Divrej Tora Godina 12 Broj 32
Zagreb, šabat 18. svibnja 2019. - 13. ijara 5779.
http://twitter.com/DivrejTora B’’H
Šabat Emor Jeruzalem 18:49
20:11
Zagreb
20:04
21:06
Rijeka
20:09
21:11
Split
19:55
20:57
Dubrovnik 19:46
20:48
Vinkovci 19:51
20:53
Sarajevo 19:49
20:50
Doboj
19:52
20:54
B. Luka
19:56
20:58
Beograd 19:43
20:54
Novi Sad 19:57
20:59
Subotica 19:50
21:34
Zrenjanin 19:45
20:57
Niš
19:33
20:42
Beč
20:11
21:13
Frankfurt 20:49
21:51
Edison, NJ 19:51
21:01
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 21.5.2019. Alot Hašahar
3:20
Najranije Talit
4:11
Nec Hahama
5:19
Najkasnije Š’ma
9:06
Zman Tefila
10:21
Hacot
12:53
Minha Ketana
17:18
Plag Haminha
18:53
Šekia
20:27
Cet Ha-kohavim
21:09
Broj 32 divrejtora@gmail.com
Paraša Emor
(Vajikra 21,1-24,23) Paraša počinje nabrajanjem posebnih zakona koji se odnose na svećenike, Velikog svećenika i službu u Hramu: svećenik ne smije biti u dodiru s mrtvim tijelom (osim u slučaju smrti bliskog rođaka) jer će postati obredno nečist. Ne smije se vjenčati s razvedenicom ili promiskuitetnom ženom; Veliki svećenik smije oženiti samo djevicu. Svećenik koji ima neku tjelesnu manu ne smije služiti u Hramu. Ni životinju koja ima tjelesnu manu ne smije se žrtvovati. Tele, janje ili kozlić mora ostati sedam dana uz majku i tek tada je podesan za žrtvovanje; ne smije se istog dana zaklati životinju i njezino mlado. Zatim se nabrajaju blagdani: šabat; prinošenje žrtve za Pesah 14. nisana;
sedmodnevna proslava Pesaha koji počinje 15. nisana; prinošenje žrtve Omer od prvog uroda ječma 2. dana Pesaha i početak brojanja 49 dana Omera koji dostiže svoj vrhunac 50. dana na blagdan Šavuot; "sjećanje na puhanje u šofar" 1. tišreja; post 10. tišreja; blagdan Sukot počinje 15. tišreja – sedam dana boravimo u suki; 8. dan je blagdan Šemini aceret. Slijedi razmatranje o paljenju menore u Hramu i o lehem panim (vidi ilustraciju) koji se svakog tjedna polažu na stol u Hramu. Emor završava slučajem čovjeka optuženog za bogohuljenje, kaznama za ubojstvo i za povredu ili uništavanje tuđe imovine (novčana naknada). ■ Prevela Dolores Bettini
D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po Alija
Kohen - prva alija - 15 p'sukim – 21,1-15
Kohen ne može oženiti "zona" (nežidovsku i / ili židovsku ženu koja je imala odnose s muškarcem koji joj
Ovaj alija osobito je prikladna za
je zabranjen), "halala" (kćer kohena
kohena; nisu sve prve alijot takve.
od žene kojoj je on zabranjen budući
Nakon Paršat K'došim, koja se usre-
da je kohen), niti razvedenicu.
dotočuje na izazov Židovu pojedincu, te cijeloj židovskoj zajednici da se podignu na višu razinu posvećenja, parša Emora započinje s posebnom svetošću kohena i još višom svetosti Kohen gadola. Ove više razine k'duše popraćene su strožim pravilima osobnog vjerskog ponašanja.
nja zakona, utemeljen na njihovoj obavezi da "zaštite" Toru i micvot. Ovo je više od toga. Ovo je dio definicije Tore za ovu micvu, kao što nam je prenio Talmud, Usmeni zakon. Učenjaci iz vremena Talmuda predstavljaju nam dvije kategorije
Zbog svetosti kojom je HaŠem zaodjenuo kohena, naloženo nam je da kohena poštujemo. Pozivanje kao prvoga na Toru, jedan je od način iskazivanja ove časti. Tako je i kada vodi Birkat HaZimun. Mi ne smijemo "koristiti" kohena da nam služi.
zakona - Zakone Tore, koji obuhva-
Kćer kohena koja je udata (ili zaru-
ćaju kako Pisanu riječ tako i Usmeni
čena) pa počini preljub, podliježe
zakon, rabinski zakon. Oni ne samo
strožoj kazni zbog dodatne sramote
da nas podučavaju oboje, već nam
kehuni. (Obje dobivaju smrtnu kaz-
(najčešće) prave jasnu razliku izme-
nu, ali s'reifa je teža od heneka.)
brata, (neudane) sestre. Ovo nije
đu te dvije kategorije, tako da neće-
Kohen gadol ima još više ograničenja
samo dozvola, od kohena se traži da
mo niti dodati ni oduzeti od Tore.
sudjeluje na sprovodu i pokopu
Naš zavjet B-gu na Sinaju uključuje
svojih bliskih srodnika, postajući
pažljivo pridržavanje Tore i rabin-
"tame".
skog zakona (budući da Tora zahti-
Kohen se ne smije obredno onečistiti dolaženjem u doticaj s mrtvim tijelom, osim za sedam najbližih rođaka: supruge, majke, oca, sina, kćeri,
Kohanim (a i svim Židovima) zabranjeno je na bilo koji način načiniti ozljede na tijelu kao znak tugovanja. [Ovo je primjer jedne od brojnih micvi koje se pojavljuju u određenoj sedri, ali se u micvot ubrajaju na nekom drugom mjestu. Drugim riječima, u Emor se nalazi čak i više od
jeva da slušamo presude i učenja Sanhedrina). No, važno je da znamo razliku između zakona D'o'rajta i D'rabanan, tako da nam pogled na Toru ne bude iskrivljen. (Postoje i praktične posljedice pravljenja razlike između biblijskog i rabinskog zakona.)
zbog svoje uzvišenije svetosti. On se ne smije onečistiti ni zbog jednog mrtvaca (čak ni njegovih roditelja jedini izuzetak je tijelo za koje se nitko ne može pobrinuti. To je poznato kao met micva) i ne smije ući pod krov gdje se nalazi mrtvo tijelo. Svetost Kohen gadola proizlazi od ulja za pomazanje i/ili posebne odjeće. On treba oženiti ženu koja nikada prije nije bila udana. Ne smije se oženiti udovicom niti bilo kojom
službenog broja od 63 micvot prema
Konkretno, u slučaju žalovanja, prvi
iz grupa žena za koje je zabranjeno
Sefer Ha-hinuhu.]
se dan smatra micvom iz Tore, dok je
oženiti se običnom kohenu. Nadalje
ostatak šive rabinski. Rabinski, ali
mu je zabranjeno imati odnos s udo-
nadahnut Torom. No to nije ravno
vicom, jer to bi bilo protivno njego-
samom zakonu Tore.
voj svetosti.
Kohanim moraju biti sveti i izbjega-
HaKohen HaGadol Me'ehav - nije sa-
vati oskvrnuti Njegovo Ime, jer o-
mo uobičajeni naziv za Kohen gadola,
bavljaju svetu službu. Ova micva za
već znači "veći od svoje braće".
kohena također se odnosi i na zabra-
Odavdje Gemara podučava da bi
nu obavljanja hramske službe na-
Kohen gadol (po mogućnosti) trebao
kon očišćenja u mikvi, ali prije no što
biti pametniji (bolje obrazovan, mu-
je dan potpuno prošao.
driji) od svoje subraće kohanima,
S gledišta micvi Talmud uči da iz istog tog izvora, micve da sudjeluje na sprovodu i pokopu svojih bliskih srodnika, dolazi zahtjev koji je obavezan svim Židovima (ne samo kohanim), da žaluju za svojih sedam najbližih rođaka. Imajte na umu da ovo nije slučaj rabinskog proširenja i uspostavljaStrana 2
Divrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
veći (viši) po građi i imućniji. Levi - druga alija - 24 p'sukim – 21,16-22,15 Kohen koji ima manu koja ga isključuje ne može služiti u Mikdašu. Tora potom utvrđuje mnoge od tih nedostataka. Pravilo se ne odnosi ne samo na trajnu manu ili deformaciju, već i na privremene nedostatke. Isključeni kohen može jesti od svete hrane (no ne od svih, već samo od određenih kategorija hrane), ali ne smije čak ni ući u Mikdaš. S gledišta micvi
Alija po Alija
zan). Ovo pravilo nije izričito navedeno u tekstu, već se uči po-moću "paralelnih tekstova" o korban Pesahu. I pored toga što je jedna od 613 micvot, vrijedno ju je spomenuti zbog toga što micva nema "ni poglavlja ni redaka". Kohenova kći (i svaka žena) koja stupi u odnos s nekim kome je zabranjena, više ne smije jesti t'ruma. Ova micva također uključuje i situaciju kada se kćer kohena uda za ne-kohena. Tijekom braka ona ne smije jesti t'ruma. Ako joj suprug umre ili se razvede od nje, ona se može vra-
Kohenu "baal mum" (s manom koja
titi kući svoga oca i jesti t'ruma - ako
ga isključuje) zabranjen je pristup
nije imala djece. Ukoliko ima djece
na područje Mikdaša od (vanjskog)
postoji bojazan da bi ih mogla hra-
žrtvenika prema unutra, ali smije
niti (njezina djeca nisu kohanim) s
ući u vanjsko područje dvorišta Beit
t'ruma. Stoga je zabranjena i njoj.
HaMikdaša, pa čak i obavljati neke
Osoba koja nesvjesno pojede t'ruma
periferne poslove.
mora dati naknadu kohenu time što
Nadalje, kohenu koji postane "tame"
mu plati vrijednost toga te nadoda
privremeno je zabranjeno da uđe u
iznos koji je jednak 1/5 plaćenog.
Mikdaš, a ne smije se "približiti" niti
Jedenje "tevela" (proizvoda od koje-
svetoj hrani. On ne smije jesti t'ruma ili druge "kodošim" dok god je "tame" bilo zbog kojeg razloga. Na dan nečistoće (za one koje su jednodnevne) ili zadnjeg dana (za one koje traju sedam dana), kohen uranja u mikve i, "kada zvijezde iziđu", ponovo mu je dopušteno da jede t'ruma. Nekošer meso ne samo da nije dozvoljeno jesti, već ono također čini kohe-
ga nisu oduzeta potrebna odvajanja) zabranjeno je svima. Kršenje predstavlja skrnavljenje svetoga. Zanimljiva stvar ... Ako ne-kohen jede t'ruma, namjerno, on je pod prijetnjom "smrtne kazne s neba". Kazna za jedenje tevela je ista. Možda ovdje imamo primjer oprečnih vrsta grijeha (kao što smo razma-
Š'liši - treća alija - 17 p'sukim – 22,17-33 Životinje koje se prinose kao žrtve moraju biti bez mane. Zabranjeno je posvetiti životinju s manom kao korban. Također je zabranjeno stvoriti manu kod korbana. Mane o kojima se radi posebno su definirane od strane Tore i Talmuda. Ako životinja s manom bude prinesena, onda je još dodatno zabranjeno poškropiti njenom krvlju Mizbe'ah, ili zaklati (kao korban) životinju s manom, kao i staviti bilo koji od dijelova životinje na Mizbe 'ah da se spali. Zabranjena je kastracija životinja. (Ovo je ozbiljno halahičko pitanje vezano uz kućne ljubimce. Posavjetujte se s rabinerom – kojemu su ove stvari poznate - za pojedinosti oko toga. Životinja s manom ne smije se prinijeti kao korban, čak i ako je primljena od ne-Židova. Od ove točke do kraja 23. poglavlja je čitanje Tore za prvi dan Sukota (također i za drugi dan, izvan Izraela) te drugi dan Pesaha (naš prvi dan hol hamoeda, drugi dan jom tova
na "tame".
trali prošli tjedan u vezi dva jarca za Jom kipur). Prvi grijeh uključuje
u huc laarec)
Ne-kohen ne smije jesti t'ruma (ili
jedenje nečega što je "previše sveto"
Tek rođeno mladunče životinje os-
drugu svetu hranu). Židovske sluge i radnici kod kohena ne mogu jesti t'ruma. Oto, "eved k'naani", koji se smatra dijelom imovine kohena, može jesti t'ruma njegova gospo-dara. Neobrezani muškarac ne smije jesti t'ruma (čak i ako ima valjane zdravstvene razloge zbog kojih je neobreGodina 12 3 Broj 32 Strana
za pojedinca. Drugi grijeh obuhvaća suprotno - tevel je tako svjetovan, bez bilo kakvih zasebnih "micvot", bez ikakvog čina posvećenja koji se s njime čini. Otići preko granica halahe u bilo kojem smjeru podjednako je grešno.
taje s majkom 7 dana, i tek nakon toga se smije koristiti kao korban. Zabranjeno je zaklati (kao korban ili za osobnu uporabu) životinju i njezino potomstvo istog dana. Tora nas još jednom podsjeća da za Strana 3
(nastavak s 3. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
korbanot koje se jede postoji vremensko ograničenje koje se ne smije prekoračiti.
Alija po alija
R'vi'i – četvrta alija - 22 p'sukim – 23,1-22
Još jedna stvar. Čak i ako ste propu-
Poglavlje 23 u Vajikra je "Odjeljak o
ha - ako ste brojali omer svakog po-
stili noć i dan, i više ne brojite s branedjeljka uvečer (ili utorka tokom
Do ove točke u sedri, Tora se bavila
blagdanima". Ono počinje izjavom:
onime koji prinosi žrtvu i žrtvama.
"Ovo su blagdani ..." Šabat je pred-
Ona sada mijenja brzinu, te nalazi-
stavljen kao prvi od blagdana (mi
mo drugo značenje riječi žrtva, kao
na to ukazujemo u kidušu petkom
ponedjeljka do kraja. To je stoga što
biti spreman umrijeti za posvećenje
uvečer kada kažemo da je šabat
postoji i micva da se broji tjedni o-
B-žjeg Imena.
spomen na Izlazak i prvi od "dana
mer.
koji se nazivaju svetima").
