1-10 - Divrej Tora - Mikec 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 10

Zagreb, šabat šabat 19. prosinca 2020. - 4. teveta 5781.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Mikec Jeruzalem 16:03

17:19

Zagreb

15:54

17:04

Rijeka

16:03

17:12

Split

16:01

17:08

Dubrovnik 15:57

17:04

Vinkovci 15:45

16:54

Sarajevo 15:52

17:00

Doboj

15:57

17:04

B. Luka

15:54

17:02

Beograd 15:40

16:48

Novi Sad 15:41

16:50

Subotica 15:39

16:48

Zrenjanin 15:39

16:47

Niš

15:40

16:46

Beč

15:43

16:56

Frankfurt 16:05

17:21

Edison, NJ 16:14

17:19

divrejtora@gmail.com

Paraša Mikec

(Berešit 41,1- 44,17)

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan

utorak 22.12.2020.

Alot Hašahar

5:57

Najranije Talit

6:34

Nec Hahama

7:35

Najkasnije Š’ma

9:45

Zman Tefila

10:28

Hacot

11:55

Minha Ketana

14:27

Plag Haminha

15:21

Šekia

16:15

Cet Ha-kohavim

16:57



Broj 10

Josefovo zatočeništvo konačno se okončava kad faraon usni san u kojem sedam debelih krava izjede sedam mršavih krava, a sedam debelih snopova žita, proguta sedam mršavih. Josef protumači san i kaže da slijedi sedam rodnih godina, a za njima sedam godina gladi. Savjetuje faraonu da za vrijeme rodnih godina napravi zalihe žita. Faraon imenuje Josefa guvernerom Egipta. Josef ženi faraonovu kćer, Asenat. Rađaju im se dva sina, Menaše i Efrajim. Glad se širi čitavim područjem, a hranu se može nabaviti samo u Egiptu. Desetero Josefove braće dolazi u Egipat kupiti žito. Najmlađi, Binjamin, ostaje kod kuće jer je Jaakov zabrinut za njegovu sigurnost. Josef prepoznaje braću,

ali oni njega ne. Optuži ih za špijunažu, zahtijeva od njih da dovedu Binjamina i tako dokažu da jesu to što tvrde da jesu. Šimon ostaje u zatvoru kao talac. Kasnije otkrivaju da im je novac kojim su platili hranu, zagonetno vraćen natrag. Jaakov pristaje poslati Binjamina tek nakon što Juda osobno preuzme odgovornost za njegovu sigurnost. Ovog puta ih Josef prima ljubazno, oslobađa Šimona i poziva ih svojoj kući na večeru, a onda u Binjaminovu torbu stavlja svoj srebrni pehar u kojem su magične moći. Kad braća sljedećeg jutra krenu natrag kući, slijede ih, pretraže i uhapse kad otkriju pehar. Josef im ponudi slobodu uz uvjet da zadrži Binjamina kao svog roba.■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija - 14 p’sukim – 41,1-14 Prošle su dvije godine otkako je peharnik obećao da će Faraonu reći za Josefa. Još jedna godina patnje u tamnici, zbog toga što je previše po-

Peharnik se konačno prisjeti Josefa, te iznese Faraonu svoju priču. "Bio je s nama jedan Židovski mladić…" Faraon naređuje da se Josefa dovede iz tamnice, te Josefa pripremaju za susret s Faraonom.

uzdanja položio u čovjeka, umjesto

Raši ističe (on u stvari proklinje)

da ima potpunu vjeru u B-ga (i vje-

da će zli ljudi, čak i kada priznaju

rojatno je time došlo do hilul Hašem

dobro koje im je netko učinio, oma-

u Josefovom slučaju, zbog toga što

lovažavati one kojima duguju zah-

je on bio i posebnih okolnosti u koji-

valnost. Pehranik govori o Josefu

ma se našao).

kao o Na’aru (što ima konotaciju

Da pojasnimo… U "normalnim" okolostima, osoba u Josefovoj situaciji trebala bi poduzeti korake da

budala), Ivri (tuđinac koji ne pripada među nas), eved (rob nedostojan da bude vođa).

godina obilja, nakon kojih će uslijediti sedam godina razorne gladi. Godina obilja nitko se neće niti sjećati (osim ako se poduzmu potrebne mjere da se za njih pošteno pripremi). Dvostruko ponavljanje sna kazuje da će se ti događaji ubrzo zbiti. ■

Josef predlaže što učiniti tijekom godina obilja, kako bi se pripremilo za glad. Faraon je snažno impresio-

se izbavi iz zatvora, moleći peharni-

Levi – druga alija - 24 p’sukim –

niran ovim bogobojaznim čovje-

ka (ili koga već) za pomoć. No u

41,15-38

kom, Josefom.

ovom slučaju, možemo vidjeti da je

Sar HaMaškim o Josefu govorio s visoka, nazvavši ga Naar Ivri. To vjerojtno znači da se on naslađivao idejom da taj "Židovčić" ovisi o njemu da ga izbavi iz tamnice. I to, nakon što Josef B-gu pripisuje zasluge za tumačenje sna. Možemo si zamisliti da u situaciji u kojoj se Josef na-

Faraon ispripovijeda Josefu svoje

Postoji impozantan popis paralela

snove (unoseći neke važne promje-

između priče u ovoj sedri i Megilat

ne koje Josip ispravlja, pružajući

Ester. Posebno u tome kako Faraon

time Faraonu znak b-žanskog pori-

tretira Josefa i Ahašveroševih uputa

jekla Josefovog tumačenja snova).

Hamanu o tome kako da provede

Josef kaže Faraonu da su ta dva sna

Mordehaja ulicama grada. Sličnosti

zapravo jedna poruka od B-ga o

u tekstovima su opsežne i zapanju-

Njegovoj namjeri da dovede sedam

juće.

šao, tražiti Sar HaMaškima za pomoć ne bi baš bio pravi potez. Faraon je usnio dva sna – 7 suhonjavih krava proždire 7 tustih krava bez da se na njima primijeti efekt njihovog "obroka", te 7 sasušenih klasova proždire 7 punih, dobrih klasova. Ovi ga snovi vrlo uznemire. On sazove svoje savjetnike koji svojim nezadovoljavajućim tumačenjima ne uspijevaju popraviti njegovo raspoloženje.

