Skip to main content

Reporter 374 - 26.07.2018.

Page 1


Riječ urednika

Ljeto koje je već dobro ušlo u naše domove donijelo nam je i ljetni broj Reportera, a koji su i u našoj Gorici obilježile kockice iz nedavno završenog svjetskog nogometnog prvenstva i najvećeg uspjeha naše nogometne reprezentacije. Ovaj broj će svakako biti posvećen tom uspjehu ali i ostalim događanjima u našem gradu. Ljeti su oduvijek najaktivniji bili komunalci koji koriste svaki trenutak lijepog vremena za svoje aktivnosti. Trenutno je najveće gradilište u Velikoj

Gorici rotor na Kolodvorskoj čije se puštanje u promet očekuje s početkom rujna odnosno, početkom nove školske godine. Reporter i u ovom broju donosi brojne informacije čitateljima poput aktualnog sata velikogoričkog gradskog vijeća i vrlo zanimljivu fotografiju velikogoričkih vijećnika kojom su poslali poruku podrške nogometnoj reprezentaciji Hrvatske. Osim na rotoru radovi su i u Pleškoj ulici, a u kojoj su fazi radovi na izgradnji gradskog bazena pročitajte također u ovom broju. Projekt uređenja Save vrlo je interesantan žiteljima susjedne općine Orle, a što će to donijeti našim susjedima možete također pročitati u Reporteru. Marko Vidalina će u Priči iz kvarta predstaviti novog trenera Gorice sa kojim naš klub ambiciozno ulazi u I HNL, kao i nove igrače koji su iz inozemstva ojačali redove Gorice u ovom prelaznom roku. No, da ne pišemo velike uvode, najbolje je da prolistate sami….

Stručna komisija proučavala je svaki detalj u vrtu

Velikogorička obitelj Dianežević napravila je najljepšu vrtnu bajku u cijeloj Zagrebačkoj županiji

Najljepši uređeni veliki vrt u cijeloj Zagrebačkoj županiji nalazi se u Velikoj Gorici, na imanju obitelji Dianežević. Veliko priznanje Snježana i Stjepan dobili su na nedavnoj 53. Međunarodnoj vrtnoj izložbi Floraart u Zagrebu. Rezultat je to prije svega velike ljubavi prema cvijeću i prirodi, a onda i puno svakodnevnog rada u vrtu. Kažu, nije to samo hobi, već njihov način života.

„Kada ti živiš sa tim cvijećem, s njim se budiš i liježeš, onda je to nešto predivno. U tome svemu uživamo. Puno zasluge u svemu ima i moj suprug, koji zna prvi rano ujutro prionuti poslu. Najljepše je ujutro kada te budi cvrkut ptica, koje, jasno, dolaze tamo gdje ima puno zelenja. Ptica kos je na primjer čest gost u našem vrtu gdje rade svoja gnijezda“, pričaju nam Snježana i Stjepan Dianežević.

Ovi zaljubljenici u prirodu svoj kućni vrt neprestano kreiraju već 20 godina. Dosad su na Floraartu već dvaput osvajali nagrade, ali treća je kruna jer odnosi se na dosad najveću površinu koju je komisija ocjenjivala, od preko 500 četvornih metara i najzahtjevnija je kategorija na natječaju.

„To nije bilo jednostavno osvojiti jer obuhvaćen je veći prostor, na kojem moramo baš svaki dan paziti da svaki cvijet dobije točno određenu količinu vode i hranjiva. Svaki detalj treba biti savršen, trava se redovito treba kositi, tu nema odmora“, kaže Snježana.

Stručna komisija proučavala je svaki detalj u vrtu. Kreativnost, originalnost, zastupljenost pojedinih vrsta ukrasnog bilja i skladan međusobni odnos. I ne samo to. Pomno su promatrali staze, zidove, sjenicu, ograde i jezerce.

„Da bi osvojili jedan tako visoki nivo potrebno je puno vremena, odricanja, ljubavi i pažnje. Kriteriji za odabir su bili jako strogi pa smo pazili na svaki detalj, od

Nadaju se da prekrasan cedar u obliku konja neće izgubiti svoju ljepotu i raskoš

raznovrsnosti i kvalitete bilja, što je u ostalom promatrala i stručna četveročlana komisija, među kojima su bili i doktori agronomije i šumarstva. Kad oni prođu, znate na čemu ste. Oni su procjenjivali i vrijednost pojedinih vrsta, poput cedrova starih osam godina, čija se cijena kreće između 5 i 7 tisuća eura, zatim atraktivnih tisa“, pojašnjava nam Stjepan. On i supruga najviše uživaju u svom prekrasnom cedru koji izgleda kao konj. Stjepana to posebno veseli jer konji su mu još od djetinjstva najdraže životinje. „Ta ljubav prema konjima traje još od malih nogu. Uvijek smo ih imali i sad ih imamo. Tog cedra smo kupili dok je bio malo drvo, koje se u međuvremenu samo formiralo u super konja. Sta-

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25

Turopolja, Posavine i Pokuplja

Glavni urednik: Nenad Črnko

Grafičko oblikovanje: Zvonko Šimunić

Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek Mile Šola

Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Rožić, Marko Vidalina, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Miljenko Milanović, Tin Meštrović, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Ivana Kovačević, Kristina Glavaš, Anes Šuvalić, Vitomir Štuban

Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

tički se prilagođava svojoj težini, istovremeno raste na obje strane kako se ne bi srušio za vrijeme jakog vjetra. On je pravi konj sa repom, glavom, još mu samo sedlo nedostaje“, našalio se Stjepan. „Konj je tako formiran kao da je okrenut prema štali i kao da u nju ulazi. Baš je naš kum rekao, kako cedar točno zna koju poziciju treba zauzeti. To je jako zanimljivo svima koji vide. Taj cedar je uistinu prekrasan i drago nam je da ga uopće nismo dirali i formirali. Potpuno je prirodno izrastao na divljenje svih. Pazimo ga i mazimo, osobito za sušnih dana. Nadam se da će nas još dugo razveseljavati i krasiti našu okućnicu“, zaključila je Snježana Dianežević. Miljenko Milanović

Tisak:Vjesnik d.d. Slavonska avenija 4, Zagreb

upisan je u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

Besplatne informativne novine
Velike Gorice,
Broj 374, Godina XVIII
Datum izlaska ovog broja: 26. srpnja 2018.

‘Ekspresna’ sjednica Gradskog vijeća

Posljednja sjednica Gradskog vijeća Grada Velike Gorice prije ljetne stanke započela je, kao i uvijek, aktualnim satom na kojem su vijećnici postavili niz pitanja vezanih ponajviše uz radove u središtu grada, ali i na području okolnih naselja.

Vijećnika Josipa Jerlekovića zanimao je dovršetak radova u Porinovoj ulici, a pitao je i kad će biti raspisan javni natječaj za otkup i zakup poljoprivrednih zemljišta. Zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec istaknuo je kako će Grad Javni natječaj za otkup i zakup poljoprivrednih zemljišta raspisati u rujnu, nakon dobivanja suglasnosti od resornog ministarstva. – Novost je da će se natječaj njega moći javiti samo OPG-ovi s područja Velike Gorice i domicilno stanovništvo. Inače, naši poljoprivrednici trenutno u dugotrajnom zakupu imaju tisuću hektara, od čega se godišnje prihoduje do 350 000 kuna što se koristi za šljunčanje poljskih puteva. Temeljem novog zakona Velika Gorica dobila je na raspolaganje dodatnih 250 hektara poljoprivrednog zemljišta. – pojasnio je Kolarec. Vezano uz Porinovu, gradonačelnik Barišić istaknuo je da je prošle godine završen dio od prvog odvojka do župnog dvora, u duljini od 250 metara, a u tijeku je nastavak radova. – Obavljeni radovi su vrijedni 623 tisuće kuna, a duž 360 metara zamijenjeni su vodoopskrbni cjevovodi s 37 novih priključaka. Druga faza je ona površinska, vidljivija. Na duljini od 350 metara u tijeku su radovi oborinske kanalizacije ulice nakon čega idu vodovodni priključci s južne strane, postav-

ljanje rubnjaka te asfaltiranje. –pojasnio je Barišić. Predviđeni kraj radova je kraj kolovoza ili početak rujna.

Izgradnja mosta u Kučama starta na jesen Damira Šimunića zanimalo je kako napreduje projekt izgradnje mosta u Kučama. – S obzirom da su obavljene sve predradnje i ostvarene sve pretpostavke za izgradnju tog mosta, zanima me kad možemo očekivati početak radova? – pitao je Šimunić. Gradonačelnik je odgovorio a je ishođena lokacijska dozvola, provedena je parcelacija i izgrađen glavni

projekt te bi uskoro trebalo krenuti uklanjanje starog i izgradnja novog mosta. – U kolovozu bi objavili natječaj za izvođača te bi sami radovi trebali početi u listopadu. Bit će to most dužine 60 metara, širine sedam metara i nosivosti 20 tona, kojim će se moći prometovati osobnim i javnim prijevozom, a uz kolnik će imati pješačku i biciklističku stazu. Projekt je vrijedan 6 milijuna kuna, od čega će 50 % financirati Hrvatske vode, a preostali iznos snosit će Grad i Županija. – objasnio je Barišić. Alana Šemberu zanimalo je kada počinje druga faza projekta Aglomeracija Velika Gorica,

U samo dva sata vijećnici su odradili aktualni sat te sedam točaka dnevnog reda

odnosno izgradnja kanalizacije u Novom Čiču, Jagodnom, Čičkoj Poljani, Ribnici, Podotočju i Lazini Čičkoj. Lucijan Maslać pitao je o poskupljenju studentskog pokaza, a Karmen Rak pitala je o dinamici postavljanja reflektora na gradskom stadionu te ukazala na lošu komunikaciju Grada s mjesnim odborima. Darko Stanilović pitao je zbog čega će centar za preradu turopoljske svinje biti izgrađen u Lonjskom polju te hoće li se Velika Gorica time na neki način odreći dijela svog identiteta. Zamjenik gradonačelnika Kolarec odgovorio je kako Grad u suradnji s Plemenitom Opčinom Turopoljskom radi na zaštiti proizvoda od turopoljske svinje te bi u Velikoj Buni trebao biti napravljen edukativni centar u kojem bi se radili proizvodi od turopoljske svinje.

Tehničke točka usvojene bez rasprave

Sjednica Gradskog vijeća trajala je svega dva sata. Naime, na dnevnom redu bilo je svega sedam ne previše zahtjevnih točaka od kojih su neke usvojene bez rasprave, primjerice Prijed-

log Mreže osnovnih škola na području Grada Velike Gorice, Odluka o agrotehničkim mjerama, te mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, Zaključak o potpisivanju Sporazuma o plaćanju godišnje naknade za korištenje nekretnina društva Zračne luke Zagreb d.o.o. te Prijedlog Zaključka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Između ostalog, prihvaćena je ostavka dosadašnje ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta Barbare Grđan Odrčić, a za vršiteljicu dužnosti ravnatelja imenovana je Anita Pišković, dosadašnja voditeljica promidžbe i marketinga POUVG-a. – U ime kluba HDZ-a imam obavezu zahvaliti se Barbari Grđan Odrčić na dosadašnjem radu i

Ponovljeni izbori za članove vijeća Mjesnog odbora Selnica održani su 8. srpnja, u skladu s odlukom Gradskog vijeća. U zakonskom roku je zaprimljena tek jedna kandidatura te su mještani Selnice mogli glasati za listu Hrvatske demokratske zajednice – HDZ i Hrvatske stranke umirovljenika – HSU čija je nositeljica Kristina Klarić. Od ukupno 444 birača upisanih u popis, na glasačko mjesto izašle su 52 osobe, odnosno 11,71 % birača. Od toga, četiri glasačka listića proglašena su nevažećim, a svih ostalih 48 glasova

otišlo je koaliciji HDZ-HSU koja je tako dobila stopostotnu podršku mještana koji su izašli na izbore.

Uz nositeljicu liste Kristinu Klarić u Vijeće MO Selnica izabrani su Goran Komušanac, Lidija Paulić, Mada Ivanković i Nikola Krvarić.

Na ponovljenim izborima glasovalo se za jednu prijavljenu listu, onu koalicije HDZ – HSU

predanosti koju je dala kao ravnateljica ovoj cijenjenoj instituciji. Puno se od nje očekivalo, puno toga je dala, znamo da se očekuje da ova institucija bude najprogresivniji dio grada i u toj misiji je uspjela. To su pokazala i sva izvješća koja je podnosila ovih godina, a ove godine to je pohvalila i oporba. Želimo joj puno sreće na novoj dužnosti. –rekao je Darko Bekić. Nakon sjednice fotografiranje u ‘kockicama’ Gradonačelniku je izglasano ovlaštenje za potpisivanje Ugovora o kupoprodaji nekretnine označene kao k.č.br. 897/1, k.o. Kurilovec. Riječ je o putu koji povezuje Miošićevu i Teslinu ulicu, a koji će se nadovezati prilaz stambenim zgradama u izgradnji u Miošićevoj ulici te bi isti put trebao postati ulica koja će se produžiti skroz do Ulice Matije Gupca. Kako je pojasnio gradonačelnik, napravljena je procjena sudskog vještaka te je iz tog javnog dokumenta vidljivo temeljem kojih zakona je došao do procijenjene vrijednosti. – U usporedbi s proširenjem Miošićeve, ovo je znatno niža cijena za ovako veliku česticu koja će omogućiti razvoj tog djela Gorice. Velik je značaj spoja Kurilovca i Tesline, cijena je prihvatljiva i sve je po zakonu. – istaknuo je gradonačelnik Barišić. - Siguran sam da će stanovnici biti zadovoljni kad se riješi taj problem, uvidom u papire sigurni smo da je sve riješeno sukladno zakonu jer ne vjerujem da bi itko išao riskirati na takvom projektu. –rekao je Damir Šimunić u ime kluba zastupnika SDP-a koji su podržali ovu točku. Po završetku sjednice vijećnici su se zajedno fotografirali u prepoznatljivim ‘kockicama’, u znak podrške hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji.

Kristina Klarić, nositeljica liste HDZ - HSU
11. 7. 2018. Gradonačelnik Barišić, foto Anes Šuvalić
11. 7. 2018., Presjednik Vijeća Neven karas, foto Anes Šuvalić
11. 7. 2018., Gorički vijećnici, foto Anes Šuvalić
11. 7. 2018., Fotografija kao podrška Vatrenima, foto Mirjana Marković

Otvaranje bazena krajem kolovoza

radonačelnik Dražen

GBarišić i ravnatelj Stjepan Kos potpisali su 13. srpnja Ugovor o darovanju zemljišta Srednje strukovne škole Gradu Velikoj Gorici, kako bi se ispunila i pravna formalnost oko uređenja pristupne ceste do gradskog bazena. – Srednja škola darovala je zemljište za pristupnu cestu u sklopu projek-

ta izgradnje goričkog gradskog bazena, a radi se 2500 kvadratnih metara u vrijednosti oko 1,6 milijun kuna. O ovom smo projektu od samih početaka najviše razgovarali ravnatelj Kos, tadašnji dogradonačelnik, i ja jer smo htjeli revitalizirati ideju iz osamdesetih godina. Naime, Gorica je u vrijeme Univerzijade trebala dobiti 25-metar-

Tehnički pregled trebao bi biti do 10. kolovoza, a nakon toga slijedi probni rad od 10 – 15 dana

ski bazen. To se, nažalost, nije dogodilo, ali sada ćemo imati bazen upravo na lokaciji gdje

Izgradnja nacionalnog stadiona jedno je od vrućih tema posljednjih tjedana, a kao jedna od mogućih lokacija spominje se i Velika Gorica. Naš grad je u prednosti pred drugima jer je u blizini metropole, na njenom je području Zračna luka dr. Franjo Tuđman, ima izvrsnu cestovnu i željezničku povezanost, a smještajni kapaciteti sve su veći te Gorica može prihvatiti dolazak velikog broja gostiju. Iskazana namjera za gradnjom nacionalnog stadiona ima punu potporu Grada i gradonačelnika Barišića. – Učinit ćemo sve što je potrebno da se taj projekt i realizira u našem gradu, a sve u koordinaciji sa Vladom RH i nadležnim institucijama. – najavio je gradonačelnik Barišić dodavši da su u Velikoj Gorici posljednjih godina investirana velika sredstva u izgradnju sportske infrastrukture. – Izgrađena je sportska trenažna dvorana, izgradili smo prvi u nizu fitness parkova, pri kraju je izgradnja gradskog bazena, uređuju se sportski domovi i kombinirana igrališta u naseljima… Gradski stadion na kojem će uskoro biti završena rasvjeta, već je sada mjesto na kojem se nalazi U21 reprezentacija. Nacionalni stadion zaokružio bi sportsku infrastrukturu u gradu. – zaključio je Barišić. Sam prostor i prostorni planovi koji mogu realizirati taj projekt već postoje jer samo zemljište

Uređenje Pleške ulice

Svi će radovi biti gotovi najkasnije do početka kolovoza

je i bio predviđen. – istaknuo je gradonačelnik prilikom potpisivanja ugovora. Radovi vrijedni 37 milijuna kuna polako se privode kraju. Bazeni su popločeni, opločen je prostor oko bazena, uređeni su sanitarni čvorovi i garderobe, a elektroinstalacije su pri samom kraju. Na kraju će biti asfaltirano parkiralište i uređene zelene površine oko objekta. Prema najavama, sve bi trebalo biti gotovo početkom idućeg mjeseca. – Do 10. kolovoza će biti obavljen tehnički pregled, iza toga će uslijediti probni rad od 10 – 15 dana, a nakon toga će bazen biti otvoren za korištenje svim građanima. Mislim da smo uspjeli u razumnom roku sagraditi jedan ovakav kompleksan objekt, a vrlo brzo ćemo ponuditi i rješenja za vanjske bazene, jedan olimpijski i jedan manji s vodenim atrakcijama, čime će vodeni kompleks u Velikoj Gorici biti potpuno dovršen. –rekao je Barišić.

Usporedo s uređenjem pristupne ceste gradskom bazenu, djelatnici VG Komunalca ovih dana marljivo rade i na uređenju Pleške ulice. Na ukupnoj duljini od 550 metara postavljen je izravnavajući sloj, a ovih dana slijedi podizanje šahtova i slivnika te frezanje ostatka ulice u duljini od oko stotinjak metara. Najkasnije do početka kolovoza kompletni radovi na Pleškoj bit će dovršeni, a sudeći prema trenutačnoj dinamici sve bi moglo biti gotovo i prije.

Inače, Pleška je nakon početka radova na sjevernoj obilaznici 2010. godine postala slijepa ulica, a gradonačelnik Dražen Barišić najavio je je na prošloj sjednici Gradskog vijeća da će se s Hrvatskim cestama pokušati kvalitetnije riješiti prometovanje Pleškom ulicom po principu desno-desno.

Gradonačelnik Barišić: Velika Gorica

oko sadašnjeg gradskog stadiona ima mogućnost širenja do više od 300 tisuća četvornih metara površine, a prometna infrastruktura je na najvišoj razini.

„Gradski stadion na kojem će uskoro biti završena rasvjeta, već je sada mjesto na kojem se nalazi U21 reprezentacija. Nacionalni stadion zaokružio bi sportsku infrastrukturu u gradu“

Plenković: Treba napraviti analize Da se budućnosti mora pronaći dugoročno rješenje za nacionalni stadion, jer hrvatska reprezentacija to zaslužuje, mišljenja je i premijer Andrej Plenković. Nakon radnog sastanka članova Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru održanom na Ključić Brdu, Plenković je istaknuo da bi izgradnjom sta-

diona poslali poruku mladim nogometašima da se i dalje bave sportom. – O tome sam nešto govorio na sjednici Vlade. Nije to tema koja je prvi put iznesena u javnost. Mislim da moramo prije svega dati jedan doprinos da postojeće stadione poput, primjerice, Poljuda koji je jedan

od najljepših stadiona, uz novi koji imamo u Rijeci, dovedemo u kvalitetnu funkciju. Ideja o Velikoj Gorici kao potencijalnoj lokaciji novog stadiona na kojem bi nastupala reprezentacija već je nekoliko puta cirkulirana. Treba napraviti detaljne analize pa vidjeti što se i kako

može, kako država, grad i savez mogu donijeti kvalitetno rješenje. Ovakav uspjeh hrvatske reprezentacije sigurno je poticaj da se to pitanje riješi. – rekao je premijer Plenković. Iako se kao potencijalna lokacija spominjao i Split, velikogorički gradonačelnik je tijekom razgovora s premijerom ostao pri uvjerenju da Gorica nudi bolje rješenje. – To ostaje jedan od projekata koji Grad Velika Gorica nudi i nudit će Hrvatskom nogometnom savezu. Nakon ovog uspjeha, Hrvatska mora imati nacionalni stadion. Mi nudimo rješenje i iz mnogih razloga smatramo da je naše rješenje jedno od najboljih. Do kraja godine ono bi trebalo biti konkretizirano i naći se na stolu kao jedna od opcija o kojoj će se odlučivati. Drago nam je da je Vlada upoznata s tim i da daje podršku, jer to onda dobiva status strateškog projekta, odnosno državnog projekta koji se onda puno lakše može realizirati. – istaknuo je gradonačelnik Barišić. Nacionalni stadion trebao bi biti kapaciteta do 35 000 gledatelja sa svim popratnim sadržajima.

