2-03 - Divrej Tora- Bo 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 15

Zagreb, šabat 8. siječnja 2022. - 6. švata 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 15 divrejtora@gmail.com

Paraša Bo

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Ljudi često prihvaćaju ideju B-ga kao Stvoritelja. No, oni smatraju da se B-g nakon stvaranja povukao kako bi prirodu pustio da ide svojim tokom. Međutim, Izlazak, sa svim njegovim čudima, nas uči da je B-žja uloga Rukovoditelja povijesti veća i od njegove uloge Stvoritelja. Ovo nam pomaže i kod pitanja: ako je Šabat uspomena na Šest dana stvaranja, zašto je onda samo Židovima zapovijeđeno da drže Šabat? U tekstu Kiduša u petak navečer izjavljujemo da je svrha Šabata "sjećati se stvaranja i sjećati se izlaska". Jer mada je B-g stvorio cijeli svijet, čovječanstvo je tek kroz židovski Izlazak iz Egipta shvatilo da je B-g ruka vodilja povijesti. Prof. Nikolaj Berdysev, napisao je u Moskvi 1935.: "Opstanak Židova, njihova izdržljivost u potpuno specifičnim uvjetima i sudbonosna uloga koju su odigrali u povijesti – ovim narodom upravlja [mistična] predodređenost, koja nadilazi norme povijesti." 

The Exodus (Moses, King David, and the Diaspora ), Marc Chagall, tapiserija, izloženo u The Chagall State Hall u Knesetu

(Šemot 10,1-13,16) Posljednje tri od deset pošasti zahvaćaju Egipat: rojevi skakavaca tamane usjeve i zelenilo, gusta tama obavija zemlju; svi egipatski prvorođenci umiru kad otkuca ponoć 15. nisana.

Izraelovu iz svoje zemlje. Toliko žurno odlaze da ne preostaje vremena za dizanje tijesta i oni ga tako neukvaslog odnose sa sobom. Prije odlaska traže od svojih egipatskih susjeda da im predaju sve zlato, srebro i odjeću.

B-g zapovijeda prvu micvu izraelskom

Djeci Izraelovoj je zapovijeđeno da

narodu: izradu kalendara koji će se osla-

posvećuju sve prvorođence i da svake go-

njati na mjesečeve mjene. Izraelci dobivaju i uputu da B-gu prinesu "žrtvu za Pesah": trebaju zaklati janje ili jare i njihovom krvlju poprskati dovratke svojih kuća, pa da B-g te kuće zaobiđe kad krene ubijati egipatske prvorođence. Pečeno meso žrtve moraju pojesti te noći s macesom i gorkim travama. Smrt prvorođenaca konačno slama

dine na sedam dana uklone sve kvasno što im je u vlasništvu, da jedu maces i prepričavaju priču o izbavljenju svojoj djeci i da na taj način obilježavaju godišnjice Izlaska. Također im je zapovijeđeno da, kao podsjetnik na Izlazak i svoju privrženost B-gu, vezuju t'filin na mišicu i glavu. ■ Prijevod: Dolores Bettini

faraonov otpor i on doslovno tjera djecu

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 11 p’sukim – 10,1-10 B-g ponovo (prethodno je to učinio kod žaba i "devera") šalje Mošea k Faraonu (u njegovu palaču) da ga upozori na skakavce. Izraz karakterističan za ovotjednu sedru – Bo el Par’o je fraza koja se pojavljuje tri puta, svaki puta kao uvod u jednu od pošasti. Konkretno, B-g kaže Mošeu da "dođe pred Faraona" kod srednje pošasti u svakoj grupi od po 3 pošasti – žaba, devera (oboljenje kod životinja) i skakavaca. Baal HaTurim ističe da kada B-g šalje Mošea u kraljevsku palaču, On se koristi izrazom bo. Kada ga šalje na Rijeku da tamo pronađe Faraona, On koristi riječ leh. Međutim, ovaj put to dolazi uz dodatnu konstataciju da je B-g otvrdnuo Faraonovo srce tako da Njegova čuda budu očita svima, i da Ga svi upoznaju. Moše i Aharon upozoravaju Faraona na moguće razmjere uništenja (opis koji je dulji nego li je to uobičajeno). Faraonove sluge (savjetnici?) rade pritisak na Faraona da pristane pustiti Narod. Faraon Mošeu nudi odrasle. Mošeov odgovor (koji postaje Židovsko obilježje za sva vremena) jest da naša vjerska iskustva moraju uključivati sve Židove, mlade i stare. (Judaizam stavlja naglasak na hinuh.) Kontinuitet judaizma ovisi o odnosu jedne generacije prema sljedećoj. Faraon to odbija (kao što su to činili i drugi naši protivnici tijekom povijesti) te otjera Mošea i Aharona od sebe. B-g je poslao skakavce da kazne Egipat tako što će proždrijeti sav urod zemlje. To je bila kazna "mjera za mjeru" za prekomjerni rad na polju i sadnji koje je Faraon nametStrana 2

nuo Izraelskom narodu kako bi ga demoralizirao i spriječio narod da vodi normalan obiteljski život. Levi - druga alija – 12 p’sukim – 10,12-23 B-g kaže Mošeu da podigne svoje ruke ponad zemlje. Moše podigne svoj štap i skakavci dolaze. Ta je pošast toliko golema da Faraon "žuri" pozvati Mošea i Aharona, priznaje im da je sagriješio, i traži ih da se mole da ova užasna pošast bude odstranjena. Moše učini tako te vjetar koji se "okrene" učini da skakavci u potpunosti nestanu. B-g još jednom otvrdne Faraonovo srce. Pošast broj 9 (poput pošasti broj 3 ušiju i broj 6 - tuče) dolazi bez prethodnog upozorenja. Obrazac koji se tri puta ponavlja je: (1) nalazi Faraona kod Nila i daje mu upozorenje, (2) odlazi u njegovu palaču i donosi mu upozorenje "bliže domu", i (3) dva upozorenja su dovoljna, on neće pustiti Narod da ode, dovodi novu pošast bez prethodnog upozorenja. Pored toga, težina pošasti eskalira od prve preko druge pa do treće u svakoj grupi od po tri pošasti. Tama, neobična opipljiva tama (ne samo nedostatak svjetla), pada na Egipćane i 3 dana ih paralizira (Raši spominje da je trajala šest dana). U kraju gdje su živjeli Židovi, vlada svjetlo. [Jedna misao] Ako se tama inače smatra odsustvom svjetla, tada to može biti definicija "prirodne" tame. U skladu s ostalim makot, pošast tame nije bila prirodnog karaktera. Jedna od natprirodnih osobina Egipatske tame bilo je da je ona bila materijalna, da je paljenje vatre ne bi odagnalo. Bila je to natprirodna tama. Moguće i tama poput tame prije stvaranja.

"Čovjek nije vidio svog bližnjeg, niti se čovjek dizao sa svog mjesta…" Chidushei HaRim piše da je to opis najgore vrste tame u ljudskom životu, kada čovjek ne vidi patnju svog bližnjeg. Ne samo da ne pruža svoju ruku da pomogne drugome, već je krajnja posljedica toga da osoba nije ■ u stanju pomoći niti samoj sebi. Narod Izraela imao je svjetlost na svim mjestima na kojima je boravio. Neka bismo uvijek bili u stanju vidjeti stradanja naših bližnjih Židova i na njih reagirati djelima heseda dostojnim našeg nasljeđa.

Š’liši - treća alija – 9 p’sukim – 10,24-11,3 Faraon poziva Mošea i kaže mu neka otiđe, čak i sa djecom, ali neka ostavi stoku. Moše inzistira da će ići svi. Riječi koje Moše kaže Faraonu glase: "Uzet ćemo sa sobom i naše životinje, jer od njih ćemo uzeti da služimo B-gu." Osnovno razumijevanje ovog pasuka je da Moše govori o korbanot, žrtvama. Malbim ima još jedno predivno tumačenje Mošeove izjave Faraonu. "Od životinja ćemo naučiti pouku kako da služimo B-gu – od mačke ćemo naučiti skromnost, od grlica vjernost, od mrava marljivost i poštenje, itd." Da nismo primili Toru, koja nas uči primjerenom ponašanju te bismo pouke naučili od naših životinja. (Pa čak i makar nas Tora uči tome, praktične primjere njenih pouka možemo vidjeti u prirodi.)

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Faraon još jednom odbija, te ovog puta zaprijeti smrću (on je na umu imao Mošeovu smrt – B-g je to "shvatio" na drugačiji način) ako samo još jednom ugleda Mošea. Na taj način on nehotice proriče svoju vlastitu propast. B-g potom govori Mošeu o konačnoj pošasti, koja će navesti Faraona da pohita istjerati Izraelski narod iz Egipta. B-g daje uputu Mošeu da kaže Narodu da posude zlata i srebra od svojih egipatskih susjeda. B-g "podsjeća" Mošea da ima još samo jedna pošast (ona "stvarna" pošast, pošast koja je bila iznesena na početku, i spomenuta prije svih ostalih) i tada će Faraon poslati narod da ode. B-g uputi Mošea da kaže narodu da "posudi" stvari od svojih susjeda. On kaže da će ljudi osjećati čudesnu naklonost prema Židovima (i pored toga što su, u očima Egipćana, Židovi odgovorni za teška vremena kroz koja prolaze). B-g je u oči Egipćana usadio divljenje i poštovanje prema Mošeu. R’vi’i - četvrta alija – 27 p’sukim – 11,4-12,20 Moše , u B-žje ime, kaže da će On (B-g) ubiti sve prvence Egipćana, da će nastati nezabilježena vika zbog ubijanja, a da će kao potpuna suprotnost tome, na Židovskom području vladati savršeni mir. B-g kaže da će Faraon još jednom odbaciti čak i ovu prijetnju, tako da će kompletan slijed čuda i velebnih djela izaći na dobrobit Izraelskog naroda. Jedan komentator kaže da je Moše bio izbezumljen razmjerima do kojih je Faraon išao u svom odbijanju da pusti Narod da ide. Takva predanost zlu pred tako razornim kaznama istinski je rastužila Mošea. Kako sila zla može biti toliko snaGodina 15 3 Broj 15 Strana

Alija po Alija

žna? Kako se itko može boriti protiv nje i nadati se da je može pobijediti? B-žji je odgovor bio da je On taj koji je otvrdnuo i osnažio Faraonovo srce. Da je bio prepušten sam sebi, Faraon bi već davno popustio. Teoretski govoreći, B-g je to mogao učiniti da nas kazni, no u ovom slučaju to je bilo na našu korist. S’fat Emet se čudi tome da jedino B-g može dati snage pokvarenoj osobi da Mu se opire. Zašto bi B-g dao Faraonu sposobnost da mu se protivi? Zato da dovede čuda i velebna djela Izlaska, tako da će Izraelski narod spoznati bez i najmanje sumnje da ih je B-g izveo iz Egipta. Makat b’horot, udarac na prvence, od Faraonovog do prvenaca slugu. Zašto bi običan pripadnik društva patio zbog grijeha vladara? Zato što su i oni pomogli u porobljavanju i ugnjetavanju i uživali u tome. Tako kažu komentari u vezi Egipta od prije više od 3300 godina. Isto smo ponašanje vidjeli prije svega sedamdesetak godina kod finih njemačkih građana koji su htjeli da povjerujemo kako su jedino nacisti odgovorni za holokaust. Tora opisuje mir na Židovskom području tvrdnjom da "ni pas nije zalajao". Psi inače osjete smrt i instinktivno reagiraju. Da bi naglasili razliku između Egipćana i Izraelaca, psi se čudom nisu oglasili. Da bi im odala "priznanje" za ulogu koju su imali u pridavanju veće časti i priznanja B-gu u noći Izlaska, Tora ih nagrađuje time što nam (na drugom mjestu) kaže da "treif" meso bacimo psima. (Ovo se odnosi samo na situacije kada nije zabranjeno ostvariti neku drugu korist od zabranjene hrane.) Tako dobijamo neobičnu pouku iz hakarat hatov, davanja na znanje o dobru koje ti netko drugi čini.

"Ni pas nije zavrtio svojim jezikom" – Chidushei HaRim na to gleda kao na aluziju na užasan grijeh lašona hara, ogovaranja i klevetanja. Može se reći da je lašon hara doveo do toga da budemo porobljeni u Egiptu. Tora nam kaže da je Josef donosio zle glasine o svojoj braći njihovom ocu Jaakovu. Njihova mržnja prema njemu dovela je do toga da se on spusti u Egipat i nakon toga i sve ostale dovede tamo. Drugo, lašon hara Datana i Avirama bio je taj koji je informirao Faraona o Mošeu, da je on (Moše) ubio Egipćanina, što je Mošeov život dovelo u veliku pogibelj. Izbavljenje se nije moglo dogoditi (i ne bi se dogodilo) sve dok mi ne "ispravimo svoj čin". Midraš nam kaže da su Židovi u Egiptu uspjeli u tajnosti od svojih susjeda sačuvati razlog naše "posudbe" posuđa Egipćana, punih dvanaest mjeseci! Narod koji uspije da ne oda ovu informaciju čitavih godinu dana uspio je u očišćenju sebe od iskušenja r’hiluta & lašon hara, i zaslužio je da bude izbavljen. B-g zapovijeda uspostavu Židovskog kalendara. Potom On zapovijedi da svako kućanstvo (približno tako) uzme po janje ili jare. Životinju je trebalo uzeti na 10. nisana (ovo je pravilo vrijedilo samo za "Pesah Micrajim", a ne i za buduće Pesahe, i zbog toga se ne ubraja među micvot Tore) i držati ga do 14. dana tog mjeseca, kada ga u poslijepodnevnim satima treba zaklati. Njegovom krvlju treba premazati dovratke i gredu nad vratima (samo tog prvog Pesaha). Žrtvu treba pojesti u noći 15. nisana, ispečenu, s macesom i marorom (ovo je dio micve "za naraštaje", ali se ne ubrajaju posebno među Tarjag); što znači, niti kuhanu ni djelomično pečenu, već ispečenu u cijelosti. Do jutra niti jedan njezin dio ne smije preostati; sve što preostane treba Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija Zapazite koliko vam je poznat ovaj tekst (sjetite se Hagade), ali primijetite i različite kombinacije pitanja i odgovora koje nalazimo u Tori i Hagadi.