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Šliši – treća alija - 14 p’sukim – 41,39-52 Faraon, uvjeren da je Josef najmudrija osoba u njegovom krugu, po-

Alija po Alija

U međuvremenu, Jaakov, znajući

Josef ugleda svoju braću, prepo-

da u Egiptu ima hrane, šalje "bra-

zna ih, (oni njega ne prepoznaju,) i

ću" (ali ne i Binjamina) da kupe na-

sjeti se svojih snova. Postupa s nji-

mirnice.

ma grubo i optužuje ih da su špijuni. Oni poriču optužbe i pričaju

stavlja ga za vicekralja nad čitavim

Tora kaže da je Jaakov vidio da

Egiptom. Faraon Josefu daje kra-

ima mnogo… Raši pita: Što znači da

ljevski prsten i naročitu odjeću (po-

je vidio; ne bi li bilo točnije reći čuo?

novo odjeća!) i organizira mimohod

Raši daje odgovor da je Jaakov vidio

Raši kaže da su braća (neznajući)

Josefa gradskim ulicama kako bi se

u nekoj vrsti proročke vizije da u

izrekla proročku izjavu rekavši "Mi

Egipćani upoznali s ovlaštenjima

Egiptu vlada obilje. Raši dodaje da

smo svi sinovi jednog čovjeka". Na

koje kralj daje Josefu. Josef je dobio

to nije bila potpuno, posve jasno

svjesnoj razini, oni su govorili o se-

A-s’nat za ženu. (Neki kažu da je

proročanstsvo, jer Jaakov još uvijek

bi. No tvrdnja je posve istinita i ka-

ona bila Dinina kćer.) U dobi od 30

nije vidio da se na pozornici pojavio

da se njome obuhvati i Josef – Mi

godina, Josef je gospodar Egipta.

Josef. Prorok vidi samo ono što B-g

smo svi…

Josefu povijesti svoje obitelji i o svojim časnim namjerama.

A-s’nat rađa Josefu dva sina, prije godina gladi – Menašea i Efrajima. Zapazite da Faraon priznaje da je B-g izvor Josefove mudrosti. Očito, nisu svi egipatski vladari prezirali

B-ga Izraelovog kao što je to činio nasljednik ovog Faraona godinama kasnije. Iako je to izrečeno na način "podigao se novi kralj koji nije poznavao Josefa", možemo vidjeti da je novi kralj odlučio ne poznavati ni B-ga. Izgleda da se ovaj fenomen ponavlja u Židovskoj povijesti. Za priču o Hanuki značajan je odnos prema B-gu i narodu Izraela Aleksandra Velikog, u usporedbi s ne-

kim od njegovih nasljednika. R’vi’i – četvrta alija - 23 p’sukim – 41,53-42,18

želi da vidi, i razumije samo onaj dio viđenja koji doista i vidi. Gemara u Taanit kaže da je Jaakov

Sedam godina obilja dolaze kraju i

u ovoj fazi gladi još uvijek bio dobro

započinje glad. Sve su susjedne ze-

opskrbljen hranom. Svejedno, on ih

mlje poharane glađu, no Egipat se

je poslao u Egipat, kako ne bi pobu-

dobro pripremio. Josef upravlja ras-

dio zavist drugih. Kada drugi ne-

podjelom zaliha hrane i nagomila

maju, nemoj se razmahivati onime

veliko bogatstvo Faraonu.

što imaš.

Godina 14 3 Broj 10 Strana

Josef predlaže test njihove čestitosti – oni mu moraju dovesti svog najmlađeg brata. On ih zatvori na tri dana da "razmisle o tome". B’zot, ovime ćete biti provjereni. Josef kaže da će djeca Izraelova biti iskušana sa B’zot. Sa zot. Zot = 7 + 1 + 400 = 408. Tri glavna "sredstva" za postizanje oproštenja od B-ga su t’fila, t’šuva, cedaka. To je ono što kaStrana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

žemo u Musafu na Roš hašana i Jom

Jaakov jadikuje zbog gubitka Jo-

kipur. Neki mahzorim imaju drugi

sefa, i sada Šimona i objavljuje im

skup riječi otisnut iznad iznad ove

da neće riskirati da izgubi i Binja-

tri. Njih se ne izgovara, no one su

mina.

tu. Molitva = kol (glas). Pokajanje

sinovima da se vrate u Egipat, una-

pomaže com (post). A cedaka se vrši

toč (ili zbog) Reuvenovog apsurd-

s mamonom (novcem). Svaka od tih

nog prijedloga da njegovi vlastiti

riječi ima numerički zbroj 136.

sinovi budu ubijeni, ako se nešto

Šiši – šesta alija - 14 p’sukim –

100+6+30 = 90+6+40 = 40+40+6+50.

dogodi Binjaminu.

43,16-29

To što su gematrije tih sinonima je-

On odbija dopustiti svojim

Gemara kaže da se izrečeno pro-

Josef ugleda Binjamina i kaže

kletstvo mudre (pravedne?) osobe,

svom pratiocu (vjerojatno Menašeu)

čak i kad je izrečeno uvjetno, ostva-

da pripremi objed za sve njih. Braća

ruje (na ovaj ili onaj način). Reuven

se plaše Josefovog poziva, uvjereni

je ponudio da njegovi sinovi umru

da on ima veze s novcem koji im je

ukoliko se Binjamin ne vrati. Ponu-

prošli puta bio vraćen. Oni ispričaju

da je bila odbijena. A Binjamin se

Josefu što se desilo kako bi odvratili

vratio svom ocu. Svejedno, Reuven

njegovu srdžbu. Josef ih ospituje o

Hamiši – peta alija - 35 p’sukim –

je rekao što je rekao. Njegova "dva

njihovom starom ocu.

42,19-43,15

sina" odnosi se na njegova dva ne-

Braća se klanjaju Josefu, ispunja-

časna potomka koji doista jesu umr-

vajući na taj način bit njegovih sno-

li – Datana i Avirama. Moramo biti

va (a ovog puta u to je uključen i

krajnje oprezni što govorimo! (Ne

Binjamin). Josef zapazi Binjamina,

samo da su umrli na početku Kora-

raspituje se o njemu i blagosilja ga.

dnake govori o jednakom značaju pri traženju b-žanskog oproštenja. Zbrojite ih zajedno i doći ćete do 136+136+136 = 408. B’zot tiba-heinu – Ovako smo kušani – s Molitvom, Pokajanjem,

i

Djelima

milosrđa

bivaju kušana Djeca Izraelova.