20. 7. 2018., Pleška ulica
20. 7. 2018. Podizanje šahtova
13. 7. 2018., Premijer Plenković s goričkim čelnicima, foto Gorica.hr
Nacionalni stadion nalazio bi se odmah uz onaj gradski
13. 7. 2018. Gorički bazen, foto Gorica.hr
13. 7. 2018., Poptisivanje ugovora, foto Gorica.hr
13. 7. 2018., Gradonačelnik sa suradnicima i ravneteljom Kosom, foto Gorica.hr

Program zaštite i uređenja rijeke Save

Na Okruglom stolu održanom u Pučkom otvorenom učilištu predstavljen je program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska. Kako ističe direktorica društva Program Sava d.o.o. Irena Ratković Malbaša, stanje na Savi je neodrživo, posebice na pojasu od slovenske granice i nizvodnije, gdje se u posljednjih 40-ak godina korito spustilo za sedam metara. – Sava nije plovna i energetski je neiskoristiva, a vodoopskrba cijelog ovog područja je sve lošija. Naime, spuštaju se i razine podzemnih voda pa to izravno negativno utječe na okolna vodocrpilišta, naročito na zaprešićki i zagrebački vodonosnik. Intervencija na rijeci Savi u narednih deset godina je stoga neizbježna. Koncepcijsko rješenje predviđa podizanje razine podzemnih voda čime bi se osiguralo energetsko iskorištavanje te stvorili se uvjeti za plovnost rijeke Save. – pojasnila je Ratković Malbaša. – Potencijali ovog projekta su ogromni, to je projekt 21. stoljeća koji obuhvaća Grad Zagreb, Zagrebačku i Sisačkomoslavačku županiju. On je 12 godina planiran i ima financijski te gospodarski potencijal, jer je riječ o velikim građevinskim radovima. – smatra akademik Branko Kincl koji je sudjelovao u predstavljanju plan uređenja rijeke Save. U sklopu projekta bit će izgrađeno 10 brana, odnosno manjih protočnih hidroelektrana koje će moći zadovoljiti 20 posto potreba grada Zagreba za električnom energijom. Uz to će stabilizirati razinu podzemnih voda te će prometovanje rijekom biti omogućeno tijekom cijele godine, bez obzira na vodostaj.

Rekonstrukcija kanala Sava – Odra Najveća investicija u cijelom projektu jest rekonstrukci-

ja oteretnog kanala Sava-Odra, vrijedna 500 milijuna eura. Postojeći kanal proteže se od

preljeva Jankomir do Odranskog polja, a rješenjem projektiranim još 1973. predviđeno

Najveća investicija u cijelom projektu bit će 500 milijuna eura vrijedna rekonstrukcija kanala Sava-Odra, odnosno njegovo spajanje kanala na rijeku Savu u Prevlaci

je da se kanal produži do Save u okolici Siska. Rekonstrukcijom kanala Sava – Odra i njegovim ponovnim spajanjem na rijeku Savu u najbližoj točki, u blizini Prevlake, on postaje kanal Sava – Sava. Time će se znatno povećati kapacitet kanala, a Odransko polje i u novoj će se koncepciji koristiti kao retencija.

Upravo taj kanal je od izuzetnog značaja za naš grad jer se brojne aktivnosti odvijaju

Kraj proljeća i ljeto pravo su vrijeme za izvođenje građevinskih radova, a sezonu će ove godine iskoristiti i HEPToplinarstvo koje u središtu grada provodi rekonstrukciju i revitalizaciju toplovodne mreže centralnog toplinskog sustava Grada Velike Gorice. Cilj ovih radova je, kako je istaknuto, smanjiti distri-

butivne gubitke toplinske energije te osigurati sigurnu i pouzdanu opskrbu toplinskom energijom za sve krajnje kupce spojene na centralni toplinski sustav. Planirana je izgradnja 2000 metara nove mreže na području između kotlovnica u Magdalenićevoj ulici, Kralja Dmitra Zvonimira i Cvjetnom

naselju. Stare, dotrajale čelične cijevi toplovoda koje su izolirane mineralnom vunom i položene u betonske kanale, mijenjaju se novim predizoliranim čeličnim cijevima koje imaju puno bolja svojstva toplinske izolacije i ugrađen nadzorni sustav za detekciju propuštanja. Nakon zamjene cijevi treba sanirati zelene po-

Dovršetak svih radova planiran je najkasnije do 1. listopada ove godine

vršine te prometnice i pješačke staze, a dovršetak radova planiran je najkasnije do 1. listopada ove godine.

velikim dijelom na području koje administrativno spada pod Grad Veliku Goricu. – To će značajno utjecati na daljnji prostorni razvoj grada, prometnu povezanost te gospodarske i turističke potencijale. Rekonstrukcija oteretnog kanala Sava – Odra i njegovo povezivanje s rijekom kod Prevlake, što bi dovelo bi do realizacije projekta kanal Sava – Sava, stvorili bi se preduvjeti za kvalitetniju obranu od poplava, a ujedno bi se otvorile nove površine, nova kvaliteta života i nove investicije. Time bi se povećala vrijednost i važnost Velike Gorice koja je danas jedno od trenutno najvećih investicijskih središta u Hrvatskoj. – istaknuo je gradonačelnik Dražen Barišić. U izradu potrebnih studija, nacrta i prijedloga programa bio je uključen veliki broj stručnjaka, sva je dokumentacija predana u proceduru u Ministarstvo zaštite okoliša, a narednih mjeseci očekuje se strateška procjena utjecaja na okoliš uz javnu raspravu. Predviđeno je da će uz četiri godine pripreme dokumentacije sama izgradnja trajati oko osam godina, a financijska potpora za provedbu projekta očekuje se i iz europskih fondova.

Radovi u središtu grada, foto David Jolić
Planirana je izgradnja 2000 m nove mreže, foto David Jolić
Zamjenjuju se stare čelične cijevi, foto Mirjana Marković
Rijeka Sava, arhiva
5. 7. 2018, Irena Ratković Malbaša (u sredini), foto Mirjana Marković
5. 7. 2018, Irena Ratković Malbaša (u sredini), foto Mirjana Marković

Sredstva za obnovu vrtića

Grad Velika Gorica dobio je, temeljem ugovora potpisanog s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, sredstva za poboljšanje materijalnih uvjeta u goričkim vrtićima u iznosu od 272 tisuće kuna. Zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar, koji je potpisao ugovor, istaknuo je da Grad ovim nastavlja tendenciju povlačenja sredstava, što iz Europske

unije, a što iz državnoga proračuna putem ministarstava. – Nakon Osnovne škole Jurja Habdelića, početka energetske obnove Dječjeg vrtića Ciciban, sad smo potpisali ugovor kojim ćemo obnoviti dječje vrtiće Lojtrica, Ciciban i Žirek, nadopuniti dječje sprave te stvoriti sve materijalne uvjete koji nedostaju, a na koje su upozorili sami vrtić. – istaknuo je Ačkar.

Od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku dobiveno je 272 tisuće kuna

Grad će, neovisno o ovim sredstvima, u gradske dječje vrtiće uložiti još milijun i sto tisuća iz svog proračuna.

Obnova Cicibana Podsjetimo da je u tijeku energetska obnova centralnog objekta DV-a Ciciban vrijedna 4,7 milijuna kuna, od čega je 2,8 milijuna kuna osigurano putem nekoliko natječaja. Na objektu koji je izgrađen 1979. godine bit će zamijenjena fasada i krovište, ugradit će se nova stolarija, postaviti nova rasvjeta te modernizirati sustav grijanja, a uskoro se očekuje i uređe-

nje vanjskog igrališta koji će sufinancirati resorno ministarstvo. - Zadovoljni smo radovima i dinamikom, i krajem kolovoza će cijeli objekt biti završen. Posebice smo se koncentrirali na unutarnje radove, dok vanjski radovi na fasadama koji neće opterećivati pedagoški rad nisu toliko bitni i prioritetni, a početkom rujna sva djeca će biti u vrtiću. Iz drugog izvora, Ministarstva demografije,

ćemo urediti i vanjsko igralište, potpis ugovora će biti kroz koji dan s ministricom i očekujemo da će taj vrtić biti u potpunosti obnovljen. – rekao je gradonačelnik Barišić. Djeci i djelatnicima će unutar ove ustanove biti omogućena bolja kvaliteta boravka i rada. Ujedno, vrtić trenutačno ima velike izdatke u smislu energenata pa se nakon obnove očekuje veliki koeficijent uštede energije, oko 70 %.

Gorica sve zanimljivija turistima

Usamo prvih šest mjeseci ove godine Velika Gorica ostvarila je 35 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Ogroman porast bilježi prethodni mjesec, lipanj, u kojem je ostvareno čak 120 posto noćenja više nego u istom mjesecu lani. Kako pojašnjavaju djelatnici velikogoričke Turističke zajednice, razlog tome je porast broja kreveta u velikogoričkim smještajnim kapacitetima, ali i rast kvalitete smještajnih objekata. Otvoreni su novi hoteli, a postojeći objekti preuređeni su i kategorizirani u skupinu hotela pa u toj skupini bilježimo čak 220 posto više noćenja u lipnju u odnosu na prošlogodišnji. Trend je nastavljen i u srpnju. Samo u prvoj polovici mjeseca zabilježeno je 3500 noćenja, a brojka turista i gostiju koji su ove godine odlučili prenoćiti u našem gradu popela se tako na 26 500. Uz redovne aktivnosti promocije Velike Gorice kao destinacije s dobrom ponudom smještajnih kapaciteta pokraj

Zračne luke i metropole, Turistička zajednica grada Velike Gorice, kroz model Udruženog oglašavanja s Hrvatskom turističkom zajednicom, od početka ožujka do kraja lipnja provela je kampanju za smještajnu ponudu i na Google AdWordsu

Gorica dobila još jedan hotel Zbog svojih prirodnih ljepota, zanimljivih manifestacija i objekata u kojima se iščitava

Do polovice srpnja zabilježeno je 26 500 noćenja

tradicijsko graditeljstvo ovog kraja, Gorica je zanimljiva brojnim gostima. Ujedno je atraktivna destinacija za putnike koji slijeću u zračnu luku, a kojima je naša zračna luka polazišna ili završna točka boravka u Hrvatskoj. Ne čudi stoga da je gostiju sve više, a kako bi im se ponudio kvalitetan smještaj u našem gradu povećavaju se smještajni kapaciteti. Lani je otvoren Garden Hill koji ima 39 soba i 6 apartmana, prostrani wellness, dvoranu za sastanke i konferencije te restoran baziran na hrvatskoj nacionalnoj kuhinji. Nedavno je

Gorica postala bogatija za još jedan hotel s četiri zvjezdice koji će upotpuniti turističku ponudu našeg grada. Gosti hotela Time na raspolaganju imaju 36 soba, tematski uređenih prema motivima hrvatskih gradova, a mogu uživati i u kulinarskim specijalitetima njihovog restorana i ugodnoj atmosferi bara. –Ovaj restoran i bar neće služiti samo našim gostima, već i Goričanima. Cilj nam je privući naše sugrađane delicijama koje ćemo im ponuditi. Ako sve realiziramo kako smo zamislili, realno

možemo računati i na goste iz susjednog Zagreba. – ističe vlasnik Klaudio Maričić. Hotel je smješten u zgradi koju su nekada koristile goričke komunalne tvrtke, a prostor je adaptiran za novu namjenu. Hotel je prerezavši vrpcu službeno otvorio gradonačelnik Dražen Barišić. –S ovim hotelom Velika Gorica u ponudi ima 647 kreveta. Ovo je šesti hotel u našem gradu, a rijetki su gradovi koji imaju tako veliki broj hotela. Primjerice 2010. godine imali smo samo jedan hotel i osam prenoćišta, a sada imamo šest hotela i preko 40 tisuća noćenja godišnje. Postajemo vrlo bitno mjesto na turističkoj karti Hrvatske. – rekao je tom prilikom gradonačelnik Barišić.

, Krešimir Ačkar, zamjenik gradonačelnika, foto Krešimir Ačkar fb
Vrtić Ciciban, foto Mirjana Marković
21. 6. 2018. Hotel Time, Foto Anes Šuvalić
Kurija Modić - Bedeković, arhiva
21. 6. 2018., Gradonačelnik s vlasnicima hotela, Foto Anes Šuvalić

Otpad nije smeće

Gdje god bila Božica uvijek sortira

Grad Velika Gorica i VG Čistoća uskoro uvode cjeloviti sustav odvojenog prikupljanja otpada za područje cijelog grada. Papir, limenke i plastična ambalaža se u pojedinim dijelovima grada već neko vrijeme prikuplja odvojeno od miješanog komunalnog otpada. Vg Čistoća će početkom iduće godine podijeliti spremnike za odvojeno sakupljanje i onim građanima koji ih još nisu dobili. Novitet za sve korisnike su posude za biootpad, koje do

sada nisu u upotrebi. Korisnici u kućama će moći i kompostirati, a gradsko komunalno društvo će im osigurati njihov besplatni komposter, ako se odluče za ovu vrstu zbrinjavanja biootpada. Tako će uz zelene kante, za sve građane u upotrebu ući i smeđe za biootpad, plave za otpadni papir i karton, te žute za otpadnu plastičnu i metalnu ambalažu.

Naša sugrađana Božica Šepčić, koja živi u djelu grada koji je već opskrbljen posudama za razvrstavanje svih vrsta otpada

osim biorazgradivog, objeručke je prihvatila mogućnosti koje pruža novi sustav prikupljanja otpada.

„Koliko vidim, posude se nalaze ispred ulaza i bez problema se može odvajati papir, limenke i plastična ambalaža. Važno je ljude informirati i probuditi u njima svijest o potrebi razvrstavanja otpada“, rekla nam je Božica.

Naša sugovornica ne sortira otpad samo u svom stanu u Velikoj Gorici, ona to čini i kad je u

Šepčić: „Važno je ljude informirati i probuditi u njima svijest o potrebi razvrstavanja otpada“

obiteljskoj kući u Hotnji.

„Susjedi mi se smiju, kažu da nisam normalna. Otpad koji se da reciklirati skupljam i sortiram u podrumu kuće. Kad god idem u Goricu u automobil stavim što imam i usput na reciklažom dvorištu sve sortiram i bacim. Reciklažna dvorišta su dobra, ali nemaju svi automobil da prevezu otpad na njih. Nekad im je jednostavnije zapaliti ga ili ga staviti na traktor i odvesti u šumu, jer ne razmišljaju o posljedicama svojih postupaka. Znam pokupiti staklo i ostalo smeće na koje naiđem u šumi, a da samo znate što se sve baca u šumu. Mene to boli“, objasnila nam je.

Kako kaže, prije se jako pazilo na urednost okoliša i čuvala priroda, a nije bilo niti toliko ambalažnog otpada.

„Sjećam se da smo kao djeca u školi skupljali papiriće i smeće oko škole. Ja nikad nisam bacala smeće u prirodu. Istina je da prije i nije bilo toliko smeća, odnosno nije bilo toliko ambalaže. Ja sam radila u trgovini nakon srednje škole i sjećam se da smo u ono vrijeme marmeladu vagali u onaj sjajni papir, da iz velike kante grabilo se u ‘svileni’ papir i nosilo doma“, otkrila nam je naša sugovornica.

Božica je više od četrdeset godina provela u Njemačkoj i

bila je svjedok uvođenja sustava sortiranja kod njih.

„Kad se u Njemačkoj uvodilo sortiranje otpada, djelatnici komunalnog poduzeća znali su pogledati u vreću ili kantu te nisu preuzimali otpad ako nije bio sortiran. Nije bilo novčanih kazni za to, ali ako bi vas zatekli da ste smeće odložili izvan posude predviđene za to ili dvorišta za recikliranje naplatili bi vam veliku kaznu“, istaknula je Božica.

Iz Vg Čistoće poručuju kako će u suradnji s Gradom Velikom Goricom provesti edukaciju građana o gospodarenju otpadom, koje je trenutno jedna od gorućih tema u cijeloj RH. Edukacija će se provoditi po školama, vrtićima, mjesnim odborima, gradskim četvrtima, putem letaka, brošura, plakata, radio postaja, a sve sa svrhom mijenjanja svijesti građana kada je u pitanju problematika otpada. Otpad nije smeće i drago nam je da građani Velike Gorice to sve više prepoznaju. Sve više je ljudi, kao što je gospođa Božica, a koji pravilno razvrstavaju na svom kuć-

nom pragu. U prilog tome ide činjenica da se postotak razvrstavanja otpada u našem gradu u zadnjih godinu dana popeo s 11 na 17 posto. Podjelom posuda za razvrstavanje otpada na području cijelog grada očekujemo da će se ta brojka popeti i do 30 posto, što je blizu cilja koji si je Grad zadao, a to je da do 2020. dostignemo respektabilnih 50 posto sortiranog otpada. “Gospođa Božica je spomenula i nepropisno odloženi otpad u prirodi, takozvane divlje deponije. VG Čistoća je trenutno u fazi saniranja njih nekoliko, no velik je problem što nakon čišćenja istih nesavjesni građani opet dovoze razne vrste otpada na isto mjesto. Stoga se u skorije vrijeme planiraju postaviti i kamere na područja očišćenih divljih deponije, te strože kažnjavati one građane koji će onečišćavati našu Veliku Goricu. Zajedničkim snagama naš grad možemo učiniti još ljepšim i ugodnijim za život”, poručio je predsjednik uprave VG Čistoće Ivan Rak.

GSG VG APLICIRAO ZGRADE NA DODATNO SUFINANCIRANJE ENERGETSKE OBNOVE, ČIME BI

OBNOVA BILA SUFINANCIRANA S 84% BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Izvođenje građevinskih radova na projektima energetske obnove višestambenih zgrada se ubrzo bliži kraju. Trenutno polovica višestambenih zgrada koje su predviđene za energetsku obnovu već su gotove sa svim fazama energetske obnove, a druga polovica je trenutno u fazi obnove, tako da polovica građana odnosno suvlasnika stanova već uživa u prednostima energetske obnove.

Projekt energetske obnove zgrada u Velikoj Gorici ukupna je vrijednost 60 852 270 kuna, te je osigurano 60% iznosa iz Europskog fonda za regionalni razvoj - Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014-2020.”

„GSG VG d.o.o. je do sada ostvario stopostotne realizacije svih apliciranih projekata energetske obnove, te smo se dokazali kao vodeći upravitelji u Hrvatskoj što se tiče projekata energetske obnove višestambenih zgrada. To je ono što je GSG kao Vaš partner u upravljanju prepoznao i iskoristio maksimalno učinkovito, jer ti projekti su sufinancirani bespovratnim novčanim sredstvima, a uz to se ostvaruju značajne uštede u pogledu potrošnje toplinske energije čime se direktno smanjuju emisije CO2 i time uvelike doprinosi očuvanju okoliša i stvaranju ugodnijeg i vrijednijeg doma“. Izjavio je direktor Tomislav Landeka Vaš partner u upravljanju višestambenim zgradama!

Grad Velika Gorica i GSG VG d.o.o. želi obavijestiti sve naše sugrađane koji žive u višestambenim zgradama koje su bile u projektu energetske obnove kako smo zgrade koje su bile zainteresirane za obnovu i koje su trenutno u fazi obnove prijavili na dodatan natječaj pod imenom: „sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2017. godinu” raspisan od strane ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije, Projekt energetske obnove višestambenih zgrada sufinanciran je u omjeru 60% - 40%. Odnosno 60% su nepovratna novčana sredstva od strane EU, dok 40% plaćaju vlasnici stanova u zgradama.

Ono što se sa tim natječajem ostvarilo je to da višestambene zgrade na već dobivenih 60% ostvarile dodatnu izvor financiranja od države i ministarstva. Tako da na udio od 40% kojeg sufinanciraju vlasnici stanova bilo je moguće ostvariti dodatnih 60%, što u prijevodu znači dodatnih 24% subvencije na već postojećih 60%. Te to sveukupno čini visokih 84% od ukupnih 100% potrebnih novčanih sredstava za energetsku obnovu.

Ovaj natječaj bio je isključivo za jedinice lokalne samouprave odnosno općine i gradove. Pošto je GSG VG u 100% vlasništvu Grada Velike Gorice takav uvjet smo ispunili dok ostali privatni upravitelji ne bi bili u mogućnosti prijaviti se na ovakav natječaj.

