5_06-DivrejTora-KiTece-5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 46

Zagreb, šabat 25. kolovoza 2018. - 14. elula 5778.

Broj 46

http://twitter.com/DivrejTora B’’H Šabat Ki Tece

divrejtora@gmail.com

Paraša Ki Tece

24.08.18. 25.08.18. Jeruzalem 18:33

19:50

Zagreb

19:31

20:29

Rijeka

19:36

20:35

Split

19:25

20:24

koji laţno optuţi ţenu za nevjeru.

Dubrovnik 19:17

20:16

Slijedi popis osoba koje se ne mogu

Vinkovci

19:19

20:17

vjenčati sa Ţidovkom/Ţidovom:

Sarajevo

19:18

20:17

izvanbračno dijete, muški potomak

Doboj

19:20

20:19

moabskog ili amonitskog podrije-

B. Luka

19:24

20:23

tla, prvi ili drugi naraštaj Edomaca

Beograd

19:12

20:14

ili Egipćana.

Novi Sad 19:15

20:11

Paraša uključuje i zakone: o čisto-

Subotica 19:17

20:21

ći vojnog tabora, o zabrani vraća-

Zrenjanin 19:13

20:16

nja odbjeglog roba njegovu vlasni-

Niš

19:03

20:06

ku, duţnost pravovremenog ispla-

Beč

Nabrajaju se i sudski postupci i kazne za preljub, silovanje ili zavođenje neudane djevojke, za muţa

19:33

20:32

ćivanja plaće radniku; poslodavac

Frankfurt 20:08

21:06

mora dopustiti svakome tko za

Edison, NJ 19:23

20:22

njega radi, bio to čovjek ili ţivotinja, da na poslu jede; odgovarajući odnos prema duţniku i zabrana

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan:

utorak 28.8.2018.

(D’varim 21,10-25,19) Od 613 Torinih zapovijedi (micvot), njih 74 se nalaze u paraši Ki Tece: zakoni o lijepim zarobljenicama, o pravu

zaračunavanja kamata; zakoni o razvodu (iz kojih su izvedeni i brojni zakoni o braku);

kazna od 39 udaraca

bičem za kršenje Torinih zabrana; po-

Alot Hašahar

4:35

Najranije Talit

5:14

Nec Hahama

6:12

Najkasnije Š’ma

9:34

Zman Tefila

10:42

treba otjerati pticu prije nego što joj se

Hacot

12:57

uzme ptič, o duţnosti podizanja sigur-

Ki Tece završava obvezom sjećanja

Minha Ketana

16:53

nosne ograde na krovu kuće, o raznim

„što ti je Amalek učinio na putu, na tvom

Plag Haminha

18:18

oblicima kilajim (zabrana stvaranja bilj-

izlasku iz Egipta.― ■

Šekia

19:42

nih i ţivotinjskih kriţanaca).

Cet Ha-kohavim

20:24

nasljeđivanja provorođenaca, o svojeglavom i neposlušnom sinu, o pokapanju mrtvih i njihovu dostojanstvu, o vraćanju izgubljenih stvari, o tome da

stupci za jibum (leviratski brak) – obveza da brat čovjeka koji je umro, a nije imao djecu, oţeni njegovu udovicu, ili halica (izuvanje cipela) u slučaju kad se šogor ne ţeli vjenčati.

Prevela: Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen - prva alija - 12 p'sukim (21,10-21) "Prekrasna zarobljenica": Ţidovski vojnik mora se oduprijeti "normalnim" iskušenjima bitke, no zarobljenicu mu je dozvoljeno uzeti samo po proceduri koju odobrava Tora. To nije idealna situacija. Komentari to smatraju jednom od micvot koja je "popuštanje niskim sklonostima muškarca" u jeku bitke. Koliko god se ova micva doimala "čudnom", i koliko god to nije dio našeg iskustva, ona nam ipak govori nešto o razlici između vojski svijeta i ţidovske vojske. Mi se ne ponašamo (ne bismo se trebali ponašati) kao drugi ljudi - čak ni u "jeku bitke". Ako se nakon razdoblja čekanja odluči da je ne oţeni, on je mora osloboditi bez da je zlostavlja ili poniţava. Čovjek ne moţe pogodovati sinu voljene ţene na štetu svog prvorođenca od "manje voljene" supruge. (Dublji smisao povezanosti ove dvije teme je da će ţenidba iz pogrešnih motiva vjerojatno za rezultat imati "omrznutu suprugu".) Taj je odlomak izvorište za dvostruki dio (imetka) prvorođenaca. Ramban ovdje biljeţi dvije micvot - pozitivnu naredbu da se prvencu dade dvostruki dio i zabranu da mu se ne da dvostruki dio. Rambam i Hinuh uključuju pravila u vezi prvorođenca kao dio zakona o nasljeđivanju iz Paršat Pinhas, a ne zasebno ovdje. Ovo je samo jedan od mnogih primjera različitog načina brojanja (micvot) među učenjacima koji su nastojali utvrditi tradicionalnih 613 micvot. Gaon iz Vilne vidi naznaku dvostrukog dijela b'hora u slovima riječi b'hor: bet-kaf-reš. Svako slovo je Strana 2

dvostruko u odnosu na kategoriju kojoj pripada - bet = 2, dvostruko od "jedinice", kaf = 20, dvostruko od "desetice"; i reš = 200, dvostruko od "stotice" u alefbetu. "Buntovnog sina" roditelji upozoravaju da popravi svoj ponašanje. Ako im nastavi i dalje prkositi, kršiti određene micvot, postupati po određenom redoslijedu ponašanja, te ako je određene dobi i na određenom stupnju tjelesnog razvoja, a njegovi su roditelji zdravi, normalni i procijeni se na podjednakom karakternom nivou, tada, i samo tada, bilo bi ga moguće pogubiti kao "ben sorer u'more". Iako je gotovo nemoguće doći do te krajnje točke – a izvori nam govore da do slučaja "buntovnog sina" nikada nije došlo - taj dio Tore sluţi kao strogo upozorenje ćudljivoj djeci i njihovim roditeljima! Čini se da su neke micvot namijenjene prvenstveno za odvraćanje i kao musar. S gledišta micvot Dobne granice za moguću osudu kao "ben sorer u'more" su od 13 godina do 13 godina i 3 mjeseca. I to samo ako je dječak u određenoj fazi puberteta – što je iznimno uzak okvir. Čini se da Tora zapravo ne ţeli pogubiti buntovnog sin. Pogubljenje bsu’m-a uopće nije tipična kazna za grijeh/zločin. Krađa mesa, preţderavanje, nepoštivanje roditeljskog autoriteta – ništa od toga samo po sebi ili kolektivno nije čin koji iziskuje smrtnu kaznu. Bsu’ma se pogubi na B-ţju zapovijed, jer Tora, na osnovu njegova dosadašnjeg ponašanja, svjedoči da će on u svom ţivotu biti toliko zao da mu ne smijemo dopustiti da nastavi ţivjeti. Što je s mogućnošću t'šuve? Očigledno, B-g kaţe da je u ovom slučaju nema. Mi, naravno, ne moţemo učiniti

takvu prosudbu - jedino HaŠem je to u stanju učiniti. Levi - druga alija - 9 p'sukim (21,22-22,7) Oni koji su bili pogubljeni kamenovanjem bili su obješeni nakon smrti, kratko vrijeme prije zalaska ■ sunca. Potom su bili pokopani zajedno s vješalima kako bi se izbjegla dodatno sramoćenje b-ţanske slike na koju smo svi stvoreni. Vješanje tijela nakon smaknuća (u nekim slučajevima, a ne u svima) sluţi kao način odvraćanja za druge i dio je procesa izmirenja za dušu krivca. Koristeći "kal vahomer", podučeni smo da je pokop, govoreći općenito, i konkretno "što je prije moguće", ispravan postupak za mrtve. Imajte na umu da iako Tora ovdje govori samo o pogubljenom "zločincu", micva iz Tore obuhvaća pokop svih umrlih. Ovo nije rabinski zaključak, proširenje ili propis - ovo je dio Zakona Tore - Usmenog zakona. Čovjek je duţan izgubljene predmete koje je moguće identificirati vratiti njihovim pravim vlasnicima, čak i ako je to teško. Ovu odgovornost se ne smije zanemariti čak ni onda kada je lakše jednostavno predmet ostaviti. Tehnički govoreći, zakoni o izgubljenom i nađenom primjenjuju se na imetak bliţnjeg Ţidova. Međutim, s potencijalom za kiduš HaŠem i ono suprotno tome, a što ovisi o Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

tome što čovjek čini, vaţno je dati sve od sebe da se izgubljenu stvar vrati također i neţidovu. Niti se moţe ignorirati teretnu ţivotinju svog bliţnjeg koja se srušila pod svojim teretom. Duţnost nam je da pomognemo svom bliţnjem da natovari svoju ţivotinju. Muškarci i ţene ne smiju razmjenjivati odjeću niti činiti određene stvari koje su svojstvene suprotnom spolu. S gledišta micvot Targum Jonatan b. Uziel ovu odredbu definira kao zabranu da ţene nose talit i t'filin. Obje su ove micvot pozitivne zapovijedi vezane uz vrijeme, te su ţene zbog toga izuzete od njihovog vršenja. Uobičajeno je da mnoge ţene na sebe prihvate tu vrstu micvot, kao što je to slučaj sa šofarom, suka, lulavom, omerom - u određenoj mjeri. No s talitom i t'filinom nije tako. Oni autoriteti koje slijede mišljenje Targuma, zapravo bi zabranili ţenama da nose talit ili t'filin. Mada se većina autoriteta slaţe da talit i t'filin ţenama nije zabranjen, ostaje činjenica da ţene obično ne vrše te dvije micvot. Treba također imati na umu da t'filini nisu samo nešto čime vršimo micvu (micvot) - oni su sveti sami po sebi. I budući da su takvi, postoji više razloga za svakoga tko nije obvezan nositi ih, da to ne čini. (To objašnjava zašto dječak koji je bar micva čeka s nošenjem svog t'filina sve dok ne postane obvezan nositi ga. Većina drugih micvot se "prakticiraju" i "uvjeţbavaju" u mnogo ranijoj dobi. Kada se (u divljini) naiđe na (košer) ptičje gnijezdo, zabranjeno je uzeti majku pticu bilo samu, bilo s jajima/ptićima, no jaja/ptiće se smije uzeti, ukoliko se prvo otjera majku pticu. Ovo je zagonetna Godina 11 3 Broj 46 Strana

Alija po alija

micva koja se protivi logici. Ona je obavijena mistikom više od većine micvot. S gledišta micvot Micva koja zabranjuje vezati usta ţivotinji dok, na primjer, radi oko hrane, jedno je od izvorišta naše obveze da izbjegavamo okrutnost prema ţivotinjama. Iako nije dat nikakav razlog u Orah, naši učenjaci hrabro su proglasili razlog (ili razlog) za ovu micvu. Postoje i druge micvot kojima su hazal priloţili razloge, s tek nešto ustezanja. Naravno, uvijek se moramo prisjetit da micvot prvenstveno moramo činiti jer su one Kraljeve odredbe. No razlozi imaju svoje mjesto u ţidovskom učenju i ţivotu. Šilu'ah hakan protivi se logici i odbacuje razloge. Samo košer ptica. Samo u divljini, a ne kod ptica koje su u vlasništvu ljudi. Zašto te (i druge) razlike ako je to još jedna micva "jednostavno" povezana s milosrđem nasuprot okrutnosti? Zbog toga što to nije jednostavna micva. Š'liši - treća alija - 29 p'sukim (22,8-23,7) Imamo obavezu da podignemo zaštitnu ogradu uokolo svog krova. Sa svoje imovine moramo otkloniti sve sigurnosne rizike. Usmeni zakon definira da ove micvot uključuju više nego sam vlastiti krov. Rabinski zakon, "preuzimajući vodstvo od Tore", proširuje pravila o "sigurnosti i zdravlju" na brojna područja. Npr. stavimo li po strani samu osobu koja puši (sa sigurnošću se moţe ustvrditi da je ta po zdravlje/ţivot opasna praksa zabranjena Torom), trebalo bi biti jasno da pušenje u blizini drugih ljudi krši suštinu ove micve. Rambam kaţe da čovjek ne moţe reći drugima: "Nemoj mi govoriti što da radim - ako ţelim riskirati