Josef im kaže da će jedan od njih ostati kao talac (Josef odabire Šimona, kako bi razdvojio opasni tandem kojeg čine Šimon i Levi), a ostali se vraćaju u Kanaan da dovedu "malenog" u Egipat. Braća iskazuju iskreno žaljenje zbog onoga što su učinili Josefu (smatrajući da je ono što im se sada događa kazna za to). Reuven kaže nešto poput "što sam vam govorio". Nitko od njih nije svjestan

da Josef sluša i razumije njihov raz-

■

hove pobune, već se i ranije o njima govori kao o umrlima. B-g kaže Mošeu da se vrati u Egipat stoga što su

Š’vi'i – sedma alija - 22 p’sukim – 43,30-44,17

oni koji su ga proganjali umrli. Raši

Josef jedva suzdržava svoje emo-

kaže da to označava Datana i Avi-

cije. On ponovo nasamo plače, ope-

rama, koji su osiromašili i smatralo

re lice i vraća se braći. Na objedu,

ih se mrtvima – oni su umrli dva

on braću posjeda po starosti (što ih

puta!)

uznemiri – "Kako on to može znati?"). Daje im darove, Binjaminu više

govor. Josef odlazi nasamo i plače

Glad u Kanaanu jača, te Jaakov na

(zbog toga što braću stavlja u takvu

koncu pristaje Binjamina povjeriti u

situaciju). Josef zapovijeda da nji-

Judine ruke za ponovni put u Egi-

(Josef stvara priliku za ljubomoru,

hove vreće napune hranom i da im

pat. Jaakov im daje dvostruko više

tako da braća budu dovedena u

se vrati i njihov novac.

novaca nego što je potrebno, te šalje

sličnu situaciju kao ranije. Ovo pri-

darove najfinijih začina "Egipat-

prema teren za "potpuno" pokaja-

skom vođi". Jaakov blagosilja svoje

nje. Čini li on to svjesno, podsvje-

sinove; oni se vraćaju u Egipat i do-

sno, vođen od B-ga…?)

Kada svaki od braće otvori svoju vreću, uplaše se kada tamo nađu svoj novac. Vrate se Jaakovu i izvijeste ga o tome što se dogodilo. Strana 4

od ostalih.

laze pred Josefa.

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Sljedeće što naredi je da se hrana i

da svi ostanu kao robovi. Josef in-

dogode iste (ili vrlo slične) okolnosti

njihov novac stave u njihove vreće,

zistira da samo Binjamin treba osta-

kao kada je bio počinjen prvobitni

a da se njegov (Josefov) specijalni

ti; ostali se imaju vratiti svom ocu.

grijeh.] Hoće li to braća prepoznati

pehar stavi u Binjaminovu prtljagu.

Deja vu pred njihovim očima! Još

kao priliku da se spase i reći da nemaju snage išta učiniti, ili će se

On otpusti braću da krenu u Ka-

jednom, braća mogu otići Jaakovu –

naan, a potom šalje svog "čovjeka"

bez jednog od Rahelinih sinova i

za njima da ih optuži da su ukrali

iznijeti mu olakotne okolnosti. A

pehar. Braća se zgranu na tu optu-

ovog puta, bila bi to istina! Bez lu-

žbu i daju riječ da ako se pehar nađe

kavštine, kao što je to bilo s Josefom.

među njima, onaj koji je "kriv" neka

Ovo stvara podlogu za istinsku

umre, a ostali će postati Josefovi ro-

t’šuva. [Rambam, u svojoj knjizi

U standardnom stilu "neizvjesno-

bovi. Josef ponudi da rob postane

Hilhot T’šuva, iznosi različite ele-

sti", parša završava s tim pitanjem.

samo onaj koji je kriv; ostali mogu

mente t’šuva. Potom on uvodi kon-

Moramo ostati podešeni na istoj

slobodno otići. Potraga otkriva da

cept t’šuva g’mura – potpune t’šuva,

frekvenciji za slijedeći tjedan kako

se pehar nalazi kod Binjamina. Je-

za koju on kaže da se može jedino

bismo doznali odgovor. ■

huda, kao glasnogovornik, ponudi

postići (ili barem prepoznati) ako se

Godina 14 5 Broj 10 Strana

usprotiviti

zagonetnom

vladaru

Egipta i biti spremni boriti se za Binjamina? I ovaj puta, to će biti jednostavnije učiniti, jer nisu učinili

ništa pogrešno.

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vaješev ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Rambamov drugi princip: Ne uključuje se obavezno sve što se hermeneutički izvodi Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

"Hermeneutika" je povezana s umijećem interpretacije Biblije. Trinaest pravila Rabi Jišmaela za tumačenje Tore, koja se govore svakog jutra kao dio predmolitava, često se nazivaju "hermeneutičkim zakonima". Drugi talmudski učenjaci imali su popise s više ili manje takvih zakona (Hilel je imao sedam pravila, Rabi Eliezer b. Josi HaGalili imao ih je 32), no oni su zapravo rezali istu tortu na različit broj kriški. Među hermeneutičkim procesima nalaze se elementi poput "kal v'homer" (logičan zaključak, primjerice, da osoba koja može podići 50 kilograma zasigurno može podići 20 kilograma) i "gezera šava" (tradicija važnosti iste riječi koja se koristi u različitim kontekstima). Neki zakoni koji proizlaze iz upotrebe tih hermeneutika su biblijski, dok su drugi rabinski. (Ovi prvi su potpore teksta primljenih tradicija, dok drugi mogu biti izravno doneseni propisi). Kao i kod rabinskih "micvos", kao što je čitanje Megile (kao što je objašnjeno u Načelu #1), neki su raniji učenjaci možda pogriješili pretjeranim kompenziranjem, što je dovelo do toga da su u svoj popis uključivali stvari koje se zapravo ne nalaze među 613

micvos. Rambam daje primjer: Pesahim 22b raspravlja o mogućnosti da svako pojavljivanje riječi "es" u Tori može značiti uključivanje još nečega. Rabi Akiva kaže da u Pnz 6,13 ("es G-spoda, svog B-ga, ćeš poštivati"), naizgled suvišna riječ uključuje obvezu iskazivanja primjerenog poštovanja učenjacima Tore. Međutim, Rambam nas upućuje da obveza poštovanja učenjaka nije jedan od 613 micvos. Slično tome, dodatna riječ "es" u Izlasku 20,12 ("Poštuj es svog oca i es svoju majku") može uključivati vlastitog muža, starijeg brata ili pomajku (kao u Kesubos 103a), ali to nisu zasebne micvos. Ako bi tko uključio sve hermeneutski izvedene zakone, micvos bi bilo na tisuće! I sasvim je svejedno je li Moše osobno bio taj koji je dao tumačenje. Rambam navodi Talmud u Temura (16a) da je 1.700 takvih obrazloženja zaboravljeno tijekom razdoblja žalovanja nakon Mošeove smrti. (Bez sumnje, bilo je mnogo, mnogo više takvih pouki kojima nas je podučio Zakonodavac, a koje nisu zaboravljene!)

