3-08 - Divrej Tora - Emor 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 32

Zagreb, šabat 14. svibnja 2022. - 13. ijara 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 32 divrejtora@gmail.com

Paraša Emor

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Osnovno pravo i odgovornost svakog Židova je da kreira pozitivan PR za B-ga i Toru. Neke od micvot jasno to postižu, primjerice brit mila — obrezivanje. Jedina moguća motivacija za brit mila je da je B-g tako rekao! Time potičemo više poštovanja prema B-gu u svijetu, što je bit posvećenja B-žjeg Imena. To može potaknuti svaki aspekt našeg ponašanja. S druge strane, Židov koji se nedostojno ponaša je oskvrnuće B-žjeg Imena - zbog toga nas toliko uznemiruje kada Židov vara u poslovanju. Ljudi kažu: "Ako Tora ima ovakav efekt na čovjeka, onda ne želim niti jedan njezin dio." Takvo ponašanje udaljava ljude od povezivanja s B-gom. Štoviše, takvo ponašanje je demoralizirajuće jer se smatra da ako je židovski narod "Svjetlo narodima" - iskvaren, kakve nade onda ima za nas ostale? Svaka velika prilika sa sobom nosi i veliku odgovornost. B-žje dobro Ime je na kocki. I ono ovisi o nama.



(Vajikra 21,1-24,23) Paraša počinje nabrajanjem posebnih zakona koji se odnose na svećenike, Velikog svećenika i službu u Hramu: svećenik ne smije biti u dodiru s mrtvim tijelom (osim u slučaju smrti bliskog rođaka) jer će postati obredno nečist. Ne smije se vjenčati s razvedenicom ili promiskuitetnom ženom; Veliki svećenik smije oženiti samo djevicu. Svećenik koji ima neku tjelesnu manu ne smije služiti u Hramu. Ni životinju koja ima tjelesnu manu ne smije se žrtvovati. Tele, janje ili kozlić mora ostati sedam dana uz majku i tek tada je podesan za žrtvovanje; ne smije se istog dana zaklati životinju i njezino mlado. Zatim se nabrajaju blagdani: šabat; prinošenje žrtve za Pesah 14. nisana;

sedmodnevna proslava Pesaha koji počinje 15. nisana; prinošenje žrtve Omer od prvog uroda ječma 2. dana Pesaha i početak brojanja 49 dana Omera koji dostiže svoj vrhunac 50. dana na blagdan Šavuot; "sjećanje na puhanje u šofar" 1. tišreja; post 10. tišreja; blagdan Sukot počinje 15. tišreja – sedam dana boravimo u suki; 8. dan je blagdan Šemini aceret. Slijedi razmatranje o paljenju menore u Hramu i o lehem panim (vidi ilustraciju) koji se svakog tjedna polažu na stol u Hramu. Emor završava slučajem čovjeka optuženog za bogohuljenje, kaznama za ubojstvo i za povredu ili uništavanje tuđe imovine (novčana naknada). ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 15 p'sukim – 21,1-15

Kohen ne može oženiti "zona" (nežidovsku i/ili židovsku ženu koja je imala odnose s muškarcem koji joj je

Ovaj alija osobito je prikladna za

zabranjen), "halala" (kćer kohena od

kohena; nisu sve prve alijot takve.

žene kojoj je on zabranjen budući da

Nakon Paršat K'došim, koja se usre-

je kohen), niti razvedenicu.

dotočuje na izazov Židovu pojedincu, te cijeloj židovskoj zajednici da se podignu na višu razinu posve-

ćenja, parša Emora započinje s posebnom svetošću kohena i još višom svetosti Kohen gadola. Ove više razine k'duše popraćene su strožim pravilima osobnog vjerskog ponašanja.

postavljanja zakona, utemeljen na njihovoj obavezi da "zaštite" Toru i micvot. Ovo je više od toga. Ovo je dio definicije Tore za ovu micvu, kao što nam je prenio Talmud, Usmeni zakon. Učenjaci iz vremena Talmuda predstavljaju nam dvije kate-

Zbog svetosti kojom je HaŠem zaodjenuo kohena, naloženo nam je da

kohena poštujemo. Pozivanje kao prvoga na Toru, jedan je od način iskazivanja ove časti. Tako je i kada vodi Birkat HaZimun. Mi ne smijemo "koristiti" kohena da nam služi.

gorije zakona - Zakone Tore, koji

Kćer kohena koja je udata (ili zaru-

obuhvaćaju kako Pisanu riječ tako i

čena) pa počini preljub, podliježe

Usmeni zakon, rabinski zakon. Oni

strožoj kazni zbog dodatne sramote

ne samo da nas podučavaju oboje,

kehuni. (Obje dobivaju smrtnu kaz-

već nam (najčešće) prave jasnu

nu, ali s'reifa je teža od heneka.)

brata, (neudanu) sestru. Ovo nije

razliku između te dvije kategorije,

Kohen gadol ima još više ograničenja

samo dozvola, od kohena se traži da

tako da nećemo niti dodati ni

sudjeluje na sprovodu i pokopu

oduzeti od Tore. Naš zavjet B-gu na

svojih bliskih srodnika, postajući

Sinaju uključuje pažljivo pridrža-

"tame".

vanje Tore i rabinskog zakona (bu-

Kohen se ne smije obredno onečistiti dolaženjem u doticaj s mrtvim tijelom, osim za sedam najbližih rođaka: suprugu, majku, oca, sina, kćer,

Kohanim (a i svim Židovima) zabranjeno je na bilo koji način načiniti ozljede na tijelu kao znak tugovanja. [Ovo je primjer jedne od brojnih micvi koje se pojavljuju u određenoj sedri, ali se u micvot ubrajaju na nekom drugom mjestu. Drugim riječima, u Emor se nalazi čak i više od

dući da Tora zahtijeva da slušamo presude i učenja Sanhedrina). No, važno je da znamo razliku između zakona D'o'rajta i D'rabanan, tako da nam pogled na Toru ne bude iskrivljen.

(Postoje

i

praktične

posljedice pravljenja razlike između biblijskog i rabinskog zakona.)

zbog svoje uzvišenije svetosti. On se

ne smije onečistiti ni zbog jednog mrtvaca (čak ni njegovih roditelja jedini izuzetak je tijelo za koje se nitko ne može pobrinuti. To je poznato kao met micva) i ne smije ući pod krov gdje se nalazi mrtvo tijelo. Svetost Kohen gadola proizlazi od ulja za pomazanje i/ili posebne odjeće. On treba oženiti ženu koja nikada prije nije bila udana. Ne smije se oženiti udovicom niti bilo

službenog broja od 63 micvot prema

Konkretno, u slučaju žalovanja, prvi

kojom iz skupina žena za koje je

Sefer Hahinuhu.]

se dan smatra micvom iz Tore, dok je

običnom kohenu zabranjeno da se

ostatak šive rabinski. Rabinski, ali

oženi. Nadalje, zabranjeno mu je

nadahnut Torom. No, to nije ravno

imati odnos s udovicom, jer to bi

samom zakonu Tore.

bilo protivno njegovoj svetosti.

Kohanim moraju biti sveti i izbjega-

HaKohen HaGadol Me'ehav - nije

vati oskvrnuti Njegovo Ime, jer

samo uobičajeni naziv za Kohen

obavljaju svetu službu. Ova micva

gadola, već znači "veći od svoje

za kohena također se odnosi i na

braće". Odavdje Gemara podučava

zabranu obavljanja hramske službe

da bi Kohen gadol (po mogućnosti)

nakon očišćenja u mikvi, ali prije no

trebao biti pametniji (bolje obra-

što je dan potpuno prošao.

zovan, mudriji) od svoje subraće

S gledišta micvi Talmud uči da iz istog tog izvora, micve da sudjeluje na sprovodu i pokopu svojih bliskih srodnika, dolazi zahtjev koji je obavezan svim Židovima (ne samo kohanim), da žaluju

za

svojih

sedam

najbližih

rođaka. Imajte na umu da ovo nije slučaj rabinskog proširenja i usStrana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

kohanima, veći (viši) po građi i imu-

zdravstvene razloge zbog kojih je

ćniji.

neobrezan). Ovo pravilo nije izričito

Levi - druga alija - 24 p'sukim – 21,16-22,15 Kohen koji ima manu koja ga isključuje ne može služiti u Mikdašu. Tora potom utvrđuje mnoge od tih nedostataka. Pravilo se ne odnosi samo na trajnu manu ili deformaciju, već i

na privremene nedostatke. Isključeni kohen može jesti od svete hrane (no ne od svih, već samo od određenih kategorija hrane), ali ne smije čak ni ući u Mikdaš.

navedeno u tekstu, već se uči pomoću "paralelnih tekstova" o korban Pesahu. I pored toga što je jedna od 613 micvot, vrijedno ju je spomenuti zbog toga što micva nema "ni poglavlja ni redaka".

nako je grešno.

Kohenova kći (i svaka žena) koja stu-

Š'liši - treća alija - 17 p'sukim – 22,17-33

pi u odnos s nekim kome je zabranjena, više ne smije jesti t'ruma. Ova micva također uključuje i situaciju kada se kćer kohena uda za ne-kohena. Tijekom braka ona ne smije jesti t'ruma. Ako joj suprug umre ili

S gledišta micvi

se razvede od nje, ona se može vra-

Životinje koje se prinose kao žrtve moraju biti bez mane. Zabranjeno je posvetiti životinju s manom kao korban. Također je zabranjeno stvoriti manu kod korbana. Mane o kojima se radi posebno su definirane od

Kohenu "baal mum" (s manom koja

titi kući svoga oca i jesti t'ruma - ako

ga isključuje) zabranjen je pristup

nije imala djece. Ukoliko ima djece

na područje Mikdaša od (vanjskog)

postoji bojazan da bi ih mogla hra-

žrtvenika prema unutra, ali smije

niti (njezina djeca nisu kohanim) s

ući u vanjsko područje dvorišta Beit

t'ruma. Stoga je zabranjena i njoj.

HaMikdaša, pa čak i obavljati neke

Osoba koja nesvjesno pojede t'ruma

i staviti bilo koji od dijelova životi-

mora dati naknadu kohenu time što

nje na Mizbe 'ah da se spali.

periferne poslove.

strane Tore i Talmuda. Ako životinja s manom bude prinesena, onda je još dodatno zabranjeno poškropiti njenom krvlju Mizbe'ah, ili zaklati (kao korban) životinju s manom, kao

Nadalje, kohenu koji postane "tame"

mu plati vrijednost toga te nadoda

privremeno je zabranjeno da uđe u

iznos koji je jednak 1/5 plaćenog.

Mikdaš, a ne smije se "približiti" niti

Jedenje "tevela" (proizvoda od koje-

vezano uz kućne ljubimce. Posav-

ga nisu oduzeta potrebna odvajanja)

jetujte se s rabinerom – kojemu su

zabranjeno je svima. Kršenje pred-

ove stvari poznate - za pojedinosti

stavlja skrnavljenje svetoga.

oko toga.

Zanimljiva stvar ... Ako ne-kohen

Životinja s manom ne smije se pri-

jede t'ruma, namjerno, on je pod

nijeti kao korban, čak i ako je prim-

prijetnjom "smrtne kazne s neba".

ljena od ne-Židova.

svetoj hrani. On ne smije jesti t'ruma ili druge "kodošim" dok god je "tame" bilo zbog kojeg razloga. Na dan nečistoće (za one koje su jednodnevne) ili zadnjeg dana (za one koje traju sedam dana), kohen uranja u mikve i, "kada zvijezde iziđu", ponovo mu je dopušteno da jede t'ruma. Ne-

košer meso ne samo da nije dozvoljeno jesti, već ono također čini

Kazna za jedenje tevela je ista. Mož-

da ovdje imamo primjer oprečnih vrsta grijeha (kao što smo razma-

kohena "tame".

trali prošli tjedan u vezi dva jarca za

Ne-kohen ne smije jesti t'ruma (ili

jedenje nečega što je "previše sveto"

drugu svetu hranu). Židovske sluge i radnici kod kohena ne mogu jesti t'ruma. Oto, "eved k'naani", koji se smatra

dijelom

imovine

kohena,

može jesti t'ruma njegova gospodara. Neobrezani muškarac ne smije jesti t'ruma (čak i ako ima valjane Godina 15 3 Broj 32 Strana

Jom kipur). Prvi grijeh uključuje za pojedinca. Drugi grijeh obuhvaća

Zabranjena je kastracija životinja. (Ovo je ozbiljno halahičko pitanje

Od ove točke do kraja 23. poglavlja

je čitanje Tore za prvi dan Sukota (također i za drugi dan, izvan Izraela) te drugi dan Pesaha (naš prvi dan hol hamoeda, drugi dan jom tova u huc laarec)

suprotno - tevel je tako svjetovan,

Tek rođeno mladunče životinje os-

bez bilo kakvih zasebnih "micvot",

taje s majkom 7 dana, i tek nakon

bez ikakvog čina posvećenja koji se

toga se smije koristiti kao korban.

s njime čini. Otići preko granica ha-

Zabranjeno je zaklati (kao korban ili

lahe u bilo kojem smjeru podjed-

za osobnu uporabu) životinju i njeStrana 3

OU Israel's Torah Tidbits:

(nastavak s 3. stranice)

zino potomstvo istog dana. Tora nas još jednom podsjeća da za korbanot koje se jede postoji vre-

Alija po alija

dalekosežne posljedice, ovisno o

izgovor "eh, propustio sam 13. dan,

tome tko je uključen, tko gleda,

a i ionako ne govorim braha". Broja-

kako se stvari percipiraju i sl.

nje omera je posebna i dragocjena

prekoračiti.