svoje zdravlje ili ţivot, to je moja stvar". To je nešto što treba imati na umu kada odlučite "napasti" svog omiljenog pušača. Ne smije se posaditi različita zrna u vinogradu, niti se smije jesti ono što od toga urodi. Napomena: Nije uvijek tako da se ne smije koristiti rezultat zabranjenih mješavina. Primjerice, mazga se moţe koristiti, čak i ako je nastala kršenjem zabrane kriţanja ţivotinja. Za razliku od ove micve "k'lai kerem", koja je zabranjena u svim područjima. Zabranjeno je orati s volom i magarcem zajedno, kao i vezati zajedno bilo koje nekompatibilne ţivotinje (ili ljude), za bilo koju namjenu. S gledišta micvot Napomena: Na zabranu vuče kola s nojem i ţirafalom ne treba gledati kao na rabinsko proširenje zakona Tore. To je, zapravo, potpuno kršenje Tore, budući da Talmud uči da opseg ove micve iz perspektive Tore nije isključivo oranje, ni vol niti magarac. Ova se ideja pojavljuje u nekim, ali ne i svim, micvot. Rambam smatra da Tora zabranjuje svaku kombinaciju košer i nekošer ţivotinje, na temelju činjenice da je u primjeru koji Tora daje po jedna od svake kategorije. Rambam kaţe da je kombinacija dviju košer ili dviju ne-košer ţivotinja zabranjena rabinskim zakonom. Mnogi autoriteti osporavaju ovo Rambamovo razlikovanje i kaţu da je sve to zakon Tore. Nemojte nositi šaatnez (odjeću od vune i lana zajedno) Za razliku od prijašnje micve, ovdje se jedino vuna i lan ne smiju miješati za odjeću (i tehnički istovjetne namjene). Ne postoji "širenje" Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

definicije micve niti rabinsko proširenja njegovog opsega. (Zapravo, postoji koncept "rabinskog šaatneza", ali on ne ide dalje od kombinacije vune i lana.) Da pojasnimo: Tora kaže - Vol, magarac, oranje. Talmud nas uči da to vrijedi - D'Orajta (iz Tore) i za kozu, i noja, koji vuku cirkuska kola. Tora kaže - Vuna i lan. To je to. Ne kaţemo da bi se ovo trebalo protezati i na pamuk i vunu. Ni Tora, ni Talmud, ni rabini nisu proširili ovu micvu izvan njenih Torom zadanih smjernica. Na osnovu čega moţemo znati koje su micvot šire od zapisanog, te koje su rabini proširili a koji ostaju onakve kako je napisno? Odgovor leţi u prenošenju Tore, te rabinskim tradicijama koje se prenose s koljena na koljeno. Ovo je bitan dio Tore i judaizma. Emunat hahamim znači vjerovati i pouzdavati se u to da je prijenos Usmenog zakona pošten i pouzdan. Svatko moţe čitati riječi Tore - ona je prevedena na više jezika od bilo koje druge knjige u povijesti. Ali jedino mi znamo kada je magarac magarac a kada označava svaku drugu ţivotinju. Kada se dan odnosi na dnevni dio dana (za razliku od noći), a kada je dan 24-satni period. Kada ben znači sin, a kada uključuje i kćeri. To je Emunat hahamim. ... stavite cicit na sve haljine s četiri kraja koje nosite. (Kao micva, cicit je već ubrojen, ali ovo njegovo postavljanja uz šaatnez primjer je pozitivne micve koja nadilazi negativno, lanena odjeće moţe imati pričvršćen vuneni cicit - to vrijedi samo kad se promatraju svi aspekti cicita, tj. t’heilet. Rambam zabranjuje nošenje šaatneza u cicitu, zato da čovjek ne bi zaspao ili zaboravio noću skinuti tu odjeću, kada je oslobođen od cicita Strana 4

Alija po alija

te bi kršio šaatnez. Ovo je rabinska zabrana nečega što Tora dopušta )

R'vi'i - četvrta alija - 17 p'sukim (23,8-24)

Ako je netko laţno optuţio svoju zaručnicu za nevjeru, on se od nje više ne smije razvesti (osim ako to ona ne ţeli). Plaća se također i kazna djevojčinoj obitelji zbog uvrede. Kao ogranak ovog dijela Tore, učimo da se par mora oţeniti s "ketubom" i "kidušinom". Također saznajemo da sud mora izvršiti kaznu "kamenovanja" kada se to od njega zahtijeva.

Oto, obraćenike iz Edoma i Egipta ne treba diskriminirati, ali ih se potpuno integrirati moţe tek od 3. naraštaja.

Obje strane koje su privolile na zabranjeni odnosa su krive. Ako je ţenu moguće smatrati učesnicom koja se tome opirala, onda ona ne smije biti kaţnjena. Ne smijemo kazniti nikoga tko moţda nije bio odgovoran za svoje postupke. Ovo je izvor jednog od principa Pirkei Avot: Pruţite svakome povlasticu sumnje. Čovjek koji siluje neudanu ţenu, mora je oţeniti i nikada se ne moţe od nje razvesti (ako ona tako ţeli). Čovjek ne moţe oţeniti bivšu ţenu svoga oca. Određene grupe kastriranih muškaraca imaju ograničenja u vezi braka kao i "mamzerim". Amonci i Moabci ne mogu ţenidbom ući u "B-ţju zajednicu" zbog okrutnog, negostoljubivog ponašanja tih dvaju naroda prema Izraelu. Niti ikada smijemo tim narodima ponuditi mir kao alternativu ratu, kao što se to traţi za druge neprijatelje.

Vojni logor mora se odrţavati duhovno i fizički čistim. Izvan tabora moraju biti predviđeni sanitarni objekti, a vojnici moraju biti opremljeni odgovarajućim sredstvima za odrţavanje higijene. Iz ove micve proizlazi i sljedeće: ulazak na Brdo Hrama (koje ima halahički status levitskog tabora ovdje govorimo o području na ko■ jem se nisu nalazili Beit HaMikdaš i njegovo dvorište) zabranjen je ljudima s određenim vrstama obredne nečistoće. Idejno, moramo shvatiti da na B-ţju prisutnost među nama utječe naše moralno ponašanje. Stoga, te micvot nose posljedice po ţidovsko društvo u cjelini, a ne samo u vojnom okruţenju. Roba, koji je pobjegao od svog gospodara i dotrčao do nas da nađe zaštitu, ne smije se vratiti. Ne smijemo zlostavljati roba koji je potraţio utočište u Izraelu. Prostitucija je zabranjena i prihodi stečeni na taj način ne smiju se koristiti za svete stvari. (Neki ubrajaju da je u ovu micvu uključen i spolni odnos između neoţenjenih partnera.) Iako se kamate za osobne zajmove ne smiju uzimati od Ţidova, prihvatljivo je (i ispravno) neţidovima posuđivati uz kamate. To je stoga što društvo u cjelini smatra razumnim naplaćivati umjerene kamate na zajmove. S obzirom da neţidov Ţidovu moţe naplatiti kamatu, Tora nam daje dopuštenje da od njih uzimamo kamate. Lihva, kamataDivrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

renje, prepoznat će se kao "univerzalne" pogrešne postupke. Zabrana uzimanja bilo kakve kamate poseban je duhovni zahtjev za Ţidova.

razvede, ne moţe se ponovno udati za svog prvog muţa.

Zavjeti Hramu moraju se otkupiti unutar ciklusa od tri blagdana. Preporučljivo je suzdrţati se od obećanja, ali kada ga se dâ, osoba ga se mora drţati. (Hatarat n'darim daje "izlaz" za određena nesmotrena obećanja.)

Muškarac je oslobođen vojne sluţbe tijekom prve godine braka, i za to se vrijeme mora aktivno brinuti da njegova ţena bude sretna.

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim (23,25-24,4) Radnici imaju pravo jesti hranu s kojom rade, ali bez odobrenja ne smiju uzimati više od toga. Radnici ne smiju smanjiti svoju učinkovitost jedući na poslu. Na području zakona Tore uočavamo prekrasnu ravnoteţu, koja se tiče odnosa između poslodavca i radnika. S jedne strane, radniku je dopušteno jesti od onoga što ubire. S druge strane, on to ne moţe raditi za vrijeme posla, jer bi to umanjilo njegovu učinkovitost, a što rezultira krađom od njegovog šefa. S druge strane, poslodavac mora dati stanke tijekom dana, kada radnik moţe jesti. S druge strane, radnik bez dopuštenja ne smije odnijeti kući ništa od plodova. Mišna nadalje kaţe da radnik ne bi trebao zloupotrebljavati to pravo koje mu daje Tora, kako njegov poslodavac ne bi proširio glas drugima da ne bi trebali zapošljavati tog radnika. Mišna također tumači da je poslodavac duţan hraniti svoje radnike u skladu s prevladavajućim običajem u njegovu mjestu. Poslodavac ne smije iskorištavati radnika, a radnik ne smije iskorištavati poslodavca. Ako bračni par ţeli okončati brak, to se mora učiniti primjerenim "getom". Ako se razvedenica ponovno uda, a kasnije obudovi ili se

Godina 11 5 Broj 46 Strana

Šiši - šesta alija - 9 p'sukim (24,513)

Posuđe koje se koristi za pripremu hrane ne smije se uzimati kao jamstvo za zajam. Moramo biti osjetljivi na potrebe onoga koji posuđuje. Otmica i prodaja ţrtve kaţnjava se smrtnom kaznom. Ne smijemo uklanjati znakove "cora'ata". Uvijek pamtite što se dogodilo Miriam. [Iako Rambam i Hinuh ne računaju ovo "pamtite" među 613, drugi koji broje micve ubrajaju je.] Siromašnu osobu koja je od nas posudila (novac) ne smijemo prekomjerno prisiljavati na davanje garancije. Ne smijemo zadrţati ono što smo već uzeli od nje – ako joj je potrebno, moramo joj to vratiti. Š'vi'i - sedma alija - 28 p'sukim (24,14-25,19) Ne smijemo nepravično iskorištavati naše manje sretne radnike. Nadničare se mora biti platiti na vrijeme. Bliski srodnici ne mogu svjedočiti jedni protiv (ili u prilog) drugih u kaznenim predmetima. U ovome se nalazi i nagovještaj da se čovjeka neće kazniti za djela njegovih roditelja ili djece. Ne smijemo izvrtati pravdu čak ni za dobro siročeta. Vrijednosnice za zajam ne smiju se uzimati od udovice. Našeg iskustva u Egiptu trebamo se prisjećati kao pokretača za mnoge od tih "senzibiliziranih" micvot.

Ono što bude zaboravljeno na poljima nakon ţetve mora se ostaviti za siromašne. Ne bi se trebalo vraćati po to. Kaznu makot (bičevanja) sudovi trebaju dosuditi onima koji su proglašeni krivima za grijehe koji se na taj način kaţnjavaju, ali se mora paziti da se ne prekorači traţeni broj udaraca. Nemojte vezati njušku ţivotinji dok radi s hranom. Udovici bez djece zabranjeno je da se uda za bilo koga ... sve dok ... se ne "uda" za svog šogora (jibum) ili njihova veza bude prekinuta halicom, i u tom slučaju ona se moţe udati za bilo koga drugoga. Ako čovjek "A" progoni čovjeka "B" kako bi ga ubio, naša je duţnost spasiti ţivot "B"-u, čak i ako to podrazumijeva ubojstvo osobe "A". Ne smijemo pokazati samilost prema progonotelju (A). Ukoliko je moguće zaustaviti osobu "A" bez da je se ubije, moramo to učiniti - ubiti ga u ovom slučaju bio bi čin umorstva. (Ne samo da se ne smije koristiti laţne mjere/mjerice, već i) zabranjeno je i samo posjedovanje laţnih mjernih instrumenata za čvrstu ili tekuću robu, ili takvih utega. Ispravni utezi i mjerice jedan su od stupova društva, B-g prezire one koji varaju u poslu. Završni dio ove sedre je Zahor. Zapovjeđeno nam je da pamtimo što nam je Amalek učinio dok smo izlazili iz Egipta. Ţidovskom narodu u cjelini zapovjeđeno je da s ovoga svijeta zbriše ostatak Amaleka. Nikad ne smijemo zaboraviti Amaleka. Tehnički, ove se micvot odnose na konkretan narod Amaleka. Ideja se, međutim, mora proširiti na one nalik Amaleku koji su nas mučili tijekom čitave ţidovske povijesti. Ova posljednja tri p'sukim sedre ponovno se čitaju za Maftir. ■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 532. Obveza da se postupi po proceduri o lijepoj zarobljenici Kad među zarobljenicima ugledaš lijepu ženu ... (Ponovljeni zakon 21,11) 533. ...“ Još uvijek lijepa si, al noćas odlazim“...: Zabrana prodaje lijepe zarobljenice ... nećeš je prodati za novac ... (Ponovljeni zakon 21,14) 534. ... „Ostala si uvijek ista“…: Zabranu da se lijepu zarobljenicu zadrži kao robinju ... nećete je učiniti robinjom ... (Ponovljeni zakon 21,14) 535. Igra vješala: Obveza da se određene osuđenike objesi ... objesit ćeš ga na vješala. (Ponovljeni zakon 21,22) 536. Na groblju noću: Zabrana da se pokop odgodi preko noći Ne smiješ ostaviti njegovo tijelo na vješalima preko noći ... (Ponovljeni zakon 21,23) 537. Hevra kadiša: Obveza da se osuđenika pokopa na dan pogubljenja Svakako ga sahrani istog dana. (Ponovljeni zakon 21,23) 538. Izgubljeno i nađeno: Obaveza da se vrati izgubljeni predmet ... svakako ćeš ih vratiti ... (Ponovljeni zakon 22,1) 539. To nije ono što tražiš: Zabrana da se izgubljeni predmet ignorira ... nećeš se sakriti. (Ponovljeni zakon 22,3) 540. Pet, Šest ...: Zabrana da se ignorira drugog koji se muči s teretom Nećeš ugledati magarca ili vola brata svojega kako se srušio na putu i sakriti se ... (Ponovljeni zakon 22,4) 541. ... Podigni štapiće !: Obaveza da se drugome pomogne podići i skinuti teret ... pomoći ćeš mu postaviti ih na noge, zajedno s njim. (Ponovljeni zakon 22,4) 542. Oponašanje muškarca: Zabrana ženama da nose muške odjeće Muške stvari neće biti na ženi ... (Ponovljeni zakon 22,5) 543. Transseksualac: Zabrana muškarcima da nose žensku odjeću ... i muškarac ne smije nositi žensku odjeću ... (Ponovljeni zakon 22,5) 544. Kompleksno pitanje: Zabrana da se uzme majka ptice zajedno s mladima ... nećeš uzeti majku s ptićima. (Ponovljeni zakon 22,6) 545. Iš!: Obaveza da se potjera majku pticu Pošaljite majku ... (Ponovljeni zakon 22,7)

