Reporter 372 - 24.05.2018.

BESPLATNI

Riječ urednika

Ulazimo polako u prijelazno razdoblje pred nadamo se dugo i toplo ljeto i pred vama je posljednji ovogodišnji proljetni broj Reportera. Gorica je živnula u svim segmentima od društva, kulture, sporta, pa i politike. Imali smo priliku izvještavati sa jedne od najdužih sjednica grad -

skog vijeća koja se održala u dva dijela sa čak četrdeset točaka, a uz maturante koji su svojim šarenilom boja, originalnim kreacijama i pjesmom razveselili Goricu bili smo na još jednom velikom događaju koji je okupio mnoštvo građana – AIRVG 2018. Ponovno smo obišli i kvartove

grada i vidjeli što se događa u gradskim četvrtima, a nismo zaobišli ni život mladih. Marko Vidalina nam ovog puta donosi priču od povijesno jednog od najvećih sportskih uspjeha u Velikoj Gorici – nogometnom prvoligašu i ljepšem spolu među nogometašima.

NOĆ BORILAČKIH SPORTOVA 2018.

Tradicija prezentacije borilačkih sportova u Velikoj Gorici i ove se godine nastavlja kroz manifestaciju „Noć borilačkih sportova 2018“ u organizaciji Karate kluba Velika Gorica, a koja se će se održati 9. lipnja 2018. godine na otvorenom prostoru u Parku dr. Franje Tuđmana. Uz sportske demonstracije u ringu i na borilačkoj površini „tatamiju“ posebnu atraktiv-

Besplatne informativne novine

građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja

nost ovoga događaja donosi što se održava na otvorenom prostoru pod noćnim nebom, u borilačkoj areni okruženoj tribinama, a u kojoj se mogu vidjeti karate i taekwondo potezi te boksački amaterski i profesionalni mečevi.

Publici će se ove godine predstaviti gorički borilački klubovi: Karate klub Velika gorica, Judo klub Pinky, Judo klub Kokica, Taekwondo klub

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Nenad Črnko Grafičko oblikovanje: Zvonko Šimunić

Velika Gorica, Karate klub Centar, Judo klub osoba s invaliditetom „Fuji“, Boksački klub Velika Gorica kao i jedan od najboljih hrvatskih profesionalnih boksačka Ivica Bačurin. Sportski dosezi sudionika prelaze granice Hrvatske, a borilački klubovi okupljaju na stotine mladih koji žive sportskim životom uz mnoga odricanja. - Ovi klubovi imaju sjajne

Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek Mile Šola

Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Rožić, Marko Vidalina, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Miljenko Milanović, Tin Meštrović, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Ivana Kovačević, Kristina Glavaš, Anes Šuvalić, Vitomir Štuban

uspjehe dugi niz godina i zaslužili su ovako veliku manifestaciju jer sav uloženi trud i odricanja vraćaju kroz sjajne rezultate i prezentaciju Velike Gorice – s ponosom će uvijek istaknuti predsjednik organizacijskog odbora i zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec koji je i najzaslužniji što je boksačka priredba na otvorenom izrasla u ovakvu jedinstvenu manifestaciju u Hrvatskoj.

Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak:Vjesnik d.d. Slavonska avenija 4, Zagreb

Usvojen rebalans proračuna

Na 7. sjednici Gradskog vijeća usvojen je većinom glasova prvi rebalans gradskog Proračuna. – Ovogodišnji prijedlog rebalansa, a onda nadam se i proračuna za 2018. godinu je povijesni u svojoj ukupnosti od 384 450 330 kuna. –istaknuo je na početku izlaganja gradonačelnik Dražen Barišić. Ukupni planirani prihodi i primici povećavaju se za iznos od 26 milijuna kuna i iznose 382 milijuna, a rashodi se povećavaju za 28,3 milijuna i iznose 384,5 milijuna kuna. Izmjenama i dopunama plana predloženo je povećanje primitaka od zaduživanja u iznosu od 18, 24 milijuna kuna, što je 87% u odnosu na prvotni plan. – Sukladno izmjenama plana, Grad se planira dodatno zadužiti za 30,7 milijuna kuna za financiranje šest kapitalnih projekata, a to su izgradnja gradskog groblja u iznosu od 5 milijuna kuna, izgradnja bazena u iznosu od 5 milijuna kuna, izgradnja objekta Stara općina u iznosu od 7,2 milijuna kuna, izgradnja Spomen doma 153. brigade pored Vojarne satnik Josip Zidar u iznosu od 1,5 milijuna kuna, izgradnja rasvjete na gradskom stadionu u Velikoj Gorici u iznosu od 10 milijuna kuna i energetska obnova Dječjeg vrtića ”Ciciban” u iznosu od 2 milijuna kuna.

Oproštajna građevina u Kušancu U izgradnju ovog objekta do sada je uloženo 5,2 milijuna kuna iz ranijeg kreditnog opterećenja. – Želja nam je do kraja ove ili početkom iduće godine staviti objekt u funkciju, kako bi se ispraćaji pokojnika na novom groblju mogli obavljati iz odgovarajuće oproštajne građevine. Ova privremena mrtvačnica bit će premještena na mjesno groblje u Šiljakovini. – rekao je Barišić. Objekt će nakon potpunog uređenja imati nekoliko oproštajnih dvorana i prostor za održavanje misa nakon sprovoda, sanitarni čvorovi, instalacije, rasvjetu te oproštajni trg za ispraćaj ispred mrtvačnice.

Otvaranje bazena početkom ljeta Najveći projekt koji financira Grad Velika Gorica svakako je gradski bazen na kojem su radovi u završnoj fazi. Ugovorena cijena je bila 37 milijuna kuna bez pristupne ceste. – Nije probijen proračun i ugovorena cijena, ali moramo posegnuti za kreditnim zaduženjem jer su izostali planirani prihodi od strane Zagrebačke županije koja nije u svom proračunu osigurala iznos od 5 milijuna kuna. – pojasnio je gradonačelnik. Iako, kako je rekao, postoje neke tehničke dileme koje treba riješiti s nadzorom i izvođačima, otvaranje bazena očekuje se početkom, a najkasnije sredinom srpnja. Iduće godine

trebala bi biti riješena sva dokumentacija za tri vanjska bazena.

Stara općina u novom ruhu Objekt znan kao Stara općina uskoro će dobiti novo lice. U tijeku je izrada idejnog rješenja i ishođenje potrebne dokumentacije za objekt bruto površine 2900

Prvim izmjenama i dopunama Proračun Grada Velike Gorice za 2018. godinu uvećan je na 384 milijuna kuna

četvornih metara. – Stara općina nalazi se na najkvalitetnijoj lokaciji u gradu, u blizini Muzeja Turopolja, Centra za posjetitelje i crkve Navještenja BDM, a preko puta zgrade općinskog suda, dakle u samom povijesnom centru Gorice. Odlučili smo se za kredit jer imamo interes suinvestitora koji želi zakupiti prostor na 10 godina i platiti ga oko 3,7 milijuna kuna. Dobit ćemo zgradu koja će nam biti na ponos i jedna od najljepših u tom dijelu grada. –

najavio je gradonačelnik Barišić. Trenutni najmoprimci bit će izmješteni na nove, adekvatnije lokacije. U novom objektu mogao bi se naći prostor za održavanje sjednica Gradskog vijeća, a u donjoj etaži, kako je najavljeno, bit će smještena jedna financijska institucija.

Spomen-dom 153. brigade U Spomen-parku kod vojarne Satnik Josip Zidar u Velikoj Buni izloženi su brojni ekspona-

ti naoružanja iz Domovinskog rata. Nedavno je postavljena rasvjeta, a slijedeća faza uređenja predviđa izgradnju Spomen-doma površine veće od 300 kvadrata s pratećim parkiralištem. Imat će glavni izložbeni prostor, dvoranu za projekcije, spomen-sobe te ostale pripadajuće prostorije, tu će biti izloženo oružje naših branitelja te opisan povijesni put 153. velikogoričke brigade. U ovom je projektu planirana i pomoć Ministarstva branitelja u iznosu od 500 tisuća kuna.

Stadionska rasvjeta za prvoligaša HNK Gorica izborila je status prvoligaša, ali nosi to i određene financijske troškove. – Rasvjeta na gradskom stadionu nije luksuz, to je standard koji ovakvi sportski kompleksi

moraju zadovoljiti. To se mora izgraditi kako bi ovaj stadion bio u funkciji, a povrat uloženih sredstava može se očekivati vrlo brzo. Mlada reprezentacija tu ima svoj dom, ali utakmice se tu ne mogu igrati u kasnijim terminima zbog nedostatka rasvjete, zbog toga gubimo domaćinstva. Infrastruktura je pri kraju, otvara se niz mogućnosti igranja reprezentativnih utakmica, ali i drugih događanja i mi vremena više nemamo. – zaključio je Barišić. Kvalitetna rasvjeta nužna je i radi televizijskih prijenosa jer se uglavnom igra u večernjim terminima. Uz to, prvoligaške utakmice na drugim stadionima koštaju 70.000 kuna, što klub morati platiti. – Nadamo se da ćemo rasvjetu na stadionu imati već početkom rujna, a planirana su

i dva velika prateća agregata. –najavio je gradonačelnik.

Obnova Cicibana ovog ljeta Energetska obnova Dječjeg vrtića Ciciban obuhvatit će kompletnu obnovu fasade, izmjenu i izolaciju krovišta, ugradnju nove stolarije, postavljanje nove rasvjete te uvođenje novog sustava grijanja, a vrtić će dobiti i novo dječje igralište. Vrijednost obnove vrtića je 4,7 milijuna kuna, a putem nekoliko natječaja osigurana su bespovratna sredstva u iznosu od 2,8 milijuna kuna. – Želja nam je započeti s radovima 15. lipnja kako bi sve moglo biti gotovo do početka nove pedagoške godine. – rekao je Barišić. Nakon obnove, očekuje se ušteda energije od 60 do 70 %.

Aglomeracija kreće u realizaciju početkom

Krajem kolovoza ili početkom rujna započet će prvi radovi na projektu Aglomeracija Velika Gorica, najvećem financijskom i komunalnom projektu u povijesti našeg

grada. U tijeku je postupak javne nabave za izgradnju mreže (cjelina A.1 Šire i uže područje Velike Gorice -obuhvaća naselja Velika Gorica, Velika Mlaka i Lukavec; cjelina A2 Područje

oko budućeg vodocrpilišta Črnkovec – obuhvaća naselja Kobilić, Bapča, Črnkovec, Lekneno, Trnje, Drenje Šćitarjevsko, Šćitarjevo, Obrezina, Novaki Šćitarjevski, Sasi, Selnica, Mala

KAKO BI PROJEKT MOGAO KRENUTI S

REALIZACIJOM, DO SADA JE RIJEŠENO UKUPNO

OKO 130 IMOVINSKO-PRAVNIH SPOROVA

Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica vrijedan je 495 milijuna kuna, a građanima će donijeti novu kvalitetu života i veći zdravstveni standard

Kosnica, Velika Kosnica i Petina; cjelina A3 Područje naselja Donjeg Turopolja – obuhvaća naselja Buševec, Ogulinec, Mraclin, Okuje, Gornje Podotočje, Kuče, Turopolje, Rakitovec, Vukovina, Staro Čiče i djelomično Novo Čiče). – Otvaranje ponuda bit će 28. lipnja, slijedi pregled i ocjena ponuda te odabir izvođača te, ne bude li žalbi, potpisivanje ugovora i početak radova. – najavio je gradonačelnik Dražen Barišić. Bude li žalbi na odabir izvođača radova, s obzirom na to da je ovaj projekt od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, sve moraju biti riješene u roku od maksimalno 15 dana.

Posljednji natječaj je Dogradnja i rekonstrukcija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica. Iz Vodoopskrbe ističu da

je u tijeku priprema dokumentacije o nabavi, nakon čega će uslijediti objava postupka prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, zatim kontrola dokumentacije od strane nadležnih posredničkih tijela te objava i provedba postupka javne nabave, odabir izvođača radova i sklapanje ugovora te krajnje radovi na dogradnji i rekonstrukciji UPOV-a.

Priključci na kanalizaciju besplatni za građane Ukupna vrijednost projekta na kojem Grad radi od 2009. godine je 495 milijuna kuna. S udjelom od 70 % financiran je od strane Europske unije (268

milijuna kuna) dok će preostalih 30 posto sredstva osigurati VG Vodoopskrba, Hrvatske vode i Grad Velika Gorica. Gorica će po završetku obimnog posla koji bi trebao biti potpuno dovršen do 2022. godine imati najmodernijih sustav kojim će biti lako upravljati. Građanima je najvažnije što će dobiti pet i pol tisuća besplatnih priključaka na kanalizacijsku mrežu. – Neće biti troškova za naše sugrađane, sve je to uključeno o vrijednost projekta, a i to je malo za građane koji sve ove godine nisu imali kanalizaciju u svojim naseljima. – istaknuo je Barišić. Izgradit će se 125 km novih te rekonstruirati 25 km postojećih

Novi sustav gospodarenja otpadom

Plan gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice 2018. – 2023. koji su na posljednjoj sjednici usvojili gradski vijećnici, postavio je mnoge ciljeve, ali donosi i brojne promjene za same građane. Osnovne odrednice novog sustava gospodarenja otpadom sukladno Planu jesu: izgradnja Reciklažnog centra Mraclinska Dubrava kako bi se osigurala mogućnost odvojenog sakupljanja otpada, sortiranja, kompostiranja, ponovne uporabe te predaje na daljnju obradu izvan područja Velike Gorice; dovršetak izgradnje Odlagališta neopasnog otpada Mraclinska Dubrava (+ kazeta za azbest), zatvaranje odlagališta nakon popunjavanja svih kazeta odnosno otvaranja Centra za gospodarenje otpadom GZ/ZŽ; uvođenje sustava odvojenog sakupljanja otpada „na kućnom pragu”; izgradnja dva nova reciklažna dvorišta i jednog zamjenskog u Velikoj Gorici, nabava opreme, vozila i strojeva za gospodarenje otpadom; čišćenje, sanacija i sprječavanje nastanka divljih odlagališta otpada te edukacija građana o svim aspektima gospodarenja otpadom. Planom gospodarenja otpadom predviđena je i izgradnja kompostane po uzoru na onu u Prelogu u Međi-

murju koja slovi za najbolji primjer dobre prakse u Hrvatskoj. – Ova kompostana sagrađena je s vrlo niskim troškovima, a već sad postiže dobre rezultate. Nema nikakvog smrada, kompost zadovoljava kriterije za ekološku poljoprivredu, a građani koji predaju svoj biootpad mogu dobiti besplatni kompost za svoje vrtove. Najbolji je to primjer reciklaže koji kod nas postoji. – pojašnjava voditelj gradskog Ureda za zaštitu okoliša Marko Ružić.

Odvajanje na kućnom pragu Tijekom 2018. godine trebao bi zaživjeti sustav odvajanja otpada te bi svi korisnici trebali imati kante za odvajanje otpada na kućnom pragu, koje će razlikovati po boji. Spremnici za miješani komunalni otpad bit će zeleni, za biootpad smeđi, za papir i karton plavi, za plastičnu i metalnu ambalažu žuti, za staklo zeleni ili bijeli, a za metalnu ambalažu sivi. Većina spremnika na javnim površinama i „zelenih otoka“ time odlazi u povijest, no u dijelovima grada gdje su okućnice preuske za sve kante, ostat će zeleni otoci gdje će moći odlagati papir, karton, metal, plastiku i staklo, dok će biootpad građani morati predavati. Na javnim površinama

ZA ČIŠĆENJE DIVLJIH ODLAGALIŠTA GRAD GODIŠNJE IZDVAJA OKO 500 TISUĆA KUNA

Broj odvoza

VG Čistoća mora odvoziti biootpad najmanje jednom svakih sedam dana, miješani komunalni te ambalažni otpad najmanje jednom svakih 14 dana, a papir/karton te staklo najmanje jednom unutar obračunskog razdoblja.

ostat će i kontejneri za staklenu ambalažu, a izvan grada, zbog nedostatka odgovarajućih zemljišta, i dalje će biti prisutna mobilna reciklažna dvorišta. Svima koji žive u obiteljskim kućama bit će ponuđeni kućni komposter.

Građani Velike Gorice godišnje u prosjeku proizvedu 280 kilograma otpada, po čemu smo ipak od hrvatskog prosjeka od 386 kg, trenutno se odvaja svega 15% otpada, a na odlagalište se odlaže više od 80% mase proizvedenog komunalnog otpada. – Cilj je do 2023. smanjiti ukupnu količinu proizvedenog otpada za više od 5%, odložiti na odlagalište manje od 25% proizvedenog komunalnog otpada te odvojeno prikupiti 60%, prvenstveno papira, stakla, plastike, metala, biootpada, glomaznog i problematičnog otpada, tekstila i drugog. – ističe Ružić. Novim sustavom želi se i unaprijediti sustav gospodarenja

Tijekom ove godine svi korisnici trebali bi dobiti kante za odvajanje otpada, a do 2023. bi se količina proizvedenog otpada trebala smanjiti za više od 5%

problematičnim otpadom kao što su stara ulja, baterije i razne kemikalije iz kućanstva, sanirati divlja odlagališta, unaprijediti informacijski sustav gospodarenja otpadom te educirati i informirati korisnike o pravilnom gospodarenju otpadom.

Cijena javne usluge

Kriterij za obračun cijene za predanu količinu otpada je za-

premina spremnika za miješani komunalni otpad pomnožena s brojem pražnjenja spremnika u obračunskom razdoblju. Svako dodatno pražnjenje spremnika za miješani komunalni i biorazgradivi komunalni otpad će se evidentirati i naplatiti, dok se pražnjenje ostalih spremnika neće naplaćivati. U cijenu će biti uračunata i posebna naknada koju su građani i do sada plaćali, a koja uključuje izgradnju građevina i investicijsku nabavu opreme. Građani, nažalost, plaćaju i čišćenje divljih odlagališta kojih na velikogoričkom području ima 50-ak, a za što se godišnje izdvaja oko 500 tisuća kuna. – Grad redovito svake godine putem VG Čistoće čisti ta odlagališta, a sredstva za to se prikupljaju kroz naplatu od građana. To je financijsko opterećenje koje ne bi trebalo postojati, građani ne bi

smjeli odlagati otpad u prirodu jer tako se povećavaju troškovi njegova zbrinjavanja. – ističe Ružić. Nepropisno odbacivanje otpada u okoliš pokušat će se spriječiti postavljanjem nadzornih kamera i obavijestima da se lokacija snima (nakon što je očišćena od otpada), edukacijom korisnika i postavljanjem poučnih ploča o štetnosti otpada odbačenog u okoliš, evidentiranjem nepropisno odbačenog otpada te nadzorom lokacija koje su bile onečišćene otpadom, prenamjenom lokacija nakon čišćenja (npr. parkovno uređenje, postava urbane opreme, spomenika, sjenica i sl.), izgradnjom novih reciklažnih dvorišta te nabavom mobilnih kao i jačim inspekcijskim nadzorom tvrtki. Bude li moguće utvrditi identitet prekršitelja, komunalni redar u bilo kojem slučaju može protiv njega pokrenuti prekršajni postupak.

početkom rujna

kanalizacijskih mreža, bit će sanirano 80 km prometnica, izgrađeno 39 novih crpnih stanica i rekonstruirano devet postoje-

ćih, a pročistača otpadnih voda koji je izgrađen prije više od četiri desetljeća bit će dograđen i obnovljen.

ULO hladnjača Distributivnog centra i službeno u pogonu

Ovo je priča koja treba služiti na primjer svima, jer u cilj su nam zadovoljni i sretni poljoprivrednici – istaknuo je ministar Tolušić.

Proizvođači voća i povrća konačno su dočekali i taj dan. I službeno je u pogon puštena ULO hladnjača Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o., prva takva u Hrvatskoj, a koja nije u vlasništvu trgovaca. Njezina ukupna vrijednost je 27 milijuna kuna, od čega je 90% sredstava osigurano iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Na svečanom otvorenju u Rakitovcu bio je i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je istaknuo da je ovo pravi način kako omogućiti efikasniji i konkurentniji plasman proizvoda naših poljoprivrednika, ali i način kako se lokalna i regionalna samouprava mogu uključiti u poljoprivredu. – Nije sve u poticajima, poljoprivrednici su dobili alat

kojim sami, uz pomoć lokalne i regionalne samouprave, upravljaju svojim sudbinama, imaju pozitivnije poslovanje te mogu dobro i kvalitetno živjeti od svog rada. Ovo je priča koja treba služiti na primjer svima, jer u cilj su nam zadovoljni i sretni poljoprivrednici. – rekao je Tolušić.