R'vi'i – četvrta alija - 22 p'sukim – 23,1-22

Do ove točke u sedri, Tora se bavila

Poglavlje 23 u Vajikra je "Odjeljak o

onime koji prinosi žrtvu i žrtvama.

blagdanima". Ono počinje izjavom:

Ona sada mijenja brzinu, te nalazi-

"Ovo su blagdani ..." Šabat je pred-

mo drugo značenje riječi žrtva, kao

stavljen kao prvi od blagdana (mi

biti spreman umrijeti za posvećenje

na to ukazujemo u kidušu petkom

B-žjeg Imena.

uvečer kada kažemo da je šabat

mensko ograničenje koje se ne smije

Ne smijemo oskvrnuti B-žje Ime; Njegovo Ime moramo posvetiti. Te

spomen na Izlazak i prvi od "dana koji se nazivaju svetima").

micva. Učinite to! Još jedna stvar. Čak i ako ste propustili noć i dan, i više ne brojite s braha - ako ste brojali omer svakog ponedjeljka uvečer (ili utorka tokom dana), tj. 7., 14., 21. i 28. (do sada), onda možete brojati s braha svakog ponedjeljka do kraja. To je stoga što postoji i micva da se broji tjedni omer. Uključite u svoju kavana, željeno

micvot imaju mnogo aspekata. Ži-

Na 14. dan nisana, prinosi se korban

dov je dužan da se radije odrekne

Pesah. Petnaestog nisana započinje

svog života nego da učini ijedan od

Blagdan

"tri velika prekršaja": ubojstvo, in-

Pesah), koji nalaže maces tijekom 7

cest/preljub i idolopoklonstvo. U

dana. Prvi dan je sveti dan kada je

Nakon 49. dana treba prinijeti pose-

vrijeme "prisilnog obraćenja", zah-

većina vrsta "melahe" zabranjena. (U

ban prinos 2 štruce kruha od novog

tijeva se mučeništvo čak i za "naj-

svakom konkretnom slučaju jom

uroda pšenice. To se čini na blagdan

manji" prekršaj.

tova, postoji pozitivna naredba da se

Šavuot koji ima ograničenje "me-

suzdrži od "melahe", te zabrana

lahe".

S gledišta micvi

macesa

(koji

zovemo

iščekivanje putovanja (kako stvar■

nog tako i duhovnog) iz Egipta do Sinaja.

Ovaj

odlomak

završava

vršenja "melahe"). Korban Musaf treba

podsjećanjem na darove s polja koje

Naši su učenjaci proširili opseg

prinositi na 7 dana Pesaha. Sedmi

se mora ostaviti za siromašne.

ovog vrlo značajnog para micvi:

dan je jom tov.

kiduš/hilul HaŠem.

Pored

teme

mučeništva, onaj tko prekrši bilo koju zabranu na posebno zloban način, osobito u javnosti, smatra se da

je

oskvrnuo

i

B-žje

Ime.

Nasuprot tome, poseban način na koji neka osoba može izvršiti micvu,

Nakon prvog dana Pesaha treba prinijeti omer (prinos ječma). Posebne korbanot se prinose na dan omera. Ne smijemo jesti različite vrste mladog zrnja sve do prinošenja omera.

S gledišta micvi Zbog gore navedenog skupa micvot postoji rasprava među autoritetima o tome je li u naše vrijeme brojanje omera obvezatno kao biblijska micva ili nije. Jedno od gledišta (i većinsko) jest budući da više nema pri-

čime ojača poštovanje prema micvot

Od dana prinošenja omera trebamo

nosa omera i dvije štruce kruha,

u očima drugih ljudi, čime raste

brojati razdoblje od 7 tjedana - 49

odnosno bez onoga odakle se broji i

poštovanje prema Tori, te Židova

dana. Tora kaže 50 dana, no mi to

prema čemu se broji, nema ni micve

koji drže Toru, ta osoba ne samo da

razumijemo kao "do 50. dana, ali ne

brojanja.

je izvršila micvu - ona je posvetila B-

i uključujući ga".

objavili da trebamo brojati čak i bez

žje Ime u narodu. Ista ova ideja proširena je na bilo koji aspekt ljudskog

ponašanja.

Religiozni

Židov (ili Židov koji barem izvana djeluje kao religiozan) ima stalnu mogućnost za kiduš /hilul HaŠem. Obična djela uobičajene ljubaznosti ili

neljubaznosti

Strana 4

mogu

imati

Podsjetnici za omer Ako iz bilo kojeg razloga više ne brojite omer s braha, molim Vas znajte da za vas još uvijek vrijedi micva brojanja. To znači da ne biste trebali odustati od brojanja narednih nekoliko tjedana i upotrijebiti

Međutim,

učenjaci

su

Beit HaMikdaša, kao spomen na Hram, i iz drugih razloga. Rambam i Chinuch smatraju da je brojanje omera neovisna micva koja vrijedi i danas - D'o'rajta (s autoritetom Tore). Imajte na umu da uvodni odlomak kod brojanja - hineni muhan ... izgleda da podrazumijeva Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

da je brojanje zakon po Tori, čak i

Menore. Svjetiljke Menore gorjele su

danas. S druge strane, završna mini-

svake noći, s desne strane s vanjske

molitva - Harahaman, podrazu-

strane zavjese koja je dijelila Svetište

mijeva da je to rabinska odredba za

od Svetinje nad svetinjama.

komemoraciju Beit HaMikdaša. Ova-

Ne možemo a da ne gledamo na

ko ili onako, naloženo nam je da

supoloženost blagdana i paljenja

brojimo dane omera. Također bismo

Menore kao na ideju Hanuke, blag-

koristiti trebali period omera za

kako na njegovom početku tako i na

poboljšavanje samih sebe, svojih

kraju. Naša praksa računanja vre-

karakternih

vjerskog

mena od zalaska sunca do izlaska

postupanja, baš kao što su i naši

zvijezda kao kodeš na oba kraja, dio

preci

razdoblje

je tosefete šabata, kao i dodatne

duhovnog rasta pripremajući se da

minute na oba kraja šabata i jom

stanu na Sinaju i prime Toru.

tova.

Hamiši - peta alija - 10 p'sukim – 23,23-32

Šiši - šesta alija - 12 p'sukim – 23,33-44

Prvi dan 7. mjeseca (tišreja) je svet

Petnaestog tišreja je Sukot, 7-dnevni

(Roš hašana), zabranjena je "melaha".

blagdan. "Melaha" (ograničenja za

Također, trebamo uzeti fino brašno

Prinose se i posebne žrtve Musaf,

jom tov) je zabranjena na njegov 1.

i ispeći 12 kruhova (po propisima

pored Roš hodeš Musafa. Imajte na

dan. Žrtve musaf treba prinositi

izrade macesa) koji su postavljeni

umu da šofar ne ulazi u popis za-

svakog od sedam dana. Osmi dan

na Šulhan u Mikdašu. Oni su također

povijedi ovdje, već u paršat Pinhas.

(ponekad se Šmini aceret - odnosno

bili stalno postavljeni u Hramu.

Ovdje se Roš hašana naziva Zihron

Simhat Tora - smatraju zasebnim

Kruhovi su se mijenjali jednom tjed-

t'ru'a, sjećanje na t'ru'a. U Pinhas,

blagdanom, a ponekad kao 8. dan

no, na šabat (peklo ih se u petak,

Tora nam kaže neka održimo "dan

Sukota) je također jom tov, s vlas-

osim ako je bio jom tov - tada su se

t'ru'a" - ovo je zapovijed da se puše

titim korban musafom.

pekli na erev jom tov). Kohanim koji

osobina

prolazili

i

kroz

u šofar.

To su blagdani, osim godišnjih

dana kojega obilježava paljenje svjetla hanukije u spomen na ponovno posvećenje Beit HaMikdaša. Ono što još snažnije to ističe je naglasak koji Tora stavlja na zamisao da su svjetla Menore stalna, vječna, uvijek, kroz generacije. U stvarnosti, prava Menora iz Beit HaMikdaša nije preživjela kroz generacije. Svjetla Hanuke jesu!

su bili na dužnosti podijelili bi te kruhove.

Deseti tišreja je Jom kipur. Moramo

šabatot i drugih prinosa u Hramu. U

postiti. U Mikdašu na Jom kipur ima

vrijeme žetve, u jesen, treba slaviti

Tora potom govori o sinu Židovke

Musaf.

Sukot.

i Egipćanina koji je "blagoslovio"

(Dodatno

na

posebnu

službu na Jom kipur opisanu u "Ahrei mot"). Jesti ili piti (bez valjanog razloga) kažnjivo je odsije-

Prvoga dana obavezni smo uzeti 4 vrste (lulav, etrog, hadasim, aravot).

canjem (smrću i više od toga s Ne-

Za vrijeme blagdana Sukota mo-

ba). Isto tako, na Jom kipur je za-

ramo boraviti u sukot. Ovo je s

branjena sva "melaha", te jelo i piće.

ciljem da poučimo sve naraštaje o

Na Jom kipur se moramo suzdržati

onome što je uslijedilo nakon Iz-

od (šabatne) "melahe".

laska, kad smo imali privilegiju

"…Uvečer devetoga u mjesecu, od

božanske zaštite u pustinji.

Iz ovog neobičnog izraza u tom

Š'vi'i - sedma alija - 23 p'sukim – 24,1-23

pasuku, Gemara uči ideju o tosefot

B-g kaže Mošeu da zapovijedi na-

večeri do večeri, držite svoj šabat."

šabat i jom tov, dodavanja iz svog dana u tjednu svetosti šabata i haga,

Godina 15 5 Broj 32 Strana

B-žje ime. Bio je stavljen u pritvor dok se čekala vijest od B-ga o tome kako ga kazniti. Naredba je bila da ga se kamenuje na smrt. Takva je trebala biti kazna za "blagoslov B-ga". Slično tome, i za ubojstvo slijedi

smrtna

životinje

traži

kazna.

Ubijanje

isplatu

naknade

vlasniku. Nanošenje ozljede nekoj osobi zahtijeva naknadu koja se temelji na nekoliko faktora koji su posljedica ozljede.

rodu da pripreme čisto djevičansko

Izvršeno je pogubljenje "bogohul-

maslinovo ulje za stalno paljenje

nika". ■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 263. Drži ga čistim: Zabrana da kohen postane nečist zbog pokojnika ... nećete se okaljati za osobom iz svoga naroda ... (Levitski zakonik 21,1)

Ne smije se približiti mrtvacu ... (Levitski zakonik 21,11) 271. Ne diraj: Zabrana da se Kohen Gadol oskvrne zbog mrtvaca ... (pa čak ni) zbog svog oca ili majke ne smije se okaljati.

264. Šiva: Obaveza da se žaluje za srodnicima

(Levitski zakonik 21,11)

... osim svoje najbliže rodbine, svoje majke, svog oca, sina, kćeri

272. Viši standard: Obaveza za Kohen Gadola da se

i brata; i svoje neudate sestre ... (Levitski zakonik 21,2-3)

oženi djevicom

265. Igra živaca: Zabrana da očišćeni kohen vrši službu

On će se oženiti ženom koja je djevica. (Levitski zakonik 21,13)

prije zalaska sunca

273. Ne samo to ...: Zabrana da se Kohen Gadol oženi

... oni neće oskvrnuti ime B-ga svoga ... (Levitski zakonik 21,6)

udovicom

266. Ne zovite je tako: Zabrana da kohen oženi ženu

Udovicom ... neće se ženiti ... (Levitski zakonik 21,14)

koja je "zona"

274. Vanbračno: Zabrana da Kohen Gadol ima

Ženom koja je "zona" ... (Levitski zakonik 21,7)

seksualne odnose s udovicom

267. Ne zovite je… – ček', ček'?: Zabrana da kohen

Neće ga oskvrnjivati njegovo potomstvo ... (Levitski zakonik

oženi ženu koja je "halala"

21,15)

... ili halala neće se ženiti ... (Levitski zakonik 21,7)

275. Da nitko ne dozna: Zabrana da kohen koji ima

268. Ovo mi je jasno: Zabrana da kohen oženi ženu

neki nedostatak služi

koja je razvedena

... tko ima manu, neće se približiti ... (Levitski zakonik 21,17)

Ženom koja se razvela od svoga muža ne može se ženiti ...

276. Dr. House: Zabrana da kohen s privremenim

(Levitski zakonik 21,7)

nedostatkom služi

269. Čak i protiv njegove volje: Obaveza da se posveti

Ni jedan koji ima nedostatak neće se približiti ... (Levitski

kohanim

zakonik 21,17)

Posveti ga ... (Levitski zakonik 21,8)

277. Radi kod kuće: Zabrana da kohen koji ima

270. Čekaj vani: Zabrana da Kohen Gadol uđe pod krov pod kojim se nalazi mrtvac

nedostatak uđe u Svetište Ne smije doći k zavjesi niti pristupiti žrtveniku ... (Levitski zakonik 21,23) 278. Uzmite si pauzu: Zabrana da obredno nečisti

kohanim obavljaju službu Hrama Moraju se povući od svetih stvari ... (Levitski zakonik 22,2) 279. Menu za van: Zabrana da obredno nečisti kohanim jedu teruma ... ne smije jesti od svetih stvari dok ne bude očišćen ... (Levitski zakonik 22,4) 280. Oprostite! Kuhinja je zatvorena! Zabrana da oni koji nisu koheni jedu teruma Nijedno strano lice ne smije jesti sveto ... (Levitski zakonik Strana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

22,10) 281. Nema povlastica: Zabrana da onaj kojeg je kohen unajmio kao pomoć jede teruma ... njegov radnik ne smije jesti svetoga ... (Levitski zakonik 22,10) 282. Neizrečeno: Zabrana da neobrezani kohen jede

292. Čak ni tada: Zabrana žrtvovanja životinja neŽidova koje imaju nedostatak Od ruke ne-Židova ne možete prinijeti bilo što od ovih ... (Levitski zakonik 22,25) 293. Osam dana u tjednu: Obveza da se prinosi samo životinja koje imaju najmanje osam dana

teruma

... od osmog dana, prihvatljivo je ... (Levitski zakonik 22,27)

...

