Ivana Alilović, Velikoričanka na mjestu direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije Str. 10-11
Breški način
Str. 24
'BILI SMO KMETI OVIMA IZ NIZINE'
REPORTAŽA: PROVJERILI SMO KAKAV JE ŽIVOT NA BREGIMA NEKAD I DANAS
Relikti Turopolja
Str. 20
BAŠTINA KRAJA KAO OPSESIJA...
U FACEBOOK GRUPI LJUDI SE OKUPILI KAKO BI ČUVALI TUROPOLJSKE VRIJEDNOSTI
Str. 12-13
LETI, LETI...
li se u Gorici uopće dizati dronovi?
Letenje dronom unutar kruga od pet kilometara od referentne točke aerodroma, odnosno uzletno-sletne staze, strogo je zabranjeno bez posebne dozvole nadležne kontrole zračnog prometa, objavljeno je iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe nakon što je zračni prostor u zoni splitske zračne luke obustavljen zbog podizanja drona. Slijedom te upute, a s obzirom na to da u krug od pet kilometara od zagrebačke zračne luke spada cijela Velika Gorica, čini se kako će se u našem gradu morati malo pripaziti s dronovima... Snimke su atraktivne, tehnologija toliko ide naprijed da takve leteće naprave više nisu ni toliko skupe, nedostupne običnom čovjeku, ali lokacija nije idealna. Naravno da će dronovi u većini situacija letjeti bitno niže od razine koja može na bilo koji način ugroziti zračni promet, no splitski primjer dovoljno je dobar da se vlasnici takvih uređaja više ne mogu opušteno "igrati". Pet kilometara, inače, obuhvaća prostor sve do završetka jezera Čiče. Sve nakon toga je, očito, "dron free" područje...
Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 18. travnja 2019. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Tehnički urednik: Zvonko Šimunić
Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Tomislava Bradić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Mihaela Bradić, Anes Šuvalić, Vitomir Štuban
Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr
Tisak: Vjesnik d.d. Slavonska avenija 4, Zagreb
„Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj
U JAVNOST JE ISCURILA PROJEKCIJA KAKO BI TREBAO IZGLEDATI STADION U VELIKOJ GORICI KOJEGA GRADITI PLANIRAJU KINESKI INVESTITORI, A LJUBITELJIMA SPORTA U OVOME GRADU POČELE SU - CURITI SLINE... CIJENA? IZMEĐU 52 I 105 MILIJUNA EURA!
Toliko puta su stvari odlazile toliko daleko da su se čak i zakapale prve lopate, da su se raznorazni moćnici fotografirali na navodnom početku gradnje grandioznih nogometnih zdanja, toliko se puta priča selila iz Tuheljskih toplica, preko Svetica, sve do Blata... I zato su vjerojatno prve priče o stadionu u Velikoj Gorici, bez obzira na to što su čelnici Grada i županijskog nogometnog saveza potpisali i pismo namjere sa zainteresiranim kineskim investitorima, u mnogim ušima zazvučala kao još jedan san, kao megalomanski projekt o kojem će se pričati, a on se na kraju, kao ni mnogi prije njega, neće ostvariti... A onda su Sportske novosti objavile fotografije. Točnije, riječ je o projekcijama tog novog stadiona, o nacrtima koji su - ostavili bez daha. Riječ je o kreativnom rješenju karlovačkog arhitekta Mirsada Mustedanagića, zdanju kod kojeg je najneobičnija stavka mogući troškovnik - od 52,5 do 105 milijuna eura! Pitanje je tu materijala koji bi se koristili, kao i načina gradnje, odabira investitora... Zvuči doista neobično, ali očito je i toliko velika fleksibilnost stvar realnosti kad je riječ o ovakvim projektima. Mustedanagićev prijedlog uključuje za naše prilike zaista veleban stadion sa 35 tisuća mjesta na tribinama, koji ima mogućnost
KAD SE ZNA
DA BI TU UZ
STADION BILI I NOGOMETNI
KAMP, PA
HOTEL, KAO
I TRGOVAČKI CENTAR, JASNO JE ŠTO BI STADION ZNAČIO ZA NAŠ GRAD...
otvaranja stakala zbog prozračivanja. U projekt je uključeno čak 250 reflektora, a predviđeno je da se stadion može koristiti u dva dijela: s kapacitetom od 19.600 gledatelja, dok bi se velike utakmice i priredbe otvorilo još 15.400 mjesta. Nije teško zbrojiti, ukupno čak 35.000 sjedalica... Punjenje stadiona trajalo bi samo 15 minuta, a pražnjenje pet minuta. Stadion bi išao 39 metara u visinu, imao bi 400 parkirnih mjesta u garaži za VIP goste, a sadržavao bi i 30 liftova. Bili bi tu i rezervoari za skladištenje kiše, koja bi se koristila za navodnjavanje. Sve skupa djeluje prilično
spektakulano, a kad se zna da bi uz stadion došao i nogometni kamp, hotel te trgovački centar i još neki sadržaji, jasno je koliko bi realizacija ove ideje donijela Velikoj Gorici kao gradu u kojem bi se smjestio. Prva utakmica na novom stadionu, tvrde predstavnici investitora, odigrala bi se 15. listopada 2023. godine, a svima nama preostaje jedino nadati se da neće negdje zapeti. Grad sa svoje strane, kako doznajem, poduzima sve da investitore dočeka čista situacija. I da se krene raditi, graditi...
Marko Vidalina
HEJ, ŠTO TI GLUMIŠ U GORICI? 'STIŽE NAM KOMPLEKS FILMSKIH STUDIJA!'
Osim turistima, Hrvatska je, kao zemlja bogate geografske raznolikosti, stranim je producentima izuzetno privlačna. Uvjerili smo se u to nakon snimanja serijala Game of Thrones, potom svima poznate komedije Mamma Mia, akcijskog filma ‘The Hitman’s Wife’s Bodyguard’ i brojnih drugih uspješnica… U tu priču uskoro bi se mogla ubaciti i Velika Gorica! Gradonačelnik Barišić na svom je Facebook profilu potvrdio vijest o gradnji filmskog studija, čija lokacija će najvjerojatnije biti u bllizini zračne luke. - Još jedna vrijedna investicija u našem gradu, o kojoj
smo vodili intenzivne pregovore zadnjih godinu dana, kreće u realizaciju. Velika Gorica bit će dom kompleksu filmskih studija u kojima će se snimati filmovi i serije hrvatske i međunarodne produkcije - otkrio je Barišić. Svoje korijene filmski turizam u Hrvatskoj vuče još od Jadran filma, filmskog studija koji je od 60-ih sve do početka rata 90-ih bio najveći i najpoznatiji filmski studio u srednjoj Europi. No nakon stagnacije kojoj je doprinijelo poslijeratno stanje, za hrvatsku filmašku renesansu uvelike je zaslužan projekt Hrvatskog audiovizualnog centra ‘Filming in Croatia’.
Na Aktualnom satu zadnje sjedniceGradskog vijeća prije godišnjih odmora vijećnika Stjepana Raka zanimalo je hoće li učenici uz udžbenike dobiti i radne bilježnice. Zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar kaže da će djeca prvog dana školske godine dobiti sve potrebno.
- Škole će same nabavljati dio obaveznih udžbenika, dok će Grad i Županije nabaviti udžbenike za izborne predmete, radne bilježnice i pribor za tehničku kulturu. Damir Slojšek upozorio je na neugodne mirise koji se šire Donjom Lomnicom oko asfaltne baze te pitao planiraju li gradski čelnici posjetiti to naselje. - Budno pratimo situaciju i na terenu, u
Donjoj Lomnici, i u kontaktu smo s brojnim građanima. U STRABAG-a tvrde da oni asfaltiraju svoje površine kako bi pripremili objekt za tehnički pregled i uporabnu dozvolu.
Vijećnik Marijo Zdelar upozorio je na loše održavanje javnih zelenih površina, primjerice kod ZTC-a ili kod gradskih bazena gdje je ambrozija viša od metra. - Ove godine bilo je puno kiše, vegetacija buja. Mi bi trebali pokositi 560 km cesta, ali za nekoliko dana sve ponovno nikne te, iako je VG Komunalac angažirao vanjske partnere za košnju, ne stignemo sve. Prioritet nam je košnja tranzitnih županijskih i lokalnih cesta - kaže pročelnik Katulić. Vijećnici će se ponovno okupiti
Jedan od najvećih komunalnih projekata, izgradnja kanalizacijske i vodovodne mreže te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, kreće se planiranim tempom. Završilo je zaprimanje ponuda na ponovljeni javni natječaj za izvođače radova na projektu procijenjene vrijednosti više od 433 milijuna kuna. Pred povjerenstvom je sad analiza 12 pristiglih ponuda te odabir najpovoljnijih izvođača. - Vjerujemo da ćemo dobiti kvalitetne izvođače, potpisati ugovore i krenuti s radovima. Aglomeracija će se provoditi na tri područja - Donje Turopolje, područje Velike Gorice, Velike Mlake i Lukavca te području Posavine - rekao je Barišić. Natječaj za pročistač je trenutno na pregledu u Hrvatskim vodama, slijede potrebne kontrole i javno savjetovanje, nakon čega će se objaviti javni natječaj u vrijednosti 97 milijuna kuna.
OVA ĆE SE ZONA BRZO POPUNITI, ZA NJU NA TRŽIŠTU VLADA INTERES AGLOMERACIJA
SUKLADNO ODLUCI GRADSKIH VIJEĆNIKA NA POSLJEDNJOJ SJEDNICI VIJEĆA, ZEMLJIŠTE U RADNOJ ZONI PRODAVAT ĆE SE ZA 79,80 KN PO KVADRATU. U GRADSKOM VLASNIŠTVU TRENUTAČNO JE 34.000 KVADRATNIH METARA
Najvažnija točka dnevnog reda o kojoj su na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća raspravljali velikogorički vijećnici zasigurno je bio Prijedlog Odluke o prodaji nekretnina u vlasništvu Grada Velike Gorice u Radnoj zoni Rakitovec. Kako je pojasnila Elizabeta Stipetić, privremena pročelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu, u gradskom vlasništvu je oko 34 000 četvornih metara zemljišta.
- Kako nema investitora zainteresiranih za tako veliku površinu, ona je podijeljena na manje dijelove, budući da za takve parcele postoji interes na tržištu. Gradskom vijeću stoga predlažemo da se u prodaju krene po cijeni od 79,80 kuna po kvadratnom metru
Gorički gradski bazen svakodnevno je otvoren za posjetitelje, a za učenike je tijekom ljetnih praznika organiziran i sportski kamp. Voda nudi spas od vrućina, ali zatvoreni bazeni mnogima nisu idealan recept za osvježenje. Projekt vanjskih bazena se zahuktava pa ćemo se vrlo brzo hladiti i na otvorenom. Razmatraju se četiri varijante, a u planu je jedan veći i nekoliko manjih bazena s adrenalinskim sadržajima za djecu i odrasle te sadržajima za plivačke sportove. Nakon odabir idejnog rješenja bit će dogovoren i glavni projekt. - Moramo odrediti vrijednost i cijenu zemljišta, kad budemo znali sve te parametre bit ćemo spremni na daljnje korake. Do kraja ove godine mogli bi ishoditi i građevinsku dozvolu sa svim troškovnicima, tako da konkretni radovi mogu početi iduće građevinske sezone - najavio je gradonačelnik Barišić.
- pojasnila je Stipetić. Riječ je o zemljištu koje je već 2015. bilo bilo je zakupljeno od strane jednog investitora.
- Već je bio potpisan predugovor s Gradom i tu je trebala niknuti moderna tvornica parketa. Međutim, zbog izvanrednih gospodarskih okolnosti kod investitora, taj predugovor je otkazan. Srećom, ta će se zona vrlo brzo popuniti, jer za nju vlada veliki interes - pojasnio je Domagoj Ilečić, pročelnik za poduzetništvo, investicije i fondove EU.
Mario Zdelar iz SDP-a pozdravio je je ubačen uvjet koji je njegova stranka već ranij predlagala, a to je da se u roku dvije godine prostor mora dovesti u funkciju, što onemogućuje eventualnu preprodaju. Njegov stranački kolega Damir Šimunić
mišljenja je da bi bilo bolje to zemljište investitorima dati u najam pod određenim uvjetima, primjerice da se zaposle Velikogoričani. Prijedlog je usvojen s 21 glasom za i jednim suzdržanim. Usvojene su i odluke o zbrinjavanju pasa s područja općine Orle te potpisivanju aneksa ugovora s Veterinarskom stanicom Velika Gorica. Bez ikakve rasprave prošle su posljednje dvije točke dnevnog reda, odluka o Prijedlogu Zaključka o potpisivanju Ugovora o upravljanju sportskim objektima između Grada Velike Gorice i Ustanove za upravljanje ŠRC-om Velika Gorica te odluka o Prijedlogu Zaključka o razrješenju i izboru člana u Odbor za društvene djelatnosti. Iduću sjednica Gradskog vijeća bit će na jesen, nakon godišnjih odmora.
Grad Velika Gorica
KAKO RASTE KLUB, MORA RASTI I STADION, REKAO JE DRAŽEN BARIŠIĆ PRI OBILASKU GRADSKOG STADIONA, DOMA HNK GORICE. GRADONAČELNIK JE NAJAVIO I OTVARANJE SOBE TUROPOLJSKOG NOGOMETA U LEGENDARNOM RADNIKOVOM PLAVOM SALONU...
Otkad je završila prošla sezona, za HNK Goricu povijesno uspješna, tra ju radovi na Gradskom stadionu. Krenulo se sa stolarijom na svlačioni cama, uređivanjem detalja, a zatim se prešlo na malo veće radove. Stadion je na trenutke bio poput gradilišta, s radovima u završnoj fazi, u što se sa zadovoljstvom mogao uvjeriti i gradonačelnik Dražen Barišić. Posjetio je stadion u pratnji svojih najbližih suradnika, predsjednik Gorice Nenad Črnko ukratko ga je proveo kroz sve što se je dosad odrađeno uz financijsku pomoć Grada.
- Sinkronizirali smo uspjeh koji je na nogometnom terenu, odnosno na hrvat skoj sportskoj karti, ostvarila naša HNK Gorica s materijalnim uvjetima ovdje, na našem stadionu. Kao što znate, izgrađen je za Univerzijadu i značajnih dogradnji nije bilo sve do posljednjih nekoliko godina. Međutim, sad smo stabilan prvoligaš, koji tendira da postane i sudionik europskih natjecanja, domaći smo teren i naše mlade reprezentacije… Samim time, moramo pratiti trendove i ispunjavati uvjete za li cenciranje stadiona. Odnosno, napraviti sve što je potrebno da ovo ostane mjesto sporta, ali i masovnog okupljanja. I sigurnosti, to prije svega - istaknuo je Barišić pa dodao:
- Ove godine smo pred ulaganjem do tri milijuna kuna, s velikim i malim zahvatima, ali stadion će nakon toga imati sve pretpostavke da se na njemu mogu igrati sve domaće, ali i međunarodne utakmice svih kategorija. Uložili smo u upravnu zgradu, u kojoj će se napraviti, uz sanitarne čvorove, stolariju i ostale radove, i jedna memorijalna sobu velikogoričkog nogometa. Ona će biti otvorena nešto kasnije, krajem ove ili početkom sljedeće godine, a u njoj će biti sublimirano sve ono što se događalo u velikogoričkom i turopoljskom nogometu svih ovih desetljeća iza nas. Točnije, sve što se skupljalo kao uspomena na povijest turopoljskog nogometa, od video i audio zapisa, pehara, dresova… Bit će to mjesto gdje ćemo moći predstaviti dugu tradiciju goričkog nogometa. Nakon obilaska klupskih prostorija, šetnja je nastavljena uz travnjak. - Teren nakon dobivanja rasvjete zadovoljava apsolutno sve uvjete, jednako kao i pomoćni tereni. Pod zapadnom tribinom
Grad dodijelio vatrogastvu ukupno 200 tisuća kuna za dodatne programe
Tradicija dobrovoljnog vatrogastva u Turopolju duga je gotovo stoljeće i pol, a velikogorička Vatrogasna zajednica najveća je u Zagrebačkoj županiji te jedna je od brojnijih u Hrvatskoj. U 29 dobrovoljnih vatrogasnih društava i Javnoj vatrogasnoj postrojbi okupljeno je gotovo tri tisuće vatrogasaca. Sva društva aktivno rade na osposobljavanju i usavršavanju vatrogasaca, u redovne aktivnosti ubrajaju se i natjecanja na kojima ostvaruju zapažene rezultate, a osim na gašenju požara, posljednjih godina sve češće interveniraju i na poplavama. Grad Velika Gorica konstantno pokazuje senzibilitet za naša dobrovoljna društva te financijski pomaže u nabavi potrebne
opreme i vozila. Jednako tako, Grad prati i podržava njihove aktivnosti mimo osnovne zadaće vatrogasaca. Nedavno su tako gorička dobrovoljna vatrogasna društva potpisala ugovore s Gradom o sufinanciranju dodatnih programa, za što im je Grad dodijelio ukupno 200 tisuća kuna.
- Vatrogasci su naša velika snaga, što su nebrojeno puta dokazali na brojnim intervencijama, a posebice u poplavama koje su se događale prethodnih godina. Kako bi bili još uspješniji i dodatno opremili svoja društva, Grad im je uručio ugovore o dodatnom financiranju - istaknuo je gradonačelnik Dražen Barišić prilikom potpisivanja ugovora.
NA JEDNOME
MJESTU ĆE
SE SKUPITI
SVE ŠTO JE
VEZANO ZA
NOGOMET U TUROPOLJU
PLANIRA SE I IZGRADNJA
DIJELA
TRIBINE
KOJI ĆE BITI
IGRAONICA
ZA DJECU
uređena je soba za VAR, prva u Hrvatskoj uz onu u Maksimiru. Nedavno smo ovdje okupili sve suce i instruktore, koji su ovdje kod nas imali edukaciju, a uredili smo i VIP prostore ispod tribina, i to po najvišim standardima. Postavljaju se i novi brojači na istočnoj tribini, u nadi da se ona može podijeliti na domaću i gostujuću, a na nju ćemo postaviti i nove sjedalice, pa ćemo imati kapacitet od pet tisuća ljudi. Što i zadovoljava naše trenutne potrebegovorio je gradonačelnik dok je koračao travnjakom. Planovi postoje i za malo dalju budućnost, neće se na ovome stati. - Imamo još planova i ideja, ali one će doći na red iduće godine. Kontinuirano ćemo raditi na tome da stadion raste usporedno s nogometom i zanimanjem naših sugrađana za njega. Mislim da to priliči gradu ovakve veličine, s ovakvim fiskalnim i drugim kapacitetima, ali i klubu, koji je vrlo kvalitetan. Hvala i ljudima iz ŠRC-a, ali i dečkima, na čelu s predsjednikom Črnkom i drugima. Vrlo kvalitetno vode klub i time nam zadaju smjer kojim ićikazao je gradonačelnik.
Prošetao je i novi prostorom za VIP, ušao u prostoriju za hitnu medicinsku pomoć, u kojoj će između ostaloga biti i defibrilator, čime će se još više dobiti na sigurnosti gledatelja. U planu su i radovi na novinarskoj tribini, izgradnja dijela tribine koja će funkcionirati kao igraonica za djecu… Sve u svemu, ove će sezone biti još ljepše i ugodnije pratiti HNK Goricu. Počevši od 20. srpnja, kad na našem stadionu gostuje zaprešićki Inter. - Lijepo je uvijek doći na utakmicu, a posebno me veseli kad tribine budu pune. I kad na njima vidim obitelji. Uspjeli smo u tome da nam cijele obitelji dolaze na utakmice, a time se rijetki u Hrvatskoj mogu pohvaliti. Cure, supruge, žene, bake s unučadi, mala djeca, mlađi i stariji ljudi… Uz nogometno umijeće na travnjaku, uspostavili smo i tu neku nogometnu kulturu, sportski stil života. To smo i željeli, želimo to u svim sportovima, a nogomet je najpopularniji i najmasovniji - završio je gradonačelnik
Novi fitness park u Gorici, ovaj put u Starom gradu
Gorica je od nedavno bogatija je za još jedan fitness park u gradskoj četvrti Stari grad, opremljen je spravama za rekreativce, ali i za profesionalce. Ovo je drugi takav park u našem gradu. Onaj prvi fitness park u Parku dr. Franje Tuđmana bio je pun pogodak. Velikogoričani svih dobnih skupina spremno su prihvatili ovaj vid vježbanja i rekreacije pa uz mišićave sportaše vježbaju umirovljenici, kojima je to ujedno prava prilika za malo razgovora. Gradonačelnik ističe da se za svaki dio populacije nastoji napraviti nešto dobroga. - Nećemo stati na ovome, nastavljamo dalje jer naša je želja da napravimo jednu cjelinu u kojoj će se u svakom dijelu naselja moći pronaći nešto za sebe - istaknuo je Barišić. Uskoro tako možemo očekivati postavljanje sprava i za treći park, pa četvrti...
tri
stadiona, a planova za budućnost itekako ima
ZBOG OTVARANJA SJEDIŠTA HP-A RADI SE REKONSTRUKCIJI KRIŽANJA, A U VUKOVINSKOM POLJU GRADI SE PROMETNICA DUŽINE 900 METARA
Sve više investitora prepoznaje naš grad kao gospodarski zanimljivo i perspektivno mjesto za ulaganja. Veliko Gorica ima brojne prednosti poput dobre prometne (cestovne i željezničke) povezanosti, blizine zračne luke i blizine Zagreba, što je potencijalnim investitorima itekako bitno. Pune se naše radne zone, a svoja vrata uskoro otvara i novi središnji centar Hrvatske pošte. Gradonačelnik Dražen Barišić obišao je nedavno sa suradnicima dva gradilišta izuzetno važna za funkcioniranje i daljnji razvoj grada. U blizini novog sortirnog centra Hrvatske pošte proširuje se križanje koje će nakon rekonstrukcije vrijedne 580 tisuća kuna biti prilagođeno za teretni promet i dostavna vozila.
