5-05 - Divrej Tora - Šoftim 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 49

Zagreb, šabat 7. rujna 2019. - 7. elula 5779.

Broj 49

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Šoftim

B’’H

Šabat Šoftim Jeruzalem 18:12

19:33

Zagreb

19:07

20:06

Tore. „Radit ćeš u skladu sa zakonom

Rijeka

19:13

20:12

kojem će te oni učiti i prema prosudbama u

Split

19:03

20:02

koje će te oni uputiti; nećeš se okrenuti od

Dubrovnik 18:56

19:54

onoga što ti oni kaţu ni lijevo ni desno.“

Vinkovci 18:55

19:54

Sarajevo 18:56

19:54

Doboj

18:58

19:56

B. Luka

19:01

20:00

Beograd 18:49

19:50

pribjeţišta“ za one koji su počinili ne-

Novi Sad 18:52

19:53

hotično ubojstvo. Izloţene su i brojne

Subotica 18:53

19:55

ratne uredbe: izuzeće od odlaska u bor-

Zrenjanin 18:50

19:51

bu za one koji su se tek vjenčali, izgra-

Niš

18:42

19:41

dili kuću, posadili vinograd ili „se boje

Beč

19:08

20:07

ili su meka srca“; zahtjev da se prije

Frankfurt 19:41

20:39

napada na neki grad ponude uvjeti za

Edison, NJ 19:03

20:02

mir; zabrana objesnog uništavanja ne-

Paraša

uključuje:

zabranu

idolopoklonstva i vračarija; zakone kojima se uređuje imenovanje i ponašanje kralja; vodič za izgradnju „gradova

(D’varim 16,18-21,9) Moše daje upute izraelskom narodu

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

Šoftim

da u svakom gradu imenuju suce i sluţbenike koji će provoditi zakon: „Pra-

čega što je vrijedno, a kao primjer se navodi zakon kojim se zabranjuje sječa stabala voća radi opsade (u tom smislu je i glasovita izreka u Tori „Jer čovjek je stablo u polju“).

Na dan utorak 10.9.2019.

vdu, pravdu ćete provoditi,“ nalaţe im, a

Alot Hašahar

4:56

morate ju odmjeravati bez korupcije i

Paraša završava navođenjem zakona

Najranije Talit

5:32

pristranosti. Zločin treba detaljno is-

o egala arufa – posebnom postupku koji

Nec Hahama

6:27

traţiti, a dokaze temeljito razmotriti –

treba provesti kad se ne zna tko je ubo-

Najkasnije Š’ma

9:40

najmanje dva vjerodostojna svjedoka

jica, a tijelo je pronađeno negdje vani –

Zman Tefila

10:44

su potrebna

što povlači odgovornost zajednice i

Hacot

12:53

odmjeravanje kazne.

Minha Ketana

16:37

Plag Haminha

17:58

Šekia

19:18

Cet Ha-kohavim

20:00



za donošenje presude i

U svakom naraštaju, kazuje Moše, bit će onih kojima će biti povjeren zadatak da tumače i primjenjuju zakone

njezinih vođa ne samo radi onoga što čine, nego i radi onoga što su mogli spriječiti da bude učinjeno.■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ה״מ״ ״ ״ו״ה״ה״ ״מ״ ״מ״ן״״״ו״ע״ו״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 18 p'sukim – 16,18-17,13

ka. Sami svjedoci često su uključeni u izvršenje kazne.

Treba postaviti suce da razjašnjavaju zakone i sudske izvršitelje za provođenje zakona diljem zemlje, a oni svoje duţnosti moraju obavljati pravedno. Oni ne smiju iskrivljavati zakon, ni pokazivati pristranost, ili uzimati mito koje zasljepljuje i izopačuju čak i najpoštenije i najodgovornije u narodu. Pravda se treba provoditi gorljivo, tako da budemo vrijedni ţivljenja u Erec Jisraelu i da tamo procvjetamo.

Tora zatim uspostavlja mehanizam za odrţavanje ţidovstva kroz generacije (naglašavajući, između ostalog, da ako nastanu sporovi ili je potrebno pojašnjenje halahičkih točaka, da se moramo posavjetovati sa sucima u svoje vrijeme) te dinamička primjena halahe u sva vremena (dajući učenjacima mehanizam za donošenje zakona za očuvanje Tore i njezino pravilno poštivanje).

Što ako sudac odluči glasati u korist potkupljivača, čak i bez mita. Pravda je svejedno zadovoljena. Je li mito manje ozbiljan prekršaj? Odgovor je ne. Mito je mito. Jedna stvar vodi drugoj, i pravda će biti iskrivljena. Cedek cedek tirdof - Pravdu ćete traţiti. Na dvostruko ponavljanje riječi cedek moţe se gledati kao na podsjetnik da pravdu ne samo da treba slijediti, već da i sredstva koja se koriste u ostvarivanju pravde također trebaju biti pravedna. Mi ne stavljamo svoj potpis na ideju da cilj opravdava sredstva. Ismijavati pravdu, a tvrditi da je to pravda najveći je mogući prijestup. Cedek b'cedek, pravda s pravdom ...

stvo dolazi zbog idolopoklonstva". Oba grijeha dovode do toga da izgubimo posjed Erec Jisraela. I obrnuto, ako ostanemo vjerni B-gu i međusobno se odnosimo pošteno i pravedno, to će nam osigurati posjedovanje naše zemlje. Gemara navodi da je "imenovanje neprimjerenih sudaca ekvivalent sadnji stabla u blizini ţrtvenika". Posaditi stablo u pokušaju da bolje uresimo Hram čin je potpune zablude. Ljepota Beit HaMikdaša proizlazi iz njega samoga i to je njegova duhovna suština. Misliti da vanjsko ukrašavanje moţe pridonijeti njegovoj ljepoti je pomanjkanje razumijevanja onoga što Beit HaMikdaš jest. Isto tako i imenovanje sudaca zbog njihovog izgleda, bogatstva, stasa, itd. (a ne zbog učenosti i umješnosti suđenja) podjednako je "promašen cilj". Ţrtvovanje ţivotinja koje imaju nedostatke zabranjeno je. (Tora na drugom mjestu nabraja vrste nedostataka - Gemara se bavi tim pojedinostima)

Zabranjeno je postavljanje spomenika (kao što se vrši pri oboţavanju idola) B-gu (čak i uz "ispravne" motive).

Tora dalje naglašava da je idolopoklonstvo najteţi grijeh. Ako među sobom otkrijemo svog bliţnjeg Ţidova koji štuje bilo koga/što drugo osim B-ga, moramo vrlo paţljivo istraţiti slučaj protiv njega (ili nje). Ako je osoba osuđena od strane suda, kazna je smrt kamenovanjem, čime se uklanja zlo iz naše sredine.

Ismijavanje pravde navedeno je uz idolopoklonstvo kako bi se istaklo koliko je ozbiljan taj grijeh. Pirkei Avot navodi da "mač dolazi na svijet zbog izvrtanja pravde ... progon-

Neophodno je svjedočenje najmanje dvojice svjedoka da bi ga se osudilo. Nitko ne moţe biti osuđen na smrt (ili biti kaţnjen na neki drugi način) svjedočenjem samo jednog svjedo-

Zabranjena je sadnje stabala u dvorištu Mikdaša (ili blizu Mizbei'aha) - to je idolopoklonička praksa. (Ova zabrana vrijedi i danas.)

Strana 2

Duţni smo učiniti sve što Sanhedrin (najviši halahički autoritet) uči i zapovijeda. Ne smijemo skrenuti od njihovih odluka "ni desno ni lijevo". S gledišta micvi Uvod u Rambamovu Knjigu micvot sadrţi 14 "pravila" prema kojima Rambam broji 613 micvot Tore. Prvo pavilo navodi da se rabinske micvot, poput Hanuke i Purima, neće računati među 613 micvot Tore. Ovo se moţe činiti jasnim, ali Rambam se osjeća duţnim da formulira ovo pravilo kojim se suprotstavlja onima koji su brojali micve prije njegovog vremena, a koji jesu uključivali neke od "rabinskih micvot" među tarjag. Zbog čega bi netko smatrao postbiblijske micvot Hanuke i Purima dijelom zakona Tore? Isto tako, zašto se braha za micvot, koja kaţe "... B-ţe ... koji si nas posvetio svojim micvot i zapovijedio nam ..." također kaţe i za šest rabinskih zapovijedi? (svijeće za šabat i jom tov, svijećice za Hanuku, Megilat Ester i druge Megilot, netilat jadajim, Halel i tri vrste eruva.) Odgovor na oba pitanja temelji se na p'sukimima s početku ovotjedne sedre koja govori o autoritetu micvot Sanhedrina. U suštini, Tora nam

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

nalaţe da drţimo rabinski zakon. Stoga se moţe tvrditi da rabinski zakon jest zakon Tore. Iz toga slijedi da bi se moglo razmotriti ubrajanje Hanuke i Purima među 613, i logično je koristiti formulu brahe za micvu za rabinske micvot. Rambam se tome ne protivi. Međutim, on inzistira na tome da rabinske micvot ne moţemo zasebno uračunati među 613. To bi moglo dovesti do neodrţive situacije da bi svaki puta kada bi Sanhedrin stvorio novu rabinsku micvu bilo potrebno ponovno odrediti broj micvot. Onaj tko, na primjer, ne pali svijeće za Hanuku, istodobno neispunjava rabinsku zapovijed i dvostruko krši micvot Tore taase i lo tasur. Znači li to da je kršenja rabinskog zakona ekvivalentno (ili čak teţe) od kršenja zakona Tore? Općenito se smatra da je Tora "svojim autoritetom poduprla" rabinski zakon, no rabinski zakon ostaje "jednu razinu", da tako kaţemo, ispod zakona Tore. Bez te bi razlike, rabinski zakon moţda bio zabranjen zbog bal tosifa (nadodavanja Tori). Među uredbama Sanhedrina, koje smo duţni slijediti, jest i njihovo predstavljanje Usmenog zakona, te njihovo izvođenje zakona Tore pomoću 13 "talmudskih" načela analize – i jedna i druga se smatraju "D'O'rajta" (zakonom Tore), te različitim odredbama i mjerama koje Sanhedrin donosi kao zaštitu zakona Tora, ili zbog sličnosti sa zakonom Tore, ili iz kojeg god drugog razloga su donijeli svoju odluku. Mi koji smo stajali na Sinaju prihvatili smo judaizam "u paketu". Obavezali smo se na Pisanu Riječ, na Usmeni zakon onako kako ga poučava Talmud i kao što je predstavljen i pojašnjen susljednim Sanhedrinima, rabinskom zakonu kako Godina 12 3 Broj 49 Strana

Alija po Alija

je objavljen kroz naraštaje. Mi smo karike u lancu tradicije koji je bio iskovan na Sinaju, a mi moramo učiniti svoj dio kako bismo lanac odrţali čvrstim i prenijeli ga na sljedeću generaciju i dalje. Učenjak Tore koji ima autoritet da donosi halahičke presude, a koji se protivi Sanhedrinu i potiče druge da zanemare njihovu odluku, moţe (pod određenim okolnostima) biti pogubljen. Takav je pojedinac poznat kao zaken mamrei i na kraju mu sudi Veliki Sanhedrin. Ovo će posluţiti da odvrati narod od takvog ponašanja. Prosječni Ţidov nije na isti način podloţan mogućem pogubljenju, ali je ipak upozoren na ozbiljnost nepokoravanja rabinskoj vlasti. [Vjerojatno je da zapravo nikada niti jedan pojedinac nije bio pogubljen kao zaken mamrei, no ova ideja daje ogromnu teţinu ozbiljnosti rabinskog zakona.] Levi - druga alija - 7 p'sukim – 17,14-20 Kada će narod ući u zemlju, osvojiti je i nastaniti se u njoj, pa kada zatraţi kralja (poput naroda oko njih - ova fraza u sebi sadrţi upozorenje protiv takvog zahtjeva iz pogrešnih razloga), micva je da se "nad nama postavi" kralj (kojega B-g izabere) iz ţidovskog naroda – za kralja ne smijemo izabrati ne-Ţidova. Kralj ne smije posjedovati previše konja (odnosno više nego li je potrebno za njegovu vojsku itsl.), niti smije povesti narod natrag u Egipat – zabranjeno nam je da se nastanimo u Egiptu. (Posjete su dopuštene.) Kralj ne smije imati prekomjeran broj ţena (više od 18), niti smije nakupiti prekomjerno bogatstvo (to se odnosi na bogatstvo za njegove vlastite potrebe – sva novčana sredstva potrebna za upravljanje kraljevstvom isključena su iz zabrane). Kralj mora napisati Sefer Toru za sebe (uz onu za koju mu je naređe-

no da je napiše kao Ţidov). Tu Toru treba kopirati iz sefer Tore Beit HaMikdaša. Kralj Izraela ima impresivne ovlasti nad svojim podanicima. Zbog toga je za njega nuţno da neprestano pred sobom ima "silu skromnosti" i moralna ograničenja Tore. Tora je njegov vodič ka ispravnom načinu vladanja. Kralj koji se rukovodi zakonom i vrednotama Tore veliki je dobitak za Izraelski narod. Kralj koji nije takav, naš je najstrašniji rizik. Šliši - treća alija - 5 p'sukim – 18,15 Kohanim-Leviim neće dobiti zemljišta u Erec Jisraelu (osim gradova koje su im ustupila plemena), niti će sudjelovati u razdiobi ratnog plijena - njihova svetu sluţbu u Mikdašu smatra se njihovim dijelom. (Među ostalim darovima za kohena), kohen treba dobiti točno određene dijelove svake ţivotinje zaklane za hranu - prednje noge, jezik i okolno područje, ţeludac i okolni loj, t'ruma od uroda i prvo ostriţenu vunu ovaca. Ovi su darovi pravo kohena zbog njegove svete sluţbe. S gledišta micvi [1] S obzirom da je t'ruma "kodeš" i zbog toga je se u današnje vrijeme ne moţe dati kohenu zbog rasprostranjenog stanja obredne nečistoća, druga dva spomenuta dara nisu sveta, pa se stoga mogu davati i danas. [2] T'ruma očito vrijedi samo u Izraelu. Ali isto tako i "prvo striţenje ovaca". To je manje očigledno, jer to nije poljoprivredna micva. (Imajte na umu da Mišna u Hulin 11 navodi da se ova micva primjenjuje i izvan Izraela. Rambam u Gemari u Hulin nalazi mjesto koje kaţe da halaha nije poput ovoga u Mišni.) Pojam "reišit" koristi se za t'ruma i za prvo striţenje. I u istom pasuku. Ovo je Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

tekstualna veza sa propisom Usmenog zakona da je prvo striţenje obaveza samo u Erec Jisraelu. Ironično, postoje micvot koje Tora izravno povezuje s Erec Jisraelom, a Usmeni zakon kaţe da su isto tako obavezne i izvan Izraela (uz određene razlike). Orla je dobar primjer toga. Zatim, postoje micvot koje Tora zahtijeva samo u Erec Jisraelu, no učenjaci ih traţe i van Jisraela. Hala je dobar primjer toga. Još dvije stvari o prvom striţenju. Obaveza započinje s najmanje pet ovaca (neki to ospo-ravaju). A micva se moţe ispuniti davanjem vune ţeni, bat-kohen ili eišet kohein. [3] "Darovi od mesa" mogu se dati "bat kohen", čak i ako je udana za nekohena. R'vi'i - četvrta alija - 8 p'sukim – 18,6-13 Kohanim i Levijim trebaju razdijeliti svoje poslove u blagdansko vrijeme podjednako među različitim obiteljima. Slijedi drugo upozorenje, da pazimo da ne učimo iz njih i ne prihvaćamo bilo koju od odvratnih praksi naroda koje ćemo susresti u Erec Jisraelu. Ovdje se implicira da ne smijemo "naučiti raditi" uţasne stvari, ali moţemo učiti o njima kako bismo razumjeli njihove običaje i bolje podučili svoje bliţnje, Ţidove, o ovoj temi. (Tur Šulhan Aruh, na osnovu Gemare) S praktične strane ove odluke, čovjek mora biti vrlo dobro utvrđen u svom vlastitom judaizmu prije čitanja i učenja o drugim svjetskim religijama i poganskim praksama. Takvo izučavanje treba obaviti pod nadzorom svog mentora. Klonite se običaja provođenja svoje djece kroz vatru (ţivi primjer kaţnjive poganske prakse, koja se ubraja među micvot na drugom mjestu), gatanja i određenih tipova meditaStrana 4