Uključite u svoju kavana, željeno
Njegovo Ime moramo posvetiti. Te
Na 14. dan nisana, prinosi se korban
iščekivanje putovanja (kako stvar-
micvot imaju mnogo aspekata. Ži-
Pesah. Petnaestog nisana započinje
nog tako i duhovnog) iz Egipta do
dov je dužan da se radije odrekne
Blagdan macesa (koji zovemo Pe-
Sinaja.
svog života nego da učini ijedan od
sah), koji nalaže maces tijekom 7
"tri velika prekršaja": ubojstvo, in-
dana. Prvi dan je sveti dan kada je
cest/preljub i idolopoklonstvo. U
većina vrsta "melahe" zabranjena. (U
vrijeme "prisilnog obraćenja", zah-
svakom konkretnom slučaju jom
tijeva se mučeništvo čak i za "naj-
tova, postoji pozitivna naredba da se
manji" prekršaj.
suzdrži od "melahe", te zabrana vrše-
Ne smijemo oskvrnuti B-žje Ime;
S gledišta micvi Naši su učenjaci proširili opseg o-
nja "melahe"). Korban Musaf treba prinositi na 7 dana Pesaha. Sedmi
dana), tj. 7., 14., 21. i 28. (do sada), onda možete brojati s braha svakog
Nakon 49. dana treba prinijeti poseban prinos 2 štruce kruha od■ nove pšenice. To se čini na blagdan Šavuot koji ima ograničenje "melahe". Ovaj odlomak završava podsjećanjem na darove s polja koje se mora ostaviti za siromašne.
dan je jom tov.
S gledišta micvi
Nakon prvog dana Pesaha treba
Zbog gore navedenog skupa micvot
prinijeti omer (prinos ječma). Pose-
postoji rasprava među autoritetima
bne korbanot se prinose na dan ome-
o tome je li u naše vrijeme brojanje
ra. Ne smijemo jesti različite vrste
omera obvezatno kao biblijska micva
mladog zrnja sve do prinošenja ome-
ili nije. Jedno od gledišta (i većin-
ra.
sko) jest budući da više nema pri-
ba može izvršiti micvu, čime ojača
Od dana prinošenja omera trebamo
nosa omera i dvije štruce kruha, od-
poštovanje prema micvot u očima
brojati razdoblje od 7 tjedana - 49
drugih ljudi, čime raste poštovanje
dana. Tora kaže 50 dana, no mi to
prema Tori, te Židovi koji drže To-
razumijemo kao "do 50. dana, ali ne
ru, ta osoba ne samo da je izvršila
i uključujući ga".
vog vrlo značajnog para micvi: kiduš/hilul HaŠem. Pored teme mučeništva, onaj tko prekrši bilo koju zabranu na posebno zloban način, osobito u javnosti, smatra se da je oskvrnuo i B-žje Ime. Nasuprot tome, poseban način na koji neka oso-
micvu - ona je posvetila B-žje Ime u narodu. Ista ova ideja proširena je na bilo koji aspekt ljudskog ponašanja. Religiozni Židov (ili Židov koji barem izvana djeluje kao religiozan) ima stalnu mogućnost za kiduš /hilul HaŠem. Obična djela uobičajene ljubaznosti ili neljubaznosti mogu imati dalekosežne posljedice, ovisno o tome tko je uključen, tko gleda, kako se stvari percipiraju i sl. Strana 4
Podsjetnici za omer
nosno bez onoga odakle se broji i prema čemu se broji, nema ni micve brojanja. Međutim, učenjaci su objavili da trebamo brojati čak i bez Beit HaMikdaša, kao spomen na Hram, i iz drugih razloga. Rambam i Chi-
Ako iz bilo kojeg razloga više ne
nuch smatraju da je brojanje omera
brojite omer s braha, molim Vas znaj-
neovisna micva koja vrijedi i danas -
te da za vas još uvijek vrijedi micva
D'o'rajta (s autoritetom Tore). Imaj-
brojanja. To znači da ne biste trebali
te na umu da uvodni odlomak kod
odustati od brojanja narednih neko-
brojanja - hineni muhan ... izgleda
liko tjedana i upotrijebiti izgovor
da podrazumijeva da je brojanje
"eh, propustio sam 13. dan, a i iona-
zakon po Tori, čak i danas. S druge
ko ne govorim braha". Brojanje omera je posebna i dragocjena micva. Učinite to!
strane, završna mini-molitva - Harahaman, podrazumijeva da je to Divrej Tora
(nastavak s 4. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po alija
rabinska odredba za komemoraciju
od Svetinja nad svetinjama.
Beit HaMikdaša. Ovako ili onako,
Ne možemo a da ne gledamo na
naloženo nam je da brojimo dane
supoloženost blagdana i paljenja
omera. Također bismo koristiti tre-
Menore kao na ideju Hanuke, blag-
bali period omera za poboljšavanje
dana kojega obilježava paljenje svje-
samih sebe, svojih karakternih oso-
tla hanukije u spomen na ponovno
bina i vjerskog postupanja, baš kao
posvećenje Beit HaMikdaša. Ono što
što su i naši preci prolazili kroz raz-
da kao kodeš na oba kraja, dio je tose-
doblje duhovnog rasta pripremajući
fete šabata, kao i dodatne minute na
se da stanu na Sinaju i prime Toru.
oba kraja šabata i jom tova.
Hamiši - peta alija - 10 p'sukim –
Šiši - šesta alija - 12 p'sukim –
generacije. U stvarnosti, prava Me-
23,23-32
23,33-44
nora iz Beit HaMikdaša nije preživ-
Prvi dan 7. mjeseca (tišreja) je svet
Petnaestog tišreja je Sukot, 7-dnevni
(Roš hašana), zabranjena je "melaha".
blagdan. "Melaha" (ograničenja za
Prinose se i posebne žrtve Musaf,
jom tov) je zabranjena na njegov 1.
Također, trebamo uzeti fino brašno
pored Roš hodeš Musafa. Imajte na
dan. Žrtve musaf treba prinositi
i ispeći 12 kruhova (po propisima
umu da šofar ne ulazi u popis za-
svakog od sedam dana. Osmi dan
izrade macesa) koji su postavljeni
povijedi ovdje, već u paršat Pinhas.
(ponekad se Šmini aceret - odnosno
na Šulhan u Mikdašu. Oni su također
Ovdje se Roš hašana naziva Zihron
Simhat Tora - smatraju zasebnim
bilo stalno postavljeni u Hramu.
t'ru'a, sjećanje na t'ru'a. U Pinhas,
blagdanom, a ponekad kao 8. dan
Kruhovi su se mijenjali jednom tjed-
Tora nam kaže neka održimo "dan
Sukota) je također jom tov, s vlas-
no, na šabat (peklo ih se u petak,
t'ru'a" - ovo je zapovijed da se puše
titim korban musafom.
osim ako je bio jom tov - tada su se
u šofar.
To su blagdani, osim godišnjih šaba-
Deseti tišreja je Jom kipur. Moramo
tot i drugih prinosa u Hramu. U
postiti. U Mikdašu na Jom kipuru
vrijeme žetve, u jesen treba slaviti
ima Musaf. (Dodatno na posebnu
Sukot.
službu na Jom kipur opisanu u "Ahrei mot"). Jesti ili piti (bez valjanog razloga) kažnjivo je odsijeca-
Prvoga dana obavezni smo uzeti 4 vrste (lulav, etrog, hadasim, aravot).
njem (smrću i više od toga s Neba).
Za vrijeme blagdana Sukota mo-
Isto tako, na Jom kipur je zabra-
ramo boraviti u sukot. Ovo je s ci-
njena sva "melaha", te jelo i piće. Na
ljem da poučimo sve naraštaje o
Jom kipur se moramo suzdržati od
onome što je uslijedilo nakon Iz-
(šabatne) "melahe".
laska, kad smo imali privilegiju bo-
"…Uvečer devetoga u mjesecu, od
žanske zaštite u pustinji.
još snažnije to ističe je naglasak koji Tora stavlja na zamisao da su svjetla Menore stalna, vječna, uvijek, kroz
jela kroz generacije. Svjetla Hanuke jesu!
pekli na erev jom tov). Kohanim koji su bili na dužnosti podijelili bi te kruhove. Tora potom govori o sinu Židovke i Egipćanina koji je "blagoslovio" B-žje ime. Bio je stavljen u pritvor dok se čekala vijest od B-ga o tome kako ga kazniti. Naredba je bila da ga se kamenuje na smrt. Takva je trebala biti kazna za "blagoslov B-ga". Slično tome, i za ubojstvo slijedi smrtna kazna. Ubijanje životinje traži isplatu naknade vlasniku. Nanošenje ozljede nekoj osobi zahti-
Iz ovog neobičnog izraza u tom pa-
Š'vi'i - sedma alija - 23 p'sukim – 24,1-23
suku, Gemara uči ideju o tosefot šabat
B-g kaže Mošeu da zapovijedi na-
i jom tov, dodavanja iz svog dana u
rodu da pripreme čisto djevičansko
tjednu svetosti šabata i haga, kako
maslinovo ulje za stalno paljenje
Izvršeno je pogubljenje "bogohul-
na njegovom početku tako i na kra-
Menore. Svjetiljke Menore gorjele su
nika".
ju. Naša praksa računanja vremena
svake noći, s desne strane s vanjske
od zalaska sunca do izlaska zvijez-
strane zavjese koja je dijelila Svetište
Posljednja 3 p'sukim čitaju se ponov-
večeri do večeri, držite svoj šabat."
Godina 12 5 Broj 32 Strana
jeva naknadu koja se temelji na nekoliko faktora koji su posljedica ozljede.
no kao Maftir. ■ Strana 5
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi 263. Drži ga čistim: Zabrana da kohen postane nečist zbog pokojnika ... nećete se okaljati za osobom iz svoga naroda ... (Levitski zakonik 21,1)
Ne smije se približiti mrtvacu ... (Levitski zakonik 21,11) 271. Ne diraj: Zabrana da se Kohen Gadol oskvrne zbog mrtvaca ... (pa čak ni) zbog svog oca ili majke ne smije se okaljati.
264. Šiva: Obaveza da se žaluje za srodnicima
(Levitski zakonik 21,11)
... osim svoje najbliže rodbine, svoje majke, svog oca, sina, kćeri
272. Viši standard: Obaveza za Kohen Gadol da se ože-
i brata; i svoje neudate sestre ... (Levitski zakonik 21,2-3)
ni djevicom
265. Igra živaca: Zabrana da očišćeni kohen vrši službu
On će se oženiti ženom koja je djevica. (Levitski zakonik 21,13)
prije zalaska sunca
273. Ne samo to ...: Zabrana da se Kohen Gadol oženi
... oni neće oskvrnuti ime B-ga svoga ... (Levitski zakonik 21,6)
udovicom
266. Ne zovite je tako: Zabrana da kohen oženi ženu
Udovicom ... neće se ženiti ... (Levitski zakonik 21,14)
koja je "zona"
274. Vanbračno: Zabrana da Kohen Gadol ima seksual-
Ženom koja je "zona" ... (Levitski zakonik 21,7)
ne odnose s udovicom
267. Ne zovite je… – ček', ček'?: Zabrana da kohen ože-
Neće ga oskvrnjivati njegovo potomstvo ... (Levitski zakonik
ni ženu koja je "halala"
21,15)
... ili halala neće se ženiti ... (Levitski zakonik 21,7)
275. Da nitko ne dozna: Zabrana da kohen koji ima
268. Ovo mi je jasno: Zabrana da kohen oženi ženu ko-
neki nedostatak služi
ja je razvedena
... tko ima manu, neće se približiti ... (Levitski zakonik 21,17)
Ženom koja se razvela od svoga muža ne može se ženiti ...
276. Dr. House: Zabrana da kohen s privremenim nedo-
(Levitski zakonik 21,7)
statkom služi
269. Čak i protiv njegove volje: Obaveza da se posveti
Ni jedan koji ima nedostatak neće se približiti ... (Levitski zako-
kohanim
nik 21,17)
Posveti ga ... (Levitski zakonik 21,8)
277. Radi kod kuće: Zabrana da kohen koji ima nedos-
270. Čekaj vani: Zabrana da Kohen Gadol uđe pod krov pod kojim se nalazi mrtvac
tatak uđe u Svetište Ne smije doći k zavjesi niti pristupiti žrtveniku ... (Levitski zakonik 21,23) 278. Uzmite si pauzu: Zabrana da obredno nečisti kohanim obavljaju službu Hrama Moraju se povući od svetih stvari ... (Levitski zakonik 22,2) 279. Menu za van: Zabrana da obredno nečisti kohanim jedu teruma ... ne smije jesti od svetih stvari dok ne bude očišćen ... (Levitski zakonik 22,4) 280. Oprostite! Kuhinja je zatvorena! Zabrana da oni koji nisu koheni jedu teruma Nijedno strano lice ne smije jesti sveto ... (Levitski zakonik
Strana 6
Divrej Tora
(nastavak s 6. stranice)
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi
22,10) 281. Nema povlastica: Zabrana da onaj kojeg je kohen unajmio kao pomoć jede teruma ... njegov radnik ne smije jesti svetoga ... (Levitski zakonik 22,10) 282. Neizrečeno: Zabrana da neobrezani kohen jede
292. Čak ni tada: Zabrana žrtvovanja životinja neŽidova koja imaju nedostatak Od ruke ne-Židova ne možete prinijeti bilo što od ovih ... (Levitski zakonik 22,25) 293. Osam dana u tjednu: Obveza da se prinosi samo životinja koje imaju najmanje osam dana
terum
... od osmog dana, prihvatljivo je ... (Levitski zakonik 22,27)
...