- Za koji dan će Hrvatska pošta početi sa svojom djelatnošću, više od tisuću njihovih djelatnika radit će kod nas, u Velikoj Gorici, u ulici koja se po novome zove Poštanska. Hrvatska pošta će ovdje imati svoje sjedište i naravno da smo morali prilagoditi infrastrukturu i prometnice kako bi svi ti djelatnici mogli nesmetano dolaziti na posao i odlaziti s njega. Tu je, naravno, i sama distribucija pošte, dovoz i odvoz robe, koji mora biti siguran. Ne samo za njih, nego i za sve nas koji živimo ovdje, oko tog velikog projekta i objekta - istaknuo je gradonačelnik Barišić. Prometovanje iz Poštanske ulice (od sjevera) u Miošićevu i obratno bit će prioritetno, dok će smjer prema Gradićima ostati promet drugog reda, što će omogućiti brži promet, ali i veću sigurnost.
Radi se i na boljim uvjetima za pješake, djelatnike pošte.
- Sve se prilagođava djelatnicima Pošte.
Pripremili smo, asfaltirali i otvorili pješačke koridore pa će djelatnici HP-a moći novim nogostupima i do željezničke stanice, do koje će im trebati desetak minuta laganog hoda. Dolazak na radna mjesta u Veliku Goricu bit će za njih sigurniji i bezbrižniji. - ističe gradonačelnik.
Izvođač radova je VG Komunalac, a direktor Jurica Mihalj zadovoljan je dinamikom radova.
- Rok je 50 radnih dana, no ja sam uvjeren da ćemo i ranije sve završiti, što znači već u prvom tjednu kolovoza. Proširuje se radijus samog raskršća, dva do tri metra će se povući rubnjaci, što je nužno da veća teretna vozila mogu lakše voziti i ulaziti u raskrižje. Uz to, napravljena su i četiri nova zdenca, temelja za nove semafore, pa ćemo imati i drugačiju semaforizaciju, a korigirat će se i pješačke i biciklističke staze, kao i rasvjeta - rekao je Mihalj.
U Vukovinskom polju, u sklopu Meridiana 16, odvijaju se radovi na prometnicama nužnim za dolazak novih tvrtki u tu poslovnu zonu.
- U izgradnji smo druge prometnice, stručnog naziva S2 prometnice. Njezina ukupna dužina je oko 900 metara, a ove godine ćemo osigurati sredstva od oko tri milijuna kuna, što će biti dovoljno da postavimo infrastrukturu u tu prometnicu. I ona će, kao i ove druge, biti po najvišim standardima, a u prvoj fazi ćemo je napraviti do pola. To je potrebno i zasad dovoljno kako bismo investitorima otvorili nove plohe, koje su već pred ugovaranjem. Nadamo se da će uskoro biti i pred izgradnjom. Očekujemo da ćemo sljedeće godine sve i završiti, a dotad bi trebala početi i izgradnja novih postrojenja i proizvodnih
pogona. Samim time stići će i prihod u gradski proračun, što će nam pomoći da dovršimo sve potrebne radove - istaknuo je Barišić.
Osim Atlantic Grupe, koja je u Vukovinskom polju otvorila svoj logističko distribucijski centar, rade se potrebni temelji i infrastruktura za druge ulagače. Još nekoliko tvrtki već posluje ovdje, a drugi imaju spremne građevinske dozvole i pred početkom su rada.
- Za očekivati je da će se južna ploha Meridiana 16 vrlo brzo popuniti. Međutim, i mi i vlasnici imamo dobre i kvalitetne pregovore s kupcima za sjevernu plohu. Vjerujemo da će cijeli ovaj prostor, na otprilike milijun četvornih metara, uskoro doći do faze realizacije što će, naravno, dovesti i do otvaranja novih radnih mjesta. Radit ćemo još i na semaforizaciji raskrižja Ulice 153. brigade i ulice koja ide prema Meridianu 16, ali i na pitanju javnog prijevoza za brojne djelatnike koji će ovdje dolaziti - najavio je gradonačelnik. Ulaganje u Vukovinsko polje jedno je od većih na području grada što se tiče prometnica, ukupna vrijednost je oko 12,5 milijuna kuna. Grad je za ovu godinu osigurao oko tri milijuna kuna. - U to ulazi oko 400 metara fekalne kanalizacije, oko 350 metara vode i oko 200 metara oborinskih voda, koji ćemo i produžiti u sljedećoj fazi. Rok za potpuno dovršenje projekta, za kompletne radove je 300 dana, no budući da se ovdje radi samo o prvoj fazi, po mojoj procjeni ćemo sve završiti krajem srpnja. Planirano je i 14 novih priključaka za buduće tvrtke koje će doći u Vukovinsko polje i graditi svoje pogoneističe direktor VG komunalca.
U OBNOVU OŠ NIKOLE HRIBARA BIT ĆE ULOŽENO 22 MILIJUNA KUNA, A OBNOVA ŠKOLE U VUKOVINI KOŠTAT ĆE 9,2 MILIJUNA KUNA. POVRAT INVESTICIJE OČEKUJE SE KROZ 15 GODINA
Osnovna škola Nikole Hribara, prostorno i po broju učenika najveća škola u Gorici i jedna od najbrojnijih u Hrvatskoj, postala je veliko gradilište. Naime, počela je energetska obnova nakon koje će objekt izgrađen 1983. godine zablistati u novom ruhu.
- Ovaj objekt je godišnje trošio 900 tisuća kuna na energente, a očekivana ušteda nakon obnove iznosit će 76 posto. Očekujemo da će se kroz uštede na energentima investicija isplatiti kroz 15 godina. Boravak u novoj školi bit će puno kvalitetniji i zdraviji za učenje i boravak djece - najavio je gradonačelnik Dražen Barišić koji je prije početka radova obišao školu sa svojim zamjenikom Krešimirom Ačkarom i suradnicima.
Projekt energetske obnove težak je 22,5 milijuna kuna, od čega je 36 posto, odnosno 8,2 milijuna kuna, osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U sklopu energetske obnove zgrada će dobiti novu vanjsku ovojnicu (fasadu), stolariju, obnovit će se dio krovišta i sportska dvorana, uvest će se i novi sustav ventilacije s rekuperatorima zraka u svim učionicama i sportskoj dvorani.
Ravnatelj Stjepan Maravić zadovoljan je dinamikom radova u prvim tjednima te ističe da će škola nakon obnove izgledati moderno i novo. Najveći dio radova trebao bi biti gotov do 8. rujna, odnosno do početka nove školske godine te bi tako školski proces mogao krenuti bez eventualne odgode. - Svi preostali radovi, koji neće utjecati na redovnu nastavu, trebali bi biti završeni do kraja listopada - rekao je Barišić.
Uz energetsku obnovu OŠ Nikole Hribara započeli su radovi i na obnovi Osnovne škole Vukovina. Ova je škola izgrađena u drugoj polovici 70-ih i trenutno ima energetski certifikat s razredom D, a nakon obnove trebala bi se popeti u energetski razred B. Nakon više od četiri desetljeća školu očekuje potpuna transformacija koja će je učiniti ugodnijim, boljim i sigurnijim mjestom za boravak, učenje i rad. Projekt je vrijedan 9,2 milijuna kuna, od toga 3,7 milijuna bespovratnih sredstava iz EU-a. - Želim zahvaliti i našim djelatnicima, mladim stručnjacima iz Upravnog odjela za EU fondove i investicije koji su uspjeli i ovaj projekt postaviti na noge. Za 9,2 milijuna kuna dobit ćemo energetski u potpunosti obnovljenu, praktički novu školu. Osim energetske vanjske ovojnice, odnosno fasade,
SMANJIT ĆE
SE TROŠAK
ZA ENERGIJU
I STRUJU, A
DJECI ĆE BITI
UGODNIJE U
ŠKOLI, ŠTO
JE IZUZETNO
VAŽNO
nove stolarije te zamjene i izolacije pročelja zgrade i krova, škola će dobiti i moderni sustav grijanja koji će umjesto lož ulja kao energent koristiti pelete. - pojašnjava gradonačelnik Barišić.
PODNO GRIJANJE I U DVORANI
Uvodi se i nova štedljiva rasvjeta, sve će učionice hladiti rekuperatori zraka, a ono što će ovu školu izdvajati od drugih je uvođenje podnog grijanja u školskoj sportskoj dvorani.
- Smanjit ćemo troškove grijanja i struje, a djeci će boravak u školi biti puno ugodniji. U učionice će cijelo vrijeme ulaziti svjež zrak zahvaljujući rekuperatorima, što je izuzetno važno za koncentraciju djece i veselimo se odličnim uvjetima koje će naši učenici imati. Drago nam je što će i dvorana dobiti podno grijanje, tako da će se djeca od sada i po zimi moći kotrljati i valjati po podu dvorane - ističe ravnatelj Damir Bedić, koji je izuzetno zadovoljan početkom projekta obnove. Povrat investicije očekuje se kroz 15 godina, i to kroz uštede na energentima, a najveći dio radova i ovdje bi trebao biti gotov tijekom ljeta, do početka nove nastavne godine. Prema najavama, radovi koji neće biti do tada završeni ne bi trebali ni na koji način ometati školski proces.
Upravo u vrijeme velikog odmora s Područne škole u Donjoj Lomnici padali su crijepovi zbog preleta zrakoplova. Srećom, nitko nije stradao, no to i nije rijedak slučaj u ovom naselju.Letjeli su crijepovi više od stotinu puta s obiteljskih kuća i drugih objekata, no padanje crijepova sa škole diglo je na noge čitavu zajednicu. Iz Grada su reagirali prema Agenciji za civilno zrakoplovstvo, Ministarstvu prometa, Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe i drugim institucijama, a u siječnju su podnijeli i službenu prijavu vezano uz taj slučaj te inzistirali na hitnom rješavanju problema. Nakon što je iz Kontrole zračne plovidbe utvrđeno da su letovi 'izvode sukladno proceduri' Grad je uputio zahtjev da se Pravilnik analizira i uskladi s uvjetima i događanjima na terenu, a krenulo je i učvršćivanje krova kako bi se osigurala sigurnost školaraca i osoblja. - Više se neće događati da preleti zrakoplova ugrožavaju sigurnost školaraca - istaknuo je gradonačelnik Barišić.
GOTOV DO BOŽIĆA
Počela je izgradnja novog Kučkog mosta u odteretnom Kanalu Sava, na mjestu na kojem se povezuju naselja Kuče i Rakitovec. Ugovor o izgradnji uručen je početkom srpnja izvođaču radova - tvrtkama Ciglenica iz Zaprešića i Vodoprivreda Zagorje, gradonačelnik ga je došao predati na lice mjesta, da se još jednom uvjeri u stanje. - Zadnjih godina most je postao neupotrebljiv. Najveći problem stvarao je poljoprivrednicima, ali i javnom prijevozu te je, zbog sigurnosti, zatvoren - rekao je gradonačelnik Dražen Barišić. Investicija je vrijedna oko šest milijuna kuna, a partner u izgradnji su Hrvatske vode, koje sudjeluju s 50 posto iznosa.
Staru betonsku konstrukciju zamijenit će betonska nosivosti 20 tona (stari je imao pet tona nosivosti). Imat će dva stupišta, bit će dugačak 62 metra, širine 7,5 metara, s pješačkim stazama. - Ovaj most je itekako potreban, ne samo za naše selo nego, nego i za Hrvatske šume koji ovdje izvode radove, za KPD Turopolje, za radnike iz pilane. Možda najbitnija stvar je autobusna linija. Bit će to spas za naše ljude, pogotovo za naše radnike koji putuju ovuda - kaže predsjednik MO Kuče Mirko Berković. Rok za izgradnju novog mosta je 200 dana te bi to mogao biti najljepši božićni poklon za mještane dvaju naselja.
Ljeto je pravo vrijeme za komunalne radove u središtu grada pa se tako, uz sanaciju i asfaltiranje cesta i energetsku obnovu škola, radi i na uređenju prometnice i izgradnji okretišta za autobus kod Osnovne škole Eugena Kumičića. Kako teku radovi provjerio je i gradonačelnik Barišić sa svojim suradnicima. - Po završetku radova učenici će dobiti novu autobusnu stanicu. Novom regulacijom osigurat ćemo veću sigurnost naših učenika - poručio je gradonačelnik Barišić. Kako bi se dobilo dovoljno prostora za izgradnju okretišta, bilo je nužno izmjestiti igralište za odbojku na pijesku koje je bilo smješteno u neposrednoj blizini. Popularni ‘Majmunjak’ preseljen je na novu lokaciju u Cvjetnom naselju.
1. Natjecati se mogu zičke i pravne osobe.
2. Lokacije se daju u zakup na pet (5) godina.
3. Naknada za korištenje lokacije plaća se prije sklapanja ugovora o zakupu.
4. Zakupnina se plaća mjesečno i može se mijenjati u skladu s važećim aktima koje donose nadležna tijela Grada Velike Gorice.
5. Lokacija se ne može dati u podzakup.
6. Ponuda mora sadržavati: - osnovne podatke o pravnoj ili zičkoj osobi koja se natječe, - presliku osobne iskaznice ( zička osoba), - original ili presliku izvatka iz obrtnog (obrtnik) i sudskog (trgovačko društvo) registra ili drugog odgovarajućeg registra, ne stariji od 30 dana od raspisivanja javnog natječaja, - lokaciju za koju se daje ponuda (broj lokacije i oznaku lokacije), - visinu ponuđene naknade za korištenje lokacije, - dokaz o uplaćenoj jamčevini, koja se uplaćuje u korist Proračuna Grada Velike Gorice, na žiro račun broj : IBAN HR6624020061854100005 model HR68, poziv na broj 7706 – OIB platitelja, svrha uplate: jamčevina, - original ili presliku Potvrde nadležnog upravnog tijela Grada Velike Gorice, te original ili presliku potvrde Gradskog stambenog gospodarstva Velika Gorica d.o.o. ne stariju od 30 dana od raspisivanja javnog natječaja, čime ponuditelj dokazuje da nema dugovanja prema Gradu po bilo kojoj osnovi, Natjecatelji trebaju dati zasebnu ponudu za svaku lokaciju.
7. Zakupnik je dužan u roku 60 dana od dana sklapanja Ugovora o zakupu Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i promet Grada Velike Gorice podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o postavljanju led display uređaja.
8. Zakupnik je dužan o svom trošku izraditi idejni projekt sukladno odredbi članka 23. Odluke o komunal nom redu (Službeni glasnik Grada Velike Gorice, broj: 10/16., 10/18.) i Pravilnika o postavljanju antena, uređaja i reklamnih predmeta na području Grada Velike Gorice (Službeni glasnik Grada Velike Gorice, broj: 10/16., 06/19.), nabaviti i postaviti uređaj, urediti lokaciju za postavljanje uređaja i priključiti uređaj na niskonaponsku mrežu.
9. Rok za podnošenje ponuda je osam (8) dana od dana objave natječaja u tisku.
10. Ponude se upućuju Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i promet Grada Velike Gorice, Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, u zatvorenoj omotnici s naznakom "ZA NATJEČAJ ZA POSTAVLJANJE LED DISPLAY UREĐAJA – NE OTVARATI“, predaju se u pisarnici gradske uprave Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34 ili šalju preporučenom pošiljkom na istu adresu.
11. Ponude će biti javno otvorene dana 07.08. 2019. godine u 09,00 sati u prostorijama vjenčane sale u prizemlju gradske uprave, Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34. Na otvaranju ponuda mogu biti prisutni ovlašteni ili opunomoćeni predstavnici ponuditelja, što se utvrđuje prije pristupanja otvaranju ponuda predočenjem punomoći i osobne iskaznice.
12. Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji uz ispunjenje svih uvjeta iz natječaja ponudi najvišu naknadu za korištenje lokacije.
13. U slučaju da dva ili više ponuditelja, koji ispunjavaju uvjete iz natječaja, ponude isti iznos naknade za lokaciju, pravo na sklapanje ugovora ima ponuditelj čija je ponuda ranije zaprimljena u pisarnici gradske uprave.
14. Ponude koje nisu podnesene u roku ili su nepotpune neće se razmatrati.
15. Gradonačelnik Grada Velike Gorice donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja u roku od 15 dana od otvaranja ponuda koja se dostavlja svakom ponuditelju.
16. Natjecateljima čije ponude nisu prihvaćene uplaćena jamčevina se vraća nakon dovršetka natječaja, najkasnije u roku 15 dana od izbora najpovoljnijeg ponuditelja.
Natjecateljima čija je ponuda prihvaćena kao najpovoljnija jamčevina se uračunava u utvrđeni iznos naknade za lokaciju.
17. Ako natjecatelji čija je ponuda prihvaćena kao najpovoljnija odustanu od sklapanja ugovora o zakupu, Gradonačelnik Grada Velike Gorice može izabrati drugu po redu najpovoljniju ponudu ili raspisati novi javni natječaj.
18. Ako osoba koja je odabrana kao najpovoljniji ponuditelj u roku 10 dana od dana dostave poziva za sklapanje ugovora o zakupu isti ne sklopi, smatra se da je odustala od sklapanja ugovora o zakupu.
19. Grad Velika Gorica zadržava pravo djelomičnog ili potpunog poništenja javnog natječaja, te ne odabrati niti jednog ponuditelja bez ikakve odgovornosti prema ponuditeljima.
Napomena:
Uvid u kartu s gra čkim prikazom lokacija može se izvršiti na službenim stranicama Grada Velike Gorice –gorica.hr, na oglasnoj ploči gradske uprave, Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34.
Dodatne informacije mogu se dobiti na telefonu broj: 01/6269-945 i 01/6269-923 radnim danom od 08.0015.30 sati.
GRADONAČELNIK
Dražen Barišić, prof.defektolog
VELIKOGORIČANKA IVANA ALILOVIĆ OD SVIBNJA JE NA ČELU ŽUPANIJSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE. ZA REPORTER GOVORI O PLANOVIMA, AMBICIJAMA I ŽELJAMA...
Razgovarao: Marko Vidalina
Usred smo turističke sezone koja izaziva brojne polemike i komentare o njezinoj uspješnosti, no nama je ipak najvažnija činjenica kako nema nikakve dvojbe da u našem okruženju, u Zagrebačkoj županiji, turizam funkcionira bolje nego ikad. što potvrđuju i brojke. A na čelu županijske Turističke zajednice je Velikogoričanka, direktorica Ivana Alilović.
Za početak, možda je najbolje da se sami predstavite našim čitateljima, odnosno svoj put do pozicije direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije?
Na dužnost direktorice TZ Zagrebačke županije stupila sam u svibnju ove godine. Prethodna radna iskustva sam stekla u sustavu državne uprave i realnom sektoru na poslovima vezanim uz diplomaciju, fondove Europske unije, europske politike, turizma i odnosa s javnošću. Tijekom rada u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU pokrenula sam edukaciju EU fondovi i društvene mreže, kojoj je cilj unapređenje znanja i vještine o upravljanju komunikacijom na društvenim mrežama tijela u sustavu EU fondova. Ujedno sam član Tematske radne skupine za turizam i kreativno društvo za izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine (NRS2030), kojom sam zadužena za stručni doprinos izradi Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine u dijelu koji se odnosi na prioritetno područje turizam i kreativno društvo, izradu prijedloga elemenata strateškog okvira za Strategiju u dijelu koji se odnosi na prioritetno područje turizam i kreativno društvo te podršku u definiranju strateških projekata. Budući da sam zagovornik cjelogodišnjeg životnog obrazovanja, također pohađam Specijalistički studij Odnosi s javnošću na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod voditelja Studija izv. prof. dr. sc. Bože Skoke. Naravno, oni što je za mene najvažnije, majka sam trojice prekrasnih sinova. U kakvom je trenutačno stanju županijski turizam, koliko je to daleko od onoga što Vaši suradnici i Vi želite postići? Zagrebačka županija profilirala se kao izletnička destinacija i
pretežito je orijentirana na domaću potražnju. Zadnjih godina bilježi se stalni porast turističkog prometa, pa tako i u prvih šest mjeseci ove godine bilježimo 14% više dolazaka i 12% više noćenja. Atributi turističkog pozicioniranja i kontinuitet dolaska turista/ izletnika vezani su uz neposrednu blizinu, prometnu dostupnost i povezanost s gradom Zagrebom, koji je ujedno i najveći generator turističke ponude i potražnje. Cilj nam je i dalje raditi u tom smjeru i nastojati, kroz intenzivniju suradnju s TZG Zagreba, još veći broj turista, domaćih i stranih, privući u županiju. Također, bilježimo i porast otvaranja novih smještajnih kapaciteta, s ponosom možemo reći da se podiže kvaliteta smještaja u Zagrebačkoj županiji te, uz razvoj aktivnosti destinacije i raznovrsniju turističku ponudu, potičemo goste da borave duže u samoj destinaciji. Svjesni smo da bez dobre promocije nema značajnijih rezultata, tako da ćemo i dalje ulagati u promociju i oglašavanje na domaćem tržištu, ali i na nama značajnim inozemnim tržištima.
Na koje ste probleme ili nedostatke naišli kad ste preuzeli ovu funkciju?
Dolaskom na funkciju direktorice, detektirala sam da se intenzivnom promidžbom uspio stvoriti imidž županije kao cjelogodišnje izletničke destinacije sa svim njenim komparativnim prednostima. Uloženi su veliki napori u razvoj adekvatne infrastrukture, razvoj turističkih projekata na strateškim lokacijama, omogućavanje potpora za započinjanje poslovanja i nadogradnju turističkih objekata… A sve to s ciljem stvaranja mini sezone za svako od
najvećom perspektivom razvoja. Cikloturizam je općenito u stalnom porastu te može dati novi zamah razvoju cjelogodišnjeg turizma, razvoju kontinentalnog turizma, razvoju ruralnih krajeva i maloga gospodarstva.
