4-03 - Divrej Tora - Behaalotha 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 37

Zagreb, šabat 18. lipnja 2022. - 19. sivana 5782.

Broj 37

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Beha’aloteha

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

"Aharon je učinio kako je bilo naloženo". (Brojevi 8,3). Komentatori ističu da je ovo bila posebna pohvala Aharonu, jer nije odstupio od propisane metode paljenja menore. Razmislite o svom vlastitom životu. Svi mi imamo zadatke koje svakodnevno obavljamo: sastanke s klijentima, večere s obitelji, čak i kazivanje Š’ma. Pitanje je: Da li zapadnemo u naviku mehaničkog postupanja, u kojem su se radost i smisao nekako izgubili u vrtlogu nepromišljenih gesti? Evo kako da prekinete s ovom monotonijom: Otkrijte što vas prirodno oduševljava. Popišite trenutke najvećeg entuzijazma u svom životu. Zatim, tjedan dana, vodite listu svakog trenutka ushita kojeg doživite. Ove će vam vježbe pomoći da postanete svjesniji svog entuzijazma. Time ćete ga moći njegovati i učiniti sastavnim dijelom onoga što jeste. Mirno to prakticirajući, na kraju ćete biti u stanju svjesno odabrati stanje entuzijazma i privući njegovu pozitivnu energiju. Baš kao što je to učinio Aharon s menorom! 

Mojsije se moli za Mirjam da bude izliječena, Hesdin iz Amiensa, ilustracija, 1450-1455, iz Biblia pauperum, izloženo u Museum Meermanno Westreenianum, Haag

(Bamidbar 8,1-12,6) Aronu je zapovijeđeno da upali ulja-

nice na menori, a pleme Levi je uvedeno u službu u Svetištu.

skog brda na kojem su proboravili skoro godinu dana. Narod je nezadovoljan sa svojim "kruhom s nebesa" (mana) i traži da ih Moše opskrbi s mesom. Moše određuje

Kao odgovor na molbu ("Zašto je na-

70 starješina kojima "daje od svoga du-

ma uskraćeno?") jedne grupe koja nije

ha" kako bi mu pomogli nositi breme

mogla prinjeti žrtvu za Pesah u dogo-

upravljanja narodom. Mirjam ružno

voreno vrijeme jer su bili obredno ne-

govori o Mošeu i kažnjena je leprom;

čisti, uveden je "Drugi Pesah". B-g daje

Moše moli za njeno izliječenje i čitava

Mojsiju upute o putovanjima i podiza-

zajednica sedam dana čeka njezin opo-

nju tabora u pustinji i o formaciji u ko-

ravak. ■

joj će narod napustiti podnožje Sinaj-

Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 14 p’sukim

Zatim B-g zapovijeda Mošeu da

(8,1-8)

odvoji Levijim iz naroda i da ih očisti. Ritualne vode, brijanje njiho-

Aharon dobiva uputu da vodi

vih vlasi, čišćenje njihove odjeće, i

brigu o svjetiljkama Menore.

različite žrtve i ceremonije provode

Raši objašnjava vezu između ovog

to "odvajanje".

odjeljka i onog o darovima n’si’im s kraja paršat Naso. Aharon se, kao

vođa plemena Levi osjećao posramljeno što nije poput ostalih vođa prinio dar za posvećenje Miškana. B-g mu kaže da je njegov dar – svakodnevna služba u Miškanu – mnogo veći od svih ostalih darova. Njihovi su darovi materijalne i prolazne prirode, a njegov je duhovan i trajan. Micva o održavanju i paljenju Menore zabilježena je na drugom mje-

Menora se ponovo opisuje, s pose-

bnim osvrtom na stijenj (plamenove) svjetiljki koji stoji prema "licu menore" (tj. središnjoj grani menore). G’matrija bazirana na l’ora šel Tora Rabi Yaakova Auerbacha, z”l: Divrei hatora hazot (riječi ove Tore)

=

4+2+200+10

(216)

+

8,15-26 Nakon malo prije navedenih postupaka, Levijim su osposobljeni da vrše svoje svete zadaće u Mikdašu, kao pomoćnici kohanim. Oni će, umjesto prvorođenaca Izraela, vršiti dužnost u Mikdašu. Tora objašnjava da su prvobitno svete dužnosti trebali vršiti prvorođenci koji su bili

5+400+6+200+5 (616) + 5+7+1+400

posvećeni

(413) = 1245.

poštede u Egiptu. (Naročita uloga

stu u Tori. Zbog toga se utoliko više

l’ha’alot ner tamid (upaliti vječni

ističu drašot koje objašnjavaju veze

plamen) = 30+5+70+30+6+400 (541)

s paršat HaN’si’im, budući da je p’šat

+ 50+200 (250) + 400+40+10+4 (454)

na neki način zakazao (no ne sa-

= 1245.

svim).

Levi – druga alija – 12 p’sukim –

kao

rezultat

njihove

prvorođenih zapravo je starija od

egipatskog iskustva.) Kao posljedica grijeha sa zlatnim teletom, On je uzeo Levijim, koji su kao jedan stali u obranu B-žje časti, umjesto prvo-

Prva se fraza odnosi na Toru, a

rođenaca. Moše, Aharon i narod

Ramban u ovom odjeljku vidi alu-

druga na svjetlost. One su numeri-

Izraela učinili su Levijim kao što ih

ziju na jednu kasniju generaciju ka-

čki ekvivalentne. Svjetlo se također

je Moše uputio. Nakon očišćenja,

da su Aharonovi potomci (Hašmo-

poistovjećuje s Torom, kao u pasu-

Levijim su trebali doći u Miškan da

nejci) (ponovo) posvetili Mikdaš pa-

ku iz Mišlei: Ki ner micva v’Tora or

se "jave na dužnost".

ljenjem svjetla na Menori.

(jer je micva svijeća, a Tora svjetlost)

Od 25. godine života pa do 50-te,

Pogledamo li dvije teme koje se

20+10 (30) + 50+200 (250) +

Levi je bio kvalificiran za službu u

nalaze u 7. poglavlju, nalazimo dva

40+90+ 6+5 (141) + 6+400+6+200+5

Miškanu. (Od 25-30. Levi je učio i

postupka u Hramu koja su opstala

(617) + 1+6+200 (207) = 1245

uvježbavao se za hramsku službu, a

do dana današnjega (za razliku od kratkoročne prirode darova opisanih u poglavlju 7) – Birkat kohanim,

Jedno, pa drugo, a potom i

s 30 godina počeo je služiti u Hra-

zajedno – sve s istim zbrojem (1245).

mu. Dob od 50 godina bila je dob za

koji se još uvijek svakodnevno vrši

A evo još jednog zbroja 1245:

onako kako je naloženo u Tori, i

T’hilim 96,3 kaže: Objavite slavu

paljenje menore, što se obilježava

Njegovu među narodima, čudesa

godišnjim štovanjem Hanuke. To je

Njegova svim ljudima.

vjerojatno dio B-žje poruke Aharonu. Strana 2

Promislite or lagojim i pirsumei nisa.

umirovljenje od "zadaće nošenja", no levitske službe pjevanja i čuvanja nastavljale su se i nakon te dobi). Budući da Tora kod Levijim naglašava dob, Gemara nas uči da ih njihove mane nisu onesposobljavale Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

za rad kao što što je to bio slučaj kod kohena. Sasvim suprotno, nedostaci kohena mogu učiniti nesposobnim za služenje, ali dob nije presudna. Očito, mladi kohen može služiti, ali mladi levit ne. Š’liši – treća alija – 14 p’sukim – 9,1-14

Alija po Alija

Moše zazove B-ga da odgovori na njihovu "pritužbu". [Važno je razumjeti da su zakoni o Pesah šeni dio izvorne Tore miSinaj. Međutim, oni nisu bili otkriveni narodu sve do ovog trenutka.] Osoba koja je "tame" ili daleko od Mikdaša, te nije u mogućnosti pri-

čica koji dođu u doba za micvot poslije Pesaha, a prije Pesah šeni, ne bi trebali sudjelovati u prvom Pesahu (kao dijete), nego prinijeti Pesah šeni (kao odrasle osobe po halahi). Međutim, ukoliko su jeli Pesah rišon, onda ne prinose Pesah šeni. Nežidovu koji konvertira između dva Pesaha, neće biti dopušteno da

B-g je govorio s Mošeom u

nijeti korban Pesah, prinijet će svoj

Sinajskoj pustinji tijekom mjeseca

korban Pesah poslijepodne 14. ijara, i

nisana druge godine od Izlaska. Za-

pojesti ga te noći s macesom i

povijedio mu je (podsjetio ga) da

marorom. Ništa od njega ne smije

Žena je obavezna imati korban

kaže narodu da prinese korban

preostati do jutra, i niti jedna kost

Pesah (prvi, na 14. nisana), jednako

Pesah. Tora bilježi da je poslijepodne

ne smije biti slomljena. Svi propisi

kao i muškarac. Makar je on vre-

14. nisana uistinu po prvi puta bio

korban Pesaha primjenjuju se na

menski određen, on je dio paketa

prinesen godišnji korban Pesah, kao

Pesah šeni (zapravo postoje razlike u

micvot Pesaha, koji uključuje zabra-

što je bilo zapovijeđeno.

vezi perifernih detalja, no same

nu hameca, i ovdje se radi o skupu

korbanot su jednake). Namjerno ne

micvot koji se nalazi u središtu

prinijeti korban Pesah kažnjava se

Židovskog života – "sve" je pove-

"karetom" (ekskomunikacijom).

zano s J’ci’at Micrajim – i žene su

[Ova epizoda s Pesah šeni dogodila se prije brojanja naroda, kao što je zapisano u prvom odlomku Bamid-

jede od prvog Pesaha. On će donijeti Pesah šeni kao (novi) Židov.

obavezne.

bara. Ovo nije smješteno na početak

Zapazite: Iako Tora spominje dva

knjige jer je sramota za Izraelski

konkretna "izgovora" za ne prino-

Pesah šeni je drugačiji. On je više

narod što su (što smo) prinijeli sve-

šenje korban Pesaha, svatko tko nije

"klasična" vremenski vezana poziti-

ga jedan korban Pesah za čitavo vrije-

prinio korban Pesah iz bilo kojeg

vna micva, te su je žene oslobođene.

me boravka u Pustinji.]

razloga – uključujući i onoga koji ga

Međutim, žena koja želi prinijeti

namjerno nije prinio – ispunjava

Pesah šeni (naravno, ukoliko postoje

uvjete i obavezan je prinijeti Pesah

okolnosti za Pesah šeni), može to uči-

šeni.

niti, pa će kohanim u Bet HaMikdašu

Potom nam Tora kaže da je bilo ljudi koji su bili nečisti, te tako nisu mogli uzeti udjela u korban Pesahu. Oni su pristupili Mošeu i požalili se

Tora još jednom naglašava da je

kako nije u redu da se oni ne mogu

jedan zakon za onoga koji je rođen

pridružiti ovoj micvi s ostatkom

kao Židov i za konvertita.

naroda.

Godina 15 3 Broj 37 Strana

Rambam kaže da dječak ili djevoj-

učiniti Pesah šeni za ženu ili žene. Ali ne na šabat. Tada, ona mora biti dio habure koja uključuje muškarca. To je stoga što neobavezni korban ne može staviti po strani šabat, jedino

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

obavezni to može učiniti. R’vi’i – četvrta alija – 19 p’sukim – 9,15-10,10 Od dana kada je Miškan bio podignut, tijekom dana ga je pokrivao nebeski Oblak, a noću Oblak od vatre. Jedino kada bi se Oblak podigao narod bi putovao. A kada je Oblak počivao, narod bi se utaborio. Do-

Alija po alija

Gore spomenute svrhe truba važile su samo za naraštaj u pustinji, no micva za buduće generacije u vezi trubljenja kaže ovako:

od talmudskih mišljenja o ovoj temi.) Moše obavještava svog tasta Jitroa o planu putovanja Izraela, te ga po-

Kad narod uđe u Zemlju Izrael,

ziva da se pridruži. Jitro otklanja taj

trube će se upotrebljavati u vri-

poziv i vraća se u svoju postojbinu.

jeme nevolje i u svečanim prigodama tijekom hramske službe.

Narod putuje od Sinaja 3 dana, a pred njime ide aron koji je tražio,

auto-

recimo to tako, mjesto na kojem će

godilo bi se ponekad da bi narod

ritetima da li se ova micva (ili neki

se odmoriti. B-žji je Oblak pratio i

krenuo na putovanje nekoliko sati

njen dio) primjenjuje u današnje

štitio narod.

nakon što se utaborio, a ponekad su

vrijeme. Naime, srebrne trube su

ostajali danima, mjesecima pa i

načinjene i povremeno se koriste i u

godinama. Po B-žjoj zapovijedi na-

naše vrijeme (u kriznim trenucima)

rod bi se utaborio i po B-žjoj zapovi-

– u skladu s mišljenjem koje se slaže

jedi narod bi putovao.

s time – i spremne su da budu u

Pasuk (9,18) kaže: "Al pi Hašem (po riječi B-žjoj) izraelski će narod putovati, i po riječi B-žjoj oni će se

Postoji

rasprava

među

potpunosti aktivirane za treći Bejs HaMikdaš. Neka bismo uskoro čuli njihov radosni zvuk.

U ovom trenutku Tore, mi se 13 mjeseci nalazimo izvan Egipta i ni narod niti Moše Rabeinu nisu ■ još

učinili ono što je kasnije prouzročilo da im bude zabranjen ulazak u Erec Jisrael. Nakon što Moše razgovara s Jitrom, trebalo je uslijediti trodnevno putovanje (sabijeno u jedan

utaboriti." Šla”h Hakadoš piše da je

Hamiši – peta alija – 24 p’sukim –

dan) da nas zajedno s Mošeom do-

to ishodište ideje da čovjek treba

10,11-34

vede u zemlju Izrael.

koristiti fraze Im jirce HaŠem, Baruh HaŠem, B’ezrat HaŠem, i slične kada god govori o tome da će nešto učiniti. Naša putovanja i svaka aktivnost također trebaju biti Al pi Hašem.