294. Majka i čedo ponovo zajedno: Zabrana da se zako-
283. Nisam rekao hala: Zabrana da halala jede terumu Kohenova kći koja se uda za ne-kohein ne smije jesti ... (Levitski zakonik 22,12) 284. Vrijeme i desetine: Zabrana da se jede urod od
lje životinju i njeno mlado ... nju i njegovi potomstvo ne smijete klati u jednom danu. (Levitski zakonik 22,28) 295. Hilul Hašem: Zabrana da se obeščasti B-žje Ime
kojeg nije odvojena desetina
Ne oskvrnite moje sveto Ime ... (Levitski zakonik 22,32)
Neće oskvrnjivati svetinje ... da se odvoje od Hašema (Levitski
296. Kiduš Hašem: Obaveza da se posveti B-žje Ime
zakonik 22,15) 285. Tvornica sekundi: Zabrana da se životinje koje imaju nedostatak prinese kao žrtvu Ništa što ima manu, nećete prinijeti ... (Levitski zakonik 22,20) 286. Samo najviša kvaliteta: Obveza da se prinosi samo životinje bez mane ... bit će bez mane ... (Levitski zakonik 22,21) 287. Hej! Ne čini to!: Zabrana da se nanese defekt posvećenoj životinji ... ne smije biti nikakve mane na njoj ... (Levitski zakonik 22:21) 288. Dublje razumijevanje: Zabrana da se krvlju životinje koja ima nedostatak poprska žrtvenik ... na žrtvenik ... (Levitski zakonik 22,22) 289. Još dublje: Zabrana da se životinju koja ima nedostatak zakolje kao žrtvu ... ove nećete prinositi ... (Levitski zakonik 22,22) 290. Omatanje svega: Zabrana da se spale dijelovi životinje koja ima nedostatak ... ni prinos na vatri od njih ... (Levitski zakonik 22,22) 291. Ne činite ni ovo: Zabrana kastriranja životinja Nemojte to raditi u svojoj zemlji. (Levitski zakonik 22,24) Godina 12 7 Broj 32 Strana
... bio bih posvećen među Izraelcima ... (Levitski zakonik 22,32) ■
297. Budi optimist: Obaveza da se počine na prvi dan Pesaha Prvoga dana bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,7) 298. Dobro, ne baš sasvim ...: Zabrana da se vrši rad prvoga dana Pesaha ... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,7) 299. Još! I još!: Obaveza da prinese dodatnu žrtvu svakog dana Pesaha Sedam dana prinosite prinos... (Levitski zakonik 23,8) 300. Koliko vam drago: Obaveza da se počine na sedmi dan Pesaha ... sedmi dan bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,8) 301. Isto: Zabrana obavljanja■rada na sedmi danu Pesaha
... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,8) 302. Što sad?: Obaveza da se prinese Omer na drugi dan Pesaha ... donijeti omer od prve žetve ... (Levitski zakonik 23,10) 303. Jošon: Zabrana da se jede kruh od novog uroda prije Omera
■
Nećete jesti kruh, pečeno zrno ili svježe zrno do toga dana, Strana 7
(nastavak s 7. stranice)
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi
kada donosite prinos ... (Levitski zakonik 23,14)
obavljanja rada na Jom Kipur
304. Sprženo: Zabrana da se jede prženo zrnje novog
Nećeš raditi nikakvog posla na taj dan ... (Levitski zakonik
usjeva prije Omera
23,28)
... pečeno zrno ... (Levitski zakonik 23,14)
316. Druga strana priče: Zabrana da se jede ili pije na
305. Svježe!: Zabrana da se jede svježe zrnje novog usjeva prije Omera ... ili svježeg zrna ... (Levitski zakonik 23,14) 306. Omeromjer: Obaveza da se broji Omer Od dana nakon blagdana, računat ćete kada prinijeti Omer ... (Levitski zakonik 23,15) 307. Lehem Mišne: Obaveza da se prinese dva kruha ... donijet ćeš kruh da njime bude mahano, dva kruha ... (Levitski zakonik 23,17) 308. Uzmi si slobodan dan: Obaveza da se počine na
Jom Kipur Tko god ne bi sebe mučio, bit će odsječen ... (Levitski zakonik 23,29) 317. Uzmi dan za sebe: Obaveza da se miruje na Jom Kipur To je dan potpunog odmora za vas ... (Levitski zakonik 23,32) 318. Lijep dan za to: Obaveza da se počiva na Sukos Prvi dan bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,35) ■ 319. Može i noge podići na stol: Zabrana obavljanja
rada na Sukos
Šavuos
... nećete raditi nikakvog posla. (Levitski zakonik 23,35)
OvJ dan ćete proglasitI sveto okupljanje ... (Levitski zakonik
320. Ovo je nešto drugo: Obaveza da se na Sukos prine-
23,21)
se dodatna žrtva
309. Prihvati taj posao i Šavuotaj: Zabranu obavljanja
Sedam dana prinosite ćete žrtvu vatrom ... (Levitski zakonik
rada na Šavuos
23,36)
... nećete raditi nikakav rad ... (Levitski zakonik 23,21)
321. Ovo nije Sukos: Obaveza da se počine na Šemini
310. Sretna Nova Godina! Obaveza da se počine na Roš Hašana ... bit će vam dan odmora ... (Levitski zakonik 23,24) 311. Zatvoreno na Novu godinu: Zabrana obavljanja rada na Roš Hašana ... nećete raditi nikakav rad ... (Levitski zakonik 23,25) 312. Poslije ću ti reći: Obaveza da se na Roš Hašana prinese dodatna žrtva ... i prinesite žrtvu paljenicu B-gu. (Levitski zakonik 23,25) 313. Čini se kao da vrijeme ide vrlo polako: Obaveza da se posti na 10. tišreja ... mučit ćete sebe ... (Levitski zakonik 23,27) 314. Dugačak dan!: Obaveza da prinese dodatnu žrtvu na Jom Kipur ... i prinesite žrtvu paljenicu B-gu. (Levitski zakonik 23,27)
Aceres Osmoga dana bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,36) 322. Ovo je za vas: Obaveza da se prinese dodatnu žrtvu na Šemini Aceres I prinijet ćete prinos vatrom B-gu ... (Levitski zakonik 23,36) 323. Znate kako to ide: Zabrana da se obavlja posao na Šemini Aceres ... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,36) 324. Maši, maši, maši: Obaveza da se uzme četiri vrste na Sukos Uzet ćete ... plod citrusa, grane datuljine palme, grane mirisa i vrba ... (Levitski zakonik 23,40) 325. Koliba: Obveza da se sedam dana boravi u suki Boravit ćete u koilibama sedam dana ... (Levitski zakonik 23,42) ■
315. Tako i tako smo većinu dana u sinagogi: Zabrana Strana 8
Divrej Tora
AlHaTorah.org:
Teme za razmatranje uz šabatni stol Kako posvećujemo Ime Hašema? Stih "ְֹך״בנֵמ״מ ְִש ָּהאֵ ל ְ מ״ב ע ְ "עְ נִ ְק ַד ְש ִתse često navodi kao izvor za obvezu posvećivanja imena Hašema.
• Koji postupci čine "Kiduš Hašem"? Dok Sifra tvrdi da se stih odnosi na obvezu mučeništva, Rambam tvrdi da on također govori o ukupnom dobrom ponašanju. Za koji od ovih pristupa pronalazite više podrške u tekstu? • U različitim vremenima u povijesti Židovi su postajali mučenici. Što čovjeku daje snage da tako postupi? Kako treba gledati na one koji nemaju snage da prihvate taj izazov? Vidi Rambamov Iggeret HaShemad i njegov stav prema ( אנעסמםanusim, onima koji su prinuđeni da napuste judaizam, op.ur.) iz njegovog vremena koji su radije izjavili Šahadu (islamski credo, ispovijest vjere) nego da ih almohadi pobiju. Sektaške rasprave o Omeru Datum prinosa Omera bio je izvor vatrene rasprave između različitih sekti Judaizma kroz više od dvije tisuće godina. Tora ne daje nikakav kalendarski datum, već samo navodi da se omer ima prinijeti " ָּ( " ִ מׇּחֳ ַה ״דַ ַשבmimahorat hašabat). Dok samarijanske, karaitske i kumranske sekte tumače da se " ָּ"דַ ַשב
(hašabat) odnosi na sedmi dan u tjednu (i da se stoga prinos Omera prinosi u nedjelju), rabinski judaizam tvrdi da se to odnosi na prvi dan Hag HaMacota (i da se Omer prinosi 16. nisana).
službu prinošenja žrtava na vanjskom žrtveniku tako i Lehem HaPanim na unutarnjem Stolu. Zašto je, dakle, potrebno da u Hašemovom prebivalištu ima hrane?
• Što potiče rabinsko gledište da se riječ "šabat" tumači na ovaj način? Je li to doslovno tumačenje te riječi? Koja druga tekstualna ili teološka pitanja mogu navesti rabinske komentatore da se ne slože sa tumačenjima sekti?
• U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani sa sklapanjem saveza, i služili su istoj svrsi koju danas ima rukovanje. S obzirom na to, R. Hovav Yechieli sugerira da su Lehem HaPanim činili obrok kojim se sklapa savez kojim se stalno obnavljao Sinajski savez. Kakvu tekstualnu ili konceptualnu podršku možete dati za ovo tumačenje?
• Prema sektaškim skupinama, što ima tako značajno u vezi nedjelje da bi Hašem naložio da prinos Omera (a time i Šavuot) uvijek padnu točno na taj dan? Osim toga, to što za Šavuot nije postavljen određen datum služi tome da prekine bilo kakvu vezu između njega i povijesnog događaja Objave. Kako to utječe na "״ עה נע "חג ״ (blagdan primanja Tore)? Kislev razumije da fraza " ִ מׇּחֳ ַה ָּ( "דַ ַשבmimahorat hašabat) znači "dan nakon prestanka", i da ona sugerira da je Omer izvorno prinešen na dan nakon prestanka padanja mane. Zapravo, cijeli je prinos bio zamišljen kako bi se njime obilježilo čudo mane i potonji prijelaza iz nadnaravne providnosti u prirodni način življenja. Zašto bi moglo biti važno sjećati se čuda mane upravo tije k om sez on e žetve? Kruh Saveza
• Hrana igra važnu ulogu u mnogim vjerskim obredima. Rituali Miškana nisu iznimka, i oni uključuju kako
Godina 12 9 Broj 32 Strana
Oko za oko Kao kaznu za određene oblike fizičkog napada Tora postavlja načelo kažnjavanja "mjerom za mjeru" (talion), objavljujući da čovjek daje "oko za oko".
• Da li je takva odmazda najpravedniji oblik pravde, ili je to "okrutna i neuobičajena" kazna? • Prilikom određivanja kazni za zločine, koji bi od sljedećih ciljeva trebao biti najviši: naknada štete žrtvi, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili zastrašivanje? Što preporuča zakon "mjera za mjeru"? Je li to pravilo ili izuzetak u Tori? • Velika većina talmudskih mudraca presuđuje da u slučajevima tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali, je li to jednostavna interpretacija stihova u Tori? Da li se pšat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske presude? Ako da, zašto? I kao najvažnije, kako usuglasiti pšat i draš? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 9
David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik
Herem i harem
Hebrejska riječ herem חהם״većini je nas poznata kao zabrana, izopćenje. Ova vrsta cenzure razvila se u talmudsko vrijeme i u srednjem vijeku. Međutim, biblijska riječ također ima značenje "zabraniti". Klein tvrdi da je u biblijskom hebrejskom ona značila zabraniti, posvetiti, zaplijeniti. (Postoji rasprava o tome da li njeno značenje "uništiti, istrijebiti"
■
ima isto porijeklo, jer u arapskom se ova dva značenja različito pišu.) U talmudskom hebrejskom ona se ta-
njeno ili čuvano na sigur-
kođer počela odnositi na jednu vr-
nom" iz korijena harama
stu zavjeta (kao što nalazimo u mo-
"čuvao je, zabranio je."
litvi Kol Nidrei.)
nativa. Tri naziva za mjesta također su povezana s tim korijenom. Za goru
Druga slična riječ je marano - Ži-
Hermon - דה״חה ע ״, najvišu izrael-
Even-Shoshan u svojoj konkor-
dovi iz Španjolske i Portugala koji
sku planinu i jedinu koja ima snje-
danciji napominje da se od 51 poja-
su bili prisiljeni preobratiti se na
žne vrhunce, uglavnom se pretpo-
vljivanja tog biblijskoj glagola, sva
kršćanstvo, no u tajnosti su se držali
stavlja da joj ime potječe od חהם.
osim tri od njih imaju smisao
judaizma. Ono ima prilično neuku-
Neki kažu da je to zbog toga što je
"uništiti". Jedno (Jišajahu 11,15) zna-
.snu etimologiju:
nedostupna, nepristupačna, "izvan
či "presušiti" a dva (Miha 4,13 i Vajikra 27,28) odnose se na posvećenost B-gu. Ovo se značenje ogleda u srodnom arapskom harim - "sveto, zabranjeno". Ovaj korijen se pojavljuje u brojnim arapskim izrazima, kao što su Al-Haram ash-Sharif - arapski naziv za sveto Hramsko brdo. Riječ harem također proizlazi iz tog korijena:
1583, od šp., dosl. "svinja, prase," izraz prezira, iz arapskog
muharram
branjena
stvar"
svinjetine
"za-
(jedenje
zabranjeno
je
muslimanskim i židovskim vjerskim zakonom), od haruma "bilo je zabranjeno". Zbog tog podrijetla, termin se danas obično ne upotrebljava. Hebrej-
1634, iz turskog. harem, od
ski koristi anusim אנעסמם- oni koji su
arapskog haram "žene i pri-
bili prisiljeni konvertirati. U engle-
ležnice," izvorno "ženska
skom jeziku, Crypto-Jews (kripto-
četvrt", dosl. "nešto zabra-
Židovi) je postalo prihvatljiva alter-
Strana 10
granica". Drugi kažu da je služila kao sveto mjesto Kanaancima koji su živjeli u tom području (vidi Šoftim 3,3, gdje se naziva Har Baal Hermonדַ ה בַ ַ ל״חֶ ְה ֹע ״, što ukazuje da se tamo vršilo štovanje). Ramban, u svom komentaru na Devarim 3,9 spominje obje ove teorije. (Treća teorija se spominje u apokrifnoj knjizi Hanoh (Henok) I, poglavlje 6, gdje piše da se planina naziva Hermon, jer su se anđeli tamo zavjetovali). Još jedna lokacija koja svoje ime izvodi iz tog korijena je Wadi HaraDivrej Tora
(nastavak s 10. stranice)
David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik
mia עא מ״חה מד, sjeverno od Jeruzalema (u blizini gradova Eli i Maaleh Levona). Ona doslovno znači dolina razbojnika. Ovaj uski prolaz između
Herem i harem
prosbul
ja ću slomiti ponos tvoje moći' (Va-
Prosbul je izraz vezan uz šmita (šabatnu) godinu. Prema Tori, u godini šmita poništavaju se svi du-
dvije vrlo visoke planine ne ostavlja
govi. Međutim, Hilel Stariji do-nio
prostora za zaobilazni put. Kao što
je propis koji bi omogućio da se
je ranije spomenuto, ovaj put je po-
pozajmice naplate. To bi pomoglo
vijesna prometnica Biblije. Stoljeći-
kako bogatima (kojima bi njihovim
ma su hodočasnici i putnici pro-
zajmovi bili vraćeni) tako i siroma-
lazili tom dolinom na svom putu u
šnima (kojima bi se mnogo radije
Jeruzalem. Lokalni razbojnici bi
novac
iskoristili osobitosti reljefa i oteli
kojim je objavljen ovaj propis naziva
svoj danak od putnika.
se prosbul (ili prozbul) - פהעזבעל, (a
Ovi razbojnici bi "zaplijenili" imovinu svojih žrtava. Ta je dolina također
bila mjesto važne bitke u
doba Makabejaca. Drugačija vrsta izraza vezanog uz nazive mjesta je hebrejski ad horma -חָּ ְה ָּ ד״- ַ što znači "do potpunog uništenja". Ovaj izraz nalazimo u Bamidbar 14,45 i Devarim 1,44. Međutim, on se zapravo odnosi na kanaanski grad pod nazivom Horma oko 25 kilometara istočno od Beer Sheve.
pozajmljivao).