spaliti. Treba je jesti "opasan", u žurbi, spreman za pokret (detalji vezani samo za egipatski Pesah). Iz perspektive micvot Pomalo je zbunjujuće povući crtu između detalja vezanih uz micvu Korban Pesaha za sve generacije i onih elemenata priče o Izlasku koji su bili namijenjeni samo za taj prvi Pesah. Zapravo ne samo da je zbunjujuće, nemoguće je u potpunosti razdvojiti te dvije kategorije pojedinosti… bez Usmenog zakona. Talmud nam daje informaciju o tome što čini micvu Korban Pesah. Pisana je riječ nedorečena. Naša se Tora sastoji od dva neodvojiva dijela – Pisane riječi i Usmenog zakona (sadržanog u Talmudu i drugim izvorima). To je činjenica koja se stalno iznova osnažuje u Tori. Ako tko pokuša razumjeti Pisanu riječ bez Usmenog zakona i tradicije, doći će, u najboljem slučaju, do konfuzije, a u najgorem slučaju do izobličavanja i izopačenja B-žje riječi. Tada će B-g te noći "proći kroz" Egipat, pobiti prvence i "preskočiti" Židovski dom označen krvlju. To će postati blagdan za sva pokoljenja. Maces će se jesti sedam dana, a dan ranije (na Erev Pesah) hamec treba ukloniti iz naših domova. (Jedenje hameca na Pesah je odbacivanje pripadnosti Klal Jisraelu, stoga je kazna za to "ekskomunikacija".) Temelj za jom tov je postavljen u 12,16 – konkretno, melaha je zabranjena, kao na šabat, s izuzetkom "onoga što je potrebno za hranu". Usmeni zakona i rabinsko zakonodavstvo kombiniraju se da bi se definiralo ono što se može raditi na jom tov. To je daleko složenije nego što se čini da pasuk ukazuje. Logika ne može uvijek objasniti način na koji stvari funkcioniraju. Ishodište za "š’mura" maca nalazi se

Strana 4

u 12,17. Nakon micve jedenja macesa u večeri sedera slijedi zabrana posjedovanja hameca tijekom Pesaha. Hrana koja sadrži hamec također je zabranjena. Iz perspektive micvot Zbog toga što su zabrana hameca i micva o macesu međusobno povezani u istom pasuku, mi na maces ne gledamo kao na čisto pozitivnu micvu koja je vezana uz utvrđeno vrijeme. Mogli bismo pomisliti da su žene izuzete od micve o macesu; one nisu izuzete od toga. Zapravo, žene imaju obavezu da izvrše ostale micvot Seder večere koje dolaze u paketu s macesom. Konkretno, žene imaju obavezu da ispune micvu o Hagadi – one ne trebaju šutjeti za stolom Seder večere, već trebaju sudjelovati u prenošenju priče i njenih pojedinosti svojoj djeci i gostima. Žene su isto tako obavezne popiti četiri čaše vina. Naši učenjaci daju službeni razlog za taj zahtjev (kao i razlog za Megilat Ester i svijeće za Hanuku) – "Jer i one su bile uključene u ista ta čuda." Postoji formalna razlika između "službenog" razloga za obavezu žene prema vremenski određenom zakonu Tore i rabinske micve. Hamiši - peta alija – 8 p’sukim – 12,21-28 Moše okuplja starješine Naroda i prenosi im B-žje upute. Također im kaže da kada će Narod doći u Erec Jisrael, on će tamo nastaviti obilježavati događaje iz doba Izlaska, postavljanjem pitanja i davanjem odgovora jednog naraštaja drugom. Narod čini kako je zapovjeđeno.

Primijetite nešto. Ne samo da je odlazak u Erec Jisrael dio Obećanja o izbavljenju, već se i prilikom navođenja zakona Korban Pesaha kaže "kada dođeš u Zemlju…" Sve do razine tahlisa (srži) stvari koje su morali vršiti, dodan je aspekt da to sve čini jedan paket. Šiši - šesta alija – 23 p’sukim – 12,29-51 I obistini se da su prvenci Egipćana ■ pobijeni, da Egipćani obasipaju Izraelski narod darovima i požuruju ih da odu. Narod odlazi u takvoj žurbi da uzimaju sa sobom brzo pečeni kruh, bez da si uzmu vremena da se tijesto digne. Otprilike 600.000 muškaraca, plus žene i djeca napuštaju Egipat, zajedno s brojnim Egipćanima koji su dovoljno pametni da pobjegnu s njima. Time završava period egzila od 430 godina (prema nekim računanjima, to je period vremena od proročanstva Avrahamu prilikom Saveza među polutkama i Izlaska). Ta će noć biti naročita noć svim Izraelcima kroz generacije. Period egipatskog "ropstva" navodi se kao 400 godina i kao 430 godina. Zanimljiv draš o tih dodatnih 30 godina je da se one poklapaju s 210 godina šabatot. Razuman gospodar dopustio bi svojim robovima da imaju jedan dan u tjednu slobodno. Faraon ih je prekomjerno ugnjetavao, ne dopuštajući Židovima da imaju odmora makar i jedan dan. Tih dodatnih 30 godina šabatot B-g je priznao, recimo to tako, pridodajući ih zbroju godina. Tora se sada prebacuje s iznošenja priče o Izlasku ponovo na pravila Korban Pesaha. Židovi koji su "napuDivrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

stili judaizam" i prigrlili drugu religiju, nežidovi, čak i oni koji drže Sedam zakona sinova Noahovih ne mogu jesti Korban Pesah. Korban se mora pojesti na jednom mjestu; premjestiti ga s tog mjesta je zabranjeno, kao i slomiti kost u njemu. Samo Židovi uzimaju udjela u tome. Neobrezani Židov ne može jesti od Korban Pesaha. Istinski konvertit na judaizam ravnopravan je onome tko je rođen kao Židov. Narod čini kako je zapovjeđeno, te na dan o kojem govorimo mnoštvo napušta Egipat. Zapažanje: Neki dijelovi Tore u cijelosti nam pričaju priču. Knjiga B’reišit dobar je primjer za to. (Ovime ne želim reći da iz priča u Tori ništa ne učimo.) Neki dijelovi su čista micva. Dijelovi Vajikra i D’varim dobro odgovaraju ovom opisu. A opet neki drugi dijelovi Tore čine zanimljivu mješavinu priče i micvot. Paršat Bo izvrstan je primjer sedre miješanog tipa. Š’vi’i - sedma alija – 16 p’sukim – 13,1-16 Kao spomen na Izlazak (osobito na pošast broj 10), zapovjeđeno nam je da posvetimo prvorođene (od ljudi, košer domaćih životinja i magaraca. Svaku se od tih kategorija "b’hora" tretira na drugačiji način). Tora uspostavlja trajno držanje Pesaha, čak i nakon ulaska u Izrael. Sedre Šmot, Va’eira, Bo, B’šalah pružaju nam dobar način za početak pripreme za Pesah prije nego li nastupi panika. Iz perspektive micvot Ovdje u Paršat Bo imamo općenitu zapovijed u vezi svetosti prvenaca, te konkretnu u vezi jednog tipa prvenaca – prvorođenih magaraca. Drugdje u Tori nalaze se pojedinosti u vezi prvenaca čovjeka, te onih od 3 vrste domaćih životinja – krava, koza, i ovaca. Prvenci čovjeka moraju se

Godina 15 5 Broj 15 Strana

Alija po Alija

otkupiti. Košer životinje kvalificirane za mizbe’ah kao žrtve ne mogu se otkupiti. Prvorođeni magarci trebaju se otkupiti. Konkretno, prvog potomka magarca (ako je muško) njegov vlasnik ne može koristiti sve dok službeno ne bude zamijenjen (otkupljen) ovcom ili novcem u protuvrijednosti ovce. Ovca (ili novac) se predaje kohenu kao jedan od 24 darova kehune. Mladi magarac tada postaje punopravno vlasništvo svog vlasnika. Prema Tori, ako vlasnik magarca odbije otkupiti, mora ga ubiti. Iako se i ovo ubraja među 613 micvot Tore, jasno je da Tora "želi" da ga vlasnik otkupi i ne posegne za ovom užasnom i nepotrebnom alternativom. Na Pesah se ne smije jesti, niti posjedovati hamec. Micva je da se na Sederu ispripovijeda priča o tome što se dogodilo. T’filin također služi kao podsjetnik na Izlazak. Pesah mora biti u proljeće, u vrijeme kad se priroda obnavlja. (To traži od Sanhedrina da periodički nadoda dodatni mjesec kako bi odgodio Pesah, tako da uvijek bude u proljeće. Dok nema Sanhedrina, mi imamo utvrđeni model godine od 13 mjeseci. Kada Sanhedrin postoji on ima diskrecijsku slobodu unutar naznačenih smjernica.) Iz perspektive micvot Rambam jasno kaže da ove dvije komponente Židovskog kalendara – Kiduš Hahodeš, posvećenje mjeseca i Ibur Hašana, umetanje u godinu, treba brojati kao jednu jedinstvenu micvu. On kaže da postoje dva različita p’sukim koji zapovijedaju ova dva različita postupka, no on svejedno inzistira da su oni dio jedne te iste micve da se napravi kalendar. Ramban se ne slaže s time, te svaku broji kao zasebnu micvu. To jedna od mnogih

točaka u kojima se Rambam i Ramban ne slažu oko brojanja micvot. Tora ponovo naglašava važnost da mlađa generacija postavlja pitanja i dobije odgovore i objašnjenja o postanku Naroda. Ponavlja se također i veza s t’filinom. Dva završna odlomka parše Bo spajaju se s prva dva odlomka Š'ma kao četiri odlomka Tore u svakom od dva t’filina (zapisana zajedno na jednom komadu pergamenta u "šel jad" te na četiri zasebna pergamenta umetnuta u četiri zasebne komore u "šel roš"). Posljednja 3 p’sukim ponavljaju se kao Maftir. Haftara – 16 p’sukim – Jirmijahu 46,13-28 Kao paralela sedri, proriče se pad Egipta (od ruku Bavela). (Prilično se rijetko događa da se proročanstvo o nekom drugom narodu koristi u haftari.) Izrael se, međutim, neće bojati, B-g je s nama! Pasuk koji nas uvjerava u Konačno izbavljenje navodi da se to može dogoditi u dalekoj budućnosti. Ipak, mi nećemo zapasti u očaj. To se može vidjeti u kontekstu poznatog izraza da će Mašijah doći ili "u predodređeno vrijeme", ili ranije. A to ovisi o nama. Rabiner Dr. Julian G. Jacobs u knjizi A Haftara Companion ističe dodatne povezanosti između sedre i haftare. Skakavci se spominju i u sedri i hafari. U sedri skakavci su, naravno, osma pošast, prva od tri spomenute u parši Bo. U haftari, Babilonska vojska je uspoređena s nebrojenim rojevima skakavaca. Uz to što se Egipat nalazi pred padom i u sedri i haftari, egipatska božanstva su izdvojena za uništenje s nebesa. I u sedri i haftari nalazimo da su podanici egipatskih vođa mnogo više u stanju pojmiti stvarnost situacije s kojom se suočavaju od samih vođa. ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi Parša Bo je toliko napučena micvos, da ćemo ih ovdje moći tek pobrojati.

Micva br. 4. Obveza sudova da izračunavaju (trajanje) mjeseca 5. Ponesi mi ovo, Pahuljice: Obveza klanja žrtve Pesaha u pravo vrijeme 6. Grof od Sandwicha: Obaveza da se jede žrtvu Pesah 7. Bum! Pečeno: Zabrana jedenja djelomično pečene ili kuhane žrtve Pesaha

8. Nije dopušteno išta ostaviti: Zabrana da ostane mesa od žrtve Pesaha 9. Potpuno čišćenje: Obveza uklanjanja sveg hameca prije Pesaha 10. Navali!: Obaveza da se jede maces prve noći Pesaha 11. Igra skrivača: Zabrana da se nađe hamec u svom posjedu tijekom Pesaha 12. Već sam ti rekao, pa ne možeš to jesti: Zabrana da se jede bilo kakav hamec.. 13. Mahanje repom iza sebe: Zabrana da se otpadnika nahrani korban Pesahom 14. Članstvo ima svoje povlastice: Zabrana da se stranca

koji stanuje među vama hrani Pesahom 15. Nema hrane za ponijeti: Zabrana da se korban Pesah odnosi od grupe ljudi za koju je namijenjen 16. Krc!: Zabrana lomljenja kosti žrtve Pesaha. 17. Razlog vam je na mjestu, ali...: Zabrana za neobrezanog muškarca ... 18. "Mu" ovdje i "Mu" tamo: Obveza posvećenja prvine od životinja 19. Vratimo se na Pesah: Zabrana jedenja hameca na Pesah 20. Zavezanih očiju, možda?: Zabrana da se na svom području vidi hamec na Pesah ■ 21. Moja četiri sina: Obveza da se govori o Izlasku iz Egipta u večeri Pesaha

22. Ovo je drugačije: Obveza da se otkupi prvinu magarca 23. Slamka koja je slomila vrat magaracu: Obaveza da slomi vrat magarca koji nije otkupljen. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

155. Negativna je zapovijed ne učiniti apsolutno ništa što može rezultirati s hilul Hašem, oskvrnućem B-žanskog Imena Jer Pismo veli, I nećeš oskvrnuti Moje sveto ime (Va-jikra 22, 32). Ovaj se grijeh dijeli u tri dijela: (1) Kada se od nekoga traži da prekrši jednu od zapovijedi Hašema u vrijeme nevolje vjerskog progonstva, i cilj je onoga koji ga na to prisiljava da ga primora da promjeni svoju vjeru – bez obzira odnosi li se to na lagane, manje micvot ili teške, velike micvot; ili kada se od njega zahtijeva da prekrši zabranu protiv idolopoklonstva, incestuozne ili preljubničke bračne intimnosti, ili krvoprolića – čak i ako je to nasamo, a ne u vrijeme vjerskog progonstva, a cilj je onoga koji ga prisiljava da se zabavi: bez obzira on je obavezan da se podvrgne smrti i ne počini grijeh. Ako je počinio grijeh i nije bio ubijen, on bi time osStrana 6

kvrnuo B-žansko ime i prekršio ovu zabranu. Ako se grešnik nalazio na mjestu gdje bilo deset Židova, on bi time oskvrnuo B-žansko ime javno, i njegov bi grijeh bio golem. (2) Kada netko počini grijeh a da u tome nije našao nikakvo zadovoljstvo, niti je žudio za time, već samo iz prkosa, da se pobuni i skine jaram Nebeskog kraljevstva, on tako skvrni B-žansko ime. (3) Ako ugledan čovjek učini nešto što se u očima običnih ljudi čini kao grešno djelo, čak i ako je čin dozvoljen, on je time učinio oskvrnuće B-žanskog imena. Grijeh hilul Hašem je toliko težak, da ga niti pokajanje ni Jom kipur ne mogu okajati; oni ga samo privremeno obustavljaju (u očekivanju), a smrt donosi okajanje za njega. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme, kako za muškarca tako i za ženu. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Čine li dvije pogreške jednu ispravnu stvar? U početnim poglavljima knjige Šemot dva puta se čini da Hašem naređuje narodu da obmane faraona i/ili Egipćane. Hašem kaže Mošeu da zatraži od faraona samo tri dana odsustva u Pustinju, dok je Njegova prava namjera da oni odu zauvijek. Kasnije, on nalaže narodu da zatraži zlato i srebro od svojih egipatskih susjeda, iako te predmete neće vratiti.