Strana 6

546. Krovovi: Obaveza da se na ravnom krovu postavi ograda ... napravit ćeš ogradu na svom krovu ... (Ponovljeni zakon 22,8) 547. Privlačna neprilika: Zabrana da se ostavi nešto opasno na nečijem posjedu ... tako da odgovornost za krv neće biti na tvojoj kući ... (Ponovljeni zakon 22,8) 548. Miš-maš: Zabrana da se u vinogradu posade različite vrste Ne smiješ posaditi svoj vinograd mješovitim vrstama ... (Ponovljeni zakon 22,9) 549. Sjemenast: Zabrana da se jedu različite sjemenke iz vinograda ... da ne bi učinio da urod bude zabranjen ... (Ponovljeni zakon 22,9) 550. Utrka pasa za vuču saonica: Zabrana da različite vrste životinja rade zajedno Ne smiješ orati zajedno s volom i magarcem. (Ponovljeni zakon 22,10) 551. Janje od povrća: Zabrana nošenja odjeće koja sadrži i vunu i lan Ne smijete nositi mješavinu vune i lana zajedno ... (Ponovljeni zakon 22,11) 552. Uzimam: Obaveza da se ženu oženi kako treba Ako se čovjek oženi ženom ... (Ponovljeni zakon 22,13) 553. Skandal!: Obaveza klevetnika da ostane sa svojom suprugom ... ona će ostati s njim kao žena ... (Ponovljeni zakon 22,19) 554. Pustite me da prespavam prije odluke: Zabranu klevetnika da se razvede od svoje žene ... on se nikad neće razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,19)

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

555. Smtrna kazna (# 4 od 4): Obaveza da se izvrši kamenovanjem kada se zatraži ... zaspite ih kamenjem da umru ... (Ponovljeni zakon 22,24) 556. Prilično jasno samo po sebi, no za svaki slučaj: Zabrana kažnjavanja onoga koji postupa pod prisilom Nemoj ništa učiniti djevojci jer nije počinila zločin ... (Ponovljeni zakon 22,26) 557. Zašto bi to ona htjela?: Obaveza silovatelja da oženi svoju žrtvu ... postat će mu žena ... (Ponovljeni zakon 22,29) 558. Vuče kuglu na lancu: Zabrana silovatelju da se ikada razvede od svoje žrtve ... i on se nikad neće razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,29) ... ne smije se nikada razvesti od nje. 559. Nepodudarni software: Zabrana eunuhu da uđe u bračne vode Čovjek s stučenih testisa ili odsječenog uda ne smije ući u zajednicu Vječnog. (Ponovljeni zakon 23,2) 560. Neshvaćen: Zabrana mamzeru da uđe u bračne vode Mamzer ne može ući u zajednicu Vječnog... (Ponovljeni zakon 23,3) 561. Bratska mržnja: Zabrana ulaženja u brak s potomcima Amona i Moaba Amonac i Moabac ne smiju ući u zajednicu Vječnog... (Ponovljeni zakon 23,4) 562. Ne samo to ...: Zabrana da se ponudi mir Amonu i Moabu Nemoj tražiti mir s njima ... (Ponovljeni zakon 23,7) 563. Bratsko suparništvo: Zabrana da se isključi Edomca nakon dvije generacije Ne smiješ odbaciti Edomca ... (Ponovljeni zakon 23,8) 564. Što je bilo, bilo je: Zabrana da se isključi Egipćana nakon dvije generacije ... nećeš odbiti Egipćanina ... (Ponovljeni zakon 23,8) 565. Odstupi: Zabrana ritualno nečistim ljudima da se uspnu na Hramsku goru ... ne smije ući u logor. (Ponovljeni zakon 23,11) 566. Zahod: Obveza da vojni logor ima nužnik Imat ćeš mjesto izvan tabora ... (Ponovljeni zakon 23,13) 567. Lopata je lopata: Obaveza da se među oružjem drži i lopata Drži lopaticu među svojim oružjem ... (Ponovljeni zakon 23,14) 568. Podzemna željeznica: Zabrana da se odbjeglog roba vrati njegovom gospodaru s one strane granice Roba koji je potražio utočište kod tebe nemojte izručiti

Godina 11 7 Broj 46 Strana

njegovom gospodaru ... (Ponovljeni zakon 23,16) 569. Okrutni robovlasnik: Zabrana da se našteti odbjeglom robu ... nećeš ga ugnjetavati. (Ponovljeni zakon 23,17) 570. Predbračni: Zabrana spolnog odnosa izvan braka Neće biti promiskuitetne žene ... i neće biti promiskuitetnog muškarca ... (Ponovljeni zakon 23,18) 571. Uvreda: Zabrana prinošenja životinja plaćenih zaradom prostitutke ... Nećeš donijeti plaću prostitutke ni pasjeg novca u Hram ... (Ponovljeni zakon 23,19) 572. Ka Mate: Zabrana posuđivanja novca uz kamatu Ne smiješ navesti brata svoga da prihvati kamatu ... (Ponovljeni zakon 23,20) 573. Vrrrrlo zanimljivo ... Obaveza da se nežidovu posuđuje uz kamatu Tuđincu ćete obračunati kamatu ... (Ponovljeni zakon 23,21) 574. Odugovlačitelj: Zabrana odlaganja ispunjenja zavjeta Kad zavjetuješ Vječnom B-gu svom, nemoj odlagati isplatu ... (Ponovljeni zakon 23,22) 575. Skočiti sam sebi u usta: Obaveza da čovjek ispuni onoga na što se obvezao Držat ćeš se i vršiti ... sve što izađe s tvojim usana. (Ponovljeni zakon 23,24) 576. Širite bogatstvo uokolo: Obaveza da se omogući najamniku da jede Kada uđeš u vinograd svog zemljaka (na posao), možeš jesti grožđa do mile volje ... (Ponovljeni zakon 23,25) 577. Neće ići!: Zabrana radniku da odnese kući ono što je ubrao ... ali ne smiješ staviti u svoju posudu. (Ponovljeni zakon 23,25) 578. Vrijeme za košnju: Zabrana čovjeku da jede onda kada bi trebao raditi ... ne smiješ podići srp prema usjevu što stoji... (Ponovljeni zakon 23,26) 579. Daj joj get: Obaveza da se razvod učini s dokumentom Ako se čovjek oženi ženom ... i napiše joj brakorazvodni dokument... (Ponovljeni zakon 24,1) 580. Svingeri: Zabrana da se ponovno oženi bivšom suprugom koja se u međuvremenu udala za nekog ■ drugog ■ ■ Njen prvi muž, koji ju je otpustio, ne smije je ponovo uzeti za ženu ... (Ponovljeni zakon 24,4) 581. Vojna obaveza: Zabrana da se regrutira onoga koji

Strana 7

(nastavak sa 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

se tek oženio Kad se čovjek netom oženi, neće odlaziti s vojskom ... (Ponovljeni zakon 24,5) 582. Šana rišona: Obaveza mladoženje da se veseli sa svojom mladom godinu dana ... razveseljavat će svoju ženu kojom se oženio. (Ponovljeni zakon 24,5) 583. Gorenje: Zabrana da se kao instrumenata osiguranja traži pribor za pripremu hrane Ne smije se uzimati mlinski kamen, ni gornji ili donji, kao zalog ... (Ponovljeni zakonik 24,6) 584. Ne čeprkaj po tome!: Zabrana mecori da ukloni znakove svoje caraas Budite oprezni zbog bolesti caraat ... (Ponovljeni zakon 24,8) 585. Plijenitelj: Zabrana vjerovniku da na silu uzme instrumenat osiguranja ... nećeš ući u njegovu kuću da bi uzeo zalog ... (Ponovljeni zakon 24,10) 586. Sef: Zabrana zadržavanja instrumenta osiguranja koji je potreban ... nećeš spavati s njegovom zalogom. (Ponovljeni zakon 24,12) 587. Zalupiti: Obaveza da se instrument osiguranja vrati kada je to potrebno Vrati mu zalog ... (Ponovljeni zakon 24,13) 588. Stiže plaća: Obaveza da se plaća isplati na vrijeme Istog dana isplatite plaću ... (Ponovljeni zakon 24,15) 589. Nedopustivo: Zabrana da svjedoči rodbina sudionika u parnici Očevi se neće pogubiti zbog sinova i sinove se neće pogubiti zbog očeva ... (Ponovljeni zakon 24,16) 590. Dupla doza: Zabrana izvrne pravda zbog obraćenika i siročadi Nemojte izvrći pravice obraćeniku ili siročetu ... (Ponovljeni zakon 24,17) 591. Zlikovac s dugim uvijenim brcima: Zabrana da se od udovice zahtijeva instrument osiguranja ... ne smiješ uzeti haljine udovice za zalog. (Ponovljeni zakon 24,17) 592. Zaboravi na to!: Obaveza da se ostavi zaboravljene snopove za siromašne Kada žanješ u svom polju i zaboraviš u polju ... to će biti za obraćenike, siroče i udovicu ... (Ponovljeni zakon 24,19) 593. Samo sam ga ispustio: Zabrana da se ponovo uzme zaboravljene snopove ... ne smiješ se vratiti po to ... (Ponovljeni zakon 24,19) 594. Ispraši ga dobro: Obaveza sudova da išibaju prekršitelje ... ako krivac zasluži da bude išiban ... (Ponovljeni zakon 25,2) Strana 8

595. No, 39, pa stvarno ...: Zabrana da se prekorači propisani broja udaraca bičem Četrdeset udaraca udari; ne smije se dodati ... (Ponovljeni zakon 25,3) 596. Začepi!: Zabrana da se zaveže njuška radne životinje Ne zavezuj usta biku dok vrše. (Ponovljeni zakon 25,4) 597. Prethodno angažiranje: Zabrana udovici da se ponovno uda prije nego li je raskinula vezu ... ... supruga pokojnika ne smije se udati za drugog čovjeka ... (Ponovljeni zakon 25,5) 598. Jibum, jibum: Obaveza da se stupi u leviratski brak ... njen šogor uzet će je kao ženu ... (Ponovljeni zakon 25,5) 599. Bit će cipele…: Obaveza da se izvrši halica ... skinut će mu cipelu s nogu i pljunuti ispred njega ... (Ponovljeni zakon 25,9) 600. Trči Lola, trči: Obaveza spasiti osobu od progonitelja Odsijeci joj ruku ... (Ponovljeni zakon 25,12) 601. Nema milosti!: Zabrana da se ima sažaljenja prema progonitelju ... neka je ne sažaljuje tvoje oko. (Ponovljeni zakon 25,12) 602. Posjedovanje je također zločin: Zabrana da se ima lako promjenjive utege i mjera Nemoj imati velike i male utege u torbi. (Ponovljeni zakon 25,13) 603. Zahor: Obveza da se pamti što je Amalek učinio Pamti što ti je Amalek učinio na putu kad ste izašli iz Egipta. (Ponovljeni zakon 25,17) 604. Džihad?: Obaveza da se iskorijeni Amaleka ... izbrisat ćeš pod nebom sjećanje na Amaleka... (Ponovljeni zakon 25,19) 605. Nezaboravime: Zabrana …ne zaboravi! (Ponovljeni zakon 25,19) ■

Divrej Tora

U PRIJEVODU R. MIROSLAVA ŠALOM FREIBERGERA:

Psalam 27

(od mlađaka Elula do Hošane Rabe moli se ovaj psalm ujutru i navečer)

ţrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome.