Dokument
ponekad i )פהעסבעל Koje je porijeklo ove riječi? O tome ima rasprava u Gemari (Gitin 36b37a):
אמ ״פהעסבעל ״א ה ״הב ״חס א ״פהעס ״בעלמ״ עבעטמ ״בעלמ ״אלע ״ שמהמם ״ מב ״(עמקהא ״ ע)״ עשבה מ״א ״גאע ״ עז ם״ע נמ״הב״מעסף״אלע״ בעלאע ״שבמדע ד״בעטמ״אלע״ד נממם״ מב״ ( בהמם ״טע) ״ד בט ״ במטנע ״א ה ״למד ״הבא״ לל עזא״ אמ״פהעסבעל״א"ל״פעהסא״ מל א "Što je (značenje ) prosbula? R. Hisda kaže: Pros (donošenje) buli i buti. Buli znači bogat, kao što je pisano, 'I
jikra 26,19). A R. Josef je rastumačio: To su bula'ot (gradska vijeća) u Judi. Buti znači siromašan, kao što je pisano, 'Ti ćeš mu svakako posuditi dovoljno [ha'avet ד בטje istovjetno buti( ] בעטמDevarim 15,8). Raba je upitao nekog stranca [koji je govorio grčki, Soncino sugerira "jezikoslovca"] 'Što znači prosbul?' Ovaj je odgovorio: 'Pursa (donošenje) odluke o nečemu.'" Tako ovdje vidimo da iako su rabini držali da je važno podučavati moralne pouke kroz drašot koje pronalaze hebrejske riječi u stranim pojmovima, oni su također znali kada upitati stranog jezikoslovca što riječ uistinu znači. Čak i sada, mi ne znamo točno što je prosbul značio na grčkom. Klein piše: Vjerojatno skraćeno od pros boule bouleuton (= pred sazivom vijećnika), od pros (= prema, ka, nasuprot, ispred, u prisustvu), dativ od boule (= savjet, razmatranje, skup) i opći plural od bouleutes (= vijećnik), od bouleuein (= posavjetovati), od boule. Ovdje spomenuti boule isti je kao u Gemari (mada očito sve u svemu etimološki različit.) Donji dom današnjeg grčkog zakonodavnog tijela poznat je kao Boule. Steinsaltz (i drugi) također nude grčku riječ prosbole, koja znači isporuka, prijenos prilikom prodaje. ■
Godina 12 11 Broj 32 Strana
Strana 11
Rabbi Lord Jonathan Sacks:
U rokovniku
Upravljanje vremenom je više od upravljanja i veće od vremena. Stvar je u samom životu. B-g nam daje jednu stvar iznad svega ostalog: sam život. I On nam ga svima daje pod istim uvjetima. Bez obzira na to koliko smo bogati, još uvijek imamo samo 24 sata dnevno, 7 dana tjedno i određen raspon godina koje su, bez obzira koliko duge, još uvijek prekratke. Bez obzira na to tko smo, što radimo, kakve darove imamo, jedina najvažnija činjenica o našem životu, o kojoj sve drugo ovisi, jest kako trošimo svoje vrijeme.
sa kada. A ono što vrijedi za pojedinca vrijedi i za zajednice i kulture u cjelini.
„Vijek je našeg života sedamdeset godina, ako smo jaki i osamdeset,“ kaže psalam 90, i unatoč masovnom smanjenju broja prijevremenih smrti u prošlom stoljeću, prosječan životni vijek u svijetu, prema najnovijim podacima Ujedinjenih naroda (20102015) iznosi 71,5 godinu. Tako, zaključuje psalam, „Nauči nas naše dane brojati kako bismo stekli mudro srce,“ podsjećajući nas da upravljanje vremenom nije samo sredstvo produktivnosti. To je, zapravo, duhovna vježba.
društvenim bićima,
Stoga je tu sljedeća ideja koja mijenja život, i koja zvuči jednostavno, ali to nije. Ne oslanjaj se isključivo na popis stvari koje treba obaviti. Koristi rokovnik. Najuspješniji ljudi upisuju svoje najvažnije zadatke u svoj dnevni kalendar. Oni znaju da ako nešto nije tamo, neće biti učinjeno. Popisi stvari koje treba obaviti su korisni, ali nisu dovoljni. Oni nas podsjećaju što trebamo napraviti, ali ne i kada. Oni nam ne pomažu razlikovati ono što je važno od onog što je hitno. Oni naš um zapošljavaju trivijalnim stvarima i ometaju nas onda kada bismo se trebali fokusirati na stvari koje su najvažnije na duge staze. Jedino rokovnik povezuje što Strana 12
To je poanta židovskog kalendara. Zato je poglavlje 23 Levitskog zakonika, koje čitamo u ovotjednoj parši, toliko temeljno za neprekidnu vitalnost židovskog naroda. Ono nam daje tjedni, mjesečni i godišnji pregled svetih vremena. To je nastavljeno i prošireno u parši Behar na sedmogodišnje i pedesetogodišnje cikluse. Tora nas prisiljava da se
Ljudima kao najvažnija su vremena koja zajedno dijele. Židovski kalendar je upravo to: struktura zajedničkog vremena.
sjetimo onoga što suvremena kultura redovito zaboravlja: da naši životi moraju imati posvećena vremena kada se fokusiramo na stvari koje životu daju značenje. I, budući da smo društvena bića, ta najvažnija vremena su vremena koja dijelimo. Židovski kalendar je upravo to: struktura zajedničkog vremena. Svima nama je potreban identitet, a svaki identitet dolazi sa pričom. Zato trebamo vrijeme u kojem se podsjećamo na priču o tome odakle smo došli i zašto smo ono što jesmo. To se događa na Pesah, kada ponovno proživljavamo trenutak osnivanja našeg naroda na početku njegovog dugog hoda prema slobodi. Potreban nam je moralni kodeks, ugrađeni satelitski navigacijski sistem, da nas vodi kroz pustoš vremena. To je ono što slavimo na Ša-
vuot kada ponovno proživljavamo trenutak u kojem su naši preci stajali pod Sinajem, sklopili savez sa B-gom i čuli s neba proglas Deset zapovijedi. Potreban nam je redoviti podsjetnik o kratkoći samog života, a time i potrebe da mudro koristimo vrijeme. To je ono što činimo na Roš Hašana kada stojimo pred B-gom na sudu i molimo za to da budemo upisani u Knjigu života. Potrebno nam je vrijeme kada se suočavamo sa svojim pogreškama, ispričavamo za krive stvari■ koje smo napravili, vrijeme kada popravljamo stvari, odlučujemo se promijeniti i tražimo oproštenje. To je zadaća na Jom Kipur. Moramo se podsjećati da smo na putovanju, da smo samo 'stranci i prolaznici' na zemlji, te da je mjesto na kojem živimo samo naše privremeno prebivalište. To je iskustvo koje imamo na Sukot. I potrebno nam je, s vremena na vrijeme, da se odmaknemo od neprestanog pritiska posla i nađemo počinak u kojem možemo slaviti naše blagoslove i obnoviti naša zajedništva te oporaviti punu snagu tijela i uma. To je šabat. Bez sumnje, većina ljudi – barem onih koji promišljaju – zna da su te stvari važne. Ali nije dovoljno znati. To su elementi života koji postaju stvarni kad ih živimo, a ne samo kad ih znamo. Zato oni moraju biti u kalendaru, a ne samo na popisu stvari koje treba obaviti. Kao što Alain de Botton ističe u svom djelu Religija za ateiste, svi mi znamo da je važno popraviti srušene odnose. Ali bez Jom Kipura, postoje psihološki pritisci koji mogu
Divrej Tora
(nastavak s 12. stranice)
Rabbi Lord Jonathan Sacks: U
rokovniku Roman Krznarić nas podsjeća da je moderno društvo „usmjereno na to da nas odvuče od smrti. Propaganda stvara svijet u kojem su svi zauvijek mladi. Stare ljude trpamo u staračke domove, van pogleda i daleko od misli.“ Smrt je za nas postala „tabu-tema kao što je seks bio u viktorijanskoj eri.“
uzrokovati da bezgranično odugovlačimo sa tim popravcima Ako smo povrijeđena strana, možda ne želimo pokazati drugim ljudima svoju povrijeđenost. To čini da izgledamo krhkima, ranjivima. A ako smo strana koja je nekog povrijedila, može nam biti teško priznati našu krivnju, ne samo zato što se osjećamo toliko krivima. Kao što on kaže: „Može nam biti toliko žao što vidimo svoju nesposobnost da se ispričamo.“ Činjenica da postoji Jom Kipur znači da postoji dan u kalendaru na koji moramo obaviti popravke – i to je olakšano činjenicom da i svi drugi čine isto. Njegovim riječima: To je dan koji čini da sjedimo tu i pričamo o sitnom incidentu od prije šest mjeseci kada si ti lagao, a ja sam prijetio i ti si me optužio za neiskrenost, a ja sam tebe rasplakao; o incidentu koji nijedan od nas ne može baš zaboraviti, ali ga niti ne možemo spomenuti i koji je polako počeo nagrizati povjerenje i ljubav koju smo nekoć imali jedan prema drugome. To je dan koji nam daje priliku, a uistinu i odgovornost, da prestanemo razgovarati o našim uobičajenim poslovima te da ponovno otvorimo slu-
Godina 12 13 Broj 32 Strana
čaj za koji smo se pretvarali da ga se više ne sjećamo. Mi ne činimo to zbog svog zadovoljstva, već smo poslušni pravilima. Upravo tako: mi se pridržavamo pravila. Mi slijedimo židovski kalendar koji uzima mnogo važnih istina o životu i, umjesto da ih stavi na popis stvari koje treba obaviti, on ih piše u rokovnik. Što se događa kada nemamo takvu vrstu rokovnika? Moderno zapadno sekularno društvo je primjer na kojem možemo proučavati posljedice toga. Ljudi više ne pričaju priče o narodu. Stoga su nacionalni identiteti, osobito u Europi, gotovo stvar prošlosti – jedan od razloga za povratak krajnje desnice u zemljama poput Austrije, Nizozemske i Francuske. Ljudi više ne dijele zajednički moralni kodeks, što je razlog zbog kojeg studenti na sveučilištima traže da se maknu govornici s čijim se pogledima ne slažu. Kada ne postoji zajednički kodeks, ne može postojati ni razumna rasprava, već samo upotreba sile. Kada je riječ o prolaznosti života,
Očišćenje i oproštenje su izbačeni iz javnog života, te su zamijenjeni javnim sramoćenjem, zahvaljujući društvenim mrežama. Kad je riječ o šabatu, gotovo svugdje na zapadu, dan odmora zamijenjen je svetim danom kupovine, a sam odmor zamijenjen je neumornom tiranijom pametnih telefona. Prije pedeset godina, najraširenije predviđanje bilo je da će do sada gotovo sve biti automatizirano. Radni tjedan skratit će se na 20 sati i naš najveći problem bit će što učiniti sa svojim slobodnim vremenom. Umjesto toga, ljudi danas rade teže nego ikad sa sve manje i manje vremena za to da traže stvari koje život čine značajnim. Kao što je Leon Kass nedavno rekao, ljudi se „još uvijek nadaju pronaći smisao u svojim životima, ali su sve više zbunjeni oko toga kako bi vrijedan život trebao izgledati, i kako bi oni mogli takav život živjeti.“ Stoga je tu čudesna ideja židovskog kalendara koja mijenja život. Filozofija traži vječne istine. Za razliku od toga, judaizam uzima istine i prevodi ih u vrijeme u obliku svetih zajedničkih trenutaka u kojima imamo iskustvo velikih istina na način da ih živimo. Tako: što god želite postići, zapišite u rokovnik, inače se neće dogoditi. I živite prema židovskom kalendaru ako želite iskusiti, a ne samo razmišljati o stvarima koje životu daju značenje. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Strana 13
Rabbi Berel Wein:
Zeitgeist (Duh vremena) U rabinskoj literaturi nalazimo brojne misli koje izražavaju namjeru Tore da kohanim - Aharonovim svećeničkim muškim potomcima - zabrani da dolaze u doticaj s pokojnicima. Ramban opisuje kako je "običnom" Židovu, nazovimo ga tako, ne-kohenu, zadubljenom u svakodnevno materijalno postojanje takmičarskog života nužno stalno podsjećanje na vlastitu smrtnost, kako bi umirio pretjerane želje i zle postupke. Kohein nije takav, on je svećenik koji služi u Hramu i na taj je način odmaknut od svakodnevnih borbi svjetovnog društva koje duhovno slabe čovjeka. Takvom kohenu nije potreban takav podsjetnik budući je blizina B-žjeg duha, da to tako nazovemo, koju sa sobom donosi služba u Hramu, dovoljna da kohen nema potrebu proživljavati pouku viđenja smrti izbliza. Ova Rambanova ideja zasigurno je naišla na prihvaćanje miljea njegovog vremena - kasnog srednjeg vijeka kršćanske Europe. Na to me podsjetio velik, gotovo bizaran, toranj sa satom koji gleda na glavni gradski trg u Pragu. Vizualnim stilom srednjovjekovne umjetnosti, a potom i onovremene tehničke genijalnosti, on prikazuje gnus-