Pa tako, zakoni izvedeni obrazlaganjem, iako mogu biti biblijski, ne nalaze se nužno među 613 micvos. Jedine takve stvari koje mogu biti uključene su one koje su bile dio prihvaćene tradicije, za koje je egzegeza samo podrška, a ne izvor te prakse.■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 34. Pozitivna je zapovijed počinuti od rada na prvi dan Sukota kao što Pismo kaže, Na prvi dan, sveti sabor (Vajikra 23,35). Zakon za njega isti je kao zakon za prvi dan Pesaha (§25). Ovo se primjenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

35. Pozitivna je zapovijed boraviti u suki [kolibi ili sjenici s krovom od pruća, i sl.] svih sedam dana blagdana

jikra 23,42). Svih sedam dana blagdana, treba jesti, piti i živjeti u suki, i po danu i po noći. Svih sedam dana čovjek treba učiniti svoj dom povremenim mjestom, a svoju suku stalnim mjestom. Zabranjeno je jesti redovni obrok izvan suke; prve večeri obaveza je u suki pojesti barem komad kruha veličine masline. Nakon toga, ako netko želi jesti kruha, treba ga jesti u suki; ako želi jesti voća, može ga jesti izvan suke. Malo dijete koje je doraslo da ga se može podučavati ima obavezu prema zakonu učenjaka. Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, za muškarce ali ne i za žene. ■

kao što Pismo kaže, Boravit ćeš u sjenicama sedam dana (VaStrana 6

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. vidi 141,8 i 142,1-2. Mora se čitati iz pravilno

Dio I: Orah hajim

napisanog

svitka

Tore

(143,2-3; 144,1). O tome što učiniti

Poglavlje 8 – Čitanje Tore

ako čitatelj učini pogrešku vidi

Ponedjeljkom, četvrtkom i subo-

142,1, a o tome što učiniti ako se

tom poslijepodne se čita Tora, a či-

nađu pogreške u svitku Tore pogle-

tanje započinje odmah iza dijela koji

dajte 143,4; u vezi donošenja svitka

je pročitan u subotu ujutro (135, 1-

Tore grupi ljudi kako bi mogli čitati

2). To je čitanje podijeljeno u tri di-

iz nje vidi 135,13 i 584,3. U sluča-

jela, no može se načiniti više dije-

jevima kada se dva ili više dijela

lova ako se održava neko vjerska

čitaju iz različitih dijelova Tore,

proslava (135,1). Te dijelove čitaju

trebalo bi ih čitati iz drugih svitaka

Kohen, Levit i Izraelac (135,3). U

Tore, vidi 144,3-4. Bilo je uobičajeno

vezi iznimaka od ovog redoslijeda,

prevoditi

na primjer, ako Kohen nije prisutan

redak, ali to se više ne čini, vidi

ili nije u stanju čitati, vidi 135,4-13.

145,1-3. Zajednica treba stajati (vidi

Na šabat i blagdane, kada se čitaju

146,4) i pažljivo slušati čitanje, ne

dodatni odlomci, vidi 135,4,10; 136,

baviti se stvarim nevezanim uz to i

■

[na

aramejski]

svaki

1; 141,6 u vezi osoba koje ih čitaju.

pozvana otvara Toru, nalazi mjesto

ne smije se izaći za vrijeme čitanja,

Čitanje mora biti dugo najmanje de-

gdje treba započeti čitanje, kaže Ba-

vidi 146,1-3.

vet ili deset uzastopnih (vidi 144,1-2)

rehu i blagoslov "... koji nas je iza-

redaka (vidi 137,1), i svaka osoba

brao ..." (držeći Toru, ali ne gleda-

mora pročitati najmanje tri retka

jući u nju), čita odlomak, zatvara

(137,2); u vezi pogrešaka vidi 137,3-

Toru, i izgovara blagoslov "... koji

6. Čitanje svake osobe treba zapo-

nam je dao istinitu Toru ..." (139,4-

četi i završiti s pozitivnom temom, i

11). U vezi ponavljanja blagoslova u

ne smije započeti ili završavati samo

slučajevima pogreške vidi 140,1-3 i

jedan ili dva stiha od pasusa, vidi

143,4, u vezi odgovora "Amen" na

138,1.

blagoslove vidi 139,6 i 141,5. Osoba

Dopušteno je čitati samo onima

koja je pozvana da čita mora stajati

koji su pozvani, vidi 139,3. Čovjek

(vidi 141,1), i netko drugi bi još

kojega se poziva treba biti u stanju

trebao stajati pored nje (vidi 141,4).

pravilno čitati. S obzirom da on

On mora na bimu (platformu s koje

možda to nije u stanju, čitanje vrši

se čita Tora) otići najizravnijim

čitatelj Tore, a osoba koja je pozvana

putem i ne smije otići s nje sve dok

prati ga riječ po riječ (vidi 135,4,13;

ne dođe sljedeća osoba, vidi 141,7.

139,1-2; 141,2-3; 143,5). Osoba koja je Godina 14 7 Broj 10 Strana

Kada se svitak Tore izvadi iz Kovčega kako bi se iz njega čitalo, predmolitelj izgovara "Neka je veličano ..." a zajednica odgovora: "Uzvišen ...", vidi 134,2. Po završetku čitanja, svitak se podiže i prikazuje zajednici koja kaže "Ovo je

Tora ..." (134,2). Svitak se potom namota i prekrije, vidi 147,1-6. Čitanje iz Proroka, ili iz drugog svitka Tore, ne smije započeti sve dok se prethodni svitak ne namota, vidi 147,7-8. Zajednica ne smije otići sve dok svitak Tora ne bude pospremljen te ga oni trebaju ispratiti na njegovo mjesto (vidi 148,1; 149,1). ■

Toru treba čitati ispravno i točno, Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Liječi li vrijeme sve rane? Josef se ponovno susreće sa svojom braćom u Egiptu, više od dvadeset godina nakon što je bio prodan. Te su godine bile ispunjene kušnjama i nevoljama, no one završavaju pobjedonosnim usponom na vlast. Nakon što ponovno vidi svoju obitelj, što Josef osjeća? Je li ispunjen gorčinom ili su vrijeme i sreća koja ga je pratila učinili da njegova ljutnja izblijedi? Traži li on osvetu ili je spreman oprostiti?

•

•

Što od gore navedenoga po vašem mišljenju motivira Josefove postupke prema njegojoj obitelji nakon što su došli u Egipat? Kako pomiriti s jedne strane Josefovo oštro postupanje i podmetanje Benjaminu, s njegovim istodobnim davanjem darova i vraćanjem novca njegove braće, s druge strane? Koliko ima istine u izreci "vrijeme liječi sve rane"? Da ste bili na Josefovom mjestu, biste li mogli ostaviti prošlost iza sebe? Koji bi vam osjećaji bili najsnažniji?

položaj koji će mu omogućiti da štiti svoju naciju? Treba li cilj vođe u dijaspori biti puko preživljavanje ili pak aktivno promoviranje njihovih vjerovanja i religije? Kako je svatko od njih, Josef, Ester i Daniel, odgovorio na ova pitanja?

•

•

Što svaka priča podučava o životu pod tuđom vladavinom, i konkretnije, što znači biti Židov na vodećem položaju u izgnanstvu? Mogu li se izazovi s kojima su se suočavali biblijski protagonisti usporediti s izazovima s kojima se susreću vođe danas ?