Druga faza izgradnje ULO hladnjače započela je početkom svibnja 2017. godine. Hladnjača ima 23 komore, a ukupan kapacitet je 3 tisuće tona. – U projekt je ušlo i 8 tisuća box paleta bez kojih je nemoguće puniti ovakve komore. Nabavili smo sve potrebne linije za vaganje, pakiranje, opremanje i distribuciju voća i povrća kao i transportna sredstva. – istaknuo je direktor Distributivnog centra Hrvoje Bunjevac te dodao kako već ove godine svojim proizvodima snabdijevaju 80 dostavnih mjesta, a dio se plasira i u KBC Zagreb. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, u hladnjači se smanjuje kisik te se time omogućuje dugotrajno skladištenje voća i povrća, a najveću korist od nje će svakako imati sami proizvođači. – Mi ćemo tu svoju robu skladištiti, dalje ćemo razvijati svoj biznis i saditi nove voćnjake. Hladnjača je skoro do kraja

popunjena, a više od 50 posto proizvodnje već je ugovoreno za njemačko tržište. To će dati gospodarski podstrek čitavom ovom kraju. – naglasio je Mario Di Giusti, upravitelj Poljoprivredne zadruge Zagrebački voćnjaci.

Plasman na tržište cijele godine Poljoprivredna proizvodnja u Zagrebačkoj županiji doseći će sada jedan novi, europski standard. Domaći proizvođači moći će voće i povrće plasirati na tržište cijele godine i time će izravno konkurirati trgovcima, a s druge strane potrošači će imati kvalitetne domaće namirnice očuvane nutritivne vrijednosti. – Izgradnjom ovakvog objekta i njegovom uporabom, stvara se tržišna i financijska infrastruktura koja će dati jednu dodanu vrijednost za sve proizvođače koji će plasirati svoje proizvode diljem Hrvatske. To aktivira Veliku Goricu kao jedan od najpropulzivnijih gradova, a ova radna zona u kojoj se nalazi Distributivni centar dobit će svoj puni smisao od stvaranja nove dodane vrijednosti, do novih zapošljavanja i punjenja lokalnog, ali i državnog proračuna. – istaknuo je gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić. – Stvorili smo uvjete da proizvođači ne gase svoju proizvodnju već da opstanu i šire ju dalje. Želja nam je da ovaj objekt postane regionalni centar, što znači da bi proširili i ujedinili proizvođače i izvan Zagrebačke županije, ali i da se otvori novi pogon za preradu voća kako bi se zaokružila cijela priča. – rekao je župan Stjepan Kožić. Inače, vlasnici Distributivnog centra za voće i povrće su Zagrebačka županija sa 79,99 posto vlasništva, Grad Velika Gorica s 15,60 posto i Poljoprivredna zadruga Zagrebački voćnjaci s 4,41 posto vlasništva.

AIRVG2018 Zrakoplovni dan ponovno oduševio

Velika Gorica bila je 19. svibnja zrakoplovno središte Hrvatske. Kod Zrakoplovno-tehničkog centra održan je “AIRVG2018 – Zrakoplovni dan u Velikoj Gorici”, manifestacija za koju su zaslužni Grad Velika Gorica kao organizator te Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana kao suorganizator. Izložba zrakoplova te aeromiting privukli su još više posjetitelja nego lani i to ne samo iz našeg grada, već iz cijele Hrvatske. Mnogima od njih, bez obzira na dob, ovo je bila jedinstvena prilika da izbliza razgledaju raznovrsne letjelice, od jedrilica, motornih zmajeva i sportskih aviona do helikoptera i borbenih zrakoplova, da obiđu hangare ZTC-a, dobiju informacije o mogućnostima školovanja za zanimanja vezana uz zrakoplovstvo te uživaju u atraktivnom letačkom programu.

Upravljali MIG-om, ali na zemlji Hrvatsko ratno zrakoplovstvo predstavilo je popularnu ”kockicu” MIG-21 dvosjed UMD, koja je posjetiteljima, posebno djeci, bila posebno zanimljiva zbog upečatljivog dizajna. Razgledali su i MIG-21 bis jednosjed, ”osmicu” sa svom pratećom opremom, helikopter Bell koji je školski helikopter za temeljnu obuku, novi helikopter Kiowa Warrior OH-58D i školski avion

Zlin. Svi koje zanima kako je to upravljati MIG-om mogli su na trenutak postati vojni pilot, sjesti u kokpit zrakoplova te se okušati u upravljanju. Naravno, samo u simulatoru leta, ali i to je bilo dovoljno da adrenalin poraste i da se uvidi koliko je to zahtjevno. Oni koji su nakon tog iskustva poželjeli postati profesionalni piloti mogli su dobiti sve potrebne informacije o ovoj vrlo kompleksnoj profesiji. Doznali su da treba završiti Fakultet prometnih znanosti, u hangaru u Lučkom odraditi praktičnu nastavu, treba poznavati meteorologiju, medicinu i navigaciju, a matematiku i fiziku treba imati ‘u malom prstu’. Mnogu su nakon tih informacija zaključili da će se, ipak, držati zemaljskih staza. – Maturant sam i baš razmišljam o upisu na fakultet. Pilot mi se čini kao super zanimanje, ali kad sam čuo što sve treba… Uh, prezahtjevno je to! – kroz smijeh je zaključio Kristijan koji je od malih nogu zaljubljen u zrakoplove, a u Goricu je s prijateljima došao iz Karlovca.

ZTC otvorio vrata građanima Zrakoplovno-tehnički centar i ove je godine organizirao Dan otvorenih vrata pa su građani mogli ući u hangare i zaviriti u svijet održavanja zrakoplova. – ZTC kao tvrtka sa svojim 70-godišnjim iskustvom održavanja zrakoplovne tehnike i zra-

koplova raznih vrsta, zasigurno je jedan od čimbenika koji Veliku Goricu čini gradom zrakoplovstva. Veliko nam je zadovoljstvo sudjelovati u ovome sa svime onime što smo ponudili. Osim naše primarne zadaće, a to je zaraditi za život i razviti sposobnosti Oružanih snaga, kao i naših sposobnosti održavanja civilnih i vojnih zrakoplova. Jedan od ciljeva postojanja našeg društva je promovirati zrakoplovstvo u cijelosti. Htio bih zahvaliti Gradu Velikoj Gorici na jednoj ovakvoj manifestaciji. – rekao je predsjednik uprave ZTC-a, Ivica Grebenar. Posjetitelji su tako mogli razgledati Canadair CL-415 i Air Tractor AT-802 te helikopter Mi-171Sh. – Vidjela sam na moru kanadere kako se pune i lete dalje, ali nikad nisam izbliza vidjela kako stvarno izgleda. Jako su veliki, mislila sam da su manji. – zaključila je petogodišnja Anja.

Padobranci otvorili aeromiting Uz sve što se moglo vidjeti na zemlji, posjetiteljima je posebno atraktivan bio letački program u kojem je sudjelovao velik broj civilnih zrakoplova, MiG-2, helikopter Zrakoplovne jedinice Specijalne jedinice MUP-a i helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Mogli su se vidjeti padobranci i naoružani specijalci koji su iz helikoptera spustili pomoću

Krila oluje

Akro grupa „Krila oluje“ osnovana su 2005. u Kninu povodom proslave desete obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, u grupi lete piloti iz Zrakoplovne baze Zadar, a njihova je zadaća prezentacija vještine, discipline, timskog rada i visokog stupnja obučenosti pripadnika HRZ-a. Tijekom izvođenja programa zrakoplovi lete na međusobnoj udaljenosti manjoj od 2 metra, pri brzinama do 550 km/h.

Brojnim posjetiteljima najzanimljiviji su bili popularna ”kockica” MIG21, helikopter i simulator letenja, a posebna atrakcija bio je letački program Akro grupe „Krila oluje“

konopa, MIG je imao 15-minutni program, a za dojmljivu završnicu pobrinula se Akro grupa ”Krila Oluje” koja je u 25 minuta pokazala svoju vještinu letenja.– Došli smo jako rano na aeromiting, ali nismo htjeli otići dok ne vidimo „Krila oluje“ jer su nas prošle godine jednostavno oduševili. Stvarno su super! – rekli su Sanja i Igor iz susjednog Zagreba. – Predobre su bile akrobacije u zraku, a sviđaju mi se i ratni avioni i policijski helikopteri. – oduševljen je bio i Leonard koji je jedno vrijeme želio postati kontrolor leta. – Ušla sam u puno aviona i vidjela sam kanadere. Jako je zabavno, ima puno radionica i svega, ali najviše mi se svidjelo kad su Austrijanci ispuštali boje i svašta crtali po nebu. – rekla je devetogodišnja Lucija. Grad zrakoplovstva Zrakoplovni dan za cilj ima promociju zrakoplovstva u Hrvatskoj te Velike Gorice kao „Grada zrakoplovstva“, a upravo pod tim nazivom se provodi projekt brandiranja Grada Velike Gorice. U sklopu projekta potpisana je i „Povelja prijateljstva“ Grada i subjekata iz zrakoplovnih djelatnosti koji djeluju na području Velike Gorice, a koju su potpisali Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana, Međunarodna zračna luka Zagreb, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Zračna luka Zagreb, Zrakoplovnotehnički centar Velika Gorica, Croatia Airlines, Trade Air, Zrakoplovno-tehnička škola „Rudolf Perešin“, Veleučilište Velika Gorica, Aeroklub Velika Gorica i velikogorička Turistička zajednica. Svi su se oni predstavili na ovogodišnjoj manifestaciji te posjetiteljima ponudili mnoštvo zanimljivih i korisnih informacija. Gradonačelnik Dražen Barišić istaknuo je da se Gorica sve više potvrđuje kao grad zrakoplovstva, a jedan od načina na koji se to prezentira građanima je i AIRVG. – Prve godine je ova manifestacija bila eksplozija, a ove godine i svake naredne ćemo je još nadopunjavati s novim sadržajima. Okupljeni smo oko jedne ideje, a to je da je Velika Gorica grad zrakoplovstva. Svi mi zajedno činimo zrakoplovstvo u Hrvatskoj, a sjedište zrakoplovstva upravo je u našoj Velikoj Gorici, što pokazujemo i ovom manifestacijom. Iako desetljećima živimo pod nebom kojim jure zrakoplovi, rijetko imamo priliku vidjeti ih izbliza, čuti iskustva ljudi koji rade na njima, razgledati hangare gdje se stvaraju ili gdje se repariraju, rijetka je prilika vidjeti vježbu specijalne policije. Zanimljivo je to svima nama, a posebno našim mladima. – istaknuo je gradonačelnik Barišić.

Broj zrakoplova gotovo udvostručen Na prostoru ZTC-a bilo je predstavljeno čak 40-tak različitih letjelica. Organizatori su, kako ističe pročelnik za poduzetništvo, investicije i fondove EU, Domagoj Ilečić, ove godine Zrakoplovni dan dignuli na jedan viši nivo. – Gotovo smo udvostručili broj zrakoplova, kako na tlu tako i u zraku, doveli smo neke atraktivne zrakoplove koji su prvi put u Hrvatskoj i sve je to rezultiralo time da je posjećenost puno veća nego prošle godine. Najvažnije je da su ljudi zadovoljni manifestacijom pa i mi možemo biti zadovoljni. – rekao je Ilečić. Osim naših građana, bilo je i gostiju iz Njemačke, Italije te drugih europskih zemalja, kojima je uz sadržaje vezano uz zrakoplovstvo veoma zanimljiva bila i ponuda naših ugostitelja. Zanimljivo je da brojni Hrvatski, čak i oni iz susjednih gradova i općina, ne percipiraju Goricu kao zrako-

plovno središte te ne znaju da se Zračna luka „Franjo Tuđman“ nalazi na njenom području. –Upravo je to poruka koju želimo poslati, da građani znaju da je u Velikoj Gorici Zračna luka i da mi imamo sve djelatnosti vezane uz zrakoplovstvo. Želimo se brendirati kao grad zrakoplovstva, jer od svih gradova koji imaju slične manifestacije mi to jedini doista i jesmo. – naglasio je pročelnik Ilečić. Za sve koji su željeli izbjeći gužve i probleme s parkiranjem organizatori su i ove godine osigurali besplatni autobusni prijevoz. Djeci najzanimljiviji MIG Mogućnost ulaska u letjelice iskoristila su mnoga djeca, a zvijezda dana bio je MIG-21. Podjednako su zadivili i onaj na nebu i onaj na tlu. Red na ulazak i slikanje u popularnu „kockicu“ čekala je i malena Lana. – Najviše mi se svidio veliki helikopter i „kockica“ u koju želim ući jer je to jako zanimljivo. – rekla je Lana, a njena je mama dodala kako je razgledavanje zrakoplova jednako zanimljivo i odraslima. – Prvi put sam ovdje, ovo je odlično! Posebno me se dojmio MIG-21, a pohvaljujem mogućnost razgledavanja hangara, to se stvarno rijetko može vidjeti. – istaknuo je Alojz. Djeca su pilote ispitivala koliko lete, je li im to fizički naporno, vrti li im se u glavi te jesu li ikada imali kakav slučaj kvara prilikom leta. S pilotima su rado porazgovarali i umirovljenici. Jedan od njih je Saša koji priznaje da su mu zrakoplovi ljubav iz djetinjstva te je i sam želio postati pilot. – Pričali smo malo o MIG-ovima, posebno o ovom novog koji smo nabavili, o samom letenju. Bio sam na više ovakvih manifestacija jer su mi avioni u krvi, među njima je uvijek lijepo i zanimljivo. – rekao je nesuđeni pilot. – Obožavam avione i sveukupni dojam je –prekrasno! I meni je najbolji bio letački dio, a drago mi je što se može ući u zrakoplove. Super je sve, nemam nikakvih zamjerki. –zaključio je Luka.

Javna tribina na VVG-u

Veleučilište Velika Gorica organiziralo je uoči Zrakoplovnog dana prvu javnu tribinu „Hrvatska i zrakoplovstvo jučer, danas, sutra“ na kojoj su se okupili predstavnici relevantnih ustanova koje djeluju u području civilnog i vojnog zrakoplovstva, uključujući i obrazovne ustanove koje u svojim programima imaju izobrazbu u spomenutom području. VVG ima studije održavanja zrakoplova i upravljanja logističkim sustavima i procesima koje su predstavili pročelnici Darko Virovac i Dinko Mikulić. Posebno zanimljiva izlaganja imali su general Josip Štimac koji je govorio o Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani iz perspektive jučer, danas, sutra, kao i brigadir Vladimir Superina koji je sudionike upoznao s raketnim sustavima protuzračne obrane i dronovima.

Zajednička akcija Grada i VG Čistoće

Počela velika sanacija divljih odlagališta otpada

Djelatnici gradskog komunalnog poduzeća VG Čistoće započeli su sanaciju divljih odlagališta otpada. Redovita evidencija lokacija onečišćenih otpadom, baš kao i divljih odlagališta, vodi se u Uredu za zaštitu okoliša Grada Velike Gorice. Na cijelom velikogoričkom području trenutačno je evidentirano pedesetak lokacija.

Direktor VG Čistoće Ivan Rak ističe kako je tvrtka ove godine sanirala pet divljih odlagališta. „Sanirana su divlja odlagališta na području Donje Lomnice, Gradića, Lukavca, Vukovine i Lazine Čičke. Sanacija se na terenu nastavlja, tako da će do kraja godine biti očišćeno oko 15 divljih odlagališta otpada, ovisno o raspoloživosti strojeva i opreme.“ ističe Ivan Rak.

U tijeku sanacija deponija u Mraclinu

Do kraja svibnja u potpunosti bi trebao biti saniran divlji deponij na području Mraclina. Valja napomenuti da su neka divlja odlagališta izrazito velika, pa su potrebni i tjedni kako bi im komunalni djelatnici stali na kraj i zelenu površinu vratili u prvobitno stanje.

Iz VG Čistoće poručuju kako će u idućih nekoliko godina prirodu potpuno očistiti od odbačenih predmeta. Na žalost, mnogi nesavjesni građani svoje stare perilice rublja, automobilske gume, obuću i odjeću odlučuju odbaciti na livadu, šumu pa čak i u rijeku. Misija ‘odreda za čistoću’ stoga nije laka jer konstantno nastaju nova odlagališta otpada.

„Premda je većina građana ekološki osviještena potrebno je dodatno raditi na edukaciji građana i mijenjati svijest pojedinaca, koji i dalje odlažu otpad u prirodu“, ističe Rak, dodajući kako će Grad i VG Čistoća učiniti sve što je u njihovoj moći, kako bi stali na kraj ogromnom problemu, koji je velika prijetnja za okoliš.

„Najveća prijetnja je opasni

otpad u koji spadaju ostaci sredstava za zaštitu bilja, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, ostaci lužina, kiselina, boja, lakova, otapala, sredstva za skidanje hrđe, boje ili laka, sredstva za zaštitu drva, akumulatori, uljni filtri, termometri sa živom, antifriz, boce pod tlakom, ljepila, foto kemikalije, mineralna ulja, stare baterije, lijekovi, i drugo. Sve to predstavlja potencijalnu ekološku bombu pa se s time moramo ozbiljno uhvatiti u koštac“, pojašnjava Ivan Rak. Izdvajanje i propisno zbrinjavanje svih vrsta opasnog otpada od izuzetne je važnosti za zdravlje ljudi i zaštitu okoliša u cjelini. Upravo će zbog toga u narednom razdoblju Grad aplicirati na natječaj Fonda za zaštitu okoliša, namijenjen infor-

Cilj je informirati građane i podići ekološku svijest

mlađih sugrađana svojim ponašanjem daje primjer i odraslima na koji način bi trebalo brinuti o našem okolišu. Time imamo priliku odgojiti ekološki odgovorne ljude koji će razumjeti važnost očuvanja okoliša, onog istog kojeg su naslijedili od nas, a ostavit će ga generacijama iza sebe“, ističe direktor Rak. Na području grada djeluju brojne udruge koje svojim akcijama daju primjer sugrađanima o brizi za okoliš. Posebice treba pohvaliti dobrovoljna vatrogasna društva koja se redovito

miranju i edukaciji građana po pitanju gospodarenja otpadom i brizi za okoliš.

„Želja nam je, osim edukacije odraslih, ući u svaki vrtić i svaku školu, jer upravo se od malih nogu razvija svijest o brizi za prirodu, a i svaki od naših naj-

organiziraju i očiste dio divljih odlagališta, nepristupačan strojevima VG Čistoće. Nedavno je takvu vrijednu ekološku akciju organizirao DVD Velika Buna. Vatrogasci su na svom području očistili dijelove šuma. U koordinaciji sa VG Čistoćom, taj je

mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada u okoliš i uklanjanja nepropisno odbačenog otpada na području Grada Velike Gorice, primjenom koje će se dodatno nastojati smanjiti broj divljih deponija.

otpad na siguran način uklonjen iz prirode i na kraju propisno zbrinut.

Gradski vijećnici i sami podrška zaštiti okoliša Na prošlom gradskom vijeću usvojena je i Odluka o

Što činiti kako bi zaštitili sebe i buduća pokoljenja?

Iz VG Čistoće pozivaju sve građane da umjesto u prirodu, otpad odvoze na odlagalište neopasnog otpada u Mraclinskoj Dubravi, ili u jedno od naših reciklažnih dvorišta.

Na taj način možemo smanjiti broj divljih deponija i našu Goricu učiniti još ljepšom za život. Valja napomenuti da VG Čistoća na svojim internetskim stranicama redovito ažurira raspored dolaska mobilnog reciklažnog dvorišta te kontejnera za zbrinjavanje glomaznog otpada. I mobilno dvorište i kontejneri u svakom se mjestu zadržavaju dva dana. Važna je to informacija za sve koji nemaju mogućnosti odvoza otpada na odlagalište ili u reciklažno dvorište.

Evo kako VG Vodoopskrba otkriva puknuća cjevovoda

Za ispravno funkcioniranje javne odvodnje komunalnih otpadnih voda grada Velike Gorice svakodnevno se brinu djelatnici VG Vodoopskrbe. Objekte javne odvodnje održavaju na temelju godišnjih planova koji su u skladu sa postojećim pravilnicima i zakonom.

„Kako bi javna odvodnja komunalnih otpadnih voda grada Velike Gorice ispravno funkcionirala, potrebno ju je svakodnevno održavati. Prema navedenom planu obavezni smo unutar svakih 6 godina očistiti i snimiti cjelokupnu mrežu odvodnje“, ističe predsjednik uprave VG Vodoopskrbe Tomislav Jelisavac.