Strana 14
nog anđela smrti koja udara po satnom zvonu i time označava protok vremena. Ta satna kula zasigurno je proširila svoju poruku generacijama onih koji su je promatrali, i čiji je životni vijek bio kratak. Medicina je bila primitivna, bolesti i beskrajnog nasilja bilo je napretek, a smrt je bila svakodnevni događaj i suputnik u životu većine ljudi. No danas je toranj sa satom u Pragu uglavnom turistička atrakcija, bizarno čudan i ne baš autentičan za poruku koju je nekoć nastojao prenijeti. Dakako, smrt nije protjerana iz našeg svijeta. Njezina neizbježnost nije popustila. No, utisak koji ostavlja na nas umnogome je drugačiji od onoga kakav je bio za naše pretke nekoliko stoljeća ranije. U našem modernom društvu gotovo da je doživljavamo ležerno. I primijetio sam da se čak i tijekom mog života, odnos prema njoj promijenio čak i među kohanim. U današnje vrijeme kohanim prisustvuju sahranama iako paze da tehnički izbjegnu kršenje zakonskih halahičkih restrikcija u vezi bivanja unutar granica područja na kojem je samo mrtvo tijelo prisutno. Sjećam se da su se za vrijeme moje mladosti, kohanim držali podalje od
bilo kojeg pogreba u bilo kojim okolnostima i gotovo pod svaku cijenu. Dugo vremena u židovskoj povijesti, zajednice i sinagoge nećkale su se angažirati za rabina ne-koga tko je bio kohen jer on ne bi mogao obavljati dužnosti na pogrebima i prilikom postavljanju nadgrobnog spomenika. Moderna tehnologija, te upotreba halahičke domišljatost i zakonskih mogućnosti ublažile su velik dio tih problema za modernog rabina današnjice koji je kohen. Mislim da je ovo primjer kako se razmišljanje našeg suvremenog naraštaja ■u odnosu na smrt promijenilo. Mi znamo da se ona događa i da je svima suđeno da na kraju podlegnu njenoj pojavi. Ipak, to nije ozbiljna stvar o kojoj bi trebalo raspravljati, i ne bi trebalo dopustiti da ona pretjerano optereti ili omete naš način života i naša uvjerenja. Ova parša mi uvijek prizove u sjećanje tu veliku promjenu u našem pogledu na život i smrt. Rambanova spoznaja me podsjeti na tu ogromnu promjenu u našim mislima i djelima. Ne postoji način da bilo tko uspije tako u potpunosti zatvoriti vrata svog religioznog Židovskog doma da isključi utjecaje prevladavajuće
Divrej Tora
(nastavak s 14. stranice)
Rabbi Berel Wein:
kulture od ulaska u naše domove i utjecaja na naše obitelji. Zeitgeist prevladavajuća kultura vremena i mjesta - uvijek je bila snažna i ponekad škodljiva sila u Židovskoj povijesti. Tijekom razdoblja Prvog hrama vladao je zeitgeist obijesnog i univerzalnog poganstva koji nam objašnjava grijehe i kažnjavanje Izraela i Jude. Blještavilo grčke kulture i rimske tehnologije dovelo je u Židovsko društvo vremena Drugog hrama helenizam i preporod poganstva. U Židovskom društvu neposredno pred uništenje Drugog hrama bio je prisutan mesijanski zeitgeist koji je iznjedrio sektaški asketizam te na kraju doveo do nastanka kršćanstva. Zitgeist islamske filozofije u srednjem vijeku pomogao je potaknuti filozofska djela takvih velikih učenjaka Tore kao što su to bili Saadia Gaon, Rambam i rabin Yehuda Halevi. Duh vremena u sedamnaestom, osamnaestom i devetnaestom stoljeću - prosvjetiteljstvo, reformacija, marksizam, itd - stvorio je reformno židovstvo, sekularizma i vrlo snažnu židovsku ljevicu, koja je nastala u Njemačkoj i istočnoj Europi, a potom se proširila po čitavom Židovskom svijetu. Iz svega navedenog vidljivo je koliko je važan opći zeitgeist za smisleno razumijevanje Židovskog života prošlosti i sadašnjosti. U jidišu postoji jedna fraza koja kaže sve o tome: "Vi est kristilt zich azoy yidilit zich" - sve što je aktualno u ne-židovskom svijetu jednako tako postaje aktualno u židovskom svijetu. Ovo urođeno prepoznavanje utjecaja zeitgeist za nas je važno da razumijemo kada odgovaramo na aktualne izazove koji se nalaze Godina 12 15 Broj 32 Strana
Zeitgeist (Duh vremena) pred državom Izrael, Židovskim narodom i samim judaizmom. Sadašnji prevladavajući zeitgeist u zapadnoj civilizaciji je zeitgeist nekontroliranog liberalizma i moralnog izjednačavanja. Više nisu umjesne ideje poput dobra i zla, ispravnog i pogrešnog, agresije i opravdanog oružanog odgovora. Prije više desetljeća bila je popularna knjiga pod naslovom "Ja sam OK, ti si OK" koja je propovijedala svijet u kojem nema osuđivanja, svijet u kojem sve prolazi i nekako sve samo sebe dovodi u red. Ova je filozofija postala rasprostranjena i dominantna u našem današnjem svijetu. Nije ni čudo da je pitanje Arapa Palestinaca danas glavni uzrok političkog liberalizma.
Današnja zeitgeist je anti-židovski u moralnom i praktičnom smislu. Nijedna količina činjenica u vezi stoljeća agresije protiv Židova, bezbroj terorističkih napada, deseci tisuća Židova ubijenih u ime arapskog nacionalizma neće promijeniti način razmišljanja današnjih liberala. Zeitgeist ne zahtijeva nikakvu prosudbu o tome što je pravo ili krivo, niti kakav obzir prema moralnoj stvarnosti te situacije. Postoje tisuće ljudi, posebice na sveučilištima širom zapadnog svijeta, koji se identificiraju sa slučajem Palestinaca, bez ikakvog znanja o složenosti situacije i povijesti koja nas je dovela do današnjeg dana. To je cool i prihvaćena stvar za učiniti kritizirati i delegitimizirati Državu Izrael u svakoj prilici, gotovo bezglavo, te automatiziranim i robotskim žargonom.
Današnji zeitgeist je anti-židovski u moralnom i praktičnom smislu. On opravdava, pa čak i promiče, gay brakove, niže standarde obrazovanja, izbjegavanje braka i obveze, te potiče ovisnost o drugima, te ovisnost o vlastima za hranu i ispunjenje. Judaizam je sazdan na obitelji, na tradiciji, na trajnim moralnim vrijednostima i na brizi za druge. Tragično je što ove ideje i vrijednosti ne rezoniraju s današnjim zeitgeistom. Danas je vrlo teško, čak i u najreligioznijim i najzaštićenijim obiteljima, odgojiti djecu koja će podržati te tradicionalne Židovske vrijednosti u svom životu. Zeitgeist je iznjedrio tehnologiju bez premca u čitavoj ljudskoj povijesti. Sama ta tehnologija postala je zarazna do te mjere da je u potpunosti obuzela živote mnogih naših mladih, te ih učinila nesvjesnima stvarnih problema u životu i svijetu koji ih okružuje. Lakoća dostupnosti droga je u porastu i približava se zakonskom prihvaćanju - ne više samo u medicinske svrhe. Možda stare tradicionalne metode obrazovanja više neće uspijevati u rješavanju agresivnosti i obijesti današnjeg zeitgeista. U kulturi neprestanog slanja elektronskih poruka, glazbenog svijeta divljih nasilnih melodija i tekstova, visokih očekivanja koja zahtijevaju tek minimalni napor, ono što je moralno ili tradicionalno automatski se čini zastarjelim. Moralno pravo Židovskog naroda na zemlju Izrael ne znači ništa u kulturi koja ne priznaje nikakve moralna prava. To je borba s kojom se suočavamo. U njoj neće biti lako pobijediti, ali ne možemo si priuštiti da izgubimo. ■
Strana 15
Rabbi Dovid Goldwasser:
U nekom drugom svijetu "Govori djeci izraelskoj i reci im: Ha-
No to se ne može odnositi i na jom
Svetost šabosa je tema koja zahti-
šemovi blagdani koje je odredio i koje
tov koji često padne usred tjedna.
jeva temeljito izučavanje. Šabos, kao
ćete sazivati kao sveto okupljanje – to
Čovjek se tada još nije zamorio od
i svaku drugu micvu, potrebno je iz-
su Moji blagdani. Šest dana neka se ra-
posla, pa činjenica da se odmara po-
vršavati s određenim osjećajem. Mi-
di, a sedmi dan je dan potpunog počin-
kazuje da to čini zbog svetosti blag-
cva u kojoj nema osjećaja nije prava
ka, dan svetog okupljanja; ne smijete
dana – jer je micva koju je Hašem
micva. Mora se imati na umu da je
obavljati nikakav posao ..." (Vajikra
zapovijedio.
šabos naše duhovno "pojačalo" za
23,2.3). Raši tumači da se u stihu šabos spominje u vezi s blagdanima i uči nas da tko god oskvrni blagdane, kao da je oskvrnuo šabos, a tkogod čuva blagdane, kao da čuva šabos.
cijeli tjedan. To je ono što nas op-
Svetost šabosa je tema koja zahtijeva temeljito izučavanje. Micva u kojoj nema osjećaja nije prava micva.
Kako su točno povezani šabos i jom
skrbljuje snagom i omogućuje da se razvijamo i prevladamo duhovne izazove tijekom tjedna. Kao što je poznato, svaki dan u tjednu "hrani se" šabosom. ■
Mnoštvo je koraka koje treba uči-
tov?
niti kako bi se pospješila ispravna
Mahariz objašnjava kako činjenica
Iz tog stiha učimo da ispravno po-
atmosfera koja pridonosi pravom
da se čovjek poslije šest dana napor-
našanje na jom tov dokazuje da je
poštivanju šabosa. Kad se pripre-
na rada na šabos odmara, nije nu-
glavni razlog odmora keduša hajom,
mamo za šabos, ne treba sve ostaviti
žno i dokaz da se odmara jer poštu-
svetost dana, a ne odmor od rada.
za posljednji trenutak jer to odašilje
je šabos. Možda se odmara jer je fi-
Židov želi ispuniti micvos HaMeleh,
krivu poruku članovima obitelji.
zički umoran od naporna posla tije-
Kraljevu zapovijed.
Zato treba spomenuti par riječi o
kom tjedna.
Strana 16
Divrej Tora
(nastavak s 16. stranice)
Rabbi Dovid Goldwasser:
U nekom drugom svijetu
prekidanju posla u vrijeme erev ša-
sjediti. Nakon nekog vremena ljudi
bosa. Utrčavanje u kuću s aktovkom
postanu nemirni.
u rukama neposredno prije paljenja svijeća, ukazuje na pogrešne prioritete. Takvo što događa se i kad se približava kraj šabosa. U kući se ne bi trebalo čuti pitanje, "Kada završava šabos? Moram se pripremiti za ...". Bolje je otezati s izlaskom iz šabosa, kao i požurivati njegov dolazak.
Od najveće je važnosti da se u kući odvijaju one aktivnosti koje će još ljepšim učiniti šabos. Mnogo je uputa koje su nam hazal dali u vezi s onime što je ispravno činiti tijekom šabatnog odmora. Najbolje je to vrijeme posvetiti učenju Tore, čitanju Tehilima, posjećivanju bolesnih, okupljanju prijatelja za oneg Šabos, od-
Ako obitelj odluči dodati još jednu
maranju i produbljivanju razumi-
minutu kraju šabosa i biti spremna
jevanja i svijesti o nesebičnom daru
minutu ranije od one propisane za
koji nam Hašem daje svakog tjedna.
šabos, to će pozitivno utjecati na šabatnu kućnu atmosferu.
vrijeme holokausta zatočen zajedno
U stvaranju ispravne šabatne at-
sa svojim hasidima. Petkom navečer
mosfere ključno je jelo. Roš ješiva iz
kad se smračilo, Rebe im je kazao
Manchestera je sugerirao da se za
da će se držati šabatnog reda. Hasi-
šabatnim stolom uči i razgovara o
dim nisu shvaćali kako će u tako
zakonima Šemiras halašon (isprav-
groznim okolnostima to Rebe izve-
nom govorenju). Mnoštvo je prekra-
sti. Ipak su se svi okupili, a Rebe je
snih seforim napisano na hebrejskom
potpuno zaboravio užasne okolno-
i engleskom i može ih se koristiti
sti u kojima su se nalazili. Pjevao je
kao odskočnu dasku za učenje.
zemiros, pjevušio uobičajene tefilos i
Raspoloženju za stolom pridonijet
kazivao divrej Tora.