Također, posebna pažnja posvećuje se i zdravstvenom turizmu kao jednom od najbrže rastućih turističkih proizvoda, s obzirom na to da se u Ivanić-Gradu nalazi Specijalna bolnica Naftalan, u kojoj bi uskoro trebali biti dovršeni radovi na rekonstrukciji i dogradnji. Turizam je danas izuzetno dinamičan sektor, globalni se trendovi mijenjaju, a turisti su sve zahtjevniji, pa će se rast moći temeljiti na otkrivanju novih oblika ponude i turističkih proizvoda poput "City breaka", kulturnog turizma, eno - gastronomije, zdravstvenog turizma i outdoor turizma te pustolovnog turizma. Razlog tomu je što sve veći broj turista traži upravo takvu ponudu kao posljedicu razvoja turističke potražnje za takvim motivima putovanja. Osim toga, razlog leži, kao i na globalnoj razini, i u promjenama načina života suvremenih potrošača, gostiju koji žele živjeti zdravije, dinamičnije, s puno kretanja, doživjeti nove autentične i tradicionalne doživljaje, vidjeti nove kulture i kulturne doživljaje, provoditi puno više vremena u prirodi i slično. Upravo stoga se povećao i trend većeg broja putovanja s kraćim trajanjem umjesto dugih godišnjih odmora na jednoj destinaciji. Naravno, i ono nužno, kako bismo ostali konkurentni, moramo ići i ukorak s inovativnim trendovima poput digitalne revolucije. Koje su manifestacije ili događanja, prema Vašim pokazateljima, najatraktivnije za posjetitelje?
turističkih odredišta županije, animiranje regionalne potražnje te poticanje ponovnih posjeta i dodatne potrošnje. Mi smo kontinentalna destinacija, kako volimo reći mi nemamo more, ali razvijamo specifične grane turizma koje nisu sezonskog karaktera - vjerski, shopping, zdravstveni, cikloturizam…, koji osim što multipliciraju turističke pokazatelje, značajno utječu i na prihode naših poduzetnika. No, i pored raznovrsne resursne osnove, još uvijek držim kako nam nedostaje primarna atrakcija.
Kako vidite razvoj turizma u Zagrebačkoj županiji, na što planirate staviti fokus, poseban naglasak?
Glavni cilj razvoja turizma Zagrebačke županije je povećanje konkurentske sposobnosti turističkog sektora kroz povećanje prosječne potrošnje posjetitelja te povećanje izletničke i stacionarne potražnje, kako Zagrepčana i stanovnika drugih dijelova Hrvatske, tako i stranih turista. Između ostalog, naglasak želimo staviti na daljnji razvoj cikloturizma. Naime, Strategija razvoja turizma RH do 2020. predviđa intenzivni razvoj cikloturizma (aktivnost putovanja koja uključuje bicikl, op. a.) kao jednog od turističkih proizvoda s
U Zagrebačkoj županiji u prosjeku se godišnje odvija oko 300 manifestacija, bilo u kulturi, sportu ili zabavi. One su često i glavni motiv dolaska gostiju u našu županiju, što obogaćuje turističku ponudu i povećava turističku potrošnju. Svakako bih izdvojila Samoborski fašnik, gorički Gastro Turopolja, "Kaj su jeli naši stari" u Vrbovcu, Bučijadu u Ivanić-Gradu, Dugoselske jeseni, zaprešićke Dane Jelačića, Međunarodni viteški turnir u Zelini… Smatram da u budućnosti treba profilirati 20-ak najvažnijih županijskih manifestacija koje bismo dodatno popratili kroz promotivne aktivnosti, ali i, naravno, financijski. Kakvo je stanje turizma gledajući gradove u našoj županiji, tko se pokazuje kao najuspješniji i najprivlačniji turistima, a kod koga ima najviše prostora za napredak u tom smislu? Zagrebačka županija cjelogodišnja je izletničko-rekreacijska destinacija, stogodišnje zagrebačko izletište. Okosnica turističke ponude vezana je za grad Zagreb i njegov demografski potencijal te atraktivnost pejzažnih resursa destinacije. Što se tiče gradova, najprivlačnije i najuspješnije, možemo reći tradicionalno izletničko odredište, svakako je Samobor i njegova okolica. Smatram da kod svih gradova i općenito cijelog područja županije uvijek ima prostora za daljnji napredak i ulaganje u razvoj turizma. U tom kontekstu, koje su posebnosti, prednosti i nedostaci Velike Gorice kao grada?
Velika prednost grada Velike Gorice je blizina i dobra cestovna povezanost sa Zagrebom, blizina zračne luke, bogata prirodna i kulturna baština. Velika Gorica je i grad koji bilježi najveći broj smještajnih kapaciteta te najviše dolazaka i noćenja u županiji. Vjerujem da je sve navedene prednosti potrebno još bolje iskoristiti, pojačati događanja kroz godinu te kroz promotivne aktivnosti više približiti destinaciju potencijalnim gostima.
Kakvu budućnost predviđate velikogoričkom turizmu u budućnosti, koliko se još može razvijati i rasti?
Smatram da uvijek postoji prostor za rast i razvoj turizma, kako velikogoričkog, tako i bilo kojeg dijela Zagrebačke županije, kao i hrvatskog turizma uopće.
Kako gledate na aktualnu turističku sezonu u Hrvatskoj općenito? Određeni pokazatelji kažu da su brojke u padu, informacije s jadranske obale također, što je po Vama razlog za takvom stanju?
Dosta se ovih dana govori o podbačaju turističke sezone. Prema nekim informacijama, u nekim mjestima na Jadranu, posebno na otocima, drastično je pao broj gostiju u odnosu na lani. Pričekajmo radije službene brojke, trebaju se gledati rezultati cjelokupne turističke sezone. Ministar Capelli je iznio podatak da je u obiteljskom smještaju u turizmu u posljednje tri godine broj novih kreveta porastao za 127 tisuća, što sigurno čini problem. Na kontinentu je drugačija situacija, naša sezona traje cijele godine, promotivne aktivnosti su u skladu s time te mi u Zagrebačkoj županiji i dalje bilježimo porast dolazaka i noćenja. Kako bi postao, ali i ostao konkurentan, moramo ići ukorak s inovativnim trendovima poput digitalne revolucije, sve višim ekološkim standardima i održivim razvojem lokalnih zajednica.
Što bi se u hrvatskom turizmu trebalo promijeniti da se u budućnosti izbjegnu oscilacije, kakav sadržaj bi trebalo nuditi turistima?
Uvijek je nezahvalno prognozirati buduće trendove, a pogotovo u turizmu, jer na njega utječe velik broj čimbenika, kako lokalnih, tako i globalnih. Mišljenja sam da svakako treba poraditi na kvalitetnoj ponudi cjelogodišnjeg i sezonskog sadržaja, treba poboljšati komunalnu i prometnu infrastrukturu te privući nove ulagače. Cilj koji se nameće svima nama kao turističkim djelatnicima je pozicioniranje Republike Hrvatske kao autentičnog odredišta s održivim, odgovornim i razvojno integrirajućim turizmom više dodane vrijednosti koji značajno pridonosi gospodarskom rastu, zapošljavanju i razvoju uključivog društva što je vidljivo u pokazatelju učinka Indeksa globalne konkurentnosti putovanja i turizma (WEF);Tourism & Hospitability Index (EBSCO) Kakvi su svjetski turistički trendovi i kako se Hrvatska, ali i Zagrebačka županija, u njih uklapaju?
Trendovi u turizmu mijenjaju se velikom brzinom. Svjedoci smo da turizam raste, ljudi sve više žele putovati. Iskustva su važnija više nego ikada, ljudi traže iskustva koja će ih mijenjati i obogatiti im živote. Globalni trendovi dovode do razvoja brojnih područja, a samim time i razvoja turističke djelatnosti čija se ponuda i potražnja mijenja iz godine u godinu. Suvremena turistička potražnja pod izravnim je utjecajem svih onih promjena što se danas odvijaju na turističkom tržištu. Prepoznajemo i sve veće probleme turizma, a to su prekomjerni turizam i štetan utjecaj turističke industrije na okoliš. Održivost i odgovorni turizam su u fokusu. Tu se Zagrebačka županija jako dobro uklopila svojom očuvanom prirodnom i kulturnom baštinom, razvojem cikloturizma… Veliki potencijal vidim u popularizaciji proizvoda u ruralnom prostoru i ideji boravka na selu, odnosno prirodi. Svjetski turizam ukazuje i na novi pojam "overtourism", koji je zabrinuo brojne destinacije, pa i Hrvatsku, a mnoge među njima već poduzimaju određene mjere za odmak od masovnog turizma, potiču se novi trendovi i nove destinacije koje su manje poznate i manje razvikane, ali jednako privlačne. Svjedoci smo, također, velikog porasta broja turista iz Kine i ostalih azijskih zemalja te se moramo pripremiti i za te izazove koje nam donose ovi novi turisti.
IN MEMORIAM
eć je prva verzija vijesti koja je protutnjala Velikom Goricom te ljetne subotnje večeri zvučala užasavajuće, zastrašujuće, turobno...
- Jesi čuo, nastradala su dva vatrogasca, na intervenciji na kući tamo blizu stadionadojavio je netko i krenula je neizvjesnost. Samo malo poslije stigle su nove informacije. Još tužnije, tragične i stravične. - Jedan vatrogasac je poginuo... Tuga. Šok. Nevjerica i očaj. Izdahnuo je Ivan Galeković, 24-godišnjak, mladić koji je bio toliko ludo hrabar da krene na vatru žustro, energično, mladenački. I to, nažalost, plati životom.
- Samo je u jednom trenutku kleknuo i rekao: 'Dečki, nije mi dobro'... Iznijeli su ga van, došla su i kola Hitne pomoći, ali nisu ga uspjeli spasiti - pričali su svjedoci. Preminuo je u bolnici, organi su mu bili toliko uništeni da liječnici nisu mogli udovoljiti želji njegova oca, također vatrogasca, da ih se donira...
- Bio je sjajan mladić. Od mladih dana bio je dio Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica, a dvije godine je kod nas baš kao profesionalni vatrogasac. I njegov otac također je vatrogasac kod nas, tako je Ivan i započeo svoju vatrogasnu karijeru. Što da
NEKAKO
TREBAMO
MI U JVP-U
NAKON
OVOGA
NASTAVITI
ŽIVJETI, A
NE ZNAMO
KAKO...
NA DAN SPROVODA 24-GODIŠNJEG VATROGASCA IVANA GALEKOVIĆA U VELIKOJ GORICI ODREĐEN JE DAN ŽALOSTI... CIJELI KRAJ PLAČE ZA IVANOM
vam kažem, nemoguće je pronaći prave riječi u ovom trenutku. Cijela postrojba je u šoku. Svi od nas traže nešto da kažemo, a mi ne znamo što. Nekako trebamo nastaviti živjeti nakon ovoga, a ne znamo kako... - govorio je zapovjenik velikogoričkog JVP-a Borislav Turan na rubu suza. Svi su njegovi kolege pustili suzu za Ivanom, pa prijatelji i poznanici, očajna obitelj... Osjetila se tuga te kobne subote, nakon što je potresna vijest obišla grad, i na gradskim ulicama. Doslovno. Glazba je tiše svirala, smijeha je bilo manje...
KOBNE LAKOZAPALJIVE TEKUĆINE
"Beskrajno tužna večer za naš grad… Počivaj u miru Božjem hrabri mladiću! Obitelji poginulog vatrogasca i pripadnicima Javne vatrogasne postrojbe izražavam iskrenu sućut. Velikogorički vatrogasci svojom hrabrošću i požrtvovnošću bili su kroz povijest, a i danas su spasitelji ljudskih života i čuvari naših domova i na tome smo im vječno zahvalni", objavio je na svom
Facebooku gradonačelnik Dražen Barišić. Njegova je gradska uprava odredila da se utorak, 23. siječnja 2019., dan Ivanova sprovoda, odredi kao Dan žalosti. Malo je ljudi zaslužilo takvu počast u ovom gradu, ali malo je ljudi i dalo svoj život ovako junački, nesebično i neustrašivo, sa željom da zaštiti i spasi tuđe živote i imovinu.
Dva dana nakon tragičnog događaja stigli su i prvi rezultati policijske istrage.
"Očevidom koji su proveli policijski službenici Ekipe za očevid Policijske uprave zagrebačke, u suradnji s vještacima Centra za forenzička istraživanja, ispitivanja i vještačenja Ivan Vučetić, utvrđeno je da je požar najvjerojatnije izbio na balkonu stana na prvom katu stambenog objekta.
Prema mišljenju vještaka, do njega je došlo zbog kemijske reakcije lakozapaljivih
tekućina odloženih na tom mjestu. Zbog požara došlo je do oštećenja inventara u pet stanova i uništenja krovišta kuće", stoji u izvješću Zagrebačke policijske uprave.
Danima je Ivanova pogibija bila tema
broj jedan u svim nacionalnim medijima, njegovo herojsko stradanje izazvalo je sućut među svim hrvatskim vatrogascima, ali i cijelom nacijom.
"Bog sebi uzima samo najbolje. Brate po vatri, počivaj u miru i s nekog boljeg i ljepšeg mjesta pazi na nas. Iskrena sućut njegovoj obitelji i kolegama. Vatrogasac nikad ne umire, on vječno živi u srcima onih koje je spasio", riječi su kojima su se od Ivana oprostili kolege.
Znali su ga mnogi kao ambicioznog vatrogasca, mladića koji se upravo time želio baviti u životu, spreman na sve rizike koje ovaj posao nosi sa sobom. Znali su ga mnogi i kao sportaša, kao nogometaša NK Mraclina, nog veznog igrača. "Gale, hvala ti za sve!!!
Naš dragi Ivan Galeković Gale otišao je u besmrtnost! Bio je gospodin, prijatelj, naš veliki heroj!!! Od malih nogu njegov život vezan je za naš klub. Imao je vatreno srce kao igrač na terenu i navijač na tribinama. Bio je fantazista, no primanje, lopta s očima, pravi vezni igrač. Najviše je volio rolati i gurati kroz noge, a nakon svega znao je reći 'napravil bi to opet, ja sam se došel
ovde zabavit'. Takvog ćemo ga pamtiti, uvijek sa osmjehom na licu, tako je on volio igrati ovu našu igru. Kao dugogodišnji član DVD-a Mraclin želio je postati profesionalni vatrogasac. Uživao je u svom poslu, volio je pomagati drugima. Znamo da ćeš nedjeljom biti u Grabi i pratiti svaku našu tekmu... Čuvaj nas i pazi! Gale, prijatelju, volimo te!!!", poruka je kojom su se od Ivana oprostili njegovi suigrači, ljudi iz kluba, svi koji su živjeli tu, uz njega... Prave utjehe nakon svega nema, ne može je ni biti, a vidjelo se to i na njegovom posljednjem ispraćaju. Bol u srcima mogla se namirisati u zraku, uplakana lica govorila su sve o onome što je Ivan Galeković ostavio iza sebe. Živio je hrabro i emotivno, otišao bolno prerano, ali herojski.
I ako je doista istina da heroji nikad ne umiru, ako je istina da "vatrogasac živi u srcima onih koje je spasio", onda će Ivan još dugo biti s nama.
Ostat će savršeno uprizoren na fotograjama sjajnog fotografa Josipa Škofa, koji je njega i dečke iz JVP-a snimao dva mjeseca ranije. Na jednoj od fotki potpis je bio najveća vatrogasna istina: "Dobar je dan kada se svi vrate svome domu". E, da je barem tako bilo i ove subote..
Zagrebačka županija
IMA
9
3.
3.
JE PO BROJU STANOVNIKA U DRŽAVI, IZA ZAGREBA I SPLITSKODALMATINSKE
GRADOVA IMA NAŠA ŽUPANIJA: VELIKA GORICA, SAMOBOR, ZAPREŠIĆ, SVETA NEDELJA, DUGO SELO, JASKA, SV. IVAN ZELINA, VRBOVEC I IVANIĆ GRAD
VELIKA GORICA
2
2
IMALI
U DANAŠNJIM GRANICAMA, OD 1. SIJEČNJA 1997. DO TAD
JE BILA VEZANA UZ ZAGREB
ROĐENDAN
ŽUPANIJE
SLAVI SE 17.
SRPNJA JER
JOJ JE TOG
DANA 1759.
MARIJA
TEREZIJA
DALA GRB I
PEČATNJAK
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA PROSLAVILA 26. ROĐENDAN KAO JEDNA OD NAJUSPJEŠNIJIH U HRVATSKOJ, I TO PO VEĆINI GOSPODARSKIH I DRUGIH KRITERIJA. TOM JE PRILIKOM ŽUPANIJSKI POVELJU DOBIO DR. JURKIN
Piše: Petra Škrinjarić
Zagrebačka županija danas je, točno 26 godina nakon što je ustanovljena, jedna od gospodarski najstabilnijih županija u Republici Hrvatskoj. Pokazuju i potvrtđuju to i brojni pokazatelji. Prema ostvarenim prihodima kod poduzetnka, u iznosu od 54 milijarde kuna, naša se županija nalazi na drugome mjestu, odmah iza Zagreba. Također, na drugom je mjestu u Hrvatskoj po neto dobiti poduzetnika i neto dobiti po zaposlenom. Prema broju poduzetnika je četvrta, a prema broju zaposlenih treća županija u državi. Pozitivni su to podaci koje uvijek s ponosom ističe župan Stjepan Kožić, pa je tako isto to učinio i na svečanoj sjednici za Dan Zagrebačke županije, održanoj povodom njezina 26. rođendana. Dodajmo kako je krajem lipnja ove godine na području županije zabilježeno i 1100 manje nezaposlenih, i što je još važnije, 2800 više zaposlenih nego u isto vrijeme prošle godine. A dobrim rezultatima pridonijela je, naravno, i sama Županija, svojim brojnim mjerama koje provodi.
- Ove godine osigurali smo 93,5 milijuna kuna bespovratnih potpora, temeljem čega će biti realizirani brojni projekti - rekao je Kožić te naglasio kako su najveće županijske investicije kapitalna izgradnja u školstvu. Do sad je izgrađeno i uređeno više od 50 škola i školskih dvorana.
- To je dinamika temeljem koje svake godine 40 posto našeg proračuna ide kroz Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu, a trenutno je u fazi dogradnja i Specijalna bolnica Na alan kroz koju želimo razvijati zdravstveni turizam, a koji bilježi godišnji porast više od 20 post - dodao je Kožić. No u županiji se radi i na brojnim drugim projektima, a među njima je i Regionalni
centar kompetentnosti, koji će se nalaziti u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica, te projekt navodnjavanja dvije i pol tisuće hektara zemlje, vrijedan više od stotinu milijuna kuna, čime će županija biti pri vrhu u Hrvatskoj. Kada je u pitanju realizacija projekata nanciranih iz europskih fondova, Zagrebačka županija spada u top pet županija po iznosu ugovorenih projekata što je u ukupnosti dvije milijarde i 800 milijuna kuna.
Gledajući unatrag godinu dana, zadovoljan napretkom Zagrebačke županije je i sam predsjednik Skupštine Damir Mikuljan. - Od 21 županije u Hrvatskoj, Zagrebačka županija je prema većini pokazatelja među prvih pet. Između ostaloga, šesta je po veličini teritorija i treća po broju stanovnika, a u tim gabaritima ona je i prema uspjesima u radu - ističe Mikuljan. Svečanu sjednicu uveličala je i dodjela javnih priznanja. Nagradu Zagrebačke županije za životno djelo primio je Dragutin Grgas - Beli, kulturni djelatnik, kipar i slikar iz Zaprešića. Povelju Zagrebačke županije primila je ravnateljica Osnovne škole Sveta Nedjelja Anica Magdalenić, Trgovačko društvo Tabacco za proizvod Hrvatski kišobran, zatim Trgovačko društvo BIO-ZRNO iz Nove Kapele, Udruženje obrtnika Zaprešić, Dobrovoljno vatrogasno društvo Jastrebarsko i predsjednik Crvenog križa Velika Gorica dr. Ivan Jurkin. - Rad u Crvenom križu je kao mozaik, svaki dan se nešto događa, a tu ne mogu raditi ljudi koji su karijeristi jer je to rad s običnim ljudima za opće dobro - kaže Jurkin. Nagradu Zagrebačke županije za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobila je Udruga Svetojanske mažoretkinje, dok je nagrada Zagrebačke županije za doprinos ugledu i promociji županije u zemlji i svijetu uručena čembalistu Franji Biliću iz Stupnika, Hrvatskom pjevačkom društvu Jeka iz Samobora i skladateljici Sari Glojnarić iz Samobora.
Podjela besplatnih kompostera za kompostiranje biootpada u domaćinstvu nastavlja se s ciljem uspostavljanja novog, održivog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Korisnici koji žive u obiteljskim kućama s okućnicom moći će kompostirati biootpad u vlastitom kućanstvu, na mjestu njegova nastanka. Korisnici koji u svom kućanstvu već kompostiraju biootpad, ili će ga kompostirati ubuduće, doprinijet će smanjenju količine biootpada koji se odlaže na odlagalištu, smanjit će utjecaja na klimatske promjene koje bi takav biootpad proizveo ukoliko se odlaže na odlagalište, smanjit će količinu otpada koji predaju na odvoz i zbrinjavanje, što će rezultirati da u novom sustavu gospodarenja otpadom neće plaćati odvoz biootpada u okviru javne usluge odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. VG Čistoća ne sakuplja i ne odvozi proizveden kompost, već ga korisnici koriste za vlastitu uporabu. Besplatni komposter mogu zatražiti svi korisnici usluga VG Čistoće, odnosno vlasnici obiteljskih kuća, ispunjavajući anketu o zainteresiranosti korisnika, tj. upitnik o kućnom kompostiranju kojeg mogu pronaći na službenoj web stranici VG Čistoće www. vgcistoca.hr te na blagajni komunalnog društva, na adresi Ulica kneza Ljudevita Posavskog 45, Velika Gorica. Komposter će korisnicima biti dostavljen na kućnu adresu u najkraćem mogućem vremenu.
NAJSTARIJI I NAJPRIRODNIJI NAČIN
RECIKLIRANJA OTPADA
Kompostiranje je biološka razgradnja biootpada (kuhinjski otpad te vrtni ili zeleni otpad) uz pomoć niza živih mikroorganizama (bakterije, gljivice) i višestaničnih
organizama (kukci, gujavice) uz prisutnost zraka, pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kao končani proizvod kompost – humus. Predstavlja najstariju metodu odvajanja i odlaganja organskog otpada, odnosno biootpada na za to predviđena mjesta, najčešće u kompostere. Takav odvojeni biootpad se razgrađuje i nastaje kompost.