Alija po alija

cija koje imaju za cilj "pročitati budućnost", astroloških predviđanja [broje se na drugom mjestu, neki drugi aspekti astrologije nisu halahički neprihvatljivi, no treba biti na oprezu), oslanjanje na predznake [broje se na drugom mjestu], prizivanje i čaranje, mantranje, mediji, proročanstva i zazivanje mrtvih (seanse, kontaktiranje mrtvih). Sve gore navedene prakse - a postoje različita mišljenja o tome na što se točno odnosi svaki od izraza Tore - odvlače Ţidova od njegovog izravnog, "čistog" odnosa s B-gom. Mi moramo teţiti za tim izravnim odnosom. Hamiši - peta alija - 22 p'sukim – 18,14-19,13 Drugi narodi slušaju one koji prakticiraju okultne vještine. B-g nas nije učinio takvima. Mi imamo proroke (kao što je Moše), koji se podiţu iz naše sredine, i njihova proročanstva mi imamo slušati. Ovo je bio dio "dogovora" postignutog s B-gom na Sinaju, kada smo traţili da ne sluša-mo B-ţji "glas" izravno. B-g je pristao na naš zahtjev pod uvjetom da slušamo istinske proroke koji će nam prenositi što B-g od nas traţi. Svatko tko ne sluša B-ţju Riječ preko proroka, morat će "odgovarati Njemu". Ali prorok se ne smije usuditi govoriti u B-ţje ime pod laţnim izgovorima, ili zagovarati idolopoklonstvo. Kako ćemo znati što jest, a što nije B-ţja riječ? Prorok mora imati 100%-tno "zadovoljavajuću evidenciju" - sve manje od toga znak je da

se radi o laţnom proroku. (Proročanstva o loših stvarima koja će zadesiti narod mogu se preobratiti iskrenim pokajanjem, pa stoga ona ne bacaju sumnju na proroka.) S gledišta micvi Mora se pogoditi osetljiva ravnoteţa, vezano uz proročanstva. Moramo biti izuzetno oprezni da u potpunosti odbacimo laţnog proroka, a opet ne smijemo gajiti nikakve sumnje u pravog proroka (nakon što je demonstrirao svoje "akreditive") jer bi to oslabilo vezu s B-ţjom Riječi. Prorok ne moţe mijenjati Toru. Ako to učini, tada znamo da je to laţni prorok. Prorok nam ne moţe ■ zapovijediti da vršimo idolopoklonstvo, čak ni kao jednokratni čin. Ako to učini, on je laţni prorok. Ali prorok nam moţe zapovijediti da privremeno kršimo micvu. Ako bi nam (dokazani) prorok zapovjedio da kršimo šabat - samo ovaj put, mi moramo (ne samo "moţemo") prekršiti šabat. Ako to ne učinimo, mogli bismo biti osuđeni na smrtnu kaznu. To je ozbiljna stvar. Teško nam se poistovjetiti s proročanstvom na praktičnoj osnovi, jer "smo toliko van prakse". Ipak, proročanstvo je vrlo značajan dio judaizma. Ne smijemo se bojati usprotiviti laţnom proroku i privesti ga pravdi (i pogubljenju). Naravno, ne bismo se trebali plašiti učiniti bilo koju od micvi iz Tore. U slučaju laţnog proroka, često se radi o karizmatičnoj osobi koja bi mogla imati vrlo mnogo sljedbenika. Protivljenje njemu moglo bi biti vrlo nepopularno. Tora podupire našu odlučnost da se oslobodimo laţnih proroka zapovijedajući nam da se ne plašimo. Moţda bismo iz ove micve mogli izvući pouku koju moţemo primijeniti na sve micvot. Nemojte se bojati drţati šabat, biti košer, moliti Minha, izbjegavajte lašon hara, itd. itd. itd. čak i kada će Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

takvo postupanje izazvati izrugivanje drugih. Drţite se halahe i nemojte se bojati ili neka vam ne bude neugodno raditi to. Kad se stvari smire u Erec Jisraelu, moramo odrediti još tri grada utočišta. Putovi do tih gradova trebaju biti uređeni i obiljeţeni tako da ubojica lako moţe pronaći utočište. Gradovi će zaštititi nehotičnog ubojicu od krvne osvete rođaka ţrtve. Ako (kada) zasluţimo proširenje naše zemlje, još tri grada će biti određena. Ovo sluţi da se izbjegne nepotrebno krvoproliće. Onaj koji je počinio namjerno ubojstvo također bjeţi u grad utočište, ali biva udaljen od tamo - da mu se sudi. Ne smijemo zanemariti ove situacije - i one koje se odnose na napade, tako da bismo time odstranili prolijevanja neduţne krvi i za-sluţili dobar ţivot. Šiši - šesta alija - 17 p'sukim – 19,14-20,9 Ne smije se zadirati u područje drugoga. To se doslovno odnosi na zabranu pomicanja graničnog znaka između vaše zemlje i zemlje vašeg bliţnjega, te na taj ukrasti nešto od njegove svojine. Iako je krađa već zabranjena (i ubrojena je među 613), ova zabrana naglašava ozbiljnost krađe zemlje, posebno u Erec Jisraelu. Ova se zabrana proteţe i na druge oblike posizanja, npr. nepošteno trţišno natjecanje koje krade nečije poslovanje. Zabranjeno je donijeti presudu (u većini slučajeva) na temelju svjedočenja jednog svjedoka. Potrebno je imati barem dva svjedoka. (Ponekad će ono što jedna osoba kaţe upravit suce u određenom smjeru, ali ne kao formalno svjedočenje.) Ako laţni svjedoci skuju plan da prevare optuţenika (i njihov se plan razotkrije na točno određeni način i Godina 12 5 Broj 49 Strana

Alija po alija

na određenoj točki suđenja), njih se mora kazniti na način na koji su se urotili protiv svog bliţnjeg. S gledišta micvi Laţno svjedočenje je već zabranjeno devetom zapovijedi. Ovdje imamo jednu vrstu laţnog svjedočanstva - eidim zomemim, svjedoke koji su se urotili. Postoji snaţan element hoka, zapovijedi bez jasnog logičkog razloga, u ovoj vrsti laţnog svjedočenja. A i B svjedoče da je Lavan ubio Eisava u određeno vrijeme, u određeni dan, na određenom mjestu. Tijekom suđenja, C i D svjedoče da su A i B bili s njima na taj dan, u to vrijeme, na nekom drugom mjestu, i stoga nikako nisu mogli biti svjedoci ubojstva. Pod pretpostavkom da ništa na manjka svjedočenju C i D, svjedočanstvo A i B je poništeno i Lavan je oslobođen. Nadalje, A i B sada podlijeţu smrtnoj kazni (iako bi "obično" laţno svjedočenje kao kaznu donijelo "samo" bičevanje). Postoje mnogi zamršeni i fascinantni detalji u ovoj temi - prikazani su u Sanhedrin i Makot. Š'vi'i - sedma alija - 20 p'sukim – 20,10-21,19 Prije nego li se napadne neprijateljski grad, mora biti poslana mirovna ponuda. (To vrijedi za sve neprijatelje uključujući i Amaleka!, ali isključuje Amona i Moava.) Ova je ponuda uvjetovana prihvaćanjem 7 zakona sinova Noahovih i drugih ograničenja. Ako se ti uvjeti ne ispune, napadamo i uništavamo mušku populaciju. Ţene kao zarobljenice i ratni plijen smije se uzeti, izuzev kod "7 naroda". Te se narode mora u potpunosti iskorijeniti kako bi se odstranio njihov zli utjecaj. Kada se vrši opsada grada, treba paziti da se ne unište voćke. Jedino se stabla koja daju sjenu moţe posjeći da se načini oruđe potrebno za

opsadu. Naši su učenjaci ovu zabranu bal tašhita proširili i na mnoge vrste bezobzirnog rasipanja. Ako se u polju nađe mrtvo tijelo i nije poznato tko je počinio ubojstvo, vrši se mjerenje kako bi se odredilo koji je grad najbliţi. Starješine toga grada vrše obred koji uključuje ubijanje teleta kako bi se potencirala besmislenost krvoprolića. Područje na kojem se obred izvrši nikad se ne moţe obrađivati niti se na njemu saditi. Starješine izjavljuju da nisu odgovorni za ovo smrtno stradavanje. Cijeli postupak ima ozbiljan učinak na sve koji su uključeni, i nadamo se da dolazi do iskrenog pokajanja, te pomirenja kojeg daje B-g, jer čitav narod sada ozbiljnije shvaća "ţivot". Misao o egla arufa. Pročitajte ponovno prethodni odlomak. Jeste li zamijetili čudnu naredbu o uzimanju teleta i njegovom poguvbljenju jer je prolivena nevina krv. A ono da je to učinjeno kako bi se istaknula besmislenost svega toga? Zvuči kao da je proliveno još više krvi. Pa što je tele učinilo? Teško je to shvatiti, još teţe objasniti. Rekao bih to ovako. B-g nije (da tako kaţemo) sretan što nam zapovijeda da uzmemo tele i pogubimo ga. Od njega se ne izvlači nikakva korist. Ne jedemo ga. Ne hranimo njime naše pse. Nikakve koristi. Čisti gubitak. Zemlja na kojoj je obred izveden također je izgubljena. Obred nas treba uzrujati. Namjera je da vođe našeg društva (a i svi mi, čla-novi društva) steknemo novi pogled na ono što se događa. Ako je rezul-tat egla arufa poboljšanje društva, onda ono se uklapa u B-ţje planove. Ako je tele pogubljeno a zemlja izgubljena, a ništa se drugo nije promijenilo, ne mogu zamisliti da je B-g zadovoljan. Stoga moramo postati bolji ljudi i bolji Ţidovi. ■ Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 491. Pristupite stolu: Obaveza postavljanja sudaca Suci i nadglednike postavit ćeš ... (Ponovljeni zakon 16,18) 492. Samo B-g može napraviti stablo: Zabrana sadnje stabala u dvorištu Hrama Nećeš posaditi…bilo kakvo drvou blizini ţrtvenika B-ţjeg ... (Ponovljeni zakon 16,21) 493. Stupovi Zajednice: Zabrana postavljanja stupova za obožavanje Nećeš postavljati stup za sebe; B-g to mrzi. (Ponovljeni zakon 16,22) 494. Mislite nešto poput akni?: Zabrana prinošenja na žrtvu životinja s privremenim nedostatkom Nećeš klati za Vječnoga, bika, janje ili jare na kojem postoji bilo kakva mana ... (Ponovljeni zakon 17,1) 495. To je "samo" d'rabanan: Obaveza da se pridržava presuda Sanhedrina U skladu s Torom koju će te podučiti i presudi koju će izreći, učiniti ćeš... (Ponovljeni zakon 17,11) 496. Lijevo ili desno: Zabrana da se odstupi od riječi Sanhedrina ... nećete odstupiti od riječi koje ti kaţu, ni desno ni lijevo. (Ponovljeni zakon 17,11) 497. Dan krunidbe: Obveza da se postavi kralja iz Izraela Postavit ćeš nad sobom kralja, kojega će B-g odabrati od tvoje braće ... (Ponovljeni zakon 17,15) 498. Izvod iz matične knjige rođenih: Zabrana postavljanja stranca za kralja

žena Neće imati previše ţena ... (Ponovljeni zakon 17,17) 502. Munbaz: Zabrana da kralj ima previše srebra i zlata ... neće si u velikoj mjeri nagomilavati srebro i zlato. (Ponovljeni zakon 17,17) 503. Pero je moćnije: Obaveza kralja da za sebe napiše dodatni svitak Tore ... napisat će dva primjerka ove Tore ... (Ponovljeni zakon 17,18) 504. Beskućnici: Zabrana davanja Levijom plemena nasljednog dijela u Izraelu Neće biti ... za sve pleme Levijevo... baštine... (Ponovljeni zakon 18,1) 505. Neokaljan: Zabrana davanja levitima ratnog plijena dio ... (Ponovljeni zakon 18,1)

... nećeš postaviti tuđinca koji ti nije brat. (Ponovljeni zakon 17,15)

506. Donošenje darova: Obaveza određenih dijelova zaklanih životinja kohenima

499. Konjske snage: Zabrana kralju da ima previše konja

... kohenu treba dati pleće, vilice i ţeludac. (Ponovljeni zakon 18,3)

On ne smije imati previše konja... (Ponovljeni zakon 17,16)

507. Harry S Teruma: Obaveza odvajanja teruma gedo-

500. Nema apartmana u piramidi za tebe: Zabrana življenja u Egiptu ... nećete se više vratiti tim putem. (Ponovljeni zakon 17,16) 501. Puna kuća kraljica: Zabrana kralju da ima previše Strana 6

la za kohena Prvine od svoga ţita, od svoga vina, od svoga ulja... (Ponovljeni zakon 18,4) 508. Ostriži i podijeli: Obaveza davanja prvog striženja ovaca kohenu Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

...i prvine od vune svojih ovaca,... (Ponovljeni zakon 18,4) 509. Mišmar: Obaveza pojedinosti posla kohanima On će sluţiti u ime Vječnog, njegovog B-ga, kao i sva njegovu braća ... (Ponovljeni zakon 18,6-8) 510. I ... zaspao si: Zabrana zapadanja u trans Neće se kod tebe naći onoga koji se bavi vračanjem ... (Ponovljeni zakon 18,10) 511. Abrakadabra!, Zabrana prakticiranja magije ... niti vještaca ... (Ponovljeni zakon 18,10) 512. Natjecanje: Zabrana bacanja čini ... niti onoga koji baca čini ... (Ponovljeni zakon 18,11) 513. Mijenjanje kanala: Zabrana savjetovanja sa zazivačem duhova ... niti onoga koji zaziva mrtve ... (Ponovljeni zakon 18,11) 514. Trbuhozborac: zabrana savjetovanja s "jidoni"