294. Majka i čedo ponovo zajedno: Zabrana da se

283. Nisam rekao hala: Zabrana da halala jede terumu Kohenova kći koja se uda za ne-kohena ne smije jesti ... (Levitski zakonik 22,12) 284. Vrijeme i desetine: Zabrana da se jede urod od

zakolje životinju i njeno mlado ... nju i njeno potomstvo ne smijete klati u jednom danu. (Levitski zakonik 22,28) 295. Hilul Hašem: Zabrana da se obeščasti B-žje Ime

kojeg nije odvojena desetina

Ne oskvrnite moje sveto Ime ... (Levitski zakonik 22,32)

Neće oskvrnjivati svetinje ... da se odvoje od Hašema (Levitski

296. Kiduš Hašem: Obaveza da se posveti B-žje Ime

zakonik 22,15) 285. Drugoklasna roba: Zabrana da se životinje koje imaju nedostatak prinese kao žrtvu Ništa što ima manu, nećete prinijeti ... (Levitski zakonik 22,20) 286. Samo najviša kvaliteta: Obveza da se prinosi samo životinje bez mane ... bit će bez mane ... (Levitski zakonik 22,21) 287. Hej! Ne čini to!: Zabrana da se nanese defekt posvećenoj životinji ... ne smije biti nikakve mane na njoj ... (Levitski zakonik 22,21) 288. Dublje razumijevanje: Zabrana da se krvlju životinje koja ima nedostatak poprska žrtvenik ... na žrtvenik ... (Levitski zakonik 22,22) 289. Još dublje: Zabrana da se životinju koja ima nedostatak zakolje kao žrtvu ... ove nećete prinositi ... (Levitski zakonik 22,22) 290. Zamotaj mi sve: Zabrana da se spale dijelovi životinje koja ima nedostatak ... ni prinos na vatri od njih ... (Levitski zakonik 22,22) 291. Ne činite ni ovo: Zabrana kastriranja životinja Nemojte to raditi u svojoj zemlji. (Levitski zakonik 22,24) Godina 15 7 Broj 32 Strana

... bio bih posvećen među Izraelcima ... (Levitski zakonik 22,32) ■

297. Budi optimist: Obaveza da se počine na prvi dan Pesaha Prvoga dana bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,7) 298. Dobro, ne baš sasvim ...: Zabrana da se vrši rad prvoga dana Pesaha ... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,7) 299. Još! I još!: Obaveza da se prinese dodatnu žrtvu svakog dana Pesaha Sedam dana prinosite prinos... (Levitski zakonik 23,8) 300. Koliko vam drago: Obaveza da se počine na sedmi dan Pesaha ... sedmi dan bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,8)

301. Isto: Zabrana obavljanja■rada na sedmi danu Pesaha ... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,8) 302. Što sad?: Obaveza da se prinese Omer na drugi dan Pesaha ... donijeti omer od prve žetve ... (Levitski zakonik 23,10) 303. Jošon: Zabrana da se jede kruh od novog uroda prije Omera

■

Nećete jesti kruh, pečeno zrno ili svježe zrno do toga dana, Strana 7

(nastavak s 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

kada donosite prinos ... (Levitski zakonik 23,14) 304. Sprženo: Zabrana da se jede prženo zrnje novog usjeva prije Omera ... pečeno zrno ... (Levitski zakonik 23,14) 305. Svježe!: Zabrana da se jede svježe zrnje novog usjeva prije Omera ... ili svježeg zrna ... (Levitski zakonik 23,14) 306. Omeromjer: Obaveza da se broji Omer Od dana nakon blagdana, računat ćete kada prinijeti Omer ... (Levitski zakonik 23,15) 307. Lehem Mišne: Obaveza da se prinese dva kruha ... donijet ćeš kruh da njime bude mahano, dva kruha ... (Levitski zakonik 23,17) 308. Uzmi si slobodan dan: Obaveza da se počine na Šavuos Ovaj dan ćete proglasiti sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,21)

309. Uzmi taj posao i Šavuotaj: Zabrana obavljanja rada na Šavuos ... nećete raditi nikakav rad ... (Levitski zakonik 23,21) 310. Sretna Nova Godina! Obaveza da se počine na Roš Hašana ... bit će vam dan odmora ... (Levitski zakonik 23,24) 311. Zatvoreno na Novu godinu: Zabrana obavljanja rada na Roš Hašana ... nećete raditi nikakav rad ... (Levitski zakonik 23,25) 312. Poslije ću ti reći: Obaveza da se na Roš Hašana

prinese dodatna žrtva ... i prinesite žrtvu paljenicu B-gu. (Levitski zakonik 23,25) 313. Čini se kao da vrijeme ide vrlo polako: Obaveza da se posti na 10. tišreja ... mučit ćete sebe ... (Levitski zakonik 23,27) 314. Dugačak dan!: Obaveza da se prinese dodatnu žrtvu na Jom Kipur ... i prinesite žrtvu paljenicu B-gu. (Levitski zakonik 23,27)

Strana 8

315. Tako i tako smo većinu dana u sinagogi: Zabrana obavljanja rada na Jom Kipur Nećeš raditi nikakvog posla na taj dan ... (Levitski zakonik 23,28) 316. Druga strana priče: Zabrana da se jede ili pije na Jom Kipur Tko god ne bi sebe mučio, bit će odsječen ... (Levitski zakonik 23,29)

317. Uzmi dan za sebe: Obaveza da se miruje na Jom Kipur To je dan potpunog odmora za vas ... (Levitski zakonik 23,32) 318. Lijep dan za to: Obaveza da se počiva na Sukos Prvi dan bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,35) ■ 319. Može i noge podići na stol: Zabrana obavljanja rada na Sukos ... nećete raditi nikakvog posla. (Levitski zakonik 23,35) 320. Ovo je nešto drugo: Obaveza da se na Sukos prinese dodatna žrtva Sedam dana prinosite ćete žrtvu vatrom ... (Levitski zakonik 23,36) 321. Ovo nije Sukos: Obaveza da se počine na Šemini Aceres Osmoga dana bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,36) 322. Ovo je za vas: Obaveza da se prinese dodatnu žrtvu na Šemini Aceres I prinijet ćete prinos vatrom B-gu ... (Levitski zakonik 23,36)

323. Znate kako to ide: Zabrana da se obavlja posao na Šemini Aceres ... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,36) 324. Maši, maši, maši: Obaveza da se uzme četiri vrste na Sukos Uzet ćete ... plod citrusa, grane datuljine palme, mirisne grane i grane vrbe ... (Levitski zakonik 23,40) 325. Koliba: Obveza da se sedam dana boravi u suki Boravit ćete u kolibama sedam dana ... (Levitski zakonik 23,42)■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Kako posvećujemo Ime Hašema? Stih "‫ִש ָּה ֵאל‬ ְ ‫״בנֵמ״מ‬ ְ ְ ‫מ״ב ֹו‬ ְ ‫"עְ ִנ ְק ַד ְש ִת‬se često navodi kao izvor za obvezu posvećivanja imena Hašema.

• Koji postupci čine "Kiduš Hašem"? Dok Sifra tvrdi da se stih odnosi na obvezu mučeništva, Rambam tvrdi da on također govori o ukupnom dobrom ponašanju. Za koji od ovih pristupa pronalazite više podrške u tekstu? • U različitim vremenima u povijesti Židovi su postajali mučenici. Što čovjeku daje snage da tako postupi? Kako treba gledati na one koji nemaju snage da prihvate taj izazov? Vidi Rambamov Iggeret HaShemad i njegov stav prema ‫( אנעסמם‬anusim, onima koji su prinuđeni da napuste judaizam, op.ur.) iz njegovog vremena koji su radije izjavili Šahadu (islamski credo, ispovijest vjere) nego da ih almohadi pobiju. Sektaške rasprave o Omeru Datum prinosa Omera bio je izvor vatrene rasprave između različitih sekti Judaizma kroz više od dvije tisuće godina. Tora ne daje nikakav kalendarski datum, već samo navodi da se omer ima prinijeti " ‫״ד ַש ָּב‬ ַ ‫ׇּח ַה‬ ֳ ‫( " ִ מ‬mimahorat hašabat). Dok samarijanske, karaitske i kumranske sekte tumače da se " ‫"ד ַש ָּב‬ ַ

(hašabat) odnosi na sedmi dan u tjednu (i da se stoga prinos Omera prinosi u nedjelju), rabinski judaizam tvrdi da se to odnosi na prvi dan Hag HaMacota (i da se Omer prinosi 16. nisana).

prinošenja žrtava na vanjskom žrtveniku tako i Lehem HaPanim na unutarnjem Stolu. Zašto je, dakle, potrebno da u Hašemovom prebivalištu ima hrane?

• Što potiče rabinsko gledište da se riječ "šabat" tumači na ovaj način? Je li to doslovno tumačenje te riječi? Koja druga tekstualna ili teološka pitanja mogu navesti rabinske komentatore da se ne slože sa tumačenjima sekti?

• U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani sa sklapanjem saveza, i služili su istoj svrsi koju danas ima rukovanje. S obzirom na to, R. Hovav Yechieli sugerira da su Lehem HaPanim činili obrok kojim se sklapa savez kojim se stalno obnavljao Sinajski savez. Kakvu tekstualnu ili konceptualnu podršku možete dati za ovo tumačenje?

• Prema sektaškim skupinama, što ima tako značajno u vezi nedjelje da bi Hašem naložio da prinos Omera (a time i Šavuot) uvijek padnu točno na taj dan? Osim toga, to što za Šavuot nije postavljen određen datum služi tome da prekine bilo kakvu vezu između njega i povijesnog događaja Objave. Kako to utječe na "‫״ עה נע‬ ‫"חג ״‬ (blagdan primanja Tore)? Kislev razumije da fraza " ‫ׇּח ַה‬ ֳ‫ִ מ‬ ‫( " ַד ַש ָּב‬mimahorat hašabat) znači "dan nakon prestanka", i da ona sugerira da je Omer izvorno prinešen na dan nakon prestanka padanja mane. Zapravo, cijeli je prinos bio zamišljen kako bi se njime obilježilo čudo mane i potonji prijelaz iz nadnaravne providnosti u prirodni način življenja. Zašto bi moglo biti važno sjećati se čuda mane upravo tije k om sez on e žetve? ‫״‬

Kruh Saveza

• Hrana igra važnu ulogu u mnogim vjerskim obredima. Rituali Miškana nisu iznimka, i oni uključuju kako službu

Godina 15 9 Broj 32 Strana

Oko za oko Kao kaznu za određene oblike fizičkog napada Tora postavlja načelo kažnjavanja "mjerom za mjeru" (talion), objavljujući da čovjek daje "oko za oko".

• Da li je takva odmazda najpravedniji oblik pravde, ili je to "okrutna i neuobičajena" kazna? • Prilikom određivanja kazni za zločine, koji bi od sljedećih ciljeva trebao biti najviši: naknada štete žrtvi, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili zastrašivanje? Što preporuča zakon "mjera za mjeru"? Je li to pravilo ili izuzetak u Tori?

• Velika

većina talmudskih mudraca presuđuje da u slučajevima tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali, je li to jednostavna interpretacija stihova u Tori? Da li se pšat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske presude? Ako da, zašto? I kao najvažnije, kako usuglasiti pšat i draš? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 9

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Herem i harem

Hebrejska riječ herem‫ חהם״‬većini je nas poznata kao zabrana, izopćenje. Ova vrsta cenzure razvila se u talmudsko vrijeme i u srednjem vijeku. Međutim, biblijska riječ također ima značenje "zabraniti". Klein tvrdi da je u biblijskom hebrejskom ona značila zabraniti, posvetiti, zaplijeniti. (Postoji rasprava o tome da li njeno značenje "uništiti, istrijebiti"

■

ima isto porijeklo, jer u arapskom se ova dva značenja različito pišu.) U talmudskom hebrejskom ona se ta-

njeno ili čuvano na sigur-

Tri naziva za mjesta također su

kođer počela odnositi na jednu vr-

nom" iz korijena harama

povezana s tim korijenom. Za goru

stu zavjeta (kao što nalazimo u mo-

"čuvao je, zabranio je."

Hermon - ‫דה״חה ע‬, najvišu izrael-

litvi Kol Nidrei.)

Druga slična riječ je marano - Ži-

Even-Shoshan u svojoj konkor-

dovi iz Španjolske i Portugala koji

danciji napominje da se od 51 poja-

su bili prisiljeni preobratiti se na

vljivanja tog biblijskoj glagola, sva

kršćanstvo, no u tajnosti su se držali

osim tri od njih imaju smisao "uni-

judaizma. Ono ima prilično neuku-

štiti". Jedno (Jišajahu 11,15) znači

snu etimologiju:

"presušiti" a dva (Miha 4,13 i Vajikra 27,28) se odnose na posvećenost B-gu. Ovo se značenje ogleda u srodnom arapskom harim - "sveto, zabranjeno". Ovaj korijen se poja-

vljuje u brojnim arapskim izrazima, kao što su Al-Haram ash-Sharif arapski naziv za sveto Hramsko brdo. Riječ harem također proizlazi iz tog korijena:

sku planinu i jedinu koja ima snježne vrhunce, uglavnom se pretpostavlja da joj ime potječe od ‫חהם‬. Neki kažu da je to zbog toga što je nedostupna, nepristupačna, "izvan granica". Drugi kažu da je služila kao sveto mjesto Kanaancima koji

1583, od šp., dosl. "svinja,

su živjeli u tom području (vidi Šof-

prase," izraz

iz

tim 3,3, gdje se naziva Har Baal

arapskog muharram "zabra-

Hermon‫״ח ְה ֹו ״‬ ֶ ‫ ַדה ַב ַ ל‬, što ukazuje

njena stvar" (jedenje svinje-

da se tamo vršilo štovanje). Ram-

tine zabranjeno je musli-

ban, u svom komentaru na Devarim

manskim i židovskim vjer-

3,9 spominje obje ove teorije. (Treća

skim zakonom), od haruma

teorija se spominje u apokrifnoj

"bilo je zabranjeno".

knjizi Hanoh (Henok) I, poglavlje 6,

prezira,

Zbog tog podrijetla, termin se da-

gdje piše da se planina naziva Her-

nas obično ne upotrebljava. Hebrej-

mon, jer su se anđeli tamo zavjeto-

ski koristi anusim ‫ אנעסמם‬- oni koji su

vali).

1634, iz turskog harem, od

bili prisiljeni konvertirati. U engle-

Još jedna lokacija koja svoje ime

arapskog haram "žene i pri-

skom jeziku, Crypto-Jews (kripto-

izvodi iz tog korijena je Wadi Hara-

ležnice," izvorno "ženska

Židovi) je postalo prihvatljiva alter-

mia ‫עא מ״חה מד‬, sjeverno od Jeruza-

četvrt", dosl. "nešto zabra-

nativa.