Dvadesetog ijara godine nakon Izlaska, Oblak se podigao s Miškana. Narod Izraela putovao je Sinajskom pustinjom i Oblak je počinuo u pustinji Paran. Prvi na redu da krene

Tada smo mi krenuli upropaštavati stvar. Šiši – šesta alija – 31 p’sukim – 10,35-11,29

na putovanje bio je "zastavni tabor"

Dva naročita p’sukim o kretanju i

B-g je zapovijedio Mošeu da

Jehude kojeg su sačinjavala pleme-

počivanju arona citiraju se u našoj

načini dvije srebrne trube koje će se

na Jehuda, Jisahar i Zevulun. Miškan

molitvi kada se Tora vadi i vraća u

koristiti za sazivanje naroda (ili

je bio rastavljen i levijevske obitelji

Sveti ormar. U svitku Tore ovaj od-

njihovih vođa), i za davanje znaka

Geršona i M’rarija išle su za njime u

lomak od 2 retka okružen je slovima

za pokret. T’kija oglašavanje s dvije

svojim prekrivenim, natovarenim

"nun" pisanim naopako. Ovo služi

trube bio je poziv da se svi okupe

kolima. Zatim je išla skupina koju

da "podijeli knjigu Ba-Midbar u za-

pred Mošeom. T’kija jednom tru-

su činili Reuven, Šimon i Gad. Po-

sebne knjige". Raši ukazuje da ovaj

bom je bio poziv vođama naroda.

tom je slijedila levijevska obitelj

odlomak zapravo ne pripada ovdje,

T’ru’a oglašavanje označavalo je da

K’hata noseći sveto posuđe. Iza njih

te neobične "pisarske zagrade" na-

treba krenuti na putovanje – jedna

su došli Efraim, Menaše, Binjamin

značuju njegov neprirodni smještaj.

t’ru’a za svaki tabor (od po tri

za kojima su slijedili Dan, Ašer i

plemena). Kohanim su zaduženi za

Naftali koji su "zaokruživali tabor".

micvu oglašavanja trubom kada je to predviđeno.

Iza toga slijedi naredni "mračni period" u ranoj povijesti naroda –

(Ovaj opis putovanja podudara se

prigovaranje. Narod se žali, te biva

s običnim čitanjem teksta i jednim

kažnjen. Žale se na manu i traže meso. S velikom hucpom sjećaju se

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

riba i druge "fine hrane" koju su jeli u Egiptu. A omalovažili su predivnu, čudesnu prehranu od B-ga. Čak se i Moše Rabeinu požalio na B-žji gnjev prema narodu, te iznio svoje poteškoće u

samostalnom

upravljanju narodom. Moše također pita gdje bi mogao nabaviti dovoljno mesa da zadovolji zahtjeve

naroda. B-g kaže Mošeu da sakupi 70 starješina koji će mu pomoći olakšati breme vodstva. B-g će u njih udahnuti božansku spoznaju tako da ih Moše neće morati voditi potpuno sam. Narodu B-g obećaje meso (prepelice) koje će sletjeti u jako velikom broju tijekom duljeg vremenskog razdoblja (mjesec dana) sve dok lju-

Vajihar af HaŠem m’od, B-g se jako

dima ne "pozli od njih". Moše izrazi

razgnjevi. Zašto? Kedushat Levi

sumnju u to kako se toliko brojno

objašnjava da obično, kada bi se B-g

mnoštvo može ovako nahraniti. B-g

razljutio na narod, Moše bi stao u

kori Mošea zbog njegove sumnje.

njihovu obranu i uvjerio B-ga, na-

Moše govori narodu i okuplja sta-

zovimo to tako, da ih ne kazni. Ovaj

rješine koji primaju dar proricanja

puta, Tora kaže da je "u Mošeovim

od B-ga.

očima ovo bilo loše". Mošea Rabe-

Dvojica od ovih "novih proroka".(Eldad i Medad) ostali su u

inu narod je uzrujao više nego obično. To je B-ga "razgnjevilo" još više.

"oni koji su se žalili" bili pokopani. Miriam

kritički

govori

protiv

Mošea i Aharona, omalovažavajući Mošeov jedinstveni status među prorocima i narodom. B-g ih kori i jasno kaže koliko je Moše jedinstven među svim prorocima, kako iz prošlosti tako i budućnosti. Na Miriam udari cora’at. Moše iznosi kratku ali

taboru i proricali među narodom.

Š’vi’i – sedma alija – 23 p’sukim –

rječitu molitvu za svoju sestru.

(Komentari nam kažu da su oni

11,30-12,16

Narod odgodi svoje putovanja na

proricali Mošeovu smrt i Jehošuin

Moše i starješine okupile su narod.

uspon na čelno mjesto.) Jehošua,

B-g šalje prepelice, kao što je i obe-

koji štiti svog mentora Mošea, traži

ćao, nošene božanskim vjetrom.

ga da ih kazni. Moše uvjerava

Namaklo ih se ogroman broj. Narod

Jehošuu da je B-žja volja da oni

provodi dan i noć sakupljajući pre-

prorokuju.

pelice. Tek što su počeli jesti očito-

Otprilike 18 puta u Tanahu piše "I B-g se razljuti na…" Jisrael ili Bnei

vao se B-žji gnjev u vidu pogubne pošasti koja je udarila na narod.

Jisrael, ili Njegov narod. Kada se

To je mjesto postalo poznato pod

narod žalio na manu, itd. Tora kaže

nazivom kivrot ha’ta’ava, jer tamo su

Godina 15 5 Broj 37 Strana

tjedan dana zbog Miriamine izolacije. (81 godinu ranije, Miriam je stajala uz Nil pazeći i štiteći svog malog brata Mošea u košarici. "Uzvraćanje na njenu dobrotu" je ova sedmodnevna odgoda. Mišna ističe

da

se

dobra

djela

tako

nagrađuju.) Narod potom ide prema Paranskoj pustinji. Tri završna p’sukim ponovo se čitaju za Maftir. ■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 380. Alternativni datum: Obaveza da se prinese Pesah šeini U drugom mjesecu, četrnaestoga dana ... učinit će to... (Brojevi 9,11) Kao što smo vidjeli u Micvi #5, prinošenje korban Pesaha (pashalne žrtve) bila je micva za svakog pripadnika naroda. Nažalost, okolnosti bi povremeno onemogućile osobu da uzme u njoj udjela u previđeno vrijeme. U ono što bi osobu moglo spriječiti da prinese korban Pesah na previđeni dan ubraja se (ali nije ograničeno time): ako se netko nalazi u stanju obredne nečistoće, ili fizički nije u stanju da na vrijeme stigne u Jeruzalem. Stoga je onima koji iz bilo kojeg razloga nisu prinijeli žrtvu za Pesah 14. nisana dan "nadomjesni datum" 14. ijara. Ovo se zove "Pesah šeini", "drugi Pesah". Ako nežidov konvertira na judaizam ili dječak postane bar micva između 14. nisan i 14. ijara, on će prinijeti Pesah šeini, iako nisu imali obvezu korban Pesaha na previđeni dan. (Vidi Talmud Pesahim 93a.) Ima mnogo razlika između prvog i drugog Pesaha, a jedna od njih je da se Pesah šeini ne jede na jom tov niti je vezan uz jednotjedni praznik (vidi Talmud Pesahim 95a). S druge strane, ima i mnogo sličnosti između Pesah šeini i propisanog korban Pesaha, kao što ćemo vidjeti u sljedećim micvos. Razlog tome je to što B-g želi Svom narodu omogućiti da prinese korban Pesah, a neizbježno je da neki neće to moći učiniti na predviđeni dan. (Jeste li ikada pokušali okupiti zajedno makar i neku manju grupu ljudi? To nije jednostavno. Jednostavno je realno prepoznati da kada cijeli narod mora biti na određenom mjestu na određeni dan, neki se neće moći pojaviti.) Od strane B-ga, velikodušno je pružiti Njegovom narodu drugu priliku da uzme udjela u ovoj važnoj micvi. Ova se micva primjenjuje samo kada je na snazi hramska služba. Ona je obavezna za muškarce, a za žene je stvar izbora. U Talmudu se o njoj raspravlja u devetom poglavlju traktata Pesahim, i započinje na stranici 92b. Kodificirana je u Mišne Tora, u petom i šestom poglavlju Hilhos Korban Pesah, te je 57. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu. 381. Bolje ikad nego nikad: Obaveza da se jede Pesah šeini ... s macos i gorkim biljem, pojest će je. (Brojevi 9,11) Kao i redoviti (propisani) korban Pesah, Pesah šeini se jeo s macesom i marorom (gorkim biljem, usporedite s Micvom #6). Razlog je jednak onome za redoviti korban Pesah, kao što opisujemo na našim Sederima za Pesah: maces nas podsjeća na to kako su naši preci žurno napustili Egipat, toliko žurno da im se kruh nije imao Strana 6

vremena dignuti; maror je simbol kako su nam Egipćani zagorčali naše živote porobljavanjem. Ova se micva primjenjuje samo na muškarce u vrijeme kada je na snazi hramska služba. U Talmudu se o njoj raspravlja u devetom poglavlju traktata Pesahim; kodificirana je u Mišne Tora, u petom i šestom poglavlju Hilhos Korban Pesach, te je 58. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

382. Sve ovo zvuči vrlo poznato ...: Zabrana da preostane nešto od Pesaha šeini preko noći Od njega ne smije ništa preostati do jutra ... (Brojevi 9,12) 383. Krc-krc: Zabrana lomljenja kostiju Pesaha šeini ... oni neće slomiti niti jednu njezinu kost ... (Brojevi 9,12) 384. Zatrubi: Obaveza da se oglase trube u Hramu i za ratno stanje ... oglasit ćete zvucima trube ... (Brojevi 10,9) Bila je micva da se svakog dana u Hramu oglase trube kad su se prinosile dnevne žrtve; bila je također micva da se trube oglase u kriznim vremenima za zajednicu, poput kretanja u rat. (Tora također kaže da treba oglašavati na blagdane i na Roš hodeš, no to znači iznad musaf žrtava, jednako kao kod redovnih dnevnih žrtava.) Talmud nam kaže (Menahos 28a) da su jedino trube od srebra bile prihvatljive za tu svrhu. U Hramu je trebalo držati najmanje dvije trube, a broj nije smio prijeći 120 (Arahin 13b). Najmanji broj oglašenih tonova trube u Hramu na bilo koji dan bio je 21, a maksimum je bio 48 (Arahin 10a). Čini se da su puhanje u trubu izvodili kohanim (svećenici), a ne leviti (prema Brojevi 10,8), mada se na to može različito gledati. Razlog za ovu micvu bio je da se pažnju kohanima upravi na žrtve. Kao što smo raspravljali u Micvi #144, određene neprimjerene pomisli, kao naprimjer da se žrtvu jede na pogrešnom mjestu ili u krivo vrijeme, poništavale bi službu. Trube su jedan veliki, "Hej, ti!", za kohanim, usmjeravajući njihovu koncentraciju na službu kako bi je ispravno izvršili. Kao što je namjena šofara na Roš hašana da privuče naša srca k tešuvi (pokajanju), svakodnevna oglašavanja truba u Hramu imala su za cilj da obrate umove kohanim duhovnoj važnosti njihovih dužnosti. Ova se micva primjenjuje na kohanim u vrijeme kada je na snazi hramska služba. O ovome se u Talmudu raspravlja na različitim mjestima, uključujući traktat Roš Hašana (s početkom na stranici 26b). Ova je micva kodificirana u Mišne Tora, u prvom poglavlju Hilhos Taanijos. Ona je 59. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Druga šansa i Pesah šeni U Bemidbaru 9, grupa ljudi koji su bili obredno nečisti zbog doticaja s mrtvim tijelom traže Mošea da im ipak dopusti da sudjeluju u Pashalnom obredu.

• Priroda njihovog zahtjeva – S obzirom da su ritualno nečisti uglavnom isključeni od uzimanja udjela kod žrtava, na temelju čega ovi ljudi od Mošea očekuju da im dopusti da uzmu udjela? Je li njihov zahtjev zasnovan na striktnim pravnim argumentima da se zabrana ne bi trebala odnositi na njih, ili od Mošea traže da zaobiđe zakon kao humanitarni oprost? Ili, možda, oni jednostavno žele prinijeti žrtvu u neko drugo vrijeme, kao što se na kraju i dogodilo? Koju od ovih mogućnosti stihovi najbolje podržavaju? Ima li Moše ovlaštenje da ukine zabranu Tore? • Druge šanse - zašto Hašem dopušta "drugu šansu" posebno u odnosu na korban Pesah, za razliku od drugih zapovijedi? Treba li ljudima uvijek dati drugu priliku ili postoje slučajevi kada to nije zajamčeno? Što nam o tome sugerira priča, tko zaslužuje drugu šansu, a tko možda ne? Čuda u pustinji: Selav Nakon što se narod žalio zbog toga što im je prehrana manom bila dosadna, Hašem ih opskbljuje sa "‫" ְש ָּלע‬. Narod ih proždrljivo skuplja i ždere, a B-g ih odmah kažnjava.

•

Iako većina "‫ " ְש ָּלע‬identificira kao prepelicu, manjina tvrdi da se naziv odnosi na ribu.

Godina 15 7 Broj 37 Strana

Na koji način bi svaka od ovih identifikacija mogla rasvijetliti biblijski prikaz?

•

Prigovor naroda‫״ב ְל ִּתמ״‬ ִּ ‫" ֵאמ ״כֹּל‬ "‫״ד ָּמ ״ ֵ מנֵמנּו‬ ַ ‫ ֶאל‬sugerira da je mana bila njihov jedini izvor prehrane. Hoil Moše se ne slaže, sugerirajući da je mana služila samo kao dodatak prehrani i da je često bilo drugačijih prehrambenih mogućnosti. Što bi moglo inicirati ovo mišljenje? Što to sugerira o čudesnoj (ili ne tako čudesnoj) prirodi lutanja Izraela po pustinji?

Dokono ogovaranje ili osporavanje autoriteta? Kako razumjeti Miriaminu i Aharonovu kritiku Mošea? Je li to bilo tek dokono i pogrešno lupetanje, ili je njihovo neslaganje s njegovim ponašanjem imalo konkretnije osnove, pa ih je navelo da dovedu u pitanje njegove ovlasti kao vođe?

• Gledište Sifre na Miriam i

Aharona je da oni ne misle ništa loše, te zapravo nastoje pomoći Mošeovom obiteljskom životu, potičući obnovu normalnih odnosa između Mošea i Cipore. Suprotno tome, neki moderni učenjaci, prikazuju Miriam i Aharona u negativnom svjetlu, sugerirajući da su oni osporavali Mošea kao vođu i tvrdili da su ravnopravni s njime. S kim se slažete? Koje su prednosti i nedostatci svakog gledišta?