Dobili smo dodatne odluke o financiranju za svih 16 višestambenih zgrada koje su se aplicirale za energetsku obnovu. Radi se o zgradama:

1. Matice Hrvatske 3, 2. Slavka Kolara 9 3. Slavka Kolara 10 4. Slavka Kolara 19-27 5. Kralja Stjepana Tomaševića 1 6. Kralja Stjepana Tomaševića 2 7. Kralja Stjepana Tomaševića 3 8. Kralja Stjepana Tomaševića 5 9. Kralja Dmitra Zvonimira 9-13

10. Kralja Dmitra Zvonimira 21 11. Matije Slatinskog 2

12. Bratstvo I 2a2b

13. Bratstvo I 6

14. Trg maršala Tita 10-13

15. Zagrebačka 29-31 16. Čakovečka 42-48

VG Vodoopskrba educira

Doznajte kako funkcionira gorički pročistač otpadnih voda DAN NA PROČISTAČU

Velikogorički sustav odvodnje otpadnih voda razdjelnog je tipa te je podijeljen na sustav odvodnje otpadnih sanitarno tehnoloških voda - fekalnu odvodnju i na sustav odvodnje oborinskih otpadnih voda - oborinsku odvodnju.

Sustav odvodnje otpadnih voda u cijelosti je spojen na UPOV te se pročišćene otpadne vode putem tlačnog kolektora odvode u recipijent - rijeku Savu nizvodno od naselja Bukevje.

UPOV je izgrađen i pušten u pogon 1974. godine, kao klasični mehaničko biološki uređaj s II stupnjem pročišćavanja. Tijekom kasnijih godina kako se povećavao broj stanovnika tako je dograđivan, kako bi bio funkcionalan.

Važno je istaknuti kako negativan utjecaj na rad UPOV-a ima veliki dotok oborinskih voda, naročito radi neovlaštenih spajanja oborinskih voda u fekalnu odvodnju kao i bespravno upuštanje nedozvoljenih sadržaja iz mehaničkih radionica, autopraonica, separatora, septičkih jama, klaonica, tiskarskih pogona, kućanstava itd.

Dnevni prihvat otpadne vode na UPOV je 7.982 m3/dan ili 2.908.519 m3/god, pri čemu se prikupi 518 kg/dan ili 189 t/god komunalnog otpada i 122 kg/dan

ili 44,4 t/god pijeska. (Prikupljeni otpad zbrinjava se prema važećim pravilnicima Pravilnik o gospodarenju otpadom NN 23/14). Kao nusprodukt pročišćavanja otpadnih voda nastaje mulj u količini od 1351 kg/dan suhe tvari mulja ili 493 t/god. (Mulj nastao pročišćavanjem otpadne vode aerobno se stabilizira nakon čega se dehidrira i odlaže na privremeno skladište unutar kruga UPOV-a te se povremeno izvozi na poljoprivredne površine sukladno Pravilniku o gospodarenju muljem NN38/08)).

Na UPOV-u se nalazi interni laboratorij za analizu otpadne vode, u kojem se sukladno vodopravnoj dozvoli ispituju navedeni parametri:

BPK5, KPK, amonij, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor, pH, temperatura, boja, miris, taložive tvari, suspendirana tvar, suhi ostatak, vidljiva

otp. tvar, sadržaj otop. kisika. Za izradu svih analiza, prikupljanje podataka o količinama vode i protocima, te za vođenje cjelokupnog procesa pročišćavanja odgovorne su djelatnice Andreja Tretinjak, dipl. ing. preh. teh. i Zrinka Matić, dipl. ing. biol ., dok tehničku podršku radu uređaja omogućuju djelatnici strojarskog i električarskog usmjerenja.

Prema važećoj Vodopravnoj dozvoli od 29.01.2014. uvjeti propisanih graničnih vrijednosti ispuštene otpadne vode bili su sukladni odnosno zadovoljeni.

Rezultati analiza nakon postupka pročišćavanja na izlazu iz Uređaja a prije ispuštanja u rijeku Savu (izvor analize „NZZJZ AŠ“ 2017.):

POTROŠNJA KISIKA (BPK5)

Vodopravnom dozvolom propisano je i smanjenje ulaznog opterećenja na ispustu u Savu u slučaju kada se ne postižu vodopravnom dozvolom utvrđene granične vrijednosti navedenih pokazatelja, a iz prikazanih rezultata vidljivo je sljedeće

Trenutačni kapacitet UPOV-a je 35.000 ES, a planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom u sklopu EU projekta „Aglomeracija Velika Gorica“, predviđeno je povećanje kapaciteta na 74.000 ES te uvođenje trećeg stupnja pročišćavanja otpadnih voda.

Radovi bi mogli biti završeni i prije roka

Velika Gorica dobiva novi kružni tok

Trenutno najveće gradilište u Velikoj Gorici nalazi se na križanju ulica Ljudevita Posavskog, Kolodvorske i Matice hrvatske. U utorak, 03.srpnja počeli su radovi na izgradnji kružnog toka, a radove izvodi VG Komunalac.

U prva tri tjedna radova napravljen je ogroman posao, no isto tako svakoga dana javljaju se novi problemi i neplanirane poteškoće koje usporavaju posao, ali iz VG Komunalca ističu kako za sada sve teče predviđenom dinamikom i ako ne bude većih problema novi kružni tok mogao bi biti gotov i prije 11. rujna, koji je ugovoreni rok za završetak radova.

“Napravljeni su pripremni radovi, skinut je gornji sloj asfalta, uklonjeni su rubnjaci te je postavljena kompletna signalizacija. Sve samo radili u koordinaciji s gradskim Upravnim odjelom za komunalne djelatnosti i promet i Policijskom postajom Velika Gorica, a sve kako bi maksimalno povećali sigurnost za naše sugrađane. Unatoč tome, u prvim danima pogažene su neke rampe, ali smo vrlo brzo postavili nove.” - poručuju iz VG Komunalca. Uz navedeno, napravljen je velik dio kanalizacije, radi se na oborinskoj, a obavljeno je i pola poslova što se tiče nove vode.

„Izgradnja kružnog toka nam je ovogodišnji najveći ali i naj-

zahtjevniji projekt. Naglašavam da je ovaj projekt izuzetno kompliciran te da skoro svakodnevno nailazimo na razne nepredvidive probleme kao što su stare neucrtane podzemne instalacije i sl. Rok koji imamo za završetak radova je rekordno kratak, ali unatoč svemu tome, za sada sve ide u skladu s planiranom dinamikom, a kružni tok mora - i biti će gotov u zadanom roku“. – rekao je Jurica Mihalj, predsjednik Uprave VG Komunalca.

“Kada napravimo nove cjevovode, tada slijedi njihovo ispitivanje kao i uzimanje uzoraka vode. Kad dođe potvrda da je voda ispravna, onda se tek na te cjevovode treba spojiti okolne zgrade i kuće. Znači svaku kuću s kanalizacijom na novu

Svakodnevne nepredviđene situacije usporavaju radove, ali za sad sve ide prema planu

kanalizaciju, svaku kuću s vodom na novu vodu.” - ističu iz VG Komunalca.

Projekt izgradnje kružnog toka prvi prioritet VG Komunalca

Kako smo već rekli, planirano je radove završiti i prije rokova, no nepredvidivih situacija je jako puno. Neki stariji cjevovodi relativno lako pucaju, više se ne koriste, a postavljeni su prije gotovo pedeset godina. Takvih slučajeva bilo je puno,

pa su djelatnici VG Komunalca morali u vrlo kratkom roku reagirati i sve sanirati kako ljudi u blizini gradilišta ne bi bili bez vode. Zbog takvih situacija gubi

se i po pola dana. Uz već navedeno, zamijenit će se strujna mreža, nove instalacije za DTK, a postavit će se i rasvjeta na novim mjestima.

Ukupno će se povući što u dijelu prometnice, što u pješačkom dijelu kao i na zelenim površinama, šest do sedam različitih mreža. Spomenute mreže provlače se između već postojećih, a to je izuzetno zahtjevan i osjetljiv posao. „Sve naše ekipe koje su zadužene za spomenuti projekt, rade intenzivno i izuzetno odgovorno te u ovom trenutku mogu reći da smo svi zadovoljni kako radovi napreduju. Svjesni smo da ovi radovi, kao i privremena regulacija prometa, uzrokuju gužve na određenim prometnicama, a ponekad i nervozu. Ovim putem se našim sugrađanima na tome ispričavamo. Izgradnja kružnog toka trenutno je naš prvi prioritet te dajemo sve od sebe kako bi ga završili u što skorijem roku na zadovoljstvo svih Velikogoričana. Također, ovim putem se zahvaljujem svim našim sugrađanima u Velikoj Gorici na dosadašnjem razumijevanju i korektnosti“. – zaključuje Mihalj. Sa završetkom radova pod zemljom, prijeći će se na gornje slojeve. Sve završava s dva sloja asfalta, a sitne promjene očekuju stanovnike u Ulici Ljudevita Posavskog koji su pred samim kružnim tokom. Naime, promjene su samo kozmetičke, imat će drugačiji izlaz iz svojih dvorišta, a lokacija autobusne stanice će biti malo pomaknuta. S.Majstorović/A.Rotim foto: VG Komunalac

SPONZORIRANO
Predsjednik Uprave VG Komunalca Jurica Mihalj prilikom obilaska gradilišta
Radovi na izgradnji novog kružnog toka
Voditelja gradilišta Nikola Gelo u pratnji Jurice Mihalja

Petar Brcković - Dječak od kojeg možemo puno naučiti

Downov sindrom nije prepreka da bude kao svako drugo dijete

Slike jednog dječaka kojeg na dočeku u Zagrebu grli Luka Modrić obišle su svijet, ali i prenijele važne poruke. Taj dječak naš je sugrađanin Petar Brcković. Na prvu običan dječak, ali on je daleko od običnog. Rođen je sa sindromom Down i još od trenutka kad su doznali da čekaju svoje peto dijete, za roditelje Brcković krenula je borba.

O Petru nam je pričala njegova majka Jasna. Prisjetila se liječnikovih riječi dok je Petar još bio u trbuhu. „U ovom mozgu nema ništa, ovo je samo voda. Bit će biljka.“ Kako kaže, plakala je danima, borila se sama sa sobom. Čovjek si i bojiš se. Ali rekla je da će roditi to dijete, pa što bude. Na rođenju je imao teško oštećenje mozga, svi liječnici su rekli da će biti dobro ako bude mogao samostalno sjediti, no roditelji to nisu prihvatili, i krenuli su u borbu za svoje dijete.

„Vjerujem da su i ostala naša djeca u sebi imala jednu krizu, ali na van to nikad nisu pokazivala. Otvoreno smo s njima razgovarali, da moraju biti spremni na sve. Nismo im htjeli stavljati teret i obvezu. Petar je tretiran, ima problem, ali je osoba i mora znati red i tu nema popuštanja.

Ako imaš hendikep to ne znači da imaš privilegije.“ – kaže mama Brcković.

Od vježbi do terapija sve su zajedno prolazili, ali nije bilo riječi o odustajanju, iako su krize postojale. Mjesecima se radilo, a pomaci su bili neznatni. „Proš-

MODRIĆ JE NJEGOV FREND I ČEKA GA NA PIVI U VELIKOJ GORICI

li smo i program funkcionalnog učenja kojeg u Hrvatskoj nema, sat vremena vježbe koncentracije, i tu nema izgovora, bilo je jako teško, on je znao plakati i neće više. Ali nisam odustajala, znala sam da mu je teško, ali s time je stekao pažnju i koncentraciju i zbog toga danas nema nikakvih problema u školi.“

Anđeo ima svoje anđele – prijatelje iz razreda Uključiti Petra u društvo, socijalizirati ga, bio je jedan od najvažnijih zadataka. Za početak upisali su ga u vrtić. „Sunčica“ je tek otvorena kad je Petar tamo krenuo s zdravom djecom,

još je bio u pelenama, ali tamo su dobili svu stručnu pomoć, puno se radilo s njim. I uvijek je bio uključen u sve, nije bilo priredbe gdje nije imao barem jednu rečenicu za reći na pozornici. „Kad smo krenuli u vrtić, on još ništa nije govorio, brinula sam kako će biti, da li će se snaći, kako će ga djeca prihvatiti, no Jadranka je znala napraviti dobru ravnotežu između njega i druge djece, nije bilo problema, djeca su se s njim igrala, nisu ni primjetila da on ne može i ne zna govoriti. Jako lijepo iskustvo. Dali su si zaista puno truda oko njega.“ – otkriva mama Jasna.

A onda je došlo vrijeme da naš mali junak Petar krene u osnovnu školu. Nije ni to isprva teklo glatko, trebalo je kucati na mnoga vrata da bi im na kraju Osnovna škola Jurja Habdelića izašla u susret. Naravno, opet je tu bilo straha koji je uz pomoć učiteljice i ostale djece vrlo brzo prevladan.

„Učiteljica Nada Vidaković bila mu je velika podrška i znali smo da će mu ona uvijek biti zaštita, i da nju možemo računati. Opet, djeca su djeca kako će oni reagirati. Ipak, oni su se natjecali tko će sjediti pored njega, tko će mu pomagati, tko će mu izvaditi knjige iz torbe jer se on tu nije snalazio, odmah se pokazalo jedno zajedništvo i dječja ljubav koja njemu puno znači.“ – radosno govori mama. I tako, od prvog dana Petar nije imao traumu od škole, nije imao osjećaj da ga netko ne prihvaća, da ga netko ne želi, svako jutro se radosno budi i jedva čeka poći u školu. Do kraja četvrtog razreda, otkrila nam je mama, to je bila jedna idila, bez stresa, bez napetosti, kao bajka. Na kraju godine bi radili fešte s cijelim razredom, tako da su se i na taj način bolje upoznali.

A onda je došao peti razred. Opet malo stresa, novi predmeti i profesori. I tu su opet imali sreće, razrednica Romana

Špehar Krstić od prvog dana je otvorena, topla i baš majčin-

no ide u trgovinu, Mc Donald’s, kino…

Na prvu se vidi da je Petar vrlo samostalan. U školi ima asistenta u nastavi, ne može postići neke intelektualne mogućnosti i vještine, ali kako mama kaže, to nije ni bitno, neka postigne što može.

„Ono što je najvažnije za našu djecu je da znaju živjeti u svijetu - da se znaju ponašati u dućanu, doći u kino, kazalište, ponašati se na ulici, autobusu, a hoće li znati razlomke, neke stvari iz kemije i fizike to je najmanje bitno.“

Pratiti Petrov tempo izuzetno je zahtjevno, prepun je aktivnosti Petar jako voli školu, pa kad je bolestan i ne može ići na nastavu jako je tužan. Ali. Ne ide Petar samo u školu. I zato ono da je on sve samo ne običan dječak, jer unatoč sindromu

ski raspoložena, također ga je stavila pod svoju zaštitu, iako nije bilo toliko potrebno jer su djeca stalno bdjela nad njim. Brcković otkriva kako je i sama obavila razgovore sa svakim profesorom posebno koju Petar ima problematiku, na koji način može učiti, odgovarati, kako mu približiti stvari. „Mi imamo knjige po prilagođenom programu. Petar po njima ne može učiti. Ja sam iz tog prilagođenog programa počela raditi program za njega. Prateći taj program, sve sam stavljala u slike, potkrijepila s par rečenica i doslovno radila nove knjige koje su pratile i redovni i prilagođeni program. Sad je to knjiga koju on može sam iščitati, pratiti i iz koje može učiti. Oni su vizualni tipovi, i jedino na taj način mogu razumjeti.“Profesori su im izašli u susret, mama je uvijek davala na uvid ako što treba promijeniti, i tako su i strahovi prestali. Ipak najveći problem bila je matematika. Petru je to apstraktno. Još do deset, petnaest. Ali sto, tisuća…Jednostavno ne ide. Profesorica iz matematike je sjajno reagirala rekavši: „Idemo ga naučiti što mu je potrebno, neka zna prepoznavati novčanice, neka se zna s time snalaziti, a hoće li on znati korijene, razlomke, nećemo ga mučiti.“ Tako su se orijentirali na to, pa Petar danas samostal-

Down, Petar je aktivan izviđač u Turopoljskoj udruzi skauta „Tur“ o kojoj mama priča s oduševljenjem, a i Petar nam je sve potvrdio. „S njima imamo divna iskustva, već dvije godine ide sam na logorovanje. Bojala sam se, ali oni su rekli da znaju da on to može. Bodrili su ga u svemu, zahvaljujući izviđačima napredovao je u mnogim stvarima. Ima nove prijatelje, pa je radio čvor, učilo se paliti vatru, kako se slaže šator. Sve je to pokazivao doma, i svi smo to morali vidjeti. Pa tu su pjesme, i unatoč slabom fondu riječi podijelio je to s nama. Izviđači su mu drugi dom.“ Petar je i pravi sportaš. Nekada je bio dio VG Limača, tamo se također odlično snalazio, djeca su ga bodrila i poticala. Za njegovu motoriku to je bio odličan način vježbe. A kada je „limače“ prerastao vratio se judu. Trenira u Judo klubu Pinky i već ima žuti pojas. „Povremeno idemo na plivanje i jahanje, on i skija, osvojio je nekoliko medalja, samostalan je u tome. Sam ide na vučnicu i sve zna sam namijestiti. Jako dobro pliva i vozi bicikl.“ – kaže mama, a Petar mi objašnjava kako sam stavi masku i dihalicu i kako sam pliva do bove, a na plaži ga čekaju obitelj i cijela ekipa. Možete ovog veselog dječaka vidjeti i kao ministranta u Župi

Navještenja Blažene Djevice Marije. Petar otkriva da planira ići i na fakultet, zna da treba puno učiti, kaže da će raditi u obiteljskoj tvrtki, a kad se zaposli onda će se, dodaje, i oženiti. Mama je sretna i ponosna, kaže kako imaju samo pozitivna iskustva i da se to mora znati, te da to mora biti poticaj drugima, ima onih koji se boje, koji nemaju spoznaje, a ovakvi svijetli primjeri mogu pomoći mnogima. Lijepo je biti slavan, bogat, imati vlast i moć, ali u svemu treba biti čovjek A otkud u cijeloj priči ljubav prema nogometu? Obitelj Brcković prati utakmice, ali nisu od onih koji sad idu po stadionima i navijaju. Čak se u kući puno i nije pričalo o nogometu, pa ni o Luki Modriću. Otkud je Petar baš njega izvukao još ni danas ne znaju. Jednog dana došao je kući s posterom i zalijepio ga kod kreveta. I Luka, i Luka. Koji Luka? Modrić. Postao mu je idol, gledao je tekme. „Svaku večer prije spavanja imamo našu molitvu, on bi stavio ruku na Luku i rekao:“ Luka ja tebe volim. Ja k tebi u Madrid. Ja avionom sam. Luka ti moj frend.“ Sve slike gdje bi ga našao moralo se skupljati i rezati. Dres samo Lukin, a nakon Svjetskog prvenstva htio je u Zagreb vidjeti Luku. Nije se on nadao da će to biti takva gužva, bio je sav uzbuđen. Uporno je ponavljao da ga želi vidjeti i otići k njemu. To su čuli dečki u blizini, jedan od njih poveo ga je i rekao mu da će ga vidjeti. Tata Mladen se u svemu nije snašao i izgubio ga je iz vida, ulovila ga panika, ne poznaje dečka, kud su otišli.“ – prepričava mama Jasna. Kako je to izgledalo te večeri svi znamo. Cijeli svijet zna. Petar u zagrljaju svog idola. Kad je došao kući, pričao je samo o Luki, nije htio skinuti dres. „Ja vidio Luku. Luka moj frend. Ja sam bio s Lukom. On će doći ovdje na pivo. Luka grlio, ja ga volim, volim.“ – govorio je Petar.

„On je dobio što je želio, za čime je čeznuo. Bila je to iskrena želja u njegovom srcu već godinama. I ostvarila se. Njemu to puno znači. Nitko nije očekivao da će ga Luka dići na binu, to je nešto posebno, Luka ga je držao u zagrljaju cijelo vrijeme.“ – kaže mama Jasna, te nastavlja: „Stvar je puno dublja nego smo svjesni. Poslana je velika poruka. Lijepo je biti slavan, bogat, imati vlast i moć, ali u svemu treba biti čovjek. Imati otvoreno srce, znati prihvatiti onog tko je drugačiji. A to su dečki pokazali. Luka. Predivno je što je nogometaš, što je napravio čuda na prvenstvu, ali prije svega je čovjek.“ I zato svi trebamo naučiti nešto od našeg Petra. Kada si dobar i imaš dobre namjere, kad imaš otvoreno srce i kada si raspoložen za lijepe stvari one se dogode, kad-tad. Suzana Majstorović

Petar i njegov frend Luka Modrić foto- Petar Glebov-PIXELL
S tatom Mladenom i mamom Jasnom

Rancheri i rokeri okupirali Okuje

Udanašnjem društvu svjesni smo konstantnih predrasuda i stapanja u masu. Ljudi, a pogotovo mladi imaju naviku stavljanja pojedinaca u ladice kako bi se lakše snalazili u svijetu socijalizacije i međuljudskih odnosa. Imaju li današnji tinejdžeri mjesta za izlaske? Postoje li već uobičajena mjesta izlaska i provođenja vikenda, postoje li mogućnosti za nove ideje i inovacije?