će i ako se Divrei Tora o paraši us-
Jedan hasid koji je prisustvovao
kladi sa životnom dobi okupljenih.
tim večerima, prepričao je Rebeovo
Da ne spominjem kolika je važnost
držanje i rekao da je za vrijeme dok
pjevanja zemiros i nigunim!
je Rebe držao tiš, bilo kao da su u
Neki su me roditelji pitali kako da za vrijeme šabatnih obroka održe pažnju djece i zadrže ih za stolom. Predložio sam im da budu maštoviti; da im ispričaju neku zanimljivu priču, da se igraju s njima igre pitanja i za odgovor im ponude neku malu, jeftinu nagradu. Važno je i pogledavati na sat jer djeca, kao i
■
Veliki Piaczezna Rebe je bio za
nekom drugom svijetu, daleko od tmurne stvarnosti. Završio je riječima, "Bilo je zaista neobično; tih večeri, kad je odlazio u taj daleki svijet, odvodio je i nas sa sobom ..." ■ Prijevod: Dolores Betini ■ ■
mnogi odrasli, ne mogu predugo Godina 12 17 Broj 32 Strana
Strana 17
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Ego izlazi… B-g ulazi Ovotjedna paraša govori o još više
nadvladavam svoje temeljne težnje;
zakona čistoće za svećenike i za žr-
ja nadređujem sebe u odnosu na
tve. Završava odjeljkom o blagdani-
osobu kojoj dajem. Samopravednost
ma.
se može uvući u mene i prevladati. To je sjajan osjećaj.
U ovotjednoj parši nalazimo 3 slične zapovijedi. Leket – zapovijed za
No kada činim leket, šikha i pea, ja
žeteoce da ostave siromasima da
činim nešto drugačije. Ja se odričem
'pabirče' ono što njima ispadne to-
kontrole. Ono što dajem nije više
kom žetve; pea – da ostave rubove
moje vlasništvo, već je ono što zais-
polja siromasima; šikha – da ostave
ta dajem moja vlast nad situacijom.
sve zaboravljene snopove siromasi-
Odreći se svog vlasništva je jedna
ma. Rabini u vezi s tim zapovijedi-
stvar; odreći se kontrole je nešto sa-
ma kažu da će svatko tko ih bude
svim drugačije. Mislim da nema ni-
slijedio doseći najviše razine pove-
čeg težeg u ljudskom iskustvu nego
zanosti s B-gom.
što je to otpuštanje, dopuštanje dru-
Što je toliko posebno u te tri zapovijedi? Odgovor na to pitanje čuo
■
liko to nama ljudima može biti teško 'prožvakati'.
sam od starog prijatelja i mentora, rabina Rona Jawaryja iz Australije. Ove tri zapovijedi imaju nešto
Odreći se vlasništva je jedna stvar,
zajedničko. U svakom od tih sluča-
odreći se kontrole
jeva, svoje vlasništvo dajemo siro-
je nešto sasvim drugo
mašnoj osobi ALI, nemamo kontro-
gima da zauzmu prostor umjesto nas. Razmišljajte o tome na poslu, sa svojim supružnikom, sa svojom djecom. Otpuštanje je najteže od svega. Otpuštanje znači stavljanje ega sa strane i dopuštanje svom životu i životu drugih ljudi da ide u vlastitom smjeru. Kad ego sklizne kroz stražnja vrata, B-g ulazi na prednja.
lu nad tim kome će ono pripasti. Bi-
Međutim, možemo reći da sigurno
I stoga djelovanje u ove tri zapovije-
lo tko može doći u naše polje i pa-
postoji i još viša razina od toga. Što
di – i drugim sličnim izborima –
birčiti iza naših žeteoca, ili požeti
ako svjesno biramo davati nekome
ima potencijal da nas uzdigne na
uglove polja koji su preostali. To
tko nam se ne sviđa?
najviše razine duhovne povezano-
može biti naš najbolji prijatelj… ili naš najveći neprijatelj. Da, ljudi koje zbilja ne volimo dobrodošli su uzeti što god im se sviđa. Sada vidite ko-
No, ako razmislimo o tome, to je zapravo jednostavnije. U slučaju kada biram dati nekome tko mi se ne sviđa, ja ispadam velikodušan; ja
sti. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar
Mala doza praktične mudrosti ‘Ako čovjek uloži sav trud ....da učini ono ono što je u njegovoj moći , B-g će mu pomoći da postigne ono što je van domašaja njegove moći .’ (Chovos Halevavos 8,3) Pogledajte što su sve ljudi smatrali nemogućim. Mirna tranzicija u Južnoj Africi. Predsjednik afroamerikanac. Četrdesetogodišnji mir između Izraela i Egipta. Čovjek na mjesecu. Leicester kao prvak Engleske! Ovo je poput krilatice SASovaca, ‘tko se odvaži pobjeđuje’. Mi se odvažimo – a B-g za nas izvojuje pobjedu.
Strana 18
Divrej Tora
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Dan po dan
U ovoj parši ima-
Jecer hara (zao nagon) kaže čovje-
me, o B-že, i spoznaj ono što mi je u
mo micvu o sefiras
ku: "Nema šanse da bi ti mogao biti
srcu" (Psalam 139,23). Jednom kada
haomer. Vječni je Ži-
cadik. Nemoguće je udovoljiti svim
shvatimo da je B-g sveznajuć, mora-
dovima dao uputu
zahtjevima Tore." Naš bi odgovor
mo se ostaviti svakoga nastojanja da
da broje četrdeset
trebao biti: "Moram to učiniti samo
pobjegnemo ili se sakrijemo od Nje-
devet dana, i onda će to dovesti do
danas, i to mi je izvedivo. Sutra-
ga, jer je to uzaludno, i umjesto toga
Objave i davanja Tore na Sinaju.
šnjim izazovima pozabavit ću se
otvoriti se Njemu.
Mnogo je bilo čuda prilikom Iz-
sutra. Idemo dan po dan."
laska, ali najveće od svih čuda je da
Jednako kao što se ova ideja primjenjuje na odnos čovjeka prema
je narod koji je bio porobljen, degra-
Tora nas uči da
B-gu, ona je podjednako istinita u
diran i dehumaniziran bio u stanju
nijedan izazov nije
vezi odnosa čovjeka prema samome
u nekoliko kratkih tjedana biti pre-
toliko velik da ga se
sebi. Mi ne možemo pobjeći od sebe
obražen do najviše razine duhov-
ne može uspješno
samih, kakvim se god tehnikama
nosti, tako da može izjaviti "Činit
savladati ako ga se
koristili. Ne možemo pobjeći u dru-
ćemo i slušat ćemo." Kako može
razbije na izvedive djeliće
gi dio grada, drugu državu, niti se
doći do ovako radikalne promjene?
■
do te mjere zatrpati poslom. Ne možemo se poslužiti alkoholom niti
Odgovor glasi: micvom sefira, brojanjem dan po dan, tako da svakog
Kamo mogu otići da se udaljim od
drogama za bijeg. Ne možemo se
dana ispravimo po jedan konkretan
duha Tvojega, i kuda mogu pobje-
sakriti niti iza poricanja, potiskiva-
ći od Tebe? (Psalam 139,7).
nja i drugih sredstava za psihološko
duhovni nedostatak. Tora nas uči da nijedan izazov nije toliko velik
Psalmist nastavlja dalje govoriti
da ga se ne može uspješno savladati
kako se od B-ga ne može pobjeći jer
ako ga se razbije na izvedive djeliće.
je On posvuda prisutan i zna sve. Psalmist potom zaključuje: "Istraži
zavaravanje samih sebe. Na kraju se moramo suočiti sa samima sobom. Stoga je jedino logično prestati i odustati od tih uzaludnih pokušaja, te se predati temeljitom putu samoosvještenja. Kažimo sebi samima: "Istraži me i spoznaj srce moje." Suočiti se sa sobom možda neće biti lako. Vršenje temeljite moralne inventure može nas prisiliti da zagledamo u one dijelove samih sebe kojih bismo se radije odrekli. Međutim, prilagođavanje na zbilju zahtijeva temeljito poznavanje samih sebe. Na zbilju se možemo učinkovito prilagoditi jedino ako je ne iskrivljavamo. ■
Godina 12 19 Broj 32 Strana
Strana 19
Rabbi Shlomo Carlebach:
Reb Nahman o radosti Ovo je mala antologija učenja Reba Nachmana o radosti. U čemu je razlika između tuge i radosti? Radost vas stvarno ispunjava; sve što imate je potpunije, a tuga vas prazni. "Nemam ovo, nemam
umre ispunjeni tugom? Zato što on
pet minuta kasnije pasti u depresiju.
nije tu, zar ne? Dubina radosti i tuge
Ako možete biti sretni jednostavno
je "biti" i "ne biti". Ako dobijete ne-
zbog toga što ste živi tada imate ne-
što, vi ste sretni. Što više dobijete,
što, ako to stvarno osjećate. Svi kažu
što to dublje prodre u vas, to je du-
da su sretni što su živi, ali pitanje je
blja vaša radost.
da li vi stvarno primate život?
ono", pa čak ni ono što imate vi ne-
Jeste li ikada vidjeli ljude koji su
To je najviša razina koja postoji.
mate. Ljudi hodaju okolo tužni jer
baš sretni kad imaju opravdanje da
Većina ljudi ne shvaća da je život
ne znaju što da učine sa svojom bu-
budu tužni? Jedna mi je žena rekla:
dar od B-ga, i većina ljudi nije sre-
dućnošću. Vi imate upravo ovu mi-
"Ne mogu razgovarati s majkom
tna. Kaže se, skhar micva micva, na-
nutu, sada. Što činite s njom? Razli-
osim kada sam bolesna." Kada je
grada za micvu (dobro djelo) je mi-
ka između tuge i radosti je vrlo jed-
bolesna, onda joj majka ima nešto za
cva, a nagrada za radost je radost.
nostavna.
reći. Postoje određeni dijelovi čo-
Kako vam B-g plaća za to što ste
vjeka koji reagiraju samo na "ne
sretni?
Tuga ti uvijek kaže: “Oj vej! (Jao meni!) Što ćeš raditi za deset minuta? Što ćeš raditi za deset godina?” Ako vas doista jedne minute ispunjava radost, tada ćete znati i što da radite sljedeću minutu.
Postoje određeni dijelovi ljudskog bića koji reagiraju samo na "ne bivanje". Njih moramo ukloniti.
Što vam B-g daje? On vam daje
biti". Moramo ih izbrisati. Ima ljudi
ovu minutu. On vam nije dao sutra,
koji kažu: "Ja sam jednostavno sre-
zmetički salon umjesto 35 dolara
Zašto ste ako netko, ne daj B-že, Strana 20
tu nije bilo u redu.
sljedećoj minuti. Još nisam tamo.
sretni ste zbog čega? Jer vam je ko-
ra.
hodate uokolo kao drogirani, nešto
"Prekrasan je dan, i ja sam sretna"?
nešto. Ako kažete: "Baš sam sretna,
nemam, a ja stvarno još nemam sut-
tan što sam živ", a sljedeću minutu
postojanjem jer ja još ne postojim u
Ne možete biti sretni ako nemate
velikoj mjeri zabrinjava onime što
biti. Ali ako kažete: "Tako sam sre-
izađu iz kozmetičkog salona i kažu:
nite s njom? Nemojte se zavaravati.
jer ga još nisam primio. Tuga se u
sreće stvarna, i sljedeća će također
Istina je da uvijek stojim pred ne-
li? Dobili ste današnjicu, ali što či-
vno da ne znam što da radim sutra,
sreće, tako da ako je ova minuta
tan." Jeste li ikada vidjeli žene kada
Zbog čega ste sretni? Što ste dobi-
On je obećao da će dati sutra. Nara-
On vam daje još jednu minutu
naplatio samo 29 dolara, pa date napojnicu od 2 dolara i time ste 4 dolara uštedjeli? Reb Nahman kaže da ako ste sretni bez ikakvog razloga, bez da ste učinili nešto dobro, vi sebe samo zavaravate. I reakcija će na ovu vrstu radosti biti to da ćete
Vrijeme nije tamo. Svijet nije tamo. Svijet se nalazi ovdje upravo sada. Jedan djelić sekunde, milijarditi djelić sekunde budućnosti još nije stvoren. Ja uvijek stojim između “biti” i “ne biti”, između neba i pakla. Pakao je krajnji oblik ne-bivanja. Što se događa u paklu? Je ne gorim kao hamburger. U paklu shvaćam da nisam postojao. Znate li kakav je to osjećaj da odjednom ne postojite? Ne daj B-že da se to ikada ikome dogodi. Zamislite, odjednom nema-te ruku. Kakav užasan osjećaj. Za-mislite da se odjednom nađete Divrej Tora
(nastavak s 20. stranice)
Rabbi Shlomo Carlebach: Reb
Nahman o radosti
tamo i vidite da vas tamo nema;
jutarnje molitve) i svaki put kad uči-
bi to vrlo neugodno, zastrašujuće.
sebe bi-ste vidjeli kao nepostojećeg.
nim nešto dobro srce mi se ispuni
Istina je da kad ugledate nekoga tko
To je nepodnošljivo. Postoje dvije
radošću, onda ja služim B-gu. Ako
je tužan, vi se u tom trenutku suoča-
vrste "ne-bivanja". Jedan način "ne-
nisam na toj razini, onda stvari ra-
vate s nepostojanjem. Vidite da oso-
bivanja" je kada samo fizički niste
dim samo mehanički. To je vrlo sve-
ba vodi borbu između "bivanja" i
tamo, ali zamislite si da ste tamo, a
to, i bit ću nagrađena za to na Nebu,
"ne-bivanja". Zamislite da se na-
da vas tamo nema. To je ono što
no to je doista tužno.
lazim na krovu, s jednom nogom
stvarno boli. Ako nekoga jako volim i on nije ovdje, pa, on nije ovdje. To je tužno. Zamislite da on sjedi pored mene i ne želi razgovarati samnom. To je duboka vrsta "nepostojanja" koja boli. Pakao je da sam ja tamo, ali me tamo nema.
