ISSN 1333-7289
broj 123 ožujak 2008. Godina XV.
www.meridijani.com
cijena 28 kn 7 km 3,7 eur
ALBANIJA GACKA velecvjetni kUKURIJEK giardini naxos i tAormina put za santiago šibenske vjetroelektrane sekvoje
Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja
broj 123 ožujak 2008.
ALBANIJA bijeg iz siromaštva
DAR POSTER Rijek
a Gac + poster Majkaki adije
te
IZ SKV SMOZA STAVE E UR
dne nagrade! Osvojite vrije
Gacka Divovske sekvoje Put za Santiago Kukurijek
N a i z vor i š t i m a p ov i j e s t i S ic i l i j e
Giardini Naxos i Taormina Želite li zavoljeti Siciliju, krenite u šetnju kroz najraniju povijest otoka na ostacima antičkog Naxosa, nastavite otkrivati dugu povijest s pročelja Taormine, a doživljaj upotpunite upijajući ljepote jonske rivijere s terase u Castelmoli. Dodirnite zeleni list najstarijeg živog bića u Europi te popričajte s gostoljubivim i brbljivim domaćinima, ljudima u čiji su temperament urasli vruća crvena lava s Etne, žuti kiseli limuni, mediteranske mirisne trave, slatke crvene naranče i tirkizno more
Taormina Pažljivom promatraču šetnja glavnom gradskom ulicom kroz svoja pročelja otkriva povijesnu priču grada
Tekst i fotografije Kristijan Brkić
iardini Naxos, malo turističko ljetovalište na sicilijanskoj obali Jonskog mora, ne raz likuje se mnogo od sličnih talijanskih obalnih gradića. Posjetite li ga tijekom ljeta, zateći ćete tipičnu vrevu vojske turista koji opsjedaju plaže te brojne resto rane i suvenirnice. Ima previše ma lih hotela i apartmana te je izgubio nekadašnji šarm maloga ribarskog mjesta, no unatoč svemu, mnogo je posjećeniji od niza drugih sicilijan skih gradića na moru. Glavni raz log tome nije zanimljiva povijest, koje većina turista nije ni svjesna, nego prije svega njegov dobar po ložaj, idealan za obilazak mnogih zanimljivih mjesta u okolici.
Od kolonizatora do osloboditelja Atenskog pomorca Theoclesa davne 735. godine prije Krista zadesila je pri plovidbi duž južne talijanske obale jaka oluja koja je njegovu flotu otpuhala prema otvorenome moru. Vjetrovi su ga odnijeli prema Trinakriasu - »trokrakoj zvijezdi«, otoku koji oplakuju tri mora. Jedi no što je znao je da na tom otoku živi narod koji jede ljudsko meso i ubija svakog tko se iskrca. Takvu su
priču fenički trgovci proširili kako bi držali druge trgovce dalje od obala najvećeg mediteranskog oto ka. Theocles nije znao da otok već stoljećima nastanjuju na sjeveroza padu Sicani i Elmi, a drugdje Siculi te da oni nisu ni približno toliko negostoljubivi kao što se priča. Ugledavši miran zaljev koji je od nemirnog mora štitio crni vul kanski poluotok, odlučio se ipak nakratko iskrcati, nadajući se da će sve dobro proći. Sljedećih dana uvidio je da su Siculi miroljubivi poljoprivrednici i da je zemlja na kojoj žive plodna. Nakon povratka u Atenu The ocles je pričao o svojim doživljaji ma, no malotko je vjerovao njego vim mornarskim pričama pa je su putnike za iduće putovanje morao potražiti na otoku Eubeji. Odušev ljen Trinakriasom, otokom koji je danas poznat pod imenom Sicilija prema imenu svojih prastanovnika, odlučio je tamo zasnovati prvu grč ku koloniju. Upravo na tom crnom poluotoku gdje se prvi put iskrcao počeo se graditi grad koji su prema imenu rodnog otoka svoga vođe osnivači nazvali Naxos. Grad Naxos se polako razvijao dok ga kao osvetu zbog potpore
Giardini Naxos S cvjetne terase simpatičnog obiteljskog hotela Palladio otvara se pogled na dugu pješčanu plažu iz koje u tirkizno more ulaze crni lukobrani vulkanskih stijena IZ RIBARNICE Ranim jutrom, prije nego što na ulice nahrupe brojni turisti, mještanin na nezaobilaznoj vespi obavlja dnevnu nabavu
30
Meridijani | ožujak 2008
pružene Ateni u 5. stoljeću prije Krista nisu razorili Sirakužani. Dio preživjelih odlučio je pronaći lakše branjivu lokaciju te je njihov vođa Andromah na obližnjoj uzvisini 358. godine prije Krista zasnovao novo naselje - Tauromenion. Za hvaljujući položaju na Via Valeriji, glavnom trgovačkom putu između Messine i Siracuse, novi je grad brzo postao važan. Preostalo stanovni štvo Naxosa postupno je napuštalo razorenu utvrdu na poluotoku i počelo naseljavati obale zaljeva. Od tada pa sve do pojave turizma grad
na uzvisini bio je važniji od njegove luke na moru. Dugu povijest Sicilije obilježile su promjene brojnih osvajača koji ma je otok, zbog veličine i položaja, bio poželjan plijen. Rimljani, Bar bari, Bizantinci, Arapi, Normani, Hohenstaufeni, Anžuvinci, Aragon ci, Španjolci i Burboni karike su u lancu tuđinske vlasti koja je Siciliju najčešće sputavala i izrabljivala, a vrlo joj je rijetko pružala prosperi tet i mir. Lanac osvajača prekinuo je tek talijanski revolucionar i vođa nacionalnog pokreta za ujedinjenje
Italije Giuseppe Garibaldi koji je 1860. godine sa svojih tisuću do brovoljaca »crvenokošuljaša« oslo bodio Siciliju te upravo s poluotoka na koji se iskrcao prvi kolonizator zaplovio prema talijanskom kopnu i pokrenuo proces koji je rezultirao ujedinjenjem Italije.