521. Puštanje na slobodu: Zabrana da se sudac sažali nad osuđenim prekršiteljem Tvoje oko neka se ne saţali nad njim... (Ponovljeni zakon 19,13) 522. Zaštićeno autorskim pravima, Zabrana narušavanja granica drugoga Nećeš povrijediti međe svog bliţnjeg, koja je prethodno bila određena ... (Ponovljeni zakon 19,14) 523. Usamljeni jahač: Zabrana prihvaćanja svjedočenja samo jednog svjedoka Jedan svjedok neće ustati protiv bilo koga ... (Ponovljeni zakon 19,15) 524. Neka kazna bude primjerena zločinu: Obaveza kažnjavanja lažnih svjedoka prema onome što su nastojali učiniti Učinite mu kako je on kanio učiniti... (Ponovljeni zakon 19,19)

... ili trbuhozborca ... (Ponovljeni zakon 18,11)

525. Bježi! Bježi!: Zabrana povlačenja u panici tijekom bitke

515. Prelazak na drugu stranu, Zabrana pokušaja stupanja u kontakt s mrtvima

Kad pođeš u rat protiv neprijatelja svojih ... nećete ih se boja-ti ... (Ponovljeni zakon 20,1)

... ili onaj koji pita za savjet pokojnike. (Ponovljeni zakon 18,11)

526. Rat i mir: Obaveza da se imenuje kohena koji će se obratiti vojsci

516. Prava stvar: Obaveza da se sluša proroka koji govori u B-žje Ime

... kohen će istupiti i govoriti narodu. (Ponovljeni zakon 20,2)

Proroka među vama ... B-g će podići – njega ćete slušati. (Ponovljeni zakon 18,15) 517. Pravo ime, kriva poruka: Zabrana lažnog proricanja u B-žje ime Prorok koji se usuđuje govoriti u Moje ime nešto što mu nisam zapovjedio ... (Ponovljeni zakon 18,20) 518. Prava poruka, pogrešno ime, Zabrana proricanja u ime idola ... ili koji će govoriti u ime drugih "bogova", taj prorok ima umrijeti. (Ponovljeni zakon 18,20) 519. Što će vam on učiniti?: Zabrana strahovanja od pogubljenja lažnog proroka ... ne strahuj od njega. (Ponovljeni zakon 18,22) 520. Miklat...: Obveza uspostavljanja gradova utočišta

527. Lula mira: Obaveza da se ponude mirovni uvjeti gradu pod opsadom Kada se pribliţiš gradu da s njim zaratiš, (najprije) mu ponudi mir. (Ponovljeni zakon 20,10) 528. Bez preživjelih: Zabrana da se ostavi na životu kanaanske borce ... nikoga ne ostavljaj na ţivotu. (Ponovljeni zakon 20,16) 529. Ne uništavaj, ne želi: Zabrana neodgovornog uništavanja voćaka tijekom opsade Kad napadneš grad ... ne uništavaj njegova stabla ... (Ponovljeni zakon 20,19) 530. CSI Izrael: Obaveza da se slomi šija teletu nakon nerazriješenog ubojstva Starješine grada dovest će tele u riječnu udolinu... (Ponovljeni zakon 21,4) ■

Odvoji tri grada za sebe ... (Ponovljeni zakon 19,2) Godina 12 7 Broj 49 Strana

Strana 7

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

predviđena količina za nju, već bilo koji komad kakav god bio oslobađa

55. Pozitivna je zapovijed otkupiti

čovjeka obaveze.

prvijenca muško magare za janje

58. Pozitivna je zapovijed da koha-

kao što Pismo kaţe: i magare prvenče imaš

otkupiti

janjetom

nim trebaju blagosloviti židovski

(Š'mot

narod

34,20); i janje daje kohenu, jer Pismo kaţe:

Sve što otvara

kao što Pismo kaţe: Ovako

ćete

utrobu... bit će tvoje (Bemidbar

blagosloviti sinove Izraelove Blagoslovio

18,15). Kohanim i Leviti, međutim,

te Vječni ... Obasjao te Vječni licem

oslobođeni su te obveze. Ako neko nema janjeta s kojim

svojim... Obratio ti Vječni lice svoje.. (Bemidbar 6,23-26).

bi ga mogao otkupiti, moţe ga otkupiti za njegovu

Ako kohen doda neki drugi blagoslov, on krši zabranu,

novčanu vrijednost, dajući kohenu njegovu vrijednost.

Nećete nadodavati (D'varim 13,1) (vidi dio sa zabranama,

Ako je magarac prvijenac vrijedio deset s'la'im, moglo

8159). Ako se kohen nije popeo (ispred svetog kovčega

ga ga otkupiti janjetom vrijednom dinar; no kohanim i

kako bi dao blagoslov) kad bi onaj koji čita zazvao,

leviti oslobođeni su [također i] ove obaveze.

"kohanim", on bi se oglušio na ovu pozitivnu zapovijed i

Ona je na snazi svuda, u svakom trenutku, i za muškarca i za ţenu. 56. Pozitivna je zapovijed slomiti vrat magarcu prvijencu ako ga se nije otkupilo kao što Pismo kaţe, a ako ga ne otkupite, slomit ćete mu vrat (Š'mot 34,20). "Slomiti vrat" znači udarati ga mesarskom sjekiricom po straţnjem dijelu vrata dok ne ugine. To se

prekršio tri vjerske duţnosti: Ovako ćete blagosloviti; reći ćete im; Tako će staviti Moje ime (Bemidbar 6,23,27). No svaki kohen koji daje blagoslov bit će blagoslovljen, kao što Pismo kaţe, I ja ću vas blagosloviti (B'rešit 12,3). Ovo je na snazi na svakom mjestu, u svako doba. 59. Pozitivna je zapovijed da kohen sebe oskvrne za bliskom rodbinom [sudjelujući u njihovom pokopu]

mora učiniti upravo mesarskom sjekiricom i ničim

kao što Pismo kaţe, za svojom majkom i za svojim ocem, i za

drugim, i niti jednom drugom vrstom smrti. Bilo kakva

svojim sinom, i za svojom kćeri i za svojim bratom. I za

korist od toga zabranjena je čak nakon što mu vrat bude

svojom sestrom koja je djevica... za nju one će se oskvrnuti

slomljen i to zahtijeva pokop, a njegov je pepeo

(Va-jikra 21,2-3). Iako je kohenu zabranjeno da postane

zabranjen.

obredno nečist zbog drugih umrlih, za bliskim

Ona je na snazi svuda, u svakom trenutku, i za muškarca i za ţenu. Međutim, kohanim i leviti su oslobođeni ove obaveze. 57. Pozitivna je zapovijed da se od tijesta koje se mijesi odvoji kolačić i da ga se kohenu

srodnicima

njegova

je

duţnost

da

se

oskvrne

[prisustvovanjem njihovom pokopu]; i oskvrnut će se također za svojom ţenom koja je udata [za njega]. Što se tiče njegovog brata i sestre, to se konkretno odnosi na one koji su od istog oca. Ţene nisu duţne oskvrnjivati se za bliskim srodnicima, ali na to imaju pravo; i moraju

kao što Pismo kaţe: „Od prvina tijesta svojega prinosite u

se drţati ţalovanja. Ovo [ova zapovijed] u sebi

prinos halu (kolač) (Bemidbar 15,20). Ako se radi o jednoj

uključuje religijsku duţnost ţalovanja: da svaki Ţidov

od pet vrsta ţitarica [vidi §23], a to tijesto ima obujam

ima obvezu tugovati za svakim od gore navedenih

četrdeset tri i petine jaja, obaveza je odvojiti halu, dio

sedam srodnika. Prvi dan [ţalovanja] je prema zakonu

tijesta. U zemljama van Izraela, hala se mora odvojiti po

Tore, dok su ostali dani ţalovanja po odredbi učenjaka.

zakonu učenjaka, da se postupak odvajanja hale ne bi

Ovo je na snazi posvuda, i u svakom trenutku. ■

zaboravio; i onda je se spali. Po zakonu Tore nije Strana 8

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Poziv na mir Mnogi se suvremeni čitatelji pitaju čemu direktiva da se uništi naroda Kanaana. Zar stvarno nije bilo šanse za miran suživot? I srednjovjekovni komentatori su raspravljali o tom pitanju. Raši tvrdi da je bilo zabranjeno pozivati na mir i da je rat bio neizbježan, dok Rambam tvrdi da su Izraelci bili dužni ponuditi mir prije nego li zarate protiv Kanaanaca.

 Kako svaka od stranki u raspravi čita stihove u Devarim 20? Koji drugi stihovi mogu podržati svako stajalište? Kako nam priča o varci Gibeonaca u Jehošua 9 rasvjetljava ovaj problem?  Prema Rašiju, razlog za naredbu o uništenju je vjerske prirode, zato da narodi ne bi navodili Izraelce na idolopoklonstvo. Ponekad je nužna politika nulte tolerancije. Slaţete li se? U kojim okolnostima kompromisi nisu opcija?  Prema Rambamu, što bi se dogodilo da su se narodi uistinu predali Izraelu? Da li je zemlja mogla podnijeti oba naroda? Kako se mogao promijenio tijek naše povijesti? Utvrđivanje Istine Ponekad se osvrnemo na biblijsko razdoblje i zapitamo kako je narod koji je živio u vrijeme proroka i bio dostojan da čuje B-žansku riječ ipak imao toliko problema u držanju Hašemove volje. Imajući pristup prorocima koji vam sa sigurnošću kažu što je ispravno, a što pogrešno, nije li bilo mnogo lakše biti dobra osoba? Zašto ljudi tako često nisu slušali proročke upute?

 Je li moguće da je dio problema bio odrediti koga slušati? Kada su kako pravi tako i lažni proroci tvrdili da govore u B-žje ime, a govorili Godina 12 9 Broj 49 Strana

kontradiktorne stvari, kako bi laik mogao znati tko je Hašemov pravi glasnik?

 Ako proroci imaju određeni stupanj autonomije, je li moguće da griješe?

 Devarim 18 donosi test: ako se proročko predviđanje ne ostvari, on mora da je varalica. Na prvi pogled ovo zvuči jednostavno. Ipak, stih podrazumijeva da se sva proročanstva moraju ostvariti je li to istina? Što Jirmijahu 18, Jirmijahu 28 i priča o Joni i Ninivi sugeriraju? Nije li pokajanje u stanju preokrenuti B-žje uredbe? Ako je tako, kako čovjek može odrediti tko je pravi a tko lažni prorok.

 Koji je profil proroka na višoj razini - onaj koji jednostavno slijedi B-žanske zapovijedi ili onaj koji preuzme inicijativu bez prethodnog savjetovanja s Hašemom? Usporedite mišljenja R"Y Alboa i Abarbanela te raspravite o tom pitanju za vašim šabatnim stolom.

Proročka autonomija Koliko je prorok neovisan? Može li on ikada govoriti ili djelovati na vlastitu inicijativu, ili sva njihova djela moraju imati B-žansku direktivu? Dok Devarim 18 sugerira da se prorok nikad ne može pozivati na Hašemovo ime, ako mu nije zapovijeđeno da tako učini, u Tanahu postoji nekoliko slučajeva gdje Moše zapravo govori u Hašemovo ime, iako nema zapisa o prethodnoj B-žanskoj zapovijedi.

 Kako razumjeti takve slučajeve? Treba li čitatelj pretpostaviti da je, iako tekstovi ne kaţu ništa, zaista izdana B-ţanska direktiva? Ili proroci zapravo imaju moć, ne samo da govore i djeluju na vlastitu inicijativu, već i da to djelo pripišu Hašemu? Jesu li svi proroci jednaki u tom smislu, ili bi Moše mogao biti jedinstven?

Gradovi za utočište ili progonstvo?

 Devarim 19 govori o uvođenju ‫( עהמ ״מקלט‬gradova utočišta) kao mjestima na koja bi nehotični ubojica mogao pobjeći od ‫( גואל ״הדם‬krvnog osvetnika).  Što ovaj zakon govori o stavu Tore prema krvnim osvetnicima? S jedne strane samo postojanje takvih gradova potvrđuje činjenicu da Tora ne želi da nehotični ubojica umre. S druge strane, ta institucija istodobno potvrđuje činjenicu da Tora nije stavila van zakona krvnu osvetu. ■ Ako je krvni osvetnik ‫גואל״‬ ‫ הדם ״‬negativna institucija, zašto to uopće dopustiti? A ako je to legitimno, zašto od njih zaštititi nehotičnog ubojicu?  Druga strana pitanja odnosi se na procjenu Tore o nenamjernom ubojici. Koliko ga Tora drži krivim? Je li on potpuno nedužan i poslan u te gradove samo za svoje dobro? Ako je tako, zašto mu je dopušteno da napusti grad tek kada veliki svećenik umre, a ne po vlastitom nahođenju? Da li to sugerira da moţda i on pomalo zasluţuje kaznu i da su gradovi neka vrsta.prinudnog progonstva, a ne sigurno utočište? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 9

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Bensch, daven, kalgas

skog, i zbog toga je moţda jedna od najranijih riječi u jidišu.

Kao prilog Danu Ţidovske kulture, koji je bio u nedjelju, 1. rujna 2019, razmotrit ćemo dva pojma na jidišu koji su općepoznati u aškenaskom svijetu, ali i šire

bensch

Kao što ste moţda primijetili, jedna od novih "kategorija" na ovim stranicama je jidiš. Etimologiju mnogih jidiš riječi je prilično lako odrediti - one dolaze ili iz njemačkog ili hebrejskog, ili moţda iz slavenskog jeziku. Bensch (ili bentsh /bentsch /bentch) je jidiški ekvivalent hebrejskog braha. To znači blagosloviti, napraviti braha općenito, ali ako se koristi bez ikakve kvalifikacije obično se odnosi na Birkat hamazon (blagoslov nakon jela). Dok većina jidiš riječi proizlazi iz hebrejskog ili njemački, a neke druge iz slavenskih jezika, bensch (ili bentshn u infinitivu) je jedna od rijetkih koje porijeklo vode iz latin-

Stručnjak za jidiš Max Weinreich napisao je da su Ţidovi došli u Njemačku iz dva glavna područja Francuske i Italije. Svaka skupina imigranata donijela je svoje riječi. Od starofrancuskog smo dobili ono što Weinreich naziva "zapadni laaz", a od starotalijanskog "juţni laaz". Pa tako, bensch potječe od starog talijanskog benedicere (ili benedictere), što znači "blagosloviti". Njemački je također posudio od istog latinskog korijena za svoju riječ benedeien. Engleska riječ "benediction" također potječe od istog latinskog korijena: 1432, od lat. benedictionem (nom. benedictio), imenica radnje od benedicere "govoriti dobro o nekome, blagosloviti," od bene "dobro" + dicere "govoriti" Zanimljivo je da riječ za posmrtni govor ima sličnu etimologiju, iako preko grčkog, a ne latinskog: od gr. eulogia "hvala", od eu"dobro" + -logia "govoriti

Dakle, čini se da riječ bensch odgovara blagoslovu upućenom od čovjeka B-gu, za one koji ga shvaćaju da ima značenje "hvala". daven No, kao što smo malo prije vidjeli kod bensch, kada su u pitanju najranije riječi u jidišu, teţe je donijeti jasnu presudu (to ćemo vidjeti kada ćemo proučavati riječ cholent.) I stoga što je jidiš zapravo narodni jezik, nije iznenađujuće što su mnoge folklorne etimologije pojavile uz te rane jidiške riječi.