‫חַ יַי ִמ ִמי אֶ פְׁ חָ ד‬-‫א לְׁ ָדוִ ד יְׁהוָ ה או ִֹרי וְׁ י ְִׁש ִעי ִמ ִמי ִא ָירא יְׁהוָ ה מָ עוֹז‬

Šma Hašem koli ekra vehaneni veaneni.

LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira Hašem ma'oz hajaj mimi efhad. Vječni je svjetlo moje i spas moj, koga da se bojim? Vječni je kula ţivota mog, koga da se strašim?

‫בְׁ ָש ִרי צָ ַרי וְׁ אֹ יְׁבַ י לִ י הֵ מָ ה ָכ ְׁשלּו‬-‫ב בִ ְׁקרֹב עָ לַי ְׁמ ֵר ִעים לֶאֱ כֹל אֶ ת‬ ‫וְׁ נָפָ לו‬ Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu. Ako mi se pribliţe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju.

‫ ָתקּום עָ לַי ִמלְׁ חָ מָ ה‬-‫ִירא לִ בִ י ִאם‬ ָ ‫י‬-‫ ַתחֲ נֶה עָ לַי מַ חֲ נֶה ֹלא‬-‫ג ִאם‬ ַ‫בְׁ זֹאת אֲ נִ י בוֹטֵ ח‬ Im tahane alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani boteah. Stane li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran.

-‫יְׁהוָ ה כָל‬-‫יְׁהוָ ה או ָֹתּה אֲ בַ ֵקש ִשבְׁ ִתי בְׁ בֵ ית‬-‫ד ַאחַ ת ָשַאלְׁ ִתי מֵ אֵ ת‬ .‫יְׁהוָ ה ּולְׁ בַ ֵקר בְׁ הֵ יכָלו‬-‫יְׁמֵ י חַ יַי לַחֲ זוֹת בְׁ נֹ עַ ם‬ Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo. Jedno traţim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane ţivota svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potraţim hram Njegov.

‫ה כִ י י ְִׁצפְׁ נֵנִ י בְׁ סֺ כֹה ְׁביוֹם ָרעָ ה י ְַׁס ִת ֵרנִ י בְׁ סֵ ֶתר ָאהֳ ל ֹו בְׁ צּור‬ ‫יְׁרו ְֹׁממֵ נִי‬ Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur jeromemeni. Da me sakrije u kolibu svoju na dan zla, da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu.

‫ֹאשי עַ ל אֹ יְׁבַ י ְׁס ִביבו ַֹתי וְׁ אֶ זְׁ בְׁ חָ ה בְׁ ָאהֳ ל ֹו זִ בְׁ חֵ י‬ ִ ‫ו וְׁ עַ ָתה יָרּום ר‬ ‫ְׁתרּועָ ה אָ ִש ָירה וַ אֲ ז ְַׁמ ָרה לַיהוָ ה‬

‫יְׁהוָ ה קוֹלִ י אֶ ְׁק ָרא וְׁ חָ נֵנִ י וַ עֲ נֵנִי‬-‫ז ְׁשמַ ע‬ Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem!

‫פָ נֶיָך יְׁהוָ ה אֲ בַ ֵקש‬-‫ ָאמַ ר לִ בִ י בַ ְׁקשּו פָ נָי אֶ ת‬,‫ח לְׁ ָך‬ Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš. Tebi je reklo srce moje: "Potraţite lice Moje!" Tvoje lice traţim, o Vječni,

-‫ִית ַאל‬ ָ ‫בְׁ ַאף עַ בְׁ דֶ ָך עֶ ָזְׁר ִתי הָ י‬-‫ ַת ְׁס ֵתר פָ נֶיָך ִממֶ נִ י ַאל ַתט‬-‫ט ַאל‬ ‫ ַתעַ זְׁבֵ נִ י אֱ ֹלהֵ י י ְִׁש ִעי‬-‫ִת ְׁט ֵשנִ י וְׁ ַאל‬ Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i. ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Boţe spasa moga!

‫ַ​ַאספֵ נִ י‬ ְׁ ‫ָאבִ י וְׁ ִא ִמי עֲ זָבּונִ י וַ יהוָ ה י‬-‫י כִ י‬ Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni. Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti!

‫יא הו ֵֹרנִ י יְׁהוָ ה ַד ְׁרכֶָך ּונְׁחֵ נִ י בְׁ אֹ ַרח ִמישוֹר לְׁ מַ עַ ן שו ְֹׁר ָרי‬ Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj. Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih!

‫ ֶש ֶקר וִ יפֵ חַ חָ מָ ס‬-‫בִ י עֵ דֵ י‬-‫ ִת ְׁתנֵנִ י בְׁ נֶפֶ ש צָ ָרי כִ י ָקמּו‬-‫יב ַאל‬ Al titneni benefeš caraj ki kamu bi ejdej šeker vifeah hamas. Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci laţni, sikću nasilje.

‫יְׁהוָ ה בְׁ אֶ ֶרץ חַ יִים‬-‫יג לּולֵא הֶ אֱ מַ ְׁנ ִתי לִ ְׁראוֹת בְׁ טּוב‬ Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim. Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji ţivota!

‫יְׁהוָ ה‬-‫יְׁהוָ ה חֲ זַק וְׁ יַאֲ מֵ ץ לִ בֶ ָך וְׁ ַקּוֵה אֶ ל‬-‫יד ַקּוֵה אֶ ל‬

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem.

Kave el Hašem hazak vejaamec libeha vekave el Hašem.

A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da ţrtvujem u šatoru Njegovom

Uzdaj se u Vječnoga, budi krepak, jačaj srce svoje i uzdaj se u Vječnoga! ■

Godina 11 9 Broj 46 Strana

Strana 9

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Okrutna i neuobičajena kazna? Devarim 25,11-12 opisuje odmjeravanje tjelesne kazne u slučaju napada, kojim se traţi odsijecanje ruke ţeni koja se umješala u sukob i uhvatila muškarca za njegove intimne dijelove tijela. Čini se da i drugi stihovi nagovještavaju kaznu sakaćenja, kao u poznatom pozivu na "oko za oko, zub za zub".

 Je li takva kazna "mjere za mjeru" najpravedniji oblik pravde, ili je to "okrutna i neuobičajena" kazna?  Prilikom određivanja kazni za zločine, koji od sljedećih ciljeva treba dobiti prednost: naknada za ţrtvu, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili zastrašivanje? Što ovaj zakon predlaţe? Je li to pravilo ili izuzetak u Tori?  Velika većina talmudskih učenjaka propisuje da u slučaju tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali je li to doslovno tumačenje stihova u Tori? Da li se pešat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske odluke? Ako da, zašto je tako? I, što je najvaţnije, kako se pšat i deraš mogu uskladiti? Lijepa zarobljena žena Postoje određeni dijelovi Tanaha koje komentatori objašnjavaju na tako dijametralno suprotne načine

da ono što je za jedne negativno, za druge je pozitivno. Postupak u vezi lijepe zarobljene ţene takav je slučaj.

 Dok Hoil Moshe tvrdi da sve radnje učinjene ţeni (brijanje glave, "rad" na noktima i mijenjanje odjeće) sluţe da uljepšaju zarobljenicu i pripreme ju za vjenčanje, Raši tvrdi da im je svrha da ju ponize kako bi se spriječio mješoviti brak. Raspravite o ova dva gledišta za vašim šabatnim stolom. Što mislite koji je bolje podrţan tekstom?  Komentari se ne slaţu oko toga dopušta li Tora bračne odnose prije, ili tek nakon procedure. Rambam tvrdi da je, kao ustupak čovjekovim prirodnim sklonostima, dozvoljen jednokratni seksualni čin tijekom samog rata, u nadi da će ga ostatak postupka uvjeriti da to više ne učini. Nalazite li takav pristup problematičnim? Drugim riječima, moraju li zakoni Tore predstavljati ideal, ili bi se jednostavno mogli baviti čovjekovimim potrebama i prirodom? Zatiranje Amaleka Što je bilo toliko strašno u Amalekovom napadu da je o dovelo do zapovijedi da se tu naciju potpuno uništi?

 Kako treba reagirati na terorizam? Ako narod s terorističkim načinom razmišljanja i nedostatkom etičkih normi napadne, koliko ekstreman odgovor je nuţan ili prikladan? Što ako će neduţni biti ubijeni kao kolateralne ţrtve?  Ako smatrate da je druga zemlja egzistencijalna prijetnja vašem opstanku, je li opravdano pokrenuti preventivni napad kako bi spriječili svoje vlastito uništenje? Kako moţete utvrditi kada takva prijetnja postoji?  Koliko je iznimna zapovijed da se izbriše Amaleka? U ostatku Tanaha, kakav je Hašemov uobičajeni način djelovanja kada se bavi neprijateljima Izraela? Kako se, na primjer, ova naredba moţe usporediti s nalogom da se uništi sedam kananskih naroda? Svatko umire zbog svojih vlastitih grijeha? Među mnogim zakonima u paraši podučava se da djeca ne smiju biti ubijena zbog grijeha svojih roditelja, niti roditelja zbog svoje djece. Umjesto toga ‘’"‫יּומתּו‬ ָ ‫ ִאיש ְׁבחֶ ְׁטא ֹו‬.

 Kako se ovo uklapa u princip izloţen na drugom mjestu u Tori, da je Hašem " ‫פֹ ֵקד עֲ וֹן ָאבֹ ת‬ "‫ ?עַ ל בָ נִ ים‬Kako se izjava " ‫ִאיש‬ "‫יּומתּו‬ ָ ‫ ְׁבחֶ ְׁטא ֹו‬slaže sa svim slučajevima u Tanahu gdje se čini da postoji kolektivna kazna? ■  Kada je, i da li je ikada, opravdana kolektivna kazna? Moţe li se isto razmišljanje primijeniti na kaznu koja se odmjerava kao primjer drugima? Da li je kaţnjavanje unutar obitelji drugačije od ovoga? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 10

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Plati svog radnika na vrijeme Vrlo saţeta lista tema u ovotjednom odjeljku, najnatrpanijem u čitavoj Tori: ţene ratne zarobljenice; tvrdoglav i buntovan sin, vješanje i pokop; vraćanje izgubljenih stvari; pomoć ţivotinji koja se srušila; transvestizam; otpošiljanje

majke

ptice kada se uzimaju jaja iz gnijezda; zaštitna ograda na svom posjedu; oklevetana ţena; kazna za preljub; silovanje; vanbračno dijete; etička pravila ratovanja; pruţanje utočišta robovima; prostitucija; kamate; razvod i ponovno stupanje u

■

brak; otmica; guba; davanje plaće na vrijeme; udovice i siročad; bičevanje; djever bez djece (jibum i halica); Amalek. Ako u svemu ovome niste našli ništa što bi vas interesiralo,

nekome duguješ novac i nastupilo je

ljudi koji su vam došli oprati tepi-

onda nikada ni nećete!

vrijeme za plaćanje, plati mu odmah

he, oni vas ne bi trebali naganjati da

– čak i ako to znači da ćeš se time

im platite; vaša je obaveza da im

Ako ste nekome nešto dužni,

dovesti u nelagodnu situaciju. Su-

platite, a ne njihova da to od vas

onda on ima prioritet

više je lako biti zauzet i odugovla-

iskamče.