Giardini Naxos Krajem antike od starog Naxosa ostale su samo zaboravljene ruševi ne (danas je to uređeni arheološki park), a ribarska luka Taormina na obali pješčanog zaljeva počela Meridijani | ožujak 2008
31
amFITEATAR Primjećuju li tehničari, dok postavljaju pozornicu za nastup Lize Minnelli, ljepotu prirodne kulise jonske rivijere i moćne Etne?
se razvijati kao novo naselje. Po četkom novog vijeka na plodnom tlu podignute su brojne plantaže šećerne trske. Kasnije su trsku za mijenile plantaže citrusa po kojima je naselje i dobilo ime Borgo de li giardini ili skraćeno Giardini. Naglim širenjem grada nestali su vrtovi naranči i limuna, a u spomen na dugu povijest imenu je dodano i prvobitno ime - tako je nastao naziv Giardini Naxos. Danas posjetitelji ovdje dolaze radi uživanja u pješčanim plažama i 32
Meridijani | ožujak 2008
čistom Jonskom moru, a lokacija mu je dobra kao polazište za obilazak niza zanimljivih lokacija u okolici. Posvuda na ulicama može se vidjeti i kupiti simbol Sicilije, tako zvana Trinacria. Tri noge na grbu Sicilije predstavljaju trokutast oblik otoka, a Meduzina glava simboli zira zaštitnicu otoka božicu Atenu koja je nosi na svom štitu.
Čudesna Taormina Zahvaljujući položaju na uzvišenoj terasi vapnenačkoga grebena, utvr
đeni je grad Taormina na važnom trgovačkom putu od svog postanka bio, uz Messinu i Siracusu, najzna čajnije naselje na jonskoj fasadi Sici lije. Urbani kompleks Taormine koji se nalazi na popisu UNESCO‑ove svjetske baštine svjedoči o brojnim vladarima otoka. Gradske uličice oduševljavaju očuvanom romanič kom, gotičkom, arapskom i rene sansnom arhitekturom (ponegdje zastupljene u istoj građevini). Najvažniji spomenik ostavili su začetnici Taormine - veleban
počela padati u zaborav, no zani manje je ponovno probudio Goethe koji ju je opisao u dnevniku s puto vanja po Italiji. Europskoj aristo kraciji ovo je s vremenom postalo nezaobilazna postaja na »Grand Touru« - najpoznatijem itineraru bogatih putnika od polovice 17. sto ljeća do razvoja željezničke mreže. Putovanje Europom oni bi počeli u Londonu, putovali bi preko Pariza, Švicarske, cijele Italije i Sicilije te na povratku prošli srcem Njemačke i Nizozemske. Takva su putovanja trajala mjesecima ili čak godinama, a jedna od najimpresivnijih postaja bila je upravo Taormina. Brojni aristokrati ovdje su gra dili ljetnikovce ili su stare palače i samostane preuređivali za svoje
kako vrijedi posjetiti većini turista skriven gradski park s bujnom me diteranskom vegetacijom koji je gra du poklonila jedna aristokratkinja. Taj dar bio je njezina zahvala za lije pe trenutke koje je provela ovdje.