■

Pogledajmo daven (ili da-venen) – moliti (se). Započet ću s nekim od narodnih etimologija. Jedan članak ih je donio hrpu: iz

aramejskog "d'avhatana" ‫ דאבה נא ״‬ili d'avunon ‫ דאבונן‬, što znači "od naših očeva".

od hebrejskog "daf" ‫דף‬, što znači "stranica", tako da bi "dafnen" značilo "okretati stranice." Neki kaţu da je "daven" izvorno značilo reći jutarnju molitvu, pa stoga gledaju ili na engleski "dawn" ("zora") ili na srednjogornjo-njemački za "tagewen", što znači "obaviti svoje jutarnje poslove" ili "digen" što znači "zahtjev." od arapskog "da'awa", što znači "moliti" litvanski riječ "davana", znači dar od

Strana 10

srednjogornjonjemačkog Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski Bensch, vedena iz latinskog benedice (očito kroz talijanski) uz dodatak istog sufiksa en.

"doenen", što znači pjevati od hebrejskog "davav" ‫דבב‬, obično se prevodi kao "micati usnama" ili "govoriti". Postoje i druge teorije, da riječ dolazi iz grčkog ili turskog. Kao što ste mogli pogoditi, mnoštvo teorija smanjuje vjerojatnost da je ijedna od njih ispravna. A u stvari, mnogi znalci jidiša kaţu da je porijeklo riječi daven nepoznato. No, teorija koja mi ima najviše smisla, a čini se da je i naširoko prihvaćena, je da je daven povezano s engleskom riječi "divine" – ("boţansko"). Članak iz 1922. Podrijetko "Daven-ena" A. Mishcona daje dobro objašnjenje: Prijedlog koji se usuđujem iznijeti je da se izvor naše riječi treba pratiti do latinskog, a ne do bilo kojeg od prije navedenih jezika. Daven je, po mom mišljenju, varijanta latinskog Divin od koje smo dobili naš pojam bogosluţje. U prilog toga citirao bih sljedeće analogije: 1. Još jedna od jidiš riječi koju su, prema Bernsteinu, (op. cit.), koristili Ţidovi u Njemačkoj na isti način na koji je Daven-en Oren; ona je, naravno, nastala od latinskog ora - molitve - s dodatkom njemačkog završetka infinitiva en. 2. Jidiš riječ benschen, što znači izreći liturgijski blagoslov toliko je blisko srodna s daven-en, a isto je tako izGodina 12 11 Broj 49 Strana

Zato se čini sasvim moguće da je, poput njezine dvije srodne riječi, i naša riječ latinskog podrijetla. Stoga, Ora + en = Oren. Benedice + en = Benschen. Divin + en = Daven-en.

kalgas Danas sam čuo na vijestima riječ koju ne poznajem dobro: kalgas ‫קלגס‬. Riječnik daje definiciju "vojnik", no prema konotaciji čini se da se uvijek radi o brutalnom vojniku, ubojici. To svakako zvuči kao da nije semitskog porijekla, i Klein to potvrđuje: vojnik, ratnik (uglavnom se koristi kao mnoţina )‫)קלגסמם‬. [lat. caliga (= teška vojnička cipela), figurativno vojna sluţba. Povezano s calx (=peta), calcar (=ostruga), calceus (=cipela).] Klein, kao i većina izvora koje sam provjerio, ne povlači vezu između calx kao "pete" i latinskog calx koji znači "vapno, šljunak", koji je izvor riječi poput kalcij ili kalkulacija. Međutim, Dr. William Long sugerira da je to moţda latinska riječ za calx, calcis. Ovdje moramo napraviti malu digresiju, jer je latinska riječ za vapno također calx. Century nam kaţe da je značenje latinskog u pozadini te riječi "mali kamen," i moţda je upravo to veza

daven, kalgas između "vapna" i "pete." Vapno, ili kreda, počinje kao mali kamen koji je erodirao, dok petna kost moţe, na oko, iz-gledati kao da je kamen. Latinska riječ za cipelu je calceus, ili nešto što ide preko pete.

Bilo kako bilo, caliga - rimske sandale, učvršćene čavlima (koji su stvarali popriličnu buku) - očito su bile dovoljno zastrašujuće da po njima ime dobiju rimski vojnici. Na primjer, Mišna (Sota 8,1) interpretira dio stiha u Devarim 20,3 - "Neka vam srce ne bude plaho; ne bojte se, ne budite uznemireni" - kao da kaţe da se ne bojiš zvuka (neprijateljskih) četa - ‫שפע ״הקלגסמן‬. I notorni rimski car Kaligula je dobio ime prema tim cipelama - njegovo ime znači "mala (vojnička) čizma", jer je kao dijete pratio svog oca, generala, na vojnim pohodima.

.

Moţda još niste zapazili da nemamo mnogo riječi iz talmudskog perioda koje su došle iz latinskoga; daleko ih je više došlo iz grčkog. Na prvi pogled to djeluje čudno: u vrijeme Mišne pa i kasnije, Rimlja-ni su upravljali zemljom izraelskom, a ne Grci. Međutim, helenistička kultura je i nadalje imala snaţan utjecaj čak i na Rimsko carstvo, a grčki je ostao knjiţevnim jezikom i jezikom sporazumijevanja u regiji. Rimljani nisu primoravali na uporabu njihovog jezika u osvojenim područjima, pa ne bi trebalo biti veliko iznenađenje što latinski nije ušao u talmudski hebrejski. Zapravo, velik dio riječi koji su ušle u hebrejski, povezan je s vojskom, - kao gardom -‫" גהדום ״‬vješala", ligjon -‫" לגמון ״‬legija", pigjon -‫" פגמון״‬bodeţ", i naravno, kalgas. ■

Strana 11

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Veličina poniznosti Na večeri povodom proslave rada vođe zajednice, gost govornik odavao je počast njegovim mnogim kvalitetama: njegovoj posvećenosti, velikom trudu i sposobnosti predviđanja. Kad je sjeo, vođa se nagnuo i rekao, „Zaboravio si spomenuti jednu stvar.“ „Koja je to?“ upitao je govornik. Vođa je odgovorio, „Moja poniznost.“ Tako nekako. Veliki vođe imaju mnoge kvalitete, ali poniznost obično nije jedna od njih. Uz rijetke iznimke, oni teţe biti ambiciozni, sa velikom mjerom samoljublja. Oni očekuju da će ih ljudi slušati, častiti, poštivati, čak ih se i bojati. Oni svoju veličinu mogu nositi bez mnogo truda – Eleanor Roosevelt to je nazvala „nošenjem nevidljive krune“ – ali postoji razlika između toga i poniznosti. To čini neočekivanom i moćnom jednu epizodu u našoj parši. Tora govori o kralju. Znajući, kao što je to sročio Lord Acton, da moć teţi korupciji te da je apsolutna moć apsolutno korumpirana, ona specificira tri kušnje kojima je u drevna vremena kralj bio izloţen. Kralj, kaţe Tora, ne smije imati mnogo konja, mnogo ţena ili mnogo bogatstva – to su tri zamke u koje je, stoljećima kasnije, na kraju upao kralj Salomon. Zatim dodaje: A kad (kralj) sjedne na kraljevsko prijestolje, neka sebi na svitak prepiše ovu Toru… Neka ga drži uza se; neka ga čita sve vrijeme svoga života da nauči bojati se G-spoda, B-ga svoga, držati sve riječi ovoga Zakona i vršiti ove odredbe; da se svojim srcem ne uzdigne iznad svoje braće i da ne skrene Strana 12

od ove zapovijedi ni desno ni lijevo, kako bi dugo kraljevao, on i sinovi njegovi, u Izraelu. (Pnz 17,18-20) Ako je kralju, kojeg su svi duţni poštivati, zapovjeđeno da bude ponizan – da se „ne uzdiţe nad svojom braćom“ – koliko više to vrijedi za nas ostale. Mojsije, najveći vođa kojeg je ţidovski narod ikad imao, bio je „vrlo ponizan, više od bilo koga na licu zemlje“ (Br 12,3). Je li on bio velik zbog svoje poniznosti, ili ponizan zbog svoje veličine? Kako bilo da bilo, kao što je R. Johanan rekao o samom B-gu, „Gdjegod pronađete njegovu veličinu, tamo pronalazite i njegovu poniznost.“

Poniznost je kada možeš gledati druge ljude i cijeniti ih zbog onoga što jesu. Kad imaš pouzdanje u svoj identitet, onda možeš cijeniti ljude koji nisu poput tebe. To je jedna od istinskih revolucija koju je judaizam donio u povijest duhovnosti. Ideja da kralj u drevnom svijetu treba biti ponizan moţe se činiti smiješnom. Još i danas moţemo na ruševinama i relikvijama Mezopotamije i Egipta vidjeti gotovo beskrajan niz taštih projekata koje su vladari radili u svoju čast. Ramzes II imao je četiri svoje statue i dvije statue kraljice Nefertiti postavljene u Hramu na Abu Simbelu. Deset metara visoki, oni su gotovo dvostruko viši od Lincolnove statue u Washingtonu. Aristotel ne bi razumio ideju poniznosti kao vrline. Za njega je megalo-

psychos, čovjek velike duše, bio aristokrat, svjestan svoje superiornosti nad ljudskom masom. Poniznost, zajedno s poslušnošću, sluţenjem i samoponiţenjem, bila je za niţu klasu, za one koji su se rodili ne da vladaju, nego da se nad njima vlada. Ideja da kralj treba biti ponizan bila je radikalno nova ideja koju je uveo judaizam, a kasnije ju je prihvatilo kršćanstvo. To je jasan primjer toga kako duhovnost čini razliku u načinu na koji djelujemo, osjećamo i mislimo. Vjerovati da postoji B-g u čijoj prisut■ nosti stojimo, znači da mi nismo centar našeg svijeta. B-g je centar. „Ja sam prah i pepeo,“ kaţe Abraham, otac vjere. „Tko sam ja?“ kaţe Mojsije, najveći od svih proroka. To ih nije učinilo slugama ili ropski pokornima. Upravo u trenutku kad Abraham naziva sebe prahom i pepelom, on se suprotstavlja B-gu vezano uz pravednost Njegove kazne nad Sodomom i gradovima u dolini. Upravo je Mojsije, najponizniji od svih ljudi, zahtijevao od B-ga da oprosti svom narodu, i rekao da ako ne bude tako, „Izbriši i mene iz knjige koju si Ti napisao.“ To su bile neke od najodvaţnijih duša koje je čovječanstvo ikad proizvelo. Postoji temeljna razlika između dvije riječi u hebrejskom: anivut, „poniznost“, i šiflut, „samoponiţavanje“. Tolika je to razlika da je Majmonides poniznost definirao kao srednji put između šifluta i ponosa. Poniznost nije niska razina samopouzdanja. To je šiflut. Poniznost znači da si dovoljno samopouzdan da te drugi ne trebaju uvjeravati. To znači da ne osjećaš potrebu da se dokazuješ pokazujući kako si pametniji, talentiraniji ili uspješniji od drugih. Ti si siguran jer ţiviš u Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Veličina

poniznosti kako bi osposobili druge i hvalili njihove doprinose. Oni poduzimaju osobne rizike za veću dobrobit. Oni inspiriraju vjernost i snaţan timski duh. A ono što vrijedi za vođe, vrijedi i za svakog od nas kao bračnog druga, roditelja, radnika, člana zajednice i prijatelja.

B-ţjoj ljubavi. On ima vjere u tebe čak i kad ti nemaš. Ne moraš se uspoređivati s drugima. Ti imaš svoj zadatak, oni imaju svoj, i to te vodi do suradnje, a ne do natjecanja.

stantnim uvjeravanjem i redovnim ubrizgavanjem vlastite vrijednosti. To, jednostavno, nije najbolji način za ţivot.

To znači da moţeš gledati druge ljude i cijeniti ih zbog onoga što oni jesu. Oni nisu samo niz ogleda-la u kojima ti traţiš svoj vlastiti od-raz. Kad si siguran u sebe, ti moţeš vrednovati druge. Kad imaš pouzdanje u svoj identitet, ti moţeš cijeniti ljude koji nisu poput tebe. Poniznost je ego okrenut prema van. To je razumijevanje da se „ne radi o tebi.“

Poniznost znači prepoznati

Već 1979. pokojni Christopher Lasch objavio je knjigu pod nazivom Narcistička kultura, prevedenu kao Američki ţivot u doba smanjenih očekivanja. To je bilo proročko djelo. U njemu je on pisao o tome kako nas je slom obitelji, zajednice i vjere doveo do temeljne nesigurnosti, lišio nas tradicionalne podrške identiteta i vrijednosti. On nije doţivio da vidi selfie, facebook profile, dizajnerske logotipe koji se ističu izvana, i mnoge druge oblike „samooglašavanja“, ali on time ne bi bio iznenađen. Narcisizam je, rekao je, oblik nesigurnosti, potreba za konGodina 12 13 Broj 49 Strana

veličinu u drugim ljudima Ponekad mislim da narcisizam i gubitak religijskog vjerovanja idu ruku pod ruku. Kad izgubimo vjeru u B-ga, ono što ostaje u centru naše svijesti jest ego. Nije slučajnost da je najveći od modernih ateista, Friedrich Nietzsche, bio čovjek koji je na poniznost gledao kao na porok, a ne kao na vrlinu. On je to opisao kao osvetu slabih prema jakima. Nije slučajno ni to što je jedno od svojih posljednjih djela naslovio, „Zašto sam ja toliko pametan.“ Nedugo nakon što je to napisao zapao je u ludilo koje je obiljeţilo posljednjih 11 godina njegovog ţivota. Ne morate biti religiozni kako biste razumjeli vaţnost poniznosti. Harvard Business Review objavio je 2014. godine rezultate istraţivanja koji su pokazali da su „najbolji vođe, ponizni vođe.“ Oni uče iz kritika. Oni su dovoljno puni pouzdanja

Jedan od najponiznijih ljudi koje sam ikada sreo bio je pokojni Lubavitcher Rebbe, Rabbi Menachem Mendel Schneerson. Kod njega nije bilo ničeg samoponiţavajućeg. On se vladao tihom dostojanstvenošću. Bio je samopouzdan i gotovo kraljevskog drţanja. Ali kada biste ostali sami s njim, on je činio da se osjećate kao najvaţnija osoba u sobi. To je bio nevjerojatan dar. Bilo je to „kraljevstvo bez krune“, „veličina u jednostavnoj odjeći.“ To me naučilo da poniznost ne znači misliti da si malen. Ona znači prepoznati veličinu u drugim ljudima. Ezra Taft Benson rekao je da je „ponos zauzet time tko je u pravu; poniznost je zauzeta time što je ispravno.“ Majmonides kaţe da sluţiti B-gu u ljubavi znači činiti ono što je ispravno samo zato što je to ispravno i ni iz jednog drugog razloga. Ljubav je nesebična. Oproštenje je nesebično. Isto tako i altruizam. Kada stavimo ego u centar našeg svemira, mi sve i svakoga pretvaramo u sredstvo kojim postiţemo svoje ciljeve. To umanjuje njih, a time umanjuje i nas. Poniznost znači ţivjeti prema svjetlu onoga što je veće od mene. Kad je B-g u centru naših ţivota, mi se otvaramo slavi stvaranja i ljepoti drugih ljudi. Što je manji ego, to je širi radijus našeg svijeta. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Zahvalnost Za razliku od drugih religija, judaizam ne očekuje da ovaj svijet bude svijet savršene svekolike ljudskosti. Tako nam je u ovotjednom čitanju Tore rečeno da stvorimo sustav zakonske pravednosti i sredstva za provedbu zakona i reda. Društvo se ne moţe osloniti tek na dobru volju i prirođenu dobru narav ljudi; to vodi do anarhije i kaosa. U tom smislu su suci i policija dio sheme svakog civiliziranog društva. Budući da se Tora obraća očito religioznoj društvenoj zajednici, na prvi se pogled moţe činiti posve neprimjerenim primijetiti naglasak koji Tora stavlja na zakon, red i primoravanje na provedbu. Realizam i praktičnost Tore nalaţe da će među ljudima biti prepirke, da je novac silno iskušenje bez obzira koliko netko bio poboţan, i da se ljudi često puta boje policije više nego li bi se trebali bojati B-ga. Jedna od sedam temeljnih zapovijedi za sinove Noahove je da sve društvene zajednice moraju stvoriti legitimne sustave zakonske pravde i osigurati njeno provođenje. Naravno, Tora od nas traţi pravedne za-

Strana 14

kone, časne suce i pošten tretman pred pravosuđem.

na neki način i u nekoj mjeri zadovoljiti obje strane u sporu.