Često nismo ni svjesni kako više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima čini organski otpad ili biootpad. U prikupljenim ostacima hrane i vrtnim biljkama nalaze se visokovrijedne sirovine za proizvodnju komposta kojim obogaćujemo zemlju sastojcima za rast i razvoj biljaka te održavamo njezinu plodnost.
VIŠESTRUKE KORISTI KOMPOSTIRANJA
• smanjuje se i do 30% količine otpada koji se odlaže na odlagalište
• pomaže u očuvanju okoliša
• lagano je i jednostavno
• dobiva se potpuno besplatno gnojivo -štedi se novac
• kompost poboljšava kvalitetu i plodnost zemlje u vrtu bez nepotrebne upotrebe umjetnih gnojiva
• kompost opskrbljuje biljke hranjivim tvarima te povećava njihovu otpornost na nametnike i bolesti
ŠTO SE SMIJE, A ŠTO NE SMIJE KOMPOSTIRATI
Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka. Ukoliko se dobro izmiješa što više različitog i usitnjenog biljnog materijala, dobit će se kvalitetan kompost. Najpoželjnije je sav biootpad usitniti jer što su manje dimenzije biootpada, bolje se može izmiješati i brže
razlagati. Važno je u jednakom omjeru pomiješati zeleni biootpad bogat dušikom koji se brže razgrađuje i osigurava vlagu te smeđi biootpad bogat ugljikom koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost. Kompostirati DA:
• kuhinjski otpad: ostatci, listovi te kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostatci - mrvice kruha i peciva, filtar vrećice od čaja ali bez etikete, ostatci recikliranog papira ("škarnicla")
• vrtni (zeleni) otpad: otkos trave, ostatci od orezivanja živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostatci nakon ubiranja voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, borove iglice, piljevina sirovog drveta, ostatci od izgaranja sirovog drveta ili drvenog ugljena
• ostali biootpad: kosa, dlaka, slama, papirnate maramice i kutije za jaja, papir i karton previše kontaminiran ostatcima hrane, kamena prašina, pepeo drvenog ugljena ili drva, izmet manjih kućnih ljubimaca
Kompostirati NE:
• kuhinjski otpad: kosti, meso, ulja i masti, jela od mesa i ribe, tekući i kuhani ostatci hrane, mliječni proizvodi
• vrtni otpad: osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha
• ostalo: tiskani novinski papir i časopise u boji, ostaci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača, pelene, pepeo od ugljena, izmet pasa i mačaka, obojeno i/ili lakirano drvo, sav biootpad koji je bio u dodiru s opasnim tvarima, naftom i sl., ostali opasan otpad.
KAKO, KADA I GDJE KOMPOSTIRATI
Kompostirati se može tijekom cijele godine te svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u sjenovitom kutu vrta ili dvorišta, zaštićen od izravnih udara vjet-
U OSTACIMA HRANE, KAO I VRTNIM BILJKAMA, NALAZE SE VRIJEDNE SIROVINE ZA KOMPOST
KOMPOST KOJI JE ZREO IMA TAMNO SMEĐU BOJU I MIRIŠE NA ŠUMSKU ZEMLJU
ra, izbjegavajući mračna, hladna i previše vlažna mjesta. Korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje, kompostirati se može i na balkonu ili u garaži. U komposter je potrebno najprije položiti sloj krupnijeg materijala poput grančica, pruća i sl. usitnjenih do veličine palca kako bi suvišna tekućina mogla otjecati. Zatim se odlaže biootpad. Najbolje je miješati svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, i sl.). U prvo vrijeme odloženi biootpad pospite vrtnom zemljom ili gotovim kompostom jer će to ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala. Ukoliko u kompost odlažete pokošenu travu, potrebno ju je prethodno ostaviti da se prosuši te ju tek onda kompostirajte u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažite pomiješanu sa suhim materijalom (npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.). Premalo ili pak previše vlage u komposteru je štetno. Vlažnost provjeravajte tako da iz sredine hrpe uzmete šaku kompostiranog materijala i čvrsto ga stisnite. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati. Vilama povremeno (bar jednom mjesečno) izmiješajte i rastresite sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio. Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda: grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju te se u njemu više ne prepoznaje početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva i sl.
USLUGU ISPORUKE VODE NARUČITE PO CIJENI OD 200 KN PO CISTERNI ZA PRIJEVOZ DO DESET TE 230 KN ZA PRIJEVOZ PREKO DESET KILOMETARA
okolnim naseljima našeg grada tijekom ljetnih mjeseci loše navike pojedinaca dodatno narušavaju kvalitetu življenja, jer na neprimjeren način odlažu sadržaje sabirnih i septičkih jama na polja. Kako bi svima bila pristupačna cijena usluge pražnjenja, odvoza i zbrinjavanja sadržaja septičkih i sabirnih jama, prije pet godina Grad Velika Gorica odlučio je subvencionirati predmetnu uslugu na područjima gdje nije izgrađena mreža za odvodnju s pročišćavanjem. Velika većina naših sugrađana, zahvaljujući subvenciji, koristi uslugu po vrlo povoljnoj cijeni, izjednačenom s cijenom tzv. privatnika. Usluga autocisternom kapaciteta od pet m3 iznosi 118,20 kn, a autocisternom kapaciteta od devet m3 iznosi 176,21 kn. Dodatna pogodnost je opremljenost vozila s skalnom blagajnom te je moguće plaćanje na licu mjesta. Osobito je važno što uslugu možete naručiti radnim danom od 07:30 do 15:30 sati na telefonske brojeve 01/6566-773 i 01/6566-774, a vikendom i praznikom na 01/6215-940. Istovremeno, na područjima grada Velike Gorice na kojima nije izgrađena vodoop-
skrbna mreža, uz subvenciju Grada Velike Gorice, pružena je mogućnost opskrbe vodom po pristupačnoj cijeni u cisternama kapaciteta od osam m3. Uslugu isporuke vode možete naručiti po cijeni od 200,00 kuna po jednoj cisterni za prijevoz do deset kilometara te 230,00 kuna za prijevoz preko deset kilometara. Vozila su opremljena skalnom blagajnom te uslugu možete podmiriti odmah na licu mjesta. Uslugu možete naručiti svakim radnim danom od 07:30 do 15:30 sati na telefonske brojeve 01/6566-788 i 01/6566789.
Ukupna vrijednost investicije: 15.372.940,00 kn
Iznos bespovratnih sredstava EU (60%): 9.011.507,00 kn
Iznos dodatnih bespovratnih sredstava RH (24%): 3.574.294,80 kn
Iznos bespovratnih ukupno: 12.585.801,80 kn
Novi energetski razred stambene zgrade: B
Ovo je najveća višestambena zgrada u Hrvatskoj koja je prošla na natječaju za energetsku obnovu
NASTAVLJENI SU RADOVI PO BROJNIM NAŠIM MJESNIM ODBORIMA. ZAGREBAČKA ULICA PRIORITET JE ZBOG VELIKE KONCENTRACIJE PROMETA, RADI SE I U LOMNICI, LEKNENU...
Utijeku su radovi na presvlačenju dijela kolnika Zagrebačke ulice, od ulice Hrvatske bratske zajednice do ulice dr. Jurja Dobrile.
Radovi će se odvijati u dvije faze, tj. prvo frezanje lijevog prometnog traka te uređenje i asfaltiranje, a nakon toga druga faza, također frezanje, uređenje i asfaltiranje desnog prometnog traka.
Do sada su izvedeni radovi na frezanju lijevog prometnog traka, slijedi izravnavajući i završni sloj, nakon čega se prelazi na desnu stranu prometnice.
Radovi su u dužini od 560 metara, te širini devet metara. Završetak radova očekuje se sredinom kolovoza.
Nastavkom obnova ulica po naseljima u Velikoj Gorici na red je došla Duga ulica u Donjoj Lomnici, gdje se radi na presvlačenju iste. Za sad su radovi na samoj pripremi te iskopima, a ukupna dužina ove ulice iznosi 300 metara dok je široka 4,5 metra. Neki od radova koji će se izvoditi su iskolčenje ceste, strojno skidanje bankina, iskop bankina, uređenje posteljice, izrada asfaltnog zastora, podizanje poklopaca te, naravno, samo asfaltiranje.
Osim u Lomnici, radovi traju u još jednom naselju u Velikoj Gorici, a to je Lekneno, gdje se radi na najdužoj ulici,Velikogoričkoj. Ova 900 metara dugačka prometnica trebala bi uskoro zasjati u novome sjaju. Izvedeni su gotovo svi radovi te
ZAVRŠETAK RADOVA NA 560 METARA ZAGREBAČKE ULICE MOŽE SE OČEKIVATI SREDINOM KOLOVOZA
slijedi samo završetak pripreme za asfaltiranje i nakon toga samo asfaltiranje. Radilo se na iskolčenju ceste, rezanju asfalta, strojnom iskopu, ugradnji kamenog materijala i još mnogo toga.
- Naša velikogorička žila kucavica, odnosno jedna od najbitnijih prometnica u našem gradu, Zagrebačka ulica, trenutačno nam je prioritet zbog izrazito velike koncentracije prometa koji se svakodnevno odvija tom dionicom. Želja nam je radove obaviti što brže te, posebno traku po traku, kako bi zadržali protočnost odvijanja prometa. Lijevi prometni trak već je kompletno pofrezan te će sredinom idućeg tjedna biti postavljen izravnavajući i završni sloj asfalta, a isto tako će se krenuti sa frezanjem desnog dijela. Radovi u Mjesnim odborima u kojima posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno radimo na obnovama ulica također odlično napreduju te smo zadovoljni što u suradnji s Gradom obnavljamo prometnice po našim okolnim naseljima. Zbog izrazito velikog broja ulica koje smo u proteklih nekoliko mjeseci obnovili u Lukavcu, Velikoj Mlaki, Donjoj Lomnici, Čičkoj Poljani, Strmcu Bukevskom, Kušancu i mnogim drugim naseljima, postavili smo si poprilično žestok tempo. Međutim, rezultat tog našeg truda su nove, uređene i sigurnije prometnice, tako da se veselimo i ostalim poslovima koji su pred namarekao je Jurica Mihalj, predsjednik Uprave VG Komunalca.
Piše: Tomislava Bradić
Nakon nešto više od četiri mjeseca aktivnosti članova Facebook grupe "Turopoljska baština", nakon aktivnog istraživanja i otkrića koja su iznjedrila, njezin osnivač Goran Postić, uz punu podršku supruge Ivane, u ovoj folklorno-ljubavnoj priči odlučili su potražiti i stručno vodstvo etnografkinje i ravnateljice Muzeja Turopolje - Margarete Biškupić Čurla. Grupa danas broji više od 360 članova, a tendencija je da se uključe ljudi koji kod kuće još čuvaju vrednote prošlih dvaju stoljeća obilježenim pričama o turopoljskom plemstvu, običajima, hrani, odjeći, te naposlijetku, samom načinu života od 19. stoljeća nadalje. U današnje vrijeme na društvenim mrežama možemo naići na svašta, od žutila do sivila, no istovremeno, ljudi se na taj način lakše povezuju i brže dolaze do informacija. U moru raznoraznih sadržaja, okupila se ekipa mlađih generacija, spoj ljubavi prema folkloru i tradicijskom nasljeđu, te znanja o etnologiji. U ožujku ove godine na Facebooku je osnovana i ova grupa, koja je nastala kao spomen vremenu kad je sat sporije okretao svoje kazaljke, starih dobrih vremena kad je bilo više prilika za obilazak obitelj i prijatelja. Djeca su tad imala više volje slušati priče roditelja, djedova i baka. U vremenu koje je bilo lišeno tehnologije u našim krajevima, kada je sve što su ljudi imali bila vlastita mašta i kreativnost koja je rasla kroz međusobno druženje.
OSTAVLJAJ SVE I PRIČAJ UNUKU
Osnivač ove grupe je Goran Postić, kojem je, kako i sam kaže, zanimanje za nematerijalnu i materijalnu baštinu našeg Turopolja preraslo u sakupljanje i čuvanje građe te postalo hobi, a pomalo i opsesija. Kako bi grupa dobila na značaju, te povremeno dobila potrebno usmjerenje u vidu egzaktnijih informacija o naslijeđu, predmetima, običajima i ruhu, Goran je odlučio u cijelu priču uključiti i struku. Budući da su oboje plesali u FA Turopolje, Margareta Biškupić Čurla, ravnateljica Muzeja Turopolje, kao vrhunski etnolog, bdije nad informacijama
Čaša iz obitelji pl. Puceković iz Kuča. Naime, austro-ugarski car Franjo Josip I. je 1895. svečano otvorio HNK, kada su ga dočekale studentske demonstracije uz paljenje zastave.
SKUPLJANJE I ČUVANJE
GRAĐE IZ
NAŠEGA
KRAJA PRVO
MI JE BILO HOBI, ALI SE
PRETVORILO U OPSESIJU
OBIČAJI SU LJUDIMA
NEKAD BILI
KAO VRSTA
ZABAVE. PA ZAMISLITE ŠTO BISMO SVE RADILI DA NEMAMO STRUJU...
koje pristižu, a priznaje kako povremeno doznaju novosti o običajima iz starih vremena, uvelike vrijednih za sam Muzej. - Gledajući danas, kao roditelj, uspijevam pojmiti koliko sam povlašten bio rodivši se u vremenu i prostoru u kojem sam rođen, koliko su samo puta djedovi ili bake istog trena ostavili svoj posao koji su radili da bi meni ispričali neku priču ili mi nešto pokazali i imali su vremena to napraviti jer nisu jurili kako mi, koje danas požuruje sat modernog doba. Moja prabaka Ana, koja je doživjela svoj stoti rođendan, rekla je da nema posebnog recepta dugovječnosti, osim onog da se hranila motikom. Hranila se onime što je i proizvela, jela je sezonski i ekološki, išla je odmarati tijelo već u osam navečer, ali se i budila u pet ujutro s prvim zrakama sunca. Mnogo su radili i kretali se, biciklima su vozili mlijeko na prodaju u Zagreb. Znali su se međusobno proveseliti slaveći svece zaštitnike, imendane, rođendane, a vjenčanja su bila priželjkivani događaji u godini, u čiju organizaciju su se uključivala i cijela sela - ističe Goran. Goran se amaterskim folklorom na nagovor roditelja počeo baviti 1997. godine, na ulasku u tinejdžerske godine, u FA Turopolje iz Velike Gorice, no nakon nekog vremena započeli su prvi nastupi, izvodila se koreografija Turopolja u Velikoj Mlaki, na pozornici ispred vatrogasnog doma.
PLEMSTVO ZA ČUVANJE TRADICIJE
- Uslijedila su prva putovanja pa sam se polagano prestao baviti folklorom i započeo živjeti sa folklorom. Folklor mi je omogućio i još jedni ljubav, onu za cijeli život! Tamo sam upoznao svoju suprugu! Kroz zajedničku ljubav prema tradiciji, ples i putovanja na kojima smo ponosno predstavljali turopoljske korake, naša generacija plesača iznjedrila je još bračih parova. Bila su to lijepa vremena! Supruga i ja trudimo se učiti potomstvo da zavole i steknu zanimanje za vlastite korjene, pa ih se od malih nogu trudimo usmjeriti u folklor, vodeći se mnogim divnim trenucima i uspomenama koje smo doživjeli - priča Postić. Stručno oko ravnateljice Muzeja Turopolje Margarete Biškupić Čurle više od 17 godina neumorno istražuje, prikuplja i pohranjuje vrijednu turopoljsku ostavštinu. Margareta
Riječ je o tradicionalnoj turopoljskoj pregači koja se veže u čvor s prednje strane, a oblači se nakon rubače. Na njoj se lijepo vidi Turopoljski vez, kojim su žene u prošlosti pokazivale odakle dolaze...
smatra da je velik problem Turopolja u ne tako davnoj prošlosti bio taj što je jako blizu naše metropole, Zagreba. - Cijela Hrvatska je izrazito etnografski bogata, a tu nikako ne zaostaje ni Turopolje sa svojim specifičnim plemićkim aspektom! Naime, to nije visoko plemstvo koje je nosilo građansku odjeću koja spada u neku drugu dimenziju, već je riječ o lokalnom seoskom plemstvu koje je čuvalo narodnu baštinu i produciralo kroz povezivanje, odnosno neke izmjene u odnosu na odore tadašnjih plemenitaša, banderijalaca. Turopolje dugo nije bilo toliko zanimlljivo etnografskim stručnjacima te su posezali za daljim područjima, primjerice Slavonijom, Gorskim kotarom, Likom i Vrlikom, jer su u tom trenutku ova područja bila puno ruralnija, a Turopolje je u velikoj mjeri tada bilo naprednije - kaže Biškupić Čurla.
SVE JE LJEPŠE KAD NEMA STRUJE...
Ravnateljica je podršku grupi 'Turopoljska baština" dala u samim začecima, pohvalivši trud i vrijeme njenog osnivača Gorana Postića, koji kao mlada osoba u tolikoj mjeri čuva ostavštinu svojih pradjedova i prabaka, a koji su bili dio tadašnjeg turopoljskog plemstva. Ističe i da je preko same grupe doznala ponešto o do sada neotkrivenim načinima život tog doba. - Primjerice, nedavno sam naletila na način češljanja, ukrašavanja i slaganja kose, odnosno frizure u Turopolju, do sada nikada viđenu. To je moment kojemu se svakako treba više posvetiti i istražiti. Na fotografiji su dvije žene, a obje imajun specifičnu začešljanu prednju stranu same frizure. Ono što mene fascinira je to da su se ljudi u grupi zbilja uključili i na dnevnoj bazi deliberacijom dolaze do zaključaka i vrijednih nalaza te informacija. Ljudi su, primjerice, istraživali običaje poput naštrigavanog kumstva, potom zeleni Juraj i još mnogo toga, što je protokom vremena iščeznulo, a o čemu bi se dalo raspravljati. Običaji su ljudima nekada bili vrsta zabave. Zamislite da, primjerice, danas nemate struju! Ljudi su se zabavljali vlastitim tvorevinama, koje su iznjedrile bogato naslijeđe visoke etnografske vrijednosti. Vjerujem da će grupa kao takva iznjedriti još neotkrivenih vrednota našeg Turopolja! - kaže Margareta.
cama. Goranova supruga Ivana na fotografiji nosi original šlarinu (vjenčanicu) njegove prabake Mare pl. Gusić iz Male Gorice (danas dio Velike Gorice) udane za pradjeda Josipa pl. Mirenića u Rakarje. Ostali su predmeti posuđeni iz FA „Turopolje“ od gospodina Tomislava Miličevića.
Veće su škrinje služile za čuvanje žita, znale su biti visine i do jednog i pol metra. One nešto manje služile su za čuvanje tekstila (posteljine i odjeće), a bile i ukrašavane ili rezbarijama ili bojenjem, poput ovog primjerka.
Alat za predenje vune i lana. Koristila se tako da su se vlakna oko nje omotavala i stezala vezivanjem užetom ili vrpcom.
Izrađena od metala, imala je spremnik u koji se umetao užareni ugljen, kako bi se rublje moglo glačati
Korito, nalik na zdjelu načinjenu od drvenog materijala u kojoj se nekada mijesilo krušno tijesto. Ovaj primjerak potječe iz 1900. godine, u vlasništvu je obitelji Šipušić iz Kurilovca.
Žene su njome tkale 'zaponce' i 'fertušnice', a obično su zaručnici i muževi ukrašavali iksevima drvene predmete poput ovog kako bi iskazali ljubav i zaželjeli sreću svojim ženama.
Sunce svojom energijom uvjetuje opstanak žvota na zemlji. Od ukupnog solarnog zračenja vidljivi dio sunčevog spektra čini 50 % , infracrveni dio 40 %, a 10 % sunčeva spektra čini ultravioletno (UV) zračenje. Upravo taj najmanji dio sunčeva spektra je biološki najaktivniji. Apsorpcijom UV zračenja u koži počinje fotokemijska reakcija koja uzrokuje oštećenje staničnog metabolizma, promjene u strukturi i funkciji stanica te promjene u pigmentaciji. UVC ne dopiru do zemljine površine pa tako ni do naše kože jer se apsorbiraju u ozonskom omotaču. UVA zrake ne izazivaju opekline na koži, ali prodiru u vezivno tkivo i odgovorne su za kronična UV oštećenja stanica kože i primaran su uzrok fotostarenja. Odgovorne su i za stvaranje slobodnih radikala, fototoksičnih i fotoalergijskih procesa u koži. UVB zrake uzrokuju opekline na površinskom sloju kože te oštećuju DNK u stanicama i u najgorem slučaju rak kože. Danas smo zbog oštećenja ozonskog omotača i pojavom ozonskih rupa još više izloženiji UV zračenju. UV zrake se ne mogu osjetiti, pa se pocrniti može i kad nije vruće. Svako izlaganje suncu oštećuje kožu. Oblaci propuštaju više od 80% zračenja, a voda ga samo minimalno smanjuje. Utjecaj sunca je neophodan za naš metabolizam, naše raspoloženje, sintezu vitamina D, ali moramo biti svjesni da prekomjerno izlaganje suncu može itekako biti i vrlo opasno. Kao i u svemu ni sa sunčanjem ne treba pretjerivati. Jer svako crvenilo, svaku opeklinu od sunčanja iz djetinjstva koža pamti i zbraja. Upravo zbog toga rana fotoprotekcija djece najbolji je način prevencije malignih oštećenja kože u odrasloj dobi. Pri tom se stječu zdrave navike ponašanja na suncu od najranijeg djetinjstva.