• Zašto Hašem nije iskren s Faraonom u pogledu svojih planova? Što se postiglo traženjem samo kratkog odmora? I konačno, je li faraon doista bio nasamaren? Pokušajte dati dokaze za oba gledišta? • Kada su Egipćani davali svoje posuđe, jesu li ga davali samo na posudbu, očekujući da će se Izraelci vratiti ili kao iskrene darove vrlo dobro znajući da Izraelci odlaze zauvijek? Ako je ovo prvo slučaj, ne bi li se izraelski postupci trebali smatrati krađom? • Mislite li da je u svakom od gore navedenih slučajeva dvoličnost opravdana? Zašto da ili zašto ne? Općenito, kada je dopušteno obmanuti neprijatelja? Da li činjenica da se prema nekome nepravedno postupa daje dopuštenje da se na to uzvrati nepoštenjem? Micvot za mase? Je li moguće da su određene zapovijedi dane samo zbog pogrešnog vjerovanja narodnih masa?

• Ibn Kaspi zauzima stajalište da krv Pesaha, koja je bila nazmazana na dovratke, nije Godina 15 7 Broj 15 Strana

imala utjecaja niti na Hašema, ni na anđela uništenja, već je samo trebala umiriti bojazni izraelskog mnoštva. Ljudi su (pogrešno) vjerovali da je krv lijek za smanjenje napetosti, pa se Hašem priklonio njihovoj percepciji kako bi spriječio paniku tijekom pošasti prvorođenih.

• Za ostale primjere u kojima komentatori daju slične tvrdnje, pogledajte Šadala u pogledu nečistoće kod cara'at i "zlo oko" u Pola šekela - za popis ili Šator sastanka, te Rambamovo viđenje svrhe prinošenja žrtve. Samostalnost proroka U dva slučaja u paraši Bo Moše govori u ime Hašema i poziva se na B-žanski autoritet, iako nigdje prije toga nije zapisano da mu je Hašem iznio taj konkretni predmet. U 10. poglavlju, Moše se suprotstavlja faraonu prema Hašemovoj zapovijedi, ali naizgled na vlastitu inicijativu, i najavljuje pošast skakavaca u B-žje ime. Slično tome, u 11. poglavlju, iako Hašem kaže Mošeu da slijedi jedna konačna pošast, sam Moše u B-žje ime najavljuje da će ta pošast pobiti prvorođence.

• Je li moguće da prorok govori na vlastitu inicijativu, a zatim te riječi pripiše Hašemu? Ili, trebamo li pretpostaviti da je, unatoč toga što tekst šuti o tome, Hašem morao unaprijed dati te upute?

• Koliko samostalnosti ima prorok? Je li on jednostavno Hašemov glasnik, ili mu je dopušteno da djeluje sam od sebe? Ako je potonje slučaj, može li prorok pogriješiti? Vjerski identitet Izraelaca u Egiptu Prema nekolicini komentatora, klanje (janjadi) na Pesah bilo je simbol odbacivanja egipatskog idolopoklonstva od strane Izraelaca. Ovo gledište pretpostavlja da su se Izraelci asimilirali u Egiptu i da su morali pokazati svoju odanost B-gu kako bi zaslužili izbavljenje.

• Ima li ikakvih dokaza u knjizi Šemot koji bi poduprli tvrdnju da su Izraelci ostavili Hašema i priklonili se tuđim bogovima? Kakav je bio vjerski identitet Izraelaca u Egiptu?

• Što je značilo biti "religiozan" u razdoblju prije nego što je Tora bila dana? Je li bilo ičega (osim monoteizma) što bi Izraelce obilježilo kao drugačije od njihovih egipatskih susjeda? Diskusija o reparaciji Mnogi objašnjavaju kako su Egipćani davali zlato i srebro Izraelcima prije nego što su napustili Egipat kao naknadu za godine ropstva.

• Da ste u to vrijeme živjeli u Egiptu, biste li bili spremni prihvatiti takvu odštetu? • Usporedite to s raspravama koje su bjesnile u Izraelu početkom 1950-ih zbog pitanja ispravnosti zahtjeva i prihvaćanja odštete od Zapadne Njemačke. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Totafot i mezuza

znači "dva", a "afriki" znači frigijski u kojem ‫ פ‬znači "dva" i povezan je s grčkim bathos, što znači "oba". Ponekad kada poželim pisati o nekoj riječi, ostanem iznenađen koliko je malo o njoj pisano. Ovo nije jedan od tih slučajeva.

Kada je u pitanju riječ totafot ‫( טעטפ‬ili ‫ )טעטפע‬čini se da su se apsolutno svi uključili u igru. Ne znam kako da organiziram razmatranje uz tolika mišljenja. Dakle, ostanite uz mene čak i ako vam se danas učini malo porazbacano. Najraniji izvor koji raspravlja o etimologiji totafot je Sanhedrin 4b: ‫עד נמא״(ש ע ״מג)״לטטפ ״( בהמם״ע)״לטטפ ״‬ ‫( בהמם״מא)״לטעטפע ״דהמ״ א ״אהב ״ בהמ״ה״‬ ‫'מש אל״ה" ״אע ה״אמנע״צהמ ״טט״ב פמ״‬ ‫ש מם״פ ״באפהמקמ״ש מם‬ [Prijevod]: Naučili smo u b'raita: "Totafot," "totafot", "totafot". [Izl 13,6, Pnz 6,8, i Pnz 11,18 opisuju tfilin koji se nosio na glavi kao "totafot." Treći puta, riječ je napisana s "vav" nakon prvog "tet" a prije konačnog "tav", kao množina.] To čini četiri [odjeljka unutar kutijice tfilina]; ovo su riječi R. Jišmaela. R. Akiva reče: Nij nam potrebna (ova egzegeza): "tot" u koptskom znači dva, i "fot" u jeziku afriki. Kao što smo ranije vidjeli, rabi Akiva se ne plaši izvoditi biblijske riječi iz drugih jezika (pored hebrejskog). (Međutim vani postoji mnogo tekstova koji staju u obranu hebrejskog, koji govore da biblijska riječ, svakako, ni na koji način nije mogla doći iz bilo kojeg drugog jezika osim hebrejskog). Steinsaltz piše da je koptska riječ "aft", koja Strana 8

Aryeh Kaplan u The Living Torah, također piše: Prema talmudskoj tradiciji, riječ totafot aludira na četiri kutijice tefilina za glavu, jer tot u kaspijskom dijalektu znači dva, a foth ili poth je dva u afrikiju odnosno frigijskom (vidi bilješku na Postanak 10,2; Menahot 34b). Riječ tot čini se srodnom s 'dva', te možda i s latinskim totas, a time i engleskim "total" (zbroj, ukupno). Poth je srodan s gotičkim bothe, engleskim 'both', i sanskrtskim botto. Značajno je što u drevnom egipatskom, ftu ili fot znači četiri, dok tot može označavati okupljanje, sličnost, božansko ili krutu kožu. Dakle, značenje je totafota možda bilo četverostruka hamajlija, izrađena od kože, što tefilin doista i jest. Raši na Šmot 13,16 citira rabi Akivu kao i druga mišljenja: Ova riječ znači "tefilin". Zbog toga što su izrađeni od četiri odjeljka, nazvani su totafot. Jer tat u kaspijskom jeziku znači dva, pat u afriki jeziku znači dva. Menachem (Ben Saruq) u svojim bilješkama (povezuje to) sa: ‫" עדטף אל העם‬I progovoriti prema jugu" (Jehezkel 21,2), i ‫" אל ״ טמפע‬Nemojte govoriti" (Miha 2,6). To su pojmovi za govor, kao što je to "i podsjetnik među očima tvojim" (Šmot 13,9), koji se kaže u prvom odlomku, jer tko god ih vidi vezane između očiju sjetit će se čuda i govoriti o njemu. Ramban na isti redak odbacuje Menachemov pristup. On piše

(Chavelov prijevod): Nije poznato ništa srodno■ ovoj riječi. Lingvisti je (znači, Menachem), međutim, povezuju s izrazima: 'v'hateiph' (i progovori) prema jugu; I moja riječ 'titoph' (pade) na njih. Njezino figurativno korištenje, temelji se na retku: I planine će prokapati (v'hitiphu) slatkim vinom. Tako taj redak govori da trebaš izlazak iz Egipta načiniti znakom na svojoj ruci i među očima svojim izvorom za razgovor koji će kao rosa poteći na one koji ga čuju. Naši su rabini, međutim, predmet koji počiva na glavi nazvali totapoth, baš kao što su rekli (Šabat 57a): "[Žena] ne smije izaći [na šabat] s totepeth ili nakitom za glavu." Rabi Abahu je rekao: "Što je totepeth? To je čeoni povez koji se proteže od uha do uha". Dakle [talmudski] rabini su ti koji su [pravi hebrejski] lingvisti, budući da su govorili tim jezikom i poznavali ga, i od njih dolazi da bismo trebali prihvatiti [objašnjenje riječi ultotafot]. Zašto je Ramban bio toliko kritičan prema Menachemu? Ibn Ezra na Devarim 6,8 nam daje trag. On piše da Karaiti kažu da totafot proizlazi iz korijena ‫( דטף‬kao što smo Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Totafot i mezuza

vidjeli da to Menachem kaže). On tvrdi da to nije moguće, jer korijen od ‫ דטף‬je - ‫נטף‬, a totafot nema nun već ima dva teta. (Ne ulazeći u velike polemike, zanimljivo je napomenuti da je pitanje totafot bilo i još uvijek jest u središtu rasprave između Karaita i rabinskog judaizma. Karaiti ne vjeruju da postoji zapovijed da se nose tefilin, a čini se da je to ono što brine Ibn Ezru i Rambana. S druge strane, oni koji pokušavaju dokazati postojanje Usmene Tore često pišu da bez takve tradicije, mi nikada ne bismo mogli shvatiti značenje – i praksu – totafota.) U vezi Ibn Ezrinog dokaza o razlici između ‫ נטף‬i ‫טעטפ‬, Tigay (koji je također i autor JPS Devarima) razmatra u sveobuhvatnom radu, O značenju T(W)TPT kako postoji presedan za takav pomak u slovima. On daje primjer kako ‫ לבלב‬postaje ‫לעלב‬, te povezanosti ugaritskog kbkb s hebrejskim ‫ עבב‬. Međutim, samo zato što je korijen ‫נטף‬, to ne znači da se totafot ne odnosi na nešto fizičko, što se nosi na glavi. Dok ‫ דטף‬zapravo znači "propovijedati", prvotno značenje je "curiti, kapati" odakle smo dobili riječ ‫ טמפד‬tipa - kap. Amos Chacham u Daat Mikra kaže da bi se nakit koji se nosio na glavi "objesio, padao dolje", a u Ješaja 3,19 pronašli smo nakit koji se nazivao netifot ‫נטמפע‬. Tigay predlaže i "povez za glavu", no riječ totafot izvodi od arapskog tafa - "ići okolo, obujmiti". (Iz tog korijena također dobijamo i taifa, španjolske okruge pod vlasti muslimana.)

I nakon što sam sve ovo rekao, još uvijek nisam niti zagrebao ispod površine. Rav Kasher, u prilogu za Tora Šeleima Paršat Bo, ima članak koji navodi jedanaest tumačenja riječi totafot. (Tigay navodi još jedan članak u kojem ih ima 21). Osim onoga o čemu smo već govorili, Kasher citira Chizkunija i druge koji tvrde da riječ može biti povezana s aramejskom riječi ‫טממפמ‬ – "vidjet će". (Možda je to primjer zamjene između tet i cade – ‫ צפד‬također znači i "vidjeti".) Kasher ovu teoriju povezuje s mišljenjem da je slijepa osoba izuzeta od tefilina. Mislim da ću se za sada ovdje zaustaviti. Možda se vratim na to u Paršat Vaethanan ... mezuza Izvorno značenje mezuze ‫( זעזד‬kao u našoj parši Šmot 12,7), bilo je "dovratak". U talmudskom hebrejskom značenje mezuze je prenešeno na pergament za koji nam je zapovijeđeno da ga pričvrstimo na dovratak. Klein daje sljedeću etimologiju: Izvorno,

Godina 15 9 Broj 15 Strana

vjerojatno

značenja

'nešto što stoji' i povezano je s akadskim nazazu (=stajati), manzazu (= dovratak). On kaže da riječ mazal ‫ זל‬ima isti korijen. Poput mezuze, značenje mazala promijenilo se iz biblijskog značenja "konstelacije, zodijaka," u kasnije značenje "sreće, sudbine". On piše: Od akadskog mazaztu, mazaltu (= dosl. 'položaj zvijezda"), od nazazu (= stajati), odakle i fenički‫זל״‬ (=konstelacija, sudbina), aramejski ‫=( זלא‬zvijezda, zvijezda sudbine) Kaddari spominje teoriju da je mezuza povezana s akadskim mazzazu, ali je na kraju odbacuje (međutim, on kaže da mazal potječe od toga). On kaže da se mezuza izvodi iz korijena ‫" – זעז‬pomaknuti", na isti način na koji se menuha izvodi od – ‫נעח‬ "odmoriti". Raniji izvori poput Steinberga i Jastrowa također povezuju mezuzu sa ‫זעז‬, ali niti jedan od njih ne objašnjava točno zašto. Kreću li se vrata? Odnosi li se to na osobu koja odlazi ili ulazi? Imate li vi kakvu ideju? ■

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Sloboda i istina Američki pisac Bruce Feiler nedavno je objavio knjigu pod nazivom Tajne sretnih obitelji. To je zanimljivo djelo koje koristi istraživanja uglavnom sa područja team buildinga, rješavanja problema i sukoba, pokazujući kako se tehnike upravljanja mogu koristiti i kod kuće kako bi pomogle obiteljima da budu povezane jedinke koje ostavljaju prostora i za osobni rast. Međutim, on na kraju daje jedan neobičan i neočekivan savjet: "Najvažnija stvar koju možete učiniti za svoju obitelj možda je najjednostavnija od svih: razviti snažnu obiteljsku priču." On citira istraživanje sa Emory univerziteta koje kaže da što djeca više znaju priču svoje obitelji, "to je jači njihov osjećaj kontrole nad vlastitim životima, snažniji osjećaj vlastite vrijednosti, i to više vjeruju svojim obiteljskim ulogama."