U Psalmima čitamo da je moguće, pa čak i vjerojatno, stvoriti zlo, pristranost i nepravdu pravnim sredstvima. Povijest civilizacije posuta je nepravednim zakonima koji diskriminiraju, iskorištavaju i ugnjetavaju druge. Tora nam, neposredno nakon što zapovijedi da ustanovimo društvo zakona i reda, naređuje da vršimo pravdu i poštenje čestitim i moralnim sredstvima.

U mnogim slučajevima, moţda i u većini slučajeva, Ţidovski se sudac postavlja kao arbitar. Potpunu pravdu je vrlo teško postići. Uvijek postoje posljedice sudskih odluka koje stvaraju nepredviđene situacije i potencijalne poteškoće.

Na rabinskim židovskim sudovima praksa je da se pokuša postići kompromis koji će na neki način i u nekoj mjeri zadovoljiti obje strane u sporu. Budući da su svi suci, bez obzira koliko veliki i poboţni bili, u osnovi tek ljudska bića, zbog toga nikada ne moţe biti zagarantirano ispravno i pravično suđenje u svakom predmetu spora. Na rabinskim ţidovskim sudovima praksa je da se pokuša postići kompromis koji će

Isto vrijedi i za provedbu pravosudnih odluka. Učimo smo da konačni sud pripada Stvoritelju. Jedino Nebesa vide i sude kolateralne učinke događaja i ljudskih odluka. ■ Talmud, uviđajući stanje čovjeka, kaţe da sudac moţe presuditi na temelju onoga što njegove oči vide. On moţe donijeti presudu samo u predmetu koji mu je predstavljen, a ne na osnovu neţeljenih posljedica. Smisao ovoga nije samo da oslobodi suca sudske odgovornosti, već čak da, i to je daleko vaţnije, jasno prepozna ograničenja čovjeka. Savršeni sudac i savršeni sud ne postoje u naše vrijeme. Ovaj nedvojbeni manjak savršenstva ne oslobađa nas obaveze da stvorimo najbolji i najpošteniji pravni sustav. To je zadaća koja nema kraja, zadaća koja uvijek iziskuje naš trud i energiju.

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Elul Mjesec elul u koji smo upravo ušli iznosi na površinu mnogo različitih emocija, misli i spoznaja. On bi, uostalom, i trebao biti mjesec preispitivanja samoga sebe, mjesec ozbiljne autoanalize. A jedna od vrijednosti koje bi ovaj mjesec trebao pobuditi u našim umovima i mislima je zahvalnost. Talmudski rabini zahvalnost su smatrali jednom od najosnovnijih temeljnih vrijednosti judaizma. Budući da ništa u ţivotu nije savršeno, a da nas stalno progone smetnje, frustracije, uništene nade i neprestani pritisci, mi smo, sasvim prirodno, skloni da previdimo ono pozitivno i da se umjesto toga zadrţimo na onom negativnom u ţivotu. Na taj način, postajemo krivi za nezahvalnost i narcisoidnu sebičnost. S druge strane, rabini Talmuda napomenuli su da sve dok je čovjek ţiv nema mjesta prituţbama i nezadovoljstvu. Tom izjavom oni su nam imali namjeru priopćiti da čovjek uvijek mora gledati širi kontekst, široku perspektivu ljudskog ţivota, a ne koncentrirati se samo na detalje koji nas tako često zbune. Poznavao sam čovjeka koji je na tragičan način izgubio vid na jedno oko. Kada god bih razgovarao s njime, on bi me podsjećao kako je zahvalan što još uvijek vidi na drugo oko. Uvijek sam mu se čudio što ima takav stav, jer većini od nas bilo bi teško ne baviti se tuţnom činjenicom da jedno naše oko više ne funkcionira kako treba. Ukoliko čovjek ne posjeduje osjećaj zahvalnosti za ono što ima, on će se uvijek osjećati prevarenim i Godina 12 15 Broj 49 Strana

Zahvalnost frustriranim onime što nema. A pošto većina od nas, u ovom ili onom času, uvijek ima osjećaj da nam nešto nedostaje, ţivot poprima vrlo mutne i tamne tonove. Stara poslovica da treba brojati svoje blagoslove, kao i većina starih poslovica, u sebi sadrţi dobru mjeru mudrosti i istine. Ţidovsko gledište na odnos čovjeka s Svemogućim bazira se na ovom osjećaju zahvalnosti. Doţivljaj ţivota je toliko dragocjen, time što omogućava razvoj i širenje naše duše, da je to najveći dar koji bismo mogli dobiti. A taj dar nam je u konačnici dao naš Stvoritelj. Ţidovski molitvenik prepun je izraza zahvalnosti i osjećaja upravljenih Nebesima. Prve misli i riječi nakon buđenja ujutro iskazuju zahvalnost što je osoba još uvijek ţiva i što je G-spod, nazovimo to tako, produţio njezin ţivot za još jedan dan. Dok smo mladi, skloni smo uzimati ţivot zdravo za gotovo. Međutim, kako starimo i postajemo svjedoci da naša generacija polagano ali nezaustavljivo odlazi s ovoga svijeta, prestajemo uzimati ţivot zdravo za gotovo. U tom trenutku ljudskog postojanja zahvalnost postaje vitalni faktor procesa razmišljanja i osobnosti čovjeka. Elul je mjesec koji zaključuje godinu. Zbog toga što shvaćamo da on označava kraj nečega, mi smo u stanju posvetiti se ozbiljnom razmišljanju i ponekad bolnoj autoanalizi. Mladi su uvijek okrenuti prema naprijed, dok stariji ljudi imaju sposobnost da pogledaju i unatrag, te da zbivanja u svojim ţivotima stave u širu perspektivu i jedan smisleniji

kontekst. Odnos prema nastavnicima, roditeljima, mentorima, poslodavcima, čak i samoj vladi, gotovo se u potpunosti temelji na ovoj vrednosti zahvalnosti. Naši su nam roditelji podarili ţivot i podigli nas. Moţemo se sjećati njihovih sasvim prirodnih ljudskih promašaja, no sve u svemu, to nimalo ne umanjuje dar koji su nam podarili donijevši nas na svijet. Tora tu točku često puta naglašava, ponavljajući svetu zapovijed da se poštuje i brine za svoje roditelje. Na to se gleda kao na oblik poštovanja i iskazivanja zahvalnosti samom Stvoritelju. Ista se ideja odnosi i na naše učitelje i mentore koji su nam podarili edukaciju, znanje i u mnogo slučajeva nadahnuće te usmjerili naš ţivot. I mada ne postoji savršen učitelj, budući da sva ljudska bića imaju svoje slabosti i promašaje, ti su nas ljudi naučili osnovnim elementima inteligentnog ţivota, te ih se trebamo prisjećati sa zahvalnošću. Veliki Rabi Chaim Soloveitchik bi ustao u znak počasti svom učitelju iz prvog razreda koji ga je naučio hebrejski alef-bet, čak i tada kada je Rabi Chaim postao svjetski poznat po svojoj genijalnosti, znanju i dubini talmudske analize. Tendencija je u ţivotu da često zanemarimo one koji su nam najviše pomogli. Mi vrlo malo razmišljamo o svom učitelju iz prvog razreda osnovne škole, i mnogi od nas se ne mogu niti prisjetiti njegovog imena. Ipak, mjesec elul u meni budi tu vrstu pamćenja i osjećaj zahvalnosti koji prati ovaj proces razmišljanja. Šabat šalom ■ Strana 15

Rabbi Dovid Goldwasser:

Dar vremena

U Šir HaŠirim čitamo dobro poz-

dane elula – čovjekove misli moraju

nate riječi "ani l'dodi v'dodi li – ja

biti sasvim posvećene dobrodošlici i

sam mojeg dragog i moj dragi je

koristi od Hašemove blizine.

moj." Prva slova svake od ove četiri

Rav Nosson Meir Wachtfogel,

riječi tvore akronim elul. Naši mu-

pokojni Mašgiah iz Lakewooda,

draci nam kazuju da je ovo aluzija

istaknuo je kako elul predstavlja

na jedinstven odnos koji u ovom

promjenu u klimi, pomak u našim

mjesecu postoji između Hašema i

ţivotnim uvjetima. Mjesec elul je

ţidovskog naroda. To je vrijeme

vrijeme mirenja i smirivanja. Samo-

velike ljubavi i milosrđa. Neophodno je uvaţiti značaj ovih dana i uhvatiti jedinu priliku koja

poboljšanje i tešuva su dostiţniji. ne zasluţuje da od njega ima koristi.

Kao što znamo (Pirkei Avos 4,5), "jedan grijeh vodi u drugi grijeh", ■

nam se pruţa u ovom mjesecu da

Be'er HaHaim sličnog je stava i

stoga je vaţno znati da je elul vri-

učinimo tešuva i pribliţimo se Haše-

kaţe da je čovjek, ako nije svjestan

jeme povoljno za uspjeh u izvlače-

mu. Medraš nam govori da tijekom

izvanredne slučajnosti dana elula,

nju iz nadira grijeha i uzdizanja

ovog mjeseca "Kralj dolazi u polju,"

pogriješio i ostaje s „kositrom“ ko-

samog sebe.

tj. Hašem je dostupan svakom po-

jeg je, kao što vjeruje, kupio.

jedincu.

Avos D'Rebbi Nosson ističe da je

Tora nam govori u Devarim (20)

Moše Rabeinu zatraţio od Hašema

Veliki cadik Bais Jaakov iz Išbica,

da onaj tko je sagradio novu kuću

da svi oni koji su generacijama gri-

citirao je riječi HaGaos Ashri u dru-

koja nije bila posvećena ili posadio

ješili ne bi trebali ostati zarobljeni u

gom pereku Bava Mecije (25b), s

vinograd koji nije otkupljen, nije

svojim grijesima. Iako se to nije

obzirom na incident koji se našao

spreman boriti se u ratu. Raši obja-

ostvarilo, Moše Rabeinu je ipak

pred rabinom Eliezerom iz Minska.

šnjava da te pojedince muči njihova

uspio dobiti određeno vremensko

Čovjek je kupio bačvu kositra od

situacija. Imrei Emes iz Gera pita: Je

razdoblje - mjesec elul - posebno

stolara neţidova, a zatim ga prodao

li moguće da pojedince suočene s

predviđeno za olakšavanje odstra-

jednom Ţidovu. Kada je kupac

mogućnosti umiranja u borbi, muči

njivanja grijeha i za promicanje

otvorio bačvu, otkrio je da je u njoj

činjenica da njihova kuća nije po-

bliskijeg i posvećenijeg odnosa s

srebro. Prodavač je tvrdio da mu

svećena? On objašnjava da je, bu-

Hašemom.

kupac duguje vrijednost srebra, jer

dući da nema veće ţrtve za Hašema

je poslovna transakcija bila pogre-

nego što je davanje ţivota u ime

šna. Rabin Eliezer iz Minska pre-

Njegove svetosti, neophodno da taj

sudio je, međutim, da kupac moţe

pojedinac ide u boj bez drugih misli,

zadrţati robu jer prodavatelj nikada

osim posvećenja Imena Hašemova.

nije namjeravao kupiti srebro od tog

Ako razmišlja o kući ili o vinogradu

neţidova. Rabeinu Tam se sloţio.

koje je ostavio za sobom, bolje je da

Objasnio je da ako osoba ne shvaća

on ostane gdje jest.

da ima blago u svom posjedu, onda Strana 16

Isto tako, u ovo doba godine – u

Ohrabruje nas se da napravimo što više dobra tijekom tog mjeseca. Rečeno je da su tijekom mjeseca elula Brisker Rav i njegovi učenici proširili svoje sate učenja. Iako je to nešto što se moţe napraviti cijele godine, samo za vrijeme tih posebnih dana milosti i dobre volje, šire se srca i um, pribliţavaju se HašeDivrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Dar vremena

mu i čovjek otkriva svoje velike

Hašema tamo gdje Ga se moţe na-

potencijale i sposobnosti.

ći,“ to se odnosi na dane elula. To je

Dok naglašava značaj dana elula, Rav Šah objašnjava da nema priručnika za usmjeravanje čovjekovog

posebno povoljno vrijeme za njegovanje bliţeg odnosa s Hašemom, sluţeći mu ozbiljno i iskreno.

svakodnevnog ponašanja. Za svaku

Veliki Satmar Rebe povezao je

osobu očekivanja i obveze su druk-

sljedeće sa svojim djedom, Jetev

čije. Ipak, jedno je sigurno – mora

Levom: bio jednom jedan kralj koji

doći do promjena u načinu na koji

je jednom godišnje putovao grado-

netko provodi ţivot tijekom elula.

vima i selima svog kraljevstva. Svi

Na primjer, čovjekova tefila mora biti drukčija. On mora teţiti postizanju više razine nadahnuća i intenziteta u molitvama. Učenje Tore mora se povećati i pojačati. Naši mudraci su utvrdili da se moramo

bi njegovi podanici tada dolazili s pisanim zahtjevima i predavali ih kraljevoj pratnji koja bi ih potom ma podanici bi otkrili da su njihovi zahtjevi ispunjeni.

moliti tri puta dnevno i govoriti

Međutim, jedan čovjek koji je isto

Kriat Šema dva puta jer jednom nije

tako svake godine donosio svoj za-

dovoljno. Svatko mora reći Šema

htjev kraljevoj pratnji, otkrio je da

ujutro i onda za dodatni hizuk opet

njegovim molbama nikad nije udo-

navečer.

voljeno. Pitao se zašto. Nakon što je

Osim toga, rav Šah spominje učenje musara, etičkih djela. On naglašava da to nije samo stvar proučavanja sefarim i usvajanja znanja. Naprotiv, potrebno je preuzeti aktivno brigu o ţivotnom smjeru. On to us-

istraţio, otkrio je da se ne dopada kraljevoj pratnji i da nisu nikad kralju predali njegove zahtjeve. Tada je shvatio da moţe uspjeti samo ako svoju pisanu poruku osobno preda kralju.

poređuje s osobom u pustinji koja

Tijekom mjeseca elula, svaki član

treba znati u kojem smjeru ići, kako

Klal Jisroela ima priliku iznijeti svoje

bi izašla iz pustinje. Tijekom elula

zahtjeve izravno Kralju. To je u su-

čovjek treba analizirati događaje iz

protnosti s ostalim mjesecima u

protekle godine. Mora preispitati je

godini kada "optuţujući anđeli,"

li se ispravno odnosio prema ljudi-

sačuvaj B-ţe, s vremena na vrijeme

ma s kojima je došao u kontakt tije-

posreduju i sprečavaju da se naši

kom godine. Je li povrijedio na bilo

zahtjevi i molbe ostvare. ■

koji način nečiju čast? Kad pasuk kaţe (Ješaja 55,6): „Traţi

Godina 12 17 Broj 49 Strana

■

uručila kralju. U narednim mjeseci-

Prevela Dolores Bettini

■ ■

Strana 17

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Širenje vrijednosti njih je najmanje je vjerojatno da će

Ovaj tjedan paraša govori o sucima koje

je

Ţidovski

narod

se pojaviti. Zapravo, postoji samo

trebao

jedno mjesto na kojem se uči vrijed-

postaviti.

nostima, a to je dom.