•

Je li opravdano da vođa pogazi svoje Židovske vrijednosti kako bi zadržao svoj

Strana 8

•

U rabinskoj literaturi Josef se često naziva "‫מעסף ״דצ מק‬." No, neki komentatori sugeriraju da se Josef u Egiptu zapravo počeo asimilirati. S kojim se opisom slažete? Koje dokaze možete dati za svako od ovih gledišta?

•

U kojoj je mjeri Josef osobno odgovoran za mržnju koju su njegova braća gajila prema njemu? Uči li on iz svojih pogrešaka dok se priča razvija?

•

Josef svom sinu daje ime Menaše, "‫״א ״כל‬ ֶ ‫״אל ִֹּדמם‬ ֱ ‫ַש ִּנמ‬ ַ ‫ִּכמ ״נ‬ "‫״ָאבי‬ ‫ִּ״‬ ‫״במ‬ ֵ ‫ ֲ ָ ִּלמ ״עְ ֵא ״כל‬. Da li to ‫״‬

Što ljude navodi da odstupe od svoje vjere ili da joj se vrate?

Čovjek izigrava B-ga

•

Prema Rambanu Josefovi postupci u Egiptu bili su vođeni željom da ispuni svoje snove. On smatra da su snovi neka vrsta proročanstva i da je čovjek koji je dobio takvo znanje dužan izvršiti volju Hašema. Abarbanel osporava tu pretpostavku tvrdeći da je odgovornost Hašema, a ne čovjeka da dovede do ostvarenja proročanstva. S kim se vi slažete?

•

Sam Abarbanel tvrdi da je Josef nanosio patnju svojoj braći kako bi im pomogao da postignu pokajanje za svoje grijehe prema njemu. Josef je želio da oni budu kažnjeni na ovom svijetu, kako bi ih poštedio teže kazne u Svijetu koji će doći. Je li kažnjavanje braće išta više Josefov posao od ispunjenja proročanstava?■

Josef Pravednik?

Vođe u izgnanstvu Priče o Josefu, Megilat Ester i Knjiga Daniela događaju se u izgnanstvu i ne iznenađuje da međusobno sadrže mnogo podudarnosti .

Kako u priči o Josefu tako i u Megilat Ester, Hašem djeluje iza kulisa, skriveno, dok je u Knjizi Daniela njegova čudotvorna intervencija otvoreno pokazana. Što bi mogao biti razlog za tu različitost? Mislite li da je Hašemova providnost, općenito govoreći, manje uočljiva u izgnstvu nego u Izraelu?

ukazuje da je Josef aktivno odlučio okrenuti leđa svojoj obitelji i nasljeđu? Kako se (ako se uopće) promijenio Josefov vjerski identitet tijekom njegovog boravka u Egiptu?

■

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Život je jedno veliko čudo Josip je bio prodan kao rob. Su-

da koliko god bilo loše, izbavljenje

pruga njegovog poslodavca pokuša-

je možda upravo tu iza ugla. I tako

la ga je zavesti, ali on se odupro nje-

često smo bili u pravu.

nim pokušajima. Kakvu je nagradu

Bilo bi lako predati se pred Grci-

dobio za to? Bio je bačen u najdu-

ma, bilo bi lako očajavati. Ali Maka-

blju i najmračniju tamnicu koja je

bejci su se izabrali nadati. I zbog iz-

postojala – bio je to Devil’s Island

bora male grupice ljudi, Židovski

njegova vremena. Konačno, pojavio

narod je opstao do danas.

se tračak svjetla faraonov peharnik obećao je da će iznijeti Josipov slu-

Virus, terorizam, nuklearno oru-

čaj pred faraona. Ali prošle su još

žje, recesije pred nama, svijet kojem

dvije godine i ništa se nije promije-

nije stalo—možda živimo u vrijeme

nilo. Ako je ikada postojalo vrijeme

u kojem naša budućnosti ne izgleda

da čovjek počne očajavati, to je zasigurno bilo ovo. Čitav svoj život

napustiti tamnicu. Nekoliko sati

posvetio je tome da bude dobar i

kasnije, on je upravljao čitavim Egi-

pošten čovjek i što je primio zauz-

ptom.

vrat za svoje napore? Mržnju, ropstvo, nezahvalnost i osvetu.

■ iza blistava. No, izbavljenje je tu

ugla ako izaberemo vidjeti svijet na taj način.

Očajanje nije židovska ideja jer se Kratka misao

stvari uvijek mogu promijeniti. Si-

Rabini nam kažu da 'B-žje izbav-

tuacije često izgledaju beznadno, ne ali okol-

Što je jednom nesreća, dru-

ljenje može doći za treptaj oka." I

vidimo nikakvog izlaza

tako je oko trepnulo i faraon je us-

nosti se mogu promijeniti i ta pro-

nio san, nitko ga nije mogao protu-

mjena može biti trenutna. Židovi bi,

mačiti; faraonov peharnik spome-

više od ikoga drugog, to trebali

Nema gotovo ničega na svi-

nuo se hebrejskog roba; Josip je po-

znati. Tijekom dvije tisuće godina

jetu od čega netko ne bi imao

gom je dobrobit (Berešit Raba 38,10)

zvan; snovi su protumačeni, Josip je

koristi. Liječnici zarađuju za

očito bio pravi čovjek da preuzme

život od ljudi koji su bolesni,

upravljanje, Josipu je dana moć od-

a pogrebnici od sprovoda. Ka-

mah do faraonove. Odjeven u kraljevsku odjeću, on paradira Egiptom i gdje god susretne velika mnoštva zaustavi se da ih pozdravi. Rabini kažu da je njegova ljepota bila tolika

Očajanje nije židovska ideja jer se stvari uvijek mogu promijeniti.

da dionice padaju to znači da će ih netko jeftino kupiti.

Rušenje je prilika za ponovnu izgradnju. Da, na kraju uvijek postoji

da bi se žene penjale na krovove da .

neto rast ili propast, no netko

Josip se prometnuo iz najnižeg i

će uvijek izvući korist, tako

ga bolje vide.

najprezrenijeg od svih ljudi, u naj-

progonstva i patnji, prošli smo kroz

da se u svakoj situaciji nalazi i

moćniju i najutjecajniju osobu čita-

mnoga vremena kada smo se lako

prilika.■

vog svijeta ..... u nekoliko sati. Tre-

mogli prepustiti očaju. Ali mi smo

nutak prije nego li je bio pozvan,

se oduvijek nadali i sanjali o boljim

nije mogao ni zamisliti da će ikada

vremenima koja dolaze, uvijek znali

Godina 14 9 Broj 10 Strana

Strana 9

Rabbi David Stav:

Uvijek ostajemo braća Jedan blagdan koji izraelsko dru-

usamljenošću koju čovjek osjeća ka-

svjetlost stvaranja. Međutim, halahi-

štvo veoma voli je Hanuka – jedin-

da se vrati u mračan dom u kojem

čki autoriteti napisali su da nam je

stveni festival. Što taj blagdan čini

nema struje. U pred-modernoj eri,

zabranjeno korištenje tog svjetla za

tako omiljenim? Praznici koji pada-

kada je svjetlost svijeće bila skupo-

bilo koju aktivnost – čak i za učenje

ju usred školske godine koja je za-

cjen komoditet, ljudi su svijeće kori-

Tore. Te upute čine se dijametralno

počela prije par mjeseci, nekoliko

stili štedljivo i znali su da će većinu

suprotnima, no istina je da zapravo

slobodnih dana za učenike i stu-

noći provesti u mraku. Čovjek bi

nadopunjuju jedna drugu.

dente? Kalorične krafne?

sretao svoju ženu i djecu u potpu-

To je antropološko pitanje bez jednostavnog

odgovora,

ali

da

budemo iskreni, Židovi vole Hanu-

nom mraku i ne bi bio sposoban jasno ih vidjeti zbog nedostatka izvora svjetlosti.

Mi ne želimo koristiti to svjetlo

svijeća za neke praktične svrhe. No, ta svjetlost simbolizira naše nade i ublažava naše frustracije. Ona je

ku još od davnih vremena. Prije go-

To nije samo tehnički opis. Ta ru-

temelj naše vjere u sposobnost da

tovo tisuću godina, u zaključku

tina vodila je također i do sumorno-

dosegnemo nove visine. Zato se od

knjige

halahot za

sti ljudske psihe. Čovjek koji živi u

nas traži da duboko razmišljamo

Hanuku, Majmonides je napisao da

tami, čezne za svjetlom. Za njega,

nad tim svjetlom, mirno i spokojno.

je "micva paljenja svijeća za Hanuku

tama predstavlja ništavilo i očaj.

To nas ispunjava nadom i optimiz-

izuzetno omiljena". Postoje oni koji

Žudi za svjetlom, i za vremenom

mom dok se približavamo teškim

se čude zašto je Majmonides oda-

nade.

zimskim danima koji nas očekuju

koja

sadrži

brao halahičku micvu nazvati "omiljenom". To je, na kraju krajeva, reli-

gijska zapovijed, a ne neka slobodna aktivnost. Svijeće: Priča o čovječanstvu Međutim, možda naklonost koja se osjeća prema tom blagdanu izvire negdje drugdje. Nalazimo se usred

I tada, usred najveće tame, kad je

■

nakon blagdana.

zima u punom jeku, on uhvati trag

U knjizi Izreka (20,27), čitamo:

svjetlosti. Topla zraka svjetla svijeće

"Hašemovo svjetlo je ljudska duša".

osvjetljava tamu i zastrašujuće noć-

Svijeća je izraz cijelog seta vrijed-

no nebo. Prvi dar je dar nade i vjere

nosti

u dane koji dolaze. Nekoliko riječi

bićima i zato smo s njome toliko

ohrabrenja za potištene i obeshra-

povezani. Svijeća je naša priča –

brene.

priča o čovječanstvu.

ukorijenjenih

u

ljudskim

zime. Noći su duge i hladne pa nam

Majstori kabale opširno su pisali o

Glavna radnja parše Mikec je priča

ne treba razigrana mašta kako bi-

vrijednosti kontemplacije nad tim

o Josefovom izlasku iz zatvora u

smo se poistovjetili s melankolijom i

svjetlom svijeće, koje u sebi sadrži

koji je strpan zbog lažnih optužbi Potifarove žene. Kasnije u parši, učimo više o Josefovom otuđenju od njegove braće. Dvojica faraonovih slugu boravila su u zatvoru zajedno sa Josefom: glavni peharnik i glavni pekar. Obojica su usnula san, a Josef je te snove uspješno protumačio. I sam faraon je usnuo dva sna koja su ga duboko uznemirila. Prvi o mršavim kravama koje su progutale debele krave, a drugi o kržljavim snopovima žita koji su proždrli one debele. U oba slučaja, slabo je nadvladalo jako.

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Uvijek ostajemo braća

Glavni peharnik sjetio se Hebreja

onaj koji je oplakivao svog voljenog

koji mu je u zatvoru protumačio san

sina za kojeg je mislio da ga je rastr-

i predložio faraonu da iskoristi nje-

gala divlja zvijer.

gove usluge tumačenja snova. Faraon se složio s time te je naredio da Josefa dovedu iz zatvora. Naravno, Josef je uspio u tumačenju snova i čak ponudio svoje praktične savjete glede preživljavanja gladnih godina koje su snovi predviđali. Faraon je

impresioniran Josefovom umješno-

što nije pokušao reći svom ocu gdje

tanje jesu li oni naučili nešto iz svoje

je? Mnoga tumačenja pokušavaju

pogreške i žele li ju pokušati ispra-

analizirati i razumjeti Josefova raz-

viti. Oni će biti testirani kada njihov

mišljanja. Tekst Tore ne upućuje nas

brat bude optužen za krađu i bačen

na motive koji su stajali iza njegovih

u zatvor. Što će oni učiniti? Hoće li

postupaka.

pomoći svom bratu bez oklijevanja, ili će ga prepustiti njegovoj tužnoj sudbini? Josef je bio spreman ostaviti svog

svog namjesnika.

Bliski Istok zahvatila ozbiljna suša koja je natjerala Josefovu braću – koja su živjela u zemlji Izrael – da pođu u Egipat kupiti hranu. Josef ih je prepoznao, optužio ih je za uhođenje i, nakon rasprave, otpustio ih

kući inzistirajući da mu dovedu svog najmlađeg brata, Binjamina.

Josefa i ozbiljno ga povrijedila. Ali pogreške se događaju. Pravo je pi-

kreativnošću, te ga postavlja kao

harala Egipat i, zapravo, cijeli je

Braća su zaista sagriješila protiv

Nije li Josef bio svjestan toga? Za-

šću tumačenja snova i njegovom

Dio sna bavio se glađu koja je po-

njega.

Glavna tema kojom se naši mudraci bave u ovoj parši je razumijevanje Josefovog ponašanja prema njegovoj braći, a osobito prema njegovom ocu.