Najvažnija stvar koju možete učiniti za svoju obitelj možda je najjednostavnija od svih: razviti snažnu obiteljsku priču Obiteljska priča povezuje djecu sa nečim što je veće od njih samih. Ona im pomaže da shvate na koji način se uklapaju u svijet koji je postojao prije no što su se oni rodili. Ona im daje početnu točku njihovog identiteta. Što zauzvrat postaje temelj pouzdanja. Ona omogućava djeci da kažu: To je ono što ja jesam. To je priča koje sam ja dio. To su ljudi koji su živjeli prije mene i čiji sam ja potomak. To su korijeni iz kojih ja rastem i ispružam se prema gore. Nigdje to nije iskazano dramatičnije nego u ovotjednoj parši. Deseta pošast je na vratima. Mojsije zna da će to biti posljednja pošast. Faraon Strana 10

ne samo da će pustiti narod, već će ih tjerati da odu. Tako, na B-žju zapovijed, on priprema narod za slobodu. Ali čini to na jedinstven način. On ne govori o slobodi. Ne govori o slamanju okova ropstva. Čak ni ne spominje naporno putovanje koje je pred njima. Niti pokušava rasplamsati njihov entuzijazam dajući im uvid u njihovu destinaciju, obećanu zemlju za koju se B-g zakleo Abrahamu, Izaku i Jakovu, zemlju mlijeka i meda. On govori o djeci. Tri puta u toku ove parše on se vraća na tu temu: A kada te tvoje dijete upita, 'Što ti znači ovaj obred?', ti mu reci… (Izlazak 12,26-27) Tog dana objasni svom djetetu, 'To je zbog onoga što je G-spod učinio za nas kada nas je oslobodio iz Egipta' (13,8) A kada te tvoje dijete upita, 'Što ti to znači?', reci mu… (13,14) To je potpuno kontraintuitivno. On ne govori o sutra, već o dalekoj budućnosti. On ne slavi trenutak oslobođenja, već želi osigurati da to postane dio sjećanja naroda do kraja vremena. On želi da svaka genera-

cija prenese priču sljedećoj. Želi da židovski roditelji postanu edukatori te da židovska djeca postanu čuvari prošlosti za dobro budućnosti. Od B-ga nadahnut, Mojsije je Izraelce naučio lekciju koja je mnogo kasnije drugačijom rutom došla iz Kine: Ako planiraš za jednu godinu, posij rižu. Ako planiraš za jedno desetljeće, posadi drvo. Ako planiraš za jedno stoljeće, educiraj dijete. Židovi su tokom godina postali poznati po tome što obrazovanje stavljaju na prvo mjesto. Dok drugi grade dvorce i palače, Židovi grade škole i kuće učenja. Iz toga su■potekla sva poznata postignuća kojima se kolektivno ponosimo: činjenica da su Židovi znali svoje tekstove čak i u vremenima kad je većina ljudi bila nepismena, zabilježena židovska učenost i intelekt, nevjerojatan broj Židova među onima koji oblikuju moderno mišljenje, židovska reputacija, ponekad ono što se cijeni, ponekad ono čega se plaši, ponekad pretvorena u karikaturu, zbog mentalne okretnosti, argumenata, debata i sposobnosti da se vide sve strane neslaganja. Ali Mojsije nije imao na umu samo to. B-g nam nikada nije zapovjedio: Osvojite Nobelovu nagradu. Ono što je on htio jest da svoju djecu naučimo priču. Želio je da pomognemo svojoj djeci da razumiju tko su, odakle dolaze, što se dogodilo njihovim precima, i što ih je učinilo osobitim ljudima kakvi su postali te koji su trenuci njihove povijesti oblikovali njihove živote i snove. On je našoj djeci htio dati identitet pretvarajući povijest u sjećanje, a sjećanje u osjećaj odgovornosti. Židovi nisu pozvani da budu narod intelektualaca. Oni su pozvani da igraju ulogu u drami izbavljenja, oni su narod koji je B-g pozvao Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Sloboda

i istina

da donese blagoslove u svijet kroz način na koji oni žive i posvećuju život. Na neko vrijeme, zajedno s mnogim drugima na Zapadu, mi smo zanemarili taj duboko duhovni element obrazovanja. To je ono što knjigu Lise Miller, Duhovno dijete, čini važnim podsjetnikom na zaboravljenu istinu. Njena knjiga nije o judaizmu niti o religiji kao takvoj, već konkretno govori o važnosti toga da roditelji ohrabruju i potiču djetetovu duhovnost. Djeca su po prirodi duhovna. Ona su fascinirana svemirom i našim mjestom u njemu. Ona imaju isto čuđenje koje mi nalazimo u nekim od najljepših psalama. Ona vole priče, pjesme i obrede. Ona vole oblike i strukture koje su dane vremenu, odnosima i moralnom životu. Naravno, skeptici i ateisti često su ismijavali religiju kao dječji pogled na realnost, ali to samo osnažuje pretpostavku da je dječji pogled na stvarnost intuitivno religiozan. Ako dijete lišimo toga ismijavajući vjeru, odbacujući obrede i fokusirajući se umjesto toga na akademska postignuća i druge oblike uspjeha, izgladnjujemo ga za najvažnije elemente emocionalne i psihološke dobrobiti. Kao što pokazuje prof. Miller, rezultati istraživanja su neosporni. Djeca koja odrastaju u domu u kojem je duhovnost dio atmosfere doma, mnogo manje su sklona depresiji, zloupotrebi droge, agresivnosti i visokorizičnim ponašanjima, uključujući fizičko preuzimanje rizika i 'seksualnosti bez emocionalne intimnosti'. Duhovnost igra ulogu u dječjoj otpornosti, kao i u fizičkom i mentalnom zdravlju i izlječenju. Ona je ključna dimenzija adolescencije i potrage za identitetom i svrhom. Tinejdžerske godine često su Godina 15 11Broj 15 Strana

oblik duhovne potrage. A kada postoji veza između generacija kroz koju djeca i roditelji mogu dijeliti osjećaj povezanosti sa nečim većim od sebe, rađa se nevjerojatna unutarnja snaga. Zaista, odnos između roditelja i djeteta, osobito u judaizmu, odražava odnos između B-ga i nas.

Djeca su po prirodi duhovna. Ona imaju isto čuđenje koje nalazimo u nekim od najljepših psalama

Zato je Mojsije tako često naglašavao ulogu pitanja u procesu obrazovanja: "Kada te dijete tvoje upita…" Judaizam je propitkivanje i argumentiranje vjere, u kojem čak i najveći postavljaju pitanja B-gu i u kojem neprestano dolazi do neslaganja među rabinima (kao što je slučaj u Mišni i Midrašu). Stroga doktrinalna vjera koja obeshrabruje pitanja, pozivajući umjesto toga na slijepu poslušnost i podložnost psihološki je štetna i ne može pripremiti dijete na zahtjeve stvarnosti života. Tora je također pažljiva kada

u prvom odlomku Šema kaže, "Voli G-spoda, svog B-ga…" prije nego li kaže, "Pouči svoje dijete ovim zapovijedima." Roditeljstvo funkcionira kada vaša djeca vide da vi volite ono što želite naučiti njih. Dug put do slobode, kao što nam sugerira ova parša, nije samo stvar povijesti i politike, niti je isključivo stvar čuda. On je povezan sa odnosom između roditelja i djece. Sastoji se u tome da pričamo priču i prenosimo ju na sljedeće generacije. U tome da prepoznamo B-žju prisutnost u našim životima. U tome da napravimo mjesta za razmišljanje, čuđenje, zahvalnost, poniznost, empatiju, ljubav, opraštanje i suosjećanje, ukrašeno obredima, pjesmama i molitvama. To pomaže djetetu dati pouzdanje, vjeru i nadu, zajedno sa osjećajem identiteta, pripadanja i udomaćenosti u svemiru. Ne možemo sagraditi zdravo društvo od emocionalno nezdravih obitelji i ljute djece koja žive u konfliktu. Vjera započinje u obitelji. Nada se rađa u domu. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Nedokučivost B-žjeg postupanja Kako opis Tore o izlasku židovskog naroda iz egipatskog ropstva u ovotjednom čitanju dosiže svoj vrhunac, smatram da je za nas važno da se usredotočimo na glagol koji Vječni, nazovimo to tako, koristi kada kaže Mošeu da se ponovno pojavi pred egipatskim faraonom.

popustiti.

pogreške koje bi mogle biti raz-

To je još jedan primjer Mošeu da je izlazak iz Egipta vječna pouka za židovski narod, kao i za svijet, te da će Faraon pristati da oslobodi židovske robove jedino uz pomoć čuda koja će Vječni izvesti. Faraonova neracionalnost u njegovom

logom njihovog neprijateljstva, mi naposljetku ostajemo bespomoćni pred njihovom agresijom. Ako uvidimo da je Vječni otvrdnuo njihova srca i uklonio razboritost iz njihovih razmišljanja, bit ćemo mnogo bolje pripremljeni da se suprotstavimo

njihovim pritiscima i napadima.

Riječ bo u hebrejskom ne znači

stalnom opiranju je ono što Mošeu,

samo doći, njeno preciznije značenje

a preko njega i židovskom narodu,

je ući, duboko prodrijeti u neko mje-

ukazuje da je ovo nadnaravni i ne-

Sve dok svojim neprijateljima

sto ili osobu. To je glagol koji se ko-

logični događaj i da je to najbolji

pripisujemo racionalne i

risti za tjelesnu prisnost na brojnim

primjer B-žjeg prava na židovski

mjestima u biblijskim i rabinskim

narod tijekom cijele ljudske povije-

logičke razloge, sve dok u sebi

spisima. Vječni ovdje kaže Mošeu

sti.

da prodre u stanje uma i stanje srca egipatskog faraona. Ne da se tek površno pojavi pred njim, nego da pokuša razumjeti zbog čega je on toliko tvrdoglav i koji je glavni pro-

blem u pitanju oslobađanja židovskih robova iz Egipta.

biti razlogom njihovog

Ima mnogo toga što se može reći u cilju razumijevanja točke gledišta svog neprijatelja. Tek nakon toga se mogu poduzeti ispravne obrambene mjere kako bi se zaštitili od iracionalnog napada i okrutnosti. Kada prodremo u način razmišljanja onih

Vječni zapravo obavještava Mošea

koji nam se suprotstavljaju i mrze

da odbijanje da oslobodi Židove nije

nas, mi stječemo razumijevanje ka-

vezano samo uz faraonovu tvrdo-

ko da se suprotstavimo tim boles-

glavost, već je prisutna i činjenica

nim i prokletim mislima.

da je Vječni otvrdnuo njegovo srce i dao mu hrabrost u njegovim uvjerenjima. Dakle, bez obzira koliko bolni udarci zadesili Egipat, on neće

Strana 12

Sve

■ tražimo pogreške koje bi mogle

dok

svojim

neprijateljima

pripisujemo racionalne i logičke razloge, sve dok u sebi tražimo

neprijateljstva, na kraju ćemo ostajati bespomoćni pred njihovom agresijom. Moramo prodrijeti u njihov način razmišljanja, a ne tek pojaviti se pred njima kako bismo raspravljali o pitanjima na diplomatski i logičan način. B-žja veličina se oslikava kroz otvrdnulo srce i tvrdoglavu volju egipatskog faraona. Moše ne bi trebao biti razočaran time što nije mogao uvjeriti faraona da oslobodi židovski narod i da mu

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Nedokučivost B-žjeg postupanja

da slobodu uvjeravanjem i logikom. Prodiranjem u faraonov um on će prepoznati neracionalnost mržnje i veličinu B-ga Izraelova. U ovoj parši mnoga pitanja ostaju bez odgovora. Na primjer, koliko je zapravo vremena obuhvaćala ta egipatska priča? Čini se da se u Tori pojavljuju kontradiktorni datumi. I

zašto se iz Talmuda i Midraša čini da velika većina Židova koji su bili u Egiptu nikada nisu otišli s Mošeom na put u Sinajsku pustinju i odatle u obećanu zemlju Izraela? Što je mogao biti razlog za to? I zašto je faraon sada konačno popu-

najvitalniji opis židovske povijesti

naroda iz Egipta i njihovog izbav-

stio, nakon što je svojim umom i po-

tijekom tisućljeća židovskog posto-

ljenja iz ropstva bilo je kako su se te

stupcima uspješno odolio prethod-

janja. Ona je prototip iracionalne i

stvari uopće mogle dogoditi i kako

nim devet pošasti koje su bile toliko

tajanstvene priče o samom židov-

su na tako čudesan način kasnije

razorne po njega i egipatsko dru-

skom opstanku.

bile ispravljene. Velika pouka koju

štvo. Tim se pitanjima Tora ne bavi

izravno, iako se o njima raspravlja u komentarima koji su bili napisani tijekom stoljeća kako bi objasnili i razjasnili pisanu riječ Tore. Nakon što promotrimo sve napredne ideje za rješavanje gore navedenih pitanja - i drugih problemati-

ovdje nalazimo je da se sudbina i

Čitava priča o židovskom narodu koji silazi u egipatsko ropstvo, a potom bude izvučen iz njega, u osnovi je u svakom svom detalju nadnaravna.

čnih biblijskih pitanja - sve što se

budućnost židovskog naroda ne može spoznati na čisto racionalnoj osnovi. Čovjek predlaže, a B-g raspolaže. Jaakov i njegova obitelj su rado, čak i s oduševljenjem, otišli u Egipat. Baš kad se čini da je židovski narod u očaju izgubio nadu u izbavljenje i

može reći je da su putovi Nebesa

Abraham Lincoln je oslobodio

pokušao se potpuno integrirati u

uistinu tajanstveni i da takvi trebaju

robove u Sjedinjenim Američkim

egipatsko društvo, izbavljenje zapo-

biti. Moše je opravdano oprezan u

Državama predsjedničkim progla-

činje,

promatranju B-žje prisutnosti i kada

som, reagirajući na političke pritiske

izbaviteljem.

na kraju zatraži da razumije Nebe-

i nacionalne interese koji su ga op-

ski kurs, bude odbijen i rečeno mu

sjedali. Iako B-žja ruka, nazovimo to

je da je to razumijevanje iznad ljud-

tako, vodi sve događaje u svijetu,

skog poimanja i racionalnog razmi-

odluka o oslobađanju robova Juga

šljanja.

bila je potpuno razumljiva, racional-

Čitava priča o židovskom narodu

na pa čak i predvidljiva. Glavno pi-

koji silazi u egipatsko ropstvo, a

tanje koje su povjesničari postavili u

potom bude izvučen iz njega, u

vezi Lincolnova čina je zašto to nije

osnovi u svakom je svom detalju

učinio ranije?

nadnaravna. Ipak, ona je osnovni i Godina 15 13Broj 15 Strana

Pitanje u vezi izlaska židovskog

predvođeno

neočekivanim

Uvijek će biti mnoštvo pitanja u vezi židovskog izbavljenja iz Egipta. Odgovori na ta pitanja bit će kreativni i genijalni. Ali osnovno pitanje koje će ostati je nedokučivost B-žjeg postupanja, nazovimo to tako, pri izbavljenju Židova i njihova izgradnja u jedinstven i poseban narod. Šabat šalom ■

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ići kroz vatru Rijeka će uzvrvjeti žabama, i one će se

da je moja zapovijed donesena bez

dok su žurili izvršiti Nevuhadneza-

popeti i ući u palaču tvoju, spavaonicu

razloga? Evo, čak i sada ću vam dati

rove naredbe.

tvoju i ležaj tvoj... u pećnice tvoje i

priliku. Ako se sada poklonite idolu

tvoje posude za tijesto. (Šemot 7,28)

neću vas kazniti što se niste poklo-

U knjizi Daniel čitamo da je Ne-

nili prvi puta. Ali ako odbijete, bit

vuhadnezar podigao zlatni kip u

ćete smjesta bačeni u užarenu peć.

dolini Dura, u Bovelu (Babilonu,

Tko je B-g koji vas može spasiti iz

op.pr.). Kip je bio visok 60 amos i

mojih ruku?"