Zacrtane su im dvije osnovne namjene - prvo, da definiraju i provo-

Sve prethodno navedene institu-

de Ţidovski građanski i kazneni za-

cije moraju osigurati veliku podršku

kon, te, drugo, da definiraju i šire

domovima, ali sve u svemu čvrste

vrijednosti koje za cilj imaju podu-

obitelji s čvrstim vrednotama nor-

prijeti Ţidovsko društvo. I dok su

malno će stvarati djecu sa snaţnim

zapadne zemlje dobro opskrbljene

osjećajem za moral. Mi više nema-

prvim, potonja funkcija ne postoji

mo takvih čvrstih obitelji, pa što

na bilo kakav formalan način, a ne-

onda očekujemo? Bez zaklade koja

redi prije par godina u Velikoj Bri-

se za to zalaţe, moralno tkivo ■naših zajednica nalazi se u opasnosti. No,

taniji simptom su tog nedostatka.

treba i više od toga.

Kada su zakoni poduprijeti vri-

diplomu iz anglosaksonskog, nor-

jednostima, to ljudima daje razlog

dijskog i keltskog, ali ne postoji

Da, svatko od nas tko ima svoj

da ih drţe čak i kada imaju priliku

diploma iz etike, morala i vrijed-

dom snosi odgovornost za stvaranje

da ne učine tako. No, kada su za-

nosti. Uvijek postoji neki neobični

okruţenja u kojem će se razvijati

koni

od

tečaj ili dva, ali oni su obično aka-

emocionalno zdrava i moralno sna-

strane vlasti, čim se ukaţe prilika da

demske rasprave, a ne pravi poku-

ţna djeca, ali, kao što sam rekao,

im se usprotive za osobnu korist,

šaji da se usadi osjećaj moralnog

domovima je potrebna pomoć - a ta

ljudi će se naći u bolnom iskušenju

mjerila onima koji ga polaze.

potpora je uloga sudaca ovotjednoj

jednostavno

nametnuti

paraši. Danas, to je posao vlasti – da

da to i učine. Pa, gdje to mi danas podučavamo vrijednostima? U školi? Sjećam da sam učio matematiku,

Svatko tko ima svoj dom

materinji jezik, pa čak i latinski i

snosi odgovornost za

starogrčki u školi, ali se ne sjećam

stvaranje okruženja u

niti jedne rasprave o vrijednostima -

kojem će se razvijati

u 12 godina mog školovanja. Škole uče ljude vještinama potrebnim za materijalni, ali ne i duho-

postavi moralni program rada i da ga se drţi. Vlada se ne moţe samo zadovoljiti time da šalje policiju u nerede i prijestupnika zatvara u zatvor.

emocionalno zdrava i

Ona u prvom redu mora pogledati

moralno snažna djeca

zašto se to događa. Naša Vlada o tome govori već puno vremena. Ali

vni, svijet. Sretan sam što vidim da

Sinagoge, crkve i dţamije? Ja mo-

postoji jaz između onoga što se go-

je 'građanski odgoj' dio našeg naci-

gu govoriti samo u ime judaizma,

vori i onoga što se radi. Ako se taj

onalnog kurikuluma, ali broj tinej-

ali pretpostavljam da je i kod dru-

jaz ne premosti, umjesto da smanju-

dţera koji je 2011. sudjelovao u ne-

gih religija slično. Prvo, postoji sna-

ju broj policijaca, pametnije im je da

redima pokazuje da tu nešto ne fun-

ţna tendencija da se usredotočite na

počnu razmišljati o povećanju njiho-

kcionira. Fakultet? Prema onome

formu, a ne na sadrţaj i, drugo, oni

vog broja.

što se nalazi na web stranici Cam-

koji bi najvjerojatnije imali najviše

bridge Universitya, moţete steći

koristi od religijskih vrijednosti, za

Strana 18

Šabat šalom ■

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Ne dopustite svojim željama da vas podmite! "Nećete prihvatiti mito, jer mito će zaslijepiti oči mudraca" (Ponovljeni zakon 16,19) Svi smo mi suci, svakog dana donosimo mnoge prosudbe. Svaka ţelja koju netko ima je mito, ona utječe na prosudbe čovjeka kako bi potpomogao svoj ţeljeni čin. Jedan alkoholičar koji se oporavljao rekao je: "Svih godina dok sam pio, nikada nisam popio, osim ako nisam prosudio da je to u datom trenutku ispravno učiniti." Naša sposobnost racionalizacije je golema. Genijalno smo domišljati u opravdavanju onoga što ţelimo učiniti, ma što to bilo. Mito ţudnje čini nas slijepima prema posljedice našeg čina. Mi postajemo ţrtvama našeg samozavaravanja. Svatko je sudac. "Suce i redarstvenike ti ćeš sebi postaviti .“ Riječi „ti“ i „sebi“ su u hebrejskom tekstu u jednini. Stoga je to ne samo kolektivna micva, da se uspostavi pravosudni sistem, već i nalog svakom pojedincu da razvije „suca“ i „policajca“ u sebi. Svaka osoba ima obavezu zasjedati sudom svojim vlastitim postupcima. Postoje mnogi zakoni koji reguliraju postupanje sudaca. Prvi i najvaţniji je ne uzimanje mita. Bez obzira koliko velika i učena bila osoba, ona je ne samo podloţna podlom djelovanju mita, nego i Tora kaţe da je takvo izvrtanje pravde neizbjeţno. U svom svakidašnjem ţivotu mi stalno donosimo presude. Ponekad ćemo razmisliti o tome da li da nešto učinimo, a drugi put ćemo zaključiti da treba nešto učiniti ili ne učiniti uz malo ili nimalo razmatranja. Bilo kako bilo, mi smo donijeli sud i moramo se upitati da li je taj sud donesen objektivno ili Godina 12 19 Broj 49 Strana

smo bili „podmićeni“? Kad god je uključen neki osobni interes, postoji mogućnost za „podmićivanje“. Kako moţemo izbjeći rizik da ne budemo zavedeni svojim vlastitim interesima? Pirkei Avos nas uče: „Pribavi si učitelja, i steci si pouzdanog prijatelja“. Objektivni sud ljudi koji se iskreno brinu za nas moţe nam pomoći spriječiti da ne budemo zavedeni prikrivenim motivima pa da donesemo odluke koje nisu istinski pravedne.

Ako netko želi dodati više restrikcija nego li ih zakon nalaže, on to može učiniti za sebe, ali ne smije [postavljati takve zahtjeve] drugima (Šulhan Aruh). Neki ljudi koriste dvojaka mjerila. Jedna pravila primijenjuju na sebe, a druga na sve ostale. Šulhan aruh, tipska mjerodavna kompilacija Ţidovskog zakona, prihvaća taj smjer razmišljanja - ali pod jednim uvjetom: stroţi skup pravila mora se primjenjivati na sebi, a blaţi primijeniti na druge ljude. Smjernice postoje za mnogo toga, kao npr. za postotak prihoda koji se treba dati za cedaka. Mnogi cadikim, pravedni ljudi, zadrţavali su tek najminimalniji dio svojih primanja za sebe, dovoljan tek da prehrani njihovu obitelj, a sve ostalo davali su siromašnima. Međutim, oni nikada ne bi očekivali da netko drugi slijedi njihov primjer, a neki su to čak i zabranjivali. Naši umovi genijalni su u smišljanju sebičnih racionalizacija. Ponekad moţemo imati izvrsne razloge da ne budemo dareţljiviji u cedaka, čak i ako je to u okviru predviđenog iznosa. Moţemo razmišljati o budućnosti, brinuti se za ekonomsku sigurnost, i zaključiti da moramo staviti više novca na stranu za crne dane. A opet često kritiziramo ljude za koje smatramo da ne daju do-

voljno u cedaka. Moramo biti svjesni takvih racionalizacija i sjetiti se da zahtjevnija pravila primijenimo na sebi. Ako ćemo racionalizirati, racionalizirajmo na način koji iskazuje povjerenje prema drugima. Ako se vratiš, o Izraele ... vratit ćeš se Meni (Jeremija 4,1). Mjesec elula je posebno pogodno razdoblje za tešuvu, budući da je to mjesec prije Roš hašane, Dana suda. Učenjaci kaţu da hebrejska slova riječi elul tvore akrostih retka iz Pjesme nad pjesmama: ani le dodi■vedodi li/ja sam odana svom dragom i On je odan meni (6,3). Pjesma nad pjesmama upotrebljava odnos između mladoţenje i njegove mlade kako bi oslikala odnos između B-ga i Izraela. Svako razdvajanje među njima izaziva intenzivnu ţudnju jednoga za drugim, oni uistinu postaju „bolesni od ljubavi“ (2,5). Ljubav između B-ga i Izraela je bezuvjetna. Čak i kada se Izrael ponaša na način koji rezultira udaljavanjem, ta ljubav ne jenjava. Izrael ne mora obnavljati B-ţju ljubav jer je ona vječna, i Njegova je čeţnja da Mu se Izrael vrati toliko intenzivna da će ga na prvi znak da je Izrael voljan ostaviti se grešnih puteva koji vode k udaljavanju, B-g smjesta prigrliti. Pjesma nad pjesmama opisuje patnje koje je Izrael pretrpio od ruku njegovih neprijatelja, i moţemo zaključiti da je B-ţanska tuga zbog patnje Njegovog voljenog Izraela velika. Tešuva je dugotrajan proces, ali jedino što je potrebno da bi se prvobitni odnos obnovio je početak: iskreno ţaljenje što smo odstupili od Njegove volje, i riješenost da se vratimo. ■

Strana 19

Rabbi Shlomo Carlebach:

Ako nije slatko, to ne može biti Tora (nastavak iz prošlog broja) R. Hershele Rimanover je, kao i mnogi sveti učitelji, uvijek nosio kapote, jednu vrstu dugog kaputa. U to vrijeme, nisu postojale kemijske čistionice pa nakon što je R. Hershele neko vrijeme nosio svoj kaput, on se neizbjeţno morao isprljati. Njegovi hasidim su mislili, “Ispod časti je našeg Rebbea da izlazi van u javnost u zaprljanom kapote.“ Zato su mu svakih nekoliko tjedana davali novac da kupi novi. Ali je Rimanover uvijek novce dao prvoj siromašnoj osobi koja je došla kod njega zatraţiti pomoć. Poslije izvjesnog vremena hasidim su zaključili, “Uzaludno je davati R. Hershelu novac. Ako ţelimo da ima čisti ka-put, morat ćemo mu sami nabaviti novi.“ Tako su oni kriomice uzeli njegove mjere i dali napraviti novi kaput za njega. I to ne običan kaput – ovaj je bio gevalt mamash tako lijep. S krznenom kragnom i manţetama. Kada su Rebbeu pokazali svoj poklon on je bio izvan sebe od radosti.“Odakle vam ideja da biste nešto poput ovoga mogli napraviti za mene!“ uzviknuo je. “Ja ću ga nositi na šabos!“ Tog petka uvečer R. Hershele je ušetao u šul u novom kaputu. Izgledao je tako sveto, tako uzvišeno – hasidim su bili jako ponosni! Onda su, poslije davenanja (molitve, op.pr.) svi otišli u blagovaonicu na gozbu za šabos. I Rebbeov šames je počeo posluţivati juhu. Ali dok je ulazio Strana 20

nije mogao skinuti pogled s novog kaputa R. Hershelea. On je inače bio pomalo nespretan …i nije baš gledao kuda ide…i – gevalt, gevalt! Prosuo je cijelu juhu po Rebbeu! Prelijep novi kapote bio je potpuno uništen! Hasidim su se jako uzrujali, mamash su htjeli objesiti jadnog gabaja (rebeovog pomoćnika, op.pr.). Ali ih je R. Hershele stišao mašući rukama. I znate li što je rekao? “Ah, juha daje takav osjećaj topline…“ Znate, Sveti Sanzer Rebbe, koji je sam imao na stotine, čak tisuće sljedbenika, uvijek je nekoliko puta godišnje išao da provede šabos s R. Hershele Rimanoverom. I on je bio tamo na šabos kada se prolila juha. Sanzer je rekao, Istina je, osnovna je stvar da čovjek treba svoj cijeli ţivot raditi na sebi da se suzdrţi od toga da bude ljutit. Ali sada sam vidio jednog čovjeka koji se potpuno očistio od ljutnje. Gevalt, sveti Rimanover!“ -.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-

R. Yosef Shaul iz Lemberga bio je velik učenjak i vrlo svet čovjek. On je bio glavni Rabbi grada i voditelj Beis Dina, Rabinskog suda. Jedanput je slučaj u koji je bila uključena siromašna udovica došao pred Beis Din R. Yosefa Shaula. Rabini su vrlo paţljivo proučili slučaj, razmatrajući svaki detalj. I na kraju su presudili protiv udovice. R. Hershele Rimanover je čuo za tu presudu i poţurio je u posjet R. Yosefu Shaulu. Pročitao je odluku Beis Dina, i onda povikao, “Uz svo duţno poštovanje suda, ovo nije u redu. Molim sazovite drugo vijeće rabina da ponovo razmotre predmet.“ I izvršio je tako jak pritisak na R. Yosefa Shaula da je Glavni rabin u Lembergu konačno pristao da ponovo preispita slučaj. Tako je sazvan drugi Beis Din. I nakon intenzivnog razmatranja drugi sud je presudio da je prva presuda protiv udovice bila pogrešna. R. Yosef Shaul je bio stvarno vrlo