Zašto izabrati alternativu?

Mnoge udruge za mlade i društva u okolici trude se pružiti razne nove oblike zabave i okupljanja za sve. Uspješnost njihovih projekata često se temelji na posjećenosti, broju lajkova na Facebooku i sličnom, no većina tih događanja organi-

zirana je kako bi potaknuli na razmišljanje o životu, upoznavanju svijeta oko sebe, glazbe, novih stilova te drugih ljudi iz okolice.

Ivan Drugalić svoju ideju ima već neko vrijeme, a u subotu, 14. srpnja uz pomoć prijatelja i poznanika proveo ju je u djelo. Na okujskom Ranchu gdje Ivan ima posjed u obiteljskom nasljeđu napravio je prvi Ranch&Roll, privatan tulum otvoren za sve s alternativnom, opuštajućom atmosferom u kojoj su uživali i mladi i stariji; ljudi svih generacija i bez ikakvih predrasuda. Ideja za naziv tuluma kod Drugalića postoji već godinama te se ona javljala na svakoj dosadašnjoj zabavi na spomenutom prostoru. Uz slavlje prvog rođendana Caffe

Kada se ujedine i mladi i stari…

bara Podrum svi su bili dobrodošli, a kroz sam Ranch prošlo je više desetaka ljudi. „Oduvijek sam kod sebe na ovom gruntu htio napraviti ovako nešto. S obzirom da sam u bendu Furious Train i imam ljude uz sebe koji imaju poznanstva, od muzičara na dalje, odlučili smo to napraviti kao tulum otvorenog tipa. Zadnji puta kada smo svirali došli su ljudi od svukuda i pomislili smo ‘zašto ne?’“. Srećom ili sudbinom, poklopila su se razna poznanstva tako da su neki u ekipi imali tribinu, drugi bend, treći rezerve pića i sve zajedno pridonijelo je rock

ozračju. Uz Furious Train nastupio je i bend Moonshine. Nitko od organizatora to nije radio radi novaca, politike ili sebičnih razloga, već kako bi stanovnicima iz okolice Velike Gorice pružio nešto novo, tulum kakav se ne viđa u prosječnoj goričkoj suboti. Kako Drugalić kaže: „Ovdje se svira blues i rock te sam ja sa svoje 23 godine jedan od rijetkih danas koji uopće znaju što je to. I to želimo promovirati. Sve je stvar kako ‘ko brije. Neće svi doći tu do štale i zabavljati se, neki mladi to još ne kuže.“ U prirodi okruženi raslinjem, s predivnom, drvenom kućicom te pored pašnjaka i poljane gdje su konji slobodno šetali, alternativci iz ovih područja pronašli su svoj način zabave.

Očuvanje tradicije kod mladih

Predrasude su tu da se ruše Dvadesetogodišnjak Josip jedan je od posjetitelja Ranch&Rolla: „Ovakva događanja su super i šteta je što ih ima premalo. Ovo je stil koji bi se trebao održavati, a ne oni zadrti sistemi gdje se cijeni sve što se ne bi trebalo cijeniti kao što razmišljanje da je posjedovanje novaca uzrokuje veću zabavu.“ Napominje kako je njegov subjektivni dojam da je u okolici premalo ovakvih spontanih i alternativnih događanja i partija. „Ima dosta alternativaca, no problem je što ne mogu naći sebi slične ljude i onda se izoliraju. Nemaju šansu da sami zablistaju i ta monotonija guši sve ljude jer se nameće nasilno, tipa: nosi marke, dobro izgledaj, poistovjeti se s drugima i stopi se u masi. Unikatnih poje-

dinaca ima sve manje i ne dolaze do izražaja.“ Pojedinci koji se ističu nažalost se uvijek etiketiraju kao neprilagođeni, no upravo od ljudi sa svježim idejama dolaze nove promjene. Predrasude su ovdje da se ruše, slažu se i Ivan i Josip, a i ekipa koja se skupila na tulumu. Oni su i odvjetnici, poslovni, uspješni ljudi i potencijalni uzori mladih koji uz dobru glazbu i specifični način zabave stvaraju vlastitu atmosferu. „Ljudi se trebaju ustati, ugasiti komp, pozvati frenda i doći ovdje.“, napominje Josip dok se Ivan nada kako je ovo samo prvi korak u otvaranju vidika svima koji se ne osjećaju prihvaćeno, no i onima koji bi, uz svoj dosadašnji način zabave, izrazili želju da upoznaju nove alternative. Ivana Kovačević

Hrvatska tradicijska glazbala njegova su desna ruka

Filip Rožić ima 16 godina, a tradicijske instrumente svira gotovo pola svoga života. Kao dječak gledao je starije od sebe i zainteresirao se za svirala koja danas ne prepoznaju i puno stariji od njega. Učestale probe u Novom Čiču s najboljim hrvatskim gajdašem Stjepanom Večkovićem, nekoliko hrvatskih gajdaških seminara posljednjih tri godine koji su mu omogućili znanje o instrumentima, povijest i funkciju pojedinih dijelova svirala te njegova iznimna volja pridonijeli su da je Filip danas jedan od rijetkih koji, ovako mlad, radi na očuvanju baštine i tradicije. Filipova ljubav prvo se razvila prema gajdama, no kao sve u životu, do sviranja tog instrumenta trebalo je doći postepeno. „Gledao sam dečke koji su u Ogranku seljačke sloge Buševec svirali gajde i uvijek sam tati govorio o tome. On me pitao želim li naučiti i kada sam krenuo s jedinkama bio sam čak i ljut jer ‘gdje su tu gajde?!’. No sve je to proces i sada shvaćam da sam trebao ići tako i evo sada sam stvarno zavolio i lijericu.“ Dok mnogima nije jasno ni što je jedinka, Filip o tome priča kao nogometaš o nogometnoj lopti. „Prvo sam počeo s jedinkom koja je mala frulica sa šest rupa i na njoj sam učio hvat, točnije kako se drže takvi instrumenti. Nakon nekog vremena prebacio sam se na dvojnicu koja se istovremeno svira na dvije frule koje su spo-

jene zajedno i na jednoj se svira melodija, a na drugoj pratnja i to mi je pomoglo za gajde jer se one isto tako drže. Slijedila je lijerica. Za to mi je trebalo dosta vremena da ju shvatim jer se s rukom radi pokret triola. Lijerica se svira s dvije žice, gudalo je od konjskog repa i dva puta pokret ide prema naprijed i treći prema nazad i tako se svira dubrovački linđo. To mi je bilo dosta zahtjevno.“ Njegova zanimljiva priča puna je nepoznatih naziva, no ovaj šesnaestogodišnjak njima vrhunski vlada. Samo učenje jedinke, dvojnice

Znate li razliku između jedinke i dvojnice, gajda i duda?

i triole trajalo je par mjeseci, a tek je uz stalan trud, vježbu i upornost nakon pola godine uspio skladati prave melodije. Iako su mu gajde bile primarna motivacija, Filip se u međuvremenu zaljubio u lijericu jer ona sviraču omogućava kreativnost. Poznavanje nota nije potrebno, a melodije su u svakoj izvedbi

drugačije. „Čak i kada nastupam, nikad ne ponovim dva puta istu glazbu.“, smije se Filip.

Mnogi su na prvu zainteresirani, no rijetki se počinju svirati ova glazbala Osim nastupa u svom folklornom društvu OSS Buševec, Filip uskače kao pripomoć i drugim kudovima iz Hrvatske. „Neki kudovi iz drugih sela imaju ljude koji im sviraju, no obično sviraju samo jedan od tih instrumenata. Na primjer, manje je onih koji sviraju lijericu nego gajde.“ Kroz nastupe prošao je i domovinu, no i inozemstvo, a nerijetko se susreće s znatiželjnim licima koja dolaze pitati što mu je to u ruci, kako glazbalo funkcionira ili se samo slikati s njim. Danas s ovim znanjem Filip ima dovoljno iskustva da objasni osobi sve što je zanima, no i da savjetuje druge: „ Kada sam ja krenuo s deset godina trebalo mi je puno više za naučiti puhati u gajde nego što je to trebalo starijima, a to često ubija motivaciju. Treba naći prave godine kada krenuti, no najvažnije je biti uporan jer ako nešto želiš naučiti, onda ćeš to i savladati.“ Osim što se na gajdama ili lijerici mogu svirati folkorne pjesme, Filip na njima svira i popularnu glazbu poput pjesama od Adele i sličnih izvođača, a s obzirom da mu motivacija ne jenjava prošle je godine

kupio svoje prve gajde iako se cijena ovakvih instrumenata kreće od 3, pa do 5 tisuća kuna. Osim toga, sviračima hrvatskih tradicijskih glazbala to ne mora ostati samo hobi: „Postoji seminar koji traje tri godine i dobiješ licencu da si učitelj sviranja tih instrumenata. Mislim to napraviti i da s 18. godina već imam taj papir. Uzimam u obzir i budućnost u toj sferi.“ Osim poslovnih prilika, jedinke, dvojnice, lijerica, gajde i druga slična glazbala pružaju i dublji značaj. „Veseli me očuvanje te tradicije. Nekom djedu je ovo bio svakodnevni način zabave i kako se danas mladi zabavljaju na tulumima, nekada su naši preci na pašnjacima nožićima oblikovali trstiku i uz mješinu stvarali glazbu. Treba to njegovati.“, govori Filip.

Ivana Kovačević
Ranch&Roll, 14. srpanj.Foto Ivana Kovačević
Ranch&Roll, 14. srpanj.Foto Ivana Kovačevi
Filip Rožić na gajdama. Foto OSS Buševec
Sviranje lijerice. Foto OSS Buševec

Dan Zagrebačke županije

Jedna od najrazvijenijih i gospodarski najstabilnijih hrvatskih županija

Svečanom sjednicom proslavljen je Dan Zagrebačke županije i 25.godina od uvođenja županijskog ustroja u pravno politički okvir RH. Sjednici su prisustvovali brojni uzvanici i prijatelji županije, a među njima je bila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je čestitala Županiji na uspješnih 25 godina. „Iskustvo je pokazalo da je svaka država onoliko snažna i uspješna koliko se ravnomjerno razvijaju svi njezini dijelovi. Zato županije moraju i mogu biti naši razvojni motori, a Zagrebačka županija jedan je od najsnažnijih. Poljoprivreda, turizam te malo i srednje poduzetništvo imaju posebno dobre razvojne mogućnosti zbog blizine Zagreba, ali i zbog povezanosti

sa susjednim poduzetnički razvijenim županijama i Republikom Slovenijom“, naglasila je Grabar-Kitarović.

Na dovršene i projekte u tijeku na području Županije unazad godinu dana podsjetio je župan Stjepan Kožić, među kojima je istaknuo izgradnju ULO hladnjače - Distributivnog centra za voće i povrće, Outlet designer centra, a tu je i dogradnja Specijalne bolnice Naftalan. Isto tako brojni pokazatelji dokazuju kako je Zagrebačka županija jedna od najrazvijenijih i gospodarski najstabilnijih u Hrvatskoj. “Prema ostvarenim prihodima kod poduzetnika u iznosu od 49,9 milijardi kuna Zagrebačka županija nalazi se na drugom mjestu odmah iza Zagreba. Također, na

drugom smo mjestu u Hrvatskoj po neto dobiti poduzetnika i neto dobiti po zaposlenom. Prema broju poduzetnika smo četvrta, a prema broju zaposlenih treća županija iza grada Zagreba“. Posebno veseli podatak da je krajem lipnja na području županije zabilježeno gotovo 2 tisuće manje nezaposlenih kao i 3 550 tisuća više zaposlenih nego u isto vrijeme prošle godine. Župan Kožić pohvaliio se i kako je u ovoj godini osiguran i rekordan iznos bespovratnih potora od 87,5 milijuna kuna, županija dodjeljuje i novčanu pomoć za svako novorođeno dijete, ali izdvojeno je i 12,5 milijuna kuna za nabavu školskih udžbenika. Predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije Da-

Grabar-Kitarović: Županije moraju i mogu biti naši razvojni motori, a Zagrebačka županija jedan je od najsnažnijih

mir Mikuljan s ponosom je istaknuo da je Zagrebačka županija, prema izvješću Policijske uprave zagrebačke, najsigurnija županija u RH. „Kriminalitet je u kontinuiranom padu za 30% od 2007. godine do danas, a u protekloj godini nije zabilježeno niti jedno kazneno djelo ubojstva“, dodao je Mikuljan. Također, istaknuo je važnost obrazovanja za ostanak mladih u Republici Hrvatskoj

dodavši da je županija „vodeća u RH po broju izgrađenih škola i školskih sportskih dvorana čime se unapređuju materijalni uvjeti školstva i stvaraju uvjeti za solidno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje mladih“. Predsjednik Mikuljan na kraju je poručio: “Dogovor kuću gradi. Dogovor gradi našu Zagrebačku županiju koja mora biti udoban dom za svakoga. Dom u kojem je svatko prihvaćen i osjeća se sigurno. To je zalog miru i napretku te je to naš jedini put u budućnost, istaknuo je.

Velikogoričani dobitnici županijskih nagrada

Tradicionalno, na svečanoj sjednici dodijeljena su javna priznanja Zagrebačke županije. Dobitnici Povelje su DUZS – Područni ured za zaštitu i spašavanje Zagreb, DVD Marija Magdalena iz Pušće, Proizvodno-trgovački-uslužni obrt Grubešić iz Vrbovca, Karlo Kralj, vlasniku Pekarne Kralj iz Svetog Ivana Zeline, Boris Makarun iz Samobora te Željko Stanilović iz Velike Gorice. Nagrada za doprinos ugledu i promociji

Zagrebačke županije u zemlji i svijetu dodijeljena je KUD-u Čiče iz Novog Čiča te Janu Gorišeku iz Dugog Sela. Nagrada za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodijeljena je tvrtki Iverpan d.o.o. iz Donje Zeline, dok je nagrada za životno djelo uručena književniku, dramatičaru, redatelju i publicistu Stjepanu Nini Škrabeu iz Jastrebarskog.

Također, prilikom svečanosti dodijeljene su i zahvalnice i diplome župana i predsjednika Županijske skupštine Zagrebačke županije. Zahvalnica predsjednika skupštine dodijeljena je Udruzi branitelja 151. samoborske brigade, a zahvalnica župana trgovačkom društvu Aquachem d.o.o. za proizvodnju i trgovinu. Diplome predsjednika skupštine dodijeljene su mladim inovatorima Martinu Sokoloviću, Lovri Stipanoviću i Josipu Orozu, dok je diploma župana dodijeljena Stjepanu Fugaju, zapovjedniku Vatrogasne zajednice općine Gradec.

Dobitnici nagrada i javnih priznanja Zagrebačke županije
Više od 300 uzvanika nazočilo svečanoj sjednici
Predsjednica Grabar-Kitarović u društvu župana Kožića i predsjednika Skupštine Damira Mikuljana
Polaganje vijenaca na mostu na rijeci Kupi u Pokupskom

Pun stol diploma za male ljekarnike na koje su djeca sama ili uz pomoć velikih ljekarnika upisivala svoje ime

Uključili smo i bojanku edukativnog sadržaja pomoću koje djeca mogu ponoviti sve što su naučila, kao i letak za roditelje o tome što sve treba imati u putnoj ljekarni.

ZAŠTITA OD SUNCA - RADIONICA U DV ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Usklopu projekta “Mi smo uz Vas” djelatnici LJZŽ nastoje se povezati sa zajednicom i potaknuti suradnju s raznim ustanovama, udrugama i pojedincima kako bi iskoristili svoja znanja i pomogli u edukaciji drugih te sami naučili nešto novo i razmijenili iskustva.

Osim obilježavanja Svjetskih dana zdravlja u ljekarnama, kada se širi svijest o pojedinim bolestima, prepoznavanju, ranom otkrivanju i liječenju, ovim projektom nastoje se obuhvatiti i druge sfere.

Vrtići su važan dio jer od malena djeca usvajaju naviku brige o sebi i svojem zdravlju. Stoga su u sklopu projekta „Mi smo uz Vas“, ljekarnici LJZŽ kroz svibanj i lipanj s predškolskim grupama vrtića u Velikoj Gorici i Samoboru provodili radionicu „Zaštita od sunca“. Cilj projekta bio je upoznati djecu s pravilnom zaštitom od sunca, kroz igru ukazati na sve zamke lijepog vremena, naučiti ih što je posao ljekarnika te zajedno s njima napraviti gel poslije sunčanja.

Djeca najbolje uče neposrednim iskustvom te kroz igru i zabavu. Radionica je organizirana tako da se uz prenošenje znanja o štetnosti prekomjernog izlaganja suncu i načinima zaštite zajedno s djecom prolazi niz aktivnosti.

Nakon kratkog upoznavanja s djecom i „oblačenja zaštitne odjeće“, slijedilo je upoznavanje s radom ljekarnika. Dječja iskrenost i smijeh uvelike su pomogli dobroj atmosferi prilikom nabrajanja razloga za odlazak u ljekarnu.

Da bi se pobrojali svi važni dijelovi pravilne zaštite od sunca, u pomoć su dojurili i kolege ljekarnici s velikim brojem rekvizita – bilo je tu sunčanih

naočala, krema s viso kim zaštitinim fak torom, šeširića s UV zaštitom, suncobrana, kišobrana, ventilatora, vode.

Djeca su se zatim bacila na posao i zajedno s ve likim ljekarnici ma zamiješali gel za njegu kože nakon sunčanja. S velikim veseljem pratili su nastajanje čarolije te pristupili punjenju svojih lončića.

je umijeće, sva su djeca dobila diplome malih ljekarnika, na koje su sami upisivali svoja imena.

Kako bi mogli dokazati svo-

Uz još malo igre i smijeha, ponovili smo najvažnije točke zaštite od sunca i svim sudionicima podijelili poklone - edukativne bojanke „Sunčalice“, opis putne ljekarne i još par sitnica za sjećanje na radionicu.

Posjetili smo DV Ciciban, DV Lojtrica, DV Žirek i DV Izvor, te se zahvaljujemo ravnateljicama, stručnim timovima, odgajateljima a ponajviše djeci koja su bila tako spremna naučiti nešto novo.

Hvala i cjelokupnom timu Ljekarni Zagrebačke županije i ravnateljici Zvjezdani Dobrinčić, mag.pharm., bez kojih ovaj projekt ne bi bio moguć.

Projekt Mi smo uz Vas nastavlja se na jesen s novim radionicama i aktivnostima u ljekarnama ali i izvan njih. Više o aktivnostima ljekarni pročitajte na http://www.ljekarnezagrebackezupanije.com ili našoj FB stranici.

Svjetsko nogometno prvenstvo Rusija 2018

Kaliningrad

Hoćemo li na kraju ostati samo mala zemlja za velike snove

Hoćemo li na kraju ostati samo mala zemlja za velike snove?

Kaliningrad

Kaliningrad

Obično se velika svjetska i europska natjecanja u dvoranskim sportovima održavaju u zimi, stoga je nogomet uz sve svoje dodatne marketinške i druge moći idealan da u cijelom svijetu podigne naciju na noge na ovako velikim natjecanjima. Rusija 2018 bila je doista dosad najveće sportsko natjecanje u povijesti na svijetu, a podatak da je gotovo četiri milijarde ljudi to i pogledalo je fascinantan. Vaš novinar imao je privilegiju nazočiti na svim utakmicama reprezentacije Hrvatske i u posljednjih mjesec dana proputovati nekoliko desetaka tisuća kilometara između dalekih ruskih destinacija u kojima je igrala reprezentacija Hrvatske – Kaliningrad, Nizhny Novgorod, Rostov, Sochi, Moskva. Naš grad, Velika Gorica, tijekom ovih mjesec dana imala je brojne privilegije, a uz pratnju svih zračnih karavana za Rusiju, Velika Gorica je bila prvi grad u Hrvatskoj koji je nakon slijetanja srebrnih reprezentativaca Hrvatske pozdravio naše nogometaše. Taj dan vjerojatno nitko od prisutnih neće zaboraviti, jer bio je to najveći doček u povijesti Hrvatske. Hrvatska nogometna reprezentacija je na svom putu do finala na svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji odigrala 6 utakmica, od kojih posljednje tri u nokaut fazi nakon produžetaka. Nogometna groznica je iz dana u dan rasla i podizala temperaturu u zemlji do usijanja, a svi strani mediji su bili oduševljeni dočekom u Zagrebu. Agencijske vijesti o dočeku u Zagrebu odjeknule su čak i u američkim medijima. Independent je pisao kako se mala zemlja od samo četiri milijuna stanovnika tresla od euforije koja je trajala još od pobjede nad Engleskom i o ulicama Zagreba koje su bile preplavljene kockicama i hrvatskim zastavama. Washington Post

Priča ima onoliko koliko i medija u Hrvatskoj. U ovoj feljtonističkoj i nadasve nogometnoj priči nećemo se baviti ni izbornicima, ni stožerom ni logistikama i vodstvu, već ćemo svojim čitateljima pokušati dočarati nezaboravnih mjesec dana dosad najvećeg svjetskog događaju uopće a radi se o Svjetskom nogometnom prvenstvu 2018. godine.

je napravio veliki izvještaj oduševljene reporterke koja javljala o ‘eksploziji nacionalnog ponosa unatoč porazu u finalu’. Pisali su o nekoliko stotina tisuća navijača koji su autobus s igračima dočekali uz pjesmu i ovacije ‘Šampioni, šampioni’, a javljali su i o dočeku koji su Vatrenima priredili pripadnici zračnih snaga. Mala zemlje za velike snove, bila je najčešća rečenica kojom su strani novinari dočarali ne samo euforiju dočeka naših nogometaša, već i sve što se u Hrvatskoj događalo u proteklih mjesec dana.