Uz to, tvrtka po potrebi odlazi na intervencije jer određene kritične dionice zahtijevaju čišćenje i više puta na godinu. Naime, gorički teren je većinom ravničarski pa su cjevovodi položeni s minimalnim padom. Zbog toga često dolazi do taloženja šljunka, pijeska, zemlje i organskih ostataka, a zimi najviše masti koje se prikupljaju po obodima cijevi.

„Zbog toga smo dužni što više ispirati cjevovode, kako bi spriječili taloženje materijala i začepljenja cjevovoda. Korijenje drveća iznad cjevovoda također može naštetiti funkcioniranju odvodnje, prodiranjem korijena u cjevovode. Stalno mjerenje koncentracije pokazatelja zagađenja fekalnih otpadnih voda upućuje na velik stupanj prisutnosti masnoća, amonijaka/dušika i ostalog“, kaže Jelisavac.

Cjevovode javne odvodnje djelatnici tvrtke čiste pomoću specijalnih visokotlačnih cisterni. Nataloženi materijal izvlači se pritiskom od cca 150 bara, nakon čega se odvozi na zbrinjavanje.

Kamere su od velike pomoći Izgradnja velikogoričke kanalizacijske mreže započela je početkom sedamdesetih godina, polako se šireći od centra grada prema periferiji. Danas se nalazimo pred najvećim građevinskim projektom grada Velike

Gorice. Riječ je o izgradnji kanalizacijske mreže turopoljskog prstena sa dogradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Projekt Aglomeracije je nužan jer postojeća mreža je zastarjela. Česti su kvarovi, puknuća i lomovi. U takve cjevovode ulazi šljunak, pijesak i zemlja, što dovodi do začepljenja. Djelatnici tvrtke takve nepravilnosti detektiraju pomoću CCTV kamere, kojom se cjevovodi svake godine preventivno pregledavaju. Snimke pohranjuju u informatičkom GIS sustavu, u kojem se svako oštećenje označava posebnim kodom. Takvim pristupom utvrđuju se prioriteti sanacije na velikogoričkom sustavu odvodnje.

Edukacija je neophodna Iz VG Vodoopskrbe najavljuju kako će educirati građane, ne bi li promijenili svoje kućanske navike. Cilj je čim više masnoća i ulja prikupiti i reciklirati na omogućenim mjestima u gradu, a ne izlijevati ih u sudopere i kanalizaciju. Inače, naša kanalizacijska mreža je razdjelnog tipa, što znači da se fekalne otpadne vode prikupljaju posebno od oborinskih voda. Fekalna voda stoga je koncentriranija i gušća od većine otpadnih voda ostalih gradova koji imaju mješovitu kanalizaciju. Gorički je sustav tako napredniji, ali i zahtijeva veću disciplinu građana.

Važna što brža prijava puknuća Predsjednik uprave Jelisavac napominje kako je tvrtki zadovoljstvo korisnika na prvome mjestu i iznimno važna komunikacija s građanima. „Dojave naših korisnika o nepravilnostima na mreži vrlo su nam bitne, kako bi svaki nastali problem čim prije otklonili. Najčešći pozivi građana odnose se na neugodan miris kanalizacije, lupanje ili oštećenje poklopaca i slivnih rešetki, izlijevanje kanalizacije u stambene prostore, nefunkcioniranje oborinske odvodnje s javnih površina i slično. Neugodan miris kanalizacije najčešće se događa kod loše izvedenih cjevovoda s

lošim padom, gdje se otpadne vode duže zadržavaju i trule. Na poziv građana u ovakvim slučajevima dolazimo hitno“, kaže Jelisavac.

Oštećenje poklopaca i slivnih rešetki također je čest scenarij s kojim se susreću djelatnici VG Vodoopskrbe. Razlog je sve veća frekvencija prometa na cestama. Ako uočite oštećenje odmah ga dojavite stručnoj službi koja će izaći na teren i pristupiti sanaciji.

Kako riješiti problem oborinske odvodnje?

Oborinska odvodnja grada Velike Gorice u pravilu je izrađena od cjevovoda malo većih profila nego što je fekalna. Ona mora biti u stanju u kratkom roku primiti i provesti velike

Potrebno je mijenjati navike

količine vode do predviđenog mjesta izlijevanja. Sve veći broj trgovačkih centara, novo popločenih i asfaltiranih površina stvara sve veću količinu oborinskih voda, što će u budućnosti zahtijevati povećanje sustava. Kako bi rasteretili udar na objekte oborinske odvodnje za vrijeme oborina velikog intenziteta, pokušavamo razdijeliti oborinske krovne vode koje su čiste, od oborinskih cestovnih potencijalno zagađenih oborinskih voda. Naj-

više pažnje posvećuju čišćenju taložnica slivnika koje su i napravljene kako bi zadržale talog na ulazu u sustav cjevovoda te umanjile ulazak taloga u cjevovode. Svaki slivnik trebalo bi očistiti na kraju jeseni kada opadne lišće i u proljeće nakon zimskog posipavanja sipine po prometnicama. Čišćenje oborinskih kolektora većih profila zahtjevan je posao jer se prilikom čišćenja mora potrošiti puno vode.

„Ovim putem također apeliramo na naše građane da ne spajaju svoje krovne oborinske instalacije na javnu fekalnu odvodnju jer nam te dodatne količine oborinske vode stvaraju velike nepredviđene probleme

u normalnom funkcioniranju sustava“, poručio je predsjednik uprave VG Vodoopskrbe Tomislav Jelisavac.

U nabavku pametnih cisterni Kako bi uspješnije i ekonomičnije obavljali svoju djelatnost, tvrtka će uskoro nabaviti dvije nove cisterne za ispiranje kanalizacije, što će realizirati europskim novcem, u sklopu financiranja aglomeracije Velike Gorice. Vozila će biti opremljena recycle tehnologijom, koja omogućuje višestruku uštedu pitke vode prilikom ispiranja cjevovoda, tako što će cisterna zahvaljujući tehnologiji recikliranja više puta koristiti istu vodu.

Najveći gradski projekt – novi gradski bazen u sigurnim rukama djelatnika VG Komunalca

Radovi na pristupnoj cesti u punom su jeku

Radovi na novom gradskom bazenu, kao i pripadajućoj mu pristupnoj cesti u punom su jeku, a do sada je napravljeno već puno toga. Od strane VG Komunalca, između ostalog, obavljeno je strojno rušenje stare ceste i zelenih površina u veličini od 2.000 m2, a također su napravljeni i podzemni radovi. Postavljeno je 152 m oborinske odvodnje dok je fekalna kanalizacija postavljena u dužini od 184 m. Skoro 300 metara rubnjaka krasit će novu cestu, a od toga 150 metara malih te 120 metara velikih betonskih rubnjaka.

U petak, 18.svibnja krenulo je postavljanje prvog sloja asfalta na pripadajućem parkingu, a ovog tjedna krenulo se u realizaciju opločenja platoa ispred same zgrade bazena gdje su već postavljeni rubnjaci, a također i vodovodna hidrantska mreža, vodovodni cjevovod, glavni vodovod za sami bazen, fekalna odvodnja i ostali podzemni radovi.

Djelatnici VG Komunalca na novom gradskom bazenu rade punom parom, a kada radovi završe, sveukupno će biti postav-

ljeno oko 2.000 m2 opločnika, preko 2.500 m2 novog asfalta i 4.500 m2 novouređenih zelenih površina. Sve to će krasiti naš novi gradski bazen čije otvorenje Velikogoričani nestrpljivo očekuju.

Svakodnevno se ulažu napori kako bi sve bilo u najboljem redu i u skladu s pravilima struke

„Gradski bazen najveći je projekt u Velikoj Gorici te ćemo radove obaviti besprijekorno i naravno u zadanim rokovima. Osim toga, bazen je nešto što Velikogoričani već godinama očekuju i izuzetno mi je drago

da smo kao Grad krenuli u realizaciju ovog jednog velikog i zahtjevnog projekta. Naši djelatnici svakodnevno ulažu napore kako bi radovi tekli u najboljem redu te naravno bili u skladu s pravilima struke. Nakon završetka, i naši sugrađani će napokon imati mjesto za osvježiti se, a naši najmlađi više neće plaćati škole plivanja u drugim gradovima. Naravno, stvara se i prostor za razne sportske aktivnosti.“ - rekao je Jurica Mihalj, predsjednik Uprave VG Komunalca.

Suzana Majstorović Andrija Rotim foto: VG Komunalac

“Pirati” : Hrabro kroz estradno trnje

Najteže i najljepše je pred domaćom publikom

Zamislite situaciju da imate petnaest godina, veliki cilj pred sobom, i onda se probudite petnaest godina kasnije, i taj cilj ste ostvarili. Malo koji tinejdžer u toj dobi zapravo zna što želi od života, „puca“ pubertet na sve strane, a što će biti za deset godina nebitno je jer „šlepaju“ nas roditelji. Tako je to u većini slučajeva, ali ne i kod aktera naše sljedeće priče… Koju god vrstu glazbe slušali, sumnjamo da niste čuli za vrlo uspješnu grupu – „Pirati“, i to ne one s Kariba, nego one iz Velike Gorice. Vratili smo njihovog frontmana, prvi osmijeh grupe, i čovjeka koji je od prvog dana stup cijele priče – Sinišu Biška upravo u te srednjoškolske dane.

„Ivan Mrkus i ja smo se znali još iz srednjoškolskih klupa, a u to vrijeme ja sam imao bend u kojem je svirao Luka Kovačić, a potom je upravo Ivan predložio da s Lukom osnujemo bend, tako smo počeli s probama, mi smo se zbližavali sve više, i odlučili raditi dobre fešte, a ni u jednom trenu to nismo radili zbog novca. Kroz sve ove godine, mijenjali su se i članovi, ali uvijek smo težili nekom višem cilju.“ – rekao je Siniša.

Svaki početak je težak Nije bilo lako u samom početku, ali roditelji su bili oni koji su pomagali, prije svega financijski, a posebno su zahvalni svojoj publici koja je od prvog dana bila uz njih. „Ljudi su ti koji te poguraju,i kad misliš da nema dalje oni te dignu.“

U ono vrijeme kad su dečki krenuli u glazbene vode na goričkom području svirali su vrlo kvalitetni bendovi, a kako kaže Siniša „bilo nam je jako teško, ali smo uvijek bili ponizni prema drugima, znali smo doći na svirke ostalih, a oni iskusniji su nam uvijek dali priliku da pokažemo što znamo.“

Iako ovu ekipu i privatno uvijek možete zateći zajedno u poslu nije uvijek bila idila. „Svega je bilo kroz sve te godine, sa starijim članovima benda ponekad nismo mogli naći zajednički jezik jer smo imali drugačije stavove i razmišljanja, ali s ponosom mogu reći da smo svaki korak do sada, kao i greške prošli zajedno, na svemu se tome uči, i to nas je ojačalo, no bez velikog truda i napora nema ničega.“

Kako smo zamalo postali „Žuti limuni“

Nakon devet i pol godina, mnogih odsviranih gaža, svadbi, i tko zna čega sve ne, ekipa koja je dotada djelovala kao grupa „Kiss“, odlučila se na jedan novi korak. Snimili su tada autorsku pjesmu i prvi spot pod nazivom „Igračka“ koju je pjevao sada bivši član Igor Jancetić. No, to je samo bio poticaj da se krene u nešto još veće i ozbiljnije, ušli su dečki u suradnju s iskusnim autorima i tada iznenadili mnoge – promijenili ime iz „Kiss“ u „Pirati“. A zamalo je bilo drugačije. Ta iskusna ekipa bili su Branimir Mihaljević,

Fayo i Denis Dumančić, a upravo ovaj zadnje spomenuti imao je ideju za novo zvučno ime. Kad već imamo Crvenu jabuku, Divlje jagode, zašto ne bismo imali još malo voća na estradi! I pokušajte zamisliti naše „Pirate“ kao, vjerovali ili ne „Žuti limuni“! Već vidimo kako bi im izgledali jumbo plakati i omoti albuma. Srećom, glas razuma bio je Fayo koji je rekao – „Pirati“ i svi su se s time složili. U tom okruženju nastala je i pjesma „Tebe da zaboravim“ kojom su dečki napravili prve ozbiljne korake na našoj estradi, i jasno svima dali do znanja kako se tu neće zaustaviti.

Nema predaje, to bi bio poraz

Nikada nisu došli u situaciju da odluče stati raditi na svom snu, jer kao što kaže Biško „to bi bio veliki poraz za nas, prije

svega privatno kao prijatelje, a ono što ljudi možda ne znaju, ja sam bio zadnji koji je bio za ideju da se zakorači na estradu, iako su dečki to jako htjeli. Ono što me prelomilo, bila je naša svirka za deset godina našeg djelovanja, kad su ljudi stali ispred mene, to me ponijelo, shvatio sam da samo to želim raditi. Biti će uspona i padova, i mi smo toga svjesni, ali nema predaje, idemo dalje.“

„Pirati“ su već osam godina na estradi, još uvijek traže svoje mjesto, a ono što je bilo najteže „ napraviti onu sklopku, kad dođeš na svadbu da si svadbeni bend, a kad dođeš na stage da radiš koncert, za to je trebalo vremena da si sve posložimo u glavi“. Ono što se dalo primjetiti je da su velikogoričani stroga publika, i ukoliko su „Pirati“ bez harmonike, da se to ne pri-

Jedni su od rijetkih koji žive samo od glazbe, ali zato godišnje odrade preko 130 nastupa

znaje, no u ostalim dijelovima Lijepe naše je drugačije, rekli bismo, ne znate što propuštate!

Privatno najbolji prijatelji Često možemo čuti da se posao i prijateljstvo ne bi smijeli miješati, jer prije ili kasnije to se pokaže kao velika greška, no, ne i u slučaju ove ekipe. „Mi smo obitelj, ne radim razliku među članovima benda, bez obzira koliko je tko dugo u bendu, mi skupa idemo na skijanje, slavimo rođendane, obitelji nam se poznaju…na odmoru pokušavamo ne govoriti o poslu, a ako

društvu Nede Ukraden s kojom su snimili duet

nam malo i izleti, ubrzo stanemo o tome i uživamo dalje. U privatnom životu smo potpuno drugačiji nego na bini.“ – dodao je Biško.

Ambicije i planovi su veliki, ali ne i nedostižni

Bili su „Pirati“ i van granica države, osim što su nastupali po Sloveniji, bili su dvaput sudionici festivala „Sunčane skale“ u Crnoj Gori gdje ih je publika izuzetno dobro primila, a što se hrvatskih festivala tiče želja je predstaviti se na CMC festivalu, ali i na jednom od onih najstarijih, a to je Splitski.

Svakom godinom sve su traženiji band što u klubovima, što na svadbama. Neki od glazbenika na estradi se boje reći da sviraju svadbe, ali za Pirate je to velika čast, jer kad te netko ima povjerenja uzeti za na najvažniji dan u životu, to sve govori o kvaliteti i energiji koju prenose na ljude. Posljednjih godina u bendu je malo došlo do promjene članova pa su im se tako pridružili Siniša Dorontić, i Petar Kontrec, a jedini kojeg u ovom tekstu nismo spomenuli je najbučniji član, zaključite sami zašto – Danko Hajnic koji se bendu pridružio prije nekoliko godina. Na svadbene večeri kao pojačanje već 4 godinu ide i pjevačica Ana Kirin. Pjesme i dalje rade s Denisom Dumančićem, jer on zbilja zna što im odgovara, a još bitnije publici koja ih sluša. Pirati su bend koji puno vježba i radi na live svirci, tako su ove godine imali čast pratiti Nedu Ukraden za njezinih 50 godina karijere u Lisinskom nakon čega su stekli veliko iskustvo što se tiče svirke i discipline na bini. Ono čime se itekako mog pohvaliti je da su jedni od rijetkih koji žive samo od glazbe, ali zato godišnje odrade preko 130 nastupa!

Veliki koncert povodom petanest godina djelovanja 30.svibnja na ŠRC Udarnik održat će veliki slavljenički koncert povodom 15 godina glazbene karijere, a na svoje veliko slavlje pozvali su puno svojih prijatelja glazbenika, te će tako u velikom stilu proslaviti ovu lijepu obljetnicu. I naravno, pozivaju sve vas da im se pridružite, jer između ostalog, i zbog vas su tu gdje jesu sve ove godine. Suzana Majstorović foto: Pirat

Udruga Sigurna kućica spašava pse koji su ostavljeni, uplašeni, nemoćni…

Napušteni psi više nisu sami, mi smo tu za njih

Svi znaju za Sigurnu kućicu, velikogoričku udrugu koja pomaže napuštenim životinjama. No tko stoji iza tog projekta, tko to svoje slobodno vrijeme, unatoč svim drugim obvezama, koristi kako bi pomagao onima koji si ne mogu pomoći sami? Sasvim konkretno, njihova imena su Marina Manucci, Barbara Mrklić, Vesna Ožvald, Dalija Zubek, Martina Vujnović i Ana Najcer. Djevojke su to koje su, svaka za sebe, bile jako aktivne u udomljavanju pasa. Borile su se za ta mala, uplašena bića, a onda su se upoznale, zbližile i odlučile stvari podići na jednu višu razinu.

“Jedno je ipak nastupati kao udruga, a drugo kao pojedinac. Kad nekome kažeš da uplati novac za pse na tvoj račun ili na račun udruge, ipak je drugačije. Kada donacije sjedaju na račun Udruge, sve je transparentno i sve se mora prikazati. Ljudima to ipak daje dozu sigurnosti u današnje vrijeme, kada je dosta nepovjerenja”, napominje jedna od djevojaka.

Ljudi često mijenjaju Sklonište Velika Gorica i Sigurnu kućicu. Cure naglašavaju da je Sklonište gradsko, a Udruga je neprofitna organizacija, finan-

ciraju se iz vlastitih sredstava i donacijama. Udruga surađuje sa skloništem, oglašavaju pse, pozivaju na druženja, uzimaju pse iz skloništa i pronalaze im privremeni smještaj. “Psima je u skloništu dobro kad tek dođu, nakon početnog šoka nastupa zbunjenost, koju onda zamjenjuje osjećaj sreće jer imaju hranu koju su na cesti teško nalazili. No, ubrzo shvate da to nije dom, da je tamo puno drugih pasa i da nemaju pažnju koju bi imali da imaju svoj dom i svoje ljude”, govore. Zna se dogoditi da nakon nekog vremena u skloništu pas počne tonuti, a tu nastupa Sigurna kućica. Ukoliko su u mogućnosti, smještaju ga na privremeni smještaj, a iz privremenog idu u svoj dom, kada ga cure uspiju naći. Izvrsno su raspodijeljene, aktivnosti su svakodnevne, no bitna je organizacija. Logistika, strategija, financije, oglašavanje, fotkanje... Svaka radi nešto. Napominju da je jako važna aktivnost na Facebooku, jer čim ih nema, ljudi zaborave.

“Napušteni psi nemaju nikog drugog, što ako i mi dignemo ruke? Kakve god bile, najbolje smo što oni imaju”, zaključuju cure.

Posebno napominju koliko su

Šest djevojaka koje su se bavile spašavanjem pasa ujedinile su se u udrugu koja blisko surađuju s velikogoričkim skloništem. Svoje slobodno vrijeme odlučile su posvetiti životinjama, pokušavajući odbačenim psima uljepšati život

zahvalne gradonačelniku Draženu Barišiću i ljudima koji su pripomogli u nastajanju Skloništa.

“Gradu veličine Velike Gorice stvarno je bilo potrebno osnivanje skloništa, a sada ga imamo već godinu dana”, zadovoljno konstatiraju.

U sklonište se može doći radnim danom i vikendom od 11 do 17 sati.

“Ljudi najčešće dolaze vikendom i posjeta je sve više. Znalo se dogoditi da ljudi navrate u prolazu i dogode se takve ljubavi, izljevi emocija...”, govore djevojke.

Nekako ljudi imaju percepciju da se u skloništu nalaze divlji,

bolesni, nesocijalizirani, agresivni psi, a tamo su najdivniji psi, bića s posebnom energijom. Ljudi sve više dolaze s djecom, govoreći kako im žele razviti empatiju prema životinjama. Dok pričamo, cure nabrajaju probleme s kojima se susreću, metaforično pojašnjavaju da je “teško gasiti požare bez da se otklanja uzrok”. Problem se treba riješiti s neodgovornim vlasnicima pasa. No nije sve u neod-

Domaći dečki igraju australski sport

li, napuštenih pasa ima stalno, a cure sve manje uspijevaju same… Voljele bi, kažu, da Grad provede provjere čipiranja pasa, koje neki gradovi vrlo uspješno provode. Donacija nemaju previše, no cure kažu kako im je i neugodno tražiti novac. Dobro im dođe vreća hrane, igračke za psiće...