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

lema (u blizini gradova Eli i Maaleh Levona). Ona doslovno znači dolina

Herem i harem

prosbul Prosbul je izraz vezan uz šmita

jikra 26,19). A R. Josef je rastumačio: To su bula'ot (gradska vijeća) u Judi. Buti znači siromašan, kao što je pi-

razbojnika. Ovaj uski prolaz između

(šabatnu) godinu. Prema Tori, u

dvije vrlo visoke planine ne ostavlja

godini šmita poništavaju se svi

prostora za zaobilazni put. Kao što

dugovi. Međutim, Hilel Stariji do-

je ranije spomenuto, ovaj put je po-

nio je propis koji bi omogućio da se

vijesna prometnica Biblije. Stoljeći-

pozajmice naplate. To bi pomoglo

ma su hodočasnici i putnici pro-

kako bogatima (kojima bi njihovi

lazili tom dolinom na svom putu u

zajmovi bili vraćeni) tako i siroma-

Jeruzalem. Lokalni razbojnici bi

šnima (kojima bi se mnogo radije

iskoristili osobitosti reljefa i oteli

pozajmljivao novac). Dokument ko-

svoj danak od putnika.

jim je objavljen ovaj propis naziva

Tako ovdje vidimo da iako su ra-

se prosbul (ili prozbul) - ‫פהעזבעל‬, (a

bini držali da je važno podučavati

ponekad i ‫)פהעסבעל‬.

moralne pouke kroz drašot koje

Ovi razbojnici bi "zaplijenili" imovinu svojih žrtava. Ta je dolina također bila mjesto važne bitke u doba Makabejaca. Drugačija vrsta izraza vezanog uz

Koje je porijeklo ove riječi? O tome ima rasprava u Gemari (Gitin 36b37a):

đutim, on se zapravo odnosi na ka-

‫אמ ״פהעסבעל ״א ה ״הב ״חס א ״פהעס ״בעלמ״‬ ‫עבעטמ ״בעלמ ״אלע ״ שמהמם ״ מב ״(עמקהא ״ ע)״‬ ‫עשבה מ״א ״גאע ״ עז ם״ע נמ״הב״מעסף״אלע״‬ ‫בעלאע ״שבמדע ד״בעטמ״אלע״ד נממם״ מב״‬ ‫( בהמם ״טע) ״ד בט ״ במטנע ״א ה ״למד ״הבא״‬ ‫לל עזא״ אמ״פהעסבעל״א"ל״פעהסא״ מל א‬

naanski grad pod nazivom Horma -

"Što je (značenje ) prosbula? R. His-

oko 25 kilometara istočno od Beer

da kaže: Pros (donošenje) buli i buti.

Sheve.

Buli znači bogat, kao što je pisano, 'I

nazive mjesta je hebrejski ad horma -‫ ָּח ְה ָּ ד ״‬- ַ što znači "do potpunog

uništenja". Ovaj izraz nalazimo u Bamidbar 14,45 i Devarim 1,44. Me-

ja ću slomiti ponos tvoje moći' (Va-

sano, 'Ti ćeš mu svakako posuditi dovoljno [ha'avet ‫ ד בט‬je istovjetno buti( ‫] בעטמ‬Devarim 15,8). Raba je upitao nekog stranca [koji je govorio grčki, Soncino sugerira "jezikoslovca"] 'Što znači prosbul?' Ovaj je

odgovorio: 'Pursa (donošenje) odluke o nečemu.'"

pronalaze hebrejske riječi u stranim pojmovima, oni su također znali kada upitati stranog jezikoslovca što riječ uistinu znači. Čak i sada, mi ne znamo točno što je prosbul značio na grčkom. Klein piše: Vjerojatno skraćeno od pros boule bouleuton (= pred sazivom vijećnika), od pros (= prema, ka, nasuprot, ispred, u prisustvu), dativ od boule (= savjet, razmatranje, skup) i opći plural od bouleutes (= vijećnik), od bouleuein (= posavjetovati), od boule. Ovdje spomenuti boule isti je kao u Gemari (mada očito sve u svemu etimološki današnjeg

različit.)

Donji

dom

grčkog zakonodavnog

tijela poznat je kao Boule. Steinsaltz (i drugi) također nude grčku riječ prosbole, koja znači isporuka, prijenos prilikom prodaje. ■

Godina 15 11Broj 32 Strana

Strana 11

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

U rokovniku

Upravljanje vremenom je više od upravljanja i veće od vremena. Stvar je u samom životu. B-g nam daje jednu stvar iznad svega ostalog: sam život. I On nam ga svima daje pod istim uvjetima. Bez obzira na to koliko smo bogati, još uvijek imamo samo 24 sata dnevno, 7 dana tjedno i određen raspon godina koje su, bez obzira koliko duge, još uvijek prekratke. Bez obzira na to tko smo, što radimo, kakve darove imamo, jedina najvažnija činjenica o našem životu, o kojoj sve drugo ovisi, jest kako trošimo svoje vrijeme. "Vijek je našeg života sedamdeset godina, ako smo jaki i osamdeset," kaže psalam 90. i unatoč masovnom smanjenju broja prijevremenih smrti u prošlom stoljeću, prosječan životni vijek u svijetu, prema najnovijim podacima Ujedinjenih naroda (20102015) iznosi 71,5 godinu. Tako, zaključuje psalam, "Nauči nas naše dane brojati kako bismo stekli mudro srce," podsjećajući nas da upravljanje vremenom nije samo sredstvo produktivnosti. Ono je, zapravo, duhovna vježba. Stoga je tu sljedeća ideja koja mijenja život, i koja zvuči jednostavno, ali to nije. Ne oslanjaj se isključivo na popis stvari koje treba obaviti. Koristi rokovnik. Najuspješniji ljudi upisuju svoje najvažnije zadatke u svoj dnevni kalendar. Oni znaju da ako nešto nije tamo, neće biti učinjeno. Popisi stvari koje treba obaviti su korisni, ali nisu dovoljni. Oni nas podsjećaju što trebamo napraviti, ali ne i kada. Oni nam ne pomažu razlikovati ono što je važno od onog što je hitno. Oni naš um zapošljavaju trivijalnim stvarima i ometaju nas onda kada bismo se trebali fokusirati na stvari koje su najvažnije na duge staze. Jedino rokovnik povezuje što Strana 12

sa kada. A ono što vrijedi za pojedinca vrijedi i za zajednice i kulture u cjelini. To je poanta židovskog kalendara. Zato je poglavlje 23 Levitskog zakonika, koje čitamo u ovotjednoj parši, toliko temeljno za neprekidnu vitalnost židovskog naroda. Ono nam daje tjedni, mjesečni i godišnji pregled svetih vremena. To je nastavljeno i prošireno u parši Behar na sedmogodišnje i pedesetogodišnje cikluse. Tora nas prisiljava da se sjetimo onoga što suvremena kultu-

Ljudima kao društvenim bićima, najvažnija su vremena koja zajedno dijele. Z

Židovski kalendar je

upravo to: struktura zajedničkog vremena. ra redovito zaboravlja: da naši životi moraju imati posvećena vremena kada se fokusiramo na stvari koje životu daju značenje. I, budući da smo društvena bića, ta najvažnija vremena su vremena koja dijelimo. Židovski kalendar je upravo to: struktura zajedničkog vremena. Svima nama je potreban identitet, a svaki identitet dolazi sa pričom. Zato trebamo vrijeme u kojem se podsjećamo na priču o tome odakle smo došli i zašto smo ono što jesmo. To se događa na Pesah, kada ponovno proživljavamo trenutak osnivanja našeg naroda na početku njegovog dugog hoda prema slobodi. Potreban nam je moralni kodeks, ugrađeni satelitski navigacijski sistem, da nas vodi kroz pustoš vremena. To je ono što slavimo na Ša-

vuot kada ponovno proživljavamo trenutak u kojem su naši preci stajali pod Sinajem, sklopili savez sa B-gom i čuli s neba proglas Deset zapovijedi. Potreban nam je redoviti podsjetnik o kratkoći samog života, a time i potrebe da mudro koristimo vrijeme. To je ono što činimo na Roš Hašana kada stojimo pred B-gom na sudu i molimo za to da budemo upisani u Knjigu života. Potrebno nam je vrijeme kada se suočavamo sa svojim pogreškama, ispričavamo za krive stvari■ koje smo napravili, vrijeme kada popravljamo stvari, odlučujemo se promijeniti i tražimo oproštenje. To je zadaća na Jom Kipur. Moramo se podsjećati da smo na putovanju, da smo samo 'stranci i prolaznici' na zemlji, te da je mjesto na kojem živimo samo naše privremeno prebivalište. To je iskustvo koje imamo na Sukot. I potrebno nam je, s vremena na vrijeme, da se odmaknemo od neprestanog pritiska posla i nađemo počinak u kojem možemo slaviti naše blagoslove i obnoviti naša zajedništva te oporaviti punu snagu tijela i uma. To je šabat. Bez sumnje, većina ljudi – barem onih koji promišljaju – zna da su te stvari važne. Ali nije dovoljno znati. To su elementi života koji postaju stvarni kad ih živimo, a ne samo kad ih znamo. Zato oni moraju biti u kalendaru, a ne samo na popisu stvari koje treba obaviti. Kao što Alain de Botton ističe u svom djelu Religija za ateiste, svi mi znamo da je važno popraviti porušene odnose. Ali bez Jom Kipura, postoje psihološki pritisci koji mogu

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: U

rokovniku Roman Krznarić nas podsjeća da je moderno društvo "usmjereno na to da nas odvuče od smrti. Propaganda stvara svijet u kojem su svi zauvijek mladi. Stare ljude trpamo u staračke domove, van pogleda i daleko od misli." Smrt je za nas postala "tabu-tema kao što je seks bio u viktorijanskoj eri."

uzrokovati da bezgranično odugovlačimo sa tim popravcima Ako smo povrijeđena strana, možda ne želimo pokazati drugim ljudima svoju povrijeđenost. To čini da izgledamo krhki, ranjivi. A ako smo strana koja je nekog povrijedila, može nam biti teško priznati našu krivnju, ne samo zato što se osjećamo toliko krivima. Kao što on kaže: "Može nam biti toliko žao što vidimo svoju nesposobnost da se ispričamo." Činjenica da postoji Jom Kipur znači da postoji dan u kalendaru na koji moramo obaviti popravke – i to je olakšano činjenicom da i svi drugi čine isto. Njegovim riječima: To je dan koji čini da sjedimo tu i pričamo o sitnom incidentu od prije šest mjeseci kada si ti lagao, a ja sam prijetio i ti si me optužio za neiskrenost, a ja sam tebe rasplakao; o incidentu koji nijedan od nas ne može baš zaboraviti, ali ga niti ne možemo spomenuti i koji je polako počeo nagrizati povjerenje i ljubav koju smo nekoć imali jedan prema drugome. To je dan koji nam daje priliku, a uistinu i odgovornost, da prestanemo razgovarati o našim uobičajenim poslovima te da ponovno otvorimo slu-

Godina 15 13Broj 32 Strana

čaj za koji smo se pretvarali da ga se više ne sjećamo. Mi ne činimo to zbog svog zadovoljstva, već smo poslušni pravilima. Upravo tako: mi se pridržavamo pravila. Mi slijedimo židovski kalendar koji uzima mnogo važnih istina o životu i, umjesto da ih stavi na popis stvari koje treba obaviti, on ih piše u rokovnik. Što se događa kada nemamo takvu vrstu rokovnika? Moderno zapadno sekularno društvo je primjer na kojem možemo proučavati posljedice toga. Ljudi više ne pričaju priče o narodu. Stoga su nacionalni identiteti, osobito u Europi, gotovo stvar prošlosti – jedan od razloga za povratak krajnje desnice u zemljama poput Austrije, Nizozemske i Francuske. Ljudi više ne dijele zajednički moralni kodeks, što je razlog zbog kojeg studenti na sveučilištima traže da se maknu govornici s čijim se pogledima ne slažu. Kada ne postoji zajednički kodeks, ne može postojati ni razumna rasprava, već samo upotreba sile. Kada je riječ o prolaznosti života,

Očišćenje i oproštenje su izbačeni iz javnog života, te su zamijenjeni javnim sramoćenjem, zahvaljujući društvenim mrežama. Kad je riječ o šabatu, gotovo svugdje na zapadu, dan odmora zamijenjen je svetim danom kupovine, a sam odmor zamijenjen je neumornom tiranijom pametnih telefona. Prije pedeset godina, najraširenije predviđanje bilo je da će do sada gotovo sve biti automatizirano. Radni tjedan skratit će se na 20 sati i naš najveći problem bit će što učiniti sa svojim slobodnim vremenom. Umjesto toga, ljudi danas rade teže nego ikad i imaju sve manje i manje vremena za traženje stvari koje život čine značajnim. Kao što je Leon Kass nedavno rekao, ljudi se "još uvijek nadaju pronaći smisao u svojim životima, ali su sve više zbunjeni oko toga kako bi vrijedan život trebao izgledati, i kako bi oni mogli takav život živjeti." Stoga je tu čudesna ideja židovskog kalendara koja mijenja život. Filozofija traži vječne istine. Za razliku od toga, judaizam uzima istine i prevodi ih u vrijeme u obliku svetih zajedničkih trenutaka u kojima imamo iskustvo velikih istina na način da ih živimo. Tako: što god želite postići, zapišite u rokovnik, inače se neće dogoditi. I živite prema židovskom kalendaru ako želite iskusiti, a ne samo razmišljati o stvarima koje životu daju značenje. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Zeitgeist (Duh vremena) U rabinskoj literaturi nalazimo brojne misli koje izražavaju namjeru Tore da kohanim - Aharonovim svećeničkim muškim potomcima - zabrani da dolaze u doticaj s pokojnicima. Ramban opisuje kako je "običnom" Židovu, nazovimo ga tako, ne-kohenu, zadubljenom u svakodnevno materijalno postojanje takmičarskog života nužno stalno podsjećanje na vlastitu smrtnost, kako bi umirio pretjerane želje i zle postupke. Kohein nije takav, on je svećenik koji služi u Hramu i na taj je način odmaknut od svakodnevnih borbi svjetovnog društva koje duhovno slabe čovjeka. Takvom kohenu nije potreban takav podsjetnik budući da je blizina B-žjeg duha, nazovimo to tako, koju sa sobom donosi služba u Hramu, dovoljna da kohen nema potrebu proživljavati pouku viđenja smrti izbliza. Ova Rambanova ideja zasigurno je naišla na prihvaćanje miljea njegovog vremena - kasnog srednjeg vijeka kršćanske Europe. Na to me podsjetio velik, gotovo bizaran, toranj sa satom koji gleda na glavni gradski trg u Pragu. Vizualnim stilom srednjovjekovne umjetnosti, a potom i onovremene tehničke genijalnosti, on prikazuje