Kaliningrad, Nizhny i Rostov –pola Rusije za tri utakmice Hrvatska je svoju prvu utakmicu igrala u Kaliningradu, vojnoj oblasti na baltičkom moru koja se ne nalazi u Rusiji!? Kaliningradska oblast se nalazi na sjeveru između Poljske, Litve i Bjelorusije i od najbliže granice Rusije nalazi se gotovo tisuću kilometara. U početku nas je zbunjivalo prisustvo vojske na svakom koraku, no vrlo brzo smo se privikli. Kaliningrad,

odnosno cijela ova oblast poznata je po nalazištima jantara, fosilne smole koja se iako nema kristalnu strukturu i nije mineral smatra dragim kamenjem. Kaliningrad zauzima ukupno 90% europskin nalazišta jantara , a u ovom gradu gotovo na svakom koraku možete kupiti nešto u kombinaciji sa ovim kamenom. Grad u kojem se jako isprepliću zapadna i istočna kultura i tradicija života ipak je i domaćinstvom utakmica svjetskog nogometnog prvenstva ostvario rast u svakom pogledu. Već na toj prvoj utakmici znali smo da će organizacija svjetskog nogometnog prvenstva biti savršena. Inače svi ruski gradovi obiluju iznimno širokim prometnicama, većina stadiona sagrađena je izvan gradskih središta pa je pristup svim stadionima uz odličnu prometnu organizaciju bio gotovo savršen. Nakon prve pobjede nad Nigerijom slijedeća destinacija bila je Nizhny Novgorod. Tog grada se mnogi u Gorici sjete kao dvogodišnju destinaciju napadača Gorice Matije Dvornekovića od 2012. – 2014. godine. Grad se nalazi na ušću rijeke Oke u Volgu, a za razliku od Kaliningrada koji ima nešto manje od 500.000 stanovnika Nizhny je mnogo veći i sa svojih 1,3 mil stanovnika je sedmi grad po veličini u Rusiji. Ako ikad dolazite u Rusiju, prvo što morate znati da vam se nikud ne žuri. Jednostavno se naoružajte strpljenjem jer u Rusiji je sve lagano i sporo. No, život u Rusiji nije skup, hrana je jeftina, gorivo otprilike 60% jeftinije nego u Hrvatskoj, a alkohol i cigarete dvostruko jeftiniji. Pivo je prosječne kvalitete, vina imaju iz gotovo svih svjetskih zemalja, a zapadna pića i hrana poput hamburgera ili Coca Cole su postala ruska svakodnevnica. Jedino što ćete morati je naučiti se da gotovo sve što tražite piše na ćirilici.

Na dan utakmice sa Argentinom Nizhny su doslovno preplavili navijači Argentine, a na stadionu koji prima nešto manje od 50.000 gledatelja više od polovice bili su Argentinci. I zato je ta pobjeda bila slađa od svih, jer je ostvarena u pravoj južnjačkoj atmosferi koju su stvorili navijači Argentine. Ono što nas je dojmilo i iznenadilo je činjenica da u gradu gotovo nitko ne kosi travu. Omaleni parkovi uz stambene zgrade su zarasli u grmlje, no ljudima to očito ne smeta.

Posljednja utakmica u skupini igrala se u Rostovu na Donu. Grad koji je osnovala carica Elizabeta 1749. godine na desnoj obali Dona kako bi štitio ruske trgovačke puteve. Iako je Rusija u središnjem dijelu između Moskve i Nizhny Novgoroda doslovno napučena brezom i brezovim šumama Rostov na Donu svojim položajem u južnom dijelu Rusije i na ušću pred Crnim morem postaje važno središte drvne industrije, a zbog plodne zemlje oko grada ovdje je vrlo važna i poljoprivredna proizvodnja. Cijeli grad se nalazi na laganoj uzvisini iznad rijeke Don, a na drugoj obali rijeke od središta grada smjestio se i moderan stadion na koji su na dan utakmice Hrvatske sa Islandom rijeke ljudi stizale pješke iz samog središta grada kroz za promet zatvorene prometnice. Sa tri pobjede u utakmicama grupne faze Hrvatska je uvjerljivo ušla u završnicu svjetskog nogometnog prvenstva gdje nas je u Nizhny Novgorodu čekala u osmini finala reprezentacija Danske. Nakon sparnog Rostova i ugodnih klimatskih uvjeta na sjeveru vjerovali smo da će i ovoga puta Nizhny ponuditi optimalne klimatske uvjete za nogomet, no kako je doista bilo, pročitajte u slijedećem broju…. RR

Nizhny
Nizhny
Rostov

2018

Nenad Črnko: Hrvatska je potvrdila da može biti jedinstvena, a želja mi

je

Dda

ojmovi kod sudionika netom završenog Svjetskog prvenstva u Rusiji polako se sliježu. Još uvijek su nam svježe slike slavlja pobjeda koje su vratile kult reprezentaciji, koja nam je ovog ljeta donijela mnoštvo radosti i veselja. Spektakularni doček srebrnih Vatrenih ostat će trajno zabilježen i prepričavat će se generacijama. Jedan od onih koji je bio dio sjajne ruske priče je i aktualni predsjednik HNK Gorice te član Izvršnog odbora HNS-a Nenad Črnko s kojim smo odlučili popričati o brojnim nogometnim temama koje se proteklih dana protežu po gotovo svim relevantnim medijima. Svi smo još uvijek pod velikim dojmom uspjeha reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji gdje su naši Vatreni osvojili srebrnu medalju zlat-

takvi i ostanemo

tek je sada velika obaveza da u sportskom segmentu iskoristimo sve marketinške i druge opcije te osiguramo još bolje uvjete za sve uzraste hrvatskih reprezentativnih selekcija kako bi nam nogomet i dalje išao uzlaznom putanjom. Proveli ste uz reprezentaciju tih nezaboravnih mjesec dana, možete li nam iz prve ruke reći kakva je bila atmosfera u Rusiji u samoj reprezentaciji, ali i kod navijača? Mislim da još uvijek nemam kvalitetnih riječi kojima bi se opisalo doista neopisivo. Bio je to nezaboravan mjesec. Ja osobno koristim svaki trenutak da gledajući druge učim za svoj klub i nogomet uopće. Organizacija je bila doslovno savršena, stadioni i sve usputno bilo je na razini divljenja, a gostoprimstvo na svakom koraku neo-

će se ikad više ponoviti, ali sam siguran da ako se ikad i ponovi da to može napraviti jedino – nogomet. Drago mi je da je Hrvatska potvrdila da može biti jedinstvena, a trenutno mi je jedina želja da takvi i ostanemo. Brojni gradovi diljem Hrvatske nakon Zagreba priredili su dočeke za svoje Vatrene. Velika Gorica nažalost nije bila u njima, iako je doček bio najavljen. Vidimo da ste vi bili spona u pregovorima s obitelji Brozović i Gradom, možete li nam objasniti što se tu dogodilo, da su Velikogoričani ostali uskraćeni da pozdrave Marcela Brozovića?

Ako netko može reći da mu je žao zbog toga više od nekog drugog onda sam to ja sigurno. Ne želim govoriti o izboru lokacija za doček, jer ja u tome nisam sudjelovao, moj zadatak

smatram da se komunikacija mora nastaviti i da dok postoji želja s obje strane da se građani Velike Gorice moraju dostojno zahvaliti Marcelu Brozoviću na promidžbi regije i kraja u kojemu je rođen i uvjeren sam da će se to i dogoditi.

Može li se na temelju ovog rezultata doprinijeti i daljnjem prosperitetu nogometa u Hrvatskoj, ali i sportu općenito? Hrvatski sport je na granici izdržljivosti i ovo je prilika politici da poentira i da dokaže da put u Rusiju nije bio samo na razinama osobnih promidžbi. Problema u sportu je mnogo. Od financiranja stručnog rada, ulaganja u sportsku infrastrukturu, pa do oporezivanja sportaša. Netko to mora početi rješavati. Ideja je bilo mnogo, obećanja s jedne strane i očekivanja s druge. Ne smijemo zaboraviti

NACIONALNI STADION

Već sam nekoliko puta govorio o tome. Ako ćemo gledati zemljopisno, uzimajući u obzir prometnu infrastrukturu i veličinu zemljišta Velika Gorica je najidealniji izbor i u Hrvatskoj nema boljeg. Čast Zagrebu i svim pozitivnim aspektima koje Zagreb nudi, ali ne razumijem da to ljudi gledaju toliko usko. Pa Velika Gorica je po svemu dio Zagreba osim administrativno i ne vidim niti jedan minus po nijednom pitanju od ekonomičnosti, pristupa, blizini smještajnih kapaciteta, prometnoj infrastrukturi ili aspektu budućeg širenja, da se to ne napravi ovdje. Gdje ćemo odmah pasti ako napravimo stadion na Kajzerici? Pa zar nam je normalno da se na utakmicu putuje 6 sati prije na udaljenost 15 ili 20 kilometara od stadiona i da prometno začepimo grad? Bili smo u Americi i sada u Rusiji. Devedeset posto stadiona je na periferijama. Velika Gorica ima pet pristupnih pravaca do stadiona i svi su u formatu autoceste odnosno višetračnih prometnica i pristup do budućeg stadiona bi bio doslovno u 20 minuta iz svakog pravca u krugu 15 kilometara. Meni osobno je to daleko najvažniji podatak, a hotelski kapaciteti su svi u krugu od 15 kilometara. Zračnu luku ne trebam ni spominjati. Ako zanemarimo te činjenice tada iskreno mislim da nam nacionalni stadion na koji nitko neće moći pristupiti automobilom u dane najvažnijih utakmica doista nije ni potreban.

Što sama izgradnja nacionalnog stadiona znači za HNS?

Pa s obzirom na sadašnje stanje stadionske infrastrukture u Hrvatskoj jedan moderan stadion kapaciteta do 30.000 sjedećih mjesta bila bi revolucija. Ali, Hrvatska je vrlo emotivna zemlja i bojim se da bismo lokalno još više međusobno zamjerili sami sebi na centralizaciji stadiona na kojem igra reprezentacija. S druge pak strane dokazali smo da nam nije teško potegnuti ni do Brazila ili Moskve kad se radi o podršci nacionalne reprezentacije pa ni jedan nacionalni stadion ne bi trebao biti nikakav problem. Još kad bismo mogli preskočiti neke vlastite predrasude i održati jedinstvo kakvo smo imali ovih dana i okupiti se svi na dan utakmice pred stadionom i roštiljati i zabavljati se prije utakmice nacionalne selekcije, tada bi doista bilo svima svejedno gdje u Hrvat-

Izvršni odbor Hrvatskog nogometnog saveza jednoglasan je u punoj podršci Zlatku Daliću. Unatoč Ugovoru koji imamo s našim izbornikom i nagradi koju će za ovaj rezultat podijeliti igrači i stručni stožer svi se slažemo da moramo učiniti sve te uložiti i dodatna financijska sredstva kako bi Dalić ostao do 2020. godine. I nemojte uopće sumnjati da to nećemo učiniti. No, mi smo mala zemlja, gospodarski gotovo nemoćna, genetika nam je velik problem jer javnost i mediji će vrlo brzo zaboraviti ovih nezaboravnih mjesec dana u Rusiji i prvi poraz možda neće, ali već drugi će krenuti kritike na račun Saveza, pa onda i izbornika. I to svi znamo i ja osobno razumijem Zlatka Dalića da će sve prespavati i donijeti najbolju moguću odluku. Ako ćemo zanemariti sve ponude koje će dobivati iz bogatih zemalja i klubova, kojima mi u HNS-u ne možemo konkurirati, a uzeti u obzir emocije i ponos Hrvatske koji je Dalić najviše od svih nas prvo izazvao, a onda i osjetio, ne bih se uopće iznenadio da Zlatko Dalić ostane na čelu naše reprezentacije ne pitajući za novac, a isključivo zbog navijača, cijele nacije i u konačnici reprezentacije. Pred nama je vrijeme, koje nam je uvjeren sam saveznik i ja osobno vjerujem da ćemo iz svega svi zajedno izaći još jači te da ova reprezentacija na čelu s Dalićem može ozbiljno konkurirati za europski naslov za dvije godine i da

Na nama u Savezu
Igor Đuran

Generacija maturanata 2014./2018.

Maturalne svjedodžbe za više

od 300 goričkih srednjoškolaca

Generacija velikogoričkih srednjoškolaca 2014./2018. je tijekom mjeseca srpnja dobila u ruke svjedodžbe o završenom srednjoškolskom obrazovanju i istovremeno su se našli pred novim životnim izazovima – slijedi studij, zaposlenje i građenje vlastitih karijera.

Srednja strukovna škola Svečanim uručivanjem svjedodžbi učenicima završnih razreda Srednje strukovne škole Velika Gorica u holu Srednjoškolskog centra (petak, 29. lipnja 2018.) potvrđeno je na simboličan način da je 97 učenika iz 8 završnih razreda osposobljeno za zanimanje u svojim stručnim smjerovima. Po stručnim zanimanjima, kojih ima 15, brojčano to izgleda ovako: automehatroničar (12 učenika), automehaničar (5), autolimar (5), tokar (1), instalater kućnih instalacija (9), pomoćni kuhar i slastičar (5), pomoćni instalater grijanja i klimatizacije (3), frizer (10 učenica), pediker (5 učenica), elektroničar-mehaničar (5), elektromehaničar (5), elektroinstalater (2), kuhar (11), konobar (7) i elektrotehničar (12). Sva strukovna zanimanja se stječu u trogodišnjem školovanju, jedino izobrazba za zanimanje elektrotehničar traje 4 godine.

Svečanost je otvorio i učenicima se primjerenim govorom obratio Stjepan Kos, ravnatelj Srednje strukovne škole Velika Gorica. Bile su to riječi respekta prema onome što su učenici postigli u trogodišnjem (i četverogodišnjem) školovanju, jednako tako bile su to riječi ohrabrenja mladim strukovnjacima na njihovom putu u daljnjem životu odnosno u izgradnji vlastitih karijera.

Ekonomska škola Učenicima završnih razreda Ekonomske škole Velika Gorica svečano su uručene maturalne svjedodžbe u holu Srednjoškolskog centra (utorak, 03.07.2018.) i tim činom su okončali srednjoškolsko obrazovanje, četverogodišnje

(zvanje ekonomist), odnosno trogodišnje (zvanje prodavač). U prigodnom govoru ravnateljica Ekonomske škole Vesna Brkljačić izrazila je veliko zadovoljstvo rezultatima ove generacije maturanata, jer je završni ispit položilo 96 od 98 maturanata (78 – zvanje ekonomist, 18 – zvanje prodavač). Spomenuti su izvrsni rezultati koje je ova generacija tijekom školovanja ostvarila na županijskim i državnim natjecanjima u znanju, struci i sportu. Čast da u ime svih učenika pozdravi nazočne profesore, roditelje i maturante dobila je Klaudija Grđan Car, najbolja maturantica ove generacije ekonomista. Prigodni glazbeni dio programa pjesmom i svirkom ispunili su školski bend i Marta Jurenić. Dva tjedna kasnije (srijeda, 18. srpnja 2018.) maturantima Ekonomske škole uručene su potvrde o položenim ispitima državne mature. Ekonomistima je Potvrde o položenim ispitima državne mature uručivala ravnateljica Vesna Brkljačić uz asistenciju Snježane Starčević, prof. Ovaj dokument je zapravo viza za (eventualni) upis na fakultet.

Gimnazija

Maturantima Gimnazije

Velika Gorica svečano su uručene svjedodžbe o položenoj državnoj maturi, u srijedu, 18. srpnja 2018.. Tim činom ova generacija se definitivno opro-

stila od srednjoškolskog naukovanja s pogledom usmjerenim prema studiju.

Gimnazijalcima (117) je Svjedodžbe o položenoj državnoj maturi uručivala ravnateljica Gimnazije dr.sc.

Brankica Žugaj uz asistenciju razrednica: Ljerke Bačurin, prof. (4.a), Ivane Petravić prof. (4.b), Ane Leder, prof. (4.c), Vesne Lastrić prof. (4.d), i Đurđice Maskalan prof. (4.e) te pedagoginje Oliete Horvat

Kardoš. Ispitna koordinatorica Iva Dubravica nadgledala je potpisivanje maturanata u Evidencijske liste Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

David Jolić
Srednja strukovna škola
Gimnazija
Klaudija Grđan Car
Ekonomska škola

Upis u 1. razred srednjih škola

Gimnazija najpoželjnija Cjelodnevna

Upis učenika u ljetnom upisnom roku u 1. razred velikogoričkih srednjih škola u školskoj 2018./2019. godini započeo je u Srednjoškolskom centru prema uobičajenoj proceduri u ponedjeljak, 16.07.2018. godine i završen je u četvrtak, 19. srpnja. Budući srednjoškolci su s odgovarajućim dokumentima, uglavnom u pratnji svojih roditelja, pažljivo slušali informacije upisnog povjerenstva i hitro obavljali formalnosti. Prema informacijama iz Gimnazije i Ekonomske škole kod njih se prijavio dovoljan broj učenika za propisanu upisnu kvotu tako da im neće biti potreban jesenski upisni rok.

Gimnazija

Kvalitetni rejting Gimnazije Velika Gorica pokazuje posljednjih godina stalni uzlazni trend i to potvrđuje sve veći broj završenih osmoškolaca koji žele nastaviti školovanje u gimnazijskim klupama. Za dva smjera, Opća gimnazija i Prirodoslovno-matematička gimnazija, u ljetnom upisnom roku prijavilo se ukupno 447 završenih osnovnoškolaca za 120 raspoloživih mjesta. Za Opću gimnaziju (kvota 96 – 4 razredna odjeljenja) kandidi-

ralo je 296 osmaša, a za Prirodoslovno-matematičku 151 (kvota 24 – jedno razredno

odjeljenje). Tako će u školskoj 2018./2019. godini ukupno 120 novih gimnazijalaca

pratiti nastavu u 5 razrednih odjeljenja.

Srednja strukovna škola Glavninu posla oko upisa učenika u ljetnom upisnom roku u 1. razred Srednje strukovne škole Velika Gorica u školsku 2018./2019. godinu odradili su Nikica Repač, prof. i Lea Jurković, prof. O rezultatima upisa Repač je kazao: ‘’Kvota za upis učenika u prvi razred za 16 različitih strukovnih zanimanja za slijedeću školsku godinu bila je viša nego za prošlu (183/160). U 4 dana upisano je 146 učenika, sva mjesta su popunjena za 8 strukovnih zanimanja, a 37 slobodnih mjesta u ostalih 8 strukovnih programa bit će najvjerojatnije popunjeno u jesenskom upisnom roku. Najviše slobodnih mjesta ima za zanimanja elektromehaničar (11), elektroničar-mehaničar (7) i konobar (6). Brojke nam daju za pravo da kažemo kako je zanimanje za upis u Strukovnu školu u porastu, jer je i novouvedeni program tehničar za vozila i vozna sredstva (trajanje 4 godine) popunjen s planiranih 26 učenika. Vjerujem da će pozitivni trend biti nastavljen i slijedećih godina.’’

David Jolić

Ovogodišnjim Kosničkim večerima (subota, 07. srpnja) prethodilo je natjecanje vatrogasne mladeži tako da je dan bio obilježen cjelodnevnim događanjem u zajedničkoj organizaciji Kulturne udruge Turopoljska tradicija i DVD-a Kosnica na betonskom igralištu u Kosnici. Predsjednici Filip Margić i Željko Horvat su u svojim kratkim govorima naglasili da je suradnja Udruge i Društva bila odlična te da će ovakav model događanja prakticirati i u budućnosti.

Vatrogasno natjecanje mladeži odnosno djece u dobi od 6 do 12 godina pod nazivom ‘’1. memorijal Josipa Mužarića’’ završeno je pobjedama dječaka iz DVD-a Kurilovec odnosno djevojčica iz DVD-a Staro Čiče. Veliki prijelazni pehar uručen je DVD-u Staro Čiče (zbrojeni su bodovi u muškoj i ženskoj konkurenciji).