• R"Y Bekhor Shor predstavlja Mošeove brata i sestru uznemirenima onime što je njima izgledalo kao drskost u Mošeovoj odluci da se oženi ženom koja nije Izraelka. Da li su u tom trenutku povijesti mješoviti brakovi bili zabranjeni? Je li to biblijski zabranjeno? Ako nije, da li se ipak preferira stupanje u brak s Izraelkom i time se donekle pruža opravdanje prigovoru

Miram i Aharona?

• Pod kojim okolnostima je dopušteno govoriti o drugoj osobi? Što ako netko ima konstruktivnu namjeru? Ako vam se postupci druge osobe čine problematičnima, je li problem ako se konzultirate s trećom stranom u vezi ponašanju te osobe prije nego li joj pristupite? Tko je Hovav? Hovav je čitateljima predstavljen kao: "Hovav, sin Reuela Midjanca, hoten (tast/a) Mošea". Iz stiha nije jasno tko je od njih dvojice bio Mošeov hoten (tast): Reuel ili Hovav, iako Šofetim 4,11 jasno identificira Hovava kao hotena. Istodobno, u Šemot 2, Reuel je, a ne Hovav, opisan kao otac Mošeove žene Cipore. Da stvari budu još složenije, u Sefer Šemot Jitro je opisan kao Mošeov tast. U kakvom su međusobnom odnosu Hovav, Reuel i Jitro? Kako svi oni mogu biti Mošeov hoten (tast)?

• Pitanje u velikoj mjeri ovisi o značenju riječi hoten? Da li se ona odnosi samo na nečijeg tasta, ili se ona može odnositi i na nečijeg šogora, a posebno ako je on odigrao ulogu pri sklapanju njihovog braka? • Mekhilta tvrdi da su Hovav, Reuel i Jitro samo različita imena jedne te iste osobe. Ovo je u skladu s općom tendencijom rabinskih midraša da učvrste (biblijske) ličnosti time što pronalaze različita imena za istu osobu. Koje su prednosti i nedostaci takvog pristupa? • Ako su Jitro i Hovav ista osoba, zašto je on još uvijek u taboru Izraelaca u knjizi Bemidbar, unatoč Šemot 18, koje završava odlaskom Jitroa u svoju zemlju? Da li se Jitro / Hovav vratio? Ako jeste, zašto? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Šlemiel

po šlimazelu".

Postoji mnogo teorija o tome odakle porijeklo vuče riječ "šlemiel" – zlosretnik, čovjek koji nema sreće, nespretna osoba. Prije svega, važno je razumjeti ka-

ko je riječ ušla u engleski. Unatoč tome što neke rasprave tvrde suprotno, jasno je da je riječ u njemački jezik ušla iz jidiša, a ne obrnuto. U Njemačkoj je postala popularna kroz priču "Peter Schlemihls wundersame Geschichte" ("Nevjerojatna priča Petera Schlemihla") koju je

2) Klein (u svojoj bilješci na hebrej-

Rabi Norman Lamm je 1974. na-

ski ekvivalent šelumiel ‫ )שלע מאל‬piše

pisao esej pod nazivom "The First

da je ona "vjerojatno zamjena za šelo

Schelmihl" (Prvi Šelmil). On tvrdi

mo'il =‫( שלא״ ע מל״‬niškoristi)."

da šlemiel nije "čovjek loše sreće,

No ovoj se teoriji suprotstavio velik broj prigovora. Ja sam našao dva u arhivi stranice "Mendele: Yiddish literature and language". Jedan je da je, mada je fraza šelo mo'il prilično učestala u talmudskom hebrejskom (i kasnije), ona "pogodna za situacije, postupke, pokušaje ispravljanja – ali ne i ljude." Drugi pisac piše

1814. napisao Adelbert von Chami-

očekivali bismo da šelo mo'il da-

sso. Međutim, engleski je očigledno

je nešto poput *šlojml ili *šle-

prihvatio riječ šlemiel izravno iz ji-

mojl (zvjezdica se koristi za oz-

diša, a ne putem njemačkog. (Ona

načavanje oblika koji ne posto-

se još uvijek koristi u njemačkom,

ji). Budući da to nije ono što

tako da čak i ime Leftya, lika iz dje-

nalazimo u jidišu, etimologija

čje serije Ulica Sesame, u njemačkoj

koja je u pitanju ne može se

verziji glasi "Schlemihl").

prihvatiti.

Hajd'mo sada na jidiške korijene.

3) Najpopularnije je objašnjenje

Ja ću odmah na početku priznati da

da šlemiel dolazi od biblijskog Šelu-

ne znam "pravo" porijeklo riječi, a

miel ben Curišadaj ‫שלע מאל״ב ״צעהמש מ״‬

sumnjam da će itko od nas ikada i

– knez plemena Šimonovog (Bamid-

saznati. Ali razmotrit ću različite

bar 1,6, 2,12, 7,36, 10,19). Kako je do-

teorije i reći vam što mi se čini više,

šlo do toga da se njega povezuje s

a što manje vjerojatnim.

tipičnim pehističkim nesretnikom?

1) Even-Shoshan navodi da je to

nastao po njemu?

I o tome postoje brojne teorije:

zlosretnik, neprestana žrtva okolnosti koje su se zavjerile protiv njega", već je umjesto toga "zloban",

"egoističan", i "neće dopustiti ničemu da mu stane na put". I dok je Lammova homiletska poruka vrlo snažna, teško mi je povjerovati da bi prosječna osoba načinila taj pomak, i shvatila da je pravi šlemiel ■toliko zao. To se jednostavno ne uklapa u to kako se ova riječ koristi. S druge strane, ima onih koji kažu da Zimri nije imao sreće, jer mada su se mnogi spetljali s midjankama, jedino su njega ulovili. Ali kao što je Lamm predočio, Zimri je očito bio višeg društvenog statusa od prosječne osobe, i kao što i sam Talmud to spominje, Zimrijev čin je u jednakoj mjeri bila pobuna protiv Mojsija, kao i prepuštanje strastima. Može se postaviti i drugo pitanje: ako je Zimri, iz kojeg god razloga, bio prototip šlemiela, zašto onda ljude ne nazivamo zimrijima? Jedna sugestija je da je to bila rabinska

šala, kako bi se izbjeglo sjećanje na

iskvareni oblik istoznačne riječi na

a) Jedna se teorija zasniva na tal-

neprimjerni karakter Zimrijeva čina.

jidišu shlimazel (ili schlimazel). Schle-

mudskoj tvrdnji (Sanhedrin 82b) da

I ovdje mi je problem prihvatiti ide-

mazel je kombinacija njemačkog

je Šelumiel bilo jedno od pet imena

ju da bi ta vrsta "zavjere" uhvatila

schlim (= "loš, iskrivljen", povezanog

Zimrija, kneza Šimonova kojega je

dovoljno korijena da uđe u popular-

s engleskim "slim") i hebrejskog

Pinhas ubio zbog grijeha s midjan-

ni žargon. Bilo kako bilo, Talmud

mazal "‫" =( זל״‬sreća").

skom princezom. I ako zanemari-

uvijek o krivcu govori kao o Zim-

mo činjenicu da je Šelumiela i Zim-

riju, ne Šelumielu, pa postoje čak i

rija dijelila cijela jedna generacija,

takve narodske izreke poput "Nji-

Zimri ne djeluje kao "nesretnik" već

hova su djela poput Zimrijevih, a

je "pokvaren"! Zašto bi nadimak

svejedno traže nagradu poput Pin-

Međutim, čini se da su te dvije riječi ipak različite, i često ih se može naći međusobno uparene, kao u poznatoj izreci, "šlemiel prolijeva juhu Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Šlemiel

hasove", tako da ne izgleda vjeroja-

zimska jutra radnog tjedna? Jasno,

tno da je Zimri naš šlemiel.

Šelumiel ben Curišadaj. Tko drugi?

Očito je, to nije ono što Tora opisuje, niti se to pojavljuje u bilo kojem midrašu. No, čini se da je to

b) Jedna druga teorija sugerira po-

Mada to djeluje pomalo komplici-

veznicu između neuspješne sudbine

rano, mogu si zamisliti kako je jed-

plemena Šimon (bili su jedno od

na prosječna osoba mogla zapaziti

najmanjih plemena, nisu uspjeli u

lošu sreću koju ima peta noć, godi-

osvajanju svoje zemlje) i "šlemiela".

nu za godinom. Međutim, Werner

4) Posljednju teoriju iznosi Leo-

No opet – to je zgodna teorija, ali

Weinberg piše u svom Die Reste des

pold Löw (otac Immanuela, kojega

zašto koristiti ime Šelumiel? (Rosten

Jüdischdeutschen da se prvi spomen

često citiram) u svojoj knjizi Die Le-

kaže u The Joys of Yiddish da je Šelu-

ove teorije nalazi u Halozebichel

bensalter in der jüdischen Literatur

miel bio general u Šimonu koji je

(knjizi viceva) Rabi Meir Ohnesor-

(stranica 54). No umjesto da je po-

izgubio svoje bitke, ali potom sam

ga, Prag 1864, str. 62. Nisam nigdje

vezuje s pomalo opskurnim biblij-

sebe ispravlja u Hooray for Yiddish,

uspio pronaći tu knjigu, ali čini se

skim likom, on otkriva nešto mnogo

odlučivši da umjesto toga slijedi

mogućim da je cijela ova etimolo-

bliže dobu jidiša. U Maharilovoj re-

vezu sa Zimrijem.)

gija bila tek jedna šala.

sponsi (1365 – 1427), on nailazi na

c) Možda najvjerojatnija teorija o

d) Posljednja veza sa Šelumielom i

Šelumielu koju sam čuo (prvi puta

nije neka prava teorija, ali ipak ju je

od mog učitelja Mitcha Heifetza z"l)

važno spomenuti. Heinrich Heine u

spomenuta je ovdje:

svojoj pjesmi "Jehuda ben Halevy"

Jedan prijedlog odnosi se na kompliciranu permutaciju hebrejskog kalendara. Na Hanuku se svakodnevno čita po jedan, svaki puta drugačiji, odsječak iz Brojeva 7, koji opisuje darove plemenskih poglavara od kojih je svaki donosio dnevni prinos prilikom posvete Šatora

piše da je čuo sljedeću "verziju" te priče od svog prijatelja Juliusa Edu-

arda Hitziga (koji je, nekim slučajem, također prijateljevao s Chamissom):

izvršilo velik utjecaj, i možda je i samo povezivanje Šelumiela i šlemiela započeo Heine (ili Hitzig).

spomen rabina po imenu Shlomil (ili možda Shlomel, vjerojatno nadimku za Shlomo ili Shalom) iz Ennsa, u Austriji, čija je priča dosta neobična: ‫ע ״ד מ ״ש ד"ה״שלע מל״ מה״ נש״דל ״פ ם״‬ ‫ ״עמדמ ״ל קעפ ״מ"א״‬,‫אח ״לל ע ״ל החקמם‬ ‫ח שמם ״למצמא ע ״מל ד ״אש ע ״עד ל ״ מ מ ״‬ .‫העב״חסמ ע ד״בהעה״שלא״זמנ ד״ ח מע‬ "I tako posvjedoči Rabi Shlomil iz

No u narodu legenda se

grada Ennsa, da je jednom daleko

Prenosila od usta do usta

otputovao zbog učenja, a jedanaest mjeseci nakon njegova odlaska nje-

sastanka (Miškana). Na prvi dan Ha-

I ona poriče da je Zimri bio taj

nuke, na početku se pojavljuje ime

Koga je probolo Pinhasovo koplje.

svi znaju, zbog njene pravednosti,

Smatra se da je, zaslijepljen

da ga ona zasigurno nije varala [već

prvog poglavara, drugog dana ime drugog poglavara, i tako dalje. (Osmog dana, čitaju se prinosi 8-12. poglavara.) Izuzetak je šabat tijekom Hanuke, kada se iz Tore čita redovni tjedni odlomak, a dodatno čitanje maftira

provalom osjećaja, Pinhas ubio prijestupnika, no usmrtio je jednog drugog čovjeka, koji nije bio kriv Šlemila ben Curišadaja

gova mu je žena rodila dijete. No,

je imala neuobičajeno dugu trudnoću kao što je spomenuto u

Talmudu, Jevamot 80b]" Dakle, mada je jasno da Maharil nije iznio tu pripovijest kako bi se narugao Rabi Shlomilu (on navodi

iz drugog svitka je čitanje za Hanu-

istog tog rabina kao svog učitelja u

ku koje započinje poglavarom toga

mnogo drugo slučajeva), no sasvim

dana. Samo jedan od osam dana

je moguće da ga drugi nisu proma-

Hanuke nikada ne pada na šabat:

trali s istom dozom poštovanja. Mo-

peti dan. I čiji poglavar nikada nije

žda je on klasičan primjer nekoga

zvijezda šabata, onda kada je sina-

tko se našao "na krivom mjestu, u

goga mnogo bolje posjećena nego u

krivo vrijeme"... ■

Godina 15 9 Broj 37 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Vjera i prijateljstvo U ovotjednoj parši, Mojsije dosiže svoju najnižu točku. To ne iznenađuje. Nakon svega što se dogodilo – čudesa, izlaska, razdvajanja mora, hrane s neba, vode iz stijene, objave na Sinaju i saveza koji je iz toga izašao – narod se ponovo žali oko hrane. I to ne zato što su bili gladni; već zato što im je dosadilo. "Kad bismo samo imali mesa za jelo! Sjećamo se ribe koju smo u Egiptu jeli besplatno – i krastavaca, dinja, poriluka, luka i češnjaka." A kad je riječ o čudesnom 'kruhu s neba,' iako ih je on držao na životu, prestao ih je zadovoljavati: "Naš je apetit nestao; nema ništa za jelo osim ove mane!" Svaki vođa mogao bi očajavati u takvom trenutku. Ono što je začuđujuće jest dubina Mojsijevog očaja, otvorenost kojom ga izražava i nevjerojatna iskrenost Tore u pričanju te priče. Ovo je ono što on kaže B-gu: "Zašto si navalio ovu nevolju na slugu Svoga? Zašto nisam stekao milost u Tvojim očima kad si na me uprtio teret svega ovog naroda? Zar je od mene potekao sav ovaj narod? Zar sam ga ja rodio, kad veliš: `Nosi ga u svome krilu, kao što dojilja nosi dojenče, u ze-

mlju što sam je pod zakletvom obećao njihovim očevima!` Ako ćeš ovako sa mnom postupati, radije me ubij, ako sam stekao milost u tvojim očima, da više ne gledam svoj jad." Svaki vođa, možda i svako ljudsko biće, nekad se u svom životu suočava s padom, porazom i ponorom očaja koji se nazire. Ono što je fascinantno jest B-žji odgovor. On ne kaže Mojsiju, "Razvedri se, sredi se, ti si veći od toga." Umjesto toga, On mu daje da napravi nešto praktično: "Pozovi mi sedamdeset ljudi između starješina Izraelovih… Uzet ću nešto od duha koji je na tebi i stavit ću ga na njih. Tako će s tobom nositi teret naroda da ga ne nosiš sam." To je kao da B-g kaže Mojsiju, "Sjeti se što ti je rekao tvoj tast Jitro. Ne pokušavaj voditi sam. Ne pokušavaj živjeti sam. Čak i ti, najveći od svih proroka, još si uvijek čovjek, a čovjek je društveno biće. Uključi druge. Izaberi suradnike. Okončaj svoju izolaciju. Imaj prijatelje." Ono što je dirljivo u ovoj epizodi jest to da B-g, u trenutku Mojsijeve