Strana 14

gnusnog anđela smrti koja udara po satnom zvonu i time označava protok vremena. Ta satna kula zasigurno je proširila svoju poruku generacijama onih koji su je promatrali, i čiji je životni vijek bio kratak. Medicina je bila primitivna, bolesti i beskrajnog nasilja bilo je napretek, a smrt je bila svakodnevni događaj i suputnik u životu većine ljudi. No danas je toranj sa satom u Pragu uglavnom turistička atrakcija, bizarno čudan i ne baš autentičan za poruku koju je nekoć nastojao prenijeti. Dakako, smrt nije protjerana iz našeg svijeta. Njezina neizbježnost nije popustila. No, utisak koji ostavlja na nas umnogome je drugačiji od onoga kakav je bio za naše pretke nekoliko stoljeća ranije. U našem modernom društvu gotovo da je doživljavamo ležerno. I primijetio sam da se čak i tijekom mog života, odnos prema njoj promijenio čak i među kohanim. U današnje vrijeme kohanim prisustvuju sahranama iako paze da tehnički izbjegnu kršenje zakonskih halahičkih restrikcija u vezi bivanja unutar granica područja na kojem je samo mrtvo tijelo prisutno. Sjećam se da su se za vrijeme moje

mladosti, kohanim držali podalje od bilo kojeg pogreba u bilo kojim okolnostima i gotovo pod svaku cijenu. Dugo vremena u židovskoj povijesti, zajednice i sinagoge nećkale su se angažirati za rabina nekoga tko je bio kohen jer on ne bi mogao obavljati dužnosti na pogrebima i prilikom postavljanja nadgrobnog spomenika. Moderna tehnologija, te upotreba halahičke domišljatost i zakonskih mogućnosti ublažile su velik dio tih problema za modernog rabina današnjice koji je kohen. Mislim da je ■ ovo primjer kako se razmišljanje našeg suvremenog naraštaja u odnosu na smrt promijenilo. Mi znamo da se ona događa i da je svima suđeno da na kraju podlegnu njenoj pojavi. Ipak, to nije ozbiljna stvar o kojoj bi trebalo raspravljati, i ne bi trebalo dopustiti da ona pretjerano optereti ili omete naš način života i naša uvjerenja. Ova parša mi uvijek prizove u sjećanje tu veliku promjenu u našem pogledu na život i smrt. Rambanova spoznaja me podsjeti na tu ogromnu promjenu u našim mislima i djelima. Ne postoji način da bilo tko uspije tako u potpunosti zatvoriti vrata svog religioznog Židovskog doma

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

da isključi utjecaje prevladavajuće kulture od ulaska u naše domove i utjecaja na naše obitelji. Zeitgeist prevladavajuća kultura vremena i mjesta - uvijek je bila snažna i ponekad škodljiva sila u Židovskoj povijesti. Tijekom razdoblja Prvog hrama vladao je zeitgeist obijesnog i univerzalnog poganstva koji nam objašnjava grijehe i kažnjavanje Izraela i Jude. Blještavilo grčke kulture i rimske tehnologije dovelo je u Židovsko društvo u doba Drugog hrama helenizam i preporod poganstva. U Židovskom društvu neposredno pred uništenje Drugog hrama bio je prisutan mesijanski zeitgeist koji je iznjedrio sektaški asketizam te na kraju doveo do nastanka kršćanstva. Zitgeist islamske filozofije u srednjem vijeku pomogao je potaknuti filozofska djela takvih velikih učenjaka Tore kao što su to bili Saadia Gaon, Rambam i rabin Yehuda Halevi. Duh vremena u sedamnaestom, osamnaestom i devetnaestom stoljeću - prosvjetiteljstvo, reformacija, marksizam, itd - stvorio je reformno židovstvo, sekularizma i vrlo snažnu židovsku ljevicu, koja je nastala u Njemačkoj i istočnoj Europi, a potom se proširila po čitavom Židovskom svijetu. Iz svega navedenog vidljivo je koliko je važan opći zeitgeist za smisleno razumijevanje Židovskog života prošlosti i sadašnjosti. U jidišu postoji jedna fraza koja kaže sve o tome: "Vi est kristilt zich azoy yidilit zich" - sve što je aktualno u ne-židovskom svijetu jednako tako postaje aktualno u židovskom svijetu. Ovo urođeno prepoznavanje utjecaja zeitgeista za nas je važno da razumijemo kada odgovaramo na aktualne izazove koji se nalaze Godina 15 15Broj 32 Strana

Zeitgeist (Duh vremena) pred državom Izrael, Židovskim narodom i samim judaizmom. Sadašnji prevladavajući zeitgeist u zapadnoj civilizaciji je zeitgeist nekontroliranog liberalizma i moralnog izjednačavanja. Više nisu umjesne ideje poput dobra i zla, ispravnog i pogrešnog, agresije i opravdanog oružanog odgovora. Prije više desetljeća bila je popularna knjiga pod naslovom "Ja sam OK, ti si OK" koja je propovijedala svijet u kojem nema osuđivanja, svijet u kojem sve prolazi i nekako sve samo sebe dovodi u red. Ova je filozofija postala rasprostranjena i dominantna u našem današnjem svijetu. Nije ni čudo da je pitanje Arapa Palestinaca danas glavni uzrok političkog liberalizma.

Današnji zeitgeist je

anti-židovski u moralnom i praktičnom smislu.

Nijedna količina činjenica u vezi stoljeća agresije protiv Židova, bezbroj terorističkih napada, deseci tisuća Židova ubijenih u ime arapskog nacionalizma neće promijeniti način razmišljanja današnjih liberala. Zeitgeist ne zahtijeva nikakvu prosudbu o tome što je pravo ili krivo, niti kakav obzir prema moralnoj stvarnosti te situacije. Postoje tisuće ljudi, posebice na sveučilištima širom zapadnog svijeta, koji se identificiraju sa slučajem Palestinaca, bez ikakvog znanja o složenosti situacije i povijesti koja nas je dovela do današnjeg dana. To je cool i prihvaćena stvar za učiniti kritizirati i delegitimizirati Državu Izrael u svakoj prilici, gotovo bezglavo, te automatiziranim i robotskim žargonom.

Današnji zeitgeist je anti-židovski u moralnom i praktičnom smislu. On opravdava, pa čak i promiče, gay brakove, niže standarde obrazovanja, izbjegavanje braka i obveze, te potiče ovisnost o drugima, te ovisnost o vlastima za hranu i ispunjenje. Judaizam je sazdan na obitelji, na tradiciji, na trajnim moralnim vrijednostima i na brizi za druge. Tragično je što ove ideje i vrijednosti ne rezoniraju s današnjim zeitgeistom. Danas je vrlo teško, čak i u najreligioznijim i najzaštićenijim obiteljima, odgojiti djecu koja će podržati te tradicionalne Židovske vrijednosti u svom životu. Zeitgeist je iznjedrio tehnologiju bez premca u čitavoj ljudskoj povijesti. Sama ta tehnologija postala je zarazna do te mjere da je u potpunosti obuzela živote mnogih naših mladih, te ih učinila nesvjesnima stvarnih problema u životu i svijetu koji ih okružuje. Lakoća dostupnosti droga je u porastu i približava se zakonskom prihvaćanju - ne više samo u medicinske svrhe. Možda stare tradicionalne metode obrazovanja više neće uspijevati u rješavanju agresivnosti i obijesti današnjeg zeitgeista. U kulturi neprestanog slanja elektronskih poruka, glazbenog svijeta divljih nasilnih melodija i tekstova, visokih očekivanja koja zahtijevaju tek minimalni napor, ono što je moralno ili tradicionalno automatski se čini zastarjelim. Moralno pravo Židovskog naroda na zemlju Izrael ne znači ništa u kulturi koja ne priznaje nikakve moralna prava. To je borba s kojom se suočavamo. U njoj neće biti lako pobijediti, ali ne možemo si priuštiti da izgubimo. ■

Strana 15

Rabbi Dovid Goldwasser:

U nekom drugom svijetu "Govori djeci izraelskoj i reci im: Hašemovi blagdani koje je odredio i koje ćete sazivati kao sveto okupljanje – to su Moji blagdani. Šest dana neka se radi, a sedmi dan je dan potpunog počinka, dan svetog okupljanja; ne smijete obavljati nikakav posao ..." (Vajikra

kom tjedna. No to se ne može odnositi i na jom tov koji često padne usred tjedna. Čovjek se tada još nije zamorio od posla, pa činjenica da se odmara pokazuje da to čini zbog svetosti blag-

23,2.3). Raši tumači da se u stihu šabos spominje u vezi s blagdanima i uči nas da tko god oskvrni blagdane, kao da je oskvrnuo šabos, a tkogod

Svetost šabosa je tema koja

Svetost šabosa je tema koja zahtijeva temeljito izučavanje. Šabos, kao i svaku drugu micvu, potrebno je izvršavati s određenim osjećajem. Micva u kojoj nema osjećaja nije prava micva. Mora se imati na umu da je šabos naše duhovno "pojačalo" za cijeli tjedan. To je ono što nas opskrbljuje snagom i omogućuje da se

zahtijeva temeljito izučavanje.

razvijamo i prevladamo duhovne

Micva u kojoj nema osjećaja

izazove tijekom tjedna. Kao što je

nije prava micva.

poznato, svaki dan u tjednu "hrani se" šabosom.

čuva blagdane, kao da čuva šabos. Kako su točno povezani šabos i jom

dana – jer je micva koju je Hašem

tov?

zapovijedio.

■

Mnoštvo je koraka koje treba učiniti kako bi se pospješila ispravna

Mahariz objašnjava kako činjenica

Iz tog stiha učimo da ispravno po-

atmosfera koja pridonosi pravom

da se čovjek poslije šest dana napor-

našanje na jom tov dokazuje da je

poštivanju šabosa. Kad se pripre-

na rada na šabos odmara, nije nu-

glavni razlog odmora keduša hajom,

mamo za šabos, ne treba sve ostaviti

žno i dokaz da se odmara jer poštu-

svetost dana, a ne odmor od rada.

za posljednji trenutak jer to odašilje

je šabos. Možda se odmara jer je fi-

Židov želi ispuniti micvos HaMeleh,

krivu poruku članovima obitelji.

zički umoran od naporna posla tije-

Kraljevu zapovijed.

Strana 16

Zato treba spomenuti par riječi o

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

U nekom drugom svijetu

prekidanju posla u vrijeme erev ša-

mnogi odrasli, ne mogu predugo

bosa. Utrčavanje u kuću s aktovkom

sjediti. Nakon nekog vremena ljudi

u rukama neposredno prije paljenja

postanu nemirni.

svijeća, ukazuje na pogrešne prioritete. Takvo što događa se i kad se približava kraj šabosa. U kući se ne bi trebalo čuti pitanje, "Kada završava šabos? Moram se pripremiti za ...". Bolje je otezati s izlaskom iz

šabosa, kao i požurivati njegov dolazak.

Od najveće je važnosti da se u kući odvijaju one aktivnosti koje će još ljepšim učiniti šabos. Mnogo je uputa koje su nam hazal dali u vezi s onime što je ispravno činiti tijekom šabatnog odmora. Najbolje je to vrijeme posvetiti učenju Tore, čitanju Tehilima, posjećivanju bolesnih, oku-

Ako obitelj odluči dodati još jednu

pljanju prijatelja za oneg Šabos, od-

minutu kraju šabosa i biti spremna

maranju i produbljivanju razumi-

minutu ranije od one propisane za

jevanja i svijesti o nesebičnom daru

šabos, to će pozitivno utjecati na

koji nam Hašem daje svakog tjedna.

šabatnu kućnu atmosferu.

Veliki Piaczezna Rebe je bio za

U stvaranju ispravne šabatne at-

vrijeme holokausta zatočen zajedno

mosfere ključno je jelo. Roš ješiva iz

sa svojim hasidima. Petkom navečer

Manchestera je sugerirao da se za

kad se smračilo, Rebe im je kazao

šabatnim stolom uči i razgovara o

da će se držati šabatnog reda. Hasi-

zakonima Šemiras halašon (isprav-

dim nisu shvaćali kako će u tako

nom govorenju). Mnoštvo je prekra-

groznim okolnostima to Rebe izve-

snih seforim napisano na hebrejskom

sti. Ipak su se svi okupili, a Rebe je

i engleskom i može ih se koristiti

potpuno zaboravio užasne okolno-

kao odskočnu dasku za učenje.

sti u kojima su se nalazili. Pjevao je

Raspoloženju za stolom pridonijet će i ako se Divrei Tora o paraši us-

zemiros, pjevušio uobičajene tefilos i kazivao divrej Tora.

kladi sa životnom dobi okupljenih.

Jedan hasid koji je prisustvovao

Da ne spominjem kolika je važnost

tim večerima, prepričao je Rebeovo

pjevanja zemiros i nigunim!

držanje i rekao da je za vrijeme dok

Neki su me roditelji pitali kako da za vrijeme šabatnih obroka održe pažnju djece i zadrže ih za stolom. Predložio sam im da budu maštoviti; da im ispričaju neku zanimljivu priču, da se igraju s njima igre pitanja i za odgovor im ponude neku malu, jeftinu nagradu. Važno je i pogledavati na sat jer djeca, kao i Godina 15 17Broj 32 Strana

■

je Rebe držao tiš, bilo kao da su u nekom drugom svijetu, daleko od tmurne stvarnosti. Završio je riječima, "Bilo je zaista neobično; tih večeri, kad je odlazio u taj daleki svijet, odvodio je i nas sa sobom ..." ■ Prevela Dolores Betini

■ ■

Strana 17

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Ego izlazi… B-g ulazi Ovotjedna paraša govori o još više

nadvladavam svoje temeljne težnje;

zakona čistoće za svećenike i za žr-

ja nadređujem sebe u odnosu na

tve. Završava odjeljkom o blagdani-

osobu kojoj dajem. Samopravednost

ma.

se može uvući u mene i prevladati. To je sjajan osjećaj.