KOMBINACIJA KEMIJSKIH I MINERALNIH FILTERA
Važno je naglasiti da se treba adekvatno štititi od sunčevih zraka kroz cijelu godinu, jer sunce nije samo na plaži. Za zdravlje kože i prevenciju malignih bolesti treba od proljeća mazati izložene dijelove tijela (lice, usnice,ruke) ovisno o jačini UV zračenja. Tijekom ljetnih mjeseci ne bi se trebalo izlagati direktnom suncu u razdolju između 11 i 16 sati. Treba boraviti u hladu, nositi kapu, eventualno fotozaštitnu odjeću i sunčane naočale s provjerenim UV filtrom. Treba koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom, ne manjim od SPF 30. Zaštitni faktor ili SPF na kremi označava koliko se može biti na suncu, a da se ne izgori, odnosno kolika je zaštita od UVB zračenja. Idealan fotozaštitni pripravak štiti od UVB, ali i od UVA zraka, preporuča se i da bude vodootporan. Potrebno ga nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaganja suncu da bi se omogućilo formiranje zaštitnog sloja na koži. Najbolja je kombinacija mineralnih (anorganskih) i kemijskih(organskih) filtera. Vrlo je važno nanositi ga u debelom sloju, svaka 2 sata jer se sredstva skidaju znojem, pijeskom, kupanjem, ručnikom. Npr za odraslu osobu za lice je potrebna 1 žličica kreme, a za leđa tri jušne žlice - u tom slučaju vrijedi SPF naznačen na pakiranju. Kao posljedica neadekvatne zaštite od sunca najčešća akutna dermatoza je solarni dermatitis koji se javlja 4-6 sati nakon sunčanja, a nestaje obično 72 sata nakon izlaganja suncu, uz razvitak pigmentacije. Koža je intenzivno crvena uz osjećaj pečenja. Kronična izloženost sunčevom svjetlu uzrokuje hiperpigmentacije, a koža postaje zadebljana. Dugogodišnja pretjerana izloženost UV zračenju dovodi do aktiničkih keratoza, teleangiektazija (proširene kapilare), degenerativnih promjena vezivog tkiva dermisa te u konačnici do malignih tumora kože.
Sredstva za zaštitu od sunca uglavnom imaju izvrstan sigurnosni profil i ne postoje dokazi o sistemski neželjenim učincima povezanim s apsorpcijom putem kože, međutim (rijetko) mogu izazvati alergijski kontaktni dermatitis. Sustavna ili lokalna primjena nekih lijekova povezana je s rizikom od fototoksičnih reakcija. Neki od lijekova koji se povezuju s ovakvim reakcijama su tetraciklini, fluorokinoloni (antibiotici), tiazidi (diuretici), ketoprofen, piroksikam (analgetici), pojedini citostatici i dr. Fototoksične reakcije javljaju se, u pravilu, unutar nekoliko minuta do nekoliko sati od izlaganju suncu i ograničene su na izloženu kožu. Fotoalergijske reakcije su, s druge strane, kasne reakcije preosjetljivosti. Praćene su svrbežom, ekcemima na dijelovima tijela koji su izloženi UV zračenju i razvijaju se unutar 24 do 48 sati od izlaganja UV zračenju. U slučaju razvoja fototoksičnih i fotoalergijskih reakcija nužan je prekid primjene tvari koja je uzrokovala fotosenzibilizaciju (ukoliko je to moguće), te provođene mjera zažtite od sunca. Većina takvih reakcija može se liječiti poput opeklina od sunca (hladnim oblozima, emolijensima, eventualno analgeticima), dok se fotoalergijske reakcije liče poput kontaktnih alergija.
VAŽNA JE I UNUTARNJA ZAŠTITA - HRANA I DODACI
Izlaganje umjetnim izvorima ultarljubičastog zračenja iznimno je štetno (solariji) u kojima se koristi samo UVA zrake. Za UVB zrake se dokazano zna da su direktno kancerogene, a za UVA se dugo smatralo da uzrokuju samo fotostarenje (osobe koje prečesto u solarijima ili na suncu izgledaju starije). Ali pokazalo se i da te zrake dugoročno djeluju kancerogeno. Ako se osoba prečesto sunča u solariju povećava se i rizik od malignih oboljenja kože. U mnogim zemljama preporuka je da solariji ne koriste osobe mlađe od 18 godina. Čak su zabilježene maligne promjene na tkivu prstiju pod noktima prouzročenim UV lampama korištenim kod geliranja noktiju. Osim vanjske zaštite, važna je i unutarnja zaštita - hrana i dodaci prehrani. Osim zdravog načina života koji uključuje mediteransku prehranu koja obuhvaća korištenje maslinovog ulja bogatog antioksidansima i oleinskom kiselinom (omega 9 masnom kiselinom), omega 3 masnih kiselina iz plave ribe i puno svježeg povrća i voća. Pravilno dozirane kombinacije antioksidanasa poput beta karotena, astanksantina, likopena, zeaksantina, vitamina B kompleksa, selena i cinka, zatim ekstrakt paprati Polypodium leucotomos mogu pridonijeti fotoprotektivnom kapacitetu organizma. U suvremenim fotoprotektivnim pripravcima mogu se naći i drugi vrijedni sastojci koji doprinose pripremiti kožu izlaganju suncu: vitamin C i njegovi derivati, kompleks vitamina E, resveratrol, polifenoli iz kakaovca, čileanska malina i lješnjak, buriti i mnogi drugi. Ovi sastojci sprečavaju nastanak fotooštećenja na molekukarnoj razini. Svojim antioksidativnim učinkom osiguravaju dodatnu zaštitu organizma prilikom izlaganja organizma UV zračenju, vežu na sebe slobodne radikale i podupiru sustav obnavljanja kože.
Dermokozmetička industrija nudi veliki izbor fotozaštite, čak i u dekorativnoj kozmetici, prilagođena različitim tipovima kože i specifičnim problemima. Najbolji savjet u odabiru adekvatne fotoprotekcije može vam dati vaš ljekarnik. U Ljekarnama Zagrebačke županije pomoću najsuvremenijeg uređaja vršimo analizu kože uz preporuku individulne kozmetike koja najbolje odgovora potrebama vaše kože. Ovoga ljeta zatražite kod našeg educiranog osoblja i savjet o zdravom sunčanju.
OVI U NIZINI SU BILI EM PLEMENITAŠI, EM BOGATI, A MI GORE NA BREGIMA NJIHOVI KMETI, SIROTINJA I BOKČIJA. NAŠI STARI SU ŽIVJELI TAKO DA SU LJUDIMA IZ MRACLINA, BUŠEVCA I LOMNICE KOPALI I UREĐIVALI VINOGRADE, PRIČAJU NAM BREŽANI. OTKRILI SU NAM I KAKVI LJUDI ŽIVE NA BREGIMA, TKO JE S KOJE STRANE, ALI I ONO KLJUČNO - GDJE JE GRANICA!
Piše: Anes Šuvalić
N- Markuševec Turopoljski je prvo selo s one strane koje priznajemo pod Brege. Lukavec ne priznamo, on je baš u Turopolju. S naše strane to je Mala Buna. Jesu oni iz nizine, ali su dio nas. Po mentalitetu pripadaju nama, a ne Mraclinu i Buševcu. Oni su isto bili svojevremeno, kak i mi, siročija i bokčija. Pod Brege spada i područje općina Kravarsko i Pokupsko. Mi smo te granice tako odredili. Ove godine primili smo i Lučelnicu. Iako spada pod Općinu Pisarovina, nalaze se na Vukomeričkim goricama - izjavio je prvi čovjek Breške lige.
Iako geografski spada pod Turopolje, Bregi su speci čni kako geografski, tako i socijalno i povijesno. Upravo socijalni faktor značajno je utjecao na stvaranje breškog identiteta. - Mi spadamo pod Turopolje, iako se pod pojmom Turopolja podrazumijeva ravnica. Oni su nizinski, a mi smo breški dio. Ovi u nizini su bili em plemenitaši, em bogati, a mi gore tu na Bregima bili
a području 20 kilometara južno od Zagreba, između Turopolja i Pokuplja, smjestile su se Vukomeričke gorice. Pružaju se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, u duljini od 30-tak kilometara. Gorje je obraslo uglavnom bjelogoricom poput bukve, hrasta i graba, a od crnogoričnog drveća najčešća je jela. Pitoreskni brežuljkasti krajolik znatno je utjecao i na ljude koji žive na ovom području. U skladu s time je i naziv koji koriste za sebe, Brežani. Kroz šalu kažu kako Brežan ne može biti svak', potrebno je izvaditi "bregovnicu". No, tko je izdaje i pod kojim uvjetima, nismo uspjeli doznati... Naši sugovornici te podatke čuvali su kao najstrožu tajnu. Riječ je o ljudima čvrstog karaktera i velikog srca, čije povjerenje nije lako zadobiti. Zamolili smo jednog od njih da nam na početku ukratko objasni kakvi su ljudi Brežani. - U načelu, ljudi na Bregima, barem s ove naše strane, jer neću govoriti za onu drugu stranu, čak ni za dalje do Kravarskog, da ne bih nekoga uvrijedio, dobri su ljudi. Ponekad tvrdoglavi, rekao bih i ku*čeviti. Jednostavno vole da je sve po njihovomrekao nam je Zlatko Petrac. Priču o Bregima nemoguće je ispričati bez spominjanja Malonogometne lige Vukomeričke gorice. Ona i de nira prostor koji se smatra Bregima. Naime, Liga je otvorena samo i isključivo za Brežane, odnosno žitelje brežuljkastih krajeva, uz iznimku Male Bune.
DRUŽIMO SE VIKENDIMA I POSTAJEMO
PRIJATELJI, A NEKAD
SE LJUDI
S RAZNIH STRANA BREGA NISU NI SRETALI
smo njihovi kmeti, sirotinja i bokčija. Naši stari su živjeli na temelju toga što su ljudima iz Mraclina, Buševca i Lomnice kopali i uređivali vinograde te kosili zemljišta - objasnio nam je Zlatko. U zbližavanju mjesta i žitelja Vukomeričkih gorica kao vezivni materijal poslužila je upravo Breška liga. Riječ je o manifestaciji koja je približila ljude i stubokom promijenila društveni život u ovom dijelu Turopolja. - Breška liga spojila je Brežane i Vrvce. Prije smo se rijetko sretali. Oni imaju svoj život, a mi svoj. Oni su tamo plemenitaši bili, mi smo ovdje uvijek bili 'kmeti'. Sada se svaki vikend družimo i stvorili smo velika prijateljstva, ali uvijek ima mjesta za malo zafrkancije. Liga je zbližila ljude s jedne i druge strane Vukomeričkih gorica. Naime, uz cestu prema Pokupskom žive Brežani, a uz cestu prema Dubrancu Vrvci. Dok mi nismo imali Brešku ligu, jedina događanja na ovom prostoru bila su Petrovo u Šiljakovini i lovačka druženja na Ključić Brdu - istaknuo je Petrac.
'Liga' je ostavila dubok trag i na Žorža. Kako kaže, neki se još nisu niti rodili, kada je on prvi put zaigrao na turniru s 18 godina. Nekad je to bila stvar prestiža i dokazivanja, sada više druženja i zezancije. - Pola nas nikad nije čulo za neka sela na Bregima, a kamoli da smo poznavali ljude od tamo. Nismo znali gdje je Gornji, a gdje Donji Hruševec ili Opatija. Mi iz Velike
Bune i okolnih naselja većinom smo gravitirali prema Velikoj Gorici. Sad se već svi znamo i liga nas je sve povezala. Stvorila se ekipa koja se druži iz kola u kolo i obilazi Brege - otkrio nam je Žorž. 'Liga' je utjecala i na razvoj sportske infrastrukture. U Velikoj Buni izgrađeno je novo igralište, Kozjača je dobila novi sportski objekt, Novo Brdo napravilo je novo igralište na bivšoj šikari, u Strezojevu rade na tome i sljedeće bi godine trebali dobiti novo igralište. Gornja Opatija napravila je odličan objekt i igralište.
- Potaknuli smo ljude da se aktiviraju i nešto naprave, a nitko od njih nije htio biti gori od drugih. U konačnici to je dovelo do sve bolje sportske infrastrukture. Ljudi iz svakog sela su se organizirali, jedan je dovezao dva kamiona 'šudra', drugi je iskopao 20 metara zemlje, a treći pokosio 200 metra trave i na kraju smo dobili igrališta - kaže Zlatko. Pričao o Breškoj ligi počela je prije 15 godina, a pokrenuli su je Franjo Kovačić Pevec, inače vrijedni ekonom našeg prvoligaša HNK Gorice, i Ivan Matković Matra. Pevec je kontaktirao Petraca i projekt je krenuo. Cilj breških entuzijasta bio je uključiti u sve ovo što više naselja Vukomeričkih gorica i omogućiti da se tijekom ljeta u svakom od njih nešto događa. - To smo osigurali tako što se svako kolo igra u drugom naselju. Željeli smo izbjeći stvaranje 'dream timova' pa smo odlučili da za sela mogu igrati samo dečki koji žive u njima. Iskreni rečeno, nisam mislio da ćemo izdržati tako dugo. Znate ono, lude breške glave, svaka na svoj način razmišlja. Dvije, tri godine budemo potrajali i nekom će
'Naši preci bili su kmetovi ovima iz nizine, a danas smo mi Brežani... Ha, i za*ebani i ku*čeviti!'
puknuti lm i odustat će, ali na sreću održali smo se. Svatko je malo popustio - dodao je Petrac.
Ono što Brešku ligu razlikuje od drugih takvih natjecanja upravo su noćni turniri, koji se održavaju nakon službenog djela. Neki od njih otišli su u legendu zahvaljujući komičnim situacijama kojima ovakvi susreti obiluju. Jedan takav dogodio se prije 13 godina upravo u Velikoj Buni.
JEDNOM SE FINALE
IGRALO TEK U 4:30 SATI, PRED JUTRO. NIJE SE VIŠE ZNALO TKO
- Te godine popili smo valjda šleper piva i na kraju smo bili drugi. Iskreno, prepustili smo pobjedu u nalu našim protivnicima jer na kraju dana više nismo mogli igratiobjasnio nam je Sina.
- Noćni turniri znaju ponekad biti opasni zbog prevelike koncentracije 'vlage'. Teško je biti karakter i igrati do 5, 6 ujutro, a ne popiti desetak piva. Nije istina da smo predali tekmu, samo smo je odigrali u revijalnom tonu. Već je svanulo kad smo igrali nale - dodao je Žorž.
KAD NE ZNAŠ NI KAKO SE ZOVEŠ...
Noćni turniri nisu za svakoga, treba moći izdržati sve izazove koje donosi natjecanje. Osim što ovakva vrsta natjecanja traži konstantu 'okrjepu' i nije za one slabog želuca, opasnosti vrebaju i na terenu. Dobrano treba pripaziti na namjere igrača protivničke ekipe, jer manje-više sve je dozvoljeno, pa čak i klizeći startevi.
-Jedne godine, nale koje sam ja sudio igralo se u 4:30 sati ujutro. Ja samo cijeli prethodni dan od pola tri bio na terenu i morao sam suditi tu utakmicu. Nisam znao kako se zovem, a kamoli tko igra, bijeli ili plavi, žuti ili crveni. Većina igrača bila je dobrano pod utjecajem alkoholnih para. Igralo se po znatno labavijim pravilima nego 'Liga'. Mi
S KIM IGRA...
ŠILJAKOVINA I KOZJAČA SU NAJVEĆI
RIVALI ZATO
ŠTO NAJVIŠE
VOLE JEDNI
S DRUGIMAPOPITI NEŠTO
kad sudimo te turnire, puno toga ne vidimo ili nećemo vidjeti. Da, manje-više sve je dozvoljeno pa čak i klizeći startevi – ispričao nam je Petrac. Doznali smo da 'Liga' obiluje lokalnim derbijima. Najjači rivaliteti vladaju između Kravarskog i Novog Brda, Dubranca i Cerovskog Vrha, Pokupskog i Opatije te Šiljakovine i Kozjače. Vlado iz Šiljakovine otkrio nam je srž rivalstva između Šiljakovine i Kozjače, koje se često prenosi i na nogometni teren.
- Najviše volimo piti s njima, od tuda rivalitet. Moram priznati da su nas prošišali. Mi volimo stvarno jako piti, ali oni vole jako jako piti - bio je iskren Vlado. Liga Vukomeričkih gorica odavno je prerasla početni, sportski okvir i u međuvremenu je zauzela važno mjesto u kalendaru društvenih događanja na Bregima.
- Mi igramo nogomet da bismo se, nakon što završi natjecanje, mogli družiti. U današnje vrijeme svi smo se nekako začahurili u najuži krug obitelji i prijatelja, nemamo previše novca ni vremena za velike izlaske i druženja. A bit cijele ove naše priče je upravo to, upravo druženje - rekao nam je prvi čovjek Breške lige.
S njim su se složili i Janko i Vlado.
- Meni uopće nije važno tko je ovdje na kraju prvi, a tko drugi. Nije važno ni tko za koga igra. Kad mi je usput uvijek rado svratim da se malo podružim - kaže Janko. - Svake godine sam ovdje, a najluđe uvijek bude u Velikoj Buni. Živimo iz tjedna u tjedan, svako novo kolo Breške lige nova je priča, koja nama donosi veliko zadovoljstvo - dodao je za kraj Vlado.
PRIJETI PEPELNICA
I PLAMENJAČA PO VINOGRADIMA
Vremenski uvjeti krajem lipnja i početkom srpnja pogodovali su razvoju bolesti vinove loze, prije svega pepelnice i plamenjače. Visoke temperature, povišena vlažnost i hladnije noći recept su za katastrofu. Iz Poljoprivredno savjetodavne službe upozorili su vinogradare da pravovremeno vrše tretiranje preporučenim zaštitnim sredstvima. Na Vukomeričkim goricama pojačan je nadzor i praćenje stanja u vinogradima. Dodatan nemir među vinogradarima izazvala je i pojava nametnika. U svim vinogradarskim područjima županije i Grada Zagreba uočen je američki cvrčak, glavni prijenosnik zlatne žutice vinove loze.
POSTO VIŠE
LJUDI BEZ
POSLA BILO
JE U VELIKOJ
GORICI U
LIPNJU, U
ODNOSU NA SVIBANJ, JAVLJA HZZ
TRI VELIKOGORIČKE SREDNJE ŠKOLE ODRADILE SU PRVI ROK UPISA - GIMNAZIJA JE UPISALA STOTINU UČENIKU, EKONOMSKA 89, A STRUKOVNA 180... MJESTA ZA JESENSKI ROK JE JOŠ MALO
Kvota za upis učenika u prvi razred za 15 različitih strukovnih zanimanja za slijedeću školsku godinu bila je 190 učenika. Zanimljivo, kvote za tri četverogodišnja zanimanja, što je ukupno 70 učenika, bile su najviše i glatko su popunjene, rekao je profesor Nikica Repač iz velikogoričke
Srednje strukovne škole nakon prvog upisnog roka, na kojem je njegova škola dobila novih 180 učenika.
Točnije, gotovo polovicu od svih upisanih u jednu od tri velikogoričke srednje škole smještene u čuvenom "bakariću". Dobre su to vijesti u trenucima kad se na nacionalnoj razini sve više govori o deficitu u strukovnim zanimanjima na tržištu rada. - Činjenica da su u ljetnom roku upisani svi prijavljeni učenici govori u prilog rastućeg trenda zanimanja za strukovna zanimanja.
Brojke nam daju za pravo da kažemo kako je zanimanje za upis u Strukovnu školu u znatnom porastu te vjerujem da će pozitivni trend biti produžen i slijedećih godina - rekao je Repač. Govoreći konkretno o upisanima po zanimanjima, to izgleda ovako: Autolimar (8 učenika), automehaničar (9), automehatroničar (19), elektroinstalater (3), elektromehaničar (6), frizer (12), instalater kućnih instalacija (7), konobar (13), kuhar (13), pediker (13), pomoćni instalater grijanja i klimatizacije (2), pomoćni kuhar i slastičar (5), te četverogodišnje škole tehničar za električne strojeve s primijenjenim računalstvom (24), tehničar za mehatroniku (20) i tehničar za vozila i vozna sredstva (26). Za jesenski rok ostalo je još deset mjesta, tri za elektroinstalater i sedam za elektromehaničara.
EKONOMSKA I GIMNAZIJA
NA JESEN
NEĆE VIŠE
UPISIVATI
NIKOGA, SVA
SU MJESTA
POPUNJENA
DARIVATELJI KRVI NA PRVU POMOĆ ZA
200 KUNA MANJE!
Dobro se dobrim vraća! Odbor Crvenog križa Velika Gorica odlučio je da svi darivatelji krvi, kao i njegovi članovi, imaju popust za tečajeve prve pomoći za vozače. Naime, članovi ostvaruju popust od 150 kuna, a dobrovoljni darivatelji čak 200. - Umjesto 450 kuna, članovi će platiti 300 kuna, a darivatelji krvi 250 kuna. Crveni križ od tih sredstava plaća doktoricu koja obučava učitelje i tete u vrtićima prvoj pomoći, kako bi vaša djeca bila sigurna i kad nisu sa Vama - stoji u obrazloženju. Nova pogodnost primjenjuje se od 1. kolovoza. Član se postaje tako da se plati godišnja članarina u iznosu od 12 kuna i prihvati Statut Crvenog križa.
Upisi su završeni i u Gimnaziji Velika Gorica, čiji kvalitetni rejting posljednjih godina dovodi do stalnog uzlaznog trenda, što potvrđuje sve veći broj završenih osmoškolaca koji žele nastaviti školovanje u gimnazijskim klupama. Ove godine u tri opća i jedno prirodoslovno-matematičko odjeljenje upisano je točno stotinu učenika. Ne bude li nekih naknadnih promjena, točnije odustajanja nekoga od upisanih, jesenskog upisnog roka za Gimnaziju neće ni biti, on neće biti potreban...