Ako izgledam tužno kad uđem u sobu, što se događa osobi koji sjedi pokraj mene? Njoj bude pomalo neugodno. Ako me jako voli nadvladat će te neugodne osjećaje i reći: "Moram to izdržati, on je moj prijatelj, moram ostati pored njega dok
Tuga je bolest, ne emocionalni
plače." To nije dobro. Ako sjedim
problem. Ona je apsolutno bolest i
ovdje i smijem se kao Ropshitzer
morate je se riješiti. Baal Šem Tov
Rebbe, umirem od smijeha, od-
kaže da ako želite znati služite li
jednom će se svi osjećati ugodno. To
uistinu B-gu, to je jednostavno zna-
je vrlo jednostavno. Osjećate se ne-
ti. Ako mi je srce ispunjeno radošću
lagodno kad se netko histerično
svaki put kad stavim tfillin, (moli-
smije ako je to bezuman smijeh, ali
tveno remenje s kockama koje se
ne ako je to sveti smijeh.
vezuje na glavu i na ruku tijekom
Godina 12 21 Broj 32 Strana
Kad biste pogledali u ponor, bilo
stojim na krovu, a druga mi visi preko ruba. Vi kažete: "Slušaj, učini mi uslugu. Činiš me nervoznim, čak i ako si najveći akrobat na svijetu. Povuci nogu natrag na krov. Nemam snage to gledati." - Morate shvatiti da to isto vrijedi i za B-ga. Kada hodate okolo tužni vi činite da je B-gu neugodno. B-g kaže: "Volim te. Ja sam tvoj B-g. Potpisao sam ugovor na gori Sinaj i držati ću ga se. Bit ću s tobom, ali stvarno se osjećam nelagodno uz tebe kad si tužan." ■ (nastavit će se) Prevela Tamar Buchwald
Strana 21
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TJEDNI ZOHAR: EMOR
Paraša Emor još je jedna prilika na putu ka čistoći uma i čistoći riječi da iskusimo istinsku slobodnu volju i vlastitu moć. Komentatori pitaju zašto se paraše "Kedošim" i "Emor" čitaju jedna za drugom? I odgovaraju: budući da je B-g dao Izraelu upute kako postati posvećen u svemu On je isto tako dao upute i za svećenike (kohanim). Kao što se sjećamo, glavni odlomak u paraši Kedošim bio je "volite
samo zato što znamo da nas ta lju-
Paraša se uglavnom bavi svećeni-
svog bližnjega kao samoga sebe", a nje-
bav spaja sa Stvoriteljem i zapravo
cima. Međutim, budući da nam
gova je svrha da nas nauči kako da
nas čini partnerom u Njegovom
Hram nije dostupan, mi bismo tre-
unesemo svetost u naše živote, jer
stvaranju, onda postajemo posve-
bali djelovati kao svećenici u svom
mi smo rođeni da budemo kreatori.
ćeni, i onda možemo postići što god
okruženju. Naš dom je hram i naš
Kad kažemo "posvećeni" mi pod
želimo.
stol je žrtvenik. Kada počnemo po-
tim podrazumijevamo da moramo
Paraša Emor uvijek se čita tijekom
uzeti sve što želimo iskusiti i pono-
perioda brojenja omera, koje je vrije-
vno to stvoriti na način da se po-
me čišćenja. Stoga tko god radi du-
stupci ili riječi, povežu sa Svjetlošću
hovni rad u tom vremenu doživlja-
stvaranja.
va više poteškoća nego inače, jer
Kada volimo svog bližnjeg, i pored toga što je on učinio ili rekao,
ovo vrijeme nam predstavlja više
■
stupati na ovaj način mi tada zapravo preuzimamo odgovornost za svoje živote. Tada dobivamo moć da kontroliramo ono što ulazi i ono što će ostati vani - to je stvarna moć. ■ Prevela Tamar Buchwald
mogućnosti za duhovni rad.
Chanoch Ben Yaakov:
Ne zaboravite uzdići svoj govor i svoju viziju Društvo koje se temelji na konceptu grada utočišta udovoljava potrebama svih svojih članova, uključujući mogućnost da ponovno promisle o svom pristupu životu kroz tšuvu pod utjecajem duhovnog nivoa ljudi oko njih. Ovo je vrijednost Tore! Mislite li da bismo mogli uzeti u obzir ovaj pristup umjesto stvaranja okruženja koje uči zločince da postanu još djelotvorniji? Strana 22
Naravno, da bi to funkcioniralo potrebni su ljudi koji će proučavati Toru i na zločince djelovati kao svjetlo. Mislite li da možemo naći takve ljude? Naše društvo nije savršeno. Kada je makar i samo jedna osoba gladna ili ne nalazi utočište, to je pogreška našeg društva, što znači da smo uzrok jer dopuštamo da se takvi nedostaci nastavljaju događati. Vri-
jeme je da ustanemo i zatražimo od ljudi da se usmjere prema vrijednostima Tore, ne kao vjerskim vrijednostima, nego stoga što za sve nas ima smisla da svi ljudi budu oslobođeni oskudice, a to uključuje i one koji žive iza rešetaka i uče kako biti bolji kriminalci, a mogli bi boraviti u gradu utočištu i učiti kako da budu bolji građani i bolji ljudi! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora
Rabbi Eli Mansour
Svetost Šabata Tora u Parašat Emor raspravlja o
mo svojim kućanstvima drugačije.
svetih knjiga, književnih djela Tore,
moadim - blagdanima koje štujemo
Ova svetost mora utjecati na način
a ne na nepotreban, rekreativni ma-
tijekom godine - i započinje s najče-
na koji govorimo, na prirodu naših
terijal. Hvala B-gu, živimo u vreme-
šćim "blagdanom" kojeg držimo -
obroka na Šabat i ono čime se bavi-
nu kada postoji bogatstvo kvalitetne
Šabatom. Nakon ponavljanja zabra-
mo na Šabat. Šabat je vrijeme da us-
literature Tore o različitim temama
ne obavljanja melaha (zabranjene ak-
mjerimo naš fokus prema duhov-
Tore, na različitim jezicima i na
tivnosti) na Šabat, Tora piše: "Šabat
nim stvarima, a ne vrijeme da na-
svim razinama. U današnje dane i
hi l'Hašem be'hol mošebotehem" - "To
doknadimo ono što smo propustili
vrijeme, nema opravdanja da slobo-
je Šabat za Vječnoga, u svim vašim
u čitanju novina. Šabat utječe na nas
dno vrijeme koje nam je na raspola-
prebivalištima" (23,3).
"be'hol mošebotehem", gdje god se na-
ganju na Šabat provedemo čitajući
lazili, što uključuje i naše domove,
materijale koji ne pripadaju u litera-
pa time od nas zahtijeva da svoje
turu Tore. Uz toliko mnogo izvrsnih
ponašanje podignemo na viši stan-
materijala dostupnih ljudima svih
dard.
dobi i podrijetla, svi možemo pro-
Zašto Tora naglašava da se Šabat mora držati "u svim vašim prebivalištima"? Da li bi itko pogrešno pretpostavio da se obaveze i ograničenja Šabata na nekim mjestima primje-
Šabat kao “Mikra Kodeš”
njuju, a na drugima ne? Bi li postojao ikakav razlog da se pomisli da ti
Pojam “Mikra Kodeš” može se
zakoni ovise o lokaciji na kojoj se
odnositi na aspekt Šabata, kao svete
nalaziš?
prigode, ali i kao vrijeme kada svo
Hid”a (Rav Haim Yosef David Azulai, 1724-1806) je objasnio da je ovo isticanje potrebno da bi se raspršila zabluda da je posebna keduša Šabata prisutna samo u sinagogi. Nažalost, ima onih koji pohađaju službe u sinagogi na Šabat, slušaju govor rabina, a možda i pohađaju
■
naći vrijedan i koristan materijal iz Tore kako bismo naučili što bolje iskoristiti jedinstvenu priliku koju nam pruža Šabat. ■
naše “Mikra” - čitanje - treba biti “Kodeš”, sveto i uzvišeno. Na Šabat smo oslobođeni mnogih obaveza koje imamo tijekom radnog tjedna, i tako imamo više vremena da se posvetimo molitvi i Tori. Izraz "Mikra Kodeš" upućuje na to da bismo ovu priliku trebali iskoristiti za čitanje
predavanja, ali kod kuće Šabat tretiraju kao običan dan u tjednu. Oni pogrešno pretpostavljaju da je Šabat vezan isključivo uz sinagogu, jer samo tamo doživljavamo posebnu svetost Šabata. Tora stoga naglašava da Šabat treba promatrati kao sveti dan "be'hol mošebotehem", gdje god osoba bila, a ne samo u sinagogi. Svetost Šabata ispunjava naše domove i na taj način od nas zahtijeva da se na Šabat ponašamo i upravljaGodina 12 23 Broj 32 Strana
Strana 23
Biseri hasidske mudrosti Hodač po užetu eb Mendel Futerfas bio je zatočen nekoliko godina u sovjetskom radnom logoru. Kasnije je objasnio kako je jedan od načina na koji je on održavao zdrav razum bio da stalno koristi učenje Baal Šem Tova: “Iz svega što osoba vidi ili čuje, trebala bi naučiti kako što bolje služiti Stvoritelju.” Neki od vrlo dubokih uvida došli su od neobičnih
R
J este li se ikada zapitali, ne bi li bilo lakše da smo, um-
jesto kao djeca, svi stvoreni kao odrasli ljudi, potpuno funkcionalni i sposobni brinuti se o sebi? Ali djetinjstvo u sebi sadrži predivan nauk – prije svega, da je dijete autentično i nevino i da je ta nevinost izvor života. Da smo rođeni kao odrasli, već pripremljeni za životne borbe, nikada ne bismo doživjeli magiju djetinjstva, slobodu da istražujemo život otvorenih očiju, bez odabiranja i izdvajanja. Djetinjstvo nam daje priliku da se vinemo do uzvišenog, prije nego što zakoračimo u svjetovno. R. Menachem Mendel Schneerson ■
učitelja. Na primjer, jedan je od zatvorenika tvrdio da može hodati po razapetom užetu. Reb Mendel mu nije vjerovao, jer nije mogao zamisliti zašto bi netko trošio vrijeme hodajući po užetu i riskirao pad na glavu, kad je mogao hodati po zemlji kao i svi drugi. Kad je ugrabio prvu priliku da se dokaže, zatvorenik je razapeo uže između dvije zgrade. Dosta ga je vremena zatezao, ispitivao i učvršćivao, dok sve konačno nije bilo spremno. Zatvorenici su se počeli okupljati. Reb Mendel je bio jedan od prvih koji su prišli i ovako je opisao što se dogodilo: “Prvo se popeo na uže, napravio nekoliko koraka, izgubio ravnotežu i pao. Ali znao je kako pasti, poput mačke. Čekao je nekoliko trenutaka, popeo se natrag i opet pao na isti način. Konačno je počeo hodati, a onda plesati s jedne noge na drugu u ritmu pljeskanja promatrača. Tada je došao do kraja, okrenuo se, vratio se natrag do mjesta s kojega je krenuo i spustio se popraćen pljeskom i navijanjem mnoštva. Nakon što se rukovao sa svima, prišao mi je i rekao sa zadovoljnim smiješkom na licu: ‘A što sada kažete?’ Rekao sam da me se jako dojmilo, ali se nisam mogao prestati čuditi kako je to učinio. Kako je mogao hodati po tako tankom užetu a da ne padne? Nakon što je shvatio da ne odustajem, napokon je otkrio svoju tajnu: ‘Ja usmjerim oči prema cilju i nikada niti ne pomislim na pad.’ Čekao je nekoliko sekundi da se sve slegne, a zatim dodao: ‘Znate li koji je najteži dio? Okretanje! Kada se okrećete, izgubite na trenutak iz vida cilj. Potrebno je mnogo vremena da se naučite okretati!”■
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević
Strana 24
Divrej Tora
Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:
Šulhan Aruh
Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 19 - Dobročinstvo Nama je zapovjeđeno da dajemo dobrotvorna sredstva u skladu s našim mogućnostima (vidi 250,5) i zabranjeno nam je da ignoriramo potrebe siromašnih (247,1). Od dobrotvornog davanja ne može nastati nikakva šteta (247,2). Ako je čovjek milosrdan prema siromašnima B-g će biti milostiv prema njemu kada je u potrebi (247,3-4). Čak i siromašna osoba koja živi od dobrotvornih darova mora dati nešto od toga u dobrotvorne svrhe (248,1; vidi 251,12 i 253,8, i vidi 249, 2 o minimalnom iznosu). Sud može prisiliti osobu da dâ odgovarajući iznos u dobrotvorne svrhe (248,1), ali maloljetna siročad obično nije prisiljena da daje u dobrotvorne svrhe (vidi 248,3), i dobrotvorna sredstva se općenito ne prihvaćaju od osoba koja ne posjeduju vlastitu imovinu. (vidi 248,4-6). Dobrotvorna sredstva se mogu prihvatiti od ne-Židova, ali Židov ne bi trebao prihvatiti takva sredstva ako su dostupna židovska dobrotvorna sredstva; vidi 254,1-2 i 259,4. Čovjek treba biti velikodušan prilikom davanja u dobrotvorne svrhe kako u količini tako i u kakvoći (vidi 248,8), ali ne smije davati više nego što si može priuštiti (vidi 248,7). Čovjek treba dati desetinu svog dohotka (i na početku desetinu svoga kapitala) u dobrotvorne svrhe; on može dati do petinu ukoliko to želi, a na samrtnoj postelji može dati bilo koji iznos (249,1). O darovima siromašnima od usjeva vidi Poglavlje 28. Dobrotvorna sredstva bi trebalo davati dostojanstveno i nijednu siromašnu osobu ne bi trebalo poslati natrag praznih ruku (249,3-4.11 -13.). Godina 12 25 Broj 32 Strana
Najbolji oblik milosrđa je pomoći siromašnoj osobi da se može sama izdržavati (249,6; 253,11) ili da joj se da posao (vidi 251,6). Također je poželjno potaknuti druge da daju (249, 5); da davatelj i primatelj ne znaju jedan za drugoga (249,7-9); dati prije nego što se zatraži (249,10); i dati prije molitve ili u vrijeme kada se sjećamo pokojnika (249,14.16.). Postoji posebna zasluga za dobrotvorna sredstva koja se koriste za podučavanje djece Tori ili za vjenčanja za siromašne djevojke (249,15-16). Od zajednice se traži da podupire svaku siromašnu osobu na razini na koju je navikla; vidi 250,1-4. Dobrotvorna sredstva moraju se dati čak i siromašnim nežidovima, ali se ne zahtijeva davanje dobrotvornih sredstava Židovima koji redovito krše Toru (251,1-2). Prioritet ima podrška rodbini ili susjedima koji su u potrebi; vidi 251,3-5 i 257,8.10. Ostale osobe koje imaju prioritet obuhvaćaju gladne (251,7); žene (251,8); učenjake i osobe dobrog porijekla (251,9, i vidi 11). Ne treba dati sva svoja dobrotvorna sredstva jednoj siromašnoj osobi (257,9). U vezi pružanja podrške zaposlenicima zajednice iz dobrotvornih fondova vidi 251,13. Otkup zarobljenika ima prednost nad drugim oblicima dobročinstava (252,1-3), ali plaćanje pretjeranog otkupa ili pokušaj spašavanja zarobljenika obično treba izbjegavati (vidi 252,4-5). U vezi prioriteta među zarobljenicima (i onima za koje treba platiti otkup) vidi 252,6-10.12. Zarobljenik koji si to može priuštiti mora otkupiti sam sebe te nadoknaditi svakome tko ga je otkupio (252, 11-12).