“Postoji u skloništu jedan presladak, sve plišance skupi k sebi i ne da ih nikome. Jako je smiješan”, pričaju cure. Postoje i neka nepisana pravila kod udomljavanja.

govornosti, ljudima je potrebna i edukacija. Iznenadile su se koliko pozitivno ljudi reagiraju kad čuju koje su im opcije, budući da mnogi ne znaju da se može obaviti sterilizacija i ako vlasnik nema financijskih mogućnosti... Najgora opcija je imati neželjena legla i ostavljati štence na milost i nemilost. Ta nedužna mala bića, koja osjećaju bol, hladnoću... Bilo bi divno kada bi se sugrađani više uključi-

“Naravno da se prvo udome mali, čupavi, bijeli psi, no zapravo tu nema pravila. Ako je dobra energija i priča, udomit će se bilo koji”, pozitivne su djevojke.

A dobra energija je ono što povezuje sve njih. I zato se isplati doći u sklonište, podružiti se, možda i pronaći svog četveronožnog prijatelja... Odnosno, kako bi to cure iz Sigurne kućice rekle: Svi i sve za napuštene pse!

Kristina Glavaš

Velikogorički Bombersi bombardiranju terenima!

Dva reprezentativca, predsjednik, trener, kapetan, dečki sa zlatnom medaljom, a samo ih je dvoje- Tomislav Nedić i Hrvoje Habljak, predstavnici velikogoričkih Bombersa. Footy, aussie rules ili jednostavno australski nogomet grupa domaćih momaka igra dva puta tjedno na igralištu u Kobiliću te svojim žarom u lokalne krajeve dovode borbeni, avanturistički sport od kojeg se oni koji ga probaju teško odvoje. Footy je vrsta nogometa koju igra 18 igrača na ovalnom terenu pokušavajući zabiti gol kroz 4 vratnice od kojih srednje donose 6, a vanjske 1 bod. Lopta se prenosi rukama ili raspucava nogom, a protivnički igrači s posjedom lopte su mete koje je poželjno srušiti. Europska verzija koju igraju i VG Bombersi je modificirana, pa se tako sve lomi na pola: „Mi igramo 4 puta po 15 minuta, a ne

20 kao Australci. Igra nas 9 i složimo golove koji su nam cijevi iz Banića koje svaki put iznova postavljamo.“, objašnjava Nedić. On i Habljak osnivači su Bombersa koji uz Zagreb Hawkse, Sesvete Double Blues i Zagreb Cvjetno Dockerse čine Hrvatsku ligu australskog nogometa. „Footie u Gorici je počeo jednog lijepog sunčanog dana 2015. dok smo Nedić i ja putovali s jednog treninga u Zagrebu. Putovanje je bilo dugačko, pa je došlo do: ‘Frend, kaj ne bi mi svoj klub napravili?’“. Svatko tko je došao na trening i probao tu jajastu loptu, ostao je, bez obzira na matični sport s kojim se do sada bavio. „Svi dok ne vide ili ne probaju misle da je to kao ragbi, ali to je i zbog Australaca koji su takvi, poput svijeta za sebe. Oni nogomet dosta čuvaju i štuju ga, a izvan države to nisu pokušali ni razviti sve do nedavno.“, objašnjavaju Bombersi.

Jajasta lopta, teren u Kobiliću i hrvatska duhovitost dovoljni za reprezentaciju i svjetsku zlatnu medalju

„Nauka je jajastu loptu puknuti ravno, no mi smo osvojili zlato“ Australski nogomet u Hrvatskoj se igra od 2005.godine, a jedan od najzaslužnijih osoba za to je Kolje Koračak. „On je kao guru za prekooceanske sportove.“, poručuju dečki. VG Bombersi opremu i dresove dobili su od matičnog kluba iz Australije, a kažu kako je to praksa i za druge hrvatske klubove: „Mi nosimo i nazive po njima. I onda nam oni što imaju od opreme pošalju. S loptama je isto, ovdje ih nema za kupiti.“ Čak i u takvoj ekonomskoj situaciji, dečki igraju svoju treću sezonu HLAN-a, kupove Hrvatske gdje osvajaju prva mjesta te Centralnu europsku ligu australskog nogometa CEAFL čiji će se turnir održati i 9. lipnja u Zagrebu. Najbolji od Bombersa odigrali su utakmice i na svjetskom prvenstvu 2017. godine u Melbourneu, rodnom kraju australskog nogometa te su se ponosno vratili sa zlatom. Za dolazak na prvenstvo pomogla im je ambasada, hrvatski emigranti u Australiji, no i oni su sami financijski pridonijeli. Reprezentacija je spavala kod domaćina, a prvi puta su i zaigrali na velikom terenu 18 na 18 što im se takmički činilo kao u potpunosti drugačiji sport. Bez obzira na to, izgubili su samo prvu utakmicu i pokazali slogu i

hrabrost:„ Mi nemamo ni priliku imati poziciju trenera ili izbornika nego svi igrači koji su igrali za reprezentaciju su ujedno i upravo sve to, sve što treba biti. To je teško, no i jako dobro jer nema nekog vlastitog interesa. Zbog malog broja ljudi koji su u tom sportu, kod nas se igrači repke poznaju i stalno zajedno igraju.“, kaže Nedić.

Lopta je još u zraku, a vatra za roštilj već gori „Mi ne želimo ovo promovirati kao profesionalni sport, želimo slobodan pristup u kojem se živi za sport, no i uživa bez pritiska.“, poručuju dečki. To se može vidjeti i po njihovim duhovitim objavama na Facebook profilu, no poručuju kako drže i dozu ozbiljnosti. „Dok mi igramo gori vatra za roštilj, no nekad bude gulaš ili kotlovina. Imamo velike gurmane koji se brinu oko hrane i pića, da se duša i tijelo opuste.“, smiju se. A da bi se ovaj zahtjevan sport s puno fizičkog i psihičkog pražnjenja zaigrao, treba imati glavu spremnu na požrtvovnost i izdržljivost, no i poseban mentalni sklop: „Srž sporta je druženje. Mi smo međusobno prijatelji. I gdje god da odemo svi nas prepoznaju kao Hrvate jer napravimo kaos, no uvijek je pozitivan. Držimo se zajedno i nema nikog da će odstupati, to je ono što nas krasi. No malo je autoprijevoznika koji nas još žele voziti…“, komentiraju Nedić i Habljak humoristično i dokazuju kako sport osim medalja može biti i puno više. Ivana Kovačević

Barbara Mišković (29) majka je dvoje djece, ali i književnica koja je probila hrvatske granice

Barbarine knjige prodaju se i u Americi!

Najviše se bavim majčinstvom, to mi je prvo zanimanje i životni poziv, ali knjige su moja velika ljubav i sve vezano za knjige obožavam. Čitam knjige, pišem, izrađujem..., započnje svoju priču Barbara Mišković (29).

Ova simpatična Velikogoričnka, odrasla u Lazini Čičoj, nostalgično priča o svom djetinjstvu, prožetom maštom i, naravno, pisanjem.

- Odrastanje je bilo divno, puno smo vremena provodili vani, igrajući se. Vrlo rano sam počela zapisivati ideje i snove. Izmišljala bih priče prijateljima kako bi ih zainteresirala, a na kraju bih morala učteljici priznati da sam sve izmislila.

Ljubav prema čtanju, ali i pisanju, naslijedila je od roditelja.

- Mama je pisala slikovnice za djecu, ali ih nije objavljivala, a tata me upisao u goričku knjižnicu još kao dijete - kaže Barbara.

Kad je došla u tinejdžerske godine, kad je trebalo izabrati

čime će se baviti u životu, izabrala je, pokazalo se poslije, pogrešno. Upisala je velikogoričku Ekonomsku školu, no profesori su brzo shvatili da od ekonomije u njenom slučaju neće biti ništa. Srećom, imali su razumijevanja za ono što stvarno voli.

- Profesorici Brkljačić iz hrvatskog jezika i danas sam jako zahvalna na svemu što me nau-

čila. Na njezinim satovima sam zbilja uživala - ističe mlada književnica, kojoj je u djetinjstvu mama jako puno čtala, da bi sama naučila čitati već sa četiri godine.

- Tata je listao Plavi Oglasnik tražeći auto i iznenadio se kad sam mu ukazala na stranicu gdje se prodaju auti. Pitao me kako sam prepoznala i jednostavno sam rekla: ‘Pa pročtala sam’. Sad ona ljubav prema čitanju prenosi na svoje sinove, četverogodišnjeg Gabriela i Davida, koji ima godinu dana. I sve to s poremećajem pažnje, takozvanim ADD-om.

- S tim se rodiš. Kod nas mozak funkcionira drugačije. Na primjer, sad dok pričam s tobom, u glavi vrtim još jedno desetak stvari. Volimo slobodu izražavanja i kreativnosti. No ako se ne bavimo onime što volimo, jako se teško snalazimo. Napominje kako ADD imaju ili su imale poznate osobe poput Billa Gatesa i Willa Smitha, a navodno čak i veliki Albert Einstein. Danas je, ističe, puno drugačije djeci s tim poremećajima, jer se i puno više priča o tome.

- Kad sam ja bila dijete, nije se tome pridavala velika važnost, a meni nije bilo jasno kako ne mogu biti kao drugi. I kako nikako ne mogu savladati, recimo, knjigovodstvo i matematiku - smije se Barbara. Hiperfokus je stanje uma koje omogućava da postaneš izvrstan

u nečemu tako da se izuzetno i potpuno posvetiš onome što voliš. Zato treba pustiti djecu i dati im potpunu podršku da rade ono što vole.

- Da mi je netko rekao da će se moje knjige prodavati u Americi, rekla bih – da, ziher! Moje prve “prave” pričice nastale su u 3. razredu Osnovne škole i sad su mi to divne uspomene iz djetinjstva. Prvi tekst bio je o mom selu, pjesma naziva “Hej Lazine” - smije se Barbara. Radila je Barbara svašta u životu prije nego je pronašla sebe. Prvi posao, s 18 godina, bio joj je u zaštitarskoj tvrtki.

- Imam licencu zaštitarke i prošla sam par zaštitarskih kuća, radila razne poslove, a onda sam shvatila da sam probala sve, samo ne ostvariti svoj san. Suprug Petar, tada moj najbolji prijatelj, potaknuo me na to. Kad mi je svojim legendarnim bosanskim naglaskom rekao ‘Sve si probala, a zašto ne bi i to...’, zapitala sam se. I tako je priča krenula. Barbara piše fantasy romane, priče za djecu, a za svoju djecu je počela izrađivati personalizirane knjige, pri čemu je svaka ručni rad. Vrlo brzo počeli su ih tražiti i ostali. U početku nije mogla naći način za objaviti knjigu, nikako nije mogla doći do infor-

Odrasla je u Lazini Čičoj, čitati je naučila s četiri godine, pisati malo nakon toga, a danas je sreću pronašla upravo u književnosti. Udala se za Petra, dugogodišnjeg najboljeg prijatelja, zajedno podižu dvoje djece, a sve to Barbara Mišković radi s ADD-om, poremećajem pažnje, koji je prati cijeli život

macija, a onda je odlučla “ako ne ide kod nas, ide vani”.

- Prvu sam objavila preko jedne belgijske knjižare, a nakon toga sam knjige nastavila objavljivati na stranici CreateSpace, što je sestrinska kompani-

ja Amazona - priča Barbara. Sad joj je drago što može dati savjete drugima. Upravo zato, na Facebooku je osnovala grupu “Knjigolovac”.

- Shvatila sam da nije samo meni teško, nego i drugima. To je grupa u kojoj svi mogu doći do informacija kako objaviti svoje tekstove ili jednostavno razgovarati o knjigama, razmijeniti dojmove - objašnjava Barbara, žena, majka i književnica. Do sad je objavila desetak knjiga, sve one mogu se na internetu čitati besplatno, no za

Record Team Velika Gorica – grupa snimatelja, glumaca, fotografa, montažera…

Gledanje kroz objektiv kao način promatranja svijeta

Mladi su generacija koja gleda u ekran- svi smo to čuli. Dnevno pogledamo barem jedan video, prilog u vijestima, glazbeni spot ili scenu iz filma, no koliko se ljudi može pohvaliti da to može snimiti, montirati i realizirati?

Mladi ljudi iz Record Team-a Velika Gorica svoje slobodno vrijeme već 4 godine ulažu upravo u to, a kroz njihove video uratke jasno je vidljivo kako su iskustvom sve bolji i uspješniji.

Record Team Velika Gorica čini neformalna grupa mladih koji se bave sa fotografijom, snimanjem, montažom i svime vezanim uz video. Sve je počelo u listopadu 2014.godine dok se na HRT-u emitirala emisija RECi u kojoj su tinejdžeri mogli prikazivati vlastite video blogove. „Meni je ta ideja vjerojatno pokrenula sve ono čime se danas bavim. Još sam išao u srednju i nisam znao što ću dalje, pa smo prijatelj i ja dobili ideju da bi mogli nešto snimiti za televiziju. Odlučili smo napraviti skrivenu kameru gdje su kolegi ispadale novčanice te smo gledali reakcije ljudi. To je bilo jedno predivno popodne u kojem smo šetali po gradu snimajući i kasnije smo shvatili da se na taj način super družimo, dali smo si ime i krenuli se nalaziti.“, govori Filip Jakov Čačija koji je uz Toni Žalca, Ivana

Črnjaka, Mateu Kovačević i Ivu Šterle pokrenuo Record Team VG. Muški dio ostao je stalno aktivna postava u koju su se pridružili Filip Pejak, Gabrijela Matijevič, Karla Ištvanić i Petar Mlađenović dok je kroz sam tim prošlo više od 50 ljudi koji su sudjelovali na razne načine.

Od podvala do edukativnih savjeta

U ove četiri godine snimljeno je više do 40 videa, a sve ih možete pogledati na njihovom Youtube kanalu koji ima više od 7,5 tisuća pretplatnika ili posjetiti njihovu web stranicu. Naslovi i sadržaj je više nego raznolik. Od recenzija filmova, skrivenih kamera, izjava građana o aktualnostima, savjeta o aparatiću za zube ili kako či-

stiti trešnje do edukativnih videa vezanih uz samo snimanje: „Jeftina rasvjeta za vaš video“, „Bežični mikrofon za 2 dolara“ ili „Kako napraviti green screen efekt“. Osim navedenih, Record Team ekipa snima i video blogove: „Sjednemo u auto, natr-

Svaki sadržaj rezultat je dobrog odabira kadrova, poznavanja kamere i ljubavi prema poslu

nostalgičare, koji vole ipak držati korice u rukama, moguće je naručti ih preko Amazona. Barbara Mišković dokazala je da je sve moguće. I sasvim sigurno može biti inspiracija mladima da slijede svoje snove. Također, ona je i jedan od razloga zašto ovakve rubrike postoje - mlada žena blizu tridesete, koja voli selo, prirodu, životinje, koja živi u svojoj Lazini Čičoj sa suprugom Petrom, sinovima Gabrielom i Davidom... I koja radi ono što voli. Kristina Glavaš

pamo opreme, vozimo se Bogu iza nogu i onda snimamo.“, a to najbolje opisuje njihov video „Kako provodimo slobodan dan?“

Record Team VG uspješno je realizirao suradnju i s Goričkim klubom mladih kroz video i foto radionice. „Zadnja radionica je bila za snimanje filma i došlo je petnaestak učenika iz Zrakoplovne škole i svaki drugi ponedjeljak smo se nalazili i objašnjavali smo im cijeli proces snimanja filma. Na kraju su uspjeli!“, objašnjava Čačija koji je zbog svog posla vezanog uz snimanje među glavnim tehničarima Recorda. Također, oprema kojom se danas služe je većinom njegova jer je zaljubljenik u nove tehnološke inovacije, a takvima nije problem uložiti novce za dobru kameru ili dron koji je Record nedavno dobio. Sadržaj smišljaju svi: „Imamo više svojih Facebook inboxa. Jedna je za šale i privatne stvari jer tu poruke stalno dolaze, jedna je za dogovore sastanaka, a jedna je baš za ideje i kad nekome nešto padne na pamet odmah piše unutra.“

Live streaming svaki prvi ponedjeljak Najnoviji projekt je live stream iz Goričkog kluba mladih svaki prvi ponedjeljak u mjesecu u 19 sati. Prvi su prikazali ovaj mjesec i objasnili „Zašto kupiti super wide monitor?“, no i u budućnosti žele nastaviti sa streamovima s jasno definiranom edukativnom temom vezanom uz montiranje, snimanje i fotografiju. „Misija nam je da iskoristimo slobodno vrijeme na ono što volimo raditi, da se uz to zabavimo, napravimo nešto kvalitetno i potaknemo one slične nama da i oni to rade.“, poručuju iz Record Teama i pozivaju sve da im se pridruže. Kažu da morate imati želju, no da je jako važan i talent: „Program shvatite za par sati, klikneš, režeš i spajaš. Tehnički je to superlagano, no ako nemate smisla ili inspiracije za spajanje kadrova teško ćete uspjeti.“ Ipak, vrijedi pokušati. U krajnjem slučaju, možda nećete iz prve snimiti film za Oscara, no steći ćete novu vještinu za životopis i usput se jako dobro zabaviti. Ivana Kovačević

LJEKOVITOST NEVENA

Neven, latinskog imena Calendula officinalis L. iz porodice Asteraceae (glavočike) je rado viđena biljka naših krajeva. Svojim jarko žutim i narančastim cvjetnim glavicama uveseljava dvorišta, vrtove i cvjetnjake cvatući od lipnja do jesenskih mrazova. Zbog svoje ljepote i iznimnih ljekovitih svojstava poznatih od davnina spada među najomiljenije biljke. Ponekad ga nalazimo samoniklog uz putove i ograde. Neven je biljka Sredozemlja, rasprostranjena po središnjoj i sjevernoj Europi, te se uzgaja u cijelom svijetu.

Biljka je visine 30 do 70 cm, zeljaste dlakave uspravne stabljike, koja pri zemlji može biti polegnuta, te dlakavih naizmjenično raspoređenih listova. Cvjetovi su promjera 2 do 5 cm, građeni od središnjih cjevastih te obodnih jezičastih cvjetova. U ljekovite svrhe se koristi cvijet. Sakuplja se u vrijeme ljetnih mjeseci po suhom vremenu, kada su cvjetne glavice potpuno rascvale i to tako da se sakupljaju vanjski obodni cvjetovi, rjeđe cijele glavice ili još rjeđe cijela biljka. Nakon sušenja cvjetovi nevena najčešće se maceriraju u biljnim uljima (maslinovo, bademo vo ili suncokretovo) ili danas rjeđe, u svinjskoj masti za dobivanje priprava ka za lokalnu primjenu na koži. Neri jetko se izrađuju i tinkture nevena u alkoholu. Za pripremu čajeva čuvaju se osušeni cvjetovi u dobro zatvorenim posudama.

Ljekovitost nevena leži u kemijskom sastavu njegovih cvjetova - flavonoi di, karotenoidi, triterpenski saponini, slobodni i esterificirani triterpenski alkoholi od kojih su najpoznatiji faradiol-3-monoesteri, polisaharidi te esencijalno ulje. Neven je sino nim za liječenje upalnih stanja kože, blažih kožnih oštećenja, te u kozmetici. Njegove kemijske sastojnice djeluju protiv brojnih mikroba, smanjuju upalnu reakciju, potiču zacjeljivanje te bolju cirkulaciju krvi u koži i tonus kože. Stoga je primjena u tretmanu i njezi kože široka. Siguran je u zaštiti i regeneraciji nježne dječje kože, suhe kože, ispucale i oštećene kože i usana uslijed klimatskih utjecaja, kod lakših opekotina, ozeblina, u prevenciji dekubitu sa, kod upala vena, proširenih vena, hemoroida, za zacjeljivanje manjih rana, te rana koje sporo cijele, a svoje mjesto ima i u tretmanu ožiljaka nakon operativnih zahvata, te kod seboroič kog dermatitisa. U narodnoj medicini se koristio kao lijek protiv bradavica.

Primjena čaja od nevena danas je našla svoje mjesto kod bolnih mjesečnica za ublažavanje grčeva, te u protektivnom djelovanju kod želučanih tegoba. Čaj nevena djeluje i koleretično, odnosno potiče stvaranje žuči, a može se koristiti i za primjenu izvana kao oblog. Čaj se priprema kao infuz gdje jednu do dvije čajne žličice suhih ili svježih jezičastih nevenovih cvjetova prelijemo s 2 dcl kipuće vode, pustimo da odstoji pokriveno desetak minuta, procijedimo i pijemo. Kontraindikacija za uporabu pripravaka koji sadrže neven je poznata preosjetljivost na neke biljke iz porodice glavočika, no tek rijetko dolazi do alergijskih reakcija. Ujedno se ne preporučuje uporaba s lijekovima iz skupine barbiturata, te je potreban oprez u trudnoći i kod estrogen ovisnih tumora (neki tumori dojke i jajnika).