– pred večerom,

čiti, stavljati svoje osobne potrebe i ţelje ispred svoje odgovornosti i

pred vašom djecom,

brige za druge. Često nam je gnja-

čak i pred Ligom prvaka.

vaţa otići i podignuti novac da bismo nekome platili, ili ispisati ček

Ima jedan kratak i jednostavan zakon u ovotjednoj paraši koji nije baš dobro poznat niti se baš osobito primjenjuje. To je zakon da se radnika plati na vrijeme. Tora kaţe da ako radnik za vas radi tokom dana, morate ga isplatiti prije večeri, a ako za vas radi uvečer, morate ga isplatiti prije jutra. Jasno, sporazumi i ugovori mogu imati utjecaja na detalje ovog zakona, no princip uvijek ostaje isti. Ako Godina 11 11 Broj 46 Strana

pa pronaći poštansku marku da bismo ga poslali. I onda to ostavite dok ne budete imali vremena. No Tora kaţe da je to pogrešno. Ako ste nekome nešto duţni, onda on ima prioritet – pred večerom, pred vašom djecom, čak i pred Ligom prvaka. Ukratko, ako je netko (ili neka tvrtka) nešto radio za vas, morate ga isplatiti, i morate to učiniti odmah. Bio to vodoinstalater, račun u dućanu, čistačica, vaš terapeut, ili

Poanta je toga, kao i uvijek u Tori, da nas navede da se prema drugim ljudima odnosimo kao da su jednako stvarni kao i mi – a ne kao prema plastičnim lutkama koje nastanjuju naš svijet. Svakodnevno primjereno ponašanje prema ljudima djeluje na to kako se općenito odnosimo prema ljudima. Otkrio sam, kao što sam otkrio za većinu stvari u Tori, da kada se potrudim da ţivim po tom zakonu to mijenja moj ţivot – konkretno, način na koji gledam na svoje odgovornosti prema onima koji mi daju. I zbog toga vam to svakako preporučujem. ■ Strana 11

Rabbi David Stav:

Tora i realnost života Tora sadrţi mnogo događaja i zapovijedi, a ovotjedni odjeljak, Ki Tece, jedan je od onih koji sadrţe najviše micvi u cijeloj Tori. On nabraja micvot svih vrsta, osobnih i društvenih, onih koje su vezane uz odnos između čovjeka i B-ga, kao i onih koje se tiču međuljudskih odnosa. Neke od tih zapovijedi susrećemo svakodnevno, dok su nam druge strane koliko to mogu biti, kao što je slučaj sa zapovijedi o neţidovskoj ţeni zarobljenoj u ratu, o kojoj ćemo ovdje govoriti. Tora raspravlja o slučaju u kojem izraelski vojnik odlazi u bitku i poţeli oţeniti zarobljenu ţenu iz neprijateljskog tabora. Tora to dozvoljava, dopuštajući vojniku čak i da oţeni ţenu protiv njene volje: "Kad odeš u rat na svoje neprijatelje pa ih G-spod, B-g tvoj, preda u ruke tvoje te ih zarobiš, ako među zarobljenicima opaziš lijepu ţenu i u nju se zagledaš, moţeš je uzeti za ţenu." (Ponovljeni zakon 21,10-11).

■

Kako to moţe biti dozvoljeno? Sa B-ţjom Prisutnošću koja se kreće sa izraelskim taborom, Tora od izraelskih vojnika traţi posebne mjere opreza. Zaista, Tora kasnije upozorava protiv razuzdanosti u vojnom taboru: "… tvoj tabor neka bude svet: neka B-g ne zapazi u tebe ništa nedolično, da se ne bi odvratio od tebe." (Ponovljeni zakon 23,15). Očekivali bismo da Tora zabrani uzimanje neprijateljskih djevojaka za ţene, čak i uz njihovu suglasnost, te da bez pogovora kaţe da prisilni brakovi neće biti tolerirani. Stoga se dopuštenje koje je dano čini neprimjerenim.

šteno da ju oţeni protiv njene volje.

Ali to je zaista dopušteno. I ne samo to, već su neki od naših mudraca tumačili da tekst koristi neobičan izraz "ešet jefat to'ar", a ne "iša jefat to'ar" – izraz koji se protivi hebrejskim gramatičkim pravilima – kako bi se naglasilo da čak i ako je ţena bila udana za drugog muškarca (ešet iš), izraelskom vojniku je bilo dopu-

samo slijedeći zakone

Strana 12

Ne bi samo oni sa njeţnim duša-

Čovjek ne može živjeti svoj život

ma ovakvo ponašanje smatrali odbojnim. Takvo ponašanje suprotno je našim vjerskim i humanitarnim vrijednostima, te bismo svakako mogli postaviti legitimno pitanje

zašto Tora tolerira ili podrţava takvu praksu, umjesto da proglasi rat protiv toga. Naši su mudraci svoju kritiku takvih pojedinaca iskazali vrlo jasno, rekavši da će svatko tko se oţeni neprijateljskom ţenom doći do trenutka kad će ju zamrziti. To je, prema mudracima, razlog zbog kojeg sljedeći dio ovog odjeljka Tore govori o muškarcima koji preziru svoje ţene, te kaţe da će na kraju djeca rođena u takvim odnosima postati neposlušna i iskvarena. To je i razlog tome što se zakoni o "ben sorer umore" . (tvrdoglavom i buntovnom sinu), Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi David Stav:

pojavljuju odmah nakon toga. Ovo tumačenje prenosi oštru poruku svakome tko bi ovaj oblik ponašanja smatrao ispravnim i pravednim. Međutim, to još uvijek ne odgovara na pitanje zašto Tora nije eksplicitno zabranila tu praksu, baš kao što je Ţenevska konvencija zabranila nanošenje štete civilima mnogo generacija kasnije. Raši, jedan od naših najvećih komentatora, napisao je, "Tora čini ustupak zlom nagonu u čovjeku jer da Sveti, blagoslovljen da je On, nije to tolerirao, vojnik bi sagriješio i oţenio ju bez obzira na sve." Drugim riječima, Tora ne traţi od ljudi da čine stvari koje se ne mogu očekivati od njih da ih čine, samo u svrhu toga da maknu te stvari sa popisa, jer zna da bi ljudi na taj način završili u kršenju te zapovijedi. Ona radije kaţe, "nećemo podrţavati tu predstavu". Umjesto toga, Tora pokušava dovesti tu osobu do spoznaje o tome koliko je neko ponašanje neprikladno i koliko će toga morati ţrtvovati. Ali to je najdalje što ide. Ona će također pokušati zaustaviti ga u tome tako što će postaviti stroga pravila kojima će pokušati obeshrabriti čovjeka da ne prolazi kroz to, nabrajajući sve što ta osoba mora učiniti i sve stvari koje imaju za cilj da obnove ţeninu slobodu. Stih kaţe, "… ona je učinila svoje nokte", naši mudraci kaţu da to znači da ih je ona morala "pustiti da izrastu, što ju je učinilo neprivlačnom". Stih nastavlja, "… i uklonila je haljine svog zarobljeništva", a mudraci su to proširili rekavši, "jer su bile prekrasne, a strane ţene su se uređivale u ratu kako bi pridobile druge za svoju vjeru". Stih zatim nastavlja, "i nastanila se u tvom domu", mudraci objašnjavaju da je vojnik ušao u svoj dom i sreo nju, izašao iz svog doma i sreo nju, vidio ju kako plače i vidio ju kako je postala neprivlačna "pa mu je omrznula…". Godina 11 13 Broj 46 Strana

Tražite pravdu - pravdom Drugim riječima, Tora će ići dovoljno daleko kako bi frustrirala svaki pokušaj takvih brakova, ali neće u potpunosti zabraniti tu praksu jer bi, čineći tako, postojala mogućnost da se riječima Tore ne bi pridavala paţnja. Zašto nas netko ne bi slušao ako

Čovječanstvu je takoĎer potrebna velikodušnost i moralnost kako bi se uzdignulo iznad činjenja svega što je dozvoljeno i odmicanja od

■

činjenja svega što je zabranjeno bismo to zabranili? Rav Kook je objasnio da čovjek ne moţe ţivjeti svoj ţivot samo slijedeći zakone. Čovječanstvu je također potrebna velikodušnost i moralnost kako bi se uzdignulo iznad činjenja svega što je dozvoljeno i odmicanja od činjenja svega što je zabranjeno. Ako bi, primjerice, zakon nalagao svima da daju dar milostinje sva-kom siromahu kojeg sretnu na ulici, sirom— ašni bi sigurno stekli bogat-stvo, ali naš duh velikodušnosti bio bi kompromitiran, budući da bi nam zakonom bilo određeno davati milostinju. Kao roditelji, znamo da naša djeca razumiju ono što ţelimo od njih, ne samo zbog onoga što toleriramo ili zabranjujemo kroz govor, već također i kroz govor našeg tijela, osobito kada nam se lica ozare, ili postanu crvena od ljutnje. Isto tako, nijedan učenik Tore neće imati sumnje oko toga što Tora ţeli od njega. Krivo je misliti da je sve što je legalno automatski i ispravno. Naš osjećaj čovječnosti i morala zahtijeva od nas. ■

■

Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Ephraim Buchwald:

Lekcije tvrdoglavog sina U ovotjednoj parši, parši Ki Tece, učimo o zakonu "ben sorar u'more," o tvrdoglavom i buntovnom sinu. Tora u Ponovljenom zakonu 21,18, opisuje tvrdoglavog i buntovnog sina koji odbija poslušati glas svog oca i glas svoje majke. Oni ga ukore, ali ih on ne posluša. Roditelji zatim odvode svoje dijete starješinama grada i izjavljuju: "Ovaj naš sin je tvrdoglav i buntovan, ne sluša naš glas, izjelica je i pijanica." Tora zatim zaključuje (Pon. zakon 21,21), da ga svi muškarci iz grada moraju zasuti kamenjem i on treba umrijeti, moraš ukloniti zlo iz svoje sredine, i Izrael će čuti i bojat će se. Zakon o ben sorar u'more svakako je jedan od najkompleksnijih zakona u Tori. Prema mnogim talmudskim mudracima, bilo je gotovo nemoguće ispuniti sve zahtjeve potrebne za pogubljenje dječaka. Kako bi se to moglo učiniti, dijete je moralo biti određene dobi (između 13 godina i jednog dana i 13 godina i 3 mjeseca), te je moralo konzumirati točno određenu količinu mesa i vina, ni više ni manje. Njegovi su roditelji morali govoriti "jednim glasom," što je vrlo teško, s obzirom na razliku između muškog i ţenskog glasa. Propisi su bilo toliko specifični da su talmudski mudraci (u Sanhedrin 71a) proglasili kako nikada nije bilo takvog slučaja sa tvrdoglavim i buntovnim djetetom. Jedini razlog zbog kojeg se taj zakon nalazi u Tori jest kako bi očeve i majke poučio umijeću dobrog roditeljstva. Slučaj ben sorar u'more nije namijenjen samo kao sredstvo poučavanja dobrom roditeljstvu, već moţe sluţiti i kao vaţan izvor informacija svima koji traţe da postignu dobar ţivot. Strana 14

■

Osobito veliku poveznicu sa našom generacijom imaju problemi proţdrljivosti i pijanstva koji su u naše vrijeme postali česti. Relativan mir koji vlada u ova moderna vremena i obilje bogatstva i izvora nemaju paralelu s drugim povijesnim razdobljima, osobito za Ţidove, no ti blagoslovi postali su plodno tlo za pretjerivanje.

Judaizam ne potiče pretjerivanje, kao ni asketizam. On želi postići balans u životu koji će voditi do istinskog ispunjenja i sreće Prema Majmonidesu (Knjiga znanja 1,7), zakoni i rituali judaizma namijenjeni su kako bi promovirali "zlatno pravilo" (odnositi se prema drugome onako kako bi smo ţeljeli da se odnosi prema nama, op ur.). Judaizam ne potiče pretjerivanje, kao ni asketizam. On ţeli postići balans u ţivotu koji će voditi do

istinskog ispunjenja i sreće. To da je pretjerivanje u modernom društvu izuzetno veliko, moţe se jednostavno potvrditi postojanjem grupa za samopomoć koje niču zbog raznih ponašanja, od kojih su najpopularnija ona vezana uz ovisnost o alkoholu i drogama, kockanju, seksu i prejedanju. U stvarnosti, problemi su beskrajni. Raši citirajući Sifre i Talmud Sanhedrin 71a, opisuje proceduru ben sorer u'more. Roditelji discipliniraju dijete i upozore ga pred sudom od tri suca. Ako dijete sagriješi unatoč upozorenju, ono bude išibano. Ako nastavi svojim rasipnim putevima, tvrdoglav i buntovan sin još uvijek se ne podvrgava kazni sve dok ne ukrade i ne pojede određenu količinu mesa, te popije određenu količinu vina. Raši objašnjava da dijete nije kaţnjeno zbog svojih djela, već zbog onoga što bi moglo učiniti kasnije ako se ne stavi pod kontrolu. Tora, koja pokušava predvidjeti način razmišljanja tog djeteta, pretpostavlja da ako se prkosno ponašanje nastavi, dijete će potrošiti sve izvore svog oca. Traţeći kako da odrţi svoje navike, dječak će zatim Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

stati na raskriţje i pljačkati ljude. Tora zato kaţe: "Neka umre sada kao nevin čovjek, a ne kasnije kao kriv." Kako je to rekao Pogo, lik iz dječjih stripova: "Susreli smo se s neprijateljem, a neprijatelj smo mi" (to bi otprilike značilo da određene reakcije na vanjsku prijetnju mogu postati opasnije od same prijetnje, op.ur.).

Postoji mnogo karakteristika tog tvrdoglavog i buntovnog djeteta u svakome od nas koje se često odraţavaju u modernom društvu. Mnoge zajednice i pojedinci nalaze se u konstantnoj borbi s granicama svojih zadovoljstava i uţivanja. Moderno društvo suočava se s neograničenim zadovoljstvima, neograničenim sportom, neograničenim igranjem igrica, neograničenim internetom… sve se to naizgled ne čini vrlo štetnim, ali na duge staze, prilično je opasno.