U goričku Ekonomsku školu upisalo se 89 učenika, njih 66 na smjer ekonomist, a 23 učenika na smjer komercijalist. S ovim brojevima upisanih učenika Ekonomska škola ispunila je svoje planom utvrđene kvote novih učenika i slijedom toga neće imati jesenski upisni rok. Upisno povjerenstvo činile su nastavnice Snježana Starčević, Draženka Ćaćić, Anamarija Berkić Deverić i Maja Buntak. Nastava u novoj školskoj godini počinje u ponedjeljak, 9. rujna 2019. godine. (dj)
Maturantima Gimnazije Velika Gorica, generacija 2015.-2019., svečano su podijeljene svjedodžbe o položenoj državnoj maturi. Tim činom ova generacija se definitivno oprostila od srednjoškolskog naukovanja, s pogledom usmjerenim prema studiju. Gimnazijalcima (107) je svjedodžbe uručivala ravnateljica Brankica Žugaj, uz asistenciju razrednica Nine Grčić. (4.a), Vesne Kirin (4.b), Anite Lučić (4.d) i razrednika Kristiana Golubića (4.c) te pedagoginje Oliete Horvat Kardoš. Ispitna koordinatorica Iva Dubravica nadgledala je potpisivanje maturanata u Evidencijske liste Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Najbolji učenici nagrađeni su vrijednim knjigama. Uručivanje svjedodžbi pada u sredinu ljeta i školskih ferija, odnosno sezone sveopćih godišnjih odmora, ali ih maturanti ne mogu prije dobiti iz proceduralnih razloga. Naime, ispiti državne mature su pod ingerencijom Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, zakonska procedura mora biti poštivana (nakon objavljivanja rezultata ispita postoji rok u kojem maturanti mogu uložiti prigovore) i zbog toga se sve završava u drugoj polovici srpnja.
Foto: David Jolić ČAK JEDANAEST DOBITNIKA IMALI SMO NA DODJELI OSKARA ZNANJA - PETERO IH JE IZ NAŠE GIMNAZIJE, DVOJE IZ KUMIČIĆA, DVIJE IZ UMJETNIČKE ŠKOLE...
Kako bi im dali dodatni poticaj, ali i nagradili ih za ostvarene uspjehe, Agencija za odgoj i obrazove i Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodijeli su, u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, priznanja najuspješnijih učenicima u državi. Onima koji su osvajali nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima, onima koji su uložili dodatan trud i otišli korak dalje od svojih vršnjaka. Svi oni dobili su Oskare znanja, kako se ti kipići nazivaju, a među njima bilo je i jedanaest naših, goričkih klinaca. Brojka koja na prvu zvuči "nogometno", ali zapravo dolazi iz svih drugih sfera, iz potpuno drukčijih priča. Čak dva Oskara dobio je Fran Babić, učenik Osnovne škole Eugena Kumičića, koji je u istoj godini bio prvi na državnom natjecanju u informatici, ali i treći na međunarodnoj informatičkoj Olimpijadi u Rusiji. Jedini je naš predstavnik koji je čak
dvaput dobio ovu nagradu, ali nije i jedini iz Kumičića. Iz iste škole dolazi i Mihael Kardum, također osvajač prvog mjesta na državnom natjecanju iz informatike. Zahvaljujući prvome mjestu na državnom natjecanju iz hrvatskog jezika Oskar je dobila Paula Pfeiffer Rimac, učenica Osnovne škole Eugena Kvaternika, dok je Dora Dijanić iz OŠ Nikole Hribara bila prva na natjecanju mladih tehničara, pa je i u njezinim rukama završio Oskar znanja. Među srednjoškolcima se istaknuo Leon Brnad, učenik goričke Gimnazije, još jedan talentirani mladi informatičar, također pobjednik na državnom natjecanju, ali i četiri djevojke koje su do svojih zasluženih nagrada došle osvojivši prvo mjesto na državnom prvenstvu iz vjeronauka. Riječ je o Mariji i Luciji Medarić, Ani Mariji Bradić i Pauli Sremić
Uz sve njih, među dobitnike ovog posebnog Oskara uvrstile su se i dvije naše mlade umjetnice. Točnije, plesačice. Tina Krm-
FRAN BABIĆ
OSVOJIO JE ČAK DVA
OSKARA, ZA DVA VELIKA
USPJEHA
potić primila je nagradu za postignuća iz suvremenog plesa II kategorije, dok je Nika Lučan Grgić Oskara primila za ostvarenja iz suvremenog plesa IV kategorije. Obje djevojke su, naravno, učenice Umjetničke škole Franje Lučića. Kad se sve zbroji, sasvim dovoljno razloga za ponos, ali i za vjeru u još bolju budućnost. Koju će graditi upravo ovi i ovakvi klinci, vrijedni, uporni i talentirani. Jedanaest puta bravo!
Matej Ceković
MTATA LOVREK JE INICIJATOR CIJELE PRIČE, MAMA SLAĐANA LOGISTIKA U SVAKOM SMISLU, A ZVIJEZDE SU KLINCISESTRA I BRAT DORA I ANTONIO, ZLATNI I SREBRNI SA SVJETSKOG PRVENSTVA U ROBOTICI. A TU JE I NAJMLAĐI IVAN... izvući žive, a nakon toga i mrtve… Nakon uspješno obavljenog zadatka, mora još i napustiti evakuacijsku zonu i vratiti se odakle je krenuo - pričao je Antonio, a za to vrijeme pažljivo ga je slušao i najmlađi brat, 12-godišnji Ivan, također robotičar.
ladi Japanci izgledali su kao znanstvenici iz američkih lmova, a njihova oprema cijela je bila oblijepljena sponzorskim natpisima. Kinezi također, pa Singapurci, Iranci, kojima robote radi vojska… Tako je izgledala konkurencija na Svjetskom prvenstvu u robotici u Sydneyu.
A negdje sa strane, normalno obučeni i nenormalno pametni, stajao je trojac iz Hrvatske. Sestra i brat iz Gradića, Dora i Antonio Dijanić, zajedno s prijateljem i suradnikom Borutom Patčevom, nisu imali sponzorske natpise, ali sve su ih "razbucali"! Osvojili su drugo mjesto pojedinačno i prvo u kategoriji Supertimova, što je čudesan rezultat, na najvišoj svjetskoj razini. - U Japanu su u svim novinama objavili da su ‘njihovi sjajni robotičari, u ubitačnoj konkurenciji, osvojili sjajno šesto mjesto’. Da smo se mi vratili kao šesti, kakva smo nacija, pitali bi nas zašto smo uopće išli na toliki put zbog takvog nečega - primjetio je Lovrek Dijanić, otac mladih genijalaca iz Gradića, koji je pokretač cijele priče.
Zlato i srebro iz Sydneya velika je nagrada za sve što je uloženo u obiteljsku ljubav prema robotici. Mentalno, ali i nancijski. - Izrada ovog prvog robota slijeva stoji 100.000 kuna, ovaj do njega je 75.000, ovaj do njega isto oko 100.000, ovi ostali po 40.000 kuna… Evo, baš smo bili na HTV-u, Antonio ga je stavio na metalnu podlogu i ‘skurio’ mu se glavni kompjutor, što nam je isti čas minus od tri tisuće kuna. Jako, jako jednostavno je neke stvari ‘skuriti’, ali poanta je dati djetetu da se s tim, uvjetno rečeno, igra. Ako ga ne zna sam sklopiti i spojiti, sve to nema smisla - objašnjavao je tata Lovrek na prijemu kod gradonačelnika Dražena Barišića, koji je uživao u društvu mladih i pametnih sumještana.
- Upriličili smo primanje kako bismo vam iskazali priznanje i čast zbog uspjeha koje ste ostvarili na svjetskoj razini. Vi ste nacionalni ponos, velika je stvar što ste na ovakav način prezentirali Hrvatsku tako daleko od doma. Često u Hrvatskoj kažemo da nemamo uvjete za nešto, ali i vi ste dokaz da imamo talent - rekao je Barišić. - Kao grad smo jako ponosni, ali i svjesni da bi ono što smo dosad imali jednokratko trebalo postati strateški dugoročno. Želimo
ŠTO ĆEMO SAD RADITI?
NIŠTA, SAD
JE CILJ DA
SLOŽIMO
JOŠ BOLJEG
ROBOTA. PA
JOŠ BOLJEG...
razvijati uvjete i okolnosti, kompetitivne uvjete za stvaranje ovakvih ljudi. Važno nam je da Velika Gorica nije na karti svijeta samo kroz zabijeni koš ili gol, nego i u znanosti - dodao je gradonačelnik.
Iz Australije su mu donijeli plišanu koalu s australskom zastavom, a sebi uspomene. - Natjecanje je trajalo četiri dana. Svaki dan staze su bile sve teže, a želja za medaljom bila je sve veća. Bilo je tu jako puno napora, suza, znoja… Na kraju smo uspjeli biti drugi, što je super. A tog zadnjeg dana, na Supertimovima, pokazali smo da smo mi jedan super tim - kazala je Dora, koja će od jeseni krenuti u srednju školu, pa dodala: - Upoznali smo nove prijatelje, iz Irana, Italije, SAD-a… Svrha ovoga nije bila samo osvojiti medalju, nego upravo to, upoznati nove prijatelje iz svih dijelova svijeta. Njezin stariji brat Antonio, srednjoškolac, ukratko je objasnio što se točno događalo na natjecanju u Australiji.
- To je bila simulacija koja predstavlja čovjeku nepristupačan teren, koji robot mora proći i ući u određenu prostoriju. Pritom mora razlikovati žive i mrtve ‘žrtve’, prvo
- Volio bih iduće godine i ja ići na SP, ali granica je 14 godina, a ja ću imati 13 - kaže Ivan, koji je i sam već imao zapažene rezultate na natjecanjima u Sloveniji, Austriji... - Stignu oni uz sve to i izaći, družiti se s prijateljima, a triput tjedno idu i na plivanje na naš, gorički bazen - ubacila se mama Slađana, jer njezin suprug njihovo je shvaćanje robotike sublimirao u rečenicu "ne radi se od 0 do 24, nego od 0 do 23".
- Ovo se radi svaki vikend, cijelu subotu i cijelu nedjelju, a preko tjedna klinci rade sami. I tako to ide godinu dana. Trenutačno imaju pauzu, a to znači da čekamo da nam stignu novi dijelovi, bez kojih se ništa ne može ni raditi. U tih mjesec dana treba skupiti ‘tonu’ novca - kaže tata Lovrek.
Nakon što su se vratili iz Australije, Dijanići su doznali da Dora nije "upala" u srednju školu koju je željela, u čemu joj nisu pomogla ni svjetska zlata i srebra. - S ovim natjecanjima se, recimo, stječe pravo na upis na Cambridge i Oxford, a kod nas… Ne da se ne prepoznaje vrijednost ovoga, nego i puno gore od toga. Znate li koliko se od ovog natjecanja dobiva bodova za upis u srednju školu? Pogađate, nula! I zbog toga moja Dora nije upala u školu u koju želi - tužan je Dorin otac. Djecu njihovih znanja i kvaliteta kod nas kao da se dovoljno ne cijeni, dok u svijetu jedva čekaju takve talente u tom polju. - Kad smo bili u Kanadi, govorili su nam da nam ni ne treba povratna karta, da ostanemo tamo. Kad smo bili u Italiji, jedan Rus nam je prišao, nismo ni znali da je tamo, ponudio stan u Moskvi, koliko god nas ima, stipendiju… Sve živo, sad odmah! Oni to vide - ističe Lovrek Dijanić. Neće se predugo odmarati njegovi klinci od robotike, već im i nedostaje, a nove ciljeve lako je sublimirati u jednu rečenicu: - Želimo napraviti još boljeg robota! Idemo i na druga natjecanja, u Španjolsku, Rusiju, Francusku… Radimo dalje, nema stajanjaporučuje "glasnogovornica" Dora.
Udruga oboljelih od leukemije i limfoma iz Čakovca pokrenula je humanitarnu akciju prikupljanja plastičnih čepova. Od novca dobivenog prodajom plastičnih čepova sufinancirat će se nabava skupih lijekova za liječenje djece oboljele od leukemije i limfoma. U akciju se uključili vrtići, škole, udruge, vjerske zajednice, komunalna poduzeća, lokalne zajednice o pojedinci.
- Pozivam sve mještane općine Orle i šire da se uključe u ovu humanitarnu akciju. Sakupljene plastične čepove možete dostaviti u trgovinu MIMI, vl. Marica Juha, Orle 5. Unaprijed veliko hvala svima koji će podržati ovu akciju - poručila je Jasminka Podlejan, zamjenica predsjednika Općinskog vijeća.
FOTO VIJEST Oprez, krave na cesti! 'Nekad je to bilo normalno...'
U Vukomeričkim goricama nekad je svaka kuća držala blago, susresti kravu uz put bila je normalna stvar, a danas je to prava egzotika. A za nju je u ovom slučaju "kriv" stanoviti Vladek. Ovu fotografiju je objavio Miroslav Grahovac na svom Facebook profilu, uz komentar: "Denes na Donjem Ruševcu, Vladek i njegvih 5 kravi, ima i breju telicu i još jednu malu kaj je ostavil za pomladit stado! Ima staru majku od 84 lete , ženu i sina jedinca. Nema s kem delati grunta , veli da bu za koje leto rasprodal mašineriju i kravice."
Dan Mjesnog odbora Kobilić i blagdan Sv. Karmele obilježeni su svetom misom u mjesnoj kapelici i svečanom sjednicom Vijeća MO Kobilić u Društvenom domu. Sjednicu je vodio Ivan Božić, predsjednik MO Kobilić, koji je taksativno naveo koje su sve aktivnosti realizirane u proteklom jednogodišnjem razdoblju, a posebno je naglašena akcija čišćenja obližnje šume. - Suradnja između udruga je dobra, odnos s Gradom korektan. Mještani Kobilića nisu posve zadovoljni gradskim prijevozom (zadnji bus iz Gorice za Kobilić polazi već prije 21 sat), a i prijevoz do Zagreba je otežan
(u jutarnjim satima, kad ljudi odlaze na posao) zbog visoke frekvencije prometa na obilaznici. Spomenut je i kroničan problem, nedostatak kanalizacije i odvodnja oborinskih voda, ključnih faktora za očuvanje pitke vode. Mještani bi željeli imati i brži Internet, koji je sastavni dio komunikacije među ljudima, a pogotovo poduzetnicima kojima je velika pomoć i svakodnevni alat. Sadašnji sastav Vijeća Mjesnog odbora Kobilić čine: Ivan Božić, predsjednik, Stjepan Vitez, tajnik, Josip Vitez, Anto Marić, Ivan Trupčević, Stjepan Brigljević i Ivan Juranić, članovi.
OCCUM ET FUGIA DERUMET ETUR SITAE NULPARC HILIATEMPOR
DPiše: Marko
a ne ostane samo na subjektivnim procjenama, da još jednom konkretnim brojkama zaokružimo prošlu sezonu HNK Gorice, pobrinulo se - vrijeme. Nakon što je je sezonu za pet Gorica završila na petome mjestu, prošlo je točno 55 dana do prve sljedeće službene utakmice.
- Hvala igračima još jednom za predivnu prošlu sezonu. Došli smo prošlog ljeta u prvu ligu učiti, ali i pokazati što znamo. Kroz neke nove vjetrove prezentirali smo nove smjerove u hrvatskom nogometu i prije svega želim da to nastavimo raditi i dalje - naglasio je predsjednik kluba Nenad Črnko dan prije nego što je krenula nova avantura pod radnim nazivom "druga prvoligaška sezona".
Između kraja i početka, u tih 55 dana, smjestio se (pre)kratak odmor za igrače, naporne pripreme za novu sezonu, cijeli niz radova na stadionu, a kad je konačno krenulo, u subotu navečer, više nije dominirao broj pet. Nego šest.
- Nije bilo lako bez šestorice važnih igrača, pa četvorica od njih zabila su 35 golova prošle sezone. To dovoljno govori o tome koliko su nam nedostajali u prvoj utakmici - rekao je trener Sergej Jakirović nakon 1-1 protiv Intera iz Zaprešića u prvom kolu novog prvenstva. Oba su trenera, i Jakirović i gostujući mu kolega Toplak, priznali kako je takav konačan ishod najrealniji, koliko god je gotovo dvije tisuće navijača okupljenih na otvaranju prvenstva željelo više i bolje od Gorice. Iako je, realno, u bez Lovrića, Zwolinskog, Suka, Čabraje, Miye i Steenvoordena, teško bilo očekivati više. - Eh, šteta... - komentirali su jutro poslije gorički navijači u ka ćima, vidjevši da su u prvom kolu pobjede upisali Dinamo, Hajduk, Rijeka i Osijek.
Da je tri boda uzela još i Gorica, mogli bismo reći da su stvari krenula baš onako kako smo i zamišljali. Da će "velika četvorka" dominirati, a da će se upravo Gorica pokušati ugurati među njih, pomrsiti im planove, napraviti korak naprijed. Nije za to kasno, još je dugih 35 kola pred nama, ali bilo bi lijepo da je već od prvoga kola krenulo tim putem. Nije, što ne znači da neće. Uostalom, ciljevi su tu. - Ovo je klub koji želi rasti, iz godine u godinu, bez obzira je li riječ o rezultatu ili infrastrukturi. Za mene osobno, budući da nam pozicije kluba kad je riječ o momčadi, stožeru i sportskom sektoru, normalo je očekivati četvrto mjesto. Da, to će biti jako teško ostvariti, toga smo apsolutno svjesni, znamo da će mnogi protivnici protiv nas biti i posebno motivirani nakon svega što smo napravili prošle sezone, ali za mene je logično uvijek podizati letvicu. U sportu moraš imati visoke ciljeve, pa tako i u našem
slučaju, jer u suprotnom bi se sve svodilo na borbu za ostanak. A to ne želimo - kaže predsjednik Črnko, dodavši kako će klupski proračun ove sezone biti dvostruko veći nego lani.
- Pitaju nas neki kako je moguće da želimo biti četvrti s 20 milijuna kuna budžeta, kad drugi imaju puno više od nas. A ja sve takve pitam: kako smo mogli biti peti s deset milijuna? Ciljamo visoko jer se ne želimo zadovoljavati s malim ciljevima, budući da znamo da nogomet funkcionira na gospodarskim osnovama, da je danas nogomet doslovno tržište, i jedini način na koji se može ostvarivati rast je rezultat na terenu. Znaju i igrači koje imaju 'targete', svima njima u ugovore su ugrađeni bonusi koji im jasno govore što klub želi. Bude li rastao klub, budu li rezultati onakvi kakve želimo, rast će i njihova primanja. I nemamo tu što skrivati, radi se o egzistenciji kluba, ali i svih koji rade u klubu - otvoreno kaže Črnko.
STRPLJIVOST JEDINA OPCIJA
Problemi s kadrom u startu sezone bili su veliki i izraženi, a dodatno su se povećali ozljedom Martina Maloče u prijateljskoj utakmici protiv Vardara, samo tri dana nakon prvenstvenog starta s Interom. Čabraja je igrao na Euru U-21 i ozlijedio koljeno u posljednjoj utakmici protiv Engleske, Miya je izborio osminu nala Afričkog kupa nacija s Ugandom, nakon čega je dobio neophodan odmor, ozljedu cijele pripreme vuče Suk, ozlijedio se i Zwolinski, pravo nastupa zbog kartona iz prošle sezone u 1. kolu nije imao Lovrić, zbog administrativnih razloga nije igrao ni Nizozemac Steenvoorden... Kad se tome doda da je i Šroler zbog bolesti propustio najveći dio priprema, da se ozlijedio i novi desni bek Periša, jasno je da je situacija na početku daleko od idealne. Protiv Intera je, konkretno, trener Jakirović na raspolaganju imao samo 12-13 zdravih i potpuno spremnih igrača, što znači da će u svemu ovome važna biti i uloga Mindaugasa Nikoličiusa, čovjeka zaduženog za sportski dio, u ovom slučaju za dolaske i odlaske igrača. - Pokušavamo djelovati u okviru naših nancijskih mogućnosti. Za sad smo zamijenili igrače kojima nisu produženi ugovori nakon završetka prošle sezone, a ostatak momčad je 90 posto ostao isti. Kad se sve zbroji, s obzirom na ulogu koju su imali prošle sezone, rekao bih da smo ostali bez 'jednog i pol' igrača, a pred nama je još posla. I dalje tražimo dva ili tri igrača, ali to moraju biti igrači koji će raditi razliku u okvirima HNL-a, koji će nam donijeti ekstra kvalitetu.
Želimo još jednog napadača, krilnog igrača i playmakera - otkrio je Niko planove, za čiju realizaciju ima još sasvim dovoljno vremena.
Zabrinuti navijači javljali su se s poruka-
NOGOMETAŠI GORICE KRENULI SU U DRUGU PRVOLIGAŠKU SEZONU S PUNO PROBLEMA, ALI STVARA SE OPET JAKA, JOŠ BOLJA MOMČAD ZA NOVE IZAZOVE
ma da Gorica kasni s pojačanjima, da bi to sve trebalo ići brže, da je momčad već sad morala biti kompletirana... Međutim, realnost je nešto drukčija. - Mnogi to možda ne razumiju, ali tako nogometno tržište funkcionira. Kažem, mi imamo svoje nancijske okvire i ne želimo probijati svoje limite, a da bismo u tome uspjeli, potrebno je puno strpljenja. Prijelazni rok traje do 31. kolovoza, a on ima svoje zakonitosti. Ponavljam tražimo igrače koji će odmah raditi razliku, biti ključni igrači, a takvi igrači imaju i svoje zahtjeve, koji su u ovom trenutku za nas previsoki. Međutim, kako bude prolazio prijelazni rok, tako će se i njihove želje smanjivati i približavati našim mogućnostima. Ako želimo da ti novi igrači ispune oba naša kriterija, da imaju kvalitetu i uklapaju se u okvire naših platežnih mogućnosti, a želimo, jedini način je čekati pravi trenutak. Uvijek se može dovesti igrače koji će popuniti broj, ali želimo baš prava pojačanja - pojasnio je Niko.
NE BOJIM SE NIKOGA!
Kad ta priča bude konačno završena, bit će puno lakše i treneru Jakiroviću. Koji je pun motiva i želje za dokazivanjem.
- Za mene je ova sezona izazovnija nego prošla. Želim potvrditi da sam dobar trener, ali i da su moji igrači dobri, da mogu egzistirati na visokom nivou HNL-a - kazao je Jakir.