Jacob de Wit 1695. – 1754. Mojsije izabire 70 starješina (1739.) crtež olovkom i kistom (31 × 67 cm ),

najveće emocionalne slabosti, govori s Mojsijem kao sa prijateljem. To je temelj judaizma u cjelini. Za nas B-g nije (samo) Stvoritelj svemira, Gospodar povijesti, Vladar, Zakonodavac i Otkupitelj, B-g imenica koje počinju velikim početnim slovom. On je također netko tko je blizak, nježan, pun ljubavi: "On iscjeljuje one slomljenih srca i povija njihove rane" (Ps 147,3). On je poput roditelja: "Kao što majka tješi svoje dijete, tako ću ja utješiti vas" (Iz 66,13). On je poput pastira: "Da mi je i dolinom sjena smrti proći, zla se neću ■ bojati jer Ti si sa mnom" (Ps 23,4). On je uvijek ovdje: "B-g je blizu svima koji Ga prizivaju – svima koji Ga prizivaju u istini" (Ps 145,18). Godine 2006., na londonskom trgu prikladnog imena – Trgu Nade, podignut je spomenik u sjećanje na Kindertransport, operaciju kojom je 10.000 židovske djece spašeno od njemačkih nacista neposredno prije no što je započeo rat. Na ceremoniji, jedan od govornika bila je žena u svojim osamdesetima, koja je održala dirljiv govor o toplini koju osjeća prema zemlji koja je pružila utočište njoj i drugoj židovskoj djeci. U svom govoru rekla je nešto što je na mene ostavilo neizbrisiv dojam. Rekla je, "Otkrila sam da u Engleskoj policajac može biti prijatelj." To je ono što je Englesku učinilo toliko drugačijom od Njemačke. I to je ono što su Židovi već davno otkrili i o samom B-gu. On nije samo vrhovna moć. On je također i prijatelj. To je ono što je Mojsije otkrio u ovotjednoj parši. Prijatelji su važni. Oni oblikuju naše živote. U kolikoj mjeri oni to čine, otkrila su dvojica sociologa,

Rijksmuseum, Amsterdam

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Vjera

Nicholas Christakis i James Fowler, koristeći podatke iz Framingham Heart studije. Taj projekt, započet 1948., pratilo je više od 15.000 građana Framinghama (Massachusetts), ispitujući njihove otkucaje srca, težinu, krvni tlak i druge indikatore zdravlja, u prosjeku svake četiri godine. Svrha je bila identificirati faktore rizika vezane uz srčane bolesti. Međutim, Christakis i Fowler bili su zainteresirani za nešto drugo, a to su efekti socijalizacije. Čini li razliku u našem zdravlju to imamo li prijatelje i ako da, kakvi su oni ljudi? Njihova otkrića bila su impresivna. Ne samo da je važno imati prijatelje; već je važno imati prave prijatelje. Ako su tvoji prijatelji u formi, aktivni, sretni i imaju zdrave navike, velika je vjerojatnost da ćeš ih imati i ti, a isto vrijedi i obratno. Još jedna studija, iz 2000.godine, pokazala je da ako za vrijeme studija imaš cimera koji marljivo radi i uči, vjerojatnost je da ćeš i ti raditi marljivije. Studija s Princetona iz 2006. pokazala je da ako netko od tvojih rođaka ima dijete, 15% je veća vjerojatnost da ćeš i ti imati dijete u naredne dvije godine. Navike su zarazne. One se šire putem društvenih mreža. Čak i prijatelji tvojih prijatelja, i njihovi prijatelji, još uvijek mogu imati utjecaj na tvoje ponašanje. Jordan Peterson, u svom djelu 12 pravila za život, opisuje svoje vlastito iskustvo, i iskustvo svojih suvremenika, koje su imali odrastajući u izoliranom gradiću Fairviewu, u Alberti. Oni koji su za svoje prijatelje izabrali pojedince koji su težili uspjehu, išli su prema uspjehu. Oni koji su upali u loše društvo prošli su loše, ponekad i katastrofalno. Mi moGodina 15 11Broj 37 Strana

i prijateljstvo

žemo izabrati krive prijatelje, kaže on, upravo zato jer oni potiču našu sliku o sebi. Ako imamo neku manu i znamo da ju imamo, možemo pronaći opravdanje u činjenici da ljudi s kojima se družimo imaju istu manu. To umiruje naš nemiran um, ali pod cijenu toga da čini gotovo nemogućim da pobjegnemo našim nedostacima. Stoga je tu njegovo Pravilo br. 3: Budi prijatelj s ljudima koji žele najbolje za tebe.

Judaizam je stvar veza koje nas povezuju jedne s drugima i s Autorom svega. Judaizam je stvar prijateljstva. Ništa od toga ne bi iznenadilo mudrace koji su, primjerice, istaknuli da su ključni likovi iz Korahove pobune bili utaboreni jedni blizu drugih. Iz toga su oni zaključili, "Jao zlome i jao njegovom susjedu." U suprotnom smjeru, plemena Jehude, Jisakara i Zevuluna bila su utaborena blizu Mojsija i Arona, i oni su postali istaknuti po svojoj stručnosti u Tori. Zato, "Sretan je pravednik i sretan je njegov susjed." Iz toga proizlazi i Majmonidesova tvrdnja: Prirodno je biti pod utjecajem karaktera i ponašanja svojih prijatelja i suradnika, te slijediti običaje svojih bližnjih građana. Zato čovjek mora osigurati da su njegovi prijatelji čestiti te često biti u društvu mudrih kako bi učio iz načina na koji oni žive, te se držao podalje od lošeg društva. Ili, kako su to sažeto rekli mudraci: "Pronađi sebi mentora i steci sebi

prijatelja." Na kraju, to je ono što je B-g učinio za Mojsija i time okončao njegovu depresiju. Rekao mu je da skupi oko sebe 70 starješina koji će nositi teret vodstva zajedno s njim. Nije bilo ničega što su oni mogli, a što Mojsije nije mogao: on nije trebao njihovu praktičnu ili duhovnu pomoć. Ali oni su olakšali njegovu izolaciju. Oni su dijelili njegov duh. Oni su mu dali dar prijateljstva. Svima nama je to potrebno. Mi smo društvena bića. "Nije dobro biti sam." Zbog dijela intelektualne povijesti Zapada i činjenice da je od vrlo ranog doba kršćanstvo postalo više helenističko nego hebrejsko, ljudi smatraju da je glavna svrha religije prenošenje informacija (o podrijetlu svemira, čudima, životu nakon smrti, itd.). Zato postoji konflikt između religije i znanosti, otkrivenja i razuma, vjere i demonstracije. To su lažni konflikti. Judaizam svakako ima temeljna vjerovanja, ali njegov temelj je u nečem potpuno drugom. Za nas, vjera je otkupljenje od samoće. Vjera je stvar odnosa – između nas i B-ga, nas i naše obitelji, nas i naših susjeda, nas i našeg naroda, nas i cijelog čovječanstva. Judaizam nije stvar jedne usamljene duše. On je stvar veza koje nas povezuju jedne s drugima i sa Autorom svega. U svom najvišem smislu, judaizam je stvar prijateljstva. Stoga je tu ideja koja mijenja život: mi postajemo onakvima kakvi su naši prijatelji. Zato, biraj za prijatelje ljude poput kojih želiš biti. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Mudar čovjek pazi Stvari su, nekako, krenule nizbrdo

ćenika na judaizam, smatrao da

nose našoj stvari i našoj budućnosti?

za Mošea i Židovski naroda u vezi

boravak u Zemlji Izraela nije baš za

Mora biti da je tako, jer ja si ne mo-

njihova boravka u Sinajskoj pustinji,

njega, onda će biti i mnogih drugih

gu zamisliti da oni stvarno imaju zle

na putu ka Obećanoj Zemlji Izra-

u mnoštvu Izraela koji će opravda-

namjere takvim svojim ponašanjem.

elovoj. Odlazak Jitroa, mada iz čas-

vati svoje odbijanje da uđu u Ze-

Oni žele dobro i imaju legitimne

nih i naizgled plemenitih razloga,

mlju Izraela, jednostavno povodeći

razloge za iznošenje svojih mišljenja

oslabio je odlučnost ostatka Izraela

se njegovim primjerom.

i tvrdnji.

da nekako uđe i osvoji njihovu bo-

gomdanu domovinu.

I tako, zbog toga što velika vizija

Ali zaboravili su onu rabinsku po-

o Židovskoj domovini obećanoj nji-

slovicu koju sam prethodno spome-

Rabini su nas upozoravali da mu-

hovim praocima više nije bila stvar

nuo – mudar čovjek treba brižno pa-

dri ljudi i vođe trebaju biti vrlo

od najvećeg značaja u njihovom ži-

ziti na svoje riječi i djela. Drugi na-

oprezni u vezi onoga što izjavljuju

votu, neki od naroda počeli su ku-

rodi slušaju i na njih to utječe – i

kako javno tako i u privatnosti. To

kati i žaliti se na svakojake osobne

netko može sasvim nehotice pot-

se svakako odnosi i na ono što čine i

besmislice. To je na kraju dovelo do

pomoći i osnažiti one koji žele■ uniš-

kako će ljudi gledati na njihovo

otvorene pobune protiv B-ga i pro-

titi nas i naš narod. U današnjem

ponašanje i odluke koje u životu

tiv Mošea što je zapečatilo sudbinu

svijetu ne treba puno da ljudi zbog

donose.

tog naraštaja, i odvelo ga u unište-

nezadovoljstva počnu mrmljati pro-

nje i smrt u Sinajskoj pustinji.

tiv Židova, judaizma, Tore, pa čak i

Mi uvijek smatramo kako i vođe

B-ga, da tako kažemo.

imaju pravo na privatan život, život

Bez da ulazim u pojedinosti ili

koji je odvojen od njih kao javnih

spominjem imena, uvijek me zapre-

Čovjek uvijek mora gledati širu

ličnosti. Međutim, mi također zna-

pasti kako bivši politički vođe ovdje

sliku, i ne dopustiti da ga preplave

mo da to u stvari nije istina, i da

u Izraelu, čak i oni koji su bili na

nesavršenosti i teška pitanja koji su

privatne odluke javih osoba imaju

visokim položajima, sada pišu i

dio našeg postojanja, i zapravo, sa-

velik utjecaj na sveopću javnost ko-

drže predavanja po svijetu, i uzi-

mog života. Zadržimo li vjeru u

joj služe, čak i kada su podsvjesne.

maju si za pravo da otvoreno kri-

našu stvar i našu religiju, i dobro

tiziraju – i često puta nepravedno –

procijenimo što ćemo reći ili kako

vladu, državu i narod Izraela.

postupiti, to će nas svakako zadržati

Unutar Židovskog naroda postojali su elementi koji su rezonirali da ako je Jitro, Mošeov punac i jedan

Je li moguće da oni ne shvaćaju

od izuzetnih i istaknutih preobra-

izravnu i neizravnu štetu koju na-

Strana 12

na dobroj poziciji. Rabi Chaim Zelig Fasman, moj

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Mudar čovjek pazi

dragi prijatelj i partner u učenju iz

koja je doslovno promijenila lice

zajednica postala je društvo u kojem

mojih dana u ješivi u Chicagu, pre-

ortodoksne židovske zajednice u

cvjeta izučavanje Tore i intenzivni

minuo je. Njegova me smrt zaista

Los Angelesu.

židovski život.

teško pogodila. Iako nas je dijelilo

On sam bio je sin velike rabinske

Uvjeren sam da će biti drugih iz

ličnosti, rabina Oscara Z. Fasmana.

njegove obitelji i zajednice, koji će

Njegova majka, Jeanette Fasman,

nastaviti njegovo veliko djelo. In-

bila je izuzetna utjecajna i poštova-

stitucija losanđeleskog kolela nasta-

na žena. Dakle, on je imao dobro

vit će se razvijati, ali za mene njegov

nasljeđe na kojem je mogao graditi

odlazak ostavlja nezamjenjivu praz-

svoj život, obitelj i instituciju. I uči-

ninu u mom srcu i duši. Imali smo

Kada sam, tek oženjen, napustio

nio je to na vrlo uspješan način, us-

toliko zajedničkog iskustva dok smo

ješivu i tražio svoje mjesto u životu,

prkos brojnih slabih izgleda i svijeta

bili partneri, i nikada nisam pomis-

počeo sam se baviti pravom i trgo-

pesimista.

lio da će me nekako ostaviti.

sedamdeset godina i velika razdaljina među kontinentima, čovjek nikada ne zaboravlja, niti se udaljuje od svog partnera u učenju – mi smo devet godina svakodnevno zajedno učili u vrijeme naših dana u ješivi.

vinom. Moj partner u učenju, Rabi Fasman, nastavio je studije u jednom od velikih mislilišta Tore američkog židovskog života toga vremena, Beit Hatalmudu, tada smještenom u četvrti Bensonhurst u Brooklynu.