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Ako

velik čovjek, i kada je vidio da je bio u krivu, on je bio presretan da to moţe priznati. Ali jedna ga je stvar kopkala. On je odmah otišao do R. Hershelea Rimanovera i rekao, “Za prvi Beis Din, ostali rabini i ja, proučavali smo slučaj tjedan dana prije nego što smo donijeli odluku. Ali vama – sve što vam je trebalo bilo je da pogledate našu presudu i odmah ste znali da nije bila ispravna. Kako ste to znali tako brzo?“ A Rimanover je odgovorio, “Kada sam pročitao vaš zaključak, vidio sam da je vrlo strog. On je mamash imao gorak okus. A Tora, B-ţja riječ, nije nikada pregruba. Ona je uvijek slatka… “Tada sam znao da vaša presuda ne moţe biti ispravna. Jer ako

nije slatko, to ne može biti Tora

nije slatka, ona ne moţe biti Tora…“ -.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.Gemara kaţe da smo mi bili istjerani iz Izraela jer ljudi nisu.govorili blagoslov nad Torom. Pa svi pitaju koje to brachos (blagoslove) nisu ljudi govorili? Jedan odgovor je da nisu govorili “V'ha'arev na Hašem Elokeinu es divrei Toras'ha b'finu – Molimo Te, Hašem B-ţe naš. Učini da riječi Tore budu slatke u ustima našim.“ Vidite o čemu se tu radi, ako vam Tora ima pomalo kiselkasti okus, pomalo opor okus, onda je vi ne ţelite jako učiti. Jer zaista, tko je normalnan privučen nečim gorkim. Istina je, sama Tora je uvijek slatka 'Svi njeni putevi su ugodni.' Pa ako nam se ona ne čini slatkom, razlog nije to da je nešto krivo s Torom. To je zato što su naša nepca (naši okusni pupoljci) isključeni. To je

razlog zašto trebamo reći blagoslov: “Ribono Šel Olam, (Gospodaru svijeta) daj da Tora bude slatka u našim ustima.“ Ono što u stvarnosti traţimo je, učini da okusimo Toru na način na koji B-g mamash ţeli da to bude. Onda postoji nešto čak i dublje. Naši rabini nas uče da svako slovo Tore predstavlja Ţidova. Svaki Yid u svakoj generaciji ima njegovo ili njezino vlastito slovo. Pa Tora u cjelini ne moţe biti slatka ukoliko i svako slovo nije slatko. Pa ako znate kako je Tora slatka, onda shvaćate da sva slova…drugim riječima, svi Yidden na svijetu…su mamash slatki kao šećer… I ako znate kako su Ţidovi slatki. Onda vi također prepoznajete slatkoću cijelog svijeta. Recimo to ovako: Ako ste roditelj i volite svoju djecu, onda nećete ni pomisliti da ih stavite u lošu sredinu. Vi za njih ţelite samo vrhunsko okruţenje. Ribono Šel Olam je naš Otac. Svi Yidden su Njegova djeca i On mamash voli nas. Pa ako nas je B-g stavio u ovaj svijet, onda olam haze (ovaj svijet, op.pr.) mora biti dobro mjesto za nas. Zašto onda ponekada svoje ţivote doţivljavamo kao pomalo neprijatne, moţda kisele ili gorke? Znate, kada stavimo šećer u svoj čaj ili kavu, on nekada, ako je u velikom grumenu, potone do dna. Pa kada pijemo tekućinu, ona nema sladak okus. Što onda napravimo? Mi uzmemo ţlicu i promiješamo. Ista je stvar s olam haze. Ako on nema okus kakav znamo da B-g ţeli da ima, moţda mu mi trebamo dodati malo slatkoće Tore – i promiješati. I na taj način mi moţemo probuditi cijeli svijet… ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 21 Broj 49 Strana

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: ŠOFTIM

Ovaj Šabat čitamo parašu Šoftim koja uvijek dolazi na početku mjeseca Djevice - kao priprema za Novu godinu. Paraša započinje odlomkom: “Postavit ćeš šoftim (suce) i sluţbenike kod vratiju svih svojih gradova…” jasno ističući razliku kako se gleda na ulogu suca u današnjem društvu i kako se gledalo kod biblijskog suca. Zohar objašnjava da riječ “sudac” znači ravnoteţa. U svakome od nas postoje tri sile. Sila davanja – Desni stupac, hesed (suosjećanje), obzirnost; Lijevi stupac, sila primanja, procjena i snaga; i sila uravnoteţenja – Središnji stupac, milost i sklad. Prema hebrejskom zakonu, kada netko bude proglašen krivim to je zbog toga što je stupio van ravnoteţe, i svakako je tu u pitanju Lijevi stupac koji donosi prosudbu i egocentričnost koji su odgovorni za to. Uloga suca je, dakle, da prijestupnika dovede u ravnoteţu i sklad, i to je značenje hebrejskog glagola š.f.t. Zohar na taj način naglašava da odlomak “Šoftim (suce) i sluţbenike …” ukazuje da se ovdje radi o micvi (zapovijedi), a ne o razboritoj društvenoj potrebi. Zbog čega je to vaţno? “Micva” je, prema Zoharu, čin koji povezuje nebesa sa zemljom, tijelo s dušom, duhovnu svijest s fizičkim ili svjetovnim postupkom. Kada sudac, sluţbenik ili bilo tko na vlasti učini nešto s pozicije duhovne svrhovitosti, iz opredjeljenja da svoju

Strana 22

javnu ulogu spoji s B-ţanskom mi-

Ukoliko se ne postupi po tim na-

sijom i ciljem, onda će se u skladu s

čelima dolazi do “halala“. ■(Riječ

time transformirati i pokretačka si-

“halal” znači praznina ili ponor, no

la, kao i rezultati. Po prirodi čovjek

također znači i tijelo ubijenoga). To

svoje postupke određuje prema onoj

nas dovodi do razumijevanja izraza:

“što tu ima za mene”, ali kada je

“Ako se nađe tko ubijen ...gdje u

nečiji motiv isključivo egoistične

polju leţi” (Ponovljeni zakon 21,1),

naravi onda ne postoji ništa što bi

suci i predstavnici vlasti tada mo-

ga natjeralo da raste i razvija se. To

raju izračunati koji je grad najbliţi

je razlog zašto postoji toliko neza-

tom tijelu, i suci se toga grada sma-

dovoljstva

traju odgovornima za ubojstvo. Ti

javnim

duţnosnicima

širom svijeta. Talmud uči da kako bi sudac svoj posao radio djelotvorno, on mora razumijevati da u svakoj osobi postoji B-ţanska iskra koju treba voljeti, ispravljati i uravnoteţiti. Sudac ili javni sluţbenik koji ne shvaća da se nalazi na B-ţanskoj

suci imaju izvršiti jedinstveni obred tijekom kojega izriču "Naše ruke nisu prolile ovu krv, niti su je naše oči vidjele” (Ponovljeni zakon 21,7).

Za

ubojstvo Tora posebno odgovornima drţi čelnike i predstavnike grada, one koji su odgovorni za društvenu pravdu u zajednici.

misiji neuporabiv je u toj sluţbi i

Rav Haim Vital objašnjava znače-

njegov je rad manjkav. Načela ko-

nje "vrata" u retku "Postavit ćeš Šof-

jima se treba rukovoditi su “ljubi

tim (suce) i policajce na vratima (u

druge kao što ljubiš sebe” i “čini

gradovima) ... ": oči, uši, nos i usta

ono što je pošteno i pravedno” (Po-

naša su vrata, tako da, ako im po-

novljeni zakon 6,18) – postupati s mi-

stavimo suce i policajce, ako se

losrđem, ljubavlju i odgovorno u

suzdrţimo od gledanja, govorenja

Stvoriteljevo ime.

ili slušanja onoga što ne bismo trebali, onda smo na dobrom putu. ■ Divrej Tora

Rabbi Eli J. Mansour:

Unutarnje pokajanje Tora u Parašat Šoftim uvodi zakon o "edim zomemin", koji se primjenjuje u slučaju kada par svjedoka svjedoče protiv vjerodostojnosti drugih svjedoka. Konkretno, on se primjenjuje kada dva svjedoka dođu pred sud i iznesu tvrdnju da se svjedoci koji su prethodno svjedočili nisu nalazili, u vrijeme kada tvrde da se incident dogodio, na onom mjestu za koje su ustvrdili da su svjedočili tom događaju. Kod takvog slučaja iskazi prvih svjedoka se diskvalificiraju te se svjedoke kaţnjava kaznom koju je prouzročilo njihovo svjedočenje. Ako su svjedočili o kaznenom djelu za koje je predviđena smrtna kazna, tada bivaju pogubljeni; ako su svjedočili o kaznenom djelu koje se kaţnjava novčanom globom, tada moraju platiti taj iznos. Gemara ovaj zakon opisuje kao "hiduš" - novi koncept koji odstupa od standardnih načela zakona Tore. Jednostavno gledajući, to se odnosi na činjenicu da Tora upućuje sud da vjeruje drugom skupu svjedoka i postupa po njihovom svjedočenju. Inače, kad dvije skupine svjedoka daju suprotna svjedočenja, Bet Din obično ne postupa ni prema jednom od njih i slučaj ostaje neriješen. Međutim, ovdje, kada drugi svjedoci svjedoče da su bili zajedno s prvim svjedocima u vrijeme kada se događaj navodno dogodio te da ovi stoga nisu mogli biti svjedoci tog događaja, on prihvaća iskaz drugih svjedoka i Bet Din kaţnjava prve svjedoke. Ovo je, uistinu "hiduš". Međutim, na dubljoj razini postoji još jedna novost koja stoji latentno u zakonu o "edim zomemin". Halaha nalaţe da se diskreditirane svjedoke kazni samo ukoliko su drugi svjedoci svjedočili protiv njih prije nego li je Bet Din postupio po iskazu prvih svjedoka. Na primjer, ako je Bet Din pogubio navodnog okrivljenika na Godina 12 23 Broj 49 Strana

temelju svjedočenja dva svjedoka, a nakon toga druga grupa svjedoka posvjedoči da ti svjedoci nisu mogli vidjeti incident, prve svjedoke se ne kaţnjava. Nakon što se izvrši presuda Bet Dina, laţni svjedoci ne dobivaju kaznu. Ova halaha suproti se standardnom načelu da nas Hašem ne kaţnjava zbog naših misli. Ako netko, na primjer, planira izlet na šabat i pripremi detaljan plan voţnje i aktivnosti, ali mu se na kraju planovi izjalove i on na ispravan način svetkuje šabat, on ne bude kaţnjen. B-g nas smatra odgovornima za naše postupke, a ne za naše misli, osim u sferi krivovjerja i nemorala, jer se čak i pomisli na te grijehe smatraju grešnima. Međutim, općenito, mi bivamo kaţnjeni samo za svoje postupake. Ipak, u slučaju "edim zomemin", svjedoci se kaţnjavaju samo ako im planovi propadnu. Tora nalaţe Bet Dinu da kazni

laţne svjedoke koji neuspješno pokušavaju nekoga nepravedno kazniti, ali ne i ako im plan uspije. Ovo je još jedan "hiduš" ovog zakona. Zakon o "edim zomemin" pokazuje da čak i naše misli i naš nazor imaju značaja. B-g je milosrdan i milostiv, pa nas pošteđuje kazne ako se naše grešne misli ne pretvore u grešna djela, no takve su misli svejedno grešne. Tora je uspostavila "hiduš" o

"edim zomemin", kao izuzetak od pravila, kako bi nas podučila da, iako uglavnom nismo kaţnjeni zbog svojih unutarnjih misli, od nas se ipak traţi da izbjegavamo pomisli na grijeh. I tako Tora zaključuje raspravu o "edim zomemin" izrazom, "u'bi'arta ha'ra mi'kirbeha" - "Uklonit ćete zlo iz svoje sredine" (19,19). Ovaj nas zakon podsjeća na vaţnost naših misli i tako ćemo, razmišljajući o ovoj halahi, raditi na tome da eliminiramo zlo iz svoje „sredine“ iz nutrine svog uma i srca. Ovo je vaţna poruka za nas tijekom mjeseca elula, kada svoju ■ paţnju usredotočujemo na pokajanje i osobno poboljšanje. Ovo je vrijeme posebno prikladno da prepoznamo svoje negativne navike i sklonosti i da radimo na tome da ih promijenimo. Ali zakon o "edim zomemin" podsjeća nas i na potrebu unutar-

njeg pokajanja. Mi moramo identificirati ne samo svoje negativne postupke, već i svoje negativne misli i stavove, načine na koje neispravno razmišljamo o ljudima i stvarima. Ovo je, također, i vitalni dio procesa tešuve, procesa koji će nas, nadamo se, navesti da učinimo nuţne promjene tijekom narednih tjedana, tako da ćemo u novu godinu ući kao u osnovi bolji i plemenitiji ljudi i B-ţje sluge. ■

Strana 23

Biseri hasidske mudrosti Zašto radimo?

N eki plemić, koji je znao uţivati u svemu što je lijepo, unajmio jednom

seljaka da stoji u njegovom dvorcu i, s motikom u ruci, oponaša pokrete koje bi radio da je na polju. Plemić je neizmjerno uţivao u jednostavnoj eleganciji zamaha motikom i dobro je plaćao seljaku za njegov "rad". Seljak je tako uveseljavao plemića nekoliko dana, a onda je iznenada odbio nastaviti. Plemić se nije mogao načuditi ovakvom ponašanju: "Ne razumijem, kod mene dobro zarađuješ, nekoliko puta više nego bi ikada zaradio radeći u polju. U isto vrijeme, trošiš upola manje snage nego bi trošio da obrađuješ svoje polje."

V ećina nas uvaţava činjenicu da moramo raditi, a ipak se stalno ţalimo da smo preopterećeni radom. Je li to naša sudbina ili ipak moţemo postići nekakvu ravnoteţu? I, što je još vaţnije, moţemo li pronaći neko dublje značenje u toj potrebi da budemo produktivni, a da nas ona ne uništi? Pogledajmo malo bolje svijet rada i produktivnosti. Svi se mi ponekad zapitamo koji je smisao našeg postojanja? Što moram učiniti da bih došao do sreće i savršenstva? Je li moj krajnji cilj najlakši, najkomforniji mogući ţivot, ili trebam teţiti prema ţivotu ispunjenom radom i postignućima? Snaţna potreba za radom i rezultatom sastavni je dio ljudskog ţivota. Kako kaţu mudraci: "Svaki je čovjek stvoren da radi." Osoba ne moţe biti zadovoljna ako nije produktivna. U prirodi je čovjeka da odbija primiti nešto što nije zasluţio – mudraci su to nazvali "kruh kojega se sramiš." Zapamtite: mi smo stvoreni da preoblikujemo ovaj materijalni svijet u profinjenije mjesto i da uvedemo višu dimenziju – poboţnost. Tako da, premda krajnji cilj našeg rada moţe biti duhovni rast, sama činjenica da nas je B-g smjestio u materijalni svijet znači da duhovni rast postiţemo kroz fizički rad. Ali, ako smo stvoreni da naporno radimo, zašto toliko ţudimo za slobodnim vremenom i odmorom? Zato što je čovjek sastavljen od dva dijela: tijela i duše. Tijelo se, već po svojoj prirodi, stalno umara i traţi odmor. S druge strane, duša se nikada ne zamori. Upravo je vibrantna duša ta koja vas tjera da radite, čak i onda kada tijelo čezne da netko drugi brine o njemu. R. Menachem Mendel Schneerson ■ Strana 24

"Izgleda da vaše gospodstvo jednostavno ne razumije", odgovori mu seljak. "Ja ne mogu nastaviti raditi nešto što, makar i bez uloţenog napora, ne donosi nikakav plod. Radije ću mukotrpno raditi, nego da budem dobro plaćen za rad koji ne donosi ploda." ■

K

ada bi ti B-g pokazao tvoje pravo lice, ne bi bio mogao proţivjeti niti jedan sat. R. Menahem Mendel iz Kocka ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Divrej Tora

Rabbi Shraga Simmons:

Najvažnija stvar u životu Ovoga tjedna, u srijedu, otpočeo

Razlog zbog kojeg gubimo kon-

Komentatori tumače ovaj stih me-

je mjesec elul. S osnove mnogih as-

takt i činimo pogreške je to što si ne

taforički: Trebaš postaviti straţare

pekata, ovo je najvaţnije doba u

uzimamo svakog dana vremena da

na «svojim vratima», tj. na otvorima

Ţidovskoj godini. Pošto ovaj mjesec

se iznova poveţemo s našim najdu-

svoga tijela. Čuvaj svoje uši od ogo-

izravno prethodi Velikim blagda-

bljim ţeljama i našom biti. Stoga je

varanja. Čuvaj svoja usta od laţi.

nima, elul je ključno doba za pri-

rješenje sasvim očito: Svaki dan

Čuvaj svoje oči da ne lutaju za lako-

premu.

provedite neko vrijeme nasamo i

mislenošću.