Nevuhadnezar je zamijetio da se Hananji, Miša’elu i Azarji u peći pridružila četvrta osoba. Oni nisu bili vezani, već su hodali po peći, a vatra im ni na koji način nije škodila. Učinilo se Nevuhadnezaru da je

širok 6 amos. Svi su državni ruko-

Hananja, Miša’el i Azarja su od-

četvrta osoba bila malah, anđeo. Pri-

vodioci bili pozvani da prisustvuju

govorili: "Naš B-g, kojem mi služi-

stupio je vratima peći i uzviknuo:

posvećenju kumira. Objavljeno je da

mo, može nas spasiti od tvoje ruke,

"Vi služite B-gu uzvišenom. Izađite

kada zasviraju glazbeni instrumen-

bacio nas ti u užarenu peć ili nas

iz peći i dođite do mene."

ti, svi okupljeni imaju pasti licem

ubio na neki drugi način. No čak i

prema zemlji i pokloniti se idolu.

ako nas Vječni ne želi spasiti, mi se

Blagosloven je B-g Hananje,

Tko se ne bi poklonio idolu bio bi

nećemo pokloniti tvom Zlatnom

Miša’ela i Azarje koji je poslao

bačen u užarenu peć. Svi su se po-

kumiru."

klonili, osim Hananje, Miša’ela i Azarje.

Nevuhadnezar se razbjesnio i

■

anđela da spasi svoje sluge koji se pouzdaju u Njega

zapovijedio da se vatra u peći poja-

Kasdimci su smjesta izvijestili

ča sedmerostruko. Onda je naredio

Vođe države tada su vidjele da se

Nevuhadnezara o nipodaštavanju

vojnicima da vežu Hananju, Miša-

bijesni plamenovi nisu dotakli tih

kojem su bili svjedoci. Nevuhad-

’ela i Azarju te ih bace u ražarenu

bogobojaznih ljudi. Na njih se nije

nezar je gnjevno naredio da Hanan-

peć. Sami vojnici pomrli su od ek-

primio čak ni miris vatre. Nevuhad-

ju, Miša’ela i Azarju dovedu pred

stremne vrućine koju su peći isija-

nezar je rekao: "Blagosloven je B-g

njega. Onda ih je upitao: "Mislite li

vale, jer nisu bili dovoljno oprezni

Hananje, Miša’ela i Azarje koji je poslao anđela da spasi svoje sluge koji se pouzdaju u Njega." Nevuhadnezar je potom donio zapovijed da će svaki koji bi negativno govorio o B-gu ovih ljudi biti isječen na komade, a njegova kuća pretvorena u gomilu šute. Nevuhadnezar je također postavio Hananju, Miša’ela i Azarju za vladare u zemlji. Napisao je pismo svim narodima, rekavši da su čuda koja je Vječni učinio izuzetna i čudesna, Njegovo kraljevstvo vječno i Njegova vlast za sve naraštaje. Todos, koji je bio veliki Židovski

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ići kroz vatru

učenjak iz grada Rima, pita: Zašto su se Hananja, Miša’el i Azarja bili spremni žrtvovati al Kiduš Hašem, tako da budu bačeni u užarenu peć? Oni su mogli pobjeći prije nego li je im je bilo zapovijeđeno da se poklone. Žabe nas navode na jedan značajan zaključak. Kada su žabe, koje nisu imale zapovijed da umru al Kiduš Hašem, svejedno izabrale da skoče u vruće peći Egipćana, koliko bismo se više mi kojima je zapovijeđeno da budemo mekadeš šem šamajim trebali posvetiti tome da tu micvu bezuvjetno ispunimo. Tašbac (415) piše da kada čovjek čvrsto odluči posvetiti Ime Vječnog i žrtvovati se al Kiduš Hašem, on ne-

će osjetiti nikakvu bol. Svijet kaže da budući je taj čovjek prvo zazvao šem hamejuhad, sigurni smo da će

Židovi su zatražili trideset dana odgode, u čemu im je udovoljeno.

izdržati nisajon i neće osjetiti bol. Ovo potkrepljuje činjenica da iako čovjek ne može a da ne uzvikne kada mu prsti dotaknu plamen, oni koji se žrtvuju i umru al Kiduš Hašem, nikada ne viču. Sefer Kol Bo (18) donosi fascinan-

ponavlja dva puta, a riječ "lo" tri puta. Ustao je haham i objavio da je san zasigurno min hašamajim, i ako

Ako prođeš kroz vodu,

taj stari čovjek prođe kroz vatru, bit

Ja sam s tobom;

će spašen. Učenjak se pozvao na

kroz rijeku,

pasuk (Ješaja 43,2): "Ako prođeš kroz

neće te odnijeti;

vodu, Ja sam s tobom; kroz rijeku, neće

ako ideš kroz vatru, neće te

te odnijeti; ako ideš kroz vatru, neće te

opaliti, i plamen te neće opeći

tan događaj o punom brodu Židova

opaliti, i plamen te neće opeći." I doista, starog su čovjeka bacili u

koji su iz Jerušalajima odlazili u eg-

Židovi su mudro iskoristili to

vatru, a oni koji su promatrali vidje-

zil. Kada je brod pristao, prišli su

vrijeme. Molili su i postili, te dogo-

li su kako se vatra razdijelila na dva

vojnici i upitali: "Od kojeg ste vi

vorili da će jedni drugima ispričati

dijela. Tri su cadikima istupila napri-

naroda?"

svaki san koji će sanjati tokom tog

jed da pozdrave starog čovjeka, a

vremena. Na kraju tog 30-dnevnog

svaki je izgovorio jedan od tri od-

perioda, jedan stari čovjek, koji je

lomka tefile za Tahanun.

"Mi smo od Židovskog naroda," odgovorili su. "Htjeli bismo vas iskušati u užarenoj peći poput Hananje, Miša’ela i Azarje," rekli su im vojnici.

Godina 15 15Broj 15 Strana

bio vrlo bogobojazan, no ne osobito učen u Tori, izjavio da je usnio san. U snu, rekao je, čitao se pasuk, njemu nepoznat, u kojem se riječ "ki"

Od tada je bilo zapovijeđeno da se tefila Tahanun ima govoriti svakog ponedjeljka i četvrtka.■

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Lažne vijesti

Ovog tjedna čitamo o 3 posljednje pošasti koje kulminiraju smrću prvorođenaca. Židovi napuštaju Egipat usred bijela dana. Obitelj od 70 Židova došla je u Egipat, a 200 godina kasnije iz Egipta odlazi narod veći od 2 milijuna ljudi. Proteklih sam dana bio u bolnici sa svojom kćerkom. Na putu kući, ona mi je pričala o patnji. Pitala se naglas da li bi, kada bi se nekim čudom mogla preseliti u neki drugi svemir u kojem nema boli i teškoća, gledajući unazad na izazove ovog svijeta osjećala da su bili teži nego što sada izgledaju? Drugim riječima, kada bi život odjednom postao 'savršen' (njene riječi, ne moje), da li bi to dalo naglasak tome koliko je do sada bilo teško?

Bojim se da nije primila puno mog suosjećanja za ovo razmišljanje. Iskustvo židovskog naroda u Egiptu opisano je kao 'peć za taljenje'. Proces taljenja je proces zagrijavanja do vrlo visoke temperature pomoću kojeg se metal odvaja od nečistoća. Proces ropstva i patnje koja je uslijedila u Egiptu bio je proces pročišćenja židovskog naroda. Oni su ušli u Egipat kao šačica ljudi od 70 duša. Izašli su kao snažan i ujedinjen narod. Izazovi i teškoće obično su ono što izgrađuje ljudski karakter. Kao što je rekao Nietzsche, 'ono što čovjeka ne ubije, to ga ojača'. U židovskoj tradiciji, cijela svrha ove razine postojanja jest da budemo iskušani. Sedamdeset ili osamdeset, danas moguće nešto više, godina rasta i razvoja uz suočavanje s izazovima i

Strana 16

vremeno, nitko od nas – uključujući tebe – ne bi bio sretan kad bi bilo drugačije. Ako mi ne vjerujete, samo pogledajte svijet. Ljudi se penju na najviše planine, riskirajući zbog toga svoj život, sami jedre oko svijeta, poduzimaju ekspedicije na polove, upisuju se na teške borilačke sportove… i još uvijek nisu zadovoljni. Mi ljudi apsolutno uživamo u izazovima. Otići helikopterom na vrh Everesta bi svakako bilo iskustvo. Ali, na kraju, to nisu prave vijesti. ■ Penjanje je prava stvar.

prevladavanje istih – a zatim vječnost u kojoj uživamo u onome što smo postigli. Ako maknemo teškoće, ovaj svijet gubi svoj smisao. Tako, kao što sam rekao, moja kćerka ovaj put nije dobila puno simpatija s moje strane. Najprije, malo smo se natezali oko toga kako bi izgledao taj njen 'savršeni' svijet.

Kada B-g bira naše izazove to su izazovi u kojima najviše rastemo

Koliko bi TV serija i filmova mogla odgledati prije nego li joj to dosadi? Koliko bi se dugo mogla dopisivati sa prijateljicama preko WhatsApp-a prije nego li joj bude dovoljno? Koliko bi filtriranih fotografija mogla uploadati na Snapchat prije nego što bi poželjela učiniti nešto značajnije? I to je ključ svega. Svi se mi žalimo da je život težak. No, isto-

Jedini je problem u tome što mi želimo sami birati svoje izazove, ne volimo da budu već izabrani za nas. Međutim, stvar je u tome da ti izazovi nisu ni upola toliko teški kao oni koji nam se nađu na putu. Jer ćemo mi uvijek izabrati izazove koji nam se sviđaju, one koji su unutar naše zone komfora. No, kada B-g bira izazove za nas, oni su daleko izvan naše zone komfora – i, kao takvi, to su izazovi u kojima najviše rastemo. Tako, neću osjećati žaljenje zbog izazova s kojima se suočava moja kći, ili ja, ili bilo tko drugi. (Neću osjećati žaljenje ni zbog 200 godina ropstva koje je židovski narod proveo u Egiptu.) Da, ja ću podržati, pomoći i dati najbolje od sebe da volim i brinem o drugima koji prolaze kroz teškoće. Ali da mi bude žao? Zbog nečega što je na kraju ključ za ljudsku sreću, postignuće i svrhu. Zašto bih to htio? Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Inventura karakternih slabosti B-g kaže Mojsiju da pouči Izraelce o micvi otkupa prvenaca. Umjesto toga, Mojsije im kaže da se uvijek sjećaju ropstva u Egiptu i Izlaska, i tek nakon toga diktira micvu otkupa prvenaca (Izl 13,1-15).

Jeruzalemski Talmud kaže da je iznos koji je određen za otkup prvorođenaca (pet šekela) protuvrijednost iznosa za koji su braća prodala Josipa u ropstvo. Ako je liječenje bolesti važno, prevencija bolesti je još važnija. Dobili smo uputu da otkupimo prvenca u spomen na čudo kada je B-g udario egipatske prvorođence, fenomen koji je bacio faraona na koljena. Kada je B-g rekao Mojsiju da izdiktira micvu o otkupu prvenca, s pet šekela koji predstavljaju prodaju Josipa, Mojsije je tome kao uvod iznio epizodu s Izlaskom. Kako su uopće Židovi završili u Egiptu? Zbog zavisti braće koja ih je navela na gnusni čin prodaje vlastitog brata u ropstvo. Velike karakterne mane mogu dovesti do nemilosrdnog ponašanja i katastrofalnih posljedica. Empatija Empatija je pojam kojega treba shvatiti jer neki ljudi smatraju da se može pobrkati između empatije i sućuti. Iskazati osjećaje prema nekom drugom ne znači opravdavati tu osobu. Ali empatija, suosjećanje, znači biti u mogućnosti vidjeti stvari iz perspektive druge osobe. Moja majka je to nazivala "sveti al tadin". Al tadin je izraz u Rečenicama otaca: "Ne sudi drugoga dok se ne nađeš na njegovom mjestu". Moja majka je uvijek govorila o svetom al tadinu, da nikada ne sudimo drugoj Godina 15 17Broj 15 Strana

osobi ako ne znamo kroz što osoba prolazi. Ima jedna zanimljiva priča koju je moj otac običavao pričati o jednom od naših znamenitih stričeva koji je bio hasidski Rebe. Njegovi sljedbenici, njegovi hasidi, dolazili bi i iznosili mu svoje probleme. Tako je jednog jutra sjedio i primao sve svoje molitelje, kad je nakon nekog vremena njegov pomoćnik primijetio kako mu je odjeća natopljena znojem. Rekao mu je: "Zašto se toliko znojite, pa niste se naprezali?" Rebe mu je odvratio: "Nisam se naprezao?!" Nastavio je: "Shvati, kad netko dođe i iznese mi problem, da bih mu mogao pomoći ja moram osjetiti

Sveti al tadin: nikada ne sudite drugoga ako ne znate kroz što prolazi taj problem, moram skinuti svoju odjeću i na sebe staviti njegovu odjeću. Evo, sada osjećam njegov problem. Ali sada mu ne mogu pomoći jer sam previše subjektivan. Dakle, kako bih ponovno postao objektivan, moram skinuti njegovu odjeću i ponovo odjenuti svoju odjeću. Sjedio sam tu cijelo jutro odijevajući svoju odjeću, skidajući svoju odjeću, odijevajući svoju odjeću, skidajući svoju odjeću, a ti kažeš da se nisam naprezao?" Empatija znači biti u stanju odjenuti na sebe odjeću drugoga. I to je važno u svakom odnosu - to je važno između roditelja i djece. Roditelji se služe umom odrasle osobe, oni ne mogu znati što dijete osjeća, a suosjećati s djetetom u roditeljstvu izuzetno je važna stvar.