Sjećam se losanđeleske židovske

No, život je neumoljiv i ne postoje

zajednice od prije sedamdesetak go-

iznimke od smrtnosti. Ja sam pomi-

dina. Što se tradicionalnog židov-

ren sa sudbinom i prihvaćam stvari,

skog života tiče smatralo je se pu-

no tugujem zbog gubitka tako ple-

stoši. Dakako, nitko nikada nije za-

menite osobe koja mi je uvijek pri-

mišljao da će losanđeleska židovska

mjerom pokazivala našto su rabini

zajednica biti nositelj i podržavati

u Avot mislili kada su rekli da dobar

Ta je institucija bila bastion vrlo

intenzivni kolel koji bi širio Toru u

prijatelj može biti glavno žarište

intenzivne i analitičke studije Tal-

svojoj sredini. Nije manjkalo onih

snage i sigurnosti u nečijem životu.

muda, kombiniranog s idejama i

koji su bili protiv tog projekta, pa i

Njegova odanost uvijek je bila bezu-

filozofijom litvanskog Židovskog

samog postojanja takve institucije u

vjetna i nepokolebiva. Kritizirao je

musara. Osnivači i voditelji te usta-

Los Angelesu.

ono što je trebalo kritizirati i ohra-

nove, nakon što su nekako preživjeli holokaust i godine egzila u Shanghaiu, ušli su izmučeni, ali neustrašiva duha u poslijeratni američki židovski život. Rabi Fasman postao je pravi učenik tih velikih ličnosti te njegov odlazak u velikoj mjeri označava kraj tog razdoblja i filozofije. On je bio velikodušan i senzibilan prema drugima, mnogo puta na vlastitu štetu. Blag u postupanju i govoru, on je bio čelične volje, duha i odlučnosti. Posjedovao je u sebi pionirski pogled na izgradnju generacije učenjaka i vođa Tore. I on je izabrao Los Angeles za mjesto institucije koju je on osnovao, brinuo se za nju i širio je već desetljećima, i

Godina 15 13Broj 37 Strana

To je bila generacija koja je očajavala zbog tradicionalnog židovskog

brivao kada su riječi ohrabrenja bile potrebne.

života i govorila da se on ne može

Dobar prijatelj zna i čuva tajne,

živjeti u Americi. Nakon toga je us-

oprašta pogreške i nikada nije za-

lijedila generacije koji je rekla da ga

vidan ili uskogrudan. Zato je u

se ne može živjeti izvan zajednica

ovom svijetu teško stvarno imati

koje su imale čvrstu jezgru ortodok-

dobrog prijatelja u punom smislu

snih Židova - poput New Yorka,

riječi. To je razlog zašto se u cijeloj

Chicaga, itd.

literaturi Tore na dobrog prijatelja

Dakle, Los Angeles je potpadao u ovu kategoriju - sa svojom fizičkom, moralnom i društvenom klimom koja je zabranjivala uspjeh takve institucije. Moj dragi prijatelj, rabin Fasman, svima im je pokazao da nisu u pravu. I zbog institucije koju je osnovao i vodio tih mnogih protek-

gleda i opisuje ga se kao brata po krvi. Ja nikada nisam imao biološke braće, ali rabin Chaim Zelig Fasman meni je ispunjavao tu ulogu tijekom svog života. Spomen na njega ostat će blagoslov ne samo za njegovu užu obitelj, već i za sav Izrael. Šabat šalom ■

lih desetljeća, losanđeleska židovska Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Nebeska intervencija Govori Aronu i reci mu: "Kad pališ svjetiljke …" (Bamidbar, 8,2) Raši primjećuje da paraša o menori slijedi onu o Nesi'im jer kad je Aron vidio njihovu svečanost posvećenja, bio je rastužen što nije s njima. Međutim, Hašem ga je uvjeravao da će

njegova uloga biti veća od njihove jer će on upaliti svijeće na menori. Ramban pita zašto je Aronu paljenje svijeća utješnije od posvećenja njegovog plemena služenju Hašemu ■

kad prinose mirisne žrtve i žrtve paljenice na žrtvenik i jedinog pristupa Koena Gadola u Kodeš haKadašim na Jom haKipurim. Korabanot

vječnim

veo je do ostvarenja Hašemovog

koje prinose kohanim su po kakvoći i

svjetlima Hanuke i čudu koje će se

djela. Ramban raspravlja o tome

količini veće od onih koje prinose

ostvariti u budućnosti preko njego-

kako čuda stvaraju okruženje koje

nesi'im. Zašto je on (Aron) potišten?

vog plemena, Aron je utješen. Kada

potiče na promišljanje o Hašemo-

Čak i ako kažemo da su žrtve koje

su Grci ušli u Hram, oskvrnuli su

vom

on prinosi obavezne, dok su one

sve ulje potrebno za paljenje meno-

smjeru svemira. Mihtav m'Elijahu

Zapravo,

zahvaljujući

nesi'ima dobrovoljne, paljenje svjetiljki je također zapovijed Tore.

mnogostrukom

vodstvu

i

kaže da je Hašem stvorio ovaj svijet

Z Hašem dodjeljuje svakom

u korist onih koje je stvorio, tako da

pojedincu potencijal

oni mogu vidjeti i potvrditi otkrive-

svijeća aludira na svjetla Hanuke.

kako bi mogao otkriti

nje Njegove časti. Za ostvarenje tog

Hašem je rekao Aronu da je njegov

Njegovu čast donoseći

cilja Hašem dodjeljuje svakom po-

doprinos veći jer korbanot će se nas-

ispravne izbore

jedincu potencijal kako bi mogao ot-

Midraš nam govori da paljenje

kriti Njegovu čast donoseći ispra-

taviti sve dok postoji Bait HaMikdaš, a svjetla Hanuke će postojati

re. Nakon što su Hašmona'im pobi-

vne izbore, kao što se kaže (Devarim

zauvijek.

jedili Grke, htjeli su zapaliti menoru

30,19): "i ti bi trebao izabrati život." To

u Hramu, ali nekim čudom, ulje je

podrazumijeva ispunjenje Tore i

trajalo osam dana. Na taj način je

micvot, koje u ovaj svijet donosi Še-

uspostavljena veza između sedam

hina (božanska prisutnost), odnosno

svjetala menore u Hramu i ulja koja

otkrivenje Hašemove prisutnosti,

je trajalo dodatnih sedam dana u

kao što se kaže (Ješaja 6,3): "cijeli svi-

danima Hašmona'ima.

jet je ispunjen Njegovom slavom."

Rabin Bencion Firer citira Megilat Starim rabeinu Nisima: budući da su druga plemena prinijela žrtve na svečanosti posvećenja, Hašemovo obećanje aludira na paljenje svijeća Hanuke u vrijeme Drugog hrama, a do kojeg je došlo preko čuda Hašmonaima, Aronovih potomaka. Strana 14

Aron je, u biti, ostvario jednu od

Ima i onih koji kažu da je malo

najvećih mogućih povlastica – do-

toga otkriveno o Hašemu, a sve je

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Nebeska intervencija

skriveno. Tvrde da oni nikada nisu

funkcionirati da sam po potvrdu o

vidjeli bilo kakva velika čuda i ne-

izuzeću došao odjeven kao i obično.

maju saznanja o Nebeskom svijetu.

Međutim, moje samopouzdanje je

Da jesu vidjeli, tvrde, više bi bili u

bilo pogrešno jer je liječnik napravio

mogućnosti pravilno služiti Haše-

strašnu pogrešku i oslobodio dru-

mu. Rav Dessler kaže da su u za-

gog vojnika umjesto mene. Odveli

bludi, jer čak i kad bi netko jasno

su me u jedan od logora za obuku

vidio čuda i više razumio, on još

gdje sam proveo nekoliko tjedana.

uvijek ne bi doživio nadahnuće. Ali

Ja sam jedini Židov među svim re-

ako je netko u mogućnosti pokazati

grutima i bojim se da će moj drago-

Hašemovu B-žansku providnost na

cjeni zlatni džepni sat netko ukrasti.

ovom svijetu, veća je mogućnost da

Uspio sam nakratko napustiti logor

će to dovesti ljude bliže Hašemu.

i doći u grad. Jedina svjetla koja sam

Učenici iz Voložina su riješili očvrsnuti njihove midot (karakterne osobine) i svaka grupa se usmjerila

vidio, u ovoj su kući, u ješivi. Mogu moj zlatni sat dok se ne vratim?"

na neku drugu osobinu. Jedna sku-

Rabin Haim je saslušao vojnikovu

pina studenata radila je na bitahonu i

priču, pa mu rekao: "Trebaš znati da

emuna, vjeri u Hašema. Jednog je

je moja kuća javna i jako prometna.

dana veliki roš ješiva, rabin Haim iz

Nemoguće mi je prihvatiti odgo-

Voložina, ovoj grupi držao preda-

vornost i zajamčiti da će tvoj sat tu

vanje. Zastao je u sredini izlaganja i

biti siguran."

pitao ih koliko je sati. U one dane, mladići u ješivama jednostavno nisu imali satove, pa nitko nije znao vrijeme.

"Rabi," reče mu vojnik, "poklanjam ti ovaj sat. Draže mi je da ga dam na poklon velikom rabinu, nego da mi ga neki lopov ukrade."

Rabin Haim je primjetio: "Dragi

Zatim on izvadi sat iz džepa, položi

moji učenici, čini se da nemamo

ga na stol pred rabina Haima i brzo

odgovarajuću količinu bitahona. Kad

ode.

bismo imali, Nebesa bi nas opskr-

bila satom, čak i onim zlatnim." Onda je nastavio sa šiurom.

■

li upitati rava i zamoliti ga da čuva

Rabin Haim je krenuo za njim na

ulicu da mu vrati sat, ali nije ga mogao naći. Vratio se svojim učeni-

Iznenada je neki ruski vojnik utr-

cima i opet primijetio: "Da imamo

čao u sobu, pogledao uokolo, a on-

dovoljno povjerenja i vjere, Nebesa

da prišao rabinu Haimu. "Ja sam Ži-

bi nam poslala zlatne satove."■

dov," reče "i dobio sam poziv za vojsku. Moj je otac jako bogat, pa mi je dao puno novaca da potkupim doktora da me oslobodi služenja vojnog

Prevela Dolores Bettini

■ ■

roka. Bio sam tako siguran da će to Godina 15 15Broj 37 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Sjećanje ukiseljene haringe Ovotjedni odjeljak govori o mističnoj moći Kovčega saveza da rasprši i uništi neprijatelje židovskog naroda. Talmud nam kaže da je Kovčeg sakrio kralj Jošija prije babilonskog izgnanstva i sve od tada nitko ga nije vidio. Mnoštvo pećina i tunela ispod Brda Hrama moglo bi biti dobro mjesto za traženje.

uživanje u sadašnjosti. Židovski narod je 'plakao pred B-gom' jer su ga 'odbacili'. Oni su stavili sa strane duhovnu istinu života i tražili svoje zadovoljstvo u materijalnom, u prolaznom. U takvom svijetu, prošlost će uvijek izgledati bolje nego sadašnjost, a budućnost, kada se pojavi, nikada neće moći ispuniti snove koje smo za nju imali. Kada zaboravimo da smo mi duhovna bića koja žive u fizičkom svijetu, na kraju ćemo plakati kao što je plakao židovski narod. Ne zato što život koji imamo nije dovoljno dobar – nego zato što nijedan život ne može biti dovoljno dobar. Čisto fizički i ■materijalni svijet je na kraju dosadan, depresivan i duboko nezadovoljavajući.

Ostatak odjeljka bavi se većinom mrmljanjem – židovski narod mrmlja zbog mane, zbog nedostatka mesa, zbog nedostatka vode, a kada više nemaju ništa zbog čega bi se žalili – tada mrmljaju zbog ničeg određenog. Da, bojim se da mrmljanje i okrivljavanje drugih nije nov fenomen. Židovski narod nostalgično uzdiše: 'Sjećamo se riba i luka koji smo jeli u Egiptu,' kažu oni. A sada je sve što dobivaju mana s neba! Međutim, njihovo je sjećanje nevjerojatno selektivno. U Egiptu su bili robovi i svakog dana su ih njihovi nadglednici tukli. O, možda su bili robovi, ali barem su dobili ribu i luk za jelo… Čini mi se da je nostalgija dio ljudske prirode. Naši školski dani bili su tako idilični. Fakultet je bio tako posebno iskustvo. Kako je to dobro vrijeme bilo kad sam po prvi puta počeo raditi, bio sam tako mlad i entuzijastičan. No, u ovome je smiješna stvar… koliko god da se sve čini predivno kada gledamo unazad, nikada, ali baš nikada to nije tako dok kroz to prolazimo. A to je zato što kada razmišljamo o prošlosti, obično se sjećamo samo dobrih dijelova: nakon svega, zašto bismo se izabrali sjećati bilo čega drugog?! Dok su, kada razmišljamo o sadašnjosti, teškoće i frustracije života jako bliske i osobne – pa je teško vidjeti ponad njih. Školski dani i dani studija obično su ispunjeni nesigurnošću i stresom. A Strana 16

u vrijeme kada smo počeli raditi – nismo imali novaca, stabilnosti, možda obitelji?? No, mi se sjećamo dobrog i stoga sve gledamo kroz ružičasto obojene leće. Mi gotovo uvijek osjećamo da su stvari bile bolje u prošlosti jednostavno zato što se ne sjećamo koliko je bilo teško u to vrijeme.