Na 6. Kosničkim večerima nastupili su: Hrvatsko seljačko pjevačko društvo ‘Lipa Kosnica’, KUD Pušća, OSS Buševec, HPD Kučani, KUD Mošćenica i Ansambl Zlatne godine. Novitet je bila parada konja nekoliko vlasnika iz Kosnice. Nakon službenog dijela za raspoloženje posjetitelja pobrinuo se VG Band. Na velikom ekranu na otvorenom praćena je dramatična utakmica Svjetskog prvenstva između Hrvatske i Rusije, a posjetitelji su mogli uživati i u bogatoj gastronomskoj ponudi. Program je vodio Josip Vlašić.

Poljana 483.7, 6. DVD Strmec Bukevski 1 483.2, …
Djevojčice (5 DVD-a): 1. DVD Staro Čiče 485.3, 2. DVD Kuče 483.7,
David Jolić
Ekonomska škola
Gimnazija
Gimnazija

Sergej Jakirović (42), nekad reprezentativac BiH i najbolji asistent HNL-a, povest će Goricu u prvoligaške bitke

Klaf i Prelec su mi rekli: ‘Čuvaj nam Goricu, to je naše dijete’

Nikad teže i zahtjevnije ljeto nisu imali čelni ljudi Gorice. Proslaviš ulazak u prvu ligu, povijesni i nezaboravni, pa već praktički idućeg dana shvatiš što te čeka. Uz iznenađenja na putu, naravno. I tako kreneš slagati momčad, baviš se građevinskim radovima na stadionu, ostaneš bez trenera, kreneš istovremeno tražiti novog trenera i loviti pojačanja, pa nađeš novog trenera, dovedeš sedam novih igrača... I shvatiš da si tek negdje na pola puta. Očekivano, jer svatko tko poznaje okolnosti znao je da do prvoga kola neće biti gotovi ni reflektori, kao i da momčad neće biti do kraja definirana.

Međutim, trener je tu da radi. I da se bori. A trener je, nakon odlaska Ivana Preleca u Poljsku, postao Sergej Jakirović (42). Prošle sezone trener Sesveta, nekad igrač više domaćih prvoligaša, internacionalac s iskustvom iz Slovačke, Bugarske i Austrije, reprezentativac BiH, sjajan nogometaš i, kažu, vrlo talentiran trener. Prilika za dokazivanje je tu, poziv iz Gorice bio je jedan od onih koji se ne odbijaju.

- Nazvao me predsjednik Črnko, negdje oko 22 sata. Gledam u mobitel, vidim nepoznat broj i razmišljam hoću li se javiti. Dok sam bio u Sesvetama, često su me zvali zbog nekih igrača, nudili probe... I svejedno se odlučim javiti. Čim se predsjednik Črnko predstavio, znao sam o čemu je riječ. Što sam mu odgovorio? Iz vedra neba u rebra! Eto, baš tako sam mu rekao - smije se Sergej Jakirović prvom razgovoru s novim šefom. - Izrazio je želju da se nađemo, pitao me jesam li zainteresiran, a posebno mi se svidjelo što mi je rekao da je prije toga razgovarao s mojim predsjednikom u Sesvetama. Mislim da je to jako korektno. Sljedeći dan smo se našli, Črnko je otputovao u Rusiju, a ja sam imao

razgovor s Nikom, dopredsjednikom. Dugi, iscrpljujući razgovor, ali završilo je na obostrano zadovoljstvo - dodaje novi trener Gorice.

Sarri i Klopp kao ideali Odgovori na pitanje “kakvog je to trenera Gorica dovela”, koje smo dobivali s raznih strana, glasili su uglavnom - odličnog! Hvale Jakirovića sa svih strana, uglavnom se može čuti da ima osjećaj za igru, da njegove momčadi igraju atraktivno i učinkovito... Nego, kako bi on sam sebe opisao kao trenera? - Kad gledam nogomet, zaključujem da se sveo na tranziciju nakon osvojene, odnosno izgubljene lopte. Evo, i na Svjetskom prvenstvu su sve momčadi koje su držale loptu u posjedu rano poispadale iz turnira. Sviđa mi se stil Maurizija Sarrija koji je imao u Napoliju, sviđa mi se ono što radi Jürgen Klopp... Volim okomit nogomet, da mi momčad napada dubinu terena. Ne volim puno

najčešće spominjem i prošle sezone je ispalo da smo napravili dobar posao s jednom mladom momčadi - konstatira šef goričkog stručnog stožera. Zna se u nogometnom svijetu što se događa u klubovima poput Gorice, naravno da je i Jakir, kako ga zovu, znao da je Prelec otišao, da se traži novi trener... - Naravno, pa ja sam jako dobar i s njim i s Deanom Klafurićem. Odmah su me nazvali iz Poljske, čestitali mi i rekli da pazim na njihovo dijete, ha, ha. Bio sam s Prelecom u generaciji na Akademiji, dosta smo razgovarali, imamo slične poglede na nogomet, a sad me uputio u dosta stvari. Iako, i ranije sam bio jako dobro upoznat i s igračima i sa situacijom u klubu, ipak su se Sesvete ‘tukle’ s Goricom prošle sezone - sa smiješkom govori Jakirović.

Plan je bio otići na more, ali... Pozitivac je, da se to primijetiti već na prvu, sa stilom karakterističnim ljudima iz njegova

Igračku karijeru Jakirovć je završio s 38 godina u dresu

Sesveta-FOTO Goran Stanzl PIXSELL

igrati ‘okolokole’, volim direktan i konkretan stil, a nekakva deviza mi je ‘jednostavno, brzo, učinkovito’. To su tri riječi koje

U nogometnim razgovorima s novim trenerom Gorice, pogotovo kad priča ode na taktiku, dosta toga zvuči pomalo “dalićevski”. Učini se čovjeku da je samo i dalje pod dojmom onoga što je srebrni Zlatko napravio u Rusiji, ali možda i nije to samo dojam... - Meni je Zlatko bio trener dok sam igrao u Rijeci, u sezoni 2007/8., i o njemu mogu reći samo sve najbolje. Čovjek zna balansirati, osjeća igrače, što se jako dobro vidjelo i u Rusiji. Nije autokrat, ali opet nema ni totalne demokracije. Voli pitati, čuti i mišljenje igrača, a to je dobar recept. Ipak radiš s ljudima, a ne s robotima. To je jako bitno u momčadskim sportovima, a vjerujem i da je to i jedna od tajni njegova uspjeha. Svakom treneru je cilj izvući maksimum od igrača, a ako dobiješ igrača na svoju stranu, sigurno će dati maksimum za tebe. A onda još i

kraja. Porijeklo je mostarsko, rođen je i odrastao u Metkoviću, a to znači da ima sasvim dovoljno šarma, duha, ali i radne etike.

zaslužiš malo sreće, pa napraviš rezultat kakav je on napravio - govori Jakirović. Tad su, zanimljivo, Zlatko Dalić i Luka Modrić bili na suprotnim stranama. - Da, bili smo i na oproštaju Luke Modrića, kad je odlazio u Tottenham. Trebala nam je pobjeda, a završilo je 6-1 za Dinamo. Ubili su nas ljudi... A mi smo svi samo pazili da netko Luku ne udari, da mu se nešto ne dogodi, da mu ne pokvarimo transfer. Doslovno je bilo tako -pamti trener Gorice.

I puno prije toga Jakirović je shvatio kakav je Modrić potencijal.

- Ma kako ne, još dok bio u Interu pokazivao je da će biti strašan. Kad igraš protiv njega, imaš osjećaj da ima oči na potiljku, to je nešto nevjerojatno... Uvijek je bio skroman i ponizan dečko, tako da me sve ovo ni najmanje ne čudi.

Prošle sezone Metkovac Sergej Jakirović trenirao je drugoligaša Sesvete, a ova će mu biti prva prvoligaška. I njemu i Gorici. Nakon Deana Klafurića i Ivana Preleca, Goricu će voditi nekad jako dobar igrač, veznjak koji je zabijao golove i asistirao, sin slavnog malonogometnog golmana

Djeluje kao idealna nadopuna za klub poput ovoga u koji je došao.

- U jednom sam intervjuu prošle sezone, od jesenas, nakon ogleda Sesveta i Gorice, rekao da sam siguran da će Gorica sigurno biti prva. Takav sam imao osjećaj, vidio sam koliko je teško igrati protiv Gorice, koliko je teško stvoriti priliku, i shvatio sam da je to najbolja momčad u ligi. Pokazalo se da sam bio u pravu - vraća se korak unatrag Jakirović.

Nije, naravno, u tom trenutku ni slutio da će Gorica u Prvu HNL krenuti s njim na klupi.

- Ne možeš to znati, ali takav je naš posao. Kako se ono kaže, uvijek sa spremnim koferima... Evo, ja sam 25. lipnja planirao ići na more s obitelji, ali ništa od toga - govori trener.

Nije Sergej nikakav “padobranac”, jako je dobro znao gdje dolazi, godinama je navraćao na gorički stadion kao gledatelj, kao protivnički trener. Ipak, iznenadilo ga je što ga je dočekalo.

- Iskreno, je. U pozitivnom smislu, naravno. Čim sam došao, odmah sam rekao da se klub digao u svim segmentima, da je ovdje sve odlično organizirano i zato vjerujem da ulazak u prvu ligu nije slučajnost nego nagrada - kazao je Jakirović.

Tu famoznu borbu za prvu ligu pratio je sa strane, a u prvoj ligi bi upravo on trebao biti “faktor X”. I voditi ovu momčad, koja je zasad prilična nepoznanica.

- Volio bih kad bi mogao reći ‘bit ćemo šesti, sedmi’, ali teško je na taj način govoriti. Prvo, sretan sam što je 12-13 igrača od prošle sezone ostalo na okupu, uigrani su, poznaju se i to je dobra baza. S druge strane, pojačanja koja dovodimo su ono što nam je trebalo. Nisam želio da dovodimo igrače reda radi, tako da s direktorom imam uhodan sustav. On gleda jako puno igrača i kad se krug suzi na dva ili tri, ja pogledam i kažem svoje želje. A tek nakon toga, naravno, slijedi ono najbitnije, hoće li se dogovoriti klub i igrač - objašnjava trener koji je na kraju te priče dobio momčad u kojoj je osam stranaca sa svih strana svijeta.

Ako nisi bolji, više se bori Potrebne su tu i zavidne komunikacijske sposobnosti. Puno tu radi i pomoćnik Saša Sabljak, koji je zamijenio Cicu Grlića, tijekom treninga prevodi upute koje šef daje na hrvatskom, a bude i “engleskih” treninga. - Nemam ništa ni protiv stranih ni protiv domaćih igrača, zanima me samo možeš li ili ne možeš ispoštovati zahtjeve na svojoj poziciji. I to je jedino normalno -kaže Sergej pa nastavlja: - Mogu se pohvaliti da govorim četiri jezika, engleski, njemački, slovački i bugarski. S Poljacima se mogu dogovoriti i na hrvatskom, ali nema tu problema. I svi dečki govore engleski, tako da sam neke treninge više vodio na engleskom nego na hrvatskom. Dobro dođe i meni i dečkima, za konverzaciju, da malo i napreduješ s engleskim. Možda će im i trebati u nastavku karijere... Prva utakmica u Prvoj HNL na rasporedu je u subotu, 28. srpnja, s početkom u 21 sat. I odmah opak izazov - Rijeka na Rujevici. Momčad koja je u “generalki” sredila drugoligaša Zadar s čak 9-1, protivnik kod kojeg će teško biti računati na bodove. Uostalom, drugi su ciljevi Gorice... - Nama je ova prva sezona faza stabilizacije. Možemo mi sanjati, razmišljati o nečem većem, ali treba još proći malo vremena. Zasad je važno ostati u ligi, biti stabilan, mirno ploviti. Naravno da će biti teško, da će svi razmišljati ‘koga ćemo pobijediti ako nećemo novaka u ligi’, zato mi moramo imati motivaciju već od bilo koga drugoga. Budemo li se borili, sigurno ćemo nešto i napraviti. Nogomet je to, a u njemu nije baš da uvijek favorit pobjeđuje - hrabri se Jakirović. Iako, dojam je da mu hrabrosti ne fali. Pokazao je to i tijekom igračke karijere, klincu iz Metkovića nije bilo lako isplivati, doći do najviše razine. No pronašao je put, čak je i skupio šest nastupa za reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Rođen je u Mostaru, izbornik Blaž Slišković ga je pozvao i on je poziv prihvatio.

- Moja prednost je bila što je te sezone Baka bio trener Hajduka, koji je s mojim Zagrebom i Interom borio za naslov prvaka. Tu me vidio izbliza, odlučio me pozvati, a ja sam se konzultirao s obitelji i rekao ‘da’. I dobro sam odlučio, bilo je to jako lijepo iskustvo - kaže trener Gorice i dodaje: - S obzirom na sve to, mogu biti zadovoljan karijerom. Uvijek će netko reći da sam mogao napraviti i više, i ja ću to reći u nekim situacijama, da je bilo drugo vrijeme možda bi i bilo drugačije, ali dobro...

U Bugarskoj kao kralj

Dok vrti film karijere, kreće iz svog Metkovića, iz Neretve.

Bilo mu je 19 godina kad je otišao u Split, pa na poziv Dinama

došao u Zagreb. Nije prošao, ali ostavili su ga na posudbi u Vrbovcu, u drugoj ligi, kako bi im bio na oku. - Odigrao sam tu sezonu jako dobro u 2. HNL, mislim da sam zabio deset komada u polusezoni, što je za veznog igrača fenomenalno, no nikako nisam mogao doći do ugovora. I na kraju sam završio u Slovačkoj, u Spartaku iz Trnave - priča Jakirović.

U Slovačkoj je odigrao i svoje prve europske utakmice, doživio atmosferu gostovanja kod kluba poput Bešiktaša, na krcatom stadionu u Istanbulu... Međutim, nakon sezone i pol druženja, u Spartaku se promijenio trener, a taj je doveo svoje igrače. Spakirao je Sergej kofere, odlazio na probe u Francusku, čak i u Kinu, ostajao na njima i po mjesec dana, pa se razočaran vraćao kući. Prepo-

Jurica Galoić
PIXSELL

rodile su ga dvije dobre sezone u Sloveniji, igrao je za Korotan, da bi sljedeća postaja bila Kamen Ingrad.

- To je bio moj povratak u Hrvatsku, kroz te dvije godine su me ljudi malo i upoznali, a iz Kamena sam otišao u Zagreb, gdje sam bio najbolji asistent lige. Imali smo stvarno jako dobru generaciju, ja sam odigrao jednu sezonu, a nakon dva kola sljedeće sezone prodali su me u CSKA Sofiju - ubrzava priču Sergej, koji je u Bugarskoj uživao. - Daleko najveći klub u kojem sam igrao. Stvarno smo dobar nogomet igrali, u prvih 11 bilo je osam reprezentativaca raznim zemalja. Bugari su nam jako bliski mentalitetom, to je ipak Balkan, a kad si igrač CSKA-a, osjećaš se kao kralj. To je vojska navijača, tamo nitko nije zadovoljan ni ako pobi-

jediš, a nisi igrao dobro. Evo, i dan-danas na Facebooku dobivam poruke bugarskih navijača.

Goričani i Gorica kao jedno. Nakon Bugarske slijedila je i neslavna epizoda u austrijskom Paschingu, pa povratak u Lučko i na kraju u Sesvete. - I živim u Sesvetama od 2007. godine, a projekt predsjednika Karatovića mi se svidio. Ušli smo iz treće u drugu ligu, a ja sam s 38 godina završio igračku karijeru i bacio se na trenerski posao - kaže Jakirović. I tako, malo po malo, eto njega u Gorici. Pred izazovom karijere, pred sezonom u kojoj je važno u prvom redu “preživjeti”. No Sergeju Jakiroviću to neće biti dovoljno, on želi igrati nogomet koji će navući ovaj grad na nogomet. - Volio bih da naše prezentacije na terenu privuku što više

Tata legendarni golman, sin kao igrač skinuo tri penala!

Kad slušaš Sergeja Jakirovića kako priča o najposebnijem trenutku karijere, kad vidiš sjaj u njegovim očima kad se potegne ta tema, sjetiš se - Ala Bundyja. Lika iz kultnih “Bračnih voda”, naravno, i njegovog čuvenog four-touchdowsin-one-game trenutka. To je, doduše, jedina dodirna točka velikog gospodina Bundyja i našeg Sergeja, ali i odličan dokaz da ponekad u životu doista postoji trenutak koji pamtiš zauvijek. - Kup ZNS-a, osmina finala, s druge strane Ponikve. I trener Hrvoje Pipinić, njihov Alex Ferguson, čovjek je ‘oduvijek’ tamo. Prva utakmica na umjetnoj travi u Lučkom, tek se otvarao novi teren... - počeo je svoju omiljenu priču Jakirović. - Završilo je 3-3, a naš golman je dobio crveni karton u 89. minuti zbog igranja rukom izvan šesnaesterca. Napravili smo sve izmjene i netko je morao na gol. Odmah sam rekao: ‘Daj meni te rukavice!’ Nitko nije stigao ni pitati tko će na gol - prepričava dalje. Prvo je trebalo skinuti taj slobodnjak. - I skinuo sam ga. A nakon toga su krenuli penali. Trener Biškup je već zapalio cigaretu od nervoze, a ja mu govorim: ‘Dražene, ja dva skidam, ako ćeš se kladiti u pivu’. Kaže on: ‘Može’.

Skinuo sam tri - sa smiješkom priča Jakirović pa zaključuje:

- Nakon svega mi je rekao da sam izgubio okladu, da sam obećao skinuti dva, ha, ha, ha. Najbolje od svega je što sam obranio i dečku koji je u regularnom dijelu zabio penal. Našem golmanu je mogao zabiti, ali meni nije... Žao mi je samo što to nitko nije snimao, kažu da je samo jedan igrač osim mene obranio tri penala... Ma super iskustvo, baš se volim toga sjetiti. Iako, znao je Sergej što radi. U pionirima je

počeo kao golman, ali brzo je rekao “nećete vi mene napucavati, odoh ja igrati”. I nije otišao putem koji je utabao njegov otac. A on, Ekra Jakirović, sjetit će se možda oni iz starijih generacija, čuveni je golman malonogometne momčadi Mostarske kiše. Ta je družina harala jugo-ligom u to vrijeme, a Ekra je čuda radio na golu. Usput je branio i za Neretvu u “velikom nogometu”.

- Moj tata je rodom iz Mostara, kao mladi golman je 1970. došao u Neretvu na posudbu iz Veleža, zajedno s Vahom Halilhodžićem. Ali Vaha se vratio u Velež nakon godinu dana, a moj tata se zaljubio u moju mamu i ostao u Metkoviću do danas - prepričava Sergej. Imao je tata ponude iz nekoliko jugoslavenskih prvoligaša, ali nije mu se išlo iz Metkovića. - Drugo je to vrijeme bilo, tad je bilo važno imati posao, dobio je i stan od firme, oženio se... Pamtim njegove utakmice, gledao sam ga puno puta i mislim da bi u današnje vrijeme on bio jako, jako dobar golman. Eksplozivan, moćan...

Već imam pet Kutija, idemo i po šestu, za pokojnog prijatelja

ljudi, da nas Goričani bodre, da se identificiraju s klubom, koliko god sam svjestan i problema svih ovih godina, prije svega nedostatka gledatelja. Nije to tako samo ovdje, i u Sesvetama je nas gledalo 100, 200 ljudi, a ondje živi 90.000 stanovnika! Zato moramo svi dati sve od sebe da promoviramo i Turopolje, i Goricu, da se ljudi na stadionu osjećaju što bolje - zaključio je trener Gorice. Vežite se, polijećemo... Prema Prvoj HNL, prema druženju s elitom, prema lijepim trenucima koji nas čekaju. Da, bit će ovo teška sezona, lako je moguće da će biti i teških poraza, ali bitno je da se stvari grade iz temelja. I da Gorica napreduje. Sa Sergejem Jakirovićem na klupi. Što duže, to bolje, jer to će značiti da stvari idu željenim smjerom... Marko Vidalina

U formi je Jakirović, iako u igračkoj mirovini, a tajna je u - malom nogometu. Majstor je na parketu, odavno zaražen dvoranskom verzijom nogometa, a bilo je nešto i uspjeha u svemu tome... Danas igra ligu veterana u Sesvetama, to se ne propušta. - Imam tri seniorske s PromotionPlayem, 2010., 2012. i 2014., a sad imam i dvije veteranske. Ukupno pet komada - pohvalio se Jakir. - Uvijek sam volio igrati mali nogomet, nisam ga igrao samo kad nam treneri ne bi dozvoljavali. To su bili turniri po Hercegovini, po Dalmaciji, lige... Pamtim i jedan turnir u Čitluku, bio sam najbolji strijelac, sa mnom je igrao i Darijo Srna... Ma ja vam ne mogu to opisati. Evo, recimo turnir u Mostaru. Pa to je Liga prvaka! Dolazili su i veterani Dinama, Cico Kranjčar i ekipa, pa Baka Slišković... To ne moš ući u dvoranu, fenomenalna su to događanja i volim biti

dio toga - gotovo euforično priča Sergej. Igrače bi, da se samo njega pita, pustio bi svoje igrače da igraju Kutiju.