Mnoge zajednice i pojedinci nalaze se u konstantnoj ¸ borbi s granicama svojih zadovoljstava i uživanja Amerika je suočena s vrlo ozbiljnim problemom pretilosti, osobito među mladim ljudima i djecom čija je stopa pretilosti utrostručena od 1970-ih. Drugi se bore sa bulimijom, anoreksijom i raznim poremećajima u prehrani. Ţidovske majke često su Godina 11 15 Broj 46 Strana

Lekcije tvrdoglavog sina

optuţene za to da pretjerano štite svoju djecu i uvijek ih upozoravaju, "Ess, ess mein kind," "Jedi, jedi dijete moje, u Africi gladuju! " Kodeks ţidovskog zakona Orah hajim 180,2 sugerira suprotno, upozoravajući da čovjek ne smije biti izjelica dok jede. Zapravo, pristojno je ostaviti nešto na tanjuru kao podsjetnik da postoje drugi koji su bez hrane i koji gladuju dok mi trpamo hranu u sebe. Nejednakost između bogatih i siromašnih danas je toliko velika da bi ono što se od svakog šabatnog obroka baca moglo prehraniti peteročlanu obitelj koja gladuje, a koja ţivi, ne u Indiji, već u New Yorku, moţda baš iza ugla! Dok je Jeruzalem u ruševinama, psalmist pita (psalam 137): "Kako moţemo pjevati?" Uz toliko ljudi koji gladuju, kako mi moţemo jesti, piti, i smijati se? Ako smo zaista čuvari svoje braće, moramo dobro naučiti lekciju o tvrdoglavom i proţdrljivom sinu. Moramo naučiti kontrolirati svoje apetite i vladati nad svojim kušnjama. Ne smijemo odvraćati pogled od onih koji nas slijede svojim gladnim očima i izgladnjelo gledaju na našu hranu. Moramo teţiti da postignemo pravednije postupanje prema siromašnima, nemoćnima, osobama s invaliditetom i svima onima koji čeznu za kriškom kruha. Tvrdoglavi i buntovni sin moţe biti filozofska konstrukcija koja se moţda nikada nije desila. Ali, svatko od nas mora učiti iz ovog vaţnog odjeljka Tore da svaki zalogaj koji jedemo, svaki komad hrane koji prijeđe preko naših usana, ima moralne posljedice na naše ţivote, na našu djecu, naše domove, naše okruţenje te utječe na čitav svijet i, na kraju, na cijelo čovječanstvo.

■

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar Strana 15

Rabbi Berel Wein:

Borba protiv našeg unutarnjeg neprijatelja Ţidovska se homiletska tradicija bavila―neprijateljem― protiv koga se borilo u početnom retku parše, u smislu da se ovdje radi o zlom nagonu samog ―ratnika―. Rečeno besmrtnim riječima Pogoa, poznatog crtanog lika, ―naišli smo na neprijatelja, a on je mi!―. Ovo je u skladu s riječima Talmuda da tema kojom započinje parša – brak s privlačnom ţenom, neţidovskom zarobljenicom

koje imamo. Sve dok ne shvatimo u kojoj je mjeri svatko od nas podloţan napadima svog unutarnjeg neprijatelja, slabe su nade da ćemo osmisliti djelotvornu obrambenu strategiju za

ţurbani svijet nameće.

je od najteţih moralnih i osobnih

deset minuta na dan za učenje Tore,

nedostataka koje čovjek moţe imati.

da li da uči Talmud ili musar (etičko

nima koji muče sve nas.

griješi, a ostaje uvjeren da će se ka-

konfliktima. Naša je svakodnevica

čenjem paţnje koje nam ovaj preu-

netko upitao, ako netko ima samo

nosi kada kaţe da se onaj/ona koji

naše prirode rastrgane unutarnjim

tisućama sitnica, hirovima i odvla-

samopravednosti bez osnove jedan

ca s najniţim ţeljama i zlim nago-

nam ne ţele dobro, već borba protiv

zbunjuje i stvara nered svim onim

Rabi Yisraela iz Salanta jednom je

To je vijest koju nam Talmud do-

pravo nije borba protiv drugih koji

svog postojanja. Naš nas neprijatelj

borbu protiv njega. Bahata oholost

– aludira na osobnu borbu pojedin-

Stvarna borba u ţivotu stoga za-

onome što ţelimo postići i o svrsi

snije moći pokajati i poništiti taj grijeh, nikada ne moţe istinski pokajati zbog tog grijeha. Ne bismo trebali podcjenjivati neprijatelja koji čuči u nama.

učenje judaizma). On je odgovorio da taj treba učiti musar jer će kroz ■ više njega shvatiti da ima mnogo

vremena od samo tih deset minuta u danu za učenje Tore. Time je Rabi Yisrael prikazao svoj način sučeljavanja s unutarnjim neprijateljem koji nas uvjerava da sebe ne moţemo poboljšati, da smo preslabi ili da su

ispunjena iskušenjima, fizičkim i fi-

U našoj tradiciji mjesec elul je od-

navike toliko snaţne ili da smo je-

nancijskim, te ambicijama potaknu-

vojen kao posebno vrijeme u kojem

dnostavno previše zauzeti i zaoku-

tim našom moći. Laţi, jadne isprike,

trebamo identificirati i suprotstaviti

pirani drugim stvarima da bismo

ili osjećaj da ―svi to rade― i da nas

se unutarnjem neprijatelju. U našem

razmišljali o sebi.

nikada neće uhvatiti i javno proka-

uţurbanom i nakrcanom svijetu, na-

zati kao uključene u prijevaru ili

še nam obaveze dopuštaju tek krat-

skandal, oruţja su neprijatelja koji

ke dragocjene trenutke da razmisli-

vreba u nama, i koji hvata slabosti

mo o tome tko mi uistinu jesmo – o

Strana 16

Ne obaziranje na neprijatelja najsigurniji je način da nas on pobijedi. Ja smatram da je tradicija stavila ta-

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Borba protiv našeg unutarnjeg neprijatelja

kav naglasak na mjesec elul, jer je

suje. Zapravo, Tora

upravo suočavanje sa samim so-

uvijek

bom, na koje ovaj mjesec ukazuje,

istraţivanje

najsnaţnije oruţje kojim raspolaţe-

psihe― i na taj način

mo u svom duhovnom arsenalu.

pokazuje da smatra

Pripremajući se za dane straha i

da,

suda koji će nam uskoro stići, isko-

njezinim

upozo-

ristimo ovo vrijeme na mudar i dje-

renjima,

zapovi-

lotvoran način.

jedima vrednotama

Posljedice Ovotjedno čitanje Tore otpočinje sa svim bolestima koje će zadesiti naše društvo – poţuda i izrabljivanje drugih ljudskih bića, napose ţena od strane muškaraca u dominantno muškom društvu, nesretni brakovi, disfunkcionalne obitelji i sporovi oko ostavštine koji uništavaju obiteljski ţivot; te na kraju vrlo uznemirujuće, buntovna i nasilna djeca koja prkose svakom autoritetu, a posebno roditeljskom. Mi svi, gotovo svakodnevno, svjedočimo takvim situacijama i pojavama u našem društvu u cjelini, kao i u našem uţem društvu. Tora se u parši bavi samo terapijom simptoma, a ne i patologijom koja leţi u pozadini tih problema. Ona nastoji zaštiti zlostavljanu ţenu, uvesti reda u prava i prioritete potencijalnih nasljednika i kazniti ćudljivog sina. Ipak, ona ne komentira izravno uzroke koji izazivaju tako bolne situacije i probleme koji slamaju srca. Ne radi se o tome da Tora nije svjesna uzroka problema koje opi-

Godina 11 17 Broj 46 Strana

―ponire

u

ljudske

una-toč

svim

na koje nas upućuje, ljudska bića – dobri i časni ljudi – padaju u zamku svojih slabosti, te ne ţele pogledati na

posljedice

svog

prijašnjeg

ponašanja. Ako sve prijašnje paršijot Tore nisu potakle čitatelja da shvati kako odgajati djecu, kako ući u brak i na koji način se u njemu ponašati, kako se ophoditi prema drugom ljudskom biću s dostojanstvom i poštovanjem, onda je ponavljanje tih pouka na ovom mjestu gotovo pa beskorisno. Tora nam tek ukazuje da činjenice, učinci ţivota i našeg prijašnjeg ponašanja u njemu, govore sami za

Avšalomom. A jednako tako i obrnute situacije, kada ljudi sumnjivog karaktera i grešnog ponašanja podignu djecu izuzetnih vrlina, poput Teraha s Avrahamom ili Lavana s Leom i Rahel. Ukratko rečeno, brzo i pojednostavljeno prosuđivanje o tome što je uzrok obiteljskog ponašanja u ovim stvarima nije na mjestu. Postoje previše toga što treba uzeti u obzir, a sloboda izbora koja je dana svakom ljudskom biću, kako god ga ono koristilo, ostaje najvaţnija za ljudsko ponašanje.

sebe kroz posljedice s kojima se sa-

Moţda se zbog toga Tora ne bavi

da suočavamo i koje nas dovode u

dubljim uzrocima disfunkcionalnog

kušnju. Mi već znamo koji su uzroci

i svojeglavog ponašanja koje opisuje

tih problema. Tora sada ţeli da mi

u ovoj parši. Umjesto toga ona se fo-

sami uvidimo učinke tih uzroka,

kusira na samo ponašanje, te pro-

kada se pojave u našim ţivotima.

bleme i posljedice kojim ono rezul-

U našim ţivotima postoji i element koji uvijek ostaje neobjašnjiv ljudskom razmišljanju i poimanju. Izuzetni, pametni i predivni roditelji ponekad odgoje disfunkcionalno, ako ne i čudovišno potomstvo. Pred oči nam dolaze primjeri Jichaka i Rivke s Ezavom, ili kralja Davida s

tira. Skrivene stvari pripadaju nedokučivim Nebesima, no naš je zadatak da učinimo najbolje što moţemo i slijedimo opća načela i vrednote, kao i pojedinačne zapovijedi Tore i molimo se B-gu za uspjeh i ostvarenje toga. Šabat šalom. ■ Strana 17

Rabbi Yissocher Frand:

Ne možeš se praviti da ne vidiš U ovotjednoj se paraši nalaze slije-

ponavlja toliko puta. Očito je, Tora

riječ "ehav" kako bi to bila naznaka

deća tri pasuka: "Nećeš gledati kako

nam nastoji nešto reći ponavljanjem

da su Jaakov i njegova djeca bili

luta govedo ili ovca brata svoga, i nećeš

ove riječi.

"braća po oruţju". Kada je netko

se skrivati od njih; svakako ćeš ih dovesti natrag svome bratu. A ako tvoj brat ne bude ti blizu i ne poznaješ ga, tada ćeš ga dovesti kući svojoj i bit će s tobom sve dok brat tvoj ne dođe pitati za njega, i tada ćeš mu ga vratiti. I tako ćeš učiniti s njegovim magarcem, i tako ćeš učiniti s njegovom haljinom, i tako ćeš učiniti sa svakom izgubljenom stvari koja pripada tvom bratu, a koja je izgubio; a ti si je našao; ne smiješ se sakriti." [Devorim 22, 1-3]. U vezi ovog odlomka valja zapaziti da se u ta tri pasuka riječ "ahi-ha" [brat tvoj] pojavljuje 5 puta! Znamo da je Tora vrlo štedljiva što se tiče izbora riječi. Ovdje se čini da se riječ "ahiha" pojavljuje pomalo su-višno.

Vidio sam zanimljivo tumačenje toga u eseju Rava Matisyahua Solomona. Rav Matisyahu Solomon svoju misao zasniva na medrašu u parašas Vajece. Kada je Lavan krenuo u potjeru za Jaakovom Avinu i dok nije nimalo jasno ima li namjeru sukobiti se s Jaakovom ili ne, pasuk nam kaţe da je Jaakov ovako uputio

voljan riskirati svoj ţivot za nekoga koga voli, riječ koju Tora koristi da opiše taj odnos je "ahva" [bratstvo]. Tora nije apostrofirala biološki odnos među Jaakovom i njegovim sinovima. Ona je apostrofirala emocionalni i strateški odnos koji će nastati pri predstojećoj konfrontaciji s Lavanom.

