu manifestacije ‘Šibenskih deset i Draženova četvorka’. U Draženovu dresu i Dino se popeo na pobjedničko postolje

POVRATAK

NA VELIKU

SCENU NEĆE

IĆI PREKO

NOĆI, ALI

MI IMAMO

I VIZIJU, I

IDEJU, I CILJ

odbojke u Velikoj Gorici i vraćanje na one pozicije koje svi pamtimo, na kojima i naš klub želimo opet vidjeti. Sve to srovedeno je uz svesrdnu pomoć i suradnju čelnih ljudi Grada i Zajednice športskih udruga Velike Gorice, koji su u ovoj fuziji prepoznali i priliku za razvoj i popularizaciju ženskog sporta u našem Gradu - istaknuli su iz kluba koji je ovima postao "dva u jedan".

PRIMJER SU I DRUGI SPORTOVI

Nastavit će se, naravno, ozbiljno raditi s mladima, a prvu ekipu vodit će Diana Breko, ex Reščić, te Ida Jenkač. - U protklih pet godina ustrojen je rad s mladima, a seniorska ekipa iz godine u godinu napreduje, čim je HOK Gorica opravdala poklonjeno joj povjerenje i pokazala da će sasvim zasluženo nastaviti odbojkašku tradiciju u Velikoj Gorici, koju je Azena i započela. Povratak na veliku scenu i postizanje pune afirmacije neće ići preko noći, ali vizija koju uprava HOK Gorice ima te pozitivni primjeri iz drugih sportova u gradu, koje su napravili kod ovakvih suradnji i spajanja, daju za pravo nadati se da ćemo vrlo brzo u našem gradu ponovno gledati najbolju žensku odbojku - ističe se.

KARATE

Gradski derbi se igra drugi vikend studenog Ines i Igor preletjeli svijet zbog svjetskog

Rukometašice Udarnika, koje su u trećeligašku sezonu ušle s jasno naznačenom ambicijom da se što prije vrate u drugoligaško društvo, i na parketu su odmah počele poklazivati da misle ozbiljno. U prvom kolu su pobijedile Dugo Selo 2, u drugom bile slobodne zbog odustajanja Dubrave, a u trećem je stigla i druga pobjeda. U Veliku Goricu došao je Sisak, a mlade igračice Udarnika morale su se dobro pomučiti da dođu do novih bodova. Do njih su na kraju i došle, i to pobjedom 23-21, što je jasan pokazatelj da su cure iz Udarnika "upalile motore" i da

će napraviti sve da ostvare cilj. U istoj ligi je i ŽRK Gorica, koja ima nešto manje ambicije, ali ni drugoj gradskoj ekipi ne ide loše. Dapače, Goričanke su u prvoj domaćoj utakmici odigrale 22-22 protiv Sloge iz Svete Nedelje, a zatim s čak 17 golova razlike (39-22) pobijedile petrinjsku Petriniju. Tu su pobjedu cure posvetile predsjedniku kluba Draženu Čureku, kojem je bio rođendan. U trećem kolu su u Križu protiv Trnine izgubile sedam razlike... Udarnik će, čini se, biti favorit i kad se zaigra gradski derbi, 8. ili 9. studenog u Gradskoj dvorani.

Ines Grdenić imala je gotovo direktan plasman zbog bronce s EP-a u Danskoj, a Igor Vrban je kroz kvalifikacijski sustav izborio nastup u teškoj kategoriji. Kroz četiri turnira i troje obaveznih priprema skupio je najviše bodova i zaradio mjesto u avionu za Čile, objasnio je Goran Živković, trener u Karate klubu Velika Gorica, kako je dvoje velikogoričkih predstavnika završilo na svjetskom prvenstvu za mlađe seniorke i seniore, na kojem će na borilište izaći u petak, 25. listopada. Grdenić i Vrban već su nas naviknuli na velike stvari, na sja-

jne nastupe po cijeloj Europi, a ovoga puta u nove izazove otišli su na drugi kraj svijeta. Santiago de Chile udaljen je 12.300 kilometara od Zagreba, bit će to prilika i da se u turističkom smislu upozna čileanski glavni grad, ali tek nakon što Ines i Igor odrade svoj dio posla na borilištu. Uspješno, vjerujemo. Ines Grdenić borit će se među mlađih seniorkama u svojoj kategoriji, do 50 kilograma, dok će Igor Vrban među mlađim seniorima biti u kategoriji do 84 kilograma. I, bez obzira na ishod, kući se vratiti bogatiji za vrijedno iskustvo.