Jaakov oklijeva pustiti braću da

oca u očaju dvadeset godina ako će to značiti da će biti u mogućnosti uistinu ujediniti obitelj. On je želio vidjeti koliko su Leini sinovi spremni učiniti za Rahelinog sina – sina iste one Rahel koja je mučila njihovu majku. Jesu li naučili lekciju iz prodaje Josefa? Jesu li shvatili da

čak i ako brat ide drugačijim putem, postoje neke granice u odnosima među braćom koje se ne bi trebale prelaziti?

odu još jednom, bojeći se što bi se

Ljudi ne prodaju svoju braću i

moglo dogoditi Binjaminu, i tek

svakako ih ne pokušavaju povrije-

nakon što Jehuda ponavlja svoje

diti. Josef, koji želi ujediniti obitelj,

obećanje, Jaakov se slaže s time da

Josef je nesumnjivo povrijeđen

ih pošalje natrag u Egipat. Nakon

onime što su mu braća učinila. On

njihovog drugog posjeta Egiptu,

nikada nije zaboravio kako su se

Josef naređuje da se srebrni pehar

urotili da ga ubiju, a zatim napravili

Tijekom povijesti, morali smo se

potajno stavi u Binjaminovu vreću,

kompromis između sebe prodajući

suočiti sa vanjskim suparnicima i, u

te zatim optužuje braću za krađu.

ga kao roba karavani Išmaelita. On

nekim slučajevima, postojala su

se pita može li opstati ijedna obitelj

unutarnja previranja oko najboljeg

u kojoj jedan brat želi ubiti drugoga.

načina borbe. Lekcija koju je Josef

Glavna tema s kojom se naši mudraci bave u ovoj parši je razumijevanje Josefovog ponašanja prema

Josef ima samo jedan način da

njegovoj braći, a osobito prema nje-

odgovori na ta pitanja. On će tes-

govom ocu. Josef nije vidio svog oca

tirati ponašanje braće prema nji-

više od dvadeset godina, i tokom

hovom najmlađem bratu, Binja-

tog vremena, nije pokušavao s nji-

minu, koji je rođen od iste majke

me stupiti u kontakt. Ne treba nam

kao i Josef. Pokušat će doznati osje-

bogata mašta kako bismo razumjeli

ćaju li oni solidarnost s njime i jesu

pustoš koju je osjećao stari otac,

li spremni svoje živote žrtvovati za

želi se pobrinuti za to da ta nova veza bude iskrena i snažna.

naučio svoju braću i nas je da, čak i kada se ne slažemo, i čak i kada se svađamo, mi ostajemo braća i moramo preuzeti odgovornost čak i za grijehe svoje braće. U svakom slučaju – brata ne odbacujemo. Neka biste bili blagoslovljeni! ■ Prevela Anja Grabar

Godina 14 11Broj 10 Strana

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Zašto Josip, potkralj Egipta, nikada nije kontaktirao svog ostarjelog oca? U ovotjednoj paraši, parašat Mi-

Josipova braća dolaze u Egipat ku-

autoritet u Egiptu, nijednom ne

kec, Josip, siromašni hebrejski dje-

piti hranu za svoje obitelji. Na taj se

kontaktira svoju obitelj u Kanaanu.

čak, rob, koji je trinaest godina bio

način ispunio Josipov san o braći

Zapravo, čini se da Josip ne pokazu-

zatvoren zbog lažnih optužbi, izve-

koja mu se klanjaju. Josip, koji je

je nimalo interesa da se ponovno

den je pred faraona da protumači

dvadeset i dvije godine odvojen od

sjedini sa svojom obitelji ili čak po-

faraonove ezoterične snove.

obitelji, suočava se sa svojom bra-

sjeti svog ostarjelog oca, koji već

ćom i optužuje ih da su špijuni. Pa-

dvadeset i dvije godine tuguje za

Josipov uspon na vlasti u Egiptu

Josipom, misleći da je njegov voljeni

je meteorski. Nakon što je protuma-

sin mrtav.

čio faraonov san, imenovan je na drugo najmoćnije mjesto u Egiptu i dobio vlast nad cijelim Egiptom. Oženio se Egipćankom, koja rađa dvoje djece, Efrajima i Menašea. U iščekivanju Josipovog proročanstva o sedam godina obilja na-

Josip je u Egiptu pronašao ispunjenje koje mu je izmicalo dok je bio s obitelji u Kanaanu

■ povornostima svog rukovodećeg

ložaja i nije mogao pronaći vremena da posjeti oca u Kanaanu. Ali, Josip je sigurno mogao poslati osobnog jući za predstojeću glad, trebao je

di, izdaje se naredba da se prikupi

upozoriti svoju obitelj i obavijestiti

petina egipatskog uroda a hrana da se uskladišti za godine gladi koje će

raša završava drugim posjetom bra-

uslijediti. Kad stignu godine gladi,

će, a Josip optužuje svog brata Ben-

Josip preuzima ulogu osobnog do-

jamina da mu je ukrao pehar.

Zbog gladi, koja pogađa i Kanaan,

bio preopterećen zahtjevima i odgo-

glasnika svom ostarjelom ocu. Zna-

kon kojih slijedi sedam godina gla-

ziranja i distribucije hrane.

Može biti da je Josip jednostavno

Prošlo je sedam godina obilja i dvije godine gladi, ali Josip, najviši

ih da u Egiptu ima žita. Možda najuvjerljiviji razlog što Josip nije stupio u kontakt s obitelji je činjenica da se Josip osjećao duboko izdanim od njih. Ne samo da su ga braća prodala kao roba, već je zbog očevog "neodgovornog" roditeljstva Jakovljev dom postalo vrlo nefunkcionalan, što je dovelo do nesputanog

neprijateljstva

braće

prema Josipu. I kao što se Juda prethodno razišao od svoje braće (1. Mojsijeva 38), ne želeći imati nikakve veze sa svojom obitelji nakon što su ga optužili da je odgovoran za prodaju Josipa, tako je i Josip bio jedino kivan na svoju obitelj i nije imao želje da se ponovo poveže s njima. Tekstualni dokaz Josipovog aniStrana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Zašto Josip nikada nije kontaktirao svog oca?

moziteta prema njegovoj obitelji nalazimo u imenu koje Josip daje svom najstarijem sinu Menašeu, 1. Mojsijeva 41,51: ‫ַש ִּנמ״אֱ״‬ ַ ‫ ״ ִּכמ״נ‬,‫ַשד‬ ֶ ‫ם״ד ְב ֹוה״ ְ נ‬ ַ ‫״ש‬ ֵ ‫ף״א‬ ֶ ‫א״מֹוס‬ ֵ ‫עַיִּ ְק ָה‬ ‫ ״‬,‫״ָאבמ‬ ִּ ‫ל״במ‬ ֵ ‫״כ‬ ָ ‫״כל״ ֲ ָ ִּלמ״עְ ֵא‬ ָ ‫מם״א‬ ֶ ‫ל ִֹּק‬-. I Josip nazva prvorođenca Menaše, jer, "B-g je učinio da zaboravim sve moje

nevolje i sav dom oca mojega." Ime Efrajim, koje znači da je B-g učinio Josipa plodnim u zemlji njegove patnje, također sugerira da je u

kom proročanstva i smatrao je svo-

talac, kako bi svoju braću podvrg-

Egiptu pronašao ispunjenje koje mu

jom dužnošću osigurati da se oni

nuo testu odanosti u vezi Benjami-

je izmicalo dok je bio s obitelji u Ka-

ostvare.

na, testu na kojem su bijedno pali s

naanu.