Vizualizacija Izlaska I reci svom sinu toga dana, govoreći: "To je zbog toga što je B-g djelovao za mene kada sam napuštao Egipat" (13,8) Micva je pripovijedati priču o Izlasku u noći 15. nisana. Alter iz Kelma kaže da su patrijarsi imali intelektualnu spoznaju o B-gu, što im je bilo dostatno. Međutim, prosječnoj osobi intelektualna spoznaja nije dovoljna da je veže uz B-žju volju. Naše uvjerenje u realnost nečega što vidimo svojim očima veće je od uvjerenja u postojanje nečega za što možemo tek zaključiti da postoji. B-g je, stoga, Izraelcima pokazao ■ zastrašujuća čuda Izlaska, kako bi im utisnuo čvrsto uvjerenje o Njegovoj vrhovnoj vlasti nad svijetom. Što su se generacije više udaljavale od Izlaska, osjetilni dojam čuda je blijedio i sada nam je ostala samo intelektualna spoznaja o Izlasku. Za jačanje svog uvjerenje u događaje Izlaska, mi se koristimo opipljivim stvarima, kao što su maces i maror, da potaknemo osjetilne utiske. Mi moramo upotrijebiti moć svoje mašte da ojačamo svoja uvjerenja. Tora kaže: "Čuvaj se da ne zaboraviš stvari koje su tvoje oči gledale kako ih ne bi uklonio iz svog srca sve dane svog života... dana kad si stajao pred B-gom na Horebu... Stajao si u podnožju gore, a s gore su plamenovi sukljali do samog srca neba... B-g ti je govorio iz vatre". Mi u svojoj mašti moramo vidjeti sebe onakvima kakvi su bili naši preci na Sinaju, koji su gledali goru u plamenu, čuli grmljavinu, svjedočili .

munjama i čuli zvuk šofara.

Hagada kaže da je u svakoj generaciji osoba dužna sebe vidjeti kao da je osobno izbavljena iz Egipta. U svojim mislima moramo vizualizirati pošasti nanesene faraonu, scenu kako tri milijuna ljudi napušta Egipat i razdvajanje Trstikovog mora. Moramo iskoristiti moć svoje mašte da doživimo Izlazak. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Stalna promjena Roš hodeš (mladi mjesec) je u osnovi bit tešuve (povratka B-gu). Šabos nije toliko tešuva. Šabos je mamaš simha (istinsko veselje) i oneg (blaženstvo). Roš hodeš je mamaš (u stvari) tešuva. Zbog čega je on tešuva? Zato što o novom mjesecu mjesec počinje ponovo sjati. Što je to kada čovjek radi tešuva, što vam se dešava? Vi počinjete ponovo sjati. Prije ste bili mamaš (zapravo) mrtvi. I odjednom počinjete ponovo sjati. Pa kako to počinjete sjati? Ima nešto vrlo posebno u tome da se uvijek postaje sve više i više… Na Roš hodeš mjesec ne postaje odjednom veći od prošlog mjeseca. Na Roš hodeš mjesec se mamaš (stvarno) zaustavlja, nema više mjeseca i onda počinje iznova. Većina ljudi ne radi tešuvu jer

stalno misle: "Onako kako je sada tako će biti uvijek." Tešuva se sastoji u tome da u nekom trenutku mamaš (uistinu) kažem, "Ne, ovako više ne može dalje." I mamaš (zaista) siđem sa svog visokog konja. Postajem sve manji i manji. I u tom trenutku kada mi je Strana 18

jasno da sam mamaš (zapravo) kao mrtav, tako da onako kako je sada mamaš (zaista) se ne može nastaviti, u tom trenutku ja počinjem ponovo sjati. Šabosu, stoga, ne treba beis din (Rabinski sud) da ga najavi, dok su Roš hodešu potrebni cadikim (sveti ljudi) koji će to učiniti. Jer, postoji određena Tora koju mogu naučiti, poput toga, da mi netko kaže, "Hej, znaš li da moraš kupiti košer meso. Moraš bench licht (upaliti svijeće za Šabos) u 16.14", to je nešto što mogu naučiti. No onda postoje stvari koje su tako duboke, da ako ne bih vidio ljude da ih mamaš (stvarno) rade, ne bih znao kako ih učiniti. Tako Roš hodeš treba najaviti beis din u kojem je sedamdeset jedna osoba. Beis din u kojem je sedamdeset i jedna osoba, ljudi koji su očito najveći cadikim, i oni su bili ti koji su mamaš, mamaš (uistinu) to učinili. Oni su mamaš dosegli najviši nivo, a ipak, cijelo su vrijeme mislili, "Oy (jao) nisam još ništa napravio." Nisu oni mislili, "Moram napraviti više." Ima nešto vrlo sveto u tome da se kaže: "Ja želim da uvijek budem više". To je jedna stvar, ali to nije suština Roš hodeša. Roš hodeš je to da sam ja mamaš (uistinu) kao mrtav, has vešalom (ne daj B-že). Ničeg nema. Gemara kaže, "En haTorah mitkaje-

mes ela bemi šememis acmo aleha." To ima puno značenja. Uobičajeno značenje je da je Tora samo s onime koji mamaš (uistinu) potpuno ubije svoj vlastiti ego, svoje osobne intimne želje, u ime Tore. To je jedno mišljenje. Ali Rebe Nahman govori o drugom značenju. Mamaš (stvarno), on se mora napraviti kao da je mrtav. To znači osjećati da je sve što sam do sada napravio ništa. Mamaš (uistinu) ništa.

Pesah – Prijelaz preko Crvenog mora Zašto toliko govorimo o iskušavanju Josefa? Rav Nahman iz Breslova kaže da svaki put kada napravite nešto loše vi mrzite nekog čovjeka. Svaki put kada napravite avera (grijeh), vi nekoga mrzite. A koga to mrzite? Nekoga koga poznajete. Jasno mi je da ljudi koji mrze ljude koji nisu religiozni imaju problem. Koji je njihov problem? Oni su napravili avera, i stoga, oni nekoga mrze. Oni svoju avera zakače za nekoga tko ne drži Šabos. Mržnja dolazi od avera. Uzmite primjer Rabi Levi Yitzchaka iz Berdičeva. Zašto on nije nikoga mrzio? Zbog toga jer nikada nije napravio avera. Zašto Baal Šem Tov nije nikoga mrzio? Iz istog tog razloga. Sada želim reći nešto iz najveće dubine. Ako vidite Židova koji mrzi Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Stalna

drugog Židova, problem nije Židov koji ne drži Šabos. Problem je Židov koji misli da drži Šabos. On sigurno radi averot (grijehe) na sve strane kada ga nitko ne gleda. Rav Nahman kaže da ako učite Toru i ne razumijete ju, onda očito, ne volite Židove, jer ako volite Židove, onda Tora voli vas. Tora vam ne dozvoljava da ju razumijete ako vi ne volite Židove. Ja želim reći nešto vrlo duboko. Da je Josef zgriješio s Potifarovom ženom, on bi mrzio svoju braću. Ne bi mu bilo moguće da oprosti svojoj braći što su ga prodali. Ali on je bio toliko jak da nije sagriješio i tako je njegovo srce bilo u potpunosti bez mržnje. Koliko god da ih je imao pravo mrziti - on ih nije mrzio. Možete li zamisliti 'razdvajanje Crvenog mora' kroz koje je Josef prolazio kada je vidio svoju braću? Oluju koja mora da se događala u nutrini njegove duše! "Gevalt (strašno), vi ste moja braća – gevalt, što ste mi to učinili!" Onda, kada je došao trenutak, kada mu je pristupio

Godina 15 19Broj 15 Strana

promjena

Jehuda, kada je stajao pokraj Jehude i odjednom shvatio: Nije li moju majku zamijenila njezina sestra Lea? Pa zašto ja ne bih mogao zamijeniti mjesto sa svojim bratom Jehudom? Učiniti ću isto ono što je učinila moja majka. "I Josef se nije mogao suzdržati (Berešit 45,1)." Jehuda je bio spreman odustati od Olam haba (Svijeta koji će doći) poradi svojega brata. Ali razdvajanje Crvenog mora je čak i više od toga – potpuno se promijeniti – to je nešto sasvim drugo. Tako su njih dvojica zajedno, Josef i Jehuda, izgradili dom B-žje obitelji. Što se dešava većini od nas nakon što doživimo trenutke gevalta? Vratimo se tamo gdje smo bili prije nego što smo ih doživjeli. Židovi idu u šul (sinagogu) na Jom kipur, dožive čudesno iskustvo i onda se vrate natrag onome kakvi su bili prije Jom kipura. "More se vratilo svojoj prvobitnoj čvrstoći (Šemot 14,27)." Znate li kako se more vratilo natrag? Ne tamo

onome kakvo je bilo prije nego li se razdvojilo. Ono se vratilo 'razdvajanju za sva vremena'. More je još uvijek povezano, svake sekunde, sa svojim razdvajanjem. Svi mi imamo trenutke kada odustanemo od svega (žrtvujemo sve). Ali onda zaboravimo na njih. Oni nisu uključeni – nisu povezani s našim svakodnevnim životima. Taj uvjet koji je B-g utvrdio s nama, o razdvajanju Crvenog mora, mora biti prisutan u svakoj sekundi naših života. Svake minute, svake sekunde. (Kada je B-g stvarao Crveno more On mu je postavio uvjet da će se razdvojiti za djecu Izraela.) Svatko zna da je Hram bio razoren jer smo mrzili jedni druge. Kada smo prešli kroz Crveno more, Židovi su vidjeli viziju Hrama, Mašijaha. Što nam je potrebno da nas zaustavi od međusobne mržnje? Kad bi barem svaki Židov rekao, "Ja sam spreman, za dobro drugog Židova, da budem drugačiji". ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: BO

Paraša Bo signalizira treći tjedan novog razdoblja duhovnog rada ŠoVaVIM, početnim slovima naziva šest parašot koje opisuju egzodus. Tijekom ovih šest tjedana, dok čitamo o Izlasku, imamo sjajnu prigodu da sebe dovedemo na više i darežljivije mjesto. Ovi tjedni nisu lagani. Skrivena bol, konflikti i stres imaju tendenciju da isplivaju na površinu. Moramo biti strpljivi i hrabri. Želimo vam svima uspjeha! Tijekom protekla dva tjedna spominjali smo da je, prema kabali, ovo posebno razdoblje, Vrijeme ŠOVaVIM (prva slova prvih šest parašot knjige Izlaska) - u kojem su nam nebesa otvorena i omogućavaju baš svakome od nas da postigne svoj vlastiti Izlazak i pravu slobodu. Što se tiče prve riječi paraše Bo "Onda Vječni reče Mojsiju: Dođi faraonu" - Zohar objašnjava da jednako onako kako doživljavamo prepreke u našem fizičkom svijetu, tako i u duhovnom svijetu postoje sile odlaganja i prepreka. Međutim, ponekad osjetimo da smo samo zbog tajanstvenog nadgledanja – mističnog nadzora ili čuda - uspjeli prevladati neku prepreku. Zohar objašnjava da postoje anđeli čuvari, ali također i anđeli koji ometaju, skreću pažnju, i svatko od nas akumulira, nakuplja te anđele prema pravilu "akcije i reakcije". Ako je netko postupio u pozitivnom smislu davanja, ljubavi i dijeljenja s njegovom/njezinom okolinom, te radnje stvaraju anđela čuvara u višim svjetovima. Međutim, ako smo djelovali negativno, takvo ponašanje je stvorilo anđele koji ometaju, skreću pažnju, a koji imaju moć da sabotiraju i odgode blaženstvo. Ipak, tijekom godine su nam dane tri različite mogućnosti da iz svojih života očistimo te anđele koji ometaju – na Roš Hašanu, u vrijeme

Strana 20

Šovavim i na Pesah. Kada odlučimo ove anđele ignorirati, umjesto da se protiv njih borimo, mi bivamo osuđeni da s njima živimo i zauvijek budemo njihovi robovi. U tim posebnim periodima na snazi su posebne sile u svemiru koje nam mogu pomoći da doživimo svoj vlastiti Izlazak - izlaženje iz našeg uskog ograničavajućeg mjesta, mjesta praznovjerja, predrasuda i negativnih osjećaja. Stoga, i pogotovo sada, B-g je rekao Mojsiju "... Dođi faraonu" Idite faraonu bez straha i uhvatite se u koštac sa svim svojim demonima, i ako to odlučite učiniti svim svojim srcem, onda će vam anđeli čuvari koje ste nakupili pomoći u tome. Mi moramo vjerovati da se možemo nositi sa svojim strahovima, i onda će rješenje doći odozgo. To je suština triju spomenutih mogućnosti.

Paraša (Priča) Bo čita se tijekom mjeseca ševata – Vodenjaka. Vodenjak (na hebrejskom Deli) dolazi od riječi lidlot (crpsti), što znači da znak Vodenjaka ima sposobnost za nas crpsti snagu i znanje kako bi smo se promijenili i postigli istinsku slobodu. Kabalisti objašnjavaju da postoji dvanaest različitih kombinacija za B-žje ime – JH-VH )‫ע"ד‬-‫)מד‬. Svaka kombinacija predstavlja jedan mjesec, a ona koja se odnosi na Vode-

njaka je HJVH (‫ )דמע"ד‬što su početna ■ slova retka "... a ako ga uopće i pretvori onda će oba ..." ("‫ד ה ״מ מהנע ״עדמד‬ )‫)"דעא‬. Ovaj redak pokazuje da ovaj mjesec imamo posebnu priliku da promijenimo svoje živote. Kako bismo postigli istinsku transformaciju mi moramo biti potpuno uvjereni da smo sposobni riješiti se svog faraona jer smo zaslužili bolje. Kad uspijemo razbiti sve naše prepreke i otkloniti naše predrasude u vezi samoga/e sebe, osjetit ćemo snagu i zadovoljstvo, i upravo to je snaga paraše Bo. ‫״‬

U retku "Ovaj mjesec će vam biti početak mjesecima, biti će prvi mjesec u godini za vas" (Izl 12,2) – riječ "vas" se spominje dva puta u smislu "vaše", da je vlast nad našim životima u našim rukama. Kasnije je rečeno "I jest će meso te noći, pečeno na vatri i neukvasan kruh, s gorkim travama jest će ga". Zohar objašnjava da je kruh simbol sebičnosti i ponosa, i da bismo ga pretvorili u nešto što neće činiti nikakve štete trebali bismo napraviti maca - beskvasni kruh. Prema kabalistima, maca - beskvasni kruh je lijek za ponos i sebičnosti koji su paravan za strahove i ljutnju. Ovo je vrijeme za "Dođi faraonu". Sada imamo pomoć iz viših svjetova da se očistimo od sveg zla unutar nas. ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Marc Chagall: La sortie d'Egypt

Izlazak iz Egipta Dovršeno: 1931, Pariz, Francuska Naïve (primitivizam) Skica i studija, olovka na papiru Musée national Message Biblique Marc Chagall, Nice, Francuska