Z Život se živi samo u sadašnjem trenutku. Snovi o predivnoj prošlosti samo su selektivna sjećanja B-g odgovara na prigovore o egipatskoj prvoklasnoj kuhinji na način da proviđa prepelice. Međutim, on kaže da će židovski narod prepelice jesti sve dok im ne počnu izlaziti na nos i dok se ne razbole od njih jer su "odbacili B-ga i plakali pred njim…" Drugim riječima, B-g kaže, Ja ću providjeti neku vrstu raznolikosti uz vašu manu, ali nećete u tome dugo uživati. Ne zato što bih vas kažnjavao, već zato što nostalgičan pogled na prošlost nije pogodan za

Ali, ovo je ono što je zanimljivo. Kada postanemo nezadovoljni životom na taj način, uvijek izgleda kao da je problem u okolnostima, a ne u perspektivi. Izgleda kao da su stvari doista mnogo gore nego što su bile u Egiptu. Da, bili smo robovi, ali imali smo ribe i luka! To je smiješno, ali upravo tako to izgleda u tom trenutku i nije lako vidjeti preko toga. . Život se živi samo u sadašnjem trenutku. Snovi o predivnoj prošlosti su samo selektivna sjećanja. Snovi o nevjerojatnoj budućnosti su nerealistične fantazije. Sada, upravo sada, je onoliko dobro koliko može biti. I to je uglavnom dovoljno dobro. Dvadeset godina od sada, gledat ćemo na vremena koja prolazimo sada također sa velikom nostalgijom. Ali zašto čekati dvadeset godina kako bismo uživali u njima retrospektivno – kada su ovdje zato da bismo ih uživali u sadašnjem trenutku? Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Grijeh se ne događa u vakuumu Tora kaže da su ljudi (ha'am) bili kao u žalosti (Brojevi 11, 1), ali ne kaže što ih je to oneraspoložilo. Komentari kažu da su ti ljudi (ha'am) bili Egipćani koji su se pridružili Izraelcima pri Izlasku. Oni su izazivali nevolje čitavo vrijeme. Oni su bili ti koji su napravili Zlatno tele, izazvali B-ga da načini vodu u pustinji i zagovarali povratak u Egipat. Sada su se samo žalili, bez ikakvog očitog razloga. Bili su nezadovoljni Torom i nisu imali krajnji cilj u životu. Ako čovjek ne zna za što živi, on će biti kronično nezadovoljan i tražit će nešto što može okriviti za svoje nezadovoljstva. Takvi će se ljudi vjerojatno okrenuti nekoj od ovisnosti, što im može kratkotrajno dati da se osjećaju "dobro", no to će samo još pridodati njihovom dugotrajnom jadu. Sindrom nedostatka duhovnosti Ovo je jedna od najupečatljivijih pripovijesti u Tori. Izraelci su gunđali. Bili su nezadovoljni manom i čeznuli za "dobrim starim vremenima" u Egiptu kada su imali razne hrane. "Želimo meso!" rekli su. Kako je Moše odgovorio? Poslušajte ovo. "A Moše reče Hašemu:" Zašto Si učinio zlo svome sluzi? Zašto nisam našao naklonost u Tvojim očima, pa si mi natovario teret čitavog ovoga naroda? Zar sam ja začeo čitav ovaj narod ili sam ga ja rodio, pa da mi kažeš: "Nosi ih u svom krilu, kao što dojilja nosi dijete koje sisa, u Zemlju za koju Si se zakleo njegovim praocima". Gdje ću nabaviti meso da ga dam ovom cijelom narodu kad mi plaču, govoreći: "Daj nam mesa da možemo jesti?" Ja ne mogu sam nositi čitav ovaj narod, jer je pretežak za mene! I ako tako postupaš sa mnom, onda me ubij Godina 15 17Broj 37 Strana

sada, ako sam našao milost u Tvojim očima, i ne daj da vidim zlo svoje" (Brojevi 11,4-15). Možemo li prepoznati ovoga Mošea? Kada su Izraelci sagriješili sa Zlatnim teletom, Moše je riskirao svoj život, rekavši Hašemu: "Ako im ne oprostiš, izbriši me iz knjige koju Si napisao." Kasnije, kad su izgubili vjeru u Hašema i htjeli se vratiti u Egipat, umjesto da osvoje Kanaan, Moše se ponovno molio za njih. Na svakom koraku, Moše je bio predani odvjetnik za narod, dok ovdje, kada traže meso, on kaže: "Zar sam ja začeo čitav ovaj narod ili sam ga ja rodio?" i "Ako tako postupaš sa mnom, onda me ubij sada." Ovo je potpuno netipično za Mošea.

Izraelci možda nisu bili svjesni stvarnog razloga

njihovog nezadovoljstva Raši daje odgovor. Kada Tora kaže, "Moše je čuo ljude koji plaču u svojem obiteljskom krugu" (isto, 11, 10), Raši kaže da su plakali jer Tora zabranjuje brakove između članova obitelji. Zbog toga su bili nezadovoljni, ali to nije ono što su rekli. Oni su svoje nezadovoljstvo pripisali mani. Mošeov stav je bio: "Neka budu iskreni i kažu mi što zapravo žele, ja se mogu nositi s time. Ali ako je ono što oni stvarno žele uklanjanje ograničenja vezanih uz brakove unutar obitelji, a to ne priznaju, kako mogu izići na kraj s time? Ako im dam sve meso svijeta i sve ribe morâ, oni još uvijek neće biti zadovoljni, jer to nije ono što oni žele." Doista, Izraelci sami možda nisu bili svjesni stvarnog razloga njihovog nezadovoljstva. Prilično je uobičajeno da zavaravamo sami sebe, možda zbog toga što ne želimo priznati ono što nas uistinu muči. Možemo reći: "Bio bih sretan kada bih

imao bolji posao, bolju kuću, bolji automobil itd." Bez izuzetka, kada dobijemo ono što smo kazali da želimo, naše je olakšanje vrlo kratkotrajno. Ponovno postajemo nesretni i pripisujemo to nečem drugom. Držim da su mnogi ljudi nesretni jer ne ispunjavaju sami sebe. U knjizi "Happiness and the Human Spirit" (Sreća i ljudski duh) opsežno sam to obrazložio, ističući da mnogi ljudi pate od "sindroma pomanjkanja duhovnosti", ali umjesto da to prepoznaju i žive duhovnijim životom, oni svoje nezadovoljstvo pripisuju različitim drugim uzrocima. Razlog za to može biti što bi ■živjeti duhovnijim životom zahtijevalo puno ozbiljnije obraćanje pažnje na Toru, a posebice na mijenjanje naših midos. A to nije jednostavno. Rebe Yisrael iz Salanta rekao je: "Lakše je naučiti cijeli Talmud nego promijeniti jednu karakternu osobinu." Gaon iz Vilne kaže da je čovjek stvoren sa svrhom da prevlada svoja prirodna nagnuća. Ako to ne učini, dolazi do "sindroma pomanjkanja duhovnosti", koji je jednako stvaran kao i nedostatak željeza ili nedostatak vitamina. Ovo dvoje rezultira tjelesnim simptomima, dok ono prvo uzrokuje kronično nezadovoljstvo. Budući da ne želimo uložiti trud da promjenimo svoje prirođene karakterne osobine, mi svoje nezadovoljstvo projiciramo na druge stvari.

Zbog toga je Moše drugačije reagirao na pritužbe ljudi. "Nemoguće mi ih je zadovoljiti. Oni ne priznaju ono što zaista žele, a možda čak nisu niti svjesni toga." Ova epizoda u Tori iznosi nam važnu pouku. Možemo zavaravati sami sebe, misleći da znamo što nam je potrebno, dok je istina da nam nedostaje samoostvarenja. Nijedan psihijatrijski lijek ne može ukloniti nesreću "Sindroma nedostatka duhovnosti".■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Svetost zemlje i njenog naroda (nastavak iz prošlog broja)

sao policajca je da traži ono loše u ljudima. Posao rabina je da traži ono dobro u ljudima." Taj policajac Talijan je jedan od mojih velikih rebea.

Da bi bio Židov trebaju ti tri stvari. Trebaš svjetlo. Trebaš osjetilo okusa. Konačno, trebaš osjetilo mirisa. Midraš kaže da je svijet bio mračan sve dok nije došao Avraham avinu. On je na razini svijetla: prosvjetljenje. Jichak je okus. On je rekao: "Napravi mi dobru hranu koju volim." Jichak je vidio da ako nemaš okus Židovstva, ono neće trajati. Nije dovoljno znati i činiti ga. Morate ga okusiti. Jaakov je vidio čak i više od toga. "Miris moga sina je poput mirisa polja." Jaakov je donio na svijet ideju da čak i Židov koji ne može kušati Židovstvo, koji je predaleko da ga kuša, može ga okusiti izdaleka - može ga namirisati. Može namirisati nešto sveto, miris Gan Edena (raja). Avraham je svjetlo. Avraham je znao da je B-g želio, on je poznavao istinsko Židovstvo. Generacija koja nasljeđuje od Avrahama, naša generacija, traži ono najdublje.

Očito mi je da ćemo, dok ne napravimo ispravak grijeha uhoda, imati problema u Erec Jisraelu. Po čemu znam da doista volim neku osobu? Imam pravo reći o svakoj osobi da ima dobre strane i loše strane. Ali kad nekoga najviše volim, jednostavno ne mogu vidjeti niStrana 18

šta loše u njemu. Ako me netko zapita o mojoj djeci, što se mene tiče, ona su potpuno dobra. Zašto se Jichak smijao? Kada se rodio? Većina roditelja, kad im se rodi beba, kaže: "Sviđaju mi se tvoje uši. Ali nos ti je mogao bolje ispasti." Možete li si zamisliti kako su Avraham i Sara gledali Jichaka? Zašto je Jichak bio ola temima, savršena žrtva, posve sveta? Zato što su njegovi roditelji na njega gledali kao na posve svetog. Želim s vama podijeliti jednu priču. Jednom sam išao obaviti vjenčanje, i jedan sveti hipi me vozio. Hipija ne pitate ima li vozačku dozvolu. Kakvo glupo pitanje, kako te vlast može otkriti, zar ne? Kako god bilo, on vozi i vozi, i prolazi kroz svako crveno svjetlo. Naposljetku, na jednom je uglu bio policajac. Pa nas je zaustavio i rekao: "Prošli ste kroz tolika crvena svjetla. Pokažite mi svoju dozvolu." Hipi, nazovimo ga Moishele, kaže: "Zaboravio sam ju kod kuće." Ipak, zamolio sam policajca, rekao sam mu: "Moram stići na vjenčanje. Ovaj hipi je brat mladoženje. Molim vas, dajte mu kaznu. Obećavam da će platiti, ali pustite nas." Policajac je rekao: "U redu. Parkirajte automobil negdje i ne vraćajte se bez vozačke dozvole. Onda mi je rekao: "Sviđaš mi se. Ti si dobar čovjek. Reći ću ti koja je razlika između rabina i policajca. Po-

Znamo koliko utječe na čovjeka ako ga smatrate dobrim, svetim. Jichakovi roditelji su mislili da je on u potpunosti dobar. Možete uzeti najbolje govornike na svijetu, i ako mislite da će oni početi zamuckivati, i oni znaju što mislite, vjerojatno će i početi zamuckivati. Tako se Jichak smijao jer su njegovi roditelji mislili da je on ola temima - savršen. To je također istina i za Erec Jisrael. B-g gleda na njega kao da je potpuno dobar. Što je toliko posebno u vezi Erec Jisraela? Praktički, nebo se nalazi iznad cijelog svijeta, voda je po cijelom svijetu. Tora kaže: "I B-g vidje da je to dobro." Gdje se povezujemo s tim "dobrim?" Očito je. Ako B-g to kaže u Tori, mi moramo biti povezani s time. Erec Jisrael je zemlja u kojoj ste, kada se u njoj nalazite, povezani s onim što je B-g vidio da je dobro. Možete živjeti u svijetu u kojem živite, čak i ako vam ne izgleda dobro. U Erec Jisraelu, ako vam ne izgleda dobro, vi ne možete biti tamo. Najviša B-žja objava je vidjeti da je on potpuno dobar. B-g je rekao Avrahamu: Pokazat ću ti da je on potpuno dobar. "A Leine oči bile su nježne." Lea je pravi, najveći popravljač Židova. Nježnost. Ona je toliko mnogo plakala. Uhode su plakale bez razloga. Početak ispravka bila je Lea. Svojim je plakanjem popravljala grijeh uhoda. Kada je B-g rekao Mošeu da on ne

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Svetost

može ući u Erec Jisrael? Onda kada je Moše rekao: "Slušajte me, vi buntovnici." Gevalt (strašno). Ako vidite nešto loše u Židovima, vi ne možete ući u Erec Jisrael. Ako vidite nešto loše u Židovima, onda vidite nešto loše u Erec Jisraelu. Uhode su kod Mošea stvorile nešto krivo, i zato je on vidio loše stvari u Židovima. Moše je rekao B-gu: "A'abra na ve'are et ha'arec hazot" - "Molim te, dopusti mi da prijeđem i vidim tu zemlju." "A'abra" također znači "uber" fetus. Moše je tražio, dopusti mi da se ponovno rodim, učini me ponovo rođenim, i obećavam da ću Erec Jisrael i Židove gledati u novom svjetlu. Ispričat ću vam priču. Za vrijeme jomkipurskog rata mi smo svirali u bolnici Hadassah. Kada vojnika dovezu u invalidskim kolicima, znate da nešto, ne daj B-že, nije u redu s njegovim nogama. Kada vojnik uđe na nogama, pogledate mu ruke. Tako ja ugledam vojnika kako ulazi, sefardski dječak, star možda osamnaest godina. U svom svakodnevnom životu mora da je bio vrlo prostodušan dječak. Ja primijetim da, nebeh (kako strašno) on nema ruke. Bez ruku je. Tijekom koncerta ne znam zašto, počeo sam govoriti o Avrahamu avinu. Odjednom me on zaustavi i kaže: "Jeste li kada vidjeli Avrahama avinu?" Kažem: "Ne, zašto pitaš?" Pa on kaže: "Reći ću vam kasnije, nasamo."

zemlje i njenog naroda

svoja ramena i potrčao s njim. Dok je trčao sa svojim prijateljem, on sam je bio pogođen - Obje su mu ruke bile pogođene. Znate li što je on učinio? Rekao je da je, iako nije imao snage, držao svog prijatelja na svojim ramenima. Baruh Hašem (Hvala B-gu) on je spasio život svog prijatelja. Ali sada, on sam nema ruku. Rekao mi je: "Želim da znaš, Avraham avinu sjedi na mom krevetu svake noći, cijelu noć." Avraham avinu. Odakle ovom dječaku toliko svetosti? Predstavite si, da učim Toru dan i noć dvije tisuće godina, ne bih mogao doseći tu razinu svetosti. Ne bih mogao. To je svetost Avrahama avinu. Svi pitaju, kada je B-g prvi puta razgovarao s Avrahamom zašto mu nije rekao da drži Šabos, da drži kašrut? Zašto mu je odmah rekao: "Leh leha - Idi iz svoje zemlje i iz kuće svog oca ...?" B-g je Avrahamu avinu predao ono što je ovaj vojnik znao - ostaviti sve iza sebe za B-ga, za Izrael, za nekog drugog. Ova predivna svetost dolazi iz najveće dubine, iz nutrine. To je ono posebno kod Avra-

hama avinu. Avraham je vidio sve, sve do Mašijaha. On je vidio i ovog vojnika. Pitao je B-ga: "Kako da znam da ću naslijediti...?" Kako mogu naslijediti svetost ovog vojnika? Kada Mašijah dođe, tada će nam biti otkriveno koliko su naša djeca sveta. Nikad se ne zna, ponekad vidite nekoga i nemate ni najmanju predodžbu o tome koliko je on/a svet iznutra. Zbog toga je naša generacija toliko u vezi s mističnim dijelom Tore, s najdubljim tajnama. U ovoj generaciji ima ljudi koji izvana izgledaju kao da nisu ništa, a ipak, iznutra, oni su potpuno sveti. Ne možemo imati izbavljenje ako nismo povezani s Erec Jisraelom. Erec Jisrael mora biti prvi, a nakon toga dolazi izbavljenje, Jaakov je prvo sreo Rahel, a onda je upoznao Leu. No, prvo se oženio Leom, a zatim s Rahel. On nije mogao dobiti Rahel dok najprije nije dobio Leu. Rahel nas uči kako je to strašan osjećaj po prvi puta napustiti Erec Jisrael. Lea nas uči kako je dobar osjećaj vratiti se. Zajedno, one su obje izgradile Kuću B-žju. ■ Prevela Tamar Buchwald