'La Decima' velemajstora za dresove

ALPAS HRVATSKA, GORIČKA TVRTKA ZA SPORTSKU OPREMU, PROSLAVILA JE DESET GODINA RADA

Usporedno s uspjesima velikogoričkih sportaša i klubova, s njihovim napretkom na više razine, u pozadini u tome uspjeva i gorička tvrtka koja se bavi proizvodnjom i prodajom sportske opreme. Za Alpas, tvrtku koja u Velikoj Gorici djeluje od 2009. godine, moglo se čuti više puta kroz sve ove godine, u prvom redu kroz turnir za limače na Udarniku, koji suorganiziraju od prvoga dana postojanja tvrtke, već punih deset godina. Riječ je o njemačkom brendu kojeg su naši Goričani doveli u naš grad i u prvom desetljeću uspjeli ga razviti i raširiti po cijeloj Hrvatskoj, ali i regiji. Tako Alpasovu opremu koriste nogometaši, rukometaši i odbojkašice Gorice, nogometaši Kurilovca...

ZA SVAKOGA POSEBNO

Čuven je postao dres Hrvatskog dragovoljca, s iscrtanom kartom Hrvatske na prsima, a "crni" iz Sigeta, naravno, i dalje surađuju s Alpasom. Opremu ove tvrtke nose i nogometaši drugoligaša Dubrave, trećeligaški klubovi Trnje, HAŠK, Ponikve, Bistra...

I svi oni od Alpasa dobiju dresove kakve u drugim sličnim tvrtkama ne mogu dobiti. Posebnost Alpasove ponude su personalizirani artikli, koji se proizvode na temelju želja i zahtjeva svakoga klijenta pojedinačno. Prevedeno, svatko tko radi s Alpasom ima originalan i jedinstven dres, kakvog nema nitko drugi na svijetu.

PRIJATELJI VG-SPORTA

Uz svakodnevno poslovanje i poštivanje zakonitosti tržišta, u Alpasu puno razmišljaju i o doprinosu zajednici. Iz tog su razloga pokrovitelji humanitarne akcije "Turopoljsko srce", raznih dječjih turnira, a pomažu i velikogoričkim klubovima u svakodnevnom funkcioniranju. U narednom razdoblju u Alpasu planiraju i dalje širiti svoje poslovanje i krug klijenata, ali i donositi nova, inovativna rješenja. Djelatnici se stalno educiraju, odlaze na najveće sportske sajmove i uče o najnovijih tehnologijama, koje odmah i primjenjuju. Alpas je dio velikogoričke sportske obitelji, koja iz tjedna u tjedan niže sve veće i značajnije uspjehe. Jednako kao i Alpas...

Mali oglasi

PRODAJA KUĆA

Rakitovec, kuća 67m2, građena prije '68., sa pomoćnim objektima na zemljištu od 525m2, sa vrtom od 79m2, potrebna adaptacija, vlasništvo 1/1, 28.000€, prodajem. 095/8284-161, 098/638-840

Petine, kuća cca 80 m2, dvorište cca 300 hvati, garaža, pomoćni objekt, mijenjam za manji stan u Velikoj Gorici u prizemlju ili zgradi sa liftom uz nadoplatu. 099/6754-244, 01/6258-277