U Dr Stribor kozmetici poznavajući izvrsnost nevena i njegove ljekovitosti kod oštećene kože, uvršten je kao neizostavan sastojak Dermaplanta balzama osam biljaka za regeneraciju kože. Osim nevena, sastojnice Dermaplante

kozmetike. Iz tropskih krajeva dolazi gusto tamanu ulje duboke zelene boje i ugodnog mirisa. Ono se tradicionalno koristilo zbog antibakterijskog, antivirusnog, protugljivičnog i snažnog protuupalnog djelovanja kod raznih stanja i bolesti kože. U balzamu se nalaze i dvije ljekovite biljke, čija djelotvornost je dokazana brojnim istraživanjima i stručnim ra -

dovima. Prva je sladić, koji se ističe snažnim protuupalnim djelovanjem, te ujedno poboljšava integritet kože. Druga je hamamelis, ujedno i osma sastojnica Dermaplanta balzama, koji je priznat i od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao ljekovita biljka protuupalnog i regenerirajućeg djelovanja kod upalnih stanja kože, a ujedno kožu čini otpornijom na vanjske utjecaje. Dr Stribor Dermaplanta balzam osam ljekovitih biljaka donosi ono najbolje iz svijeta ljekovitih biljaka, te je obavezan sastojak svake „kućne ljekarne“ i prva pomoć u potrebama kože kao što su manje opekotine, manje površinske ozljede, kod udaraca, uboda insekata, u tretmanu ožiljaka nakon operativnih zahvata, kao olakšanje kod kože nadražene agresivnim klimatskim uvjetima. Nanosi se lagano, dva do tri puta dnevno, te ostavlja ugodan miris bilja na koži.

16.susret gospodarstvenika

Zagrebačka županija u samom

vrhu razvijenosti u Hrvatskoj

Zagrebačka županija prema nizu pokazatelja jedna je od vodećih gospodarskih županija u Hrvatskoj. Prema broju poduzetnika je četvrta, broju zaposlenih treća županija iza grada Zagreba dok se prema ostvarenim prihodima kod poduzetnika smjestila na drugom mjestu, a samo bolji od nje je Zagreb. Podaci su to koje je istaknuo župan Stjepan Kožić na samom početku tradicionalnog 16. susreta gospodarstvenika Zagrebačke županije. Spomenimo i kako s dobiti posluje 73,8 posto županijskih poduzetnika, a vrijednost izvoza povećana je za 11 posto u odnosu na 2015. godinu i dosegla je 7 milijardi kuna na godišnjoj razini. Dodajmo i kako su se pozitivni gospodarski pokazatelji odrazili i na rast zaposlenosti u županiji za 10,3% u razdoblju od 2011. do 2016. godine – što je najveći

rast zaposlenosti od svih županija, a prema zadnjim podacima je i nezaposlenost najniža u posljednjih 25 godina s brojkom od 6885 nezaposlenih u travnju ove godine. “Svi gospodarski pokazatelji govore u prilog da se županija gospodarski kontinuirano dobro drži i da smo u samom vrhu te da su određeni

Županijska Vatrogasna zajednica na novoj adresi

Novi prostor veličine je 160 kvadrata, ima pet uredskih prostorija i salu za sastanke

Djelatnici Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije, preselili su u nove prostorije na Samoborskoj cesti. Bilo je to na sam blagdan sv.Florijana, zaštitnika vatrogasaca, a razlog preseljenja iz starih prostorija, predsjednik Zajendnice Stjepan Ptiček navodi učestale provale. “Na mjestu gdje smo bili u Remetincu, u roku šest mjeseci bili smo pokradeni. Uništen nam je dobar dio opreme, a zaposlenice koje su tamo radile bile su u strahu dolazit na posao, dodao je Ptiček i rekao kako su se ljudi koji su došli u novi prostor, koji je veličine oko 160 kvadrata te sadrži pet uredskih prostorija i salu za sastanke, preporodili.

Na otvorenju novih prostora bio je i župan Stjepan Kožić, koji je dao zeleno svjetlo za preseljenje te je tom prilikom istaknuo kako su vatrogasci ljudi koja iz srca rade humani posao te zaslužuju kvalitetne uvjete za rad. “Kada se govori o vatrogastvu u Hrvatskoj, ne može se ne spomenuti županijska Vatrogasna zajednica, kroz ljudstvo, organizaciju, opremu...Županija iz godine u godinu financijski podržava rad Zajednice, kako bi im stvorila bolje uvjete. No, nikad nije kraj, uvijek ima još prostora za ulaganje i nadam se kako ćemo u budućnosti osigurati još više sredstava za njhov rad” rekao je župan. U prošloj godini zabilježeno je 2069 događaja DVD Šiljakovina bio je domaćin godišnje izvještajne sjednice Skupštine Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije. Zapovjednik zajednice Josip Novosel istaknuo je kako je prošle godine zabilježeno 2069 događaja na koja su izašle vatrogasne postrojbe. Najviše intervencija imale su JVP Velika Gorica i Samobor te DVD Sveta Nedelja, Šenkovec i Sveti Ivan Zelina. Na skupštini se govorilo i o osposobljavanju vatrogasaca, intervencijama, društvenim aktivnostima, natjecanjima, nabavi vozila i vatrogasne opreme kao i o dislokacijama na priobalju. Predsjednik zajednice Stjepan Ptiček istaknuo je kako je sve spremno i za ovu požarnu sezonu. “U slučaju potrebe imamo interventne jedinice u kojima je ukupno četrdesetak ljudi, dodao je Ptiček

pokazatelji iz godine u godinu su sve bolji, istaknuo je župan Kožić.

Kada su u pitanju strateški projekti i povlačenje europskog novca, županija također i tu prednjači. Trenutno u fazi prijave, provedbe ili odobrenja na EU natječaje ima gotovo 100 milijuna kuna vrijedne pro-

Pozitivni gospodarski pokazatelji odrazili su se na ostvarene prihode kod poduzetnika, izvoz i rast zaposlenosti

jekte. A zahvaljujući naporima županijske Regionalne razvojne agencije, proteklih godina iz EU fondova povučeno je 350 milijuna kuna za projekte vrijednosti veće od 700 milijuna kuna. Okupljenim gospodarstvenicima predstavljeni su programi i mjere za poticanje

razvoja gospodarstva i poljoprivrede u 2018. godini, u kojoj je županija za svoje poduzetnike, obrtnike, poljoprivrednike, OPG-ove, udruge civilnog društva te gradove i općine, osigurala rekordnih 87,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava, što je najviše do sada. A u svom predavanju ekonomski stručnjak prof.dr. Mladen Vedriš, osvrnuo se na Nacionalni program reformi 2018. koji je Vlada RH objavila u travnju ove godine, a prema kojem su kao glavni ekonomski ciljevi izdvojeni – jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.

Županijska skupština Zagrebačke županije na svojoj posljednjoj sjednici nije prihvatila prijedlog Rebalansa proračuna za 2018. godinu koji je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić uputio Skupštini na donošenje. Za prijedlog Rebalansa proračuna glasala su 24 vijećnika HSS-a, SDP-a, Hrvatskih laburista, Mosta te 3 nezavisna vijećnika dok je suzdržano bilo 27 vijećnika HDZ-a, HSU-a, HSLS-a, Bandić Milan 365 – stranke rada i solidarnosti, HNS-a, Živog zida te jedna nezavisna vijećnica.

“Temeljem prihoda od oko 10 milijuna kuna više, predložili smo da se to rasporedi na pojedine odjele. Prije svega najveći dio za gospodarstvo, poljoprivredu, EU fondove, te stručnu službu župana...no, nažalost takav prijedlog rebalans proračuna nije prošao. Ako nije prošao rebalans onda i one potrebe, onosno programi ne mogu biti prihvaćeni jer za to nemamo osigurana sredstva, istaknujo je župan Stjepan Kožić i dodao kako je po zakonu taj prijedlog morao skinuo s dnevnog reda.

No, predsjednik Skupštine Damir Mikuljan ističe da bojazni za pojedine programe nema. “Proračun Zagrebačke županije dobro stoji. Imamo gotovo 30 milijuna kuna zalihe. Stoga ne postoji bojazan niti bilo kakva opasnost da se neke stvari neće rješavat”, dodao je. “Koristili smo svoje pravo da budemo suzdržani. A suzdržani ćemo biti sve dokle ne postignemo

suglasnost oko svih točaka i mislim da je to najnormalnija stvar. Ne može se od predstavničkog tijela, preko kojeg građani obavljaju lokalnu samoupravu, očekivati da samo tako prihvaća bilo koju odluku bez dogovora, pregovara i razgovora, smatra Mikuljan.

Na dnevnom redu Skupštine ponovno se našao prijedlog Odluke o osnivanju Javne ustanove Razvoj-

Prihvaćeni prijedlozi programa razvoja iz područja gospodarstva, komunalne infrastrukture, poljoprivrede

ne agencije Zagrebačke županije, koji također sa 27 suzdržana te 24 glava “ZA”, nije usvojen. Skupština je donijela i godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Zagrebačke županije za 2017. godinu prema kojem su ostvareni ukupni prihodi i primici u iznosu od oko 333 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi i izdaci iznosili oko 295 milijuna. Riječ je o izvornom Proračunu, no ako se promatra konsolidirani koji uključuje i proračunske korisnike onda su ostvareni ukupni prihodi i primici u iznosu od 606 milijuna kuna dok su rashodi iznosili oko 552 milijuna. Vijećnici su prihvatili prijedloge programa razvoja iz područja gospodarstva, komunalne infrastrukture, poljoprivrede te pripreme i provedbe projekata koji će se financirati iz europskih fondova. Također, dano je i odobrenje Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica da daruje Gradu Velika Gorica nekretninu u svrhu izgradnje pristupne ceste za bazen.

Više od tisuću domaćinstava opskrbljeno pitkom vodom

Nakon magistralnog cjevovoda, slijedi projekt „Aglomeracija Lekenik“

Projekt „Magistralni cjevovod Petrinja – Lekenik“ planiran je još od 2005. godine, no do njegove realizacije došlo je tek nekoliko godina kasnije. Nakon ishođenja svih potrebnih dozvola i suglasnosti, radovi su krenuli 2016. godine i završeni su u roku 12 mjeseci, a službeno otvorenje bilo je krajem prosinca prošle godine. Ovim cjevovodom pitku vodu dobilo je oko tisuću domaćin-

stava Općine Lekenik te petrinjskih naselja Bresta i Male Gorice. Cjevovod se proteže duž ceste od Petrinje do Lekenika, a završava kod ceste koja vodi do autoputa A11 u Lekeniku. Riječ je o 20 kilometara magistralnog i 10 km distributivnog cjevovoda od čega se 12 km nalazi na području općine. Vrijednost projekta je 16,5 milijuna kuna. U financiranju su, većim dijelom, sudjelovale Hrvatske vode

Lekenik prvi među

općinama po povučenim sredstvima iz EU-a

preko Fonda za zaštitu okoliša. Svoj obol dali su i Sisačko-moslavačka županija, Grad Petrinja, Privreda Petrinja te općina Lekenik.

„Mještani mogu podnijeti zahtjev za priključenjem, a cijena

varira ovisno o lokaciji kuće. Oni koji žive uz državnu cestu uz koju se proteže cjevovod, cijena je puno povoljnija jer nema bušenja ispod ceste i kreće se između 6 i 7 tisuća kuna. No, ako mještanima ne hitno, neka svakako još malo pričekaju jer će projektom „Aglomeracija Lekenik“ biti najvjerojatnije omogućeni besplatni priključci na vodu.“ rekao nam je načelnik Ivica Perović.

„Aglomeracija Lekenik“ kreće već iduće godine

Osim pitke vode, projektom “Aglomeracija”, mještanima cijele općine omogućit će se i kvalitetan kanalizacijski sustav. Izrada Studije izvodljivosti i projektiranje dogradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje Aglomeracija Lekenik još je jedan projekt sufinanciran sredstvima EU fondova, a provodi ga Općina Lekenik u suradnji s Hr-

vatskim vodama, Gradom Petrinjom, Sisačko-moslavačkom županijom i tvrtkom Privreda Petrinja.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 277 milijuna kuna. Oko 90 posto novca bit će osigurano preko EU fondova, dio sredstava od strane države, a 3-4 posto, odnosno oko 10 milijuna kuna, sufinancirat će sama Općina, za što će se morati i kreditno zadužiti.

U tijeku je ishođenje građevinske dozvole, a početak radova očekuje se početkom iduće godine i trajali bi oko 3,5 godine.

“Aglomeracija” obuhvaća većinu naselja u Općini, osim Šišinca, Brkiševine i Vratečkog zbog njihove prevelike udaljenosti od zadnjih točaka. Zadnja točka je Farkašić do koje ide kanalizacija. Na drugom dijelu Općine, kanalizacija će se naravno, protezati kroz sva naselja duž državne ceste, kao i okolnih mjesta, a prema projektnom planu predviđeno je da će se pročistač otpadnih voda nalaziti u Letovaniću.

„Projektom je predviđeno da se svim mještanima osigura besplatan priključak na vodu i kanalizaciju, no još nismo dobili odobrenje od JASPERS-a. No svakako želimo da to bude omogućeno svim mještanima i na kraju krajeva, to i je cilj Europske unije, omogućiti stanovnicima pitku vodu, a isto tako zaštita okoliša kroz segment odvodnje fekalnih voda“ ističe Perović.

Prema najnovijoj analizi Instituta za javne financije (IJF), u kategoriji općina, najviše novca u 2015. i 2016. godini, čak 21 milijun kuna, povukao je upravo Lekenik.

Poduzetnička zona Marof – još jedan EU projekt Ne smijemo zaboraviti da je Općina Lekenik povukla i oko 32 milijuna kuna za izgradnju Poduzetničke zone Marof koja se sastoji od 43 parcele proizvodne i poslovne gospodarske namjene. Za sada je prodano 9 parcela, investitori su trenutačno u procesu dobivanja građevinskih dozvola, a prvi radovi na objektima trebali bi krenuti u drugoj polovici ove godine.

Općina je budućim investitorima pripremila i niz poticaja. Načelnik je najavio kako će buduće vlasnike parcela osloboditi plaćanja komunalne naknade uz uvjet da zaposle najmanje 5 djelatnika s područja Općine. Prve će godine u potpunosti biti oslobođeni plaćanja, drugu godinu plaćat će 50%, dok će treće godine plaćati 70%. Inače, cijena komunalnog doprinosa je niska na području cijele Općine i iznosi oko 9 kuna, dok su za neke objekte (skladišta) ti iznosi i niži.

Matea Brenčić

Osnovnoškolci posjetili Srednjoškolski centar

Dan otvorenih vrata Srednje strukovne škole

Višesatnim defileom grupa učenika završnih razreda gradskih i prigradskih osnovnih škola (Jurja Habdelića, Nikole Hribara, Eugena Kvaternika, Eugena Kumičića, Novo Čiče, Šćitarjevo, Vukovina) u prostoru Srednjoškolskog centra obilježen je Dan otvorenih vrata Srednje strukovne škole, u petak, 04. svibnja 2018. godine. Sve se odvijalo prema unaprijed utvrđenoj satnici (od 10 do 15 sati), preko 200 osnovnoškolaca imali su prigodu upoznati svoju buduću eventualnu školsku destinaciju u naredne tri odnosno četiri godine. Osnovni cilj Dana otvorenih vrata bio je da potencijalnim budućim učenicima Srednje strukovne škole približi njen osnovni program: 5 obrazovnih sektora (strojarstvo, brodogradnja i metalurgija; elektrotehnika i računalstvo; osobne, usluge zaštite i druge; turizam i ugostiteljstvo; posebni program – za učenike s poteškoćama u razvoju) i 15 zanimanja (elektrotehničar – četverogodišnje zanimanje; automehatroničar, automehaničar, autolimar, tokar, instalater kućnih instalacija, kuhar, konobar, elektroinstalater, elektromehaničar, elektroničar mehaničar, frizer, pediker, pomoćni instalater grijanja i klimatizacije, pomoćni kuhar i slastičar – sve trogodišnja zanimanja). Novo 16. zanimanje (četverogodišnje) od školske godine 2018./2019. godine je tehničar za vozilo i vozna sredstva.

Učenici Srednje strukovne škole, zajedno sa svojim nastavnicima

odnosno mentorima, prezentirali su niz svojih praktičnih radova, pokazali su 3D printer, vozilo budućnosti, solarni automobil. Osnovnoškolci su upoznati s kabinetom za informatiku, frizerskim salonom i maštovitim frizerskim kreacijama te majstorijama pedikera. Učenici gosti su imali prigodu vidjeti perfektnu demonstraciju umijeća kuhara i konobara, odnosno praktične rezultate njihovog trogodišnjeg školovanja. Visoko u holu bio je izvješen transparent: Srednja strukovna škola Velika Gorica #Podrži strukovno obrazovanje#. David Jolić

Koncert učenika glazbenika

Učenici glazbenici velikogoričke gimnazije održali su koncert u prostoru Srednjoškolskog centra (četvrtak, 17. svibnja 2018. godine), a pripremili su ga učenici zajedno s profesoricom Glazbenog Ivanom Petravić. Šest glazbenih točaka izveli su Djevojački zbor GVG-a, trio Vili Kušen (3.a), Leon Marijan (1.d) i Leon Dikšić (gost iz 1.razreda Ekonomske škole), Lora Likan Kelentrić (2.c) i Marijan Tomić (2.c). Izvedbama Djevojačkog zbora dirigirala je Ivana Petravić, instrumentalna pratnja u izvedbi skladbe ‘Vuprem oči’ bili su Stjepan Kos (violina) i Josip Jurinić (klasična gitara),

a Loru i Marijana na klaviru je pratio Krešimir Starčević, njihov profesor iz Umjetničke škole Franje Lučića. Djevojački zbor izveo je skladbe s kojima je 19. svibnja ove godine sudjelovao na Međunarodnom zborskom natjecanju u Šibeniku. Lora je ove godine s flautom bila izuzetno uspješna i osvojila nekoliko nagrada, najvrijednije su 1. mjesto na 24. međunarodnom natjecanju Lions Grand Prix i 1. mjesto na 5. međunarodnom natjecanju Bistrički zvukolik. Marijan je pobijedio na školskom natjecanju, osvojio prvu nagradu na natjecanju Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga te drugu nagradu na Međuna-

rodnom pjevačkom natjecanju u Osijeku. Bilo je to vrlo ugodno glazbeno druženje učenika, njihovih profesora i roditelja te prigoda

da najistaknutiji učenici glazbenici GVG-a pokažu bar djelić svog velikog talenta i dostignuti umjetnički nivo. David Jolić

Maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, generacija 2014./2018., organizirali su za sebe i svoje nastavnike priredbu ‘’Veseli dan maturanata’’ u maloj sportskoj dvorani Srednjoškolskog centra, u petak, 18.svibnja 2018.godine. Sve su sami osmislili, uz pomoć Jasminke Tešije, prof., i odličan program duhovito i efektno izveli. Moderatori programa Marija Filković i Matija Prigorac (oboje 3.h), kasnije su im se pridružili Laura Kozarić (3.e) i Luka Pintarić (3.a), su na početku priredbe izrecitirali: ‘’Dragi naši gosti, hvala što ste došli. Primite pozdrave naše u ime Generacije 2014./2018. vaše. Danas imamo čast da priredbu vodimo, skoro k’o da imamo vlast. Sve godine školovanja našeg bilo nam je teško, bilo nam je lako ispijati pivo svako. Da je srednju školu završiti lako, maturant bi bio svako. Ekipa se rastaje, valjda to zovu odrastanje. Da ne ostanemo zaboravljeni, mi smo Vam iznenađenje pripremili.’’ Posebno je efektna i komič-

David Jolić ‘’Veseli

na bila dodjela nastavnicima ‘policijskih iskaznica’, diploma, avio-karata, zahvalnica, slika i cvjetića, jer šaljivi stihovi o nastavnicima izazivali su salve smijeha i spontani pljesak. Jednako takav učinak imalo je i čitanje najčešćih poštapalica koje su u svakodnevnoj nastavi koristili nastavnici. Kompletna dvorana smijala se do suza kada je prikazan video uradak (autor Luka Kelihar) u kojem elektrotehničari (4.f) pjevaju ‘bećarac’ o nastavnicima (bećarac smo vam smislili iza leđa, nemojte da vas nešto od toga vrijeđa), koji su sami komponirali, a sjajno ga je vodio Marko na harmonici.. Bez krupnih riječi, s malo patetike i nešto više sjete, maturanti su se opraštali od nastavnika, koji su im uzvraćali savjetima i riječima potpore za vrijeme u kojem će susresti sa svim izazovima bliske i daljnje budućnosti. Priredba je završena u kabinetu konobara kušanjem torti i ostalih slastica koje su pripremili učenici kuhari uz pomoć svojih nastavnika.