I nije jedini koji tako misli, mnoge procjene kažu kako je novim prvoligašima druga sezona najteža. Međutim, čak i da bude tako, uvjeren je da motivacija neće biti problem.
- Ako sportašu treba neka dodatna motivacija, ako ga moraš tjerati da daje sve od sebe, takvom preporučam da se odmah ostavi nogometa. U sportu te stalno tjera novo dokazivanje, mene ne zanima što je bilo jučer, važno je samo težiti da svakog dana budeš bolji - ističe Jakirović. Sve u Gorici pršti od pozitivne energije, svim problemima unatoč. Kako se čini, opet će ovo biti lijepa sezona, opet će se Goričani skupljati na tribinama i iz vikenda u vikend biti uz svoje nogometaše... - Kad smo kompletni, nikoga se u ovoj ligi ne bojimo! - poentirao je trener Jakirović. Ostat će vjerojatno bez ponekog igrača, odlasku su trenutačno najbliži Lovrić i Miya, no sve da se to i dogodi, zamjene će biti spremne. A Gorica će, nema sumnje, opet biti dobra!
SERGEJ JAKIROVIĆ SAŠA SABLJAK
MARIN IVANČIĆ
SINIŠA KLAFURIĆ
Trener Jakirović je u prvenstvo krenuo bez šest važnih igrača, čeka i pojačanja
trener pom. tr. kon. tr. tr. gol.
Kad je Gorica kretala u svoju priču, a bilo je to 2009., start je bio trećeligaški. Već sljedeće sezone stigla je i druga liga, u ljeto 2018. i prva, a u kasno proljeće 2019. za dlaku je izbjegao novi iskorak, plasman u Europu. No to ne znači da HNK Gorica neće imati predstavnika na europskoj nogometnoj sceni.
"Poštovani gospodine Črnko, sa zadovoljstvom Vas obaviještavamo da je izvršni odbor Uefe odabrao za člana naša ekspertne skupine za izgradnju i upravljanje stadionima", stigla je obavijest na adresu predsjednika kluba Nenad Črnka.
- Na ovu funkciju sam predložen ispred Hrvatskog nogometnog saveza, a Izvršni odbor Uefe je u prijedlozima svojih članica, s više od 700 kandidata iz cijele Europe, birao nešto manje od stotinu novih članova u tijela svojih komisija. Hrvatska je dobila svega dva nova člana u slijedećem četverogodišnjem mandatu, a ja sam iznimno sretan da sam ja jedan od te dvojice - rekao je Črnko i dodao: - Radi se o tijelu koje daje prijedloge i planove za ulaganja u infrastrukturu i stadione i vjerujem da ću na tom području imati priliku, osim lobiranja za hrvatski nogomet, i naučiti nešto. Tehničko sjedište je u Nyonu i tamo će se većinom održavati sjednice. S obzirom na to da sam prva osoba u našoj regiji koja je dobila ovakvu visoku poziciju u europskim nogometnim tijelima, vjerujem da će biti prilike da i kroz takve aktivnosti doprinesem razvoju infrastrukture i u našoj županiji. Stalno je u radovima na našem stadionu, u pregovorima je s Kinezima... Djeluje kao pravi čovjek na pravome mjestu.
NA UDARNIKU SE STVARA JEDNA NOVA MOMČAD, JOŠ MLAĐA NEGO PROŠLE SEZONE, ALI I S PUNO JAČIM "DOMAĆIM" PEČATOM. TRENER VIDAK IMA 21 IGRAČA IZ TUROPOLJSKOG BAZENA
Raznorazne opcije vrtjele su se nogometnim eterom u razdoblju nakon završetka prošle sezone, a jedno od njih odnosilo se i na klub koji se nekad zvao Udarnik.
- Što će biti s Kurilovcem? Ostaje li Perica Vidak trener? Kakvi će biti u 3. HNL? Odgovori su, barem na ona konkretnija pitanja, stigla već do početka priprema.Da, na klupi ostaje trener Vidak, odlučio je ostati dio ovoga projekta, iako su se otvarale i neke druge opcije za njegovu karijeru. U ruke će, sad je i to jasno, dobiti momčad koja je prije svega mlada, a odmah zatim i domaća. Sa snažnim turopoljskim štihom, prepuna talenta i mladenačke energije. - Trenutačno imamo 18 igrača koji su u kvoti mlađih, a ukoliko nam se priključi Jakov Karabatić, što je realno, bit će nas 19 mlađih. I to je sjajna stvar za klub. Osim toga, super je što imamo praktički 21 igrača koji su ‘naši’, iz turopoljskog bazena, među koje ubrajam i Kelavu i Šarića, budući da su godinama tu. Mislim da se takvo nešto još nikada nije dogodilo. Isto tako, i Karabatić je domaći, tako da bi se i ta brojka mogla povećati - ponosan je trener Vidak, koji uživa u toj svojoj ulozi graditelja, prvo ig rača, a zatim i same igre.
- Došlo je dosta novih mladih igrača, tako da ćemo sigurno opet morati pretrpjeti neke dječje bolesti, ali na to smo spremni. Fantastična stvar za klub je što je velika većina kostura momčadi ostala. Čurek i Mandura su raskinuli ugovore s Goricom i više nisu s nama, ali tu smo adekvatno pokriveni. Eventualni odlazak Humel jak u Dinamo II za nas predstavlja veliku nagradu, Humi je zaslužio da pokuša na takvoj razini - ističe Vidak. Ostali su, dakle, Čunčić, Rajić, Šarić, Matoš, Kelava, Krsnik, Povoljnjak, Sedlaček, Spudić, Slunjski, Roginić…
- To je grupa igrača koja je iznijela veći dio sezone, mladim igračima će biti
lakše adaptirati se na seniorski nogomet uz ovako kvalitetne dečke - vjeruje Vidak, koji je spremno nabrojao nova imena.
I U MOSTARU SE ZNA ZA KURILOVEC
- Iz juniora Gorice došli su Debijađi, Patrik i David Posavec, Stiplošek, Borovac i Žordić. Iz Vinogradara je došao vratar Luka Bogović, također mlađi igrač, kao i Tomislav Grdenić, dečko koji je nakon Lokomotive bio u Interu iz Zaprešića i sigurno ima kvalitete koje mogu pomoći našoj momčadi. U kvotu mladih upada i Nikola Bradić , domaći dečko koji je nastupao za seniore HAŠK-a, te Petar Bandić, igrač koji je prošao Zrinjski iz Mostara i dolazi sa jako dobrim referencama. Ivor Vlajković, igrač koji je prošao selekcije Splita i Solina kroz 1. HNL za pionire, kadete i juniore, također dolazi sa epitetom mladog perspek -
AMBICIJU
ĆE MOMČAD
POSTAVLJATI
SAMA, ALI
NARAVNO
DA ŽELIMO
BAREM MALI
ISKORAK
tivnog igrača. Imati ćemo i neke dečke na probi, pa ćemo vidjeti kako će se te stvari odviti - nabrojio je Vidak pa dodao: - Također, vodili smo računa o klupskoj školi nogometa i priključili smo Patrika Vojnića, koji sada uz Halilića, Bartolića i Janječića čini lijepu brojku igrača koji su izašli iz škole nogometa NK Kurilovca.
Za kraj nabrajanja valjalo je predstaviti i igrača koji bi trebao biti pravo pojačanje. - S nama bi trebao krenuti trenirati i Jakov Karabatić. To je gorički klinac kojem sam bio zadnji trener u Gorici, jer već u mlađim pionirima otišao je u Lokomotivu. Nakon toga ga je uzeo RNK Split u svojim zlatnim vremenima, a zatim je završio u Hajduku, iz kojeg je otišao u Dugopolje, gdje je upisao i nastupe u 2.HNL, te u Brežicama, gdje je također nastupao u drugoj slovenskoj ligi. Bio je i u kampu francuskog velikana Lilla, trenutačno ima opciju za inozemstvo, ali zainteresiran je za projekt Kurilovca, odnosno Gorice- pojasnio je Vidak.
Prošle sezone ova se kurilovečka priča tek rađala, bilo je potrebno vrijeme da uhodavanje, a ove bi sve trebalo ići lakše. - U odnosu na prošlu sezonu velika je prednost što je kostur momčadi ostao na okupu, jer to će nam omogućiti lakši ulazak u sezonu. Opet kažem, spremni smo na neke ‘dječje bolesti’, s obzirom na velik broj novih mladih igrača, budući da dosta igrača koji su došli nisu osjetili seniorski nogomet na bilo kojoj razini, no smatram da je kadar zadovoljavajući i da smo spremni za iskorak u odnosu na prošlu godinu. Ambiciju će momčadi sama postavljati ovisno o tome za što ćemo biti spremni kroz sezonu. Sigurno da smo si sa prošlom sezonom postavili ljestvicu visoko i naravno da imamo želju da napravimo barem mali iskorak u odnosu na prošlu sezonu - rekao je Vidak.
Cilj Uprave, koji sam prihvatio i pozdravljam ga, je odmah juriš na prvo mjesto u jačem rangu! Zašto ne? Imamo infrastrukturu za 4. HNL, vrijednu i ambicioznu Upravu, navijače i, ono najvažnije, prave igrače, kažu gotovo u Klas trener Turopoljca Vlado Horvat i njegov igrač Filip Đuksi. Čudesno osvojen naslov prvaka u posljednjem kolu šestoligaškog natjecanja i dalje se prepričava, iako je ispalo na kraju da je u viši rang otišao i poraženi Naftaš Ivanić.
- Da, sad je spletom okolnosti u petom rangu i Naftaš, ali ipak smo mi prvaci s pobjedničkom 'kantom' i to ima težinu - ponosan je trener Horvat.
Momčad mu gotovo u cijelosti ostaje na okupu, a stići će vjerojatno i neko novo ime.
- Uprava na čelu s predsjednikom Danijelom Zagorcem i direktorom Berkovićem ozbiljno radi na dovođenju stopera, bočnog i napadača - kaže trener.
Da, jurim i dalje na dva kolosijeka. Jasno da sam sto posto fokusom na Gorici ali u slobodno vrijeme želim si još i zaigrati. Čelni ljudi kluba i strateg Jakirović nemaju ništa protiv i potpisao sam za županijskog prvoligaša Jelačić iz Vukovine. Sve sam dogovorio s novim predsjednikom imenjakom Matejčićem a dobro poznajem i novog-starog trenera Stivena Žitnika s kojim sam minule sezone igrajući surađivao u Mladosti iz Obrezine, rekao je Saša Sabljak (41). Zagazio je u peto desetljeće, radi ozbiljan posao kao dio stožera prvoligaškoga kluba, ali glupo bi bilo odustati od igranja prije nego dođe vrijeme... - Živim maksimalno sportski uredno i osjećam da još mogu kao igrač pomoći ambicijama Jelačića - istaknuo je Sabljak, nekad igrač prvoligaškog Radnika, a poslije toga internacionalac u Grčkoj i Češkoj (mp)
DEAN KLAFURIĆ POVEO U PRIPREME ZA NOVU
SEZONE DRAGOVOLJAC S DESET GORIČANA! A ONDA JE STRUJA KOJA GA JE DOVELA - IZGUBILA!
Priča oko Hrvatskog dragovoljca, gotovo i afera oko toga kluba, trajala je još od kraja prošle sezone. Predsjednik Željko Tokić sa suradnicima na jednoj strani, a Marinko Perić i "stara garda", dugogodišnji klupski skupštinari s druge. Ovi prvi su najnormalnije krenuli u sezonu, ovi drugi su čekali presudu... Tokićeva struja već je, dakle, formirala momčad, krenula u pripreme, a na čelu cijele te priče bio je - Dean Klafurić. Velikogorički trener koji je u Sigetu okupio pravu pravcatu "goričku koloniju"! Prvo je doveo Damira Milanovića za pomoćnog trenera, pa je pozvao Igora Čagalja, dojučerašnjega kapetana Gorice, pa okrenuo i broj Nikole Raka, idealnog pojačanja za njegovu momčad... Usput je još sa sobom pokupio i jednog zioterapeuta, još četiri igrača... Ukupno deset Goričana u crnoj boji Hrvatskog dragovoljca.
- Sretan sam što je tako. To je potvrda da
smo u Gorici radili dobre stvari. Mislim da gorički igrači zaslužuju više pažnje, jer uvjeren sam da kvalitetu imaju - govorio je Klafurić u trenucima dok se činilo da će se cijela situacija razriješiti u korist struje koja je njega i njegov stožer dovela u klub. No, samo se činilo... Tjedan dana prije nego što će i srpanj proći, iz nadležnih institucija stigla je odluka da je "stara garda" u pravu, da Tokić i društvo moraju otići...
AKO ODE KLAF, ODLAZE I IGRAČI
Što će točno biti s Klafurićem, kakva sudbina očekuje njega i njegov stožer, bit će poznato u sljedećih nekoliko dana. Postoji tu nekoliko neospornih činjenica, među kojima iskače ona da Dean Klafurić ima ugovor s Hrvatskim dragovoljcem. Važeći prema propisima HNS-a. Druga činjenica, međutim, kaže da se nova uprava još nije izjasnila želi li da on ostane na klupi ili ne. Kuloarske priče kažu da "pobjednička struja" već ima svog trenera, koji će sasvim sigurno imati i svoj stožer, da na Klafurića ne računaju, no ugovor koji je potpisao mogao bi promijeniti i tu činjenicu. Iako, ova prva varijanta je, čini se, izvjesnija.
- Oprosti, ali stvarno ne mogu ništa komentirati. Znam samo da imam ugovor, da sam trener Dragovoljca, sad je sve na ljudima iz kluba - javio se Klaf nakon ovog (ne)
JA IMAM POTPISAN UGOVOR S KLUBOM, I TO JE SVE ŠTO ZNAM U OVOME TRENUTKU
očekivanog preokreta u Sigetu. Ništa, dakle, još nije de nitivno, koliko god se rasplet da naslutiti. I postoji ozbiljna mogućnost da propadne plan koji je Dean Klafurić imao za klub kojeg je hrvatskom nogometu poklonio Stjepan Spajić. Nekad je Dragovoljac igrao u Velikoj Gorici kao domaćin, a po Klafovu planu formirala bi se "mala Gorica" usred Sigeta. I to, ako je vjerovati igračima, uglavnom zbog Klafa. - Imao sam kontakt s ljudima iz kluba i puno ranije, vidio sam da imaju plan i viziju, a kad je Klaf postao trener, nisam razmišljao ni sekunde. Došao sam uživati još godinu dana - kazao je Igor Čagalj i dodao: - Gdje god Klaf dođe, postavlja visoke kriterije, a budući da se ovaj klub opet gradi od temelja, mislim da je on najbolje što se moglo dogoditi Hrvatskom dragovoljcu. Trener s iskustvom, znanjem, ali i baš tim visokim kriterijima.
RAZVOJ IGRE I IGRAČA IDE DALJE?
Imao je Čagi više opcija nakon prošle sezone, i igračkih i trenerskih, ali odlučio je na kraju još jednu sezonu odigrati. - Ipak je najljepše igrati. I igrat ću dok god budem mogao, za sve ostalo imam dovoljno vremena. Dok se otvaraju opcije za igranje, to je de nitivno moja opcija - govorio je Čagalj u trenucima kad je mislio da
je ovaj povratak u Siget, u kojem je igrao dvaput, idealna opcija za završiti karijeru. Međutim, sad bi se planovi mogli promijeniti. I njemu, ali i Nikoli Raku. - Imao sam dvije ponude iz prve lige, koje me nisu zadovoljile, a imao sam i neke kombinacije za inozemstvo, ali kad mi se javio Klaf i rekao da me želi, sjeo sam s ljudima i dogovorili smo se u dvije minuteobjašnjavao je Rak u tim trenucima. Ode li na kraju Klafurić iz kluba, promijeni li se ponovno cijelo okruženje u njemu, vrlo vjerojatno će i brojni igrači otići za njim. Neki od Goričana, neki od klinaca iz Dinama... Odreda igračima kojima je baš on bio glavni motiv da dođu u klub. - Dvije trećine ove momčadi trenirao sam ili u Dinamu, ili u Gorici, ili u oba ta kluba. Svi znaju kako radim, nastavit ćemo tako i dalje. Želim razvijati igru, ali i igrače, to mi je oduvijek bilo jednako važno - objašnjavao je Klaf, pun entuzijazma. A onda je došla ta srijeda. I počela je neizvjesnost. Ugovor je u džepu, ali suludo bi bilo raditi s nekim tko te ne želi...
ANTE BUDIMIR (28), NOGOMETAŠ ŠPANJOLSKOG PRVOLIGAŠA MALLORCE, DIJETE JE RADNIKA, ZA
U POVIJESTI. OTKAD JE OTIŠAO, PROŠAO JE ČETIRI DRŽAVE, OSVAJAO TITULE I UŽIVAO U NOGOMETU PO CIJELOJ EUROPI. A USPUT I - STUDIRA!
Na mraclinskoj Grabi uveliko se radi na pojačanjima. Uprava pod vodstvom predsjednika Gorana Vukašinca te trener Marko Pancirov odlučili su se za nova igračka imena koja bi trebala ojačati momčad za naredno prvenstvo. Prvi je pristupio napadač i strijelac Bruno Augustić, višegodišnja želja mraclinskog kluba koji je nastupao za Goricu, Udarnik i prošle tri sezone u Lukavcu. Samo par dana kasnije potpis je stavio Domagoj Desput. Ovaj igrač treba zatvoriti lijevi bok, igrao je u Gorici i Dugom Selu, a dolazi iz trećeligaša Kurilovca. Treća akvizicija je stoper Dejan Debijađi koji je već bio na Grabi, a stiže iz Jelačić. Trener Pancirov počinje sa pripremama krajem srpnja, gotovo svi igrači ostali su na okupu, a prema riječima predsjednika Vukašinca ciljaju barem još na dva pojačanja. Mraclin u novoj sezoni želi biti konkurentan za vrh.
Naslućivalo se i ranije, a potvrda je stigla u četvrtak na Plenumu klubova 1. županijske lige istok, održanog u Maloj Buni. Posavec iz Orla uspio se kao trećeplasirani klub 2. ŽNL istok ugurati u rang više, uz prvaka Bana Jelačića iz Banovog i doprvaka Milku Trninu. Iz lige je ispalo Oborovo 74. Posavcu je na ruku išlo više događanja van terena. Kupinec se prestao natjecati, a Laduč i Sutla su se fuzionirali pa iz 1. ŽNL u viši rang, uz Turopoljac, odlazi i Naftaš Ivanić. Tako je onaj veliki derbi u posljednjem kolu između spomenutih u Kučama pred 700 gledatelja izgubio na značaju. Na Plenumu su izvučeni i parovi novog prvenstva, a u prvom kolu će igrati:
Jelačić (V) – Zvekovac, Meštrica – Brcko, Lonja – Ostrna, Dubrava (V) – Vatrogasac (K), Mraclin – Buna, Posavec – Kloštar Milka Trnina – Dinamo Hidrel
Ban Jelačić (B) – Mladost (O)
Marko Vidalina
Bio je kraj devedesetih, one teške godine, kad su na betonskom igralištu u velikogoričkom kvartu Cibljanica dominirala tri ludo talentirana klinca. Neumorno su gurali loptu, pucali, driblali... Zaljubljeni u nogomet. Dvadesetak godina poslije, dvojica su profesionalni nogometaši. Susjedi iz dva ulaza, prijatelji od malih nogu i - napadači. Mlađi je junak naše priče Ante Budimir, a godinu i pol stariji Matija Dvorneković bio je junak njegove mladosti... - Je, na neki način sam idolizirao Nindžu, pogotovo zato što je bio napadač, ali u ulazu do njegovog stanovao je i Damir Bogović. E, on je bio naša prva zvijezda, prvi je otišao u Dinamo i to nam je svima bilo 'wow'. Vukli su me njih dvojica da dam još više od sebe. I na kraju mi je drago da se Nindža i ja obojica profesionalno bavimo nogometom, da smo od one dječje igre na betonskom igralištu u kvartu došli do toga - sa sjetom se prisjeća Budimir.
Dvorneković je, naravno, prvotimac Gorice, a Antu je nogometni put odveo potpuno drukčijim putem. Iz Gorice je otišao još 2011. godine, s nepunih 20, pa je preko zaprešićkog Intera i Lokomotive došao do njemačkog St. Paulija. Nakon jedne sezone preselio se u talijanski Crotone, uveo ga u Serie A, otišao u Sampdoriju, pa se vratio u Crotone. I na kraju, ove je zime došao u Mallorcu na posudbu, da bi na kraju sezone potpisao četverogodišnji ugovor. Kući je, u svoju Veliku Goricu, navratio tek kratko... - Stvarno je super razdoblje iza mene. Naravno da sam zadovoljan, u ovim godinama želim se natjecati na što višoj razini, a kroz Mallorcu i Primeru dobio sam super pri-
liku. Svi mi tamo vjeruju i cijene me, vjerujem da ćemo i dalje zajedno biti uspješni - optimističan je Budimir. Zabio je gol u pobjedi 3-0 u uzvratnoj utakmici kvalifikacija za Primeru protiv Deportiva iz La Corune, i to pred očima slavnog navijača, teniske legende Rafe Nadala. Čak je čovjek i snimao to ludilo mobitelom... - Nadal je iz mjesta pola sata vožnje udaljenog od Palma de Mallorce, ima tamo i veliki teniski centar, akademiju... Ljudi ga tamo obožavaju, stvarno je jako veliko ime, a uz klub je vezan i zato što mu je stric bio sportski direktor Mallorce. Nažalost, nisam ga imao priliku upoznati, u onom ludilu nakon Deportiva nije bilo izvedivo da se spusti do svlačionice. Nisam ni znao da je bio na utakmici dok nisam vidio snimke... Ali evo, čuo sam se baš nekidan s mojim kondicijskim trenerom Marinom Bašićem, koji ima svog igrača na Wimbledonu, i iz tih krugova se zna s Nadalom. Sreli su se i Rafa mu je pričao da je uživao na utakmici, čestitao je i meni i momčadi... Nevjerojatno, o meni priča i na Wimbledonu, ha, ha. Evo, ostajem u Mallorci i nadam se da ću ga imati priliku upoznati, volio bih to. Ovako sa strane gledajući, djeluje kao da Ante Budimir živi san svakog dječaka koji danas nabija loptu po ulici. Onako kako je i sam to čini krajem devedesetih... Živi na Mallorci, na jednom od najljepših mjesta na svijetu, igra u najvišem rangu španjolskog nogometa, s druge strane bit će i Real, i Barca, i Atletico... Ne zvuči loše. - Život na Mallorci? Ha, lako se priviknuti na dobro. Vrijeme je prekrasno, otok nudi jako puno, od plaža i mora do svega ostalog. Palma de Mallorca je ozbiljan grad, toliko da na trenutke zaboraviš da si na otoku, sve je kao u pravim, velikim europskim gradovima. Stvarno je užitak, ali ipak je najvažnije kako je u klubu, jer tamo sam ipak zbog nogometa. A klub je velik. Vidi se da su 20 godina igrali u Primeri, od tradicije
UŽIVAM U MALLORCI, SVI ME BAŠ
JAKO CIJENE I VJERUJEM DA ĆE OVO
BITI I DALJE LIJEPA PRIČA
RADNIK?