Bapče, mijenjam ili prodajem kuću katnicu, veličine 140 m2, izgrađenu i dovršenu prije 20 god.. kuća ima podrum i kotlovnicu za centralno grijanje. Uz kuću je radionica i 2 garaže. Prednost ima zamjena kuće za manju (obavezno s vrtom) u širem krugu oko Velike Gorice. 095/5335-933

Novo Čiče, kuća katnica, 1 kat sređen za stanovanje, prizemlje neožbukano, gradilište 200 m2 plus garađa, vl. 1/1, prodajem ili mijenjam za stan do 40 m2. 099/8177-758

Podvornica kod Velike Gorice, obiteljska kuća 106 m2 s bazenom, garaža, namještena, useljiva, centralno i klasično grijanje, alarm, 5 soba, kuhinja, 1.700 m2 sunčane parcele, ZET, mir, tišina, zelenilo, 25 km od Zagreba, 75.000 €, prodajem. 091/2522-947

Ključić Brdo, kuća visoka prizemnica sa visokim potkrovljem, boravak, kuhinja, 2 sobe, kupaona, centralno, podrum, 73.000€, prodajem ili mijenjam za stan u Velikoj Gorici. 01/6219-420

Markuševec Turopoljski, 130m2, parcela 500 hvati, voda, struja, legalizacija u tijeku, pogled prema Zagrebu, prodajem. 098/481-855 Bukevje, kuća prizemnica površine 100 m2 i okućnice 1313 m2, kuća je kompletno adaptirana 2009.god., u cijenu kuće uključeno je i zemljište od 7500 m2, uredna dokumentacija, energet. razred "D", 60.000 € www.gorica-nekretnine. hr Velika Gorica, V. Brijeg, dvojna obitelj. kuća katnica površine 250 m2 i okućnice 700 m2, P,P,K i P (roh-bau), kuća je građena i predviđena za 3 zasebna stana, 158.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pleso, samost. katnica (roh-bau), površine 290 m2 i okućnice 460 m2, P,P,K i P, 95.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Jagodno, samost. kuća površine 215 m2 i okućnice 600 m2, podrum, prizemlje i kat, Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan 40-50 m2 u V. Gorici ili N. Zg., 95.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 5351146

Novo Čiče, samost. prizemnica površine 130 m2 i okućnice 590 m2, u sklopu kuće nalazi se i ljetna kuhinja, 90.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Donja Lomnica, samostojeća obitelj. kuća katnica površine 200 m2 i okućnice 2475 m2, p,k i p, pomoćni objekti, komunalije (voda-gradska, struja, kanalizacija, grijanje -klasično, plin na cesti), 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Pokupsko, Gornja Bučica, kuća 70 m2 i okućnice 679 m2, prizemlje i potkrovlje, zidani objekt (podrum 10x10), gradski vodovod, građevinska dozvola, 20.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Kurilovec, kuća 220 m2 i okućnice 511 m2, p,k i p, garaža sa spremištem, 138.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Rakarje, samostojeća katnica površine 280 m2 i okućnice 347 m2, prizemlje, kat i potkrovlje, garaža, moguća zamjena za stan 60-70 m2, novije gradnje V. Gorica ili Zg (Jarun), 235.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Ščitarjevo, samost. prizemnica površine 110 m2, okućnice 1100 m2, kompletno adapt. 2014.god., 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46

Donje Podotočje, samost. drvena kuća (fasada stiropor 10 cm) i okućnice 700 m2, prizemlje i potkrovlje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju (potrebno je kuću upisati u zemljišne knjige), kompl. adaptirana i uređena 2012.god., komunalije (voda-hidrofor, struja, septička), mogućnost zamjene za stan u V. Gorici, 90.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Pleso, kuća katnica površine 160 m2 (tlocrtne površine 112 m2) i okućnice 620 m2, prizemlje i kat, pomoćni objekt, kuću je potrebno kompl. adaptirati, 82.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Turopolje, stara Turopoljska drvena kuća površine 50 m2 na parceli od 900 m2, kuća je za rušenje ili adaptaciju, građena prije 1968.god., 27.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Kravarsko, samost. kuća površine 126 m2 i okućnice od 1122 m2, podrum, prizemlje i potkrovlje, u sklopu kuće nalazi se garaža 5mx2,5 m, dvorište je ograđeno, klizna ograda, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 42.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46