Norijada velikogoričkih srednjoškolaca

Razigrano, raspjevano, duhovito

Školske godine prolaze, generacije se smjenjuju i odlaze, jedino što na kraju školske godine ostaje su – norijada i maturalna večer. Velikogorički maturanti generacije 2014./2018. i 2015./2018. (trogodišnja škola) svoj ‘najluđi’ dan, norijadu, imali su danas na platou ispred Srednjoškolskog centra. Počeli su se skupljati oko 8 sati, redari i dvije policijske patrole bili su nazočni za svaki slučaj (nisu uopće morali intervenirati). Nastavnici odnosno razrednice i razrednici nakratko su navratili da bi pozdravili i fotografirali se sa super raspoloženim učenicima završnih razreda.

DJ je svirkom podizao ‘’radnu temperaturu’’, a za ostatak veselja pobrinuli su se razni kokteli, ‘’stručno’’ spravljeni i s brzim učinkom. Ako nisu bili zadovoljni glazbom, maturanti su dolazili do DJ-a i sugerirali mu da pušta njihov odabir pjesama. Učenici iz različitih škola činili su jedno šaroliko i jedinstveno društvo u različitim majicama, razmjenjivali su zagrljaje i piće, plesali su tempom koji im je diktirala ‘glava u laganoj izmaglici’.

Natpisi na majicama su, kao i

uvijek, neuvijeno, iskreno i zrelo, pogađali uglavnom ‘’u sridu’’, bili su efektni i provokativni, ali ne i vulgarni. Njihove poruke su govorile o srednjoškolskim danima ili o onome što ih čeka u budućnosti: ‘’Mučili smo se po bilanci, a sad cugamo po štranci.’’; Inače alkoholom dezinficiramo ruke, a danas njime brišemo 3-godišnje muke.’’; ‘’Učenje i matura nek’ idu kvragu, bitno da smo pjevali Despacito u Pragu.’’; ‘’Mi smo vaša budućnost, je l’ vas strah? Šmrc...’’; ‘’Nismo nikad poštivali autoritet, skupljali bodove u beli umjesto za fakultet.’’; .... Maturanti se ipak nisu dugo zadržali ispred Srednjoškolskog centra, već nakon 10 sati neki su počeli odlaziti, smjerovi su bili različiti. Većina ih je, kao i uvijek, krenula prema autobusnoj postaji kod robne kuće i uslijedila je ‘okupacija’ autobusa koji voze do autobusnog kolodvora u Zagrebu. Bundek je bio krajnje odredište. Norijada 2018. maturanata velikogoričkih srednjih škola (Gimnazija, Ekonomska škola, Srednja strukovna škola i Zrakoplovna tehnička škola) bila je zapravo vrlo pristojna, razigrana i raspjevana. David Jolić

Nakon 24 godine čekanja Velika Gorica će ponovno imati nogometaše u najvišem rangu

FEŠTA JE GOTOVA, IDEMO U PRVU LIGU - igrat ćemo doma i nećemo biti prolaznici!

Piše: Marko Vidalina

Akciju pokreće Saša Sabljak, daje za Damira Grlića, a on produžuje lijevo do Marija Cvitanovića. Lopta ide dalje do Igora Terseglava, koji dodaje za Roberta Nastevskog, on lažnjakom šalje braniča po ćevape, u čistu šansu gura Marija Čulinovića, golman brani, natrčava Krešo BelošaFijan i.... goooool!

Tako je to nekako zvučalo još tamo 1994., godinu dana prije nego što je Velika Gorica dobila status grada, u posljednjoj sezoni Radnika u prvoj ligi. Junaci ove priče danas furaju sijede u kosi, ima tu i bivših trenera Dinama, aktualnih pomoćnih trenera Gorice, direktora ozbiljnih firmi, vrhunskih malonogometaša... A sad na scenu je stupila jedna nova generacija za povijest. U kojoj Hrvoje Jančetić počinje akciju, daje za Michala Maslowskog, on produžuje do Iyayija Belivera Atiemwena, koji u slalomu prolazi trojicu, gura lijevo za Henrika Ojamaau, a on izbacuje Matiju Dvornekovića i.... gooool!

- Je, osim što su svi zabili više golova od mene. Ja skupljam asistencije i iznuđujem penale, a drugi kupe slavu - smije se Dvorneković, dobri duh goričke svlačionice.

Pobijedili i teške trenutke Dobro, ajde, ovo je ipak djelomična fikcija, pa neka Nindža zabije ovaj put... Uostalom, nije ni važno tko je zabijao, tko asistirao, a tko trčao za umjetnike s loptom. Važno je da je Gorica, 24 godine poslije, ponovno u prvoj ligi! San je postao stvarnost, serija pokušaja da se to dogodi ovog je kasnog proljeća 2018. dobila svoj happy end. Sretan kraj koji je, zapravo, samo početak.

- Znamo koliko nas naporno ljeto čeka na svim razinama, koliko je posla pred nama, ali zbog ovoga smo 2009. i krenuli u cijelu ovu priču, zbog želje da u Veliku Goricu ponovno dovedemo prvu ligu. Evo ga, uspjeli smo - s ponosom govori predsjednik kluba Nenad Črnko, čovjek koji je na svojim leđima vukao cijeli ovaj projekt. Pamtimo i trenutke kad je bilo teško, kad je stres bio užasan, kad se razmišljalo čak i o odustajanju od svega, ali znate kako se kaže... Ne ulazi u prvu

ligu lijep, nego uporan. Ili tako nekako... - Kad kažem da smo u svemu ovome bili pravi tim, ne mislim samo na momčad i stožer nego na cijeli klub. Od ljudi koji vode klub i donose odluke, koji su u organizaciji, koji su ‘pomoćni kotači’, svi oni koji su bili uz nas svaki dan i živjeli za ovo. Svi smo se odricali, svi smo ulagali, svatko u svom segmentu koliko je mogao, a baš zbog toga smo u uspjeli.. A opet, uvijek ponavljam da su za sve ovo apsolutno najzaslužniji igrači - kaže trener Ivan Prelec, jedan sasvim poseban tip koji cijeloj ovoj priči daje jedan poseban ton.

Kad “balavac” rasturi kritičare..

Trener Gorice, znate to već, ima samo 30 godina. Nekad izuzetno talentiran mladi nogometaš danas je trener pred kojim je - nema šanse da bude drukčije - sjajna trenerska karijera. Osim toga, Prelec je i naš, domaći dečko, Goričanin, a to je nešto što su u klubu željeli već jako dugo. Imati domaćeg trenera na klupi, čovjeka koji razumije odnose i relacije, nekoga tko će biti jedna vrsta zaštitnog lica kluba koji puca na velike stvari. Sezonu je počeo Dean Klafurić, on je trebao biti taj, ali morao je krenuti dalje. A kad je već tako, nije bilo boljeg izbora za nasljednika od “balavca” koji o nogometu zna sve. Ili je na naj-

boljem putu da tako bude. - Gorica je mala, dolazile su do mene informacije što ljudi misle, što se priča. Govorili su opet da sam balavac, da će ljudi koji su me postavili morati snositi odgovornost za to, da ne znaju što rade, da dovođenjem mene za trenera odustaju od borbe za prvu ligu... Pa sve do još nekih, puno ružnijih stvari, koje ne želim ni spominjati. Međutim, ja se time nisam želio baviti, fokusirao sam se na ono na što mogu utjecati, a to je isključivo rad na terenu, sa stožerom i igračima. Kad je tako, priča se okrene, ti ljudi se okrenu i sad ti isti koji su osporavali dolaze i tapšaju po ramenu. Ali to je tako, takve stvari me motiviraju i čine jačima, i zato hvala svim kritičarima na tome - poentira Prelec.

Domaći šmek, začini iz inozemstva

Lakše mu se bilo sa svime time nositi iz jednostavnog razloga što mu se takvo nešto ne događa prvi put. - I kad sam počeo raditi u Dinamu, s omladinskim kategorijama, bilo je tu jako puno osporavanja. Kao, što će taj balavac, koga će taj trenirati... Međutim, ako ti kvalitetno radiš, ako te i rezultat isprati, takve priče postaju sve tiše. Tako je bilo i ovdje. Nije bilo lako odlučiti se na takav korak, prijeći iz rada s

Nekoliko puta nogometaši Gorice proslavili su ulazak u prvu ligu, i na feštama su pokazali zajedništvo kao na terenu, a sad je vrijeme za nove izazove. Gorička trenerska senzacija, 30-godišnji Ivan Prelec, već je počeo s pripremama za prvoligaške izazove, baš kao i klub u svim segmentima. Krenuli su i radovi na našem stadionu...

mladima u seniorski nogomet. Bio sam svjestan i rizika, znao sam da nakon tri tjedna mogu dobiti ‘pedalu’, ali znao sam da je ovo u svakom slučaju situacija koja će me izgraditi i kao trenera i kao osobu - govori Prelec, Goričanin na klupi prvoligaške Gorice.

Međutim, nije on jedini domaći čovjek u svemu ovome, daleko od toga. Tu su i legendarni kapetan Jančetić, i taj ubojiti napadač i nezaustavljivi zabavljač Dvorneković, pa onda

i Milanović, Žutić, Radoš, nekoliko domaćih klinaca... Uostalom, i cijeli stožer je sastavljen od domaćih ljudi, doista je snažan i dominantan taj gorički šmek u priči koja ima prvoligaški završetak. Nigerijac, Poljak, Estonac, Gruzijac i Rumunj, kao i ostali igrači “sa strane”, tu su bili neophodni dodaci, začin koji daje okus za prste polizati.

- Ma posebna su to emocije. I ja i svi članovi stožera ovdje smo počeli igrati nogomet, ovdje smo napravili i prve trenerske korake, a sad smo zajedno napravili povijesni uspjeh, čije veličine vjerojatno još nismo ni do kraja svjesni. Neizmjerno smo sretni, ponosni i počašćeni što smo mogli biti dio ove priče - emotivno priča Prelec dok u pozadini glavnu riječ vode tamburaši.

Podižu dvoje djece i - trofeje Sve je bilo riješeno onog čarobnog kišnog poslijepodneva na našem stadionu, kad ni “majka svih pljuskova” nije uspjela zaustaviti Goricu da dođe do presudnog boda protiv Šibenika. Prva fešta bila je spontana, nabijena emocijama, a druga je stigla tjedan dana poslije, kad je sezona i službeno završila. Tamo negdje na drvenom stolu, okružen plodovima roštilja, kutijama pizza i svime onime čime se nazdravlja u ovakvim trenucima, stajao je taj toliko čekani pehar za pobjednika druge lige.

Nevažan poraz (0-1) od Dinama II u zadnjem nije ni za milimetar promijenio dojam jedne sezone za pamćenje. Kad sve ovako završi, naravno da su tonovi isključivo svijetli, ružičasti, ali bilo je i trenutaka kad je bilo teško, kad se činilo da će još jednom sve otići kvragu. Srećom, i to su jedan mladi trener i njegova neobično složna svlačionica otresli od sebe kao prašinu s kaputa. - Ne mogu reći da sam u nekom trenutku bio na rubu da pu-

Naslov prvaka 2 HNL foto Dragan Đukanović sportnews

knem ili odustanem jer jednostavno nisam takav. Ne gledam na takav način na nogomet, na ovo što radim, ali najteži trenutak mogu izdvojiti. Nakon poraza 3-0 u gostima kod Varaždina u prvom dijelu sezone, recimo, krenuo sam preispitivati samog sebe i sve što sam radio, preispitivao sam se i prati li me momčad, možemo li uopće nastaviti dalje na takav način. Hvala Bogu, to je bio samo kratak period, svega nekoliko dana, nakon čega sam shvatio da je

čak i dobro da sam ušao u takva razmišljanja. Treba ponekad i analizirati stvari na takav način da bi iz svega mogao izaći jači. Mi smo to uspjeli i kad sam na zimu osjetio da imam podršku svih ljudi u klubu, igrača i stožera, sve je bilo lakše - kaže Prelec. Sve je bilo lakše, istaknut će, uz još jednu snažnu, presudnu podršku.

- Iskoristit ću priliku, možda i biti malo sebičan, ali moram zahvaliti mojoj supruzi Mateji. Paralelno podižemo i dvoje

male djece i pehare, ha, ha. Ali stvarno, sve ovo ne bi bilo moguće bez nje, bez njene podrške i razumijevanja. Ovo je zapravo i njezina pobjeda, njezin uspjeh - kazao je trener Gorice.

Nužne promjene za bolju Goricu Nesebičan kakav već jest, osvojenu titulu posvetio je svom prethodniku i velikom prijatelju Deanu Klafuriću. Naslijedio ga je na klupi nakon četiri odigrana kola i nastavio posao koji je Klaf započeo.

- Kažem, još jednom hvala i igračima, njima kapa do poda, kao i mom stožeru, koji mi je bio podrška u svemu. Hvala i trenerima koji su bili ovdje prije mene, pogotovo Klafu, koji je krenuo u ovu priču, postavio temelje na kojima smo mi nastavili graditi. Nema čovjeka koji je toliko živio za Goricu, za naš uspjeh, kao on. I zato mu želim posvetiti ovu titulu - naglasio je Prelec za kraj drugoligaške priče.

A njezin nastavak, prvoligaški, slijedi praktički - odmah. Pripreme za prvu ligu bit će naporne i opsežne, iznimno zahtjevne u svakom segmentu funkcioniranja kluba, bez obzira na to što je puno toga već posloženo u godinama u kojima se čekalo ovo što se sad i dogodilo. Zapravo, projekt “prva liga u Velikoj Gorici” već je počeo. - Tjedan između Šibenika i Dinama II bio je izuzetno naporan, jer već sad je trebalo osmisliti pripreme, pronaći protivnike za prijateljske utakmice, analizirati što nam sve treba da bismo bili dovoljno dobri da prvoligaške izazove dočekamo spremni... Dakle, druga liga još nije ni završila, a već smo se okrenuli onome što nas čeka - ističe Prelec. Promjena će, nema sumnje, biti na svim razinama. Dio igrača će otići, a pojačanja će biti neophodna, kako na terenu, tako i u stručnom stožeru, u uredima... Ma u svemu. Ono što naš čeka ipak je nešto drugo. - Hoćemo li biti spremni za prvu ligu? Radimo na tome. U

svemu ovome dobro je što smo svi u klubu svjesni da nema vremena za pretjerano slavlje i opuštanje. Sve to dolazi jako brzo, malo je vremena, a užasno puno posla. Kako u organizacijskom smislu, tako i po pitanju momčadi. Svjesni smo da je velika razlika u kvaliteti između prve i druge lige. Ako želimo biti momčad koja će parirati svima, moramo napraviti puno toga, uključujući i određene rekonstrukcije u momčadi. Time se već sad intenzivno bavimo i nadam se da ćemo do početka prvenstva posložiti sve što je potrebno - optimističan je trener, svjestan da kreće put u nepoznato.

- Da, doista idemo u priču koja nam je nepoznata, možemo samo nagađati o onome što nas čeka, ali optimistični smo. Ne letimo, ne mislimo da će to biti lako, dapače, znamo da će biti jako teško, ali s druge strane, znamo da ćemo napraviti sve što je u našoj moći da u prvoj ligi ne budemo samo prolaznici - obećao je Prelec.

Prvih par kola u gostima

Da bi to bilo tako, ali i da bi sve ovo dobilo puni smisao, nužno je da Gorica svoje prvoligaške utakmice igra u Velikoj Gorici. Doma, na svom stadionu, pred svojim navijačima. U lovu na licenciju u klubu su odlučili prijaviti Maksimir kao domaći stadion, no na njemu nemaju u planu i igrati. Barem ne kao stalno rješenje.

- Pripreme za radove na stadionu već su počele, a sami radovi krenut će već u lipnju. Iskreno, nije realno očekivati da će sve biti gotovo do kraja srpnja, kad počinje prvenstvo, ali imamo plan i za to - kaže predsjednik kluba Nenad Črnko, pa pojašnjava na što točno misli: - Tražit ćemo da u ždrijebu dobijemo kuglicu kluba koji prva dva kola igra u gostima, no, zbog činjenice da mnogo prvoligaških terena ide u rekonstrukciju vjerojatno će to tražiti i drugi pa ćemo vidjeti što će tu ispasti. U prvih par kola je u planu zamjena domaćinstva što nije ništa neobično, jer nešto slično rade i drugi i to u prvom dijelu ne utječe na regularnost, iako će i tu mnogo toga ovisiti o rokovima dovršetka terena koji idu u rekonstrukciju pa je moguće da će se cijela liga igrati na doslovno 3-4 terena. Do tad, do druge polovice kolovoza, sve bi moralo biti gotovo na našem stadionu, i nakon toga nastavljamo onako kako je logično, da igramo prvu ligu u Velikoj Gorici. U klubu su, dakle, spremni na izazove koji su pred njima. Ili će, kao što ističu, napraviti sve što je u njihovoj moći da budu spremni. Nastavi li HNK Gorica rasti kao svih ovih godina, nastavi li napredovati ovim ritmom, zaista je moguće da dobijemo stabilnog prvoligaša koji će, umjesto prema borbi za ostanak, gledati prema izlasku u Europu. Ovo je, dakle, samo prvi korak, Gorica gleda samo prema gore... w

Kad sam bio klinac, imao sam doslovno tri, četiri godine, stalno sam se u tukao u kvartu. Čak i starije od sebe, nikoga se nisam bojao. Tad su me prozvali Nindža i tako je ostalo do danas, kaže Matija Dvorneković.

Kad se krene u potragu za najvećim pozitivcem momčadi Gorice, za čuvenim “dobrim duhom svlačionice”, tu dvojbi nema. On je, uostalom, i smislio onu pjesmicu koja se pjevala nakon pobjeda: “Imamo bekove, imamo halfove, imamo forove, što daju golove! Hoćemo golove, hoćemo pobjede, hoćemo titulu, k’o prošle godine!” Pa još i dodatak: “Ovdje nitko nije normalan, nije normalan, nije normalan...” I tako nakon svake pobjede, bilo na terenu, bilo u svlačionici. Nindža povede, svi ostali prate. No nije Dvorenković slučajno u toj ulozi. Osim što ima talent, imao je i zadatak.

- Šef je mene odredio kao igrača koji će, da tako kažem, držati svlačionicu stalno ‘našpananu’, u dobroj atmosferi. Da, to je službeno zaduženje, koje sam ja rado prihvatio. Uostalom, sam od sebe sam to ionako djelomično radio. Rekao mi je da nađem pjesmu koju ćemo pjevati nakon svake pobjede, kojih je bilo puno, a ja sam se sjetio te strofe koju su pjevali i igrači Dinama pod Josipom Kužeom. I eto, upalilo je - zadovoljno konstatira Dvorneković. Kad je već tako, kad je već on taj, zamolili smo ga i da nam u dvije, tri rečenice predstavi momčad Gorice na svoj, malo drukčiji način. Od igrača od igrača. A to izgleda ovako...

Kristijan Kahlina: Najveći profesionalac u svlačionici, naš švicarski sef na golu, koji ne pušta ništa unutra bez šifre. A nju malotko zna.

Marko Veriga: Ja sam ga nazvao Sergej Rebrov. Na jed-

nom treningu dobio je udarac u rebro i od tad je ostao Rebrov.

Petar Klenović: Naš treći golman, taj je jedna velika flegma. Njega ne možeš ni vidjeti ni čuti, a ja ga zovem i Sergio Ramos, jer je često na treninzima znao igrati i braniča.

Hrvoje Jančetić: Reći ću samo dvije riječi – legenda kluba! I ništa više ne želim reći o njemu.

Damir Milanović: Još jedna legenda kluba, dobri duh svlačionice, uvijek spreman na zafrkanciju. Otkad je pustio kosu, postao je naš Mauro Camoranesi, isti su.

Ante Radoš: Simpatija navijača i cijeloga grada, pogotovo nakon Solina, kad je zabio gol za kvalifikacije prošle sezone. Drugi dio sezone bio je u B momčadi.

Luka Smoljo: Ako postoji ZG80, onda je on naš ZG96, teški Boys. Veliki navijač Dinama, igrač Lokomotive, a naš...

Lucijan Ćurek: Na proljeće je bio na posudbi u Kurilovcu, ali on je nasljednik Hrvoja Jančetića. Buduća legenda kluba.