- Dok traje sezone, ne daj Bože da čujem da netko igra mali nogomet, to ne bi bilo u redu ni prema momčadi, ni prema meni, ni prema klubu. Kad dođe zima, vidjet ćemo. Nemam ništa protiv da igraju Kutiju, ali ne volim da idu po manjim, lokalnim turnirima. To zna biti opasno - misli Jakirović. Jedino što sigurno zna jest da će on igrati Kutiju. S posebnim motivom.

- Lani smo rano ispali, nismo baš bili dobro organizirani, zato već sad počinju pripreme za ovu godinu. I da, imamo poseban motiv, igrat ćemo za pokojnog Matu Čuljka, našeg prijatelja koji je godinama igrao s nama, osvojio dvije Kutije... Imamo cilj osvojiti turnir za njega.

Ekra i Sergej
Mali nogomet velika je Sergejeva ljubav, skupilo se već i trofeja... FOTO Borna Filić PIXSELL

Gorica se za Prvu HNL pojačala sa sedmoricom igrača, a očekuju se i nova pojačanja

Od Ugande i Armenije do Ogulina i Sesveta

Oni trenuci kad su igrači Gorice primali pehar za prvaka Druge HNL, dolje ispod maksimirskog Istoka, na Hitrec-Kacijanu - znali smo to već tad - otići će u povijest. I nikad više nećemo gledati ovakvu Goricu. Bilo je potpuno jasno da momčad koja je osvojila drugu ligu očekuje temeljita rekonstrukcija uoči sezone najvećih izazova.

Dio igrača je otišao, nema više “goričkog Zanettija”, kapetana Hrvoja Jančetića, nema ni Milke, prekaljenog Damira Milanovića, a dio mlađih otišao je prema Kurilovcu. “Pročišćavanjem” svlačionice napravilo se mjesta za prinove, koje su uskoro počele i pristizati. Taj dio priče vodio je dopredsjednik kluba, Litavac Mindaugas Nikoličius, koji je igrače dovodio i iz Hrvatske, i iz inozemstva. Evo, zahvaljujući Gorici HNL će “porasti” sa 66 na 68 zemalja iz kojih su dolazili igrači. Armenija i Uganda novi su na toj listi.

Potraga za pojačanjima, naravno, traje i dalje. Za klubove poput Gorice, koji ne mogu financijski parirati većim klubovima, jedina opcija je - čekati. Prijelazni rok traje do 31. kolovoza, ne treba se iznenaditi ako Gorica u sljedećih mjesec dana dovede još nekoliko pojačanja. Želja je još jedan golman, bek, stoper, možda i središnji vezni igrač, vjerojatno i desno krilo. U goričkoj svlačionici ostao je kostur momčadi od proljeća, to je jako važno, ali ajmo vidjeti tko je to novi zasad stigao u grad...

LUKASZ ZWOLINSKI

Država: Poljska

Datum rođenja: 24. veljače 1993. (24)

Mjesto rođenja: Szczecin

Pozicija: Napadač Bivši klubovi: Arka (Poljska), Gornik (Poljska) Pogon Szczecin (Poljska)

Prvo pojačanje, po tome ćemo ga pamtiti. Estonac Henrik Ojamaa otišao je u Poljsku, u Pogon iz Szczecina, a u suprotnom smjeru otišao je napadač kojeg su u domovini svojedobno nazivali “novi Lewandowski”.

Naravno, kao što najčešće biva u pričama poput te, Zwolinski nikad nije postao Lewandowski, no izrastao je u pristojnog prvoligaškog igrača. Posljednjih šest sezone igrao je u najvišem rangu, skupio je 124 nastupa u Ekstraklasi, zabio 22 gola. I tome dodao osam asistencija. Međutim, više od brojki govorile su njegove igre u pripremnim utakmicama. Zabijao je kao na traci, gotovo u svakoj utakmici, pa neka tako i nastavi kad krene sezona.

ALEKSANDAR JOVIČIĆ

Država: BiH

Datum rođenja: 18. lipnja 1995 (23)

Mjesto rođenja: Banja Luka

Pozicija: Stoper Bivši klubovi: Rudar Prijedor (BiH), Borac Banja Luka (BiH), Krupa (BiH), Slaven Belupo, Istra 1961

Obrana je nužno trebala pojačanja, a kao jedini centralni branič stigao je upravo Aleksandar Jovičić. Momak iz Banja Luke do Gorice je stigao preko tri kluba u BiH i dva u Hrvatskoj. U ljeto 2016. došao je u Slaven Belupo, potpisao ugovor i - krenuo odlično. Prvi nastup, s druge strane moćni Dinamo. Završilo je 1-1, Maksimir u šoku, a strijelac gola za Slaven, pogađate, naš Jovičić. Ostao mu je to jedini gol u Prvoj HNL, iako je skupio 34 nastupa. Najveći dio u dresu Slavena u toj prvoj sezoni, u sljedećoj je skliznuo na klupu pa minutažu potražio kroz posudbu u Istri 1961, koja je u tim trenucima bila na rubu propasti. No uspjeli su, Jovičić i društvo ostali su u ligi, a zatim se - razišli. Jovičić je odabrao Goricu.

KRISTIJAN LOVRIĆ

Država: Hrvatska

Datum rođenja: 1. prosinca 1995. (22)

Mjesto rođenja: Ogulin

Pozicija: Lijevo krilo

Bivši klubovi: Ogulin, Bela krajina (Slovenija), Kustošija, Lokomotiva, Lučko

E, s ovim bi momkom moglo biti zabavno. Opisuju ga kao nepredvidljivo krilo, igrača koji je u svakom trenutku na terenu u stanju iznenaditi protivničke obrane, dok izvan terena često iznenadi - sve oko sebe. Prije nekoliko dana tako se tamnokosi Ogulinac pojavio na treningu ofarban u plavo! Već koji dan poslije opet se pojavio s tamnom kosom, kao da se ništa nije dogodilo... Puno važnije od toga, Kristijan Lovrić je prošle sezone, u dresu Kustošije, bio ponajbolji igrač Druge HNL, a kao takav definitivno može pomoći Gorici i u prvoligaškim iskušenjima. Uostalom, ima Lovrić i prvoligaškog iskustva, bio je u Lokomotivi, ali i slovenskoj Beloj Krajini. Prošle sezone zabio je 13 golova u 20 utakmica, ali i skupio čak 13 žutih i jedan crveni karton. Zvuči kao prilagođena verzija Ante Rebića, i agresivan i opasan...

MARTIN MALOČA

Država: Hrvatska

Datum rođenja: 21. ožujka 1990. (28)

Mjesto rođenja: Zagreb

Pozicija: Zadnji vezni

Bivši klubovi: Dubrava, Zagreb, Sesvete, Al-Faisaly (Saudijska Arabija)

Najstariji od svih pojačanja, iskusni defenzivni vezni Martin Maloča, također stiže iz Druge HNL. Sa sobom ga je iz Sesveta poveo trener Jakirović, jer Maloča je bio kapetan Sesveta, a upućeniji ga opisuju kao “najboljeg igrača za kojeg nikad niste čuli”. I, doista, Maloča ima pregršt kvaliteta, od mirnoće, do čvrstine i sigurnosti u pasu. Počeo je u omladinskom pogonu NK Zagreba pa svoju sreću odlučio potražiti preko Dubrave, a zatim i Sesveta, u kojima je igrao dvaput. Između toga imao je i egzotičnu inozemnu epizodu. U zimu 2017. otišao je u Saudijsku Arabiju, potpisao na dvije i pol godine za tamošnji Al-Faisaly, na čijoj je klupi u tom trenutku bio Tomislav

Nakon što su uspjeli zadržati gotovo sve ključne igrače iz prošle sezone, čelnici HNK Gorice krenuli su u potragu za pojačanjima. Trojica su došla iz Hrvatske, a po jedan iz Poljske, Armenije, Ugande i BiH. Još u klubu traže golmana, beka, stoper, veznoga, krilo... Daleko je kraj prijelaznog roka

Ivković. Međutim, već šest mjeseci poslije vratio se u Sesvete i odlučio čekati novu šansu. Sad je ona i došla, Prva HNL velika je pozornica za ovog 28-godišnjaka.

MARKO DABRO

Država: Hrvatska Datum rođenja: 28. ožujka 1997. (21)

Mjesto rođenja: Vinkovci Pozicija: Napadač Bivši klubovi: Cibalia, Fiorentina (Italija)

Bilo je ljeto 2013. godine kad je hrvatska javnost upoznala Marka Dabru. Prvo je debitirao za matičnu Cibaliju sa 16 godina i dva dana te postao najmlađi debitant u povijesti HNL-a, a zatim...

“Napadač Cibalije sa 16 godina odlazi u Fiorentinu”, vrištali su senzacionalni naslovi u novinama, a mladi Vinkovčanin krenuo je u veliku avanturu. Imao je i ponudu Dinama, no odbio je Mamića. Fiorentina ga je platila milijun eura (?!), sve je izgledalo kao da se rađa jedna velika karijera, ali nije baš ispalo tako, ubacio se Dabro na listu onih koji su prerano otišli van i - izgorjeli. Prava šansa u Fiorentini nikad nije došla, dvije i pol godine poslije vratio se kući i krenuo ispočetka. U Prvoj HNL upisao je 45 nastupa, zabio i pet golova, a nakon što je Cibalia ispala iz lige, u potrazi za afirmacijom došao je u Goricu. Fina lijeva noga, talent koji je dokazan u mlađim kategorijama i životno iskustvo koje je nakupio i prije 22. rođendana garancija su da bi Dabro morao pronaći svoje mjesto u goričkoj svlačionici. I, još važnije, u protivničkom šesnaestercu.

FAROUK MIYA

Država: Uganda

Datum rođenja: 26. studenog 1997. (20)

Mjesto rođenja: Bulo (Uganda)

Pozicija: Ofenzivni vezni

Bivši klubovi: Vipers (Uganda), Standard Liege (Belgija), Mouscron (Belgija), Sebail (Azerbajdžan)

Kad je već zavladalo lagano zatišje oko pojačanja, kad smo već pomislili da bi to bilo to, došao je on. Farouk Miya, veznjak ofenzivnih sklonosti iz nogo-

metno egzotične Ugande, došao je u Goricu nakon što je izašao iz ugovora s belgijskim Standardom, koji ga je uzeo još kao tinejdžera. Prošao je posudbe u Mouscronu i azerbajdžanskom Sebailu, pa kao novu destinaciju odabrao Veliku Goricu. U domovini je Miya velika zvijezda, na društvenim mrežama ima stotine tisuća fanova, tako da nije pretjerano reći ni da je Gorica dobila nešto novih navijača... Nevjerojatno zvuči podatak da je za mlade reprezentacije Ugande odigrao čak 52 utakmice, što ga po nekim izvorima čini svjetskim rekorderom! Brz je, okretan, zna igrati nogomet, ali zasad još nije dovoljno spreman. Kad bude, uvjeravaju nas, bit će igrač koji će stvarati razliku na terenu. Ima samo 20 godina i pitanje je jedino kako će se snaći u ovom okruženju. Sudeći prema prvim treninzima i utakmicama, Miya bi mogao biti veliko, veliko pojačanje...

DAVID ARŠAKJAN

Država: Armenija

Datum rođenja: 16. kolovoza 1994. (24)

Mjesto rođenja: Sankt Peterbug (Rusija) Pozicija: Napadač

Bivši klubovi: Lokomotiv St. Peterburg (Rusija), MIKA (Armenija), Trakai (Litva), Chicago Fire (SAD), Vejle (Danska)

Trener Jakirović inzistirao

je na još jednom napadaču, unatoč dolascima Zwolinskog i Dabre, pa je dobio Armenca Davida Aršakjana. A kad njega vidiš... Visok 195 cm, kao od stijene odvaljen, odmah shvatiš zašto su ga u domovini prozvali “armenski Zlatan”. Osim konstitucijom, na Ibru pomalo podsjeća i u licu, a nama ostaje nadati da će nas koji put podsjetiti na njega i na terenu. Rođen je u Rusiji, u Sankt Peterburgu, a u tamošnjem Lokomotivu je i počeo karijeru. Preselio se potom i u Armeniju, u MIKA-u, da bi nakon toga otišao u Litvu. I procvjetao. U dresu Trakaija zabio je 34 gola u 52 utakmice i privukao pozornost Amerikanaca. Angažirao ga je Chicago Fire i učinio ga drugim Armencem u MLSu u povijesti. Međutim, ta epizoda nije poprimila elemente bajke.

- Unatoč obostranim naporima, ovo nije ispalo kako smo zamišljali i zato smo zahvalili Davidu na suradnji i raskinuli ugovor - objavili su iz Chicago Firea nakon 16 mjeseci suživota. Pokušali su ga u međuvremenu i slati u Tulsu, u nižu ligu, na posudbu, ali David je navodno s gnušanjem odbio tu mogućnost. I otišao u Dansku. Posljednjih šest mjeseci odradio je u Danskoj, a sad ga evo ovdje, kod nas. Glavom je sjajan, ima snažan udarac, spretan je pred golom... Marko Vidalina

David Aršakjan
AleksandarJovičić
Kristijan Lovrić
Marko Dabro

Marcelo Brozović, najbolji turopoljski nogometaš u povijesti, okitio se srebrom i ušao u antologiju

‘Došao je u Kurilovec sa sedam godina, već tad je milovao loptu, plesao oko nje... I morali smo ga pustiti da ode’

Bilo je nevjerojatno gledati ga kako jednog Lea Messija stavlja u džep, kako igra Svjetsko prvenstvo na ovakvoj razini... Fenomenalan osjećaj, svaka čast našemu Marcelu, uvjeren sam da će on još godinama nositi hrvatsku reprezentaciju, priča nam Senad Harambašić, voditelj omladinske škole NK Kurilovca, nekoliko dana nakon što je ruska bajka, nažalost, završila. Govorio je, jasno, o Marcelu Brozoviću, jednom živahnom klincu iz Okuja koji je došao na korak do Olimpa. Kao dio hrvatske reprezentacije igrao je finale SP-a, u njemu nesretno izgubio, pa dan poslije na ulicama Zagreba doživio trenutku koje neće zaboraviti do kraja života. Ni Marcelo ni itko od njegovih suigrača. Ovo nije tekst koji će se baviti nikad doživljenim dočekom Marcela Brozovića u njegovu gradu. Nije se dogodio i na tome treba stati, zaključiti rasprave i osude, prepričavati tko je kome što rekao. I kad. Sve je već rečeno, ajmo mi slaviti ono što su Marcelo i suigrači napravili u Rusiji jednog nezaboravnog ljeta 2018... Napravili su čudo, to je već stara vijest, a mi smo gledali i ponosili se. Gledali smo igrača koji je standardni prvotimac druge reprezentacije svijeta, veznjaka koji pretrči i po nevjerojatnih 16 kilometara u jednoj utakmici, virtuoza kojem na odredište dođe čak 336 od ukupno 380 dodavanja. Majstora koji čuva leđa Modriću i Rakitiću, koji prijeti, oduzima, uklizava i trči do iznemoglosti. Ali, prije svega, gledali smo klinca iz Okuja koji je izrastao u velikog igrača. Najvećeg kojeg je Turopolje ikad imalo? Da, tu ne bi trebalo biti previše dvojbe...

Marcelo u Kurilovcu, Marcelo iz Kurilovca

Iako, s turopoljskim nogometom Broz, nažalost, ima vrlo malo dodirnih točaka. Proširila se eterom u vrijeme SP-a priča o Marcelovoj epizodi u Udarniku, poput mita su mnogi ponavljali: “Zamisli koja pogreška, da ovi u Kurilovcu ne prepoznaju takvog igrača...” A priča je, zapravo, potpuno drukčija. Zapravo je Broz bio prepoznat kao – predobar! I tu se priča vraća na početak. Na Senada Harambašića. On je “kriv” za sve. - Davno je to bilo, mislim da 2000. godine, ali sjećam se još. Poznavao sam od ranije Bombu, Marcelovog tatu Ivana, pa mi je jednog dana došao i rekao da bi mi doveo sina, da želi da se poč-

ne nečime baviti. I Marcelo je došao na sljedeći trening u Kurilovcu. Bio je baš klinac, imao je nekih sedam, osam godinapočeo je Senad priču s radnim naslovom “Marcelo u Kurilovcu, Marcelo iz Kurilovca”.

- Odmah sam, praktički od prvoga treninga, vidio da taj mali nekako drukčije udara loptu. On je zapravo milovao loptu, plesao oko nje... Kažem, odmah se vidjelo da je drukčiji od ostalih klinaca. I tu sam odmah shvatio da postoji problem - nastavlja Harambašić.

Problem je bio vrlo jednostavan. Udarnik u to vrijeme nije imao uzrasnu kategoriju kojoj je Marcelo pripadao u tom trenutku.

- Kod nas se to zove ‘prstići’, tu spadaju klinci od osam do deset godina, no tad naprosto nismo imali toliko male djece. Tako je Marcelo morao trenirati s tri, četiri godine starijim dječacima. Bio je za glavu niži od svih, a po nogometnom talentu bio je tri puta bolji od svih ostalih. Bojao sam se da će ga netko od te veće, starije djece udariti, nagaziti, da će mu tako proći volja za nogometom - objašnjava Senad.

Ekspert za financije Nije želio da dječak gubi vrijeme u sredini koja mu ne može pružiti dovoljno i učinio je jedino što je mogao učiniti trener koji je prije svega čovjek. - Nazvao sam njegova oca i rekao mu: ‘Bomba, ovo nije rješenje. Odvedi malog u neki klub koji ima prstiće, da se normalno razvija sa svojim vršnjacima.’ Preporučio sam mu Hrvatski dragovoljac, Siget mu je bio najbliže, i on me poslušao. Ne znam je li Marcelo bio kod nas više od tjedan dana kad je otišao u Dragovoljac, ali znam da je to bilo jedino logičnogovori Harambašić. Udarnik je nastavio svojim putem, život je išao dalje, Senad se bavio svojim poslovima, a Marcelo Brozović je napredovao. Iz dana u dan. Brzo su i u Sigetu shvatili kakvog dragulja imaju u rukama, dali su mu šansu, gurali ga, ali i sami su bili svjesni da će trenutak rastanka doći prije nego što oni žele. Imao je 18 godina kad se javio Dinamo. Odnosno, službeno Lokomotiva. Dragovoljac je za igrača koji im je došao kao dječak iz Kurilovca dobio 300.000 eura, barem se tako službeno vodi, a Marcelu je samo jedna godina u dresu kluba s Kajzerice bila dovoljna da dokaže kako je dovoljno dobar za Dinamo.

Tu o ciframa nećemo, uvijek je to složeno pitanje kad

su u pitanju “transferi” iz Lokomotive u Dinamo, ali važno je samo da je Broz sa svega 19 godina došao u priliku da igra nogomet na visokoj, jako visokoj razini. Da osvaja trofeje, igra Ligu prvaka, debitira za reprezentaciju... I izbori se za mega transfer u milanski Inter. Iz ove perspektive, nakon svih ovih godina, znajući da svi klubovi kroz koje igrač prođe dobiju naknadu za razvoj kod transfera, Senad Harambašić

Prve nogometne treninge u karijeri koja je svoj vrhunac doživjela ovog ljeta na SP-u u Rusiji Marcelo Brozović (25) odradio je u Udarniku. Zašto je otišao, koliko se zadržao i za čime danas u Kurilovcu žale najbolje zna Senad Harambašić, čovjek koji je prvi prepoznao talent Epic Broza

baš i ne ispada ekspert za financije...

- Ha, ha, ha, tako nekako. Već godinama me za*ebavaju zbog toga. Kažu mi: ‘Pa mogao si nam ga ostaviti barem godinu dana, da i mi nešto zaradimo...’ Ali eto, tako je ispalo. Kažem, u tom trenutku napravio ono što je jedino bilo logično - kazao je Harambašić. Kupovao stan, kupio kuću s kafićem

I tako je jedna velika karijera, koja ima sve preduvjete da bude još veća, prošla bez Marcelova doprinosa u nekom od turopoljskih klubova. Nije kasno, možda će tamo negdje na kraju karijere Broz odjene dres Gorice, Kurilovca, možda nekog trećeg kluba... Uostalom, ovo je njegov grad, koliko god će mnogi reći da posljednjih dana to baš i nije tako izgledalo. Ali, rekosmo, bilo je tu svega, malo ega, malo nerazumijevanja, malo politikantstva i, nažalost, previše prozivanja sa svih strana. Nepotrebno, apsolutno nepotrebno. Marcelo je već odlučio da će, nakon što završi karijeru, živjeti ovdje, u Velikoj Gorici. Na mjestu gdje je nekad bila pizzeria Zvonimir, zatim i kafić

Tao’s, danas je dom srebrnog hrvatskog reprezentativca. - Dugo je Marcelo tražio pravo rješenje za sebe, gledao je stanove, a na kraju je kupio kuću s kafićem. U gornjem dijelu će živjeti, uredio je stan za sebe i obitelj, a dolje je kafić u kojem može igrati pikado koliko god hoće. A to je uvijek želio - objašnjavao je otac Ivan nakon što je, prvog dana ove kalendarske godine, svoja vrata otvorio kafić EpicBrozo.