■

svoju djecu: "Sakupite kamenja" [Be-

Medraš Raba u Vajece daje gotovo

rešis 31,46]. Međutim, pasuk ovdje

isti komentar. On ističe da u Svetom

koristi izraz "Vajomer Jaakov el ehav"

jeziku (Lašon ha-kodešu), riječi ozna-

(i Jaakov reče braći svojoj), u-mjesto

čavaju suštinu stvari. Riječ "ahva"

"Vajomer Jaakov el banav" (a Jaakov

.[bratstvo] u suštini označava dru-

reče svojim sinovima), mada je iz

gove po oruţju, srodstvo po osje-

jasno konteksta da se obraća svojim

ćajima i zajedničkom cilju. Ono ne-

sinovima!

ma ničeg zajedničkog s time jesu li

Pasukim se vrlo jednostavno moglo

Raši ovdje zapaţa tu anomaliju,

napisati i bez da se ista riječ

pa tumači da je Tora upotrijebila

te osobe braća ili potomstvo. Ova informacija razjašnjava učestalo ponavljanje riječi "ahiha" u ova tri pasuka. Tora nam u micvi o vraćanju izgubljenog predmeta ne kaţe tek da kada netko nađe sat neka ga vrati vlasniku. Tora nam kaţe da odnos između Ţidova i njegovog bliţnjeg Ţidova treba biti odnos "aha" – onog tipa osobe do kojeg vam je stalo, osobe za čiju se dobrobit stalno brinete. Između nas dvoje mora postojati srodstvo. Rabeinu Yona piše u vezi te micve: "Tora nas upozorava da se brinemo za svoju braću kada su u nevolji." Rabeinu Yona savjetuje u vezi te mi-

Strana 18

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Ne možeš se praviti da ne vidiš

kakav jedna osoba treba imati pre-

izraţavanja kako bi rekla "i neka sav

ma svom bliţnjem Ţidovu: Ne samo

Izrael čuje i boji se"?

da se ne smiješ samo udaljiti, ti se niti NE MOŢEŠ udaljiti! Skrivena

pouka

o

Kli Yakar objašnjava da ova micva sluţi kao velika pouka Ţidovskom

ben sorer

u'more

narodu, koji je nazvan "sinovima Svemoćnoga" [Devorim 14,1]. Pouka koja se nalazi u pozadini zakona o

Parša o Ben sorer u'more (svojegla-

ben sorer u'more je da kao "sinovi

vom i buntovnom sinu) sadrţi za-

Svemoćnoga" ne smijemo postati

kone kako postupiti u vrlo pose-

previše sigurni da će Vječni uvijek

bnom slučaju djeteta koje pokazuje

prijeći preko naših grijeha i tolerirati

znake buntovništva. Po današnjim

naše loše ponašanje. Nije istina da

standardima ovo je tek blagi oblik

su očevi uvijek popustljivi i da će

buntovništva – on ukrade nešto ma-

uvijek dozvoliti svojoj djeci da se

lo novca svojim roditeljima, pojede

nekaţnjena izvuku kada su nepo-

malo mesa i popije malo vina. Ro-

slušna. Ne smijemo uzeti zdravo za

ba imati ustanove kojeće se brinuti

ditelji ga dovedu pred sud i posvje-

gotovo da će On uvijek prijeći preko

za potrebe ljudi u tom gradu. Grupe

doče da ih on odbija slušati. Sudbi-

naših grijeha.

poput društava Bikur Cholim, Je-

na tog djeteta – u većini slučajeva

wish Family Services (sluţbe za

nekoliko mjeseci nakon dobi za bar

očuvanje i jačanje Ţidovske obitelji),

micvu – je da biva javno kamenovan

itd. tako potpadaju pod rubriku

i svi dolaze da bi vidjeli i promatrali

cve da svaka zajednica ili općina tre-

"Vraćanje izgubljenog predmeta".

njegovo pogubljenje.

Kli Yakar komentira na pasuk u HaAzinu "lo banav mumam" (ljaga je na Njegovoj djeci su) [Devorim 32,5] da je sama činjenica da smo mi Njegova djeca naša ljaga. Mi se kočope-

(HaŠavas aveda). Ako nam je du-

Postoji talmudsko mišljenje da se

rimo kad si kaţemo da moţemo uči-

ţnost da se pobrinemo za vola neke

takav slučaj nije nikada desio i da se

niti što nam drago i izvući se. Previ-

osobe, svakako nam je duţnost da

nikada ne moţe desiti. Najviše što je

še se oslanjamo na to da smo Njego-

se pobrinemo i za samu tu osobu!

moguće je da bi se to događalo izu-

va djeca.

Rav Matisyahu svoj esej završava

zetno rijetko. Glavna svrha njezinog uvrštenja u Toru je da se moţe ho-

prekrasnom analizom izraza "lo su-

miletski o njemu razmatrati i na taj

hal li'hisalem" [nećeš moći gledati u

način steći nagradu (d'roš v'kabel

stranu]. Da nam je Tora htjela za-

sehar).

braniti da zanemarimo izgubljeni

Kako bi na nas ostavila dojam da ponekad dijete moţe pretjerati i ne izvući se iz toga, Tora piše poglavlje o svojeglavom i buntovnom sinu. Kada odemo predaleko, čak će nas i

predmet našeg bliţnjeg Ţidova,

Kli Yakar spominje da je sama

naš otac dovući na sud i dati da nas

opomena Tore "i neka čitav Izrael

Tora bi jednostavno rekla, "Nemoj

se pogubi! Čak niti djeca ne smiju

čuje i uplaši se" [Devorim 21,21] (u

prijeći preko određene crte. To je

odvratiti svoj pogled" (Lo tisalem).

vezi pogubljenja svojeglavog i bun-

pouka da "čitav Izrael mora doći da

No, to nije ono što je Tora rekla.

tovnog sina) prilično neobičan izraz.

čuje i boji se". ■

Što Tora podrazumijeva kada kaţe Lo suhal l'hisalem? To znači "Ti NE MOŢEŠ samo otići! Ti nisi U STANJU da se praviš slijep!" Zašto? "Jer je on tvoj brat." To je poruka

Ako je ben sorer u'more stvarno slučaj koji se događa rijetko, ako se uopće i dogodi, i ako je njegova osnovna funkcija da posluţi kao teoretska pouka, zašto onda Tora izlazi iz svog uobičajenog načina

koju ovdje nalazimo. Ovo je odnos Godina 11 19 Broj 46 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Svoj vlastiti cenzor Oči vide, a srce

Baci svoje breme na B-ga (Psalmi

čak i oni koji molitve koriste kao

čezne (Raši, Brojevi

55,23)

zadnje pribjeţište, trebaju shvatiti

15,39). Ljudi ne mogu ni-

Zamislite se da vozite automobil cestom i najednom shvatite da su se

šta učiniti kada im

kočnice otkvačile od pedale i kotači

se na umu pojavi

se odvojili od volana. U panici, vi

neka neprimjerena pobuda, ali sigurno sebe mogu zaustaviti od daljnjeg gajenja te misli i ne dopustiti joj da zavlada njihovim razmišljanjem. Ipak, ponekad čovjek moţe biti odgovoran čak i zbog same pobude. I dok su neke pobude čisto spontane, druge se pojavljuju zbog ne-

stišćete pedalu i grčevito okrećete volan, no od toga nikakve koristi.

kada je kada je to uistinu posljednje pribjeţište tj. kada više ne mogu sami, jer su okolnosti van nji-hove kontrole. Kada to shvate to im moţe pomoći da izbjegnu nesvrsi-shodno ponašanje.

Kako automobilom ne moţete upra-

Moţda nam se suočavanje se s

vljati, moţda je najbolje što moţete

realnošću neće sviđati, no poricati

učiniti da otvorite vrata i iskočite

stvarnost vrlo je opasno. ■

van. Međutim, ukoliko niste shvatili da

ste

izgubili

automobilom,

kontrolu vi

još

nad

uvijek

pokušavate nji-me upravljati, i time svoj ţivot dovodite u opasnost.

kog poticaja. Ako netko čita, čuje ili vidi nešto što moţe izazvati nepri-

B-g saslušava

kladne misli i osjećaje, on ili ona su

molitve svakoga,

tada od-govorni za pobude koje na-

bez obzira

staju kao posljedica čitanja, slušanja ili promatranja.

u kojim okolnostima

Ova je ideja posebno vaţna u naše

su izrečene

doba, kada ne postoji čak ni privid kodeksa pristojnosti u vezi onoga što se smije ili ne smije javno pokazivati. Sve vrste medija iskorištavaju naše najniţe biološke nagone. S obzirom na tumačenje prava slo-

Dok se tako dramatične situacije srećom ne događaju svakodnevno, mi bismo trebali shvatiti da nad mnogim stvarima u ţivotu zapravo nemamo kontrolu. Pokušavati na-

bode govora pod kojim se takvo

metnuti

provokativno prikazivanje događa,

kontrola nije moguća više je nego

vlada nema načina da to suzbije.

uzaludno, jer upravo kao u gornjem

Međutim, svaka osoba ne samo da

primjeru,

ima pravo, već i obvezu, da bude

kontrolu

to

tamo

isključuje

gdje

svako

moguće djelovanje.

svoj vlastiti cenzor. Nitko ne mora

Mnogi ljudi čine ono što smatraju

pogledati sve što se prikazaje, niti

primjerenim i to podupiru molitva-

čuti sve što se emitira. Oni koji pro-

ma

puste izvršiti svoju osobnu cenzuru

smatraju

prešutno potiču nemoralne nagone,

pribjeţištem. B-g saslušava molitve

i za to sami snose odgovornost.

svakoga,

za

uspjeh;

drugi

tek bez

molitvu

posljednjim

obzira

u

kojim

okolnostima su izrečene. Međutim,

Strana 20

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti TKO KOGA TREBA TRAŢITI Neki se mladić, sav izvan sebe, uputi jednog dana čuvenom cadiku da ga zamoli za pomoć. Cadik ga upita: "Što te to toliko muči, pa si potegnuo čak do mene? Moţda si prije odgovor trebao potraţiti negdje u svojoj blizini." "Ja sam u potrazi za Bogom i neću se smiriti dok Ga ne pronađem," kao iz puške ispali mladić. Cadik se na trenutak zamisli, pa mu reče:

Nesebična se ljubav uzdiţe iznad vlastitih potreba.

Ona predstavlja nadilaţenje samoga sebe, istinsko povezivanje s dušom druge osobe i, na taj način, s B-gom. Kad je ljubav transcendentna, doseţete do višeg plana; zajedno, doseţete do B-ga. Ne postoje uvjeti za takvu nesebičnu ljuba; kada je transcendentnost u fokusu naše ljubavi, mi prestajemo sa stalnim promjenama naših ţelja i potreba. Uvjetovana, sebična ljubav nestaje kad njezini uvjeti nisu zadovoljeni, dok je neuvjetovana, nesebična ljubav postojana i vječna. Uvjetovana ljubav nerijetko donosi zatiranje, ili podređivanje jedne individue; ■ umjesto da dvoje postanu jedno, ljubav dominantne osobe sagori onu drugu. S druge strane, neuvjetovana, transcendentna ljubav omogućava da stavite na stranu svoje sebične ţelje i volite drugu osobu na odgovarajući način. Uvjetovana ljubav ne potiče rast, zato što je ona jednostavno ispunjenje trenutačne potrebe. Kao što trebate ponovo jesti svega nekoliko sati nakon prethodnog obroka, netko tko uvjetovano voli stalno će trebati novu pomoć, potvrdu, brigu i prihvaćanje. Nasuprot tome, neuvjetovana ljubav je osnova ljudskog rasta. Ona je sveobuhvatna - ona se širi i ne utječe samo na vaše osnovne potrebe, već na čitavo biće. I dok je uvjetovana ljubav podijeljena na kategorije, neuvjetovana ljubav je sastavni dio vašeg ţivota. I na kraju, ona je oruđe kojom učimo osjetiti najvišu realnost: B-ga.