Mlinski kamen, kesten i crni klanac Na susjednom brdu iznad Taormine dominira utvrđeni gradić Castel mola. Ime je dobio po tome što nje gov kružni utvrđeni bedem gledan odozdo podsjeća na veliki mlinski kamen. Gradić malih zavojitih uli čica na svakom uglu iznenađuje novim pogledima na jonsku oba lu i vulkan Etnu, a najljepši vidik otvara se s vrha lascivno uređenog restorana Turrisi. U njemu možete probati, a nakon toga i ponijeti kući
Castelmola Gradić nad Taorminom idealno je mjesto za uživanje u lokalnim specijalitetima
amfiteatar u kojem su gledatelji grčkih tragedija uživali u samim predstavama jednako koliko u po gledu prema Naxosu i Etni u dalji ni. Rimljani su ga proširili te je tako postao drugi amfiteatar po veličini na Siciliji. Zanimljivo je da su Ri mljani zbog nedostatka prostora za gradnju arene starom grčkom amfiteatru dali novu funkciju, što je rijetko zabilježen slučaj. U vrijeme kada je trgovina po čela pronalaziti povoljnije promet nice na obali Taormina je polako
potrebe. Upravo taj aristokratski štih sjedinjen s arhitektonskim i povijesnim bogatstvom na malom prostoru s kojeg se pružaju neza boravni vidici na Jonsko more i na Etnu još ovamo privlače svjet sku elitu i brojne turiste. Taormina predstavlja vrhunac turističke po nude Sicilije, no samo si imućniji mogu priuštiti višednevni boravak u gradu. Većini turista to je destina cija za poludnevni izlet. Uz brojne ljepote koje ćete upo znati šećući gradskim ulicama, sva
lokalne specijalitete - kolačiće od badema i Vino di Mandorla (slat kasto piće od badema, nešto između vina i likera). Zaputiti se petnaestak kilome tara od Giardina Naxosa do mje stašca Sant’Alfio da biste vidjeli jedno stablo kestena ne bi bilo pre više zanimljivo da se to stablo ne smatra najstarijim živućim Europ ljaninom. Taj kesten bio je svje dok brojnih povijesnih mijena, a u vrijeme Theoclesova dolaska bio je star između tri i trinaest stoljeća. Meridijani | ožujak 2008
33
klanac rijeke Alcantra Tko je jači? Etna koja je stvorila i modelirala divovske bazaltne stupove ili rijeka Alcantra koja ih je prosjekla?
Najstarije živo biće u Europi ima impozantno stablo promjera 50 metara. Već je dugo deblo ras padnuto na nekoliko odvojenih kestena, no zajednički korijenski sustav koji je prije tri, četiri tisuće godina prodro u sicilijansko tlo još u njemu nalazi životnu snagu. Poznat je pod imenom »Il Castagno dei Cento Cavalli« koje je, prema legendi, dobio nakon što je ispod njegove nepregledne krošnje Ivana Aragonska zajedno sa svojih stoti nu konjanika u 16. stoljeću tu našla zaštitu od kiše. O Etni, zaštitnom znaku Sicili je, već ste imali priliku čitati u »Me ridijanima« (u broju 111) pa ovdje nećemo ponavljati što sve možete vidjeti i doživjeti na njoj nego ćemo samo dodati preporuku da vatreno srce Sicilije upoznate na nestan dardan, ali iznimno slikovit način. Naime, oko dvije trećine Etnina podnožja prolazi stara željeznič ka linija, a s obzirom na to da je 34
Meridijani | ožujak 2008
spora (put od stotinjak kilometara prevali za 3-4 sata), imate dovoljno vremena nauživati se u njezinim vizurama. Vlak prolazi slikovitim uspavanim mjestašcima te između nasada limuna, naranči i pistacija. Česta meta posjetitelja je i jedan Etnin »proizvod« - klanac rijeke Al cantra. Prije otprilike 8000 godina golema količina lave popunila je ko rito rijeke Alcantra (arapski Al Qan trah = most). Polaganim hlađenjem formirali su se pravilni, najčešće pentagonalni i heksagonalni bazal tni stupovi, od kojih su neki dugi i do 30 metara. Rijeka je ovu geološku rijetkost polagano dubila tražeći svoje staro korito te tako oblikovala impresivan crni klanac neobičnih pravilnih bridova koje kao da je isklesao neki mitološki klesar. Ako ćete kao suvremeni noma di poželjeti posjetiti Siciliju, dobro polazno mjesto za upoznavanje nje zinih čari upravo je mjesto gdje je prvi kolonizator nogom stupio na
trokraki otok Trinakrias. Želite li samo kupanje i odmor, Giardini Naxos vam nudi lijepe pješčane pla že koje, kao i naše jadranske, štite kameni lukobrani, ali za razliku od naših vapnenačko bijelih ovi su vulkansko crni. Mnogima nakon povratka kući kao uspomena na Siciliju ostaje u sjećanju upravo ta neobična slika zlatnožutog pijeska, tirkiznog mora i crnih lukobrana. Ljepote Sicilije, opisujući im pozantni kesten, možda je najbolje zapisao Edmondo de Amicis u bi lješkama s puta po Siciliji: »...pred kraj ovog dražesnog putovanja za tekoh se na mjestu s kojeg ugledah more, nad kojim se iscrtava silueta snijegom pokrivene Etne, gdje se odmara golemi Castagno dei Cento Cavalli, a na drugoj strani plemeni ta ljepota Taormine koja nadvisuje azurno more... O božanska Sicilijo! Koliki su Talijani, otkrivajući ljepo te dalekih krajeva, umrli i umiru a da nisu vidjeli tvoju ljepotu!«