Čovjek koja ima na raspolaganju odgovarajuće resurse ili imovinu koju može likvidirati po fer cijeni, ne smije prihvatiti dobrotvorna sredstva, iako može prihvatiti zajmove i darove; vidi 253,1-3.5.10. i 255,2. U vezi provjere osoba koje traže dobrotvorna sredstva kako bi se potvrdilo da su uistinu u potrebi vidi 251,10; 256,1. Ako osoba bude kvalificirana da primi dobrotvorna sredstva, ona ih ne mora vratiti ni ■ kad je to u stanju učiniti (253,4-5). Čovjek bi trebao izbjegavati primati dobrotvorna sredstava ako može sam sebe izdržavati na neki drugi način (255,1-2), ali ako je u potrebi, ne bi trebao odbiti prihvatiti ih (vidi 253.9.11; 255,2), i on ih smije koristiti za otplatu dugova (vidi 253,12). Obećanje ili namjera davanja dobrotvornih sredstava je poput zavjeta (vidi 257,3-4; 258,1-2.5-13; 259,1,5-6) i treba ga ispuniti u skladu s vjerojatnom namjerom davatelja (vidi 258,3-5). Ako se dobrotvorna sredstava prikupljaju za određenu svrhu, njih se treba koristiti u tu svrhu čak i ako se prikupi više nego što je potrebno (vidi 253,6-7); u vezi uporabe u druge svrhe vidi 251,14; 256,4.6; 259,2-3; i 356,1 (u vezi pogrebnih troškova). Dobrotvorna sredstva mogu se investirati (vidi 259,1) i ne podliježu oporezivanju (259,6). Svaki grad mora imenovati pouzdane osobe (256,1) za prikupljanje dobrotvornih sredstava od stanovnika grada (256,5-6) u skladu s njihovim mogućnostima (vidi 250,5) i podijeliti ih siromašnima u gradu (vidi 256,6). U vezi s posebnim postupcima prikupljanja, raspodjele i odgovornosti vidi 248,2; 256,2-4; 257,1-2.5-7. 10-11. ■
Strana 25
Alan Morinis
Program musara
Oduševljenje – Zerizut (nastavak) Lijenost nastaje iz racionaliziranja
šapat jecera hara, koji nam nudi ra-
„Danas on [jecer hara] kaže, 'Učini
cionalizacije koje potom sami sebi
ovo [ovaj grijeh]', a sutradan kaže
ponavljate kao da su to valjani ra-
'Učini ovo [malo teži grijeh]', sve
zlozi da ostanete zalijepljeni za ka-
dok ne kaže, 'Štuj idole' i osoba ode
uč, bez da učite, bez da činite, bez
i čini tako!“
da vježbate, bez da posjećujete bolesne, bez da činite tisuće stvari koje biste zasigurno ocijenili kao aktiv-
Zašto se truditi Negativni je učinak racionalizacije
nosti vrijedne truda – samo kada biste ih činili.
Stoga čovjek uvijek mora čak i na mali prekršaj gledati kao na prekršaj ozbiljan poput idolopoklonstva, jer jecer hara koristi taktiku postupnog povećanja racionalizacije
sastoji se u tome što nas ona zadrža-
Jecer hara savjetuje „zašto da se mu-
da navede osobu da zapadne sve
va da se ne podignemo iz teške tro-
čiš?“, „toliko si umoran,“ „ima
dublje u pogrešne postupke – a da
mosti koju je istaknuo rabin Luzza-
mnogo drugih koji će to učiniti,“
uopće ne primijeti smjer u kojem
tto. To je razlog zbog kojeg se inerci-
„nije ovo posljednja prilika.“ To je
ide.
ja naziva ecat ha'jecer – savjet zlog
način na koji vas ovaj unutarnji glas
nagona – i ona na kraju ne samo da
sprečava da ne činite ono što je po-
nas zavarava, već i uništava.
zitivno u vašem životu.
Obično zlo
Morate biti svjesniji tog tankog gla-
I isti nas izvor navodi da postupimo
U ovom se razmatranju pojavljivala
sića koji vas sprečava da budete
na negativan način. Talmud (Šabat
riječ zlo, a budući da predmet kojim
aktivni i poduzetni, i da sebe podi-
105b) je na ovaj način potpuno svje-
se bavimo nije ništa gnusnije od li-
gnete. Taj glas nije ništa drugo do
stan toga kako djeluje jecer hara:
■
jenosti, vrijedi produbiti naše razumijevanje o njoj, tako da se na trenutak izravno osvrnemo na riječ „zlo“. Skloni smo o „zlu“ razmišljati samo u njegovim najstrašnijim oblicima, kada govorimo o uistinu neopisivim djelima. Bez sumnje, zlo je najlakše uočiti i prozvati ga kada je ono očito, kao kada npr. desetina školske djece bude uhvaćena u neki teroristički politički manevar, ili kada nevini stradaju kako bi se proslavio nečiji napuhani ego ili bolestan um. Ali povezivanje zla samo sa zločinima s naslovnih stranica novina zapravo dovodi do toga da gubimo perspektivu o tome što zlo uistinu jest. Zlo koje se u Dnevniku po-
Strana 26
Divrej Tora
(nastavak s 26. stranice)
Alan Morinis
Program musara
javljuje u tako velikim dozama zapravo je ista ona osobina koja se u blažem obliku pojavljuje u našim vlastitim životima pod krinkom nestrpljivosti, obmana, ljubomore, osuđivanja, ljutnje, itd. Zbog toga što se zlo može pronaći u pogrešnim postupcima svake vrste i svakog stupnja, užasna djela za koja nam se čini da spadaju na sam kraj ovog popisa zapravo ne pripadaju
žati? Kad ćeš se dignuti oda
tamo. Ona ostaju povezana s obi-
sna? Još malo spavanja, još ma-
čnim ljudima i običnim životima
lo drijemanja, još malo sklopiti
ovom progresijom negativnih ko-
ruke i počivati, i siromaštvo će
raka, tom silaznom spiralom, koja
te zadesiti...
tako često započne ne jednim pogrešnim korakom već – na naše za-
Lijenost se uspoređuje sa snom, a
prepaštenje – nikakvim korakom.
poziv glasi 'Probudi se!' Probuđenje
Strašno zlo može imati svoj početak
je od osnovne važnosti za razvoj
onda kada imamo priliku učiniti
radinosti
nešto, čak i volju da to učinimo, a
(zerizuta) koji je ovdje naš glavni
onda postanemo žrtvom tog tana-
fokus. On se također nalazi i u sre-
nog glasića koji nas savjetuje da se
dištu cijele aktivnosti učenja musa-
opustimo, smirimo, i ne damo se
ra.
ometati. Lijenost je često prvi korak na putu uništenja. Razmišljajte o njoj kao o kliskom terenu u musaru.
ili
žara,
oduševljenja
Srcu je potrebno da bude nadahnuto, a prvi korak prema nadahnuću je da postanemo svjesni zamki s koji-
Doista, to je i pouka iz Knjige Izreka
ma ćemo se vjerojatno susresti na
(6,6-11) koja nas upozorava da za-
tom putu. To će nam pomoći da ih
pazimo povezanost između tih još
izbjegnemo. Lijenost je prepreka na
nekoliko minuta provedenih u to-
koju ukazuje rabin Luzzatto, a nje-
plom krevetu, i našeg konačnog
gova se poduka podudara i s is-
potonuća u patnju:
kustvom i zdravim razumom. Ništa
Idi k mravu, lijenčino, promatraj, što on čini, i postani mudar! Ako i nema vođe ni upravitelja ni gospodara, ipak se brine ljeti za hranu svoju, skuplja sebi jelo u vrijeme žetve. Dokle ćeš još, lijenčino, leGodina 12 27 Broj 32 Strana
nije toliko udaljeno od nadahnuća kao lijenost. Raščistite što je istinito, a što lažno u vašim težnjama. Budite budni da primijetite glas racionaliziranja kada se javi. Na taj način ćete iskorijeniti lijenost i raščistiti put zerizutu. ■
Strana 27
'Hrvatska i Izrael mogu naučiti puno toga jedna od druge' JOM HAACMAUT
24 sata, 15.5.2019. Na današnji dan 1948. Izrael je proglasio svoju neovisnost. Tim povodom u utorak navečer u hotelu Westin u Zagrebu okupili su se brojni gosti iz političkog, društvenog i javnog života Veliko mi je zadovoljstvo što izraelski Dan neovisnosti po prvi puta slavimo u Hrvatskoj. Izrael i Hrvatska povezani su posebnom, istinskom vezom, partneri smo i prijatelji koji se podupiru, rekao je Ilan Mor, izraelski veleposlanik u RH na obilježavanju 71. obljetnice neovisnosti Države Izrael. Naime, na današnji dan 1948. Izrael je proglasio svoju neovisnost. Tim povodom u utorak navečer u hotelu Westin u Zagrebu okupili su se brojni gosti iz političkog, društvenog i javnog života, poput saborskog zastupnika romske nacionalne
manjine Veljka Kajtazija, rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa, političara Željka Jovanovića, Željka Rainera, Jadranke Kosor, Davora Ive Stiera, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kao i brojni drugi. - Imao sam prilike posjetiti Izrael. Išao sam s hrvatskom delegacijom u posjet njihovim najpozantijim i najprestižnijim sveučilištima - rekao nam je Damir Boras. Dodao je i kako Hrvatska može puno toga naučiti od Izraela. - Moramo od njih učiti kako voljeti svoju zemlju, ali i kako voljeti svoj jezik - istaknuo je Boras. Veleposlanik Mor je na svečanosti okupljenima priznao i kako je nedavno operirao rame, baš u Hrvatskoj. - Dao sam povjerenje hrvatskim liječnicima i zaista su me
dobro zbrinuli. Sve je prošlo super - rekao je. Sve Hrvate ohrabrio je da dođu posjetiti Izrael, barem kako bi vidjeli Tel Aviv i Jeruzalem. - Hrvatska i Izrael mogu međusobno puno toga naučiti jedna od druge. Možemo surađivati na brojnim poljima i siguran sam da ćemo u budućnosti to činiti još intenzivnije - zaključio je Mor. ■
Veleposlanik Države Izrael održao predavanje na Sveučilištu u Zagrebu Unizg.hr 10.5.2019. Veleposlanik Države Izrael Nj. E. g. Ilan Mor posjetio je 10. svibnja 2019. Sveučilište u Zagrebu i održao predavanje pod nazivom „Israel is 71 years old. Is it going to retire any time soon?”. Na predavanju, koje je organizirano u auli Sveučilišta u Zagrebu, bilo je riječi o nastanku Države Izrael, njenoj povijesti, trenutačnim uvjetima i planovima za budućnost. Među prisutnima bili su rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske Nj. E. g. Andrew Stuart Dalgleish, veleposlanik Savezne Republike Njemačke Nj. E. g. Robert Richard Klinke, veleposlanik Rumunjske Nj. E. g. Constantin -Mihail Grigorie, veleposlanik Page 28 Strana 28
Republike Azerbajdžan Nj. E. g. Fakhraddin Gurbanov, prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miloš Judaš, prodekan za znanost Fakulteta elektrotehnike i računarstva izv. prof. dr. sc. Nikola Mišković, prodekanica za znanost Građevinskog fakulteta prof. dr. sc. Nina Štirmer, te drugi uvaženi gosti i studenti Sveučilišta u Zagrebu.
O veleposlaniku Prije imenovanja veleposlanikom Države Izrael u Republici Hrvatskoj, veleposlanik Ilan Mor djelovao je kao visoki politički savjetnik ministrice pravosuđa Ayelet Shaked u Jeruzalemu od 2016. do 2018. g. Od stupanja u izraelsku diplomatsku službu 1983. i tijekom
karijere, veleposlanik Mor obavljao je različite diplomatske dužnosti s posebnim naglaskom na geostrateške probleme u zemlji i inozemstvu: - veleposlanik Države Izrael u Mađarskoj od 2011. do 2016., - viši savjetnik za vanjsku politiku Odjela za planiranje pri izraelskoj vojsci (IDF), u Upravi za strategiju u Tel Avivu (Izrael) od 2009. do 2011., - od 2004. do 2009. bio je opunomoćeni ministar, zamjenik šefa Misije u Veleposlanstvu Države Izrael u Berlinu (Savezna Republika Njemačka), - od 2002. do 2004. bio je ravnatelj Odjela za sprječavanje širenja oružja za masovno uništenje i terorizma, u Upravi za strategiju pri Ministarstvu vanjskih poslova u Jeruzalemu, - od 1998. do 2002. bio je opunomoćeni ministar, zamjenik
Divrej Tora
šefa misije u Veleposlanstvu Države Izrael u Pekingu (NR Kina), - od 1996. do 1998. služio je kao savjetnik u Odjelu za informiranje Ministarstva vanjskih poslova u Jeruzalemu (Izrael), - od 1992. do 1996. bio je voditelj Odjela za informiranje i glasnogovornik u Veleposlanstvu Države Izrael u Bonnu (Sa -veznoj Republici Njemačkoj), - od 1990. do 1992. bio je prvi tajnik u Upravi za međunarodne organizacije pri Ministarstvu vanjskih poslova u Jeruzalemu - od 1988. do 1990. radio je kao konzul za medije i informiranje u Generalnom Konzulatu Države Izrael u Los Angelesu (SAD), - od 1986. do 1988. radio je kao drugi tajnik u Veleposlanstvu Države Izrael u Monroviji (Republika Liberija). ■ Godina 12
Broj 32