Nakon koncerta mi je rekao da želi da se upoznam s njegovom pričom. Tijekom rata, on i njegov prijatelj bili su usred bitke i morali su se malo povući. Odjednom je ugledao da mu je prijatelj pogođen. Njegov prijatelj se nije mogao pomaknuti, ali je još bio živ. Tako se ovaj dječak vratio i podigao ga, stavio ga na Godina 15 19Broj 37 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: BEHA'ALOTHA Paraša (priča) Behaloteha nas podučava tajne o utiskivanju Svjetla i smisla u svaki vid našega života. Ona se bavi dosizanjem vrhunca, a u istovremeno i opasnošću da ostanemo bez njega. A test je: kako se podići nakon što ste to izgubili. U ovo doba godine, nakon Šavuota, sve je vezano uz to da sebe duhovno uzdignemo, i stoga se i paraše Naso i BeHa'alotha nalaze jedna do druge. Paraša BeHa'alotha otpočinje s odlomkom: "Reče B-g Mojsiju: "Govori Aronu i kaži mu: 'Kad pripremaš (beha'alotha) svjetiljke, pazi da svih sedam osvjetljavaju prostor ispred svjećnjaka'". Komentatori pitaju zašto Tora kaže "beha'alotha" (na hebrejskom podizati), umjesto "kad pališ svijeće"? Zohar, nakon duge rasprave, u kojoj se spominje priča o Izlasku i deseta pošast u Egiptu smrt svih prvorođenaca, postavlja pitanje: 'Zašto su Izraelci trebali označiti svoje dovratnike krvlju? Je li Stvoritelju stvarno bilo potrebno da oni označe koje kuće njima pripadaju? Zohar daje i odgovor, da bismo probudili nešto u gornjim, duhovnim svjetovima, moramo napraviti neko djelo u fizičkom svijetu. Zohar objašnjava da je svijet u kojem živimo podijeljen na dva dijela onaj koji je nama vidljiv i onaj koji nije. Ova dva svijeta postoje istodobno. Međutim, problem je u tome što većina od nas nije svjesna te činjenice i toga da mi posjedujemo dvije dimenzije - tijelo i dušu. Čovjek je duhovno biće i bit njegova života je da poveže te svjetove: svijet istine (duh) i svijet iluzije (fizički). Do povezivanja dolazi kada povežemo djelo s njegovom namjeStrana 20

rom, tijelo s dušom. To je ono po čemu se Zohar razlikuje, i što nije slično nekim drugim duhovnim metodama, jer se prema kabali duhovni svijet ne nalazi u nebesima nego ovdje na Zemlji. I da bismo to osjetili mi moramo stvoriti duhovnu dimenziju u svakom fizičkom predmetu kojeg koristimo i u svakoj radnji koju poduzmemo. Svrha stvaranja micvot je da povežu te svjetove. Prema Zoharu riječ "micva" (na hebrejskom ‫ ) צעד‬ima isti korijen kao "ekipirati, okupiti" (na hebrejskom ‫ )צעע‬i micvot su stvorene zato da nam pomognu povezati i udružiti naš fizički svijet s gornjim duhovnim svjetovima, nebo sa zemljom, tijelo s dušom, inače će se čovjek smatrati bezbožnom osobom (na hebrejskom ‫)ב ״בלמ ל‬, što znači da nije u stanju uzdići se i povezati s višim svjetovima. U Židovstvu nas se ocjenjuje prema namjeri koja prati naša djela, inače su ta djela poput tijela bez duše. I to je suština duhovnog uzdizanja samih sebe. Zohar i Talmud podučavaju da Tora ima samo jednu svrhu – ona je lijek protiv nagona prema zlu. Kada učimo Toru i slijedimo tradiciju mi također mora-

mo imati ispravnu namjeru kako ■ bismo se mogli uzdići iz dimenzije egoizma i sebičnosti - mjesta smrti na dimenziju povezanu s ljubavlju, radošću, srećom i beskonačnosti Svjetlom stvaranja. Rabi Ashlag je rekao da je glavna svrha Tore da nas nauči kako da primamo u svrhu dijeljenja. Rabi Akiva je podučavao: da bi netko dosegao tu razini treba ga uvježbavati u načelu "ljubit ćeš bližnjega svoga", jer kada uspijemo voljeti svog bližnjega kao sebe same, mi se zapravo uspijevamo povezati sa suštinom beskonačnosti i to se naziva uzdizanjem. Zbog toga Zohar podučava da je Tora dana na dvije ploče u mjesecu sivanu, astrološkom znaku taumim (blizanaca) - dvoje koji su jedno, ti i ja, tijelo i duša. Ovo izdizanje iznad sebičnosti, razdvojenosti, strahova i boli svrha je života. I to je razlog zašto je rečeno: "Kada pripremaš (beha'alotha) svjetiljke ...", a ne "kada upališ svjetiljke" - da bi nam se pokazalo da svaki običan čin može postati čaroban i b-žanski. ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Situacija ne mora biti savršena Tora u Parashat Behaaloteha (9,15-

čak i u razdobljima nestabilnosti, pa

za Toru bez obzira na naše okolno-

23) naširoko opisuje sustav putova-

čak i kada je naša situacija daleko

sti.

nja Bene Jisrael pustinjom. Čitamo

od savršene. Ako su Bene Jisrael bili

da je poseban oblak lebdio nad Miš-

u stanju učiti i usredotočiti se na

kanom (Šatorom) i kada bi se podi-

Toru u takvim nestabilnim uvjeti-

gao, to je signaliziralo Bene Israel da

ma, kada nikad nisu znali koliko će

moraju krenuti s mjesta na kojem su

vremena ostati na bilo kojem mje-

se nalazili. Putovali su sve dok se

stu, onda svakako možemo učiti

oblak ne bi ponovno spustio, i na-

Toru čak i u okolnostima koje nam

rod bi se tada utaborio i ostao na

stvaraju nelagodu ili su neugodne.

tom mjestu sve dok se oblak ne bi sljedeći puta podigao.

Priča se da je Rav Chaim Soloveitchik iz Briska (1853-1918) pri kraju svog života morao zajedno sa svojom obitelji pobjeći iz svoga doma, kao posljedica Prvog svjetskog rata. Boravište je našao u gradu Minsku,

i nedugo nakon njegova dolaska, posjetio ga je jedan istaknuti rabin.

Kako smo se navikli na udobnost i

Taj je rabin primijetio da se ta kući-

pogodnosti 21. stoljeća, ljudi preče-

ca nalazila u stanju krajnjeg nereda,

Ramban (rabin Moshe Nahmani-

sto pronalaze različite izgovore za-

jer obitelj još nije imala prilike sve

des, Španjolska, 1194.-1270.) zapa-

što ne mogu učiti Toru. Možda je

urediti i smjestiti se. Pa ipak, kad je

zio je da kad god su se Bene Jisrael

previše hladno ili previše vruće.

ovaj rabin došao, našao je Rav Cha-

utaborili, oni nisu mogli znati koli-

Možda je netko ujutro žurio i nije

ima, zajedno s njegovim sinovima,

ko će se dugo zadržati na tom mje-

popio kavu. Ili je dobio pogrešnu

uronjenog u duboku raspravu o za-

stu. Kao što nam Tora kaže, doga-

vrstu kave u kafiću. Neoženjeni lju-

mršenom talmudskom konceptu.

đalo se da je oblak u svom spušte-

di smatraju da ne mogu učiti dok se

Rav Chaim nije čekao da sve bude

nom položaju ostao samo preko no-

ne ožene i počnu se osjećati smire-

savršeno i uredno prije nego što po-

ći, a bilo je razdoblja kada je u tom

no, dok ljudi u braku smatraju da

sveti energiju i intenzivnu koncen-

položaju ostao nekoliko godina. Ta-

ne mogu učiti zbog pritiska podiza-

traciju svom učenju Tore. Učenje

ko Bene Jisrael kada su se smještali

nja obitelji. Poduzetnici se izgovara-

Tore se za njega nalazilo previsoko

nikada nisu unaprijed znali kad će

ju da ne mogu učiti jer im je njihov

na ljestvici prioriteta da bi ga osta-

trebati ponovno krenuti na put. Dok

dnevni raspored nepredvidiv, dok

vio po strani dok se ne skrasi.

su postavljali svoje šatore i raspaki-

se službenici izgovaraju jer moraju

ravali torbe, nisu imali pojma hoće

biti na raspolaganju svom šefu.

li sljedećeg dana ponovno krenuti

Svatko ima svoj izgovor. Iskustva

na put ili će na tom mjestu ostati

Bene Jisrael u pustinji uče nas da je

nekoliko tjedana ili mjeseci.

moguće posvetiti vrijeme Tori čak i

Rav Eliyahu Dessler (1892-1953) piše da je upravo to razlog zašto je

Tora smatrala prikladnim detaljno razraditi ovu točku. Tora je htjela da

u složenim i neizvjesnim okolnostima, i stoga moramo izbjegavati izgovore i umjesto toga učiniti istinski

napor kako bismo izdvojili vrijeme

■

Lekcija koju učimo iz iskustva naših predaka u pustinji je da uvjeti ne moraju biti idealni ili u savršenom redu da bismo provodili vrijeme učeći. Učenje Tore je obaveza koja se primjenjuje u svakoj životnoj fazi, pa čak i u okolnostima koje nisu idealne. ■

shvatimo koliko je život naših predaka u pustinji bio nestabilan i nepredvidiv, i da su unatoč tom stalnom stanju nestabilnosti, oni ipak provodili svoje vrijeme uronjeni u učenje Tore, učeći od Mošea Rabenu cijeli dan, svaki dan. Pouka koja nam se ovime prenosi je da moramo biti potpuno posvećeni učenju Tore

Godina 15 21Broj 37 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti S an Jednoga dana dođe neki čovjek velikom cadiku, Menahemu Mendelu iz Kocka i zamoli ga za savjet: "Rebe, prije nekoliko dana mi se u snu pojavio moj pokojni otac i rekao mi da ja uskoro trebam postati rebe." Rebe ga mirno saluša i ne odgovori ništa. Čovjek je neko vrijeme čekao, pa se zahvali i izađe. Prošlo je nekoliko dana i čovjek se opet vrati po savjet: "Rebe, isti se san ponovio tri dana za redom, pa sam pomislio da trebam ozbiljnije shvatiti očev savjet." Rebe je strpljivo sačekao da čovjek završi, a onda, ne mogavši se više suzdržati, prasne u smijeh. Čovjek nije očekivao takvu reakciju, pa ga upita: "Zaista ne mogu razumijeti što je toliko smiješno u mojim snovima?" Rebe mu sada objasni: "Da se tvoj otac pojavio u snovima tri stotine ljudi i rekao im istu stvar, ja bih tvoje riječi shvatio jako ozbiljno. Ali da ti sam sanjaš kako trebaš postati rebe, ne shvaćam niti najmanje ozbiljno." ■

N ajdublja ljubav nije samo ljudska. Ona je ljubav pro-

T vorac svega na svijetu nikada ne ponavlja ono što je učinio.

žeta pobožnošću, čime je poljubac smrtnika pretvoren u

Svaki dan je posve nova kreacija.

besmrtnost. Prava ljubav je kad jedna duša prepozna dru-

Od svakog novog dana

gu. Na neki način, mi smo svi odlutali od sebe samih. Ro-

uzmi koliko god možeš. ■

đenje je početak putovanja duše, koja je poslana iz svojeg

~ R. Nahman iz Breslova

B-žanskog izvora da živi u neprirodnom okruženju, materijalnom svijetu. I zato mi cijeli život žudimo da budemo sje-

dinjeni sa svojom istinskom biti. Mi tragamo za svojom dušom, za božjom iskrom u nama samima. Mi žudimo da se opet povežemo sa svojim izvorom. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 23 - Svitak na dovratku (mezuza)

Zapovijeđeno nam je da napišemo stihove iz Pnz. 6, 4-9 i 11,13-21 te ih pričvrstimo na naše dovratnike (285,1; 291,3); taj pričvršćeni svitak se naziva mezuza. Stihovi moraju biti napisani na jednom listu (288, 1.4.), po mogućnosti u jednom stupcu (288,1-2) i u retcima jednake duljine (288,9). Materijal i tinta moraju biti jednaki onima koji se koriste za svitak Tore (288,5-7), a list mora

imati linije (288,8). Na vrhu i na dnu moraju se ostaviti male margine (vidi 288,1.14.). Tekst mora biti pisan redom (288,3) i desnom rukom (288, 12). Uobičajeno je koristiti 22 retka (288,11) s time da se na početku posljednjeg retka nalaze posljednje dvije riječi (288,10) i da drugi odlomak počne (nakon razmaka) u posljednjem retku prvog odlomka (288,13) te da se B-žansko Ime Š-D-J

Svitak se namata od kraja prema početku i umeće u tubu (s razmakom da bi se vidjelo B-žansko Ime), a tuba se pričvršćuje na okomiti dovratak vrata (289,5), poželjno na njegovoj

■

vanjskoj

strani (285,2; 289,2) i na dnu njegove gornje trećine (ali najmanje pedalj ispod nadvoja; vidi

natkriven (286,14); razlikuju se mi-

289,2-3); mora se nalaziti s desne

šljenja o tome mora li imati vrata

strane osobe koja ulazi (289,2). Pri-

(286,15). Ako prostor ima više vrata,

čvršćena je na površinu dovratka ili

na svaka od njih mora se postaviti

je umetnuta u udubljenje koje nije

mezuzu (vidi 286,8-9.16-18.20-21); u

dublje od pedlja (289,4). Tuba se po-

vezi podnih vrata vidi 286,19. Oso-

stavlja poprečno s time da početak

ba koja unajmljuje kuću dužna je

teksta bude na vrhu i najbliže unu-

postaviti mezuzu (izvan zemlje Iz-

trašnjosti ulaza (289, 6). Osoba koja

raela: nakon 30 dana; 286,22) i ne

ju pričvršćuje najprije izgovara bla-

smije je ponijeti sa sobom kada od-

goslov "… koji nam je zapovjedio da

lazi, osim ako kuća ne pripada ne-

postavimo mezuzu" (289,1).