U ovotjednoj parši nalazimo 3 slične zapovijedi. Leket – zapovijed za

No kada činim leket, šikha i pea, ja

žeteoce da ostave siromasima da

činim nešto drugačije. Ja se odričem

'pabirče' ono što njima ispadne to-

kontrole. Ono što dajem nije više

kom žetve; pea – da ostave rubove

moje vlasništvo, već je ono što zais-

polja siromasima; šikha – da ostave

ta dajem moja vlast nad situacijom.

sve zaboravljene snopove siroma-

Odreći se svog vlasništva je jedna

sima. Rabini u vezi s tim zapo-

stvar; odreći se kontrole nešto je sa-

vijedima kažu da će svatko tko ih

svim drugačije. Mislim da nema ni-

bude slijedio doseći najviše razine

čeg težeg u ljudskom iskustvu od

povezanosti s B-gom.

prepuštanja, dopuštanja drugima

Što je toliko posebno u te tri zapovijedi? Odgovor na to pitanje čuo

■

liko to nama ljudima može biti teško 'prožvakati'.

Odreći se vlasništva je jedna stvar,

Ove tri zapovijedi imaju nešto

Razmišljajte o tome na poslu, sa svojim supružnikom, sa svojom dje-

sam od starog prijatelja i mentora, rabina Rona Jawaryja iz Australije.

da zauzmu prostor umjesto nas.

com. Prepuštanje je najteže od sve-

ga. Prepuštanje znači staviti ego po strani i dopustiti svom životu i

zajedničko. U svakom od tih sluča-

odreći se kontrole

životu drugih ljudi da ide svojim

jeva, svoje vlasništvo dajemo siro-

nešto je sasvim drugo

vlastitim smjerom. Kad ego sklizne

mašnoj osobi, ALI, nemamo kontro-

kroz stražnja vrata, B-g ulazi na

lu nad tim kome će ono pripasti. Bi-

Međutim, možemo reći da sigurno

prednja. I stoga djelovanje u ove tri

lo tko može doći u naše polje i pa-

postoji i još viša razina od toga. Što

zapovijedi – i pri drugim sličnim

birčiti iza naših žeteoca, ili požeti

ako

izborima – ima potencijal da nas

uglove polja koji su preostali. To

nekome tko nam se ne sviđa?

može biti naš najbolji prijatelj… ili naš najljući neprijatelj. Da, ljudi koje zbilja ne volimo dobrodošli su uzeti

što god im se sviđa. Sada vidite ko-

svjesno

odaberemo

davati

No, ako razmislimo o tome, to je zapravo jednostavnije. U slučaju

uzdigne na najviše razine duhovne povezanosti. Šabat šalom. ■

kada biram dati nekome tko mi se ne sviđa, ja ispadam velikodušan; ja

Prevela Anja Grabar

Mala doza praktične mudrosti ‘Ako čovjek uloži sav trud ....da učini ono ono što je u njegovoj moći, B-g će mu pomoći da postigne ono što je van domašaja njegove moći.’ (Chovos Halevavos 8,3) Pogledajte što su sve ljudi smatrali nemogućim: Mirna tranzicija u Južnoj Africi. Predsjednik afroamerikanac. C

Četrdesetogodišnji mir između Izraela i Egipta. Čovjek na mjesecu. Leicester kao prvak Engleske!

Ovo je poput krilatice SASovaca: ‘tko se odvaži pobjeđuje’. Mi se odvažimo – a B-g za nas izvojuje pobjedu. Strana 18

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Dan po dan

U ovoj parši imamo micvu o sefiras haomer. Vječni je Židovima dao uputu da broje četrdeset devet dana, i onda će to dovesti do Objave i davanja

Tore na Sinaju.

ako ga se razbije na izvedive djeliće. Jecer hara (zao nagon) kaže čovjeku: "Nema šanse da bi ti mogao biti cadik. Nemoguće je udovoljiti svim zahtjevima Tore." Naš bi odgovor trebao biti: "Moram to učiniti samo

Tora nas uči da

me, o B-že, i spoznaj ono što mi je u srcu" (Psalam 139,23). Jednom kada shvatimo da je B-g sveznajuć, moramo se ostaviti svakoga nastojanja da pobjegnemo ili se sakrijemo od Njega, jer je to uzaludno, i umjesto toga otvoriti se Njemu.

Jednako kao što se ova ideja pri-

Bilo je mnogo čuda prilikom Iz-

nijedan izazov nije

mjenjuje na odnos čovjeka prema

laska, ali najveće od svih čuda je da

toliko velik da ga se

B-gu, ona je podjednako istinita u

se narod koji je bio porobljen, de-

ne može uspješno

vezi odnosa čovjeka prema samome

gradiran i dehumaniziran bio u

savladati ako ga se

sebi. Mi ne možemo pobjeći od sebe

stanju preobraziti do najviše razine

razbije na izvedive djeliće

■ samih, kakvim se god tehnikama

duhovnosti u tek nekoliko kratkih

služili. Ne možemo pobjeći u drugi

tjedana, tako da je mogao izjaviti

danas, i to mi je izvedivo. Sutra-

dio grada, drugu državu, niti se do

"Činit ćemo i slušat ćemo." Kako

šnjim izazovima pozabavit ću se

te mjere zatrpati poslom. Ne može-

može doći do ovako radikalne pro-

sutra. Idemo dan po dan."

mo se poslužiti alkoholom niti dro-

mjene? Odgovor glasi: micvom sefira, brojanjem dan po dan, tako da svakog dana ispravimo po jedan konkretan duhovni nedostatak. Tora nas uči da nijedan izazov nije toliko velik da ga se ne može uspješno savladati

Kamo mogu otići da se udaljim od duha Tvojega, i kuda mogu pobjeći od Tebe? (Psalam 139,7).

gama za bijeg. Ne možemo se sakri-

ti niti iza poricanja, potiskivanja i drugih sredstava za psihološko zavaravanje samih sebe. Na kraju se

Psalmist nastavlja dalje govoriti

moramo suočiti sa samima sobom.

kako se od B-ga ne može pobjeći jer

Stoga je jedino logično prestati i

je On posvuda prisutan i zna sve.

odustati od tih uzaludnih pokušaja,

Psalmist potom zaključuje: "Istraži

te se predati temeljitom putu samoosvještenja. Kažimo sebi samima: "Istraži me i spoznaj srce moje." Suočiti se sa sobom možda neće

biti lako. Vršenje temeljite moralne inventure može nas prisiliti da zagledamo u one dijelove samih sebe kojih bismo se radije odrekli. Međutim, prilagođavanje na zbilju zahtijeva temeljito poznavanje samih sebe. Na zbilju se možemo učinkovito prilagoditi jedino ako je ne iskrivljavamo. ■

Godina 15 19Broj 32 Strana

Strana 19

Rabbi Shlomo Carlebach:

Reb Nahman o radosti Ovo je mala antologija učenja Reba Nahmana o radosti. U čemu je razlika između tuge i radosti? Radost vas stvarno ispunjava, sve što imate je potpunije, a tuga vas prazni. "Nemam ovo, nemam

umre ispunjeni tugom? Zato što on

to da ćete pet minuta kasnije pasti u

nije tu, zar ne? Dubina radosti i tuge

depresiju. Ako možete biti sretni

je "biti" i "ne biti". Ako dobijete ne-

jednostavno zbog toga što ste živi

što, vi ste sretni. Što više dobijete,

tada imate nešto, ako to stvarno

što to dublje prodre u vas, to je du-

osjećate. Svi kažu da su sretni što su

blja vaša radost.

živi, ali pitanje je da li vi stvarno primate život?

ono", pa čak ni ono što imate vi ne-

Jeste li ikada vidjeli ljude koji su

mate. Ljudi hodaju okolo tužni jer

baš sretni kad imaju opravdanje da

To je najviša razina koja postoji.

ne znaju što da učine sa svojom bu-

budu tužni? Jedna mi je žena rekla:

Većina ljudi ne shvaća da je život

dućnošću. Vi imate upravo ovu mi-

"Ne mogu razgovarati s majkom

dar od B-ga, i većina ljudi nije sre-

nutu, sada. Što činite s njom? Razli-

osim kada sam bolesna." Kada je

tna. Kaže se, skhar micva micva, na-

ka između tuge i radosti je vrlo je-

bolesna, onda joj majka ima nešto za

grada za micvu (dobro djelo) je mi-

dnostavna.

reći. Postoje određeni dijelovi čo-

cva, a nagrada za radost je radost.

vjeka koji reagiraju samo na "ne

Kako vam B-g plaća za to što ste

Tuga ti uvijek kaže: "Oj vej! (Jao meni!) Što ćeš raditi za deset minuta? Što ćeš raditi za deset godina?" Ako vas u jednoj minuti doista ispunjava radost, tada ćete znati i što da

radite sljedeće minute.

sretni?

Postoje određeni dijelovi ljudskog bića koji reagiraju samo na "ne bivanje". Njih moramo ukloniti.

Što vam B-g daje? On vam daje

biti". Moramo ih izbrisati. Ima ljudi

ovu minutu. On vam nije dao sutra,

koji kažu: "Ja sam jednostavno sretan." Jeste li ikada vidjeli žene kada izađu iz kozmetičkog salona i kažu: "Prekrasan je dan, i ja sam sretna"? Zbog čega ste sretni? Što ste to dobili? Dobili ste današnjicu, ali što činite s njom? Nemojte se zavaravati. Ne možete biti sretni ako nemate

nešto. Ako kažete: "Baš sam sretna, sretni ste zbog čega? Jer vam je kozmetički salon umjesto 35 dolara On je obećao da će dati sutra. Naravno da ne znam što da radim sutra, jer ga još nisam primio. Tuga se u velikoj mjeri zabrinjava onime što nemam, a ja stvarno još nemam sutra. Zašto ste ako netko, ne daj B-že, Strana 20

naplatio samo 29 dolara, pa date napojnicu od 2 dolara i time ste 4 dolara uštedjeli? Reb Nahman kaže da ako ste sretni bez ikakvog razloga, bez da ste učinili nešto dobro, vi samo zavaravate sami sebe. I reakcija će na ovu vrstu radosti biti

On vam daje još jednu minutu sreće, tako da ako je ova minuta sreće stvarna, i sljedeća će također

biti. Ali ako kažete: "Tako sam sretan što sam živ", a sljedeću minutu hodate uokolo kao drogirani, nešto tu nije bilo u redu. Istina je da uvijek stojim pred nepostojanjem jer ja još ne postojim u sljedećoj minuti. Još nisam tamo. Vrijeme nije tamo. Svijet nije tamo. Svijet se nalazi ovdje upravo sada. Jedan djelić sekunde, milijarditi djelić sekunde budućnosti još nije

stvoren. Ja uvijek stojim između "biti" i "ne biti", između neba i pakla. Pakao je krajnji oblik ne-bivanja. Što se događa u paklu? Ja ne gorim kao hamburger. U paklu shvaćam da nisam postojao. Znate li kakav je to osjećaj da odjednom ne postojite? Ne daj B-že da se to ikada ikome dogodi. Zamislite, odjednom nemate ruku. Kakav užasan osjećaj. Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Reb

Nahman o radosti

Zamislite da se odjednom nađete

vezuje na glavu i na ruku tijekom

Kad biste pogledali u ponor, bilo

tamo i vidite da vas tamo nema;

jutarnje molitve) i svaki put kad uči-

bi to vrlo neugodno, zastrašujuće.

sebe biste vidjeli kao nepostojećeg.

nim nešto dobro srce mi se ispuni

Istina je da kad ugledate nekoga tko

To je nepodnošljivo. Postoje dvije

radošću, onda ja služim B-gu. Ako

je tužan, vi se u tom trenutku suoča-

vrste "ne-bivanja". Jedan način "ne-

nisam na toj razini, onda stvari ra-

vate s nepostojanjem. Vidite da oso-

bivanja" je kada samo fizički niste

dim samo mehanički. To je vrlo

ba vodi borbu između "bivanja" i

tamo, ali zamislite si da ste tamo, a

sveto, i bit ću nagrađena za to na

"ne-bivanja". Zamislite da se na-

da vas tamo nema. To je ono što

Nebu, no to je doista tužno.

lazim na krovu, s jednom nogom

stvarno boli. Ako nekoga jako volim

i on nije ovdje, pa, on nije ovdje. To je tužno. Zamislite da on sjedi pored mene i ne želi razgovarati samnom. To je duboka vrsta "nepostojanja" koja boli. Pakao je da sam ja tamo, ali me tamo nema.

Ako izgledam tužno kad uđem u sobu, što se događa osobi koji sjedi pokraj mene? Njoj bude pomalo neugodno. Ako me jako voli nadvladat će te neugodne osjećaje i reći: "Moram to izdržati, on je moj prijatelj, moram ostati pored njega dok

Tuga je bolest, ne emocionalni

plače." To nije dobro. Ako sjedim

problem. Ona je apsolutno bolest i

ovdje i smijem se kao Ropshitzer

morate je se riješiti. Baal Šem Tov

Rebbe, umirem od smijeha, odje-

kaže da ako želite znati služite li

dnom će se svi osjećati ugodno. To

uistinu B-gu, to je jednostavno zna-

je vrlo jednostavno. Osjećate se ne-

ti. Ako mi je srce ispunjeno radošću

lagodno kad se netko histerično

svaki put kad stavim tfilin, (moli-

smije ako je to bezuman smijeh, ali

tveno remenje s kutijicama koje se

ne ako je to sveti smijeh.