Uz mjesec elul vezan je jedan naročiti običaj. Svakog jutra u sinagogi puše se u šofar. Zvuk šofara je, bukvalno rečeno, budilica koja nas treba probuditi iz našeg duhovnog drijemeţa. Šofar donosi jasnoću, budnost i usmjerenost.

upitajte se: «Jesam li na pravom putu? Jesam li usmjeren/a ka cilju? Jesu li moji ciljevi takvi da će dovesti do velike i cjelovite promjene u mom ţivotu i u svijetu?» Ovotjedna paraša počinje riječima: «Postavit ćeš si suce i policiju na svim

Elul je vrijeme za izgradnju iskrenog, stvarnog plana za ţivot, sagledavajući što smo to propustili u prošlosti i kako očekujemo da se to promijeni u budućnosti. Neka ovo bude smisleno vrijeme rasta ■ za svakoga od nas. ■

svojim vratima.» (Dvarim 16,18)

Godina 12 25 Broj 49 Strana

Strana 25

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC ELUL - DJEVICA Roš hodeš elul simbolizira početak razdoblja od 40 dana opraštanja i preispitivanja koje završava završnom molitvom na Jom kipur (Neila). Ovo vrijeme se, prema biblijskoj tradiciji, pripisuje događajima vezanim uz objavu na brdu Sinaj. Kao što znamo, Moše je prve ploče razbio kad je sišao s brda Sinaj i vidio

patnje, boli i svog iskrivljenog ja, te

nam ispuni duše. Srećom, čak i kada

da su se ljudi upleli u grijeh sa Zla-

da se vratimo svom istinskom ja. To

smo povezani na pogrešnu frekven-

tnim teletom. Kasnije se Moše pono-

je svrha stvaranja i tajna putovanja

ciju, Stvoritelj i dalje uspijeva ubriz-

vno vratio na goru na još jedan vre-

tijekom mjeseca elula.

gati malo sreće, ţivota i hrane, tako

menski period, koji je započeo na Roš hodeš elula. Moše silazi 40 dana kasnije, na Jom kipur, drţeći nove ploče i donosi poruku pomirenja i praštanja. Kabalisti kaţu da ovi dani imaju jedinstvenu odliku praštanja, pokajanja i pomirenja još od šest dana stvaranja i zato su se događaji na gori Sinaj upravo i zbili u to doba godine.

Dani elula poznati su kao dani tešuve (pokajanja), od riječi LaŠuv - vratiti se sebi,

svojoj istini, svojoj stvarnoj unutarnjoj povezanosti. Rabin Nachman iz Breslava kaţe da hebrejska riječ tikun (‫מקון‬

ispravak) sadrţi ista slo-

va kao i riječ tinok (‫מנוק‬

beba). To

znači da se osoba, koja ispravlja sebe tako što uklanja odvajanje i iskapčanje iz svoje duše, vraća u prvobitno stanje, kao kada je bila beba, nešto poput ponovnog pokretanja svih sustava, i to je svrha tih četrdeset dana – da se riješimo svoje Strana 26

daje ovu značajnu kozmičku odliku? Roš hašana - Nove godina Prema Zoharu, hebrejska Nova godina je vrijeme kada se Svemir vraća u dan svog stvaranja, a to je stoga da nam pruţi priliku da si olakšamo proces tikuna. Jednom kad

Koji je smisao pokajanja?

(‫ לשוב‬vratiti se)

Što je to što mjesecu elulu - Djevici,

Roš hašana započne, sila ţivota koju osoba posjeduje nestane, i ona je, teoretski, mrtva. Srećom, ţivotna snaga Nove godine počinje ulaziti u tom istom trenutku, te ona počinje naše duše puniti obiljem za godinu koja dolazi. Stvoritelj nam daje beskonačno bogatstvo, jer je beskonačnost Njegova suština. Međutim, previše puta nam se čini da jedva da smo imali ikakve sreće!!! To se događa zato što nam osjećaji boli, ljutnje, sebičnosti, jada, osjećaj da smo

da moţemo proći još jednu godinu. ■ U tu su svrhu na nebu stvoreni ti dani elula, tako da se moţemo pripremiti za stjecanje sreću i obilja koje nam se nudi na Roš hašanu. Djevica Kao što je navedeno u prethodnim člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – koja se pripisuje praocu Abrahamu - nam kaţe da su 22 hebrejska slova ono od čega je načinjen Svemir. Što znači da slova predstavljaju duhovne frekvencije koji su stvorile naš svemir. Slično tome, 80-ih godina 20. stoljeća objavljena je teorija (super)struna, koja tvrdi da je svijet izgrađen od 22 temeljne frekvencije (10 dimenzije i 12 čestica). Problem je, međutim, to da suvremeni fizičari ne znaju kako te frekvencija/strune, o kojima se tako mnogo govori, utječu na naš ţivot.

ţrtve, koje posjedujemo, ne dopu-

Sefer Jecira nas uči da su 22 frek-

štaju protok beskonačnog blaţen-

vencije, predstavljene s 22 hebrejska

stva koje je dostupno toga dana da

slova, alati koji se koriste za prijenos duhovnog bogatstva. Prema kabali Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch: Zohar:

Mjesec Elul - Djevica

svakim mjesecom upravljaju dva

šenstva kao dizajneri, arhitekti, is-

hebrejska slova; jedno upravlja pla-

cjelitelji i terapeuti.

netom koja dominira mjesecom, a drugo upravlja astrološkim znakom mjeseca. Planeta elula je Kohav (‫ו ב‬ Merkur), a kontrolira ga slovo (‫ ה‬reš), dok Djevicom upravlja slovo (‫ מ‬jud).

Kao što je navedeno, Djevicu kontrolira Merkur (‫ ו ב‬Kohav), što govori o naravi brzog razmišljanje koje se povezuje s Djevicom. S jedne strane, moţemo misliti da će Djevica, koja pripada zemljanim zna-

U Tori djeluje kao da svako slovo,

kovima, biti obiljeţena praktičnošću

kada ga se crta, započinje iz slova

i polaganim razmišljanjem, no, zbog

jud. Što znači da je slovo jud siro-

toga što je treća od ljetnih znakova

vina iz koje su stvorena sva slova.

(Rak, Lav, Djevica), Djevica se sma-

Slovo jud, iz kojeg je nastao elul, ima

tra zrakom zemaljskih znakova,

numeričku vrijednost 10. To nas uči

i otuda njihovo brzo razmišljanje

da se svih deset sefirot Drva ţivota

i govor.

Također, Kohav ("zvijezda" na hebrejskom) nema ime poput drugih planeta, već se njegovo ime sastoji od dva dijela: slova kaf, vav (‫ ) ו‬i kaf bet (‫) ב‬. Kaf, vav (‫ ) ו‬imaju brojčanu vrijednost 26 koja je i brojčana vrijednost Stvoriteljevog imena, Tetragrama. Kaf, bet (‫ ) ב‬ima brojčanu vrijednost 22, što znači 22 slova hebrejskog alef-beta koji su gradbeni elementi stvaranja. Kombinacija tih dviju suprotnih glavnih dijelova našeg svemira je krajnji simbol ideje zajedništva i istinske komunikacije. Kohav podrazumijeva vezu između neba i zemlje, Svjetlosti i ''posude'',

nalaze u njemu. To također ukazuje

Još jedan faktor koji utječe na ka-

da su ljudi u ovom znaku istinski

tijela i duše, i to je razlog zašto nam

rakter Djevice je slovo ‫( ה‬reš) koje

povezani s besprijekornošću, i zbog

od svih mjeseci upravo elul daje pri-

kontrolira Kohav (Merkur). Naziv

toga su poznati po svom perfekcio-

liku da napravimo tešuva (pokaja-

ovog slova reš na aramejskom znači

nizmu i kritičnosti. Oni imaju sklo-

nje), vratimo se i ponovno se pove-

"loše". Poznato je da pomanjkanje i

nost usredotočiti se na pojedinosti,

ţemo sa svojim istinskim ja.

glad obično dovode do postignuća

te time propuštaju cjelokupno viđe-

(za razliku od onih koji imaju sve i

Prema tradiciji, naziv mjeseca čine

nje stvari. To je ne-duhovna strana

radije se ne bi ni oko čega potrudili,

prva slova fraze "‫"אנמ ״לדודמ ״ודודמ ״למ‬

Djevice. Međutim, duhovna strana

nego samo sjedili i ništa ne radili),

(Ja sam od dragoga svojeg, i moj je

im je silni poriv koji ih potiče da

stoga je u Kohavu sadrţana suština

dragi moj" (Pjesma nad pjesmama

traţe savršenstvo, ili da ga čak pro-

potrage za pravim stvarima i za

6,3), jer se u ovom mjesecu moţemo

izvedu. Duhovna dimenzija ovog

savršenstvom.

povezati s ljubavnom pričom iz-

znaka je da kritiku pretvore u unu-

među duše i Stvoritelja. Budući da

tarnji, konstruktivni rad, da se brinu

tijekom elula svi mi dobivamo neke

za druge i sluţe.

vrline Djevica, to je vrijeme da

Zohar nas uči da je korijen riječi ‫( ב ולה‬betula - Djevica), ‫( ב ואל‬betuel) što znači kćer )‫ ) ִב ו‬ili kuća )‫)בֵ מ ו‬ B-ţja (El ‫)אל‬. Ova dva značenja ukazuju na snaţan poriv Djevice za savršenstvom, jer B-ţja kći (i kuća) mora biti savršena bez ustupaka.

preispita-mo, očistimo i preuredimo svoje misli i osjećaje. Hajde da iskoristimo Djevicu da se vratimo k sebi i oslobodimo svih emocija i misli koje nas drţe podalje od savršenstva. ■ ■ Prevela Tamar Buchwald

Odatle dolazi sposobnost Djevica da stvaraju okruţenja istinskog savrGodina 12 27 Broj 49 Strana

Strana 27

Iz tiska

THEODOR HERZL

POSEBNA PORUKA ČITAOCIMA JERUSALEM POSTA PRESJEDNIKA VLADE BENJAMINA NETANYAHUA The Jerusalem Post 31.8.2019. Herzl je naš suvremeni Mojsije. Svom narodu u ropstvu ponudio je slobodu i spas. Predvidio je uništenje europskog židovstva i ukazao na potrebu židovske države kao utočišta. Herzl je naš suvremeni Mojsije. Svom narodu u ropstvu ponudio je slobodu i spas. Predvidio je uništenje europskog židovstva i ukazao na potrebu židovske države kao utočišta i sredstva nacionalnog i osobnog izbavljenja. Zamislio je suvremenu tehnološku državu koja se ponosi svojom prošlošću i sposobna je osigurati svoju budućnost znanošću i slobodnim poduzetništvom. Ona bi se bila u stanju sama obraniti, svojom vlastitom židovskom vojskom. Poštovale bi je kao nacije svijeta kao svjetionika napretka. Gospodarstvo Izraela transformirali smo iz njegovih socijalističkih korijena - kojeg je Herzl prezirao - u ekonomiju slobod-

nog tržišta koja je oslobodila genij našeg naroda, upravo onako kako je Herzl prorekao. Pretvorili smo Izrael u globalnu silu u usponu. Naši graĎani, Židovi i Arapi podjednako, uživaju slobode koje su drugdje u našoj regiji uskraćene te razinu prosperiteta koja je sada pretekla japansku. Naša vojna i obavještajna moć stekla je opće poštovanje. Zemlje svijeta traže suradnju s nama, uključujući brojne arapske države koje Izrael vide kao važnog saveznika u borbi protiv Irana i drugih sila militantnog islama. Nismo bez mane, ali koja zemlja jest? I usprkos dugotrajnim naporima delegitimizacije židovske države, mnogi razumiju da se nijedna druga demokracija ne može pohvaliti dostignućima paralelnim našima, unatoć stalnim izazovima našoj sigurnosti i samoj našoj opstojnosti. Ako je židovsko vodstvo iznevjerilo Herzla, iznevjerilo ga je

u tome što nije uspjelo na vrijeme prepoznati prijetnju virulentnog antisemitizma, na što je on upozoravao. Da je, nakon Prvog svjetskog rata i propasti Otomanskog carstva, cionističko vodstvo izvršilo snažan pritisak za nastanak židovske države, milijuni našeg naroda bili bi spašeni, a stanovništvo Izraela danas bi moglo brojati 20 milijuna. Ipak, ono što smo postigli izvanredno je svjedočanstvo životne snage našeg naroda koju je Herzl uspješno mobilizirao.

U svojoj posljednjoj knjizi Stefan Zweig dirljivo opisuje svoje izuzetne susrete s Herzlom u Beču i strašnu tugu koja je obuzela mnoštvo Židova kad je umro: proroka više nije bilo, a s njim je umrla i njegova velika vizija. Poput Mojsija, i Herzl nije poživio da vidi kako židovski narod pušta korijen u Obećanoj zemlji. Ali Herzlova je vizija nastavila živjeti, 50 godina nakon što ju je objavio; nada naraštaja se ostvarila. Neka bismo i nadalje bili dostojni njegove veličine i njegove neograničene vjere u nas. ■

PRAVILA ZA SRETAN BRAK

KAKO BITI NAJBOLJA SUPRUGA? 13 zlatnih zapovijedi iz 17. stoljeća Dnevno.hr, 3.9.2019. Davne 1620. godine, izašao je tzv. pravilnik za supruge. Rabin Isaac Ben Eliakimn apisao je knjigu “Nježno srce”, koja je sadržavala “10 zapovijedi idealne žene i supruge”. Možda su u današnje vrijeme ovo smiješni savjeti, no tada su ženama bili od velike pomoći. Pročitajte pravila iz 17. stoljeća za dug i sretan brak:

Page 28 Strana 28

1. Ne budi ga kada spava. 2. Ne dozvoli da muž čeka na svoju hranu. 3. Glad je otac bijesa. 4. Ne proturječi mu i ne govori da je tvoj savjet bolji od njegovog. 5. Ne govori ništa što bi ga povrijedilo. 6. Ako ga budeš tretirala kao

kralja, on će tebe tretirati kao kraljicu. 7. Ne povlaĎuj neprijateljima, i njegove prijatelje.

njegovim ne mrzi

8. Ne očekuj nemoguće od njega. 9. Pažljivo raspolaži njegovim novcem. 10. Nikad ne sakrivaj svoje

Divrej Tora

troškove od njega. 11. Čuvaj njegove tajne. Ako se žali, ne pričaj to okolo. 12. Ako budeš pažljivo od g ova r a la na nj eg ove zahtjeve, bit će ti vjeran do groba. 13. Budi pažljiva kada ti se muž naljuti. U tom trenutku obvezno vodi računa – smiješi se i šuti. ■

Godina 12

Broj 49