"Mislim da nisi trebao dolaziti čak do mene; bojim se da si samo uzalud trošio vrijeme i novac. Zar ne znaš da naši mudraci kaţu kako "Boţja slava ispunjava čitav svijet". Mladić je sada sasvim izgubio strpljenje, pa je zaboravio da razgovara s velikim učiteljem: "Ako je tako, gdje onda trebam traţiti?" Cadik se sada glasno nasmija i njeţno ga zagrli: "Sine moj, i ja sam isto tako nekada davno obilazio razne učitelje u potrazi za odgovorom. Moţda će ipak najbolje biti da prvo potraţiš kod samoga sebe." ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

R. Simon Jacobson ■ Godina 11 21 Broj 46 Strana

Strana 21

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Suština tešuve

Dobro, sada smo u elulu, mjesecu prije Roš Hašane - dana suda, dana kada branimo ţivot kojim smo ţivjeli do sada - i vapimo za darom ţivota kojim ţelimo ţivjeti od sada nadalje. Tešuva (vraćanje B-gu) je micva koju većina nas, očajnički, treba napraviti. Tešuva briše i okreće novi list. Kakve god loše stvari smo napravili one se poništavaju s našom tešuvom i brišu iz naše povijesti. To je prilično dobra pogodba. Stoga razmotrimo ukratko sastavne djelove tešuve. Prvo, moramo prekinuti s našim prijestupima. Bilo bi idealno kada bismo se obvezali da više nikada nećemo pomisliti ili poţeljeti ponoviti svoju pogrešku. (Čak i ako ne moţemo zaustaviti efekte trenutnog prekida, smanjivanje učestalosti, trajanje i / ili uţivanje u prijestupima valjani su i vrijedni stupnjevi tešuve.) Sljedeće je kajanje zbog onog što smo učinili pogrešno, bilo da je to bilo između nas i B-ga (npr. pojeli smo hamburger sa sirom), ili između nas i druge osobe (npr. krađa). Kajati se zato što smo učinili nešto krivo moţe biti teško. Uostalom, u vrijeme kada smo učinili ono što smo učinili, moţda nismo niti znali da to nije u redu. Čak i sada, moţda ne shvaćamo što je u tome pogrešno: "Bio je to samo hamburger sa sirom". Moţemo racionalizirati: "Bill Gates neće ni osjetiti da mu fali mojih nekoliko dolara." Što više sazrijeva naše razumijevanje Ţidovstva,

to više će naše kajanje - i tešuva – sazrijevati. Posljednji element je priznanje. Mi moramo kazati B-gu, naglas, nešto poput: "Griješio sam. Ţao mi je što sam sagriješio i potpuno se obvezujem da nikada neću ponoviti svoj prijestup." Očito, što je manje potpuna naša iskrenost, i naša tešuva je manje potpuna. Ali i nepotpuna tešuva je bolja nego uopće nikakva tešuva. Sada znamo osnove micve tešuve. Ali što je suština povratka B-gu? Rebe Nahman podučava da je bit tešuve - pa, koliko ţelite čuti? tešuve je čuti, biti vrijeđan, i ostati šutjeti, izvana i iznutra. Bit tešuve se ostvaruje kroz poniznost (LM I, 6: 2, 6). Tešuva znači vratiti svaku stvar njenim korijenima, odnosno, ponovno ih povezivati s Hohma, B-ţjom mudrosti pri Stvaranju. Stoga čovjek mora naučiti kontrolirati svoje razmišljanje i zadrţati ga unutar primjerenih okvira. To je suštinu tušuve (LM I, 35: 1). tešuve ovisi o srcu. To znači, misli našeg srca moraju pobjeći od pogrešnog razmišljanja i trčati prema ispravnom mišljenju (LM I, 49: 4). tešuve ovisi o Tori. Čovjek treba uloţiti toliko mnogo truda u njezino proučavanje da moţe razlučiti jednu stvar od druge i stjecati nove uvide u Toru - sve u ime Nebesa. Ovo je potpuna, dovršena tešuva (RNW # 105). tešuve je da povičete: "Gdje je B-g?"onda kada uopće ne osjećate Njegovu prisutnost. Da traţite i tragate za B-ţjom časti unatoč spoznaji koliko ste udaljeni od Njega, ali iz svoje boli, i dalje pitate, "Gdje je mjesto Njegove časti?!" (LM II, 12).

Strana 22

tešuve je da se nađete u identičnoj situaciji u kakvoj ste bili prije, suočeni s istim iskušenjima, ali sada im okrećete leđa, prisiljavajući svoju sklonost da se ne prepusti zlu. Ovo je suština tešuve, i samo to se naziva tešuvom (LM II, 49). tešuva je sram, osjećati veliki sram u B-ţjoj prisutnosti. Čovjek to zasluţi kada provodi vrijeme s pravim cadikom (LM II, 72). tešuve zahtijeva da budemo povezani s pravim cadikimima (RNW # 71). Što je zajedničko ovim bitnim komponentama? Red. Kroz proučavanje Tore - njenu verbalnu manifestaciju (svete tekstove) i njenu manifestacije od krvi i mesa (svete cadikim) – mi prepoznajemo da na svijetu postoji B-ţanska prisutnost. Onda moţemo početi organizirati ţivot tako da svijet bude tako miran i lijep kao što bi trebalo biti. Mi shvaćamo koliko B-g zasluţuje pohvale, časti i da bismo ga trebali uzdizati. Shvaćamo koliko bismo se trebali kloniti počasti. Shvaćamo da očuvanje Hohme, pravilne mudrosti B-ţjeg svijeta, zahtijeva od nas da njegujemo i kontroliramo mudrost naših umova i srca. Na kraju, uz B-ţju pomoć, mi uznapredujemo do točke u kojoj nas Bg stavlja u identičnu situaciju u kojoj smo poklekli u prošlosti. Sada kada znamo razlikovati stvari, mi znamo kako pravilno postaviti B-ga, sebe same i našu sklonost, tako da B-ţji svijet bude postavljen na pravilan način. Neka se to dogodi brzo i uskoro, za našega ţivota. Amen. A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: KI TECE

Paraša (priča) Ki-Tece se bavi pripremama za Roš hašanu - Dan presude i time kako mi moţemo pobjediti u najvaţnijoj bitci načih ţivota. Paraša Ki Tece se uvijek čita tijekom mjeseca elula, u sklopu priprema za Roš hašanu (Novu godinu) i Jom kipur (Dan pomirenja). U ovom mjesecu nalazimo se u ratu - "Ki Tece (kad krenete) u rat protiv svojih neprijatelja, a Vječni B-g vaš će ga predati u

protiv ovog neprijatelja, posljedica

vaše ruke, te ćete uzeti njegove zarob-

toga će biti da "Vječni, B-g tvoj će ih

ljenike" (Ponovljeni zakon 21,10) – u

predati u ruke tvoje", te će zasjati svje-

ratu za identitet. Mjesec elul je vri-

tlo i donijeti sreću i blagoslov.

urnost da li će dobro pobijediti, i da li će na kraju "Vječni tvoj B-g ■predati ga u tvoje ruke". Način da to zapamtimo i podsjećamo druge je da svoj

jeme povratka našem "pravom ja",

Tora prenosi riječi "... i uzet ćeš

ţivot ţivimo tako da se svatko od-

odbacivanja "laţnog ja" i ponovnog

njegove zarobljenike", a ne "i vratit

nas odrekne i ukloni Amaleka iz

povezivanja s dušom. Ovaj mjesec i

ćeš zarobljenike", te na taj način uči

svakog svog djela, riječi, misli i po-

deset dana pokajanja koje slijede,

da trebamo uzeti natrag one sile ko-

našanja.

daju nam jedinstvenu moć kako bi

je nam je neprijatelj u prošlosti odu-

nam pomogli u ovom duhovnom

zeo. Vaţno je sjetiti se da vrhunac

djelu.

tame i očaja nastaje pred zoru, prije

"Ohev Yisrael" (Apta Rav), ističe da

pobjede, i da je pojačana borba znak

Tora ne nagovještava da ćemo biti

da je pobjeda blizu.

Kao što se sjećamo Amalek je napao Izraelce upravo nakon što su napustili mjesto u pustinji zvano Refidim. Tumači otkrivaju da kada se riječ "Refidim" rastavi ona postaje

prisiljeni na ratovanje, već da je ta

Paraša završava s jednim od va-

"Refi jadajim" (odustajanje), odnos-

borba zapravo bitka sa stvarnim ne-

ţnih pitanja u Tori – s micvom "Sjećaj

no, Amalek će se pojaviti onda kada

prijateljem unutar nas samih tj. po-

se onoga što vam je Amalek (biblijski

se prestanemo boriti, truditi ili vje-

tištenosti, boli, ljutnjom, bespomoć-

neprijatelj) učinio" (Ponovljeni zakon

rovati.

nosti i pesimizmom. Osnova je izu-

25,17). Tora nas podsjeća da pazimo

čavanja kabale da nam omogući da

i da ne posrnemo na grijehu taštine

prepoznamo neprijatelja, te nega-

i oholosti, jer čak i dok smo poboţni

tivne osjećaje i emocije, i da ih zami-

i odani Stvoritelju mi smo ipak još

jenimo sa svjetlom, stvaralaštvom,

uvijek osjetljivi na nekorektnosti te

zdravljem, produktivnosti, nadom i

moţemo pasti u ruke Amaleka, što

prosvjetljenjem, tako da moţemo bi-

je safek, ili nesigurnost (brojčana vri-

ti kreatori i ispuniti svoju svrhu na

jednost za obje riječi, i "Amalek" i

ovome svijetu. Kad objavimo rat

"safek", iznosi 240) u svjetlost, nesig-

Godina 11 23 Broj 46 Strana

Paraša Ki Tece sadrţi tajnu izbavljenja, Mesijanskog doba, vremena kada ljudska bića prestaju vjerovati u zlo i beznađe, i umjesto toga počinju vjerovati u dobro i čine dobra djela. Budući da dobro raste eksponencijalno, to će donijeti izbavljenje, te kraj agonije i patnje. ■

Strana 23

Iz

PRIJETNJE I ZASTRAŠIVANJA

CNN je objavio da je antisemitsko raspoloženje u Velikoj Britaniji toliko da

ćeg

a dom

a tisk

100posto 17.8.2018. Antisemitsko raspoloženje doselgo je vrhunac u Velikoj Britaniji, tvrdi ugledna televizijska kuća CNN, navodeći kako je došlo do toga da se dio Židova priprema napustiti zemlju u kojoj se ne osjećaju sigurno. Ističu primjer poznatog odvjetnika Marka Lewisa, specijalizianog za pitanje klevete i privatnosti, koji već godinama dobiva ozbiljne i zastrašujuće prijetnje. Odlučio je otići jer mu je dosta takvog načina života, a u tome ga podržava i njegov par-

tner Mandy Blumenthal. Par će u Izrael odseliti do kraja godine, iako su obojica rođeni i odrasli u Engleskoj.

Dodaje da je dosad već dvoje ljudi završilo iza rešetaka jer su mu prijetili ubojstvom zato što je Židov.

"Samo se želim maknuti odavde. Znam da je to vleika stvar, ali dosta mi je. Ljudima u Izraelu možda se neću svidjeti, možda će netko reći da sam previše lijevo ili desno kada su političkoi stavovi u pitanju, no što god da mi kažu, sigurno me neće mrziti samo zato što sam Židov", ispričao je odvjetnik za CNN.

"Došao sam do stadija kada sam se na prijetnje gotovo posve navikao. Nema razlike stižu li s lijeve ili desne strane, konstantno dolaze", rekao je Lewis.

Prijetnje mu konstantno dolaze

Nevladine organizacije upozoravaju kako je samo u prvih šest mjeseci ove godine diljem Velike Britanije zabilježeno čak 727 antisemitskih incidenata, što je druga najveća brojka otkako se vodi evidencija, od

1984. Aktivisti ističu kako se u židovskoj zajednici u Velikoj Britaniji, koja broji oko 300 tisuća članova, sve glasnije govori o mogućnosti odlaska iz zemlje. Ističe se i da je Ujedinjeno kraljevstvo dosad smatrano za jednu od najsigurnijih zemalja u svijetu kada su Židovi u pitanju. Nagli porast antisemitskih incidenata povezuje se i sa sve većom popularnosti pojedinih političkih stranaka radikalnog usmjerenja. ■

IZ POVIJESTI

Dogodilo se na današnji dan - 16. 8. Autoportal 16.8.2018. 1993. - preminuo René Dreyfus, slavni francuski vozač židovskog podrijetla, koji je 1938. na stazi Pau posramio nacističke Srebrne strijele René Dreyfus rođen je 1905. u Nici, već prije devetog rođendana naučio je voziti automobil, a od 19. godine počeo nastupati na utrkama duž francuske Rivijere. Kad je 1929. održana prva Velika nagrada Monaka, pobijedio je u klasi, a sljedeće godine s dodatnim tankovima montiranim na Bugatti osvaja i ukupnu pobjedu u utrci bez zaustavljanja u boksu. Pobjeđuje na ukupno 36 utrka i smatraju ga jednim od najboljih svjetskih vozača. Kao Židov, razumljivo, ne može dobiti priliku u nekoj od dvije njemačke momčadi dominantne u 1930-im, što mu znatno ograničava mogućnost napredovanja. Ipak na uskoj i zavojitoj francuskoj stazi Pau 1938. njegov Delahaye završava prvi, ispred Caracciolinog Mercedesa, što je uz Nuvolarijevu pobjedu za Page 24 Strana 24

Alfa Romeo na VN Njemačke 1935. bio najveći šamar koji su Srebrne strijele ikada zadobile. Drugi svjetski rat provodi prvo u francuskoj, a kasnije u američkoj vojsci. Godine 1940. poslan je u SAD kako bi nastupio na Indy 500, a na preporuku francuskih vlasti ostaje ondje. Kao Židov, koji je javno ponizio njemačke

timove, teško da bi dobro prošao da se vratio u Europu. Sjajno se snašao u Americi i odlučio nastaviti živjeti ondje. U New Yorku otvara francuski restoran, koji će poslije rata postati stjecište njujorške trkaće scene, ali i mjesto koje će posjećivati svi vozači kada se zateknu u tom gradu, posebice putujući na utrke u

Divrej Tora

Watkins Glen. Dreyfus je sporadično nastupao sve do 1955., kada je nakon pobjede u klasi na Sebringu za momčad Arnolt-Bristol objesio kacigu o klin. Do smrti ostao je rado viđena i iznimno popularna figura u svijetu utrka. ■

Godina 11

Broj 46