Godina 15 21Broj 15 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti S amoće Kad je rabi Menahem Mendel iz Kocka još bio mladić, pozva ga jednog dana njegov učitelj, Simha Bunam iz Pšishe, da bi ga podučio kako prakticirati hitbodedut (osamljivanje u svrhu kontemplacije i molitve). Učitelj mu reče: "Mendel, točno je da nema učinkovitije duhovne prakse od hitbodeduta. U isto vrijeme, ma kako to zvučalo čudno, nema boljeg trenutka za osamljivanje do onog kad se nalaziš okružen ljudima... Kad gledam na svijet očima svog srca, vidim posvuda pustoš i očaj. U tom svijetu raste jedno drvo, usamljena smreka. To drvo sam ja. Upravo ja sam u svojoj samoći. Stvoritelj nema nikoga na svijetu do mene, a ja se nemam kome obratiti do li Njemu. Kad smo nas dvojica sami u toj pustinji, čini mi se kao da ja gledam u Njega, a On mi istovremeno uzvraća pogled. U tom se trenutku ostvari potpuno jedinstvo među nama." ■ este li se ikada zapitali, ne bi li bilo lakše da smo, J umjesto kao djeca, svi stvoreni kao odrasli ljudi, potpu-

no funkcionalni i sposobni brinuti se o sebi. Ali djetinjstvo u sebi sadrži predivan nauk – prije svega, da je dijete autentično i nevino i da je ta nevinost izvor života. Da smo rođeni kao odrasli, već pripremljeni za životne borbe, nikada ne bismo doživjeli magiju djetinjstva, slobodu da istražujemo život otvorenih očiju, bez odabiranja i izdvajanja. Djetinjstvo nam daje priliku da se vinemo do uzvišenog, prije nego što zakoračimo u svjetovno. Na što pomislimo kad vidimo kako dijete traži ruku svoje majke i slijedi je kamo god ona krenula? Mi sigurno ne trebamo nikoga da nas vodi za ruku. Ali dječja prijemčivost i povredljivost, njihova jednostavna vjera, dolazi iz jako dubokog i čistog mjesta – iz same suštine duše, koja je sposobna primati od nečega što je iznad nje same. Kao odrasli ljudi volimo misliti kako je sve pod našom kontrolom. Uostalom, mi smo proveli godine razvijajući razne ideje i bistreći naše umove. Ali što je doista važnije: intelekt odrasla čovjeka, ili nevinost i vjera djeteta? Dok odrastao čovjek smanjuje svoje nade i očekivanja, dijete sanjari i čudi se. Isto se događa s obrazovanjem: dječji um još nije preplavljen egoizmom odraslih, koji se brinu samo o tome kakvu će korist imati od određenih ideja. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson Strana 22

drugog savjetovati, Č ovjek kojiaželi zainteresiran je za ishod, gori je od sljepca. Dok sljepac ništa ne vidi, zainteresirana osoba ima iskrivljenu sliku. ■ ~ R. Avraham Sohočov

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, a postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. bi se izbjegla mogućnost da se za-

Dio II: Jore De'a Poglavlje 8b (nastavak)

.-

Mješavine namirnica

branjene i dopuštene stvari pomiješaju; vidi 101,8-9; 110,10; 123,23. Ako se djelić zabranjene hrane, ne-

Ako zabranjena hrana nema okusa

dovoljno velik da bi ga se poslužilo

ili smjesi trajno daje loš okus (ili

gostima, pomiješa s dva ili više

ukoliko se radi o biću: ono samo

komada dopuštene hrane iste vrste,

ima loš okus), to smjesu ne čini za-

svi se dijelovi smatraju dopušte-

še od 1/60, smjesa se ne smatra pot-

branjenom, osim ako ona nije većin-

nima, ali jedna ih osoba ne smije sve

puno zabranjenom, te ako joj se do-

ski sastojak, no, ukoliko je moguće,

pojesti (109, 1, i vidi pogl. 9). Ako su

da više dopuštene hrane sve dok za-

svejedno je treba ukloniti iz smjese;

skuhani zajedno, to rezultira za-

branjenog dijela ne bude manje od

vidi 81,8; 95,4; 100,2; 103,1-4; 104,1-

branom, osim ako je zabranjene hra-

1/60, smjesa postaje dopuštena (92,

3; 107,2; 122,1, 123,25. Hrana koja se

ne manje od 1/60 od ukupne koli-

4). Ako se predmet koji je apsor-

apsorbirala u neki predmet gubi

čine hrane koja je u pitanju (109,2, i

birao zabranjenu hranu pomiješa s

svoj okus nakon 24 sata i nema ni-

vidi 111,7; dopušteno je dodati do-

drugim predmetima, svi su pred-

kakvih zabrana ukoliko se poslije

puštenu hranu toj smjesi prije ku-

meti dopušteni (102,3; 122,8).

toga reapsorbira u drugu hranu

hanja kako bi se osiguralo da je

(93,1; 94,4; 95,2; 103,5. 7.; 122,4.6-7.),

zabranjenog dijela manje od 1/60).

no hrana koja je ostala na površini

Ako se komad zabranjene hrane po-

predmeta ne gubi svoj okus, i u sva-

miješa s komadima dopuštene hra-

kom slučaju, ukoliko je neki pre-

ne drugačije vrste i ne može ga se

dmet apsorbirao zabranjenu hranu,

razlikovati, ne smatra ga se dopu-

njega se ne smije koristiti s dozvo-

štenim osim ako čini dio manji od

ljenom hranom čak ni nakon što

1/60 smjese (109,1); ali ako ga je vi-

prođe 24 sata, sve dok se apsorbirana hrana ne ukloni s njega (122, 2-3, vidi pogl. 7b). Mlijeko ili meso apsorbirano u neki predmet te potom resorbirano u meso ili mlijeko unutar 24 sata rezultira zabranom, ali ako je prvo bilo resorbirano u nešto drugo, ono postaje okusom drugog reda i više ne može rezultirati zabranom (94,5.9.; 95,1-3). Kod hrane s jakim okusom, nisu dopušteni čak ni apsorbirani okusi stariji od 24 sata ili okusi drugog reda (95,2; 96,1-5; 103,6; 122,3).

■

Ako se "važna" zabranjena stvar (na primjer, živo biće ili bilo što što se broji, a ne mjeri) pomiješa s bilo kojim brojem dopuštenih stvari iste vrste, smjesa je zabranjena (npr. 86, 3), ali ako stvari izgube na važnosti (na primjer, živa bića budu zaklana i nisu dovoljno velika da ih se posluži gostima), i to nije učinjeno namjerno, smjesa postaje dopuštena (110,1-2), i ako jedna od stvari bude slučajno uništena druge postaju do-

puštene jer mi pretpostavljamo da je uništena bila zabranjena stvar (to vrijedi i za živa bića, velike dijelove i stvari koje su samo privremeno zabranjene), ali ih treba jesti po dvije zajedno i to više od jedne osobe i ne smije ih se sve pojesti odjednom (110,7). Vidi poglavlje 11 o slučaju kada su stvari zabranjene zbog idolopoklonstva. ■

Treba poduzeti mjere opreza kako Godina 15 23Broj 15 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Strpljivost – Savlanut

kva šteta može nastati od nekontro-

cija kao dokaz B-žje strpljivosti nudi

lirane srdžbe. Nestrpljenje je poput

činjenicu da se naš život ne prekida

unutarnjeg požara koji plane bez da

čak ni onda kada postupamo pogre-

od sebe pusti ikakvu toplinu.

šno. Nije teško zamisliti svemir u

Zato je jačanje vlastite sposobnosti

"Jao onome razmaženom, koji nikada

suočavanja sa životnim izazovima

nije uvježbao biti strpljiv. Danas ili u budućnosti on je predodređen da okusi

od ključne važnosti. Podršku za tu

čašu nevolje." (Rabi M. M. Leffin,

kaže "hodite Njegovim putevima"

Hešbon ha-Nefeš)

(Pz. 8,6 19,9 26,17). Praktičnim rje-

Svakoga dana suočavamo se s nekim oblikom kašnjenja ili opstrukcije koji kod nas izaziva frustracije i suviše često to kako stvari stoje kod

ideju dobijamo iz Tore, koja nam

čnikom, mi oponašamo B-ga prakticirajući vrlinu ili, kako ja to volim nazivati, živeći u "vrlinskoj stvarnosti." Pošto je B-g milostiv, i mi

kojem nema mjesta za pogrešku, gdje kazna stiže istog trenutka i u punoj mjeri. Ali naš svijet ne funkcionira na takav način. B-g je strpljiv, i čuva naše živote čak i onda kada naši postupci odu daleko preko svih granica. To je stoga da bismo mi imali vremena da to dublje shvatimo, popravimo štetu, i vratimo se na pravi put. ■

trebamo biti milostivi prema onima

Ako razumijemo da je najviši način

oko nas. Kao što B-g prašta, tako i

života to da kroz sebe b-ž-anske vr-

mi trebamo nastojati praštati. I tako

line dovedemo dolje na zemlju, on-

dalje s drugim osobinama dobrote,

da moramo biti strpljivi. Pitanje je:

što uključuje i strpljenje.

Kako?

stavno to više nisam mogao podni-

Ako ćemo B-ga uzeti kao uzor str-

Borba da ne reagiramo

jeti. Pa sam poletio zdesna oko nje-

pljenja, iz toga možemo naučiti ka-

ga, na bankinu, i mimoišao ga. Sa

ko je Najveći Izvor života strpljiv,

suvozačkog mjesta moja me kćer,

posebno kada Ga usporedimo s na-

tada joj je bilo 16 godina, pogledala i

ma. Razmišljajte o brzini kojom se

uzviknula: "Musarovac!"

odvijaju razdoblja na zemlji, ona

nas rezultira stresom. Meni se takvi osjećaji prikradu i obuzmu me dok vozim

automobil.

Jednom

sam

vozio iza nekoga tko je puzao sporije od ograničenja brzine i jedno-

Kada

nestrpljenje

dosegne

naše

krajnje granice, ono često bude sjeme iz kojeg se brzo razvije bijes kad

prolaze tako polako kao što se glečeri kreću naprijed pa se povlače. Što se nas tiče, musarska nam tradi-

Hebrejska riječ za strpljenje je savlanut, a ona također znači i "tolerancija". Isti korijen imaju i riječi koje znače "patnja" (sevel) i "bremena" (sivlot). Iz toga učimo da strpljenje ne mora uvijek biti ugodno iskustvo. Trebamo očekivati da ćemo se morati jako pomučiti, što

smo na cesti. No nestrpljenje jednako tako može izbiti i onda kada voda polagano puni kadu, ili dok ste kao dijete nespretnih prstiju čekali

da savladate komplicirano vezanje cipela, ili u one dane kada ništa – niti vaš internetski server, niti vaš supružnik, niti vaš blagajnik, a ma baš nitko!! – ne učini stvari kada i kako vi to želite. Nestrpljenje nikada ne dovodi do toga da se stvari zbudu brže ili bolje. Također, malen je korak od nestrpljenja do bijesa, a svi znamo ka-

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

najčešće i jest slučaj. To može pod-

obično u žiži našeg nestrpljenja.

razumijevati podnošenje i obzirnost,

Kada dublje shvatimo svoje pravo

a takvo iskustvo je, po definiciji,

mjesto u svemiru, to nam pomaže

teret.

da izbjegnemo sve planirati kada

Ključ za razumijevanje strpljenja je

stvari ne idu baš onako kako bismo

to da vam je ono potrebno samo

mi htjeli. Zaista, zašto i bi, ako uz-

onda kada ste vrlo blizu, ili ste već

memo u obzir koliko smo maleni, i

zapali u stanje nestrpljenja. Ako

koliko je drugih planova i potreba

stojite u redu u banci i nikad kraja

uvijek upleteno? I makar su naše oči

čekanju, a vi ste sasvim opušteni i

često usmjerene samo na ono što

fićukate si veselu pjesmicu, onda

nam je točno pred nosom pa ne

pokazujete staloženost i strpljenje

vidimo te istine, svi naši životi

vam nije potrebno. Onda kada ste u svojoj nutrini razdraženi i samo što vam nije prekipjelo, potrebna vam je pamet i odnjegovana vještina da budete u stanju prizvati duševnu

zapravo su integrirani u veliki plan

uzmu kontrolu nad nama. Praksa je da budemo svjedoci osjećaja i nazovemo ih njihovim imenima redom kako nailaze. Kažite sami

vremena, prostora, duha i materije, pokretani Rukama koje nisu naše vlastite.

osobinu strpljenja.

sebi da ćete na prvu pojavu zna-

Naravno, mi tu nismo potpuno bes-

Obično je potreban tek djelić sekun-

kova nestrpljenja reći: "osjećam se

pomoćni, ali važno je razabrati što je

nestrpljivo" ili "evo nestrpljenja."

uistinu u našoj moći, a što ne. Bilo

Samim time što izgovorite te riječi

kako bilo, za nas je bolje ako smo

vi ostavljate odškrinutim barem

strpljivi – strpljivi kod stvari koje

mali otvor kroz kojeg svjetlo svijesti

smo u stanju promijeniti, i strpljivi

još uvijek može prodrijeti. A ako ste

sa stvarima koje ne možemo promi-

u stanju napraviti to, nestrpljenje

jeniti.

de da se prvi usijani žar nestrpljenja zapali i rasplamsa vatru koja u na-

ma kola. Prije nego li toga postanete svjesni, već svom svojom težinom pritiskate trubu vašeg automobila, ili vičete iz sveg glasa na svoje dijete, ili psujete poštara. U tom trenutku mi sami sebe ne prepoznajemo, i ne možemo učiniti gotovo ništa, osim da pokušamo u do-

odjednom više nije sigurno da može upravljati vama, unatoč tome što problemi

s

okidačima

ostaju

prisutni.

Strpljenje ne znači niti postati pasivnima. Pored strpljenja moramo učiniti i istinski trud da odredimo tempo i putanju svojim životima, a

voljnoj mjeri obuzdati te osjećaje

Velika shema

ne da samo reagiramo na svako ka-

kako bismo štetu koja može nastati

Pravi je uzrok nestrpljenja pogre-

šnjenje ili svako odstupanje kao da

sveli na najmanju moguću mjeru.

šno vjerovanje da smo mi gospoda-

su poricanje, bez obzira smatrali mi

Prvi znaci

ri svoje sudbine. Istina je zapravo

to poricanjem nas samih ili nijeka-

potpuno drugačija. Mi smo de facto

njem od B-ga.

Daleko je bolje biti u stanju dohva-

priključeni na sve vrste velikih

U tim trenucima, kad mi strpljivost

titi svoje nestrpljenje dok još raste, i srezati ga u korijenu. Prvi korak u tom smjeru činimo razvijanjem veće svjesnosti o znakovima nestrpljenja u onom trenutku kada počne uznemirenost. Mi nestrpljenje proživljavamo kroz te fizičke indikatore, pa kada razvijemo osjetljivost prema njima, možemo ih prepoznati kad se tek pojave u nama, i prije nego preGodina 15 25Broj 15 Strana

sklopova i sustava, od molekularnog i socijalnog, pa do duhovnog, i čista je iluzija pomišljati da sami kontroliramo velik broj faktora koji oblikuju naše živote. A ponajmanje od svega možemo očekivati da vladamo planom prema kojem se život deša-

ide od ruke, ja sebe obnavljam za ovdje i sada unatoč pritiscima da odem negdje drugdje. I smanjujem svoj otpor prema stvarnosti. Vraćam sebe na srednji put. Grafikon

ove

osobine

izgleda

ovako:

va, i koji je

Strana 25

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC ŠEVAT Ševat je jedanaesti mjesec astrolo-

duhovno bogatstvo iz gornjih svje-

ške godine, a njegov je znak Vode-

tova. Svi zimski (astrološki) znakovi

njak.

imaju biti "posude" – želja i potreba da primaju i budu ispunjeni.