MA RADNIK SAM JA... TO JE KLUB U KOJEM SAM ODRASTAO, ISPRATIO GA U POVIJEST
pa do uvjeta za trening, navijača... Lijepo je biti dio te priče, posebno sad, kad smo se vratili tamo gdje im je mjesto, u Primerunaglasio je Budimir. Prošao je u svojoj karijeri tri velike, ozbiljne lige, igrao u Njemačkoj, Italiji, i Španjolskoj, ostao je zapamćen kao strijelac hat-tricka protiv Dinama u dresu Lokomotive, okušao se kao klinac čak i u Austriji... A opet, njegov omiljeni klub je samo jedan. - Ah, Radnik... Ma, Radnik sam ja! U tom sam klubu doslovno odrastao. Uostalom, i ispratio sam ga u povijest - kaže Ante.
Tu je, na našem stadionu, sve počelo kad mu je bilo sedam godina. - Znate kako je, s Ciblje se vidi stadion. I ja sam ga stalno gledao, sve dok jedan dan nisam s mamom otišao upisati se. Dočekao me trener Bogović, a pamtim da nas je na treningu bilo valjda 80. I to dečki stariji četiri godine od mene, nije tu bilo nikakvih kategorija... - prisjeća se Budimir. Spomenut će u sjećanju na dane u Radniku i Josipa Paloreca, svakako i Andreja Panadića, koji ga je poslije i poveo sa sobom u Austriju, ali kao posebno važnu osobu istaknut će Senada Harambašića. - Bojim se da u tom nabrajanju nekoga ne zaboravim, bilo je tu puno dobrih ljudi. U to vrijeme u Radniku je situacija bila teška, ali bilo je sjajno što je bilo mogućnosti za dodatan rad. I ja sam radio s Krešimirom Marušićem i vjerujem da mi je to poslije puno pomoglo - kaže Budimir. Imao je samo 17 godina kad je stigla prilika u prvoj momčadi Radnika. - Gorjelo je, vodila se teška borba za opstanak, i mene su pozvali kao 17-godišnjaka... I od zadnje tri utakmice dvije smo dobili, tako osigurali ostanak, a ja sam
ogometni klub Lukavec, novi član 4. HNL središte Zagreb, krenuo je s pripremama za svoju prvu četveroligašku sezonu vrlo ambiciozno. Pripreme, odnosno treninge, vodit će Vladimir Tuweg, novi trener na klupi Lukavca, stručnjak koji je prošlu sezonu proveo za kormilom Stupnika, a originalno je dijete Save Strmec..
. Uvodnu riječ na prozivci odnosno prvom treningu imali su predsjednik kluba Goran Guteša i trener Tuweg. Predsjednik gleda s izraženim optimizmom na prvenstvenu sezonu 2019./2020.
- Vjerujem da imamo momčad i trenera za gornji dom četveroligaškog društva. Bili smo ažurni na početku prijelaznog roka i ciljano smo doveli pet igrača, imena koja obećavaju jako dobre rezultate: Ivica Vračević, Dražen Ladović, Fran Matić,
Josip Grdenić i Matija Ezgeta. To će biti dovoljno, da uz standardni sastav koji je ispisao najsjajnije stranice klupske povijesti, za vrlo dobar doseg u slijedećoj sezoni. S ovim igračkim kadrom smo zadovoljni, trebaju nam još dva mlađa igrača. Trenera smo birali tako da s njim imamo kontinuitet ljudskih osobina koje je imao i njegov prethodnik Slaven Batavanja. Znači, čovjek spreman na suradnju s vodstvom kluba i korektan u komunikaciji sa svim igračima - rekao je predsjednik Guteša. Trener Tuweg ostavlja na sugovornika dojam čovjeka koji vrlo logično obrazlaže stavove o nogometu i ulozi trenera.
- Nisam se dvoumio kada sam dobio poziv da vodim novog četveroligaša, jer za trenera je to izuzetna prigoda da se zajedno s igračima dokaže i u višem stupnju natjecanja. Na pitanje da li će me opterećivati
NISAM NI NA TRENUTAK DVOJIO, BITI TRENER LUKAVCA ZA MENE JE ŠANSA DA SE DOKAŽEM
činjenica da će se moji rezultati uspoređivati s onima koje je postigao moj prethodnik, moj odgovor je negativan. Zapravo ta dodatna ‘rezultatska’ paralela bit će dodatni motiv i igračima i meni da se svojim radom dokažemo na višoj razini. U prvom pripremnom tjednu počet ćemo 'nježno', jer to je tjedan okupljanja i povratka igrača s raznih morskih destinacija - najavio je novi strateg lukavečkoga kluba. Planom priprema predviđeno je odigravanje četiri prijateljske utakmice do početka prvenstva, uz minimalno još toliko susreta na dva turnira, prvo u Odranskom Obrežu (27. i 28. srpnja), a zatim i Mičevcu (17. i 18. kolovoza). Prvenstvo starta u subotu, 24. kolovoza 2019., pretkolo Županijskog kupa je u srijedu 28. kolovoza.
Dečko s Cibljanice karijeru je započeo u Gorici (1), pa preko Intera (2) i Lokomotive (3) otišao u njemački St. Pauli (4), pa preselio u Italiju, gdje je igrao za Crotone (5) i Sampdoriju (6). Trenutačno je u Mallorci (7)
Ostavku sam ponudio još zimus, ali čelnici kluba, igrači i navijačka skupina Browing nisu htjeli ni čuti. Na kraju sezone definitivno sam odlučio ostaviti se trenerskog posla. Zasićen sam, želim mali odmak od nogometa što se struke tiče, kaže Nino Matković, bivši trener Vatrogasca iz Kobilića. - Klub, igrači i navijači prema meni su bili više nego korektni. Evo, igrači su mene i suprugu Boženu počastili trodnevnim odmorom na Sv. Martinu! I Hvala im na tome... Hvala i predsjedniku Anti Mariću i sportskom direktoru Kristijanu Kiriniću Kići - nabrajao je Nino Matković. To ne znači da sasvim odlazi iz nogometa. - Ma ne. I dalje ću dolaziti na utakmice Gorice i drugih naših turopoljskih klubova. Moći ću više pažnje posvetiti i matičnom Jelačiću u Vukovini te sinu Damiru koji tamo igra - rekao je Matković. (mp) 1 5 6 7 3 4 2
DOŠAO SAM DVAPUT POGLEDATI GORICU I OBA PUTA JE IZGUBILA. ODLUČIO SAM DA VIŠE NEĆU DOLAZITI...
ČETVRTA SAM GODINA EKONOMIJE I BAŠ SE S NJOM MUČIM. KAD SU ISPITI, UČIM I NA PUTU, U AVIONU...
zabio dva ili tri gola, više nisam siguran... To su bile zadnje utakmice u povijesti Radnika, tog ljeta rodila se Gorica, tako da stvarno mogu reći da sam ispratio Radniku u povijest - kaže Budimir. U svakom nacrtu HNK Gorice, novoga kluba koji se rađao, Ante Budimir imao je svoje mjesto. Uostalom, on je i prvi igrač u povijesti Gorice za kojeg je klub dobio odštetu. Navodno se radi o 20.000 eura. - Kad se dogodila Gorica, kad je predsjednik Črnko preuzeo klub, dao mi je priliku. Bilo mi je važno što ima velike ambicije, što želi ići naprijed. Kad je tako, automatski i igrači budu bolji. I on je imao jako važnu ulogu u tome - misli Budimir.
NEKI MEĐUNASLOV
I izdaleka prati klub iz svoga grada, kad god mu to njegov raspored dozvoljava. - U prvoj polusezoni bio sam na dvije utakmice, protiv Lokomotive i protiv Dinama. I nisu bile sretne, obje je Gorica izgubila. Nakon toga sam rekao da više neću ni dolaziti - sa smiješkom kaže Ante, oduševljen onim što je Gorica pokazala prošle sezone. - Jako sam ponosan na klub, jer već u prvoj sezoni bili su blizu Europe, za dlaku im je izmaknula, a to je velika stvar. Čuo sam puno komentara nakon 10-15 kola u stilu 'dobri su, ali počet će padati'. I onda vidiš da netko vrti svoj film, šuti i radi... I ne pada! Završilo je super, svaka čast. Upravo taj "svaka čast" čuje se i kad god netko sazna da jedan vrhunski nogometaš poput njega - studira. I to za pravo... - Na četvrtoj godini sam na Ekonomskom fakultetu i, iskreno, mučim se jako. Traje to već više od osam godina, ali neću odustajati - odlučan je Ante, kojem su u stjecanju akademskog statusa pomagali i suigrači. - Sad kad sam spremao ispit, učio sam i na putovanjima, u avionu, u hotelu... Cimer mi je bio Srbin Nikola Stojiljković i zamolio sam ga da me ispita. I stvarno je čovjek uzeo knjigu, cijeli se uživio u ulogu profesora, a ja sam odgovarao. Nema druge, jer nikoga na fakultetu nije briga što sam ja nogometaš, tamo sam samo običan student. I tako je i najbolje.
Peć je prva vijest zazvučala sjajno, došla kao potvrda da se u velikogoričkoj atletici rade jako dobre stvari - višestruka prvakinja Hrvatske Nina Vuković (17) pozvana je u reprezentaciju i na Prvenstvu Balkana branit će boje Hrvatske!
- Naporan i ustrajan rad u prvoj polovici 2019. Nini je donio vrhunske rezultate na atletskoj stazi i kros utrkama, što će biti okrunjeno nastupom i za našu reprezentaciju. Svakako treba napomenuti kako navedena ostvarenja ne bi bila moguća bez kvalitetnog i stručnog rada glavnog trenera Franje Gavranovića, kao i bezrezervne podrške koju Nina ima u roditeljima - poručili su iz Maraton kluba Velika Gorica, čija je Nina članica.
Sve je nekako ispalo na brzinu, hitno je trebalo napraviti i putovnicu, pripremiti stvari, ali i sebe za prvi avionski let u životu mlade atletičarke.
- Baš smo morali na brzinu reagirati, a ona je bila jako uzbužena zbog svega. S ocem je otišla u Istanbul, a odgovor na pitanje kako joj je bilo možda je na-
jbolje dala sama, kad se javila: 'Mama, ja ti se najradije ne bih ni vraćala'kaže nam ponosna majka Tatjana. Sve je, naravno, u Istanbulu bilo usmjereno što boljem rezultat, ali naravno da je tu bilo i uživanja, razgledavnja... I na kraju odlično četvrto mjesto u utrci na 3000 metara, s vremenom 10:56,87.
TRČI I KOKETIRA S KOŠARKOM
- Kombinirala je da li trčati 1500 metara ili 3000, ni vremenske prilike nisu idealne... Ali dobro, idemo dalje, novi izazovi čekaju, već sljedeći tjedan nastupat će na utrci u Varaždinu... Imamo u klubu trenera koji ne voli baš ići na more, tako da se trenira tijekom cijelog ljeta, vrijedno i naporno - prenijela je mama Tatjana, koja je također cijeli život zaljubljena u trčanje. - Nina i njezina mlađa sestra Ema jako vole trčanje, iako Nina voli i košarku. Visoka je 178 cm, ima takvu visinu da su me već neki pitali zašto je ne pošaljem na izbor za Miss sporta, takvu vitku i lijepu - smije se ponosna mama Tatjana. (mv)
RUKOMETAŠI POTPISIVALI
I S VLASTITIM KLINCIMA
Nakon što su rukometaše Gorice za novu sezonu pojačala još tri igrača koja dolaze na posudbu iz PPD Zagreba, s kojim je naš klub uspostavio suradnju, kao dobra vijest stigli su potpisi ugovora s tri mlada igrača. Ugovor s Goricom potpisao je Ivan Žarković, ali i dva mladića koja su produkt goričke rukometne škole, Filip Grga Zrinušić i Fran Tomašić. - Ovim činom smo zaokružili kompletan roster prve i druge momčadi za nadolazeću sezonu. Drago mi je što smo to upravo napravili potpisivanjem ugovora s našim najmlađim igračem, Franom Tomašićem. Ovom prilikom želim se zahvaliti i Franovim i Filipovom roditeljima, koji su prepoznali ovu priliku i bili velika podrška tijekom cijelog procesa - istaknuo je predsjednik kluba Nenad Karas. Ciljevi za sljedeću sezonu su jasni, Gorica želi zaigrati u Ligi za prvaka, s najjačima...
TRAŽE SE TRI, ČETIRI IGRAČA, DVORANA SE
SPREMA ZA TV
Okupit ćemo se 12. kolovoza, pa nakon Velike Gospe krenuti s jakim treninzima, sve kako bismo bili spremni za novu sezonu, javio se trener košarkaša Gorice Josip Sesar s jedne od jadranskih plaža, na kojima skuplja energiju za sve što ga čeka. Iz Gorice su otišli Karlo Mikšić i Marko Baković, dva važna igrača, a iz dresa se na funkciju tajnika prebacio Ljubo Prgomet. - Da, ostali smo bez njih trojice, tako da sad tražimo tri ili četiri nova igrača. Razgovaramo, kombiniramo, ali svjesni smo i da moramo pričekati i vidjeti koga ćemo sve moći dobiti. U svakom slučaju, želim jednog playmakera i jednog centra, svakako bi nam dobro došao i jedan vanjski igrač, ali vrijeme će pokazati koga ćemo sve uspjeti dobiti - kaže Sesar. Radi se i na prilagodbi dvorane, Gorica će iduće sezone sigurno češće biti u TV prijenostima.
PRODAJA KUĆA
Rakitovec, kuća 67m2, građena prije '68., sa pomoćnim objektima na zemljištu od 525m2, sa vrtom od 79m2, potrebna adaptacija, vlasništvo 1/1, 28.000€, prodajem. 095/8284161, 098/638-840
Petine, kuća cca 80 m2, dvorište cca 300 hvati, garaža, pomoćni objekt, mijenjam za manji stan u Velikoj Gorici u prizemlju ili zgradi sa liftom uz nadoplatu. 099/6754-244, 01/6258-277
Podvornica kod Velike Gorice, obiteljska kuća 106 m2 s bazenom, garaža, namještena, useljiva, centralno i klasično grijanje, alarm, 5 soba, kuhinja, 1.700 m2 sunčane parcele, ZET, mir, tišina, zelenilo, 25 km od Zagreba, 75.000 €, prodajem. 091/2522-947
Bapče, mijenjam ili prodajem kuću katnicu, veličine 140 m2, izgrađenu i dovršenu prije 20 god.. kuća ima podrum i kotlovnicu za centralno grijanje. Uz kuću je radionica i 2 garaže. Prednost ima zamjena kuće za manju (obavezno s vrtom) u širem krugu oko Velike Gorice. 095/5335-933
Novo Čiče, kuća katnica, 1 kat sređen za stanovanje, prizemlje neožbukano, gradilište 200 m2 plus garađa, vl. 1/1, prodajem ili mijenjam za stan do 40 m2. 099/8177-758
Ključić Brdo, kuća visoka prizemnica sa visokim potkrovljem, boravak, kuhinja, 2 sobe, kupaona, centralno, podrum, 73.000€, prodajem ili mijenjam za stan u Velikoj Gorici. 01/6219-420
Markuševec Turopoljski, 130m2, parcela 500 hvati, voda, struja, legalizacija u tijeku, pogled prema Zagrebu, prodajem. 098/481-855
IZNAJMLJIVANJE KUĆE
Velika Gorica okolica, manju kuću, iznajmljujem. 01/6215-464
PRODAJA STANOVA
Velika Gorica, Slavka Kolara 47A, 2-soban stan, 64 m2, 2 kat, zgrada obnovljena prije 2 god., nova PVC stolarija, kupaonica renovirana, 1.300E m/2 prodajem. 092/3719-817, 097/6603-981
UNAJMLJIVANJE STANA
Velika Gorice, garsonjeru ili sobu bih unajmila. 098/9557-889
IZNAJMLJIVANJE STANA
Velika Gorica, Ul. S. Kolara, 1. kat, 35 m2, od 1.8. iznajmljujem. 098/9288-306
IZNAJMLJIVANJE GARAŽE
Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima 01/6222777
Velika Gorica, garaža kod policije, mjesečni najam 400,00 kn, za 3 mjeseca unaprijed 350,00 kn, iznajmljujem na duži period. 095/5440-716
PRODAJA VIKENDICA
Drnek, Orle, vikend kuća 37 m2, voda, struja, uređena, 480 hvati zemljišta, papiri uredni, prodajem. 099/2455-377 Sunčani brijeg, Hrtić, vikendica na Kupi, 30 x 36 m2, uređeno, 340 m2 okućnice, struja, mogući priključak vode, prodajem. 091/5548-150 Podvornica, kod Velike Gorice, 25 km od ZG, vikendica 106 m2, komforna, sa manjim bazenom, pogodna za stanovanje, centralno i klasično grijanje, telefon, alarm, garaža 33 m2, 1.700 m2 uređene okućnice, odlična prometna povezanost, u blizini škola, vrtić, trgovina itd., prodajem povoljno. 091/2522-947
PRODAJA ZEMLJIŠTA
Bukevski Čret, gradilište, 1.363 čhv, sa hrastovima, 1 m2/4,5€, prodajem. 091/7857-157 Podvornica, vikend gradilište, 160 čhv, prodajem. Postoji mogućnost kupnje i susjedne parcele. 091/7857-157
Lukavec, građevinsko zemljište, uz cestu, 300 hvati, širina 16m2, struja, voda, 25000€, prodajem. 091/7348-816
Rakarje, građevinsko gradilište 504 m2, cijena 60E/m2, uz gradilište zemljište 580 m2, cijena 11E/m2, prodajem. 6225-426. Obed, zemljište 22.322 m2, , prodajem. 01/5602-005
Gradići, zemljište 3435 m2, u blizini pružnog prijelaza na novoj cesti prema Kurilovcu, poslovno industrijska zona, 95.000 E, prodajem. 098/1681-322
Obed, poljoprivredno zemljište, 14746 m2, prodajem. Cijena 3 E/m2. 01/5602-005
Gornje Podotočje, Vukovina, poljoprivredno zemljište, 1137m2, namjena u različite svrhe, nedaleko od glavne prometnice VG-SK, vl. 1/1, prodajem. 01/6215-149, 091/9156-863
Vukovina (blizu crkve), zemljište 10432m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215-464
Buševec, građevinsko zemljište u Buševcu površine 733 m2 te je oblika nepravilnog četverokuta. Dužina zemljišta uz prometnicu iznosi 22 m, a dubina je oko 33 m. Zemljište se nalazi u središtu mjesta te je u potpunosti ograđeno žičanom ogradom s kliznim ulaznim vratima. Vlasništvo je uredno, 1/1 i bez tereta. Kontakt: 01/6255-186 ili 098/9930-270
Žaborić kod Šibenika, apartmani sa 2, 4 i više ležajeva, 30 m do plaže, novogradnja, besplatno parkiralište, terasa, roštilj, TV, tuševe vani neovisno o apartmanima. Povoljno iznajmljujem. 022/ 577-369.
TURIZAM USLUGE
Električar uvodi instalacije, izmjena razvodnih ploča, hitne intervencije, popravci...091/2527-938.
Usluge uređivanje živih ograda, živica. 091/5185 075
Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252-985, 091/600 0391.
OSTALO
Peć za etažno grijanje na drva sa pećnicom i cca 100 članaka aluminijskih radijatora, raznih veličina, prodajem. 01/6232-743, 6232943
Kukuruz, prodajem, može i dostava područje Velike Gorice. 091/8806-705
Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 01/5602-005
Škrinje dvije, ladičar, perilicu suđa, sušilica rublja, 5 hrastovih buradi, zimsku mušku garderobu veličine 54, prodajem. 01/6215- 464
Ruksak kappa, školsku torbu kocka za prvi razred i Bibliju, prodajem. 095/5940-584 Medicinski krevet sa električnim podizačem, korišten, u dobrom stanju, cijena 2.500,00 kn, prodajem. 091/5509-966
Automobil Opel Astra, 1995g., neregistrirana, bijela boja, 3.700,00 kn, prodajem. 098/9430-298
Boce kisika i plina za autogeno varenje s manometrima i crijevima, 5 komada, prodajem. 01/6216-430
Auto prikolica, nosivosti 1 tona, širina 110, dužina 250, visina 90 cm, mješaona za stočnu hranu 350 kg, poljoprivredna prskalica za kukuruz i žito 350l, cisterna za lož ulje, prodajem. 098/9006-784
Peć na struju, malo korištena, perilica rublja, stariji tip, prodajem prema dogovoru. 01/6217/988
Komoda za previjanje, očuvana, ispod poklopca mogućnost odlaganja stvari, 3 dublje ladice, 50 x 74 x 93, prodajem. 098/1681-322 Grobno mjesto u Velikoj Gorici, kupujem. 099/2542-664
Tepih vuneni, naranđasta boja, 2 x 3m, prodajem. 01/6252-375
Stajski gnoj sa dovozom, okolica Velika Gorica, prodajem. 01/6225-314