Igor Čagalj: Naš Terminator. Stup obrane, sjajan dečko, ali prije svega ranojutarnji šetač. Čovjek se diže svako jutro u šest i šeće po Gradićima. Ljudi misle da neka ‘lujka’ zuji po selu i krade kokoši, a to je zapravo samo naš Čagi. Nemanja Ljubisavljević: Čedo. Naš Srbin. Da, baš tako napiši. Inače, moj ljubimac, stranac kojeg smo prihvatili od prvog dana. Prevodio sam mu u početku, ali brzo se snašao. Matija Špičić: Ma taj je zalutao u našu momčad, ha, ha. Dečko iz Mičevca, lijevi bek... I, što je posebno važno, nema curu, a ima six-pack na trbuhu.

Giorgi Mchedlishvili: Naš Điđi, odnosno gruzijski tenk.

Da treba, taj bi prošao kroz zid. Kad krene, taj ne staje.

Damir Žutić: On je mala legenda kluba. Ovdje je već godinama, ja bi rekao ljevonogi Jančetić.

Antonio Krsnik: Domaći dečko, produkt naše škole, zadnji vezni, veliki radnik. Ako nastavi ovako, pred njim je lijepa budućnost.

Mario Marina: Naš terijer. Ili, još bolje, naš Radja Nainggolan. Još ga zovemo i Narcos, zna on zašto.

Luka Povoljnjak: Mlad, perspektivan dečko, trenutno na posudbi u Kurilovcu, budućnost kluba.

Adrian Zenko: Još jedan od ZG Boysa. Fina lijeva noga, nešto kao Robi Prosinečki za siromašne. Ako nemaš para za Žutog, imaš za Zenka.

Iyayi Belive Atiemwen: Uh, crni Beli... Njega ćemo

nazvati Stara Crna Mamba, ha, ha. Odličan dečko, odličan igrač, stvarno je bio prevaga. Jel naučio moju pjesmu? Nadam se da je, ako ga uhvatim da ne pjeva, bit će svega... Marko Muhar: Najveća letargija koju sam upoznao u životu. Znači, u enciklopediji bi uz pojam ‘letargija’ trebala biti njegova slika. Izgubio, pobijedio, taj je uvijek isti. Toni Španja: Takozvani SveMiSmeta. Ništa mu nije po volji. Ne valja mi madrac, kupite mi madrac. Ne valjaju mi kopačke, kupite mi kopačke. Zašto sad puše vjetar? Zašto sad sija sunce? Eto, to je on... Hrvoje Humeljak: Lukavečki serijski ubojica. Zezali smo ga da ima dvije babe doma u podrumu, da ih muči kad dođe s treninga. Na njemu nema promjena raspoloženja. U tri ujutro i u polufinalu Lige

prvaka, uvijek je isti. Dinko Matošević: Njega zovemo Kost. Nema kosti u tijelu koju taj nije slomio. Taj je od stakla.

Victor Astafei: Reper, DJ, Rumunj, s njim sam kliknuo jako dobro i na terenu i izvan njega. Snimao je neke reperske albume, ali nismo mu još dali da nam repa jer sam ja uglavnom stalno pjevao, ha, ha. Ma to je stara manga... Luka Sedlaček: Udara u glavu ko šampanjac. Imali smo jedan izlazak u Urnebes, snimali smo ga dok je svirala ta stvar, a nakon toga mu je trebala pomoć da izađe iz kluba, ha, ha.

Henrik Ojamaa: Estonski Hulk. Životinja, nevjerojatna fizička moć, veliki radnik, velika prevaga za momčad. Leon Šipoš: I on je ZG Boys. Mlad dečko, Dinamo-

va škola, pred njim je velika budućnost. Šuti, radi, pravi profesionalac i želim mu svu sreću u karijeru. Navodno neće ostati.

Michal Maslowski: Psiho. U svlačionici je bubica, miran, dobar, staložen. A kad dođe na teren, spusti se roleta. Sa sucima najviše voli raspravljati, ima pik na sve suce. Marin Pejić: Miljenik svlačionice, iako je otišao na zimu u Dragovoljac. Jako mu je teško palo kad je odlazio, čak je i zaplakao. Žao mi je što nije ostao s nama, jer ima velike zasluge za ovo što smo napravili. Marko Brtan: Zadnji vezni, tehnički potkovan, odličan igrač. Bio je tu na početku, a sad je u Estoniji. Nije bilo mjesta za njega, našeg Nainggolana je nemoguće izbaciti iz momčadi. Marko Vidalina

I one su pošteno zaslužile svoje medalje, dale velik doprinos u projektu “Gorica u prvoj ligi”

Iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena, kaže stara izreka. A mi ćemo je, u ovom konkretnom slučaju, malo modificirati - iza 30 i nešto uspješnih muškaraca, novih prvoligaša, stoji sedam žena. One su cure iz sjene, zadužene za sve ono na prvu nevidljivo, a opet neophodno. Vesna, Željka, Lucija, Larisa, Lukrecija i dvije Petre također su zaslužile svoje medalje, dale ogroman doprinos svemu lijepome što se ove sezone dogodilo u svijetu HNK Gorice.

Za početak, teta Vesna. Simpatična i vrijedna gospođa čije je zaduženje kuhinja.

- Da, ja sam kuharica, moj posao je pripremati večere za igrače kojima je to potrebno. Njih sedam do deset, u pravilu igrači koji su došli sa stranekaže Vesna Mlinarić.

Gorica je, inače, jedan od rijetkih klubova koji imaju svoju kuhinju. U kojoj je, naravno, sve podređeno tome da igrači budu što bolji.

- Kuhamo isključivo zdravu hranu. Svakodnevno je na meniju obavezno juha ili varivo, ali i mesna jela. Dečki najviše vole piletinu, puretinu i teletinu. Svakodnevno dobiju i desert, ali tu također želimo da se hrane zdravo. Ako to nije kolač, palačinka ili štrudla, uglavnom je sezonsko voće. Trenutačno jagode, ljeti lubenice, a ponekad se zaslade i ponekom kuglom domaćeg sladoleda - kaže gospođa Vesna, koja je često igračima i puno više od kuharice.

- Dečki su jako dobri, općenito se trudimo biti korektni jedni prema drugima. Znaju mi se povjeravati, govoriti mi što ih muči, a događa se čak i da rješavamo ljubavne probleme - sa smiješkom govori Vesna.

Nogomet ljubav, a ne posao

S nogometom nema previše veze, ali nogometaši bez nje ne mogu.

- Igrala sam i ja nogomet, ali kao djevojčica. Znate, u mjestu u kojem sam odrasla, u Lekeničkim Brežanima, oko mene su bili sve sami dečki, pa nisam imala previše izbora - ispričala nam je teta Vesna. Za razliku od nje, Lucija Hrstić je cijeli život u nogometu. Kad dolaziš iz obitelji kao što je njezina, teško može biti drukčije.

- Moj tata je, to mnogi znaju, Vlado Mihalj Škija. On je igrao nogomet, moj brat igra nogomet, djed mi je 40 godina bio oružar u Mlaki, bratić je prvoligaški sudac, stric delegat... Uh, nemoj to sve ni pisati, reći će ljudi da sam u sukobu interesa - smije se Lucija, jedna od onih žena koje znaju kakva je razlika između zadnjeg i prednjeg veznog.

- Stvarno jako volim nogomet. Na prvoj utakmici sam bila s dvije godine, gledala sam tatu u dresu Zagreba iz dječje sjedalice, a danas imam 32 i ta ljubav traje. I zato mi je ovo više ljubav nego posao - ističe Lucija. Majka je troje djece, radi u banci, ima i svoj obrt, radi u klubu... Postoji samo jedan način na koji je sve to moguće.

- Moram zahvaliti roditeljima, koji mi jako puno pomažu, kao i suprugu. Bez njihove pomoći i podrške sve ovo ne bi bilo moguće - kaže Lucija.

Dođi malo pomoći! Na osam godina... Njezino zaduženje je nešto što se zove “VIP hospitality”.

- Trenutno se brinem o or-

Ljepša strana Gorice

Vesna,

ganizaciji VIP-a na službenim utakmicama i pomažem u marketingu kluba koliko mi to vrijeme dozvoli. Sada razgovaram sa predsjednikom oko profesionalnog angažmana u klubu. Tada bih uz logistiku i pomoć u marketingu preuzela i brigu o organizaciji gostovanja za seniorsku momčad. Do prije par godina sam radila i organizaciju stanova u kojima će igrači stanovati, brinula sam se i o hrani dok nije došla naša teta Vesna, a čak sam jedno vrijeme pisala i zapisnike. U administrativnom smislu sam, dakle, prošla praktički sve u klubu. No sad više nisam ona koju igrači zovu kad god im nešto zatreba - govori Lucija. - To sam sad ja! - ubacuje se Željka Makek, još jedna u nizu vrijednih goričkih žena.

- Ja sam voditelj administracije i pravnih poslova, moja glavna zaduženja su transferi igrača, registracije, potpisivanje ugovora... Kompletan administrativni dio potreban za funkcioniranje kluba. Iako, to je samo moj osnovni posao. U klubu, zapravo, svi radimo sve. Rekla bih da živimo za klub, jer tu nema radnog vremena, znamo biti ovdje od jutra do mraka. Međutim, kad to voliš, ništa nije teško - kaže Željka, koja je u klubu najduže od svih žena, još od 2010. godine. - Sjećam se da mi je predsjednik Črnko rekao da ‘samo nešto malo dođem pomoći’. A evo

Željka Makek vodi administrativne i pravne poslove, Lucija Hrstić zadužena je za protokol i logistiku, Vesna Mlinarić je kuharica, Petra Rožić brine o medijima, Larisa Trošić pod kontrolom drži zapisnike, a Petra Kovačić i Lukrecija Čurek su fizioterapeutkinje. Bez goričkih cura ne bi bilo ni prve lige...

me i danas ovdje, osam godina poslije. Kad me predsjednik pozvao, rekla sam mu: ‘Ali ja uopće ne volim nogomet, što ću ja s tim nogometašima...’ Kad ono, ja se zaljubila u nogomet - priča Željka.

Petra, tko je ono zabio gol? Nekad je u klubu sve bilo drukčije. I dalje pamte derutne svlačionice, zidove čiji komadi otpadaju, namještaj iz šezdesetih...

- U međuvremenu smo u apsolutno svemu otišli za tri razine gore. Počeli smo s mijenjanjem parketa i prozora, a evo, danas smo tu gdje jesmo. I svi su za-

služni za to - rekla je Lucija. Slično kao i igrači i treneri, i cure su se pošteno žrtvovale za ovaj uspjeh HNK Gorice.

- Privatni život? Što je to...smije se Željka Makek, a nadovezuje se Lucija:

- Ja s troje djece mogu to potvrditi. Da bi se to sve uskladilo, moraš napraviti plan za cijeli

Najzgodniji? Shakirin dragi i dvojica iz Reala, bez Ronalda

mi rekli da sam u klubu već pet godina.

Volontirala pa ostala I ona u nogomet uletjela kao padobranac.

- Nisam imala pojma o nogometu kad je to sve počelo, ali naravno da me u međuvremenu počelo puno više zanimati, da se danas puno bolje kužim. Iako, ne pratim baš druge klubove, meni je samo Gorica u srcukaže Petra. Nego, kad smo već kod srca, ona je i ljubav pronašla na stadionu.

- Da, zaručnika Tomislava prvi put sam vidjela na utakmici, radio je nešto u osiguranju. Igrao je nogomet, sad je trener djeci, tako da nema šanse da ikad mogu reći da znam o nogometu više od njega - sa smiješkom priznaje Petra. Petra broj dva je Petra Kovačić. Ona i Lukrecija Čurek pomažu fizioterapeutima Goranu Ilečiću i Domagoju Prnjaku, obje su dale velik doprinos tome da se igrači što manje ozljeđuju.

- Došla sam u klub volontirati, a sad sam tu već godinu i pol dana. Jako puno vremena provodim s dečkima, praktički sve svoje slobodno vrijeme posvećujem klubu, ali ne mogu pronaći niti jednu riječ zamjerke. Posebno je dobar osjećaj kad vidim da sam nekome pomogla. Srećom, otkad sam ja u klubu, težih ozljeda nije bilo - kaže Petra Kovačić, studentica fizioterapije.

Studentica je i Larisa Trošić, ona je na novinarstvu i želi biti sportska novinarka. A dok se ta želja ne ostvari, bavi se vođenjem zapisnika.

- Već dvije i pol godine sam u tome, a posljednjih godinu dana ovdje, u Gorici. I mogu vam reći da je to jako odgovoran posao, jer ako ja nešto pogriješim, dolazi do prave drame - priča Larisa.

Neka krene prva liga

Ona dolazi u klub sat vremena prije svake utakmice, upisuje igrače koji su prijavljeni za nastup u HNS-ov sustav Comet, a najvažniji dio posla je ne upisati pogrešno ime igrača.

tjedan, točno odrediti što ćeš raditi u klubu, što doma... Ali sve je, zapravo, podređeno klubu. Srećom, imamo predsjednika s kojim se lako dogovoriti, kojem je važno jedino da se posao odradi, a ne da sjedimo tu osam ili deset sati na dan. Ja bih rekla da nam je organizacija onakva kakva treba biti.

A da sve to izgleda kako treba prema vani, brine se Petra Rožić. Već je poznato ime iz goričkih medija, kolegica novinarka, ali i važna karika u nogometnom lancu.

- Ja sam onaj glas na stadionu koji vam govori tko je upravo zabio gol - smije se Petra i dodaje:

- Moje zaduženje su i odnosi s medijima, vođenje konferencija za novinare... Iskreno, i sama sam se iznenadila kad su

- Kad sam radila svoju prvu utakmicu, tad sam se tek učila raditi u tom sustavu, dogodilo mi se baš to. Izvukla sam se nekako iz svega, ali već tad sam naučila da moram nekoliko puta provjeriti sve što radim da se to slučajno ne bi ponovilo - kaže Larisa, valjda jedina djevojka na svijetu koja je barem čula za sve igrače iz Druge HNL. - Tijekom tjedna nema toliko utakmica, ali zato vikendi znaju biti jako aktivni. Događalo se da radim i po pet utakmica raznim uzrasnih kategorija u jednom danu, pa ispadne da sam na stadionu po cijele dane - rekla je Larisa. I to je, zapravo, sukus cijele priče. Sve ove žene marljivo odrađuju svoj dio posla kako bi igrači i treneri mogli razmišljati samo o nogometu. Ako treba cijeli dan, cijeli dan... I baš zato Gorica tako funkcionira, kao savršeno posložen stroj. Bez njih, shvatili ste, to sigurno ne bi bilo tako. A sad im slijede još veći izazovi... - Već smo razgovarali o tome što nam prva liga otprilike donosi, kao i o tome jesmo li spremni za to. I mogu vam reći da definitivno jesmo. Ne da se ne bojimo nego jedva čekamo da krene!zaključila je Željka Makek. I cure su, nema dvojbe, prva liga.

3. HNL Zapad – 30. kolo

Kurilovec zaustavio Dubravu

ustra, zanimljiva, neizvjesna pa i relativno kvalitetna utakmica dva ravnopravna suparnika pa je i konačni rezultat 0:0 najrealniji. Prilika je bilo za Kurilovec (5. Brajko, 48. i 80. Džaja, 59. stativa Celičeka) ali i Dubravu (1. i 34. Filipović, 17. Mudražija, 53. Alghoul). Kod domaćih istaknuli su se vratar Kranjčec, stoper Čunčić i lijevi bočni Šarić a za goste vratar Bogović, vezni Alghoul i lijevokrilni napadač Filipović. U 55. minuti teže je ozljeđen kod Kurilovca Ivan Horvat (koljeno). Mato Paviša Foto: Nikica Topić

Neodlučeno Gradića i Zeline

Tri kola prije kraja poznat je jedan putnik u viši rang (Ponikve) i jedan u JŽNL (Stupnik), ostale nepoznanice bit će rješavane u posljednja tri kola. Drugi klub koji će zajedno s Ponikvama u 3. HNL bit će najvjerojatnije Jarun, a tko će još uz Stupnik napustiti ovu ligu neće se znati do posljednjeg kola. Polet kao trenutno 15-plasirani ima dva uzastopna gostovanja (Slunj i Sava) i u posljednjem kolu dočekuje otpisanu momčad iz Stupnika. Gradići će zadržati visoki plasman, iako ima samo još jednu utakmicu doma (Savski Marof), a gostuje u Karlovcu i u posljednjem kolu igra protiv Ponikvi. David Jolić Foto: Vito Štuban i Nikica Topić

Rezultati, redoslijed

27. kolo (19./20.05.2018.): Gradići – Zelina 1:1, Polet (Buševec) – Ponikve (Zagreb) 0:2, Jarun (Zagreb) – Slunj 4:0, Gaj Mače (Mače) – Samobor 5:1, Mladost (Zabok) – Dinamo (Odranski Obrež) 4:0, Stupnik – Karlovac 3:2, Sava (Strmec Samoborski) – Savski Marof 1:1, Mladost (Petrinja) – Croatia (Hrastje) 3:2. Redoslijed: 1. Ponikve 65 (27 20 5 2 71:20), 2. Jarun 63 (27 20 3 4 59:25), 3 Zelina 55 (27 17 4 6 50:31), 4. Gaj Mače 48 (27 14 6 7 51:32), 5. Gradići 44 (27 13 5 9 39:33), 6. Mladost (Z) 39 (27 12 3 12 40:30), 7. Karlovac 1919 36 (27 11 3 13 60:45), 8. Sava (S) 35 (27 10 5 12 28:40), 9. Croatia 33 (9 6 12 36:44), 10. Mladost (P) 32 (27 9 5 13 32:53), 11. Slunj 31 (27 9 4 14 30:54), 12. Savski Marof 30 (27 8 6 13 34:44), 13. Samobor 29 (27 8 5 14 47:55), 14. Dinamo (OO) 28 (27 9 1 17 38:55), 15. Polet 27 (27 8 3 16 32:53), 16. Stupnik 20 (27 6 2 19 27:60).

Rezultati, redoslijed

30. kolo (19./20.05.2018.): Kurilovec – Dubrava (Zagreb) 0:0, Vrapče (Zagreb) – Rudar (Labin) 5:0, Opatija – Špansko (Zagreb) 1:2, Maksimir (Zagreb) – Krk 4:1, Vrbovec – Trnje (Zagreb) 4:0, Vinogradar (Mladina) – Zagorec (Krapina) 5:2, HAŠK (Zagreb) – Pazinka (Pazin), Dugo Selo – Jadran (Poreč) 1:1, Segesta (Sisak) – Zagreb 3:1. Redoslijed: 1. Vinogradar 64, 2. Opatija 63, 3. Dubrava 55, 4. Vrbovec 52, 5. Kurilovec 49, 6. Maksimir (-3) 46, 7. Zagorec 46, 8. Zagreb 42, 9. Krk, 10. HAŠK 35, 11. Jadran-Poreč 35, 12. Dugo Selo 34, 13. Špansko 34, 14. Vrapče 32, 15. Trnje 32, 16. Pazinka-Pazin 31, 17. Rudar 29, 18. Segesta 28. NK KURILOVEC – NK DUBRAVA TIM KABEL 0:0 Velika Gorica. SRC Udarnik. Gledatelja 200. Subota, 19. svibnja 2018., 17:30 sati. Sudac: Marić (Sisak) 6,5. Pomoćnici: Valešić i Kukurić.

KURILOVEC: Kranjčec 7, Čurek 6,5, Čunčić 7, I. Čolić 6,5, Šarić 7, Celiček 6, Kovačić 6, Džaja 6, Povoljnjak 6 (od 75. Kelava-), Horvat 6 (od 56. Ladović 6), Brajko 6. Trener: Damir Biškup 6,5 DUBRAVA: Bogović 7, Berić 6,5, Čopec 6,5, Žugaj 6,5, Čečura 6,5, Šugić 6, Alghoul 7, Mudražija 6, Pejić, Kovačević 6 (od 60. Džeferović 6), Filipović 7.

Jedinstvena

županijska nogometna liga – 26. kolo

Pitanje prvaka već riješeno

Višemjesečna izjednačena utrka Lukavca i Bistre riješena je u korist Bistre, tako što je Lukavec nakon

poraza doma (0:1) od Dinama (Jakovlje) izgubio još u Bistri (1:4) i kod Jamnice (1:2). Posljedica negativnih rezultata i

incidenta u Bistri Donjoj dovela je do suspenzije i slijedom toga odlaska trenera Siniše Miokovića iz kluba. Prorijeđeni igrački kadar Lukavčana (crveni i žuti kartoni, ozljede) izgleda pomalo umorno i teško se nosi s nastalom situacijom.