Židovu ili će sljedeći stanar biti ne-

Svaka ulazna vrata ili veža moraju

Židov; vidi 286,23 i 291,2. ■

imati mezuzu pod uvjetom da postoji nadvoj i dva dovratnika koji su najmanje 10 pedalja visine (287,1-2) i pod uvjetom da je to ulaz u prostor židovskog vlasništva koje se koristi u svrhu dostojanstvenog živnapiše na suprotnoj strani lista na-

ljenja (vidi 286,1-7.10-12). Prostor bi

suprot tom mjestu (vidi 288,15). Me-

trebao imati površinu od najmanje

zuzu treba provjeravati svakih ne-

16 kvadratnih lakata (oko 3,5 m2,

koliko godina (vidi 291,1).

op.pr., vidi 286,13) i trebao bi biti

Godina 15 23Broj 37 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara sao, ili pozivnicu, ili uslugu...) pa ti usne uzlepršaju u laskanju.

Hilel i Šamaj Fokus musara nije na istini kao da je ona nešto čvrsto, objektivno i iz-

Nisi siguran da ćeš proći na is-

vanjsko. Umjesto toga, Židovska

pitu, pa se pobrineš da sje-

tradicija razumije da istina ovisi o

Izvrtanje istine podgriza naše me-

dneš do najboljeg studenta

situaciji, i da smo mi sami dio te

đusobno povjerenje, i podgriza

na godini, kako bi, za svaki

situacije. Hajde da odmah ubacimo

našu dušu.

slučaj, mogao baciti pogled

jedan varljivi primjer. Mogu si za-

prema njemu za vrijeme

misliti da ste se našli u vrlo sličnoj

testa kao pomoć pri odgo-

situaciji, u kojoj su dužnost i istina u

varanju.

međusobnoj koliziji. Micva je raz-

Istina – Emet

Istina (Midr aš

je

pečat –

B-žji.

Pjes ma n ad

pjesmama 1,9)

veseliti mladenku i mladoženju. I

Još od vremena Talmuda (200-500

Imate li i kod vas primjera sitnih

n.e.) u Židovskom folkloru nalazi-

manipulacija s istinom, poput ovih,

mo nagovještaje o umjetno stvore-

koje činite? Ako ste pažljivi i nitko

nim ljudima, nazvanima golemi. Go-

vas ne primijeti, one nemaju nika-

lem izgleda i ponaša se poput čovje-

kvih negativnih posljedica, zar ne?

ka, i ima mnogo ljudskih osobina.

Ali ova vrsta ponašanja važna je za

No golem nastaje na čisto umjetan

one na putu musara, ne zbog njiho-

način. Tijelo se oblikuje od zemlje i

vih posljedica, već zbog onoga što

vode, sve dok ne poprimi izgled

ih pokreće. Odstranite ponašanje i

ljudskog bića. Stvorenje se potom

gotovo sigurno je da ćete otkriti da

dovede u život, obično upotrebom

je uzrok laži strah od nečega. Mi la-

čarobnih riječi.

žemo zbog straha da se ne bismo

Ovo pitanje je predmet rasprave

morali suočiti s razočaranjem druge

dvojice velikih učenjaka koje se više

osobe ili da razočaramo sebe same,

puta ponavlja u Talmudu.

Kaže se da je najčuvenijeg golema načinio Rabi Yehudah Loew, Maharal iz Praga u 16. stoljeću. On je sačinio tijelo od gline, i onda pjevao moćne molitve nad tijelom koje je

ili iz straha od sramote, ili gubitka, ili bilo koje od brojnih drugih mogućnosti.

evo, mlada stoji pred nama: nepri■

vlačna, zgužvana, raščupana... Što uopće možete reći a da zvuči kao pohvala? Ne možete pronaći niti jednu osobinu koja bi vam omogućila da ispunite zapovijed. U svakom slučaju, ne uz istinu. Onda, da li slažete ili kažete ogoljelu istinu o onome što vidite pred svojim očima?

Jedan učenjak, Šamaj, zauzima stav da mladenku treba pohvaliti prema

ležalo. Na kraju je na čelo stvorenju

napisao jednu riječ: emet, "istina". Tolika je životodavna sila istine. A mi? Netko te upita jesi li slobodan neku večer u tjednu. Ti nisi zauzet, ali ne želiš biti s tom osobom. Pa izmisliš da si zauzet i ispričaš se. Silno želiš jedan ugovor (ili poStrana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

dobrim osobinama koje ona sama

Izvrtanje istine kako bi nam bolje

posjeduje. Drugim riječima, morate

poslužila nagriza osnovu svijeta, jer

gledati sve dok ne uspijete pronaći

podriva jedinu normu koja nam

barem jednu hvalevrijednu osobinu,

omogućuje da vjerujemo jedni dru-

koliko god to teško bilo, i onda joj

gima.

opjevati pohvalu za ono što ste pro-

Lažući na ovaj način mi podrivamo

našli.

i dušu. Kad smo osjetljivi i pažljivi

Šamajev suparnik Hilel iznosi dru-

prema istini, duša je otvorena i ak-

gačije mišljenje. On kaže da sve

tivna u našem životu. Ali kada iz

mladenke treba pohvaliti da su

navike lažemo, podilazimo, prsimo

"lijepe i elegantne."

se, varamo i na druge načine nije-

Na to Šamaj uzvraća: "Što ako mla-

vidjeti – ali da li je naše pravo da

da šepa ili je slijepa, treba li je i onda

kažemo tu istinu? Njegov odgovor

pohvaliti kao 'lijepu i elegantnu'?

glasi ne, ne ako će osoba ostati po-

Nije li nam Tora rekla 'Drž se poda-

vrijeđena zbog naših riječi.

lje od laži' (Izlazak 23,7)?" Šamaj je iznio dobru poantu, pozivajući se na vrlo jasno načelo navedeno u Tori: Nemojte lagati. Hilel

ne odgovara Šamaju izravno na navod iz Tore. Umjesto toga, on odgovara usporedbom: "Kada netko kupuje manje vrijedan predmet na sajmu, treba li ga u njegovom prisustvu hvaliti, ili mu treba nalaziti manu u njegovom prisustvu? Čini se da ga treba hvaliti." Ova usporedba nije usporedba koju bih osobno pokušao braniti – izjednačiti mladu s robom koja se proda-

je! – no pokušajmo to zanemariti i usmjeriti se na suštinu onoga što Hilel govori o istini. Hilel nam kaže da nam prva briga ne bi trebala biti briga za samu istinu, već na učinak koji će naša izjava ostaviti na drugu osobu. Predmet (ili mlada) mogu biti vrlo nagrđeni – svatko tko ima oči će to

Godina 15 25Broj 37 Strana

čemo istinu, djelovanje toga bude upisano na našoj najdubljoj untarnjoj razini. Na kraju kontakt s dušom bude potpuno izgubljen. Kao što Talmud (Sota 42a) uči: Onaj koji

U laži su kratke noge (ili ih nema

po navici laže nije u stanju primi-

uopće)

jetiti Šehinu, B-žansku Prisutnost.

Pa što ćemo onda? Trebamo li gle-

Ima poslovica na hebrejskom koja

dati na istinu u našim riječima kao

se prevodi kao "laž nema nogu." To

apsolutnu, kao što izgleda da Šamaj

može značiti ili da laž "nema noge

preporuča? Ili postoje okolnosti u

na kojima bi stajala," znači nema os-

kojima je opravdano – ili možda bo-

nove ili temelja, nije zasnovana na

lje, u kojima je micva – ne reći istinu,

ničemu stvarnom. Ili može značiti

kao onda kada je cilj da posluži vi-

da laž "nema nogu kojima bi trčala"

šoj svrsi?

– tj. da ne može izdržati test vreme-

To je problem s kojim se suočavamo

na. Na kraju, laž se ispuše i sruši.

svaki puta kada biramo što reći, a

Ovaj komentar o neistini se slaže s

što ne reći, u svakom našem konta-

činjenicom da sva slova hebrejske

ktu. Koje smjernice slijedimo? Tre-

riječi za laž – šeker – imaju samo je-

bamo li reći čistu istinu svaki puta,

dnu "nogu". Nasuprot tome, svako

bez obzira na sve; ili je bolje prihva-

slovo riječi emet (istina) čvrsto stoji

titi relativistički pristup, korigirajući

na dvije noge. Nadalje, sva tri slova

ono što govorimo u skladu s okol-

koja tvore riječ šeker u hebrejskom

nostima i sagledavanjem stvari?

alfabetu stoje jedno do drugog, dok

Kada samo na trenutak razmislimo,

su slova za emet prvo, srednje i po-

postaje jasno da je većina laži izrečena kako bi se zaštitilo sebe ili povrijedilo nekoga drugog, i te vrste

sljednje slovo alfabeta. Jasno je koji raspored stavlja riječ na čvršće uporište. ■

laži nikada se ne mogu opravdati. Strana 25

HP Mostar tiskala četiri marke u povodu Svjetskog dana kulturne raznolikosti ZA DIJALOG I RAZVOJ:

Vecčrnji.ba , 9.6.2022. Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je četiri prigodne poštanske marke i četiri FDC-a u povodu Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj. Motivi izdanja su franjevačka crkva svetoga Petra i Pavla, saborna crkva Svete Trojice, sinagoga i Karađoz-begova džamija u Mostaru, koji ne samo da su prekrasni vjerski objekti, već su posebna arhitektonska rješenja koja obogaćuju grad na Neretvi.

Marke je dizajnirao Marin Musa, a prvi dan izdanja je 21. svibnja 2022. ...Prvi židovski doseljenici u Mostar, prema arhivskim zapisima iz 1570., bili su sefardski Židovi prognanici iz Španjolske Danijel Rodrigez i Mosho Koen. U 19. st. doseljavaju se Aškenazi koji zajedno sa starosjediocima stvaraju zajedničku Židovsku vjeroispovijednu općinu, kao prvu zajednicu takve vrste u Europi. Sinagoga je u Mostaru postojala još 1889., nastala preuređenjem objekta

koji je prije toga služio za odlaganje sijena. Zbog malog prostora ukazala se potreba za izgradnjom većeg objekta. Zapisnik o izgradnji nove sinagoge u četvrti Brankovac, s cjelokupnom dokumentacijom, sači-njen je 7. lipnja 1904. U II. Svjetskom ratu sinagoga je bila djelomično porušena, nakon toga je adaptirana za potrebe Pozorišta lutaka Mostar. U posljednjem ratu je

oštećena, a nakon temeljite obnove 1996. ponovno se koristi kao kazališni prostor....■

U Đakovu komemoracija i vijenci za žrtve holokausta Glas Istre, 12.6.2022. Tradicionalna komemoracija u znak sjećanja na žrtve holokausta održana je u nedjelju na Židovskom groblju u Đakovu, a među žrtvama su i one iz sabirnog logora za Židove koji je u Đakovu postojao od 1941. do 1942. U nj su mahom stizala židovska djeca, žene i starci iz Bosne i

Hercegovine, a stradali logoraši sahranjeni su na đakovačkom Židovskom groblju, uz krišom sačuvana imena, prezimena, godinu i mjesto rođenja. Kriomice ih je bilježio tadašnji grobar Stjepan Kolb. Zbog toga je Židovsko groblje u Đakovu jedinstveno u svijetu. Prvotne limene pločice sahranjenih logoraša na njemu nedavno su zamijenjene novim nadgrobnim pločicama.

Logor se nalazio na početku današnje Ulice Vladimira Nazora, a u njemu je stradalo 566 od oko 2.000 logoraša. Brojnim logorašima logor u Đakovu bio je samo privremena postaja za dalje, za Jasenovac, Auschwitz i druge logore smrti. Komemoraciji su, uz predstavnike Židovske općine Osijek, nazočili i predstavnici Koordinacije židovskih općina iz Hrvatske te Srbije i Bosne i Herce-

govine, predstavnici židovskih općina iz Zagreba, Rijeke, Slavonskog Broda, Beograda, Sarajeva i Doboja. Prigodnu molitvu na Židovskom groblju izrekao je glavni rabin za Hrvatsku Luciano Moše Prelević, dok je predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske dr. Ognjen Kraus podsjetio na svo zlo holokausta, uz poruku da se takvo što više nikada ne smije dogoditi....■

Židovi ogorčeni odlukom njemačkog suda: Srednjovjekovna skulptura s uvredljivim natpisom ostaje na fasadi crkve iz 13. stoljeća ANTISEMITIZAM

Slobodna Dalmacija, 14.6.2022 Njemački Vrhovni sud u utorak je presudio da srednjovjekovna skulptura s uvredljivim antisemitskim obilježjima može ostati na pročelju crkve u gradu Witenbergu, pri čemu je odbačena žalba ulagatelja tužbe židovskog porijekla, koji godinama tvrdi da ona vrijeđa sve Židove. "Judensau" ili "Židovska krmača" je kamenorez iz 13. stoljeća koji se nalazi na pročelju gradske crkve i prikazuje uvredljivu karikaturu rabina, svinje i dvoje židovske djece. U vrijeme kada političari upozoravaju na porast antisemiti-

Page 26 Strana 26

zma u Njemačkoj, presuda je svojevrsni podsjetnik na rašireno antižidovsko raspoloženje u Srednjem vijeku.

Tužitelj vodi sudsku bitku za uklanjanje skulpture još od 2018. godine. No Vrhovni sud je u utorak potvrdio presude nižih sudova kojima je slučaj odbačen, pojasnivši da trenutačno nema nikakvog kršenja prava koje bi išlo u prilog obnovi procesa.

dvadesetak sličnih srednjovjekovnih reljefa koji se još uvijek nalaze na crkvama diljem Njemačke i drugdje u Europi. Godine 2020. Viši regionalni sud u Naumburgu donio je presudu po kojoj reljef, postavljen oko četiri metra od tla, ne predstavlja prekršaj.

"Sud je odlučio da se reljef na fasadi crkve u Wittenbergu ne mora ukloniti", stoji u priopćenju suda.

Sudac Volker Buchloh pojasnio je da skulptura može ostati na pročelju jer je na tlu ispred nje postavljen spomenik kojim se odaje počast šest milijuna Židova ubijenih u holokaustu.

Spomenuti reljef jedan je od

Buchloh je rekao da, premda

Divrej Tora

je skulptura izvorno u Srednjem vijeku bila zamišljena kao uvreda, njezino mjesto u blizini spomenika žrtvama holokausta to neutralizira. Povjesničari kažu da je u spornoj crkvi u Wittenbergu 1517. propovijedao njemački reformator Martin Luther.■

Godina 15

Broj 37