Godina 15 21Broj 32 Strana

stojim na krovu, a druga mi visi

preko ruba. Vi kažete: "Slušaj, učini mi uslugu. Činiš me nervoznim, čak i ako si najveći akrobat na svijetu. Povuci nogu natrag na krov. Nemam snage to gledati." - Morate shvatiti da to isto vrijedi i za B-ga. Kada hodate uokolo tužni vi činite da je B-gu neugodno. B-g kaže: "Volim te. Ja sam tvoj B-g. Potpisao sam ugovor na gori Sinaj i držati ću ga se. Bit ću s tobom, ali stvarno se

osjećam nelagodno uz tebe kad si tužan." ■ (nastavit će se)

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: EMOR

Paraša Emor još je jedna prilika na putu ka čistoći uma i čistoći riječi da iskusimo istinsku slobodnu volju i vlastitu moć. Komentatori pitaju zašto se paraše "Kedošim" i "Emor" čitaju jedna za drugom? I odgovaraju: budući da je B-g dao Izraelu upute kako

postati posvećen u svemu On je isto tako dao upute i za svećenike (kohanim). Kao što se sjećamo, glavni odlomak u paraši Kedošim bio je "volite

samo zato što znamo da nas ta lju-

Paraša se uglavnom bavi svećeni-

svog bližnjega kao samoga sebe", a

bav spaja sa Stvoriteljem i zapravo

cima. Međutim, budući da nam

njegova je svrha da nas nauči kako

nas čini partnerom u Njegovom

Hram nije dostupan, mi bismo tre-

da unesemo svetost u naše živote,

stvaranju, onda postajemo posve-

bali djelovati kao svećenici u svom

jer mi smo rođeni da budemo

ćeni, i onda možemo postići što god

okruženju. Naš dom je hram i naš

kreatori. Kad kažemo "posvećeni"

želimo.

stol je žrtvenik. Kada počnemo po-

mi pod tim podrazumijevamo da

Paraša Emor uvijek se čita tijekom

moramo uzeti sve što želimo is-

perioda brojenja omera, koje je vrije-

kusiti i ponovno to stvoriti na način

me čišćenja. Stoga tko god radi du-

da se postupci ili riječi, povežu sa

hovni rad u tom vremenu doživlja-

Svjetlošću stvaranja.

va više poteškoća nego inače, jer

Kada volimo svog bližnjeg, i pored toga što je on učinio ili rekao,

ovo vrijeme nam predstavlja više

■

stupati na ovaj način mi tada zapra-

vo preuzimamo odgovornost za svoje živote. Tada dobivamo moć da kontroliramo ono što ulazi i ono što će ostati vani - to je stvarna moć. ■ Prevela Tamar Buchwald

mogućnosti za duhovni rad.

Chanoch Ben Yaakov:

Ne zaboravite uzdići svoj govor i svoju viziju Društvo koje se temelji na konceptu grada utočišta udovoljava potrebama svih svojih članova, uključujući mogućnost da ponovno promisle o svom pristupu životu kroz tšuvu pod utjecajem duhovnog nivoa ljudi oko njih. Ovo je vrijednost Tore! Mislite li da bismo mogli uzeti u obzir ovaj pristup umjesto stvaranja okruženja koje uči zločince da postanu još djelotvorniji?

Strana 22

Naravno, da bi to funkcioniralo potrebni su ljudi koji će proučavati Toru i na zločince djelovati kao svjetlo. Mislite li da možemo naći takve ljude? Naše društvo nije savršeno. Kada je makar i samo jedna osoba gladna ili ne nalazi utočište, to je pogreška našeg društva, što znači da smo uzrok jer dopuštamo da se takvi nedostaci nastavljaju događati.

Vrijeme je da ustanemo i zatražimo od ljudi da se usmjere prema vrijednostima Tore, ne kao vjerskim vrijednostima, nego stoga što za sve nas ima smisla da svi ljudi budu oslobođeni oskudice, a to uključuje i one koji žive iza rešetaka i uče kako biti bolji kriminalci, a mogli bi boraviti u gradu utočištu i učiti kako da budu bolji građani i bolji ljudi! ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Svetost Šabata Tora u Parašat Emor raspravlja o

mo svojim kućanstvima drugačije.

"Kodeš", sveto i uzvišeno. Na Šabat

moadim - blagdanima koje štujemo

Ova svetost mora utjecati na način

smo oslobođeni mnogih obaveza

tijekom godine - i započinje s najče-

na koji govorimo, na prirodu naših

koje imamo tijekom radnog tjedna, i

šćim "blagdanom" kojeg držimo -

obroka na Šabat i ono čime se bavi-

tako imamo više vremena da se po-

Šabatom. Nakon ponavljanja zabra-

mo na Šabat. Šabat je vrijeme da us-

svetimo molitvi i Tori. Izraz "Mikra

ne obavljanja melahe (zabranjene ak-

mjerimo naš fokus prema duhov-

Kodeš" upućuje na to da bismo ovu

tivnosti) na Šabat, Tora piše: "Šabat hi l'Hašem be'hol mošebotehem" - "To je Šabat za Vječnoga, u svim vašim prebivalištima" (23,3). Zašto Tora naglašava da se Šabat mora držati "u svim vašim prebivalištima"? Da li bi itko pogrešno pretpostavio da se obaveze i ograničenja Šabata na nekim mjestima primjenjuju, a na drugima ne? Bi li postojao ikakav razlog da se pomisli da ti zakoni ovise o lokaciji na kojoj se nalaziš? Hid''a (Rav Haim Yosef David

priliku trebali iskoristiti za čitanje

Šabat je vrijeme da usmjerimo naš fokus prema duhovnim stvarima, a ne vrijeme da nadoknadimo ono što smo propustili

pršila zabluda da je posebna keduša Šabata prisutna samo u sinagogi. Nažalost, ima onih koji pohađaju službe u sinagogi na Šabat, slušaju govor rabina, a možda i pohađaju

a ne na nepotreban, rekreativni materijal. Hvala B-gu, živimo u vremenu kada postoji bogatstvo kvalitetne literature Tore o različitim temama Tore, na različitim jezicima i na ■

svim razinama. U današnje dane i nim stvarima, a ne vrijeme da na-

vrijeme, nema opravdanja da slo-

doknadimo ono što smo propustili

bodno vrijeme koje nam je na ra-

u čitanju novina. Šabat utječe na nas

spolaganju na Šabat provedemo či-

"be'hol mošebotehem", gdje god se na-

tajući materijale koji ne pripadaju u

lazili, što uključuje i naše domove,

literaturu Tore. Uz toliko mnogo

pa time od nas zahtijeva da svom

izvrsnih materijala dostupnih lju-

ponašanju postavimo viši standard.

dima svih dobi i podrijetla, svi mo-

Azulai, 1724-1806) je objasnio da je ovo isticanje potrebno da bi se ras-

svetih knjiga, književnih djela Tore,

Šabat kao "Mikra Kodeš" Pojam "Mikra Kodeš" može se odnositi na aspekt Šabata kao svete

žemo pronaći vrijedan i koristan materijal iz Tore kako bismo naučili što

bolje

iskoristiti

jedinstvenu

priliku koju nam pruža Šabat. ■

prigode, ali i kao vrijeme kada svo naše "Mikra" - čitanje - treba biti

predavanja, ali kod kuće Šabat tretiraju kao običan dan u tjednu. Oni

pogrešno pretpostavljaju da je Šabat vezan isključivo uz sinagogu, jer samo tamo doživljavamo posebnu svetost Šabata. Tora stoga naglašava da Šabat treba promatrati kao sveti dan "be'hol mošebotehem", gdje god osoba bila, a ne samo u sinagogi. Svetost Šabata ispunjava naše domove i na taj način od nas zahtijeva da se na Šabat ponašamo i upravljaGodina 15 23Broj 32 Strana

Strana 23

Biseri hasidske mudrosti Konkurencija Neki se hasid požali svome učitelju na čovjeka koji je u blizini njegove kuće započeo konkurentski posao: "On mi oduzima osnovna sredstva za život," počne se jadati hasid. "Moraš mu narediti da se preseli na drugi kraj grada!" Rebe prvo pričeka da se čovjek umiri, pa mu onda mirno objasni: "Naši nas rabini uče da u raju, jednako kao i u paklu, poslužuju identične obroke slasne hrane. Ljudi sjede za stolovima sa žlicama koje su preko dva metra dugačke, tako da nitko ne može staviti hranu u svoja usta. U paklu svi gladuju, dok u raju svatko nauči da može nahraniti osobu koja sjedi na suprotnom kraju stola - i tako su svi siti. " Hasid je nepomično promatrao omiljenog rebea, nesretan što ovaj ne razumije ozbiljnost njegovog problema: "Ne znam, ne razumijem kako mi to može pomoći?" "Sad ću ti objasniti," nastavi rebe. "Životni izazov svakoga od nas je da ne mislimo samo na sebe. Kada smo sebični, uvijek osjećamo glad. Tek kada počnemo brinuti o drugima, naš apetit se istovremeno ponogo je uzroka našem strahu. Mi se bojimo bolesti i čne smanjivati i gle čuda - hrane ima dovoljno za smrti. Mi se bojimo da ćemo izgubiti posao ili da ćemo osisve." ■ romašiti. Mi se bojimo promjene – nove karijere, novog doma, novog braka. Možemo se bojati samoće, ili se možemo bojati drugih ljudi. Isto tako, postoji strah da nas drugi neće prihvatiti – obitelj i prijatelji, kolege, susjedi i čitavo društvo. Premda su strah, tjeskoba i depresija u pozadini većine naših aktivnosti, oni su istovremeno među pokretačkim snagama u našem životu koje najmanje razumijemo. U svojoj najakutnijoj formi, one nas paraliziraju. Kako se uspješno eki ljudi misle da ja ne znam dobro govoriti. nositi s tim snagama? Zašto se bojimo i čega se to mi boji-

M

mo? Nema jednostavnih odgovora na ova pitanja jer strah je ogromna i komplicirana snaga. Ona je tiha, ali razorna; vodi prema tjeskobi te, u konačnici, prema depresiji. Kada vas preplavi strah, vaša moć odlučivanja je narušena; jednostavno se sledite i ne možete donijeti ni najjednostavniju odluku. Postoji prirodan, zdrav strah koji nas često štiti od opasnosti. Uzrok tom strahu je vidljiv i ima vrijednu svrhu. Češći i puno moćniji strah je onaj koji ne možemo razotkriti. Pritajivši se u pozadini, on raste na našem neznanju. Pomislite na dijete koje se boji mraka. Ne postoji racionalno opravdanje za takav strah i nikakve ga riječi ne mogu raspršiti. Jedino što možete učiniti je da uvjerite dijete kako ste uz njega da bi ga zaštitili. Možete ga primiti za ruku i upaliti svjetlo kako biste mu pokazali da se nema čega bojati. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson

Strana 24

N

Istina je da sam ja naučio kako je bolje šutjeti. ■ ~ R. Rafael iz Voložina

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći parvorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 19 - Dobročinstvo Nama je zapovjeđeno da dajemo dobrotvorna sredstva u skladu s našim mogućnostima (vidi 250,5) i zabranjeno nam je da ignoriramo potrebe siromašnih (247,1). Od dobrotvornog davanja ne može nastati nikakva šteta (247,2). Ako je čovjek milosrdan prema siromašnima B-g će biti milostiv prema njemu kada je u potrebi (247,3-4). Čak i siromašna osoba koja živi od dobrotvornih darova mora dati nešto od toga u dobrotvorne svrhe (248,1; vidi 251,12 i 253,8, i vidi 249, 2 o minimalnom iznosu). Sud može prisiliti osobu da dâ odgovarajući iznos u dobrotvorne svrhe (248,1), ali maloljetna siročad obično nije prisiljena da daje u dobrotvorne svrhe (vidi 248,3), i dobrotvorna sredstva se općenito ne prihvaćaju od osoba koja ne posjeduju vlastitu imovinu. (vidi 248,4-6). Dobrotvorna sredstva se mogu prihvatiti od ne-Židova, ali Židov ne bi trebao prihvatiti takva sredstva ako su dostupna židovska dobrotvorna sredstva; vidi 254,1-2 i 259,4. Čovjek treba biti velikodušan prilikom davanja u dobrotvorne svrhe kako u količini tako i u kakvoći (vidi 248,8), ali ne smije davati više nego što si može priuštiti (vidi 248,7). Čovjek treba dati desetinu svog dohotka (i na početku desetinu svoga kapitala) u dobrotvorne svrhe; on može dati do petinu ukoliko to želi, a na samrtnoj postelji može dati bilo koji iznos (249,1). O darovima siromašnima od usjeva vidi Poglavlje 28. Dobrotvorna sredstva bi trebalo davati dostojanstveno i nijednu siromašnu osobu ne bi trebalo poslati natrag praznih ruku (249,3-4. 11-13.). Godina 15 25Broj 32 Strana

Najbolji oblik milosrđa je pomoći siromašnoj osobi da se može sama izdržavati (249,6; 253,11) ili da joj se da posao (vidi 251,6). Također je poželjno potaknuti druge da daju (249, 5); da davatelj i primatelj ne znaju jedan za drugoga (249,7-9); dati prije nego što se zatraži (249,10); i dati prije molitve ili u vrijeme kada se sjećamo pokojnika (249,14.16.). Postoji posebna zasluga za dobrotvorna sredstva koja se koriste za podučavanje djece Tori ili za vjenčanja za siromašne djevojke (249,15-16). Od zajednice se traži da podupire svaku siromašnu osobu na razini na koju je navikla; vidi 250,1-4. Dobrotvorna sredstva moraju se dati čak i siromašnim nežidovima, ali se ne zahtijeva davanje dobrotvornih sredstava Židovima koji redovito krše Toru (251,1-2). Prioritet ima podrška rodbini ili susjedima koji su u potrebi; vidi 251,3-5 i 257,8.10. Ostale osobe koje imaju prioritet obuhvaćaju gladne (251,7); žene (251,8); učenjake i osobe dobrog porijekla (251,9, i vidi 11). Ne treba dati sva svoja dobrotvorna sredstva jednoj siromašnoj osobi (257,9). U vezi pružanja podrške zaposlenicima zajednice iz dobrotvornih fondova vidi 251,13. Otkup zarobljenika ima prednost nad drugim oblicima dobročinstava (252,1-3), ali plaćanje pretjeranog otkupa ili pokušaj spašavanja zarobljenika obično treba izbjegavati (vidi 252,4-5). U vezi prioriteta među zarobljenicima (i onima za koje treba platiti otkup) vidi 252,6-10.12. Zarobljenik koji si to može priuštiti mora otkupiti sam sebe te nadoknaditi svakome tko ga je otkupio (252, 11-12).