Gorica II je još uvijek najefikasnija momčad u ligi, ali tri poraza (dosad) u proljetnom dijelu odmakli su je od vrha, izgubila je 3. mjesto na ljestvici i potrebne su joj još dvije pobjede u preostale četiri utakmice da bi na kraju bila u vodećem kvartetu.

Klas i Lomnica su iznad ‘is-

Četiri kola prije kraja prvenstva situacija u vrhu je skoro jasna, Sloga će vjerojatno prva proći kroz cilj, jedini realni suparnik joj je momčad Lonje. Turopoljski predstavnici Dinamo Hidrel i Turopoljac su svoje šanse prokockali u susretima koje nisu smjeli izgubiti, ako su uopće imali ozbiljne namjere da se eventualno kvalificiraju u viši rang. Najljepša storija je Mraclin, koji je nakon katastrofalnog starta pokazao i dokazao da se s promjenom trenera i ozbiljnijim pristupom treninzima može nezadrživo ‘marširati’ u ovoj konkurenciji.

U donjem dijelu poretka, na posljednjih 5 mjesta su 3 kluba iz

Nogometnog saveza Velika Gorica, borba za ostanak u ovoj ligi je žestoka i vodit će se do posljednjeg kola. Formula za ostanak je poznata i uvijek vrijedi – pobjeđivati doma (ili ne izgubiti), a na tuđem terenu eventualno otkinuti poneki bod. Zasad je Meštrica u najtežem položaju, pogotovo što je dobivenu utakmicu iz 25. kola izgubila administrativnim putem.

David Jolić

Rezultati, redosljed

26. kolo (19./20.05.2018.): Lukavec – HNK Gorica II 1:1, Dinamo (Jakovlje) – Klas (Mičevec) 2:0, Kupinec – Lomnica (Donja Lomnica) 4:0, TOP (Kerestinec)Bistra (Bistra Donja) 1:5, Sutla (Šenkovec) – Jamnica (Pisarovina) 10:1, Vatrogasac (Zdenci Brdovečki) – Sloga Su-Za (Začretje) 4:0, Strmec (Bedenica) – Rugvica 1:0, Rakovec – Laduč 6:3. Redoslijed: 1. Bistra 67 (26 22 1 3 79:14), 2. Lukavec 58 (26 18 4 4 57:20), 3. Dinamo 55 (26 17 4 5 63:25), 4. Gorica II 50 (26 14 8 4 89:37), 5. Sutla 46 (26 13 7 6 68:40), 6. TOP 36 (26 10 6 10 37:40), 7. Kupinec 34 (26 10 4 12 45:56), 8. Laduč 33 (26 10 3 13 53:64), 9. Rakovec 33 (26 10 3 13 33:48), 10. Vatrogasac 30 (26 8 6 12 32:58), 11. Rugvica 29 (26 7 8 11 43:61), 12. Klas 28 (26 7 7 12 36:45), 13. Lomnica 27 (26 8 3 15 36:63), 14. Strmec 23 (26 7 2 17 40:64), 15. Sloga Su-Za 20 (26 5 5 16 26:54), 16. Jamnica 18 (26 5 3 18 28:76).

padajuće crvene zone’ i realno su u situaciji (ako osvoje još tri boda) da ne moraju strahovati za svoj sadašnji status.

David Jolić

Rezultati, redosljed

26. kolo (19./20.05.2018.): Turopoljac (Kuče) – Dinamo Hidrel (Novo Čiče) 6:1, Mraclin – Mladost (Obrezina) 3:0, Buna (Mala Buna) – Dubrava (Vrbovečka) 3:1, Kloštar (Kloštar Ivanić) – Ban Jelačić (Vukovina) 2:0, Vatrogasac (Kobilić) – Oborovo 74 5:1, Sava (Sop Hruščica) – Meštrica (Gornja Lomnica) 4:3, Sloga (Križ) - Brcko (Božjakovina) 7:0, Zvekovac – Lonja (Lonjica) 0:3.

Redoslijed: 1. Sloga 53 (26 17 2 7 67:27), 2. Lonja 49 (26 14 7 5 61:34), 3. Kloštar 47 (26 14 5 7 47:32), 4. Dinamo Hidrel 47 (26 14 5 7 42:35), 5. Mraclin 46 (26 14 4 8 48:35), 6. Sava 45 (26 13 6 7 61:38), 7. Turopoljac 43 (26 13 4 9 66:38), 8. Buna 35 (26 9 8 9 44:38), 9. Dubrava 33 (26 10 3 13 39:54), 10. Brcko 33 (26 10 3 13 29:53), 11. Ban Jelačić 31 (26 9 4 13 41:49), 12. Oborovo 74 27 (26 8 3 15 41:50), 13. Vatrogasac 27 (26 8 3 15 41:58), 14. Zvekovac 25 (26 7 4 15 19:59), 15. Mladost 24 (26 5 9 12 28:55), 16. Meštrica 22 (26 6 4 16 35:54).

Odbojkaška regija Centar - skupina Jug, 18. kolo

Medalje, pehar i torta za kraj sezone

HOK Gorica je bez naprezanja ekspresnom pobjedom u odgođenoj utakmici iz 18. kola protiv ekipe Vivera Glina II okončala natjecanje u 3. nacionalnoj odbojkaškoj ligi s ukupnim scorom od 15 pobjeda i samo jednim porazom. Nakon završetka susreta uslijedio je slavljenički ceremonijal u kojem su igračicama uručene medalje i pehar za osvojeno prvo mjesto. Sve igračice su bile na okupu, roditelji, rodbina i prijatelji kluba osnovanog prošle godine. Na prigodnoj fešti igračicama je darivana i torta s klupskim logom.

David Jolić

Rezultati, redosljed

HOK Gorica – OK Vivera Glina II 3:0 (25:10, 25:11, 25:20) Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja 100. Nedjelja, 20.05.2018., 11 sati. Sutkinje: Tea Marušić i Ana Ivanković (obje Zagreb).

GORICA: Dorotea Mihalinčić, Tea Hrženjak, Lara Jurković, Lara Ćopić, Petra Kraljević, Paula Skrbin, Marija Škara, Ana Jelić (cap.), Antonija Radoš, Paula Varda, Nina Rendulić (L). Trenerica: Ines Stipanović. VIVERA GLINA II: Magdalena Žugaj (cap.), Marija Božinović (L), Enkela Martinaj, Kiara Žinić, Vanessa Šimunović, Iva Đukić, Marta Medved, Martina Strejček. Trener: Vladimir Babić. Konačni redoslijed: 1. HOK Velika Gorica 45 (16 15 1 45:6), 2. OK Sunja 36 (16 12 4 39:15), 3. OK

9 27:33), 6.

Feniks

(16

9 24:36), 7. OK Dugo Selo 14 (16 6 10 20:39), 8. OK Vivera Glina II 7 (16 2 14 13:45), 9. OK Pešćenica 6 (16 1 15 14:47).

Gorice u Premijer ligu

Košarkaši Gorice s 22 pobjede u 22 odigrana susreta okončali su besprijekorni niz na prvoligaškim terenima i trijumfalno se vratili u Premijer ligu! Prvenstvena sezona 2017./2018. ostat će zabilježena u klupskoj povijesti KK Gorica kao jedna od najuspješnijih, a lakoća pobjeđivanja Gorice tijekom prvenstva ostavljala je dojam da bi Goričani i s igračem manje na parketu do-

minirali u ovoj konkurenciji. Susret u posljednjem kolu protiv Podravca bio je sličan nekim od prethodnih na domaćem terenu, gosti krenu ambiciozno, domaći im dozvole da se ‘nesmetano loptaju’ i onda do kraja prvog poluvremena riješe utakmicu u svoju korist. Tako je bilo i s gostima iz Virja koji su cijelu prvu četvrtinu bili u vodstvu, a onda su u drugoj dionici doživjeli potop. Gorica je zaostatak 29:30 poništila serijom 38:8 i okončala prvo poluvrijeme s viškom od 29 poena (67:38). Domaći su ubacili gostima stotku već na kraju 3. četvrtine (101:56).

Pehar za osvojeno 1. mjesto kapetanu Gorice Ivanu Papcu uručio je Dražen Jendriš, povjerenik natjecanja Premijer lige i Prve muške lige. Predsjednik kluba Mirko

Rezultati, redosljed

KK Gorica – KK Podravac (Virje) 126:78 (24:25, 43:13, 34:18, 25:22)

Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja 120. Nedjelja, 29.04.2018., 17 sati. Suci: Hrvoje Muhvić, Mateo Pavičić i Marko Milković.

GORICA: Ante Jukić, Ivan Majcunić 7, Bruno Mikolaš 2, Marko Petrović 19, Ljubo Prgomet 16, Ante Mašić 15, Paško Vrlika 16, Ivan Penić 8, Ivan Papac (cap.), Marko Baković 19, Ivan Ćubela 7, Karlo Mikšić 17. Trener: Josip Sesar.

Matić uručio je igračima i treneru Josipu Sesaru prigodne darove. David Jolić

Rukometaši Gorice su pobjedama protiv momčadi Sesveta u gostima (28:24, 06. kolo) i doma kontra Karlovca (31:21, 07. kolo) osigurali ostanak u najvišem rukometnom rangu. Presudni bodovi osvojeni su ipak pomalo iznenađujuće u Sesvetama, ali i puno lakše od očekivanog protiv Karlovca. Za goričkog

premijerligaša sreća je da su glavni oslonci momčadi vratar Tomislav Sladoljev i sjajni strijelci Ivan Laljek i Davor Čavar dostigli optimalnu formu u play outu. Kada se tome pridoda konstantno dobra igra Hrvoja Cekovića i efikasnost Luke Marjanovića odnosno Ivana Žarkovića te borbenost Andre Vladušića i Ivana Borića, onda

Šesti festival Univerzalne sportske škole u organizaciji Županjskog športskog saveza Zagrebačke županije i Osnovne škole Šćitarjevo (ravnatelj Mario Ivić, koordinator Damir Međeri, prof) održan je na terenu ŠRC Mladost u Obrezini, u četvrtak, 17. svibnja 2018. godine. Na jedinstvenom festivalu sudjelovalo je 310 učenika (31 odjeljenje po 10 učenika) iz 25 osnovnih škola naše županije. Učenike i njihove učitelj(ic)e pozdravio je i Festival otvorio Slavko Fukat, predsjednik ŽŠŠSZŽ-a. Djeca su imala apsolvirati 16 radnih stanica: trčanje, poligon opće motorike, nogomet, skok u vis, skok u dalj, mini odbojka, igre s padobranom, potezanje konopa, kriket ili hokej na travi, ubacivanje lopte u koš, bacanje vortexa, tenis/badminton, tko ubaci više, gimnastika, dvorac na napuhavanje i fotografiranje. Svi sudionici su dobili medalje, sendviče i sokove.

Program je vodio Ivan Džankić, prof. ‘’Univerzalna sportska škola namijenjena je učenicima

niti jedan klub (Zagreb i Nexe su izuzetak) iz vrha hrvatskog rukometa ne može računati na bodove u Velikoj Gorici. Treba podsjetiti da su Goričani u doigravanju hendikepirani neigranjem ozlijeđenog Ivana Matića, a ozljede su bile i razlogom neigranja Filipa Krstanovića i Vladušića u dobrom dijelu prvenstva. Trener Hrvoje Pekera izvukao je iz ove momčadi maksimum i ostanak u Premijer ligi, realno, nije ni bio upitan. Do kraja prvenstva Gorica još igra doma u 9. kolu protiv Umaga i u posljednjem kolu gostuje kod Metalca u Zagrebu.

David Jolić

od prvog do četvrtog razreda. Cilj programa

PRODAJA KUĆA

Turopolje, visoka prizemnica, 167m2, garaža i prostorija do garaže, 2 ostave, drvarnica i radiona, 77.000 €, prodajem. 098/9414-214

Drnek, okolica V. Gorice, veličine 9x8m i štala 18x6m, ograđeno dvorište 1.000m2, iza štale poljoprivredno zemljište 8.000m2, odmah useljivo, cijena 40.000€, prodajem, 098/9571-790 Vurot, vikend naselje kod Siska, 20 min. do V. Gorice, kuća katnica, 2 stana po 45 m2, struja, voda, telefon, kompletno namješteno, asfalt, 2.000 m2 okućnica, prodajem. 098/9320665 Turopolje, drvena kuća sa okućnicom 900 m2, prodajem ili mijenjam za 1-sobni stan u Velikoj Gorici na 1 ili 2 katu. 6255-307. Velika Gorica, Staro Čiče-Velikogorička, samost. kuća poslovno-stambena, površine 850 m2 na okućnici 1200 m2, podrum, prizemlje, kat i potkrovlje, u dvorišnom objektu se nalazi kuća stamb. površine 150 m2, te posl. prostor (radionica, 4 garaže), te poslovni prostor, ukupno 235 m2, novo krovište, pvc stolarija, termo izolacija-nova fasada, kuća je kompl. uređena i namještena, 190.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Novaki Ščitarjevski, prizemnica 59 m2 i okućnica 2300 m2, pomoćni objekti, 52.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Buna, samost. kuća (roh-bau) 250 m2 i okućnice 550 m2, p,p i k, građ. dozvola, 80.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Kokotovo naselje, samostojeća obiteljska kuća katnica površine 250 m2 i ograđene okućnice 792 m2, p,k i p, uz kuću je vezana garaža 32 m2, kuća se nalazi na odličnoj i mirnoj lokaciji, 138.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Bukevje, kuća prizemnica površine 100 m2 i okućnice 1313 m2, kuća je kompletno adaptirana 2009.god., u cijenu kuće uključeno je i zemljište od 7500 m2, uredna dokumentacija, energet. razred “D”, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr

Kuče, samostojeća obiteljska kuća prizemnica površine 220 m2 i okućnice 3000 m2, moguća zamjena za dvosobni stan, energ. razred “G”, 50.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099/5550110

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima 01/6222 777

Velika Gorica, Rakarje, samostojeća kuća za rušenje, upisana u zemljišne knjige 97 m2, okućnice 2195 m2, sve građevinsko zemljište, dimenzija 20 x 110 m, 69.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/5550110

Donje Podotočje, samost. prizemnica površine 72 m2 i okućnice 900 m2, kotlovnica, drvarnica, moguća zamjena za manji stan, garsonjeru uz nadoplatu, 47.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46

Velika Gorica, Pleso, kuća (v. prizemnica) i zemljište na okućnici od 1527 m² (građevinsko zemljište mješovite namjene), moguć. izgradnje turističkih objekata (hotel, motel i dr.), kuća se nalazi uz ogradu zračne luke, 190.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, V. Brijeg, dvojna obitelj. kuća katnica površine 250 m2 i okućnice 700 m2, P,P,K i P (roh-bau), kuća je građena i predviđena za 3 zasebna stana, 158.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, Pleso, samost. katnica (roh-bau), površine 290 m2 i okućnice 460 m2, P,P,K i P, 105.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, Staro Čiče, samost. v. prizemnica površine 160 m2 i okućnice 360 m2, kuća je u niskom roh-bau, posjeduje građ. dozvolu, 31.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46

Jagodno, samost. kuća površine 215 m2 i okućnice 600 m2, podrum, prizemlje i kat, Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan 40-50 m2 u V. Gorici ili N. Zg., 81.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 5351146

Cerovski Vrh, samost. v. prizemnica površine 120 m2 i okućnice 3350 m2, prizemlje i v. potkrovlje, garaža, pomoćni objekt (drvena kućica), mogućnost zamjene za stan u V. Gorici, približno iste vrijednosti, 55.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Novo Čiče, kuća katnica rohbau, površine 280 m2 i okućnice 500 m2, p,p,k i p., provedene instalacije struje i vode, 65.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Gradići, visoka prizemnica površine 100 m2 i okućnice 1500 m2, prizemlje i potkrovlje, dva pomoćna objekta, 115.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46

Novo Čiče, samost. prizemnica površine 130 m2 i okućnice 590 m2, u sklopu kuće nalazi se i ljetna kuhinja, 90.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Brežane Lekeničke - Pešćenica, samostojeća v. prizemnica

površine 137,20 m2 u fazi rohbau gradnje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, udaljena 8 km od mjesta Pešćenica, na zemljištu od 6175 m2 nalazi se stara drvena kućica, sagrađena prije svibnja.1968 god., 13.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Kromosovo naselje, dvojna kuća katnica površine 210 m2 i uređene i ograđene okućnice 300 m2, p,p,k i v. potkrovlje, u sklopu kuće nalaze se i dvije garaže 31 m2 i 17 m2, 185.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Novaki Ščitarjevski, samost. prizemnica površine 82 m2 (stambene površine 63,23 m2) i ograđene okućnice 1700 m2, mogućnost zamjene za stan u V. Gorici ili Zagrebu iste vrijednosti, Rješenje o izvedenom stanju, 60.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Petrovina, dvojna kuća prizemnica površine 80m2 za rušenje sa okućnicom od 3000 m2 od kojih je 1100 m2 građ. zemljišta, pomoćni objekti, građena prije 1968.god., 45.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, Pjesničko naselje, dvojna kuća katnica površine 220 m2 i okućnice 550 m2, p,k i p, u dvorištu postoje temelji za objekt od 80 m2, izgrađivost parcele 70%, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, centar, dvojna obiteljska kuća katnica površine 300 m2 i okućnice 236 m2, 3 stana- p,p,k i p, 170.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Donja Lomnica, samostojeća obitelj. kuća katnica površine 200 m2 i okućnice 2475 m2, p,k i p, pomoćni objekti, komunalije (voda-gradska, struja, kanalizacija, grijanje-klasično, plin na cesti), 120.000 € www.goricanekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Rakarje, kuća 230 m2 i okućnice 800 m2, p,p,k i p, garaža i pomoćni objekt 60 m2, moguća zamjena za dva stana ili jedan uz nadoplatu, 110.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, Bratstvo, kuća 180 m2 i okućnice 750 m2, p,p i v.p., dvorište kompl. ograđeno, kuća je za adaptaciju, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Mlaka, kuća 220 m2, okućnica 500 m2, p,p,k i p, pomoćni objekt 30 m2 i garaža 24 m2, mogućnost kupnje sa namještajem, 149.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Pokupsko, Gornja Bučica, kuća 70 m2 i okućnice 679 m2, prizemlje i potkrovlje, zidani objekt (podrum 10x10), gradski vodovod, građevinska dozvola, 20.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Kurilovec, kuća 220 m2 i okućnice 511 m2,

p,k i p, garaža sa spremištem, 138.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Rakarje, samostojeća katnica površine 280 m2 i okućnice 347 m2, prizemlje, kat i potkrovlje, garaža, moguća zamjena za stan 60-70 m2, novije gradnje V. Gorica ili Zg (Jarun), 235.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Barbarići Kravarski, samost. kuća površine 98 m2 i okućnice 1310 m2, p,p i kat, pomoćni objekt (ljetna kuhinja), moguća zamjena za stan 40 m2 u V. Gorici uz nadoplatu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 67.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Mraclin, samost. kuća površine 140 m2 i okućnice 878 m2, (struja, gradski vodovod), kuću je potrebno urediti, posjeduje građevinsku dozvolu, 28.000,00 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, centar, samost. v. prizemnica površine 278 m2 i okućnice 400 m2, razizemlje, prizemlje, visoko prizemlje, kuća je odlično održavana, te lijepo uređena, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, moguća zamjena za stan u Zagrebu (Črnomerec) do 60 m2 uz nadoplatu, 159.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Barbarići Kravarski, samost. kuća katnica površine 105 m2 i okućnice 1086 m2, p i potkrovlje, kuća je kompletno adaptirana 2010.god., 45.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Bratstvo, dvojna kuća 160 m2, okućnica 300 m2, katnica, p,ka i p, garaža, moguća zamjena za stan od 40 -50 m2, novije gradnje u V. Gorici uz nadoplatu, 160.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Mlaka, dvojna kuća, 160 m2, okućnice 80 m2, p.k i p, garaža 25 m2 iznad terasa, nova pvc stolarija, kuhinja, kupaonica, Rješenje o izvedenom stanju, 139.000 €, www.goricanekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Mlaka, kuća katnica 270 m2 i okućnice 720 m2, p,p,k i p, dvorište ograđeno, garaža, 144.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Ščitarjevo, samost. prizemnica površine 110 m2, okućnice 1100 m2, kompletno adapt. 2014.god., 110.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Kromosovo naselje, kuća u nizu površine 180 m2 i okućnice 220 m2, prizemlje, kat i potkrovlje, ispred kuće nalazi se garaža, mogućnost kupnje kuće kompl. namještene, 129.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Donje Podotočje, samost. drvena kuća (fasada stiropor 10 cm) i okućnice 700 m2, prizemlje i potkrovlje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju (potrebno je kuću