Osim po čvrstini na terenu, po plućima kakva bi poželio svaki maratonac koji drži do sebe, po snažnom šutu, Marcelo je već u cijelom svijetu poznat po ljubavi prema “birtijaškim” igrama. Pikado je apsolutni broj jedan, Broz ga igra sjajno, ali nije puno lošiji ni u stolnom nogometu, biljaru... Posebna priča je stolni tenis, tu je posebno jak, na svakom okupljanju reprezentaciji mnogi izazivaju “nogometnog Zorana Primorca”, ali još ga nitko nije uspio skinuti s vrha. - Takvi smo vam mi Brozovići, talentirani smo za sve sportove. Da se Marcelo bavio bilo kojim sportom, bio bi dobar u njemu, u to sam siguran. Žao mi je samo što njegov brat Patrick nije bio dovoljno uporan,

danas su možda mogli zajedno igrati negdje. Bili bi idealan dvojac - uvjeren je tata Ivan. Osebujan, drukčiji i - najbolji Turopoljac ikad Pričao nam je Bomba i kako bi, u trenucima kad Marcelo po njegovu mišljenju premalo igrao u Dragovoljcu, radio sve kako bi mu osigurao dovoljno nogometa. - Kad bi bilo tako, znao sam ga švercati po ovim našim seoskim ligama. Na tuđu iskaznicu i ajmo, igraj. Siguran sam da mu je pomoglo što je i to prošaogovori danas tata Brozović. Uz nogomet, Marcelo gura i svoj brand EpicBrozo, kojeg je uspio promovirati čak i na dočeku na Trgu bana Jelačića, kad je bez puno muke nagovorio kom-

pletnu srebrnu generaciju da se fotografira u “EpicBrozo pozi”. - Ajmo, svi lijevu ruku na lice... Tako, odlično - namještao je Broz svoje suigrače, ali i navijače na prepunom Trgu. Marcelo je, znate to, malo svoj. Drukčiji. Često i neobuzdan, neukrotiv, tvrdoglav, ali to je on. Frajer koji odigrao derbi talijanske lige u subotu u večernjem terminu, ode na avion, doleti na naš aerodrom, odigra nekoliko partija pikada u omiljenom kafiću i vrati se u Milano. On je i jedini hrvatski reprezentativac koji tijekom cijele ruske priče nije dao niti jednu jedinu izjavu za bilo koji medij (?!), ali i igrač koji je na terenu odradio sve što se od njega tražilo. I više od toga. Bravo, Marcelo! Marko Vidalina

Marcelo je u Rusiji u četiri utakmice bio u prvih 11, uključujući i finale, u dvije je ušao s klupe, a protiv Islanda se odmarao_FOTO Igor Kralj PIXSELL

Prva hrvatska nogometna liga 2018./2019.

HNK Gorica u elitnom razredu

Nakon što je HNK Gorica osvojila prvenstvo 2. HNL i plasirala se u prvoligaško društvo te kratkotrajnog slavlja, uslijedilo su pripreme za prvoligašku sezonu. Klub je u vrlo kratko vrijeme promijenio izgled momčadi i stručnog stožera: umjesto Ivana Preleca, koji je otišao u Legiju (Varšava, Poljsku), momčad će u novo prvenstvo povesti Sergej Jakirović (trenirao je Sesvete u prošloj sezoni).

Novi igrači su dolazili tijekom cijelog pripremnog perioda: Lukasz Zwolinski, Faruk Miya, David Arshakyan, Martin Maloča, Aleksandar Jovičić, Marko Dabro, Kristijan Lovrić, Marijan Čabraja. Od drugoligaškog kadra u klubu su ostali: Kristijan Kahlina, Igor Čagalj, Nemanja Ljubisavljević, Damir Žutić, Adrian Zenko, Adam Michal Maslowski, Matija Dvorneković, Iyayi Beleiwe Atiemwen, Giorgi Mchedlishvili, Mario Marina, Matija Špičić, Dinko Matošević, Krešimir Krizmanić. Prvoligaškom kadru priključeni su mladi igrači iz HNK Gorica II (ne egzistira

više): Martin Šroler, Luka Mandura, Tomislav Marelja, Petar Lucijan Čurek i Jan Paolo Debiaggi.

Situacija na početku priprema nije izgledala dobro, samo dvije

utakmice su odigrane doma, a onda su Goričani odigrali mini seriju utakmica u Sloveniji s klubovima koji su se pripremali u susjednoj državi. Kako su pripreme odmicale tako se i slika o novom prvoligašu počela popravljati, jedino trener Jakirović nije uspio na teren poslati istu momčad u dva uzastopna susreta, jer je iznova testirao novog igrača. Sada neposredno prije prvoligaškog starta dojam je da trener još uvijek ima dilemu oko dva-tri mjesta u startnoj postavi. Vrlo je vjerojatno da će HNK Gorica u prvim prvoligaškim utakmicama mijenjati igrače na nekoliko pozicija u početnim sastavima. Naravno, to će biti uvjetovano rezultatima, jer rezultat je glavni korektor. David Jolić

Sportska suradnja dva nogometna kluba

Kurilovec s novim igračima u novo prvenstvo

Ovog ljeta desila se velika preobrazba trećeligaša NK Kurilovec uvjetovana i gašenjem HNK Gorica II koja je uspješno igrala dvije sezone u Jedinstvenoj županijskoj nogometnoj ligi. Iz Kurilovca je otišla ‘’legija stranaca’’ koja je najzaslužnija da je Kurilovec u 3.HNL Zapad, trener Biškup i još poneki domaći igrač. Njihova mjesta popunili su igrači iz bivše HNK Gorica II i trener Perica Vidak. Takvo masovno preselenje iz jednog u drugi klub može se svrstati u sportske raritete, a čelnici klubova to nazivaju primjerom izvrsne sportske suradnje. Argument za takvu tvrdnju nalaze u činjenici da NK Kurilovec trenutačno ima u svojim redovima 95% domaćih igrača! Nitko od čelnika nije spomenuo odnosno doveo u sumnju da li igrači iz JŽNL (5.rang) mogu uspješno igrati u trećeligaškom rangu. Vjerujem da će biti vrlo zanimljivo pratiti rezultate momčadi stvorene na ovakav način. David Jolić

Perica Vidak

Doček srebrnih nogometaša u Zračnoj luci dr. Franjo Tuđman

Vatreni, hvala

Hrvatska nogometna reprezentacija je na Svjetskom prvenstvu u Rusiji završila svoju nogometnu bajku osvajanjem drugog mjesta i srebrne medalje te dodjelom Zlatne lopte kapetanu nacionalne vrste Luki Modriću, koji je proglašen za najboljeg igrača prvenstva. Titulu svjetskog prvaka u Moskvi osvojila je Francuska koja je s 4:2 pobijedila našu reprezentaciju u utakmici u kojoj ipak nismo bili dovoljno dobri da se popnemo na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja.

Velika Gorica je tijekom cijelog Svjetskog prvenstva slavila naše nogometne heroje, u gradu i selima, na otvorenom i u kafićima s oduševljenjem se ‘igralo’ zajedno s našim nogometašima. Tuga nakon izgubljene utakmice protiv Francuza nije dugo trajala, krenula je pjesma, bakljade, vatromet.

Doček srebrne reprezentacije iz Moskve u Zračnoj luci dr. Franjo Tuđman bio je veličanstven, budio je najljepše misli u ljudima koji su satima čekali dolazak

zrakoplova u kojem su bili hrvatski nogometni heroji. Svi smo bili u Zračnoj luci, djeca, školarci, studenti, djelatnici, umirovljenici. Velikogoričani su imali svojevrsnu privilegiju da prvi pozdrave Vatrene i zahvale im se za sve ono čudesno i nezaboravno što su učinili za Hrvatsku od 16. lipnja (prva pobjeda protiv Nigerije) do 15. srpnja 2018. godine (finale s Francuskom).

Vatreni, hvala Vam za sve! David Jolić

Vam za sve!

Svjetsko prvenstvo u rukometu za gluhe

Marko Prošenski svjetski prvak

Drugo svjetsko prvenstvo za gluhe u rukometu u muškoj i ženskoj konkurenciji odigrano je u Brazilu, od 12. do 21. srpnja, u Gradu Caxia do Sul, i završeno je trijumfom Hrvatske rukometne reprezentacije u muškoj konkurenciji. Naša reprezentacija, ‘’Tihi pakleni’’, pobijedila je u finalu reprezentaciju Rusije 29:22! Vratar naše reprezentacije je Marko Prošenski iz Velike Gorice, koji je već s velikim uspjehom branio i za nogometnu reprezentaciju gluhih te reprezentaciju u futsalu. Marko je u početku nogometne karijere branio za Radnik, Udarnik, Mraclin i Jelačić (Vukovina).

David Jolić

PRODAJA KUĆA

Kurilovec, visoka prizemnica, podrum, prizemlje, kat, centralno grijanje plin, pomoćne prostorije drvarna, garaža, ljetnikovac, pušnica, voćnjak, vrt, dvorište 535 m2, certifikat, građevinska dozvola, vlasnički list 1/1, cijena 130.000€ ili prema dogovoru, prodajem. 098/504-831

Ključić Brdo, kuća visoka prizemnica sa visokim potkrovljem, boravak, kuhinja, 2 sobe, kupaona, centralno, podrum, 85.000€, prodajem. 01/6219-420

Turopolje, visoka prizemnica, 167m2, garaža i prostorija do garaže, 2 ostave, drvarnica i radiona, 77.000 €, prodajem. 098/9414-214

Drnek, okolica V. Gorice, veličine 9x8m i štala 18x6m, ograđeno dvorište 1.000m2, iza štale poljoprivredno zemljište 8.000m2, odmah useljivo, cijena 40.000€, prodajem, 098/9571790

Vurot, vikend naselje kod Siska, 20 min. do V. Gorice, kuća katnica, 2 stana po 45 m2, struja, voda, telefon, kompletno namješteno, asfalt, 2.000 m2 okućnica, prodajem. 098/9320665

Kuče, prizemnica, 80 m2 sa pomoćnim objektom, okućnica 2500 m2, 50.000€, prodajem. 099/6738 031

Turopolje, drvena kuća sa okućnicom 900 m2, prodajem ili mijenjam za 1-sobni stan u Velikoj Gorici na 1 ili 2 katu. 6255-307.

IZNAJMLJIVANJE KUĆA

Vukovina (blizu crkve), manja kuća sa okućnicom, iznajmljujem. 01/6215-464

PRODAJA STANOVA

Velik Gorica, blizina Trga S. Radića, 54 m2, 1 kat, lift, dvije odvojene sobe, wc odvojen od kupaone, prostrani balkon, blizina svih sadržaja, prodajem. 098/9614-182

Velika Gorica, 3,5-sobni stan, 94 m2, sa tri balkona, dvoetažni, prodajem ili mijenjam za dva manja. Moguće i druge kombinacije.

098/399-272 Otok Rab, sam centar, 26 m2, prizemlje, sa lođom, u zgradi, čisti papiri, 38000€, prodajem. 091/1409794, 098/570-559 Oroslavlje, dvoiposoban stan, 48 m2, šupa, parking, 4 god. star, 1 kat, čisto vlasništvo, namješten, 60.000€, prodajem. 098/9716-236 Velika Gorica, Cvjetno naselje, 3-sobni stan, 61,67 m2, kuhinja namještena, dnevni boravak, 2 spavaće sobe, kupaonica, hodnik, u prizemlju zgrade od 3 kata izgrađene 2008 god., energetski certifikat „C“, 77.000 €, prodajem. 091/3020-330 Velika Gorica, centar, zgrada pored srednje škole, stan 41,50 m2, 2 kat, hodnik, kuhinja, boravak, spavača soba, balkon, kupaonica, renoviran prije 5 god., 51.000 €, prodajem ili mijenjam 1,5 stan u 8. Martu za 2 ili 2,5 stan u Cvjetnom naselju prizemlje ili 1 kat. 6213-422; 091/5528-707

IZNAJMLJIVANJE STANOVA

Velika Gorica, Pleso, dvosobni stan u privatnoj kući na katu, poseban ulaz, namješten, 200 € + režije, iznajmljujem. 6265-658 Velika Gorica, dvosobni stan, namješten, iznajmljujem. 099/5600385

POSLOVNI PROSTOR

Velika Gorica, kod robne kuće, poslovni prostor 27 m2, pogodno za ured (ima uredski namještaj), etažno plinsko grijanje, prodajem. 098/428-405

PRODAJA VIKENDICA

Drnek, V. Gorica, vikendica 37m2, natkrivena terasa, voda, struja, telefon, zemljište 480 hvati, voćnjak i vrt, papiri uredni, prodajem. 099/2455-377

Podvornica, kod Velike Gorice, 25 km od ZG, vikendica 106 m2, komforna, sa manjim bazenom, pogodna za stanovanje, centralno i klasično grijanje, telefon, alarm, garaža

33 m2, 1.700 m2 uređene okućnice, odlična prometna povezanost, u blizini škola, vrtić, trgovina itd., prodajem povoljno. 091/2522-947

TURIZAM

Žaborić kod Šibenika, apartmani sa 2, 4 i više ležajeva, 30 m do plaže, novogradnja, besplatno parkiralište, terasa, roštilj, TV, tuševe vani neovisno o apartmanima. Povoljno iznajmljujem. 022/ 577-369.

PRODAJA ZEMLJIŠTA

Vukovina (blizu crkve), zemljište 10432m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215-464 Bukevje, građevinsko zemljište 824 četvornih hvati, oranica 144 četvornih hvati, drvena kuća, 2 sobe, hodnik, smočnica, gospodarska zgrada, garaža, šupa, svinjac, struja, telefon, prodajem. 092/2171-006

Donja Lomnica, poljoprivredno zemljište, 3 150m2, pored kurije Bedeković, prodajem, 098/1929-705 Donja Lomnica, poljoprivredno zemljište, 4.260 m2, pored nadvožnjaka za D. Lomnicu, industrijska zona, prodajem. 01/6215-743, 098/9554-685

Donja Lomnica, poljoprivredno zemljište, 4.510 m2, uz jezero pored Industrogradnje, prodajem. 01/6215743, 098/9554-685

Ribnica, poljoprivredno zemljište, zasađeno sa drvom smreka starosti

30 god., drvena kuća od hrastove planjke, 7 x 3 m, centar sela, ulaz sa asfalta, 2 632 m2, prodajem, cijena 54.000,00 kn. 095/5940 584

Šiljakovina, vikend gradilište 633 m2, prodajem. Cijena 11 E/m2. 6225426. Rakarje, građevinsko gradilište 504 m2, cijena 60E/m2, uz gradilište zemljište 580 m2, cijena 11E/m2, prodajem. 6225-426.

Obed, poljoprivredno zemljište, 14746 m2, prodajem. Cijena 3 E/m2. 091/1894-271, 01/5602-005

Obed, poljoprivredno zemljište, uz glavnu cestu, 22 322 m2, prodajem, 2 €/m2. 091/1894-271, 01/5602-005

Staro Čiče, građevinsko zemljište,

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima 01/6222 777

3000 m2, par metara od glavne ceste VG- Vukovina, cijena po dogovoru, prodajem. 099/4326-840

Donja Lomnica, poljoprivredno zemljište 960 hvati, 10€/hvat, prodajem. 091/7348-816

Lukavec, građevinsko zemljište, 350 hvati, 20000€, prodajem. 091/7348-816

USLUGE

Instrukcije - poduku iz engleskog jezika, također držim sate likovnih radionica, povoljno, od izvornog govornika. 091/9750-821

Usluge uređivanje živih ograda, živica. 091/5185 075

Električar uvodi instalacije, izmjena razvodnih ploča, hitne intervencije, popravci...091/2527-938.

Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252-985, 091/600 0391.

OSTALO

Japanski štrikaći stroj Brother, više komada, kartica uno, rade 2 i 4 boje, krojni arak, vitle i motalice, rezervni dijelovi, prodajem povoljno. 098/504830

Ručnici domaća tkana, 4 kom., prekrivač štikani i ručnik, 2 stalka za tortu(1 od 6 katova i 1 od 4 kata), svinjska mast, prodajem. 01/6239-505, 092/3195-541

Kavez za hrčka, povoljno prodajem. 091/4975-127

Sobno i vrtno cvijeće, povoljno prodajem. 091/4975-127

Miješalica za beton, električna, kao nova, 900,00 kn, prodajem. 091/2522947

PVC prozori, 2 kom., novi, 80x80, staklo mat, povoljno, prodajem. 098/9557-889

Stolice, tapecirane, 4 kom, cijena 480,00 kn, prodajem. 095/8555-131

Bugarija tambura sa futrolom, cijena prema dogovoru, prodajem. 095/8263-711

Crijep, rabljeni, 1,00kn/kom, prodajem. 091/5112-937

Stroj za šrotanje i ruljenje kukuruza, stroj od škripca cirkulara za piliti drva i dio za šrotanje, prodajem. 092/2171-006

Motorna pila Stihl 056AV electronic, 1.200,00 kn, flakserica Stihl FS 36, 700,00 kn, prodajem. 098/737-244

Traži se zidarski radnik za manje sitne zidarske radove. 01/6237-676

Stolice hrastove, masivne, malo korištene za blagovaonicu, prodajem. 098/818-576

Tlakomjer Microlife B5A6, novi, 500,00 kn, prodajem. 098/9006-784

Traži se žena za čišćenje kuće u Gradićima, povremeno ili prema dogovoru. 098/1847-952

Traže se čistačice za čišćenje u Zagrebu, plaćen prijevoz. 091/2200-782

Bicikl Merida, ženski, 18 brzina, malo korišten, 700,00kn, prodajem. 095/8073-833

Jakna muška talijanska, kožna, kratka, veličina L, odvojivi rukavi, podstavljena, 300,00 kn, prodajem. 095/8073833

Luster antikvitetni, gramofon RIZ iz 1963 god., prodajem. 01/4824-922, 095/5974-367

Orahov trupac, 2,20 cm dužine, 45 cm promjer, star 1 god., cijena 1.600,00 kn, prodajem. 095/7248-431

Hladnjak prijenosni 200,00 kn, toster 200,00 kn, Pony 300,00 kn, roštilj na struju 200,00 kn, bušilica ručna 500,00 kn, bravarski razni alati, prodajem. 01/6213-211

Domaći med, prodajem. 092/2409241

Kućica za psa, rad stolara, solidna, prodajem. 01/6213-211

Yamaha razglas, kompletni, snaga 2 KW, za bend i razne evente, rampe aluminijske za rasvjetu 3x3 m malo korišteno, prodajem, po dogovoru. 095/5289-295

Starinski ručnik iz Zagorja od domaćeg platna i ručno vezen domaćom čipkom. Star blizu 200 god. Cijena 300,00kn, prodajem. 098/9953-541 Stari novac (kovani i papirni) svih država svijeta, odlikovanja, medalje, razglednice (prije 1950. god.), značke (prije 1950.), satove (navijače-može i neispravne), nalivpera....kupujem, prodajem, razmjenjujem. 01/6258-174; 098-462-185

Sjekač za pripremu stočne hrane, 200€, prodajem. 01/6261-619 Čekićar, 100€, prodajem. 01/6261-619 Krevet sa podnicom, drveni,14 x 200, 600,00 kn, prodajem. 01/6261-619 Aluminijska vrata, 2 kom, visine 2 m, krilo 90 cm, prodajem. 01/6215-402 Kupujem knjige iz vaše kućne biblioteke. Slobodno nazovite na 0981824520

Stara cigla dimenzije 29 x 14 x 6, cca 2.000 kom, 1,5 kn/kom, prodajem. 098/9272-830

Garnitura za autogeno zavarivanje, boce plina i kisika bez atesta, radni stol bravarski, preostali materijal za centralno grijanje i vodu, prodajem. 01/6267-448, 091/9430-050

Orahov trupac, 2,20 cm dužine, 45 cm promjer, star 1 god., cijena 1.600,00 kn, prodajem. 095/7248-431 Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, unikat, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 091/1894-271, 01/5602005 Peć za centralno grijanje na kruto gorivo, TAM ŠTADLER UL-40, 39 kw, bojler 180 l, 2 komada, prodajem. 01/6232-743 Stajski gnoj sa dovozom, okolica Velike Gorice, prodajemo. 6225-314 Odojke, 6 kom. 2,5 mj. starosti, prodajem. 6225-314 Domaća svinjska mast, 10,00 kn/kg, prodajem. 6252-567 Čuvanje djece, vođenje domaćinstva, čišćenje stubišta i stanova, ima vozačku, aktivna vozačica. 099/6876754

Cirkular za drva, trofazni, 4 kw, prodajem. 099/5600-385

Gitarist i solistica uveličat će Vaše vjenčanje u crkvi ili na nekoj drugoj svečanosti.www.glazbaucrkvi.com, 098 925 47 80.

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Reporter 374 - 26.07.2018. by cityportal.hr - Issuu