Kabalisti nas uče da svaki mjesec kontrolira duhovna frekvencija koju

U svakom godišnjem dobu tri

predstavlja jedna od permutacije

astrološka znaka stvaraju poravna-

B-žjeg imena, Tetragrama – ‫ע"ד‬-‫מד‬.

nje triju energetskih sila – koje se u

kabali nazivaju desna, lijeva i cen-

Prema Zoharu svaka je permuta-

tralna kolona (odnosno: plus, mi-

cija kodirana u početnim slovima

nus i neutralno). Vodenjak je drugi

određenog biblijskog retka. Permu-

zimski znak (lijeva kolona, minus),

tacija za ševat je ‫( דמע"ד‬he jod vav he) i

što znači da sadrži vrlo jake sile

to je kodirano u u početnim slovima

privlačnosti, izvlačenja i želje ■ za

retka – "‫"( "ד ה ״מ מהנע ״עדמד ״דעא‬...ako

primanjem. Otuda dolazi snažna

se ipak zamijeni, neka je onda i jedno i drugo posvećeno..." – Lev 27,

stvarima

33), što upućuje na snagu ševata da

povezuju sa zemljom – prema navi-

napravi preobrazbe i donese pro-

kama, tradicijama, obvezama, itd.

mjene u naš život.

Oni granice moraju zamjeniti slo-

"Bnei Yissaskhar", kabalist iz 19. stoljeća, tvrdi da je Vodenjak znak Izraela. Tora nam govori da ime praoca Jakova potječe od riječi akev ‫( קב‬peta) s obzirom na to da se kod rođenja držao bratu za petu pokušavajući izići prvi. Peta je najgrublji i najniži dio ljudskog tijela i ona nas povezuje sa zemljom. Tora nam također govori da nakon što se Jakov cijele noći borio s anđelom, anđeo je

koje

sve

ostale

ljude

bodom. Zašto baš u ševatu? "Bnei Yissaskhar" objašnjava da je glavna aktivnost vrča (Vodenjak je na hebrejskom dli – vrč) da pumpa i izvlači vodu. To je njegova uloga povući iz jednog mjesta na drugo, i u mjesecu ševatu nam omogućuje da obilje i blaženstvo iz gornjih svjetova donesemo u svoj život.

ambicija Vodenjaka, njihova sklonost da se fokusiraju na ostvarivanje svojih ciljeva, te njihova tvrdoglavost i teškoća da ih se uništi.

Budući da pripadaju elementu zraka kojeg karakterizira veliki intelekt, to također objašnjava veliku želju Vodenjaka za znanjem. Ovo pretpostavlja dvije suprotne strane Vodenjaka. S jedne strane, oni su vrlo sebični, individualistički i uvijek zaokupljeni sobom. Oni ne mogu biti suzdržani ili ograničeni. Njihova sloboda je za njih od suštinskog značaja, i ukoliko je potrebno,

bio primoran da ga blagoslovi, kako

To je ujedno i razlog zašto je ovaj

oni će se boriti i trsiti da razbiju

bi se oslobodio, pa je Jakovu pro-

vrč simbol roga izobilja u mnogim

zidove i prepreke koje su drugi

mijenio ime u Izrael ‫משהאל‬, što je

astrološkim tradicijama.

postavili oko njih. Također možemo

kombinacija riječi ‫( למ האש‬moja glava). Znači da je peta bila podignuta da bude glava, a to ukazuje na sposobnost Vodenjaka da prođe iznad granica i prevlada ograničenja i granice. Ljudi rođeni u znaku Vodenjaka

nemaju

Strana 26

tolerancije

prema

Prema kabali svako godišnje doba predstavlja jedno od slova u B-žjem imenu, Tetragramu – ‫ע"ד‬-‫מד‬. Proljeće predstavlja slovo ‫( מ‬jod) i tako dalje sve do zime koju predstavlja slovo ‫ד‬ (he). Ono simbolizira naš svijet, "posudu" koja prima i akumulira

vidjeti kako tijekom

posljednjih

stoljeća jedan za drugim padaju zidovi ropstva, dok čovječanstvo postiže neslućene razine slobode na području ljudskih prava, tehnologija i politike. S druge strane, Vodenjaci vole ljude i lako se druže s Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni

Zohar - švat

njima; međutim, njihova sebična narav sprječava ih da se emocionalno obavežu. To objašnjava zašto u našem naraštaju, poznatom kao doba Vodenjaka, ljudi imaju tendenciju da napuste tradicionalnu obiteljsku

strukturu

zbog

svoje

karijere, u kojoj imaju puno poz-

nanika, ali malo bliskih prijatelja. Prema Sefer Jecira (Knjizi stvaranja) – koja se pripisuje praocu Abrahamu – građevni elementi svemira se sastoje od 22 različite frekvencije, duhovne snage koje su predstavljene s 22 hebrejska slova. Svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova. Jedno slovo vlada planetom koja dominira znakom. Drugo slovo vlada astrološkim znakom mjeseca.

Planeta u ševatu je Saturn i njime vlada slovo ‫( ב‬bet). Njegov je astrološki znak Vodenjak, a njime vlada slovo ‫( צ‬cadik).

na Tu BeŠevat (15 ševat, puni mjesec

tako isto i Vodenjaci idu protiv pri-

u Vodenjaku) - novoj godini drveća

rode, a što je prihvatljivo. To je sna-

Ljudi rođeni u znaku Vodenjaka

- na ilan (drvetu). Brojčana vrijed-

ga života - biti kretivan i originalan.

također se povezuju s izbavljenjem i

nost (gematrija) riječi ilan (drvo) je

To je svrha svih nas, da se poveže-

dolaskom Mošijaha. Veza između

91, što je veza između B-žjeg imena,

mo s obiljem koje nam nudi doba

njih je ogromna glad za povlače-

Tetragrama ‫ע"ד‬-‫מד‬, koje predstavlja

Vodenjaka, sa stablom života i sa

njem znanja iz svemira. Znanje je

gornje svjetove, i numerička mu je

dolaskom Mošijaha. Kako je rekao

moć, a također i temelj istinske

vrijednost 26, i B-žjeg imena ‫נ"מ‬- ‫א‬

Rav Ashlag, utemeljitelj modernog

slobode. Izbavljenje će doći kad svi

koje predstavlja naš materijalni svi-

kabalističkog pokreta, svaka je oso-

budemo cadikim (pravednici) – oda-

jet i njegova je numerička vrijednost

ba jedinstvena i njezina je svrha da

tle dolazi slovo cadik (ili cadi) ‫– צ‬

65 (što zajedno čini 91).

na naš svijet donese nešto što samo

kad svi svoje sebične želje pretvore u primanje samo u svrhu dijeljenja.

Fizičko stablo predstavlja duhovno stablo života. Isto kao što materi-

Slovo ‫( צ‬cadik) predstavlja duhov-

jalno fizičko drvo ima otkriveni dio

nu moć iza Vodenjaka, koji također

(deblo i grane) i sakriveni dio (kori-

predstavlja vezu između gornjih

jene), takva je i naša stvarnost - naše

duhovnih svjetova i našeg materijal-

tijelo i naša duša. Na isti način kao

nog svijeta. Ta se povezanost očituje

što stablo raste suprotno gravitaciji,

Godina 15 27Broj 15 Strana

ona može donijeti. I kada će svatko od nas ispuniti svoju sudbinu i podijeli je s ostatkom čovječanstva, doživjet ćemo konačno izbavljenje, a doba Vodenjaka će doći do svog završetka, svoga ispunjenja. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 27

Na pomolu epidemiološki zaokret u Izraelu: ‘Peti val ne planiramo zaustavljati, to je uzaludno, idemo na novi model‘ NIŠTA OD STROGIH MJERA

Jutarnji list, 29.12.2021. Budući da je omikron toliko zarazan, napori da zaustavimo njegovo širenje vjerojatno su prilično uzaludni, rekao je profesor Levine Već drugi dan zaredom Izrael bilježi 3.000 novozaraženih koronavirusom, pokazuju službeni podaci objavljeni u srijedu. Stopa zaraze nastavlja rasti, no visoki dužnosnici ministarstva zdravstva ovaj put navodno ne razmišljaju o pooštravanju mjera, već o prelasku na strategiju imuniteta krda, piše Times od Israel. U Izraelu je trenutačno 17.260 aktivnih slučajeva, što je dvostruko veća brojka nego prošloga tjedna. Današnja brojka novozaraženih najveća je u tri mjeseca, a novi val uzrokovan je zaraznijom varijantom koronavirusa - omikronom. Nagli rast broja zaraženih zasad nije rezultirao povećanjem broja hospitaliziranih covid pacijenata. U bolnicama je 88 teških slučajeva, a slično je bilo u proteklih nekoliko tjedana. U zadnjih osam dana zabilježena su tri smrtna slučaja. Izraelski Kanal 12 u utorak navečer izvijestio je, citirajući visokog dužnosnika iz ministarstva zdravstva, da se razmišlja

o prelasku na model masovnog zaražavanja. Švedski model kao uzor Bilo bi to slično švedskom modelu u najranijoj fazi pandemije, kada su tamošnje vlasti odlučile da neće građanima nametati stroge restrikcije, kako bi omogućili nastavak normalnog života te tako postigli imunitet krda. Iako su to mnogi smatrali neuspjehom, a Švedska se kasnije ipak odlučila na ponešto strože mjere, iako i dalje izuzetno blage u odnosu na ostatak Europe, sve veća prevalencija zaraznijeg omikron soja (koji prema prvim istraživanjima uzrokuje blaže simptome od delte), navela je izraelske dužnosnike da razmisle o takvom potezu, navodi se u izvješću spomenutog televizijskog kanala. U njemu se navodi da usporeni tempo cijepljena djece i nespremnost da se nametne lockdown ili druga ograničenja ne omogućuju nijedan drugi model.

Dužnosnici su već procijenili da će kroz dva tjedna, 90% slučajeva covida u Izraelu biti varijanta omirkon. Jerusalem Post također piše kako Izrael ne planira zaustavljati peti val koronavirusa.

- Peti val mogao bi okončati kada se zarazi veliki broj ljudi. Vjerujem da će virus postati endemičan samo ako se procijepljena populacija izloži virusu prirodnim putem, rekao je profesor Cyrille Cohen, šef imunološkog laboratorija na Sveučilištu Bar-Ilan. 'Uzaludno omikron'

je

zaustavljati

S njim se slaže i profesor Hagai Levine, predsjednik Izraelskog udruženja liječnika javnog zdravstva. - Budući da je omikron toliko zarazan, naši napori da zaustavimo njegovo širenje vjerojatno su prilično uzaludni. Nećemo uspjeti zaustaviti ovaj val. Ono što moramo pokušati je zaštititi najranjivije skupine građana. - Pokušavamo izbjeći metak već dvije godine, i u Izraelu smo donekle uspjeli. Većina čovječanstva je još uvijek živa nakon što se zarazila covidom19, rekao je Levine. Prvi i drugi val koronavirusa u Izraelu zaustavljeni su nametanjem lockdowna, što je ostavilo posljedice na gospodarstvo te duševno i emocionalno zdravlje ljudi. Treći val je završio nakon uspješne kampanje cijepljenja. Booster ili treća doza

zaustavila je, tvrdi se, četvrti val. Jerusalem Post spominje novo istraživanje kojim je utvrđeno da cijepljeni ljudi koji se zaraze virusom razvijaju 'super' ili 'hibridni' imunitet, što znači da proizvode vrlo visoke razine antitijela sposobna neutralizirati različite sojeve covida-19 i drugih virusa. Također je malo vjerojatno da će razviti tešku bolest. Profesor Levine smatra da bi Izrael trebao prestati razmišljati o valovima koronavirusa i umjesto toga se koncentrirati na jačanje imuniteta i otpornosti na virus, ulaganjem u mjere javnog zdravstva i poticanjem cijepljenja. - Ne bismo trebali zatvarati škole, ne bismo trebali nametati lockdown ili zatvarati zračne luke. Moramo imati proporcionalne mjere, rekao je. Izraelski premijer Naftali Bennet u srijedu je izjavio da mjere neće zaustaviti predstojeći val zaraze te je ocijenio da će on biti poput oluje, a da cjepivo pritom služi kao kabanica. Stoga je sve necijepljene pozvao da, ako mogu, ostanu doma - ne zauvijek, nego do prolaska ovoga vala za koji očekuje da će biti kraći nego prijašnji. ■

Izrael se bori s ptičjom gripom Glas Slavonije, 30.12.2021. U Izraelu se ubijaju desetci tisuća purica, čime vlasti pokušavaju suzbiti ptičju gripu koja je do sada usmrtila više od pet tisuća ždralova, piše BBC. Spomenuti ždralovi uginuli su u rezervatu Huli, što je izraelska ministrica okoliša Tamar Zandberg nazvala “najgorim udar-

cem za divljinu” u povijesti Izraela. Lokalni su farmeri već morali zaklati pola milijuna pilića, zbog čega se strahuje i od nestašice jaja. Dosad još uvijek nije zabilježen prijenos virusa A(H5N) na čovjeka. Međutim, izraelski premijer Naftali Bennett sastao se u ponedjeljak sa svojim savjetnikom za nacionalnu sigurnost i drugim stru-

čnjacima kako bi razgovarali o mjerama da se to spriječi. Osobe koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženim pticama već se preventivno liječe. Rijetko se događa prijenos virusa s ptica na ljude, a WHO je od 2003. godine zabilježio 456 smrtnih slučajeva od ptičje gripe.■

Kardinal Bozanić primio veleposlanika Države Izrael IKA, 29.12.2021. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u srijedu 29. prosinca 2021. u Uredu zagrebačkog nadbiskupa (Kaptol 29) veleposlanika Države Izrael u Republici Hrvatskoj Ilana Mora.

Page 28 Strana 28

Prilikom susreta veleposlanik Mor čestitao je božićne blagdane kardinalu Bozaniću i vjernicima, a kardinal je veleposlaniku, njegovoj obitelji te Državi Izrael zaželio napredak i obilje Božjeg blagoslova. U srdačnom razgovoru izraelski veleposlanik i zagrebački nad-

biskup osvrnuli su se, između ostalog, i na izazove pandemije koja je zahvatila čitav svijet, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.■

Divrej Tora

Godina 15

Broj 15