Velika Gorica, Buševec, samost. prizemnica površine 80 m2, te okućnice 6960 m2, uz kuću se nalazi pomoćni objekt u kojemu su dvije garaže i spremišta, građena prije 1968.god., 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Hrvatski Leskovac, dvojna kuća katnica površine 160 m2 i ograđene i opločene okućnice 611 m2, p,p,k i p., dvije garaže, 95.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Kuća Velika Gorica, Kurilovec, kuća površine 120 m2 i okućnice 600 m2, p,p i v.p., sjenica, nadstrešnica za auto, 128.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Kuća Velika Gorica, Kurilovec, kuća 96 m2, okućnica 791 m2, kuća građena prije 1968.god., potrebna adaptacija, 79.000 € www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0110

Velika Gorica, Orle, Vrbovo Posavsko, kuća 140 m2, okućnice 7371 m2, p,k i p, nova pvc stolarija, 36.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Gornja Lomnica, kuća 260 m2 i okućnica 2100 m2, podrum, prizemlje (1.stan), kat (isti raspored) i v. potkrovlje (roh-bau), 2015.god. uređena je fasada (stiropor 10 cm), ugrađena pvc stolarija, te je kompletno promijenjeno krovište, u dvorištu kuće nalaze se tri pomoćna objekta i garaža, 119.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Mlaka, dvojna kuća katnica površine 130 m2 i okućnice 131 m2, p,k i p, dvije garaže, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 125.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, centar, kuća u nizu površine 290 m2 i okućnice 150 m2, podrum (garaža i 2 prostorije), p,k i p, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, pod račun moguć stan novije gradnje do 50 m2 uz nadoplatu,

gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, centar, kuća katnica površine

okućnice 719 m2, podrum, prizemlje, polukat i

ca-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, Kuče, v. prizemnica površine

€

m2,

rum, prizemlje (1.stan-), potkrovlja (2.stan), kuća se prodaje kompl. namještena i opremljena, 109.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Kokotovo naselje, dvojna kuća katnica 150 m2, podrum (kotlovnica), prizemlje i kat, uz kuću se nalazi posl. prostor površine 143 m2, koji se sastoji od prizemlja i kata, kuća posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 140.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Vukovina, dvojna kuća katnica površine 330 m2 i okućnice 1700, podrum (garaža, kotlovnica i spremište), prizemlje, kat i potkrovlje (rohbau), 2015.god., novo krovište i ugrađena je PVC stolarija, pomoćni zidani objekt površine 129 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 100.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Rakarje, samost. katnica površine 220 m2 i okućnice 450 m2, prizemlja (poslovni prostor 40 m2 i jednosobnog stana 40 m2), kata i potkrovlja (roh-bau), u dvorištu se nalazi pomoćni zidani objekt 40 m2 (garaža, kotlovnica, pečenjara, spremište za alat, vešeraj), 195.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kurilovec, samost. kuća katnica površine 200 m2 i okućnice 809 m2, u prizemlju je ugostiteljski lokal koji je u radu, kat i potkrovlje, 105.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46

Velika Gorica, Čret Posavski, samost. kuća katnica površine 200 m2, te ograđene okućnice 2500 m2, prizemlje kuće je kompletno uređeno i namješteno, te se takvo prodaje, kat, dvije pomoćne zgrade 45 i 46 m2, te kompl. infrastruktura za OPG peradarstvo, sve uključeno u cijenu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 150.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 5550106 Velika Gorica, Dubranec, samost. prizemnica površine 53 m2 i okućnice 3800 m2, sastoji se od: hodnika, kuhinje sa blagava., d. boravka, s. sobe i kupaonice, 4 pomoćna objekta. 35.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146