Čovjek koja ima na raspolaganju odgovarajuće resurse ili imovinu koju može likvidirati po fer cijeni, ne smije prihvatiti dobrotvorna sredstva, iako može prihvatiti zajmove i darove; vidi 253,1-3.5.10. i 255,2. U vezi provjere osoba koje traže dobrotvorna sredstva kako bi se potvrdilo da su uistinu u potrebi vidi 251,10; 256,1. Ako osoba bude kvalificirana da primi dobrotvorna sredstva, ona ih ne mora vratiti ni ■ kad je to u stanju učiniti (253,4-5). Čovjek bi trebao izbjegavati primati dobrotvorna sredstava ako može sam sebe izdržavati na neki drugi način (255,1-2), ali ako je u potrebi, ne bi trebao odbiti prihvatiti ih (vidi 253.9.11; 255,2), i on ih smije koristiti za otplatu dugova (vidi 253,12). Obećanje ili namjera davanja dobrotvornih sredstava je poput zavjeta (vidi 257,3-4; 258,1-2.5-13; 259,1,5-6) i treba ga ispuniti u skladu s vjerojatnom namjerom davatelja (vidi 258,3-5). Ako se dobrotvorna sredstava prikupljaju za određenu svrhu, njih se treba koristiti u tu svrhu čak i ako se prikupi više nego što je potrebno (vidi 253,6-7); u vezi uporabe u druge svrhe vidi 251,14; 256,4.6; 259,2-3; i 356,1 (u vezi pogrebnih troškova). Dobrotvorna sredstva mogu se investirati (vidi 259,1) i ne podliježu oporezivanju (259,6). Svaki grad mora imenovati pouzdane osobe (256,1) za prikupljanje dobrotvornih sredstava od stanovnika grada (256,5-6) u skladu s njihovim mogućnostima (vidi 250,5) i podijeliti ih siromašnima u gradu (vidi 256,6). U vezi s posebnim postupcima prikupljanja, raspodjele i odgovornosti vidi 248,2; 256,2-4; 257,1-2.5-7. 10-11. ■

Strana 25

Alan Morinis

Program musara

Oduševljenje – Zerizut (nastavak) Lijenost nastaje iz racionaliziranja

hara, koji nam nudi racionalizacije

"Danas on [jecer hara] kaže,

koje potom sami sebi ponavljate kao

'Učini ovo [ovaj grijeh]', a

da su to valjani razlozi da ostanete

sutradan kaže 'Učini ovo

zalijepljeni za kauč, bez da učite,

[malo teži grijeh]', sve dok

bez da činite, bez da vježbate, bez

ne kaže, 'Štuj idole' i osoba

da posjećujete bolesne, bez da činite

ode i čini tako!"

tisuće stvari koje biste zasigurno smatrali za aktivnosti vrijedne truda

Stoga čovjek čak i na mali prekršaj uvijek mora gledati kao na prekršaj

Zašto se truditi

– samo kada biste ih činili.

Negativni učinak racionalizacije je u

Jecer hara savjetuje "zašto da se mu-

jecer hara koristi taktiku postupnog

tome što nas ona zadržava da se ne

čiš?",

"ima

povećanja racionalizacije da navede

ustanemo iz teške tromosti koju je

mnogo drugih koji će to učiniti,"

osobu da sve dublje zapadne u po-

istaknuo rabin Luzzatto. To je ra-

"nije ovo posljednja prilika." To je

grešne postupke – a da uopće ne

zlog zbog kojeg se inercija naziva

način na koji vas ovaj unutarnji glas

zamijeti smjer u kojem ide.

ecat ha'jecer – savjet zlog nagona – i

sprečava da činite ono što je pozi-

ona na kraju ne samo da nas

tivno u vašem životu.

zavarava, već i uništava.

"toliko

si

umoran,"

ozbiljan poput idolopoklonstva, jer

I isti nas izvor navodi da postupimo

■

Obično zlo

Morate biti svjesniji tog tihog glasa

na negativan način. Talmud (Šabat

U ovom se razmatranju pojavljivala

koji vas sprečava da budete aktivni i

105b) je na ovaj način potpuno svje-

riječ zlo, a budući da predmet kojim

poduzetni, i da sebe podignete. Taj

stan toga kako djeluje jecer hara:

se bavimo nije ništa groznije od li-

glas nije ništa drugo do šapat jecera

jenosti, vrijedi produbiti naše razumijevanje o njoj, tako da se na trenutak izravno osvrnemo na riječ "zlo". Skloni smo o "zlu" razmišljati samo u njegovim najstrašnijim oblicima, kada govorimo o uistinu neopisivim djelima. Bez sumnje, zlo je najlakše uočiti i prozvati ga kada je

očito, kao npr. kada desetak školske djece bude zahvaćeno nekim terorističkim političkim manevrom, ili kada nevini stradaju kako bi se proslavio nečiji napuhani ego ili bolestan um. Ali povezivanje zla samo sa zločinima s naslovnih stranica novina zapravo dovodi do toga da gubimo perspektivu o tome što zlo uistinu jest. Zlo koje se u Vije-

Strana 26

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis

Program musara

stima pojavljuje u tako velikim dozama zapravo je ista ona osobina koja se u blažem obliku pojavljuje u našim

vlastitim

životima

pod

krinkom nestrpljivosti, obmana, ljubomore, osuđivanja, ljutnje, itd. Zbog toga što se zlo može pronaći u neispravnom postupanju svake vrste i svakog stupnja, užasna djela za koja nam se čini da spadaju na sam kraj ovog popisa zapravo ne pripadaju tamo. Ona ostaju povezana s običnim ljudima i običnim životima ovom progresijom negativnih koraka, tom silaznom spiralom, koja tako često započne ne jednim po-

Kad ćeš se dignuti oda sna? Još malo spavanja, još malo drijemanja, još malo sklopiti ruke i počivati, i siromaštvo će te zadesiti...

grešnim korakom već – na naše za-

Lijenost se uspoređuje sa snom, a

prepaštenje – nikakvim korakom.

poziv glasi 'Probudi se!' Probuđenje

Strašno zlo može imati svoj početak

je od temeljne važnosti za razvoj

onda kada imamo priliku učiniti ne-

radinosti

što, čak i volju da to učinimo, a on-

(zerizuta) koje je ovdje naš glavni

da postanemo žrtvom tog tananog

fokus. Ono se također nalazi i u

glasića koji nas savjetuje da se opu-

središtu

stimo, smirimo, i ne damo se ome-

musara.

tati. Lijenost je često prvi korak na putu uništenja. Razmišljajte o njoj kao o kliskom terenu u musaru.

ili

cijele

žara,

oduševljenja

aktivnosti

učenja

Srcu je potrebno da bude nadahnuto, a prvi korak prema nadahnuću je da postanemo svjesni zamki s koji-

Doista, to je i pouka iz Knjige Izreka

ma ćemo se vjerojatno susresti na

(6,6-11) koja nas upozorava da za-

tom putu. To će nam pomoći da ih

pazimo povezanost između tih još

izbjegnemo. Lijenost je prepreka na

nekoliko minuta provedenih u to-

koju ukazuje rabin Luzzatto, a nje-

plom krevetu, i našeg konačnog

gova se poduka podudara i s isku-

potonuća u patnju:

stvom i zdravim razumom. Ništa

Idi k mravu, lijenčino, promatraj, što on čini, i postani mudar! Ako i nema vođe ni upravitelja ni gospodara, ipak se brine ljeti za hranu svoju, skuplja sebi jelo u vrijeme žetve. Dokle ćeš još, lijenčino, ležati? Godina 15 27Broj 32 Strana

nije toliko daleko od nadahnuća kao lijenost. Raščistite što je istinito, a što lažno u vašim težnjama. Budite budni da primijetite glas racionaliziranja kada se javi. Na taj način ćete iskorijeniti lijenost i raščistiti put zerizutu. ■

Strana 27

POLITIKA & KRIMINAL

Dvojica Palestinaca ubila troje Izraelaca, uhićeni su Telegram, 8.5.2022. Napad sjekirom dogodio se u središtu Izraela u četvrtak, još četiri osobe su ranjene Izraelske snage su u nedjelju, nakon više od 48 sati sveobuhvatne potjere, uhitile dvojicu Palestinaca pod sumnjom da su u četvrtak sjekirom zatukli troje Izraelaca u Eladu, u središtu Izraela. “Dvojica terorista koji su ubili troje izraelskih civila u napadu u Eladu, uhićena su”, navode u

zajedničkom priopćenju policija, vojska i Shin Beth, služba za unutarnju sigurnost. Šesti napad na Izraelce od 22. ožujka Nakon napada koji se dogodio u četvrtak navečer, policija je organizirala potjeru, objavivši fotografije i imena dvojice Palestinaca osumnjičenih za napad: Assaada Youssefa Al-Rifaja (19) i Sobhija Imeda Abou Choukeira (20) iz Roummaneha, blizu Jenina, na okupiranoj Zapadnoj obali.

Po iskazu svjedoka, napadači su iskočili iz automobila i počeli udarati prolaznike sjekirama, a zatim su pobjegli u automobilu. Troje Izraelaca je ubijeno i četvero ranjeno, jedan je u kritičnom stanju. Ovo je šesti napad na Izraelce nakon 22. ožujka u Izraelu i na Zapadnoj obali, palestinskom

teritoriju koji je izraelska vojska okupirala 1967.■

Putin razgovarao s izraelskim premijerom, ispričao se Izraelcima zbog skandalozne izjave Lavrova RTL.hr 5.5.2022. Ruski predsjednik Vladimir Putin ispričao se zbog opaski svog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je rekao da je nacistički vođa Adolf Hitler imao židovske krvi, objavio je ured izraelskog premijera, a prenosi BBC.

Podsjetimo, Lavrov je, braneći "denacifikaciju" kao cilj invazije na Ukrajinu, kazao da židovsko podrijetlo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ne dovodi u pitanje Putinov stav da su u Ukrajini nacisti. Lavrov je rekao da je Zelenski možda doista Židov, ali "Hitler je također imao židovske krvi".

Putin se ispričao u telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom Naftalijem Bennettom, no u ruskom izvještaju sa sastanka ne spominje se isprika.

Komentar je u Izraelu izazvao burne reakcije, a Izrael je zatražio ispriku pri čemu je Bennett ustvrdio da "takve laži za cilj imaju okriviti Židove da su

sami krivi za najgore zločine u povijesti". U priopćenju u četvrtak ured izraelskog premijera je ustvrdio da su prihvatili Putinovu ispriku i zahvalili mu što je razjasnio svoj stav prema židovskom narodu. Iz Rusije je pak priopćeno da je dvojac razgovarao o holokaustu, ali ne navodi se Putinova isprika. U telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom Putin je "usmjerio pažnju na humani-

tarna pitanja, napose na evakuaciju civila iz tvornice Azovstal, koja se provodi u suradnji s predstavnicima Ujedinjenih naroda i Međunarodnoga odbora Crvenog križa", priopćio je Kremlj. U priopćenju se usto navodi da su dvojica čelnika razgovarala o "posebnoj važnosti 9. svibnja, kada Rusija slavi pobjedu nad nacizmom" i odaje počast svim žrtvama Drugog svjetskog rata, pa i žrtvama holokausta.■

René Dreyfus, francuski vozač, Židov koji je posramio Naciste, rođen 6. svibnja 1905. Autoportal, 6.5.2022. René Dreyfus pobjeđuje 1938. na uskoj i zavojitoj francuskoj stazi Pau, za volanom inferiornog bolida Delahaye, drugi je bio Caracciola u bolidu Mercedes-Benz, što je, uz pobjedu koju je na VN Njemačke 1935. ostvario Nuvolari, najveći šamar koji su Srebrne strijele ikada dobile… René Dreyfus rođen je 6. svibnja 1905. u Nici, u židovskoj obitelji. Već prije devetog rođendana naučio je voziti automobil, a od 19. godine počeo nastupati na utrkama duž francuske Rivijere. Kad je 1929. održana prva Velika nagrada Monaca, pobijedio je u klasi, a sljedeće godine s

Page 28 Strana 28

dodatnim tankovima montiranima na Bugatti osvaja i ukupnu pobjedu u utrci bez zaustavljanja u boksu.

Pobjeđuje na ukupno 36 utrka, no kao Židov, razumljivo, ne može dobiti priliku u nekoj od dvije njemačke momčadi dominantne u 30-ima, što mu znatno ograničava mogućnost napredovanja. Ipak na uskoj i zavojitoj francuskoj stazi Pau 1938. njegov Delahaye završava prvi, ispred znatno snažnijeg i bržeg bolida Mercedes-Benza kojeg je vozio Caracciola, što je uz pobjedu na VN Njemačke 1935. koju je ostvario Nuvolari. bio najveći šamar koji su Srebrne strijele ikada zadobile.

II. svjetski rat provodi prvo u francuskoj, a potom u američkoj vojsci. Godine 1940. poslan je u SAD kako bi nastupio na Indy 500, a na preporuku francuskih vlasti ostaje ondje. Kao Židov koji je javno ponizio njemačke timove teško da bi dobro prošao da se vratio u Europu. New Yorku otvara francuski restoran, koji će poslije rata postati stjecište njujorške trkaće scene, ali i mjesto koje će posjećivati svi vozači kada se zateknu u tom gradu, posebice putujući na utrke na kultnu stazu Watkins Glen. Dreyfus je sporadično nastupao sve do 1955., kada je nakon pobjede u klasi na slavnoj stazi Sebring za momčad Ar-

Divrej Tora

nolt-Bristol objesio kacigu o klin. René Dreyfus, francuski vozač, Židov koji je posramio Naciste, umro je 16. kolovoza 1993.■

Godina 15

Broj 32