Rabbi Hayyim Angel u svojoj eru-

Josipom.

Ideju da je Josip bio toliko ljut na

ditskoj novoj publikaciji "A Syna-

Abarbanel se ne slaže s Rambano-

svoju braću i svog oca, mudraci ne

gogue Companion" navodi brojne

vim prijedlogom, tvrdeći da Josipu,

smatraju dovoljnim razlogom da

druge uvjerljive razloge za Josipov

svemoćnom vladaru, nije bilo po-

Josip prekine sve veze s obitelji.

propust da "se javi doma". Rabbi

trebno da mu se Benjamin pokloni.

Stoga navode da su braća, kad su

Yehuda HaHasid tvrdi da Josip ni-

Umjesto toga, Josipu je bilo potre-

prodali Josipa, donijeli strogu za-

kada nije kontaktirao svog oca kako

bno da odmjeri kaznu za svoju bra-

branu da se otkrije ono što su učinili

bi se očuvalo jedinstvo obitelji. Uo-

ću mjerom za mjeru. Josip je morao

Josipu. Neki od komentatora suge-

stalom, kad bi se pokazao svojoj

biti okrutan prema svojoj braći, baš

riraju da je i Josipu, protiv njegove

obitelji to bi zauvijek uništilo obi-

kao što su i njegova braća bila okru-

volje, bilo zabranjeno kontaktirati

teljsku strukturu, jer bi Jakov saz-

tna prema njemu. Josip je optužio

oca ili otkriti gdje se nalazi. Razlog

nao punu mjeru perfidnosti koju su

svoju braću da su špijuni jer su oni

ove zabrane bio je omogućiti ispu-

njegovi sinovi upotrijebili protiv

njega optužili da širi loše glasine.

njenje znakovitog proročanstva da

Josipa.

Josip baci svog brata Šimona u tam-

će djeca Izraelova biti prognana u Egipat. Također se tvrdi da je Josip

morao biti odvojen od oca kako bi Jakov mogao biti kažnjen mjerom za mjeru za to što je na dvadeset i dvije godine napustio vlastite roditelje.

Ramban odbacuje kao razlog što

Josip nikada nije kontaktirao svog oca ideju da je bio prisiljen zakleti se na to. Ramban tvrdi da, osim što je

nicu, jer su njegova braća njega bacila u jamu. Benjamin je trebao biti

uzet kao rob, jer su njegova braća prodala Josipa u ropstvo.

želio vidjeti ostvarenje svojih prvot-

Sve ove pojedinačne radnje trebale

nih snova, i njegovu braća kako se

su se izvršiti kako bi bilo sigurno da

Očito, u skladu s učenjacima, Ha'-

klanjaju pred njim, Josip je također

su se braća istinski pokajala.

amek Davar sugerira da je pravi ra-

želio vidjeti jesu li se njegova braća

zlog što Josip nikada nije poduzeo

iskreno pokajala zbog onoga što su

korake da kontaktira svog oca bio to

mu učinila. Josip je morao stvoriti

da bi se ostvarili njegovi snovi. Josip

scenarij u kojem će Benjamin biti

Sve to ne bi bilo moguće da je Jo■

sip kontaktirao svog oca. Neka biste bili blagoslovljeni. ■

je svoje snove uvijek smatrao obliGodina 14 13Broj 10 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Snovi i njihovo značenje Zapanjujuća i nevjerojatna priča o Josefu nastavlja se u ovotjednoj parši. Nizom neobjašnjivih događaja Josef se nađe promaknut od kidnapirane žrtve i roba bačenog u zatvor te osuđenog na zaborav, u čelnog ministra Faraona i Egipatskog carstva. Josef sve to prima kao slijed koraka i svakako na to gleda kao na dio lanca događaja koji su se imali dogoditi, budući su bili određeni s Nebesa i prorečeni su mu u njegovim mladenačkim snovima. Onaj koji očekuje čuda očito nije posebno impresioniran kada se ona uistinu i dogode. Josefov unutarnji glas davno prije mu je rekao da je on predodređen da postane moćan i velik, tako da ga neobični događaji koji su ga snašli nisu mogli destabilizirati. Njemu je jasno da će postati vladarom nad ljudima i vođa svoje braće. Postoje mnogi slučajevi u povijesti čovječanstva i židovskoj povijesti u kojima su ljudi rano u svojim životima shvatili da su rođeni da postanu veliki i da imaju potencijal za izuzetno velika postignuća. Proroku Jirmijahuu bilo je rečeno, u njegovoj prvoj proročkoj viziji, da je već u

Strana 14

majčinoj utrobi bio određen da postane izraelski prorok. Svi su ljudi možda stvoreni jednakima, ali svjesni smo da nisu svi na ovaj svijet došli s jednakim sposobnostima i mogućnostima. Postati velik nije unaprijed određeno, mada okolnosti koje omogućuju čovjeku da postane velik očito

Postati velik nije unaprijed određeno, mada okolnosti koje omogućuju čovjeku da postane velik očito jesu

jesu. Snovi koji su Josefa vodili u njegovoj mladosti i koji su ga uvalili u nevolje, da bi ga kasnije doveli do nevjerojatnog trijumfa, govorili su mu o mogućnosti, no nisu mu dali nikakve garancije da će se to i obistiniti. Jedino je Josef sam, svojim

vlastitim postupcima i genijalnošću, mogao dovesti obećanje tih snova do ostvarenja. Tako je isto i sa svima nama. Jedna od glavnih tema i pitanja u životu bavi se ostvarenjem potencijala čovjeka i pozitivnog korištenja životnih okolnosti koje su nam dodijeljene. Josefove riječi faraonovom službeniku dok je bio u zatvoru – "Ukrali su me iz zemlje Hebreja, ovdje nisam učinio ništa krivo, a evo sam zatvoren" – ne treba čitati samo kao žalopojku zbog životnih okolnosti koje su ga snašle. Ispravnije ■je reći da je to bilo utrđivanje činjenica na kojima je Josef gradio svoje nade za budućnost. On je zatražio službenika da ga spomene kralju i da ga oslobodi.

Josef u ovom naizgled slučajnom susretu sa službenikom u zatvoru vidi priliku da krene prema svom cilju i uspne se do veličine. Josef neće propustiti tu priliku, niti će pasti u očaj ili proklinjati sudbinu koja se tako okrutno poigrala s njime. Neće dozvoliti događajima niti okolnostima da ga ometu u izvršavanju i ostvarenju svojih snova i vizija.

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Snovi i njihovo značenje javljuje da Josef posjeduje u sebi B-žji duh. Bez tog duha, Faraon je potpuno svjestan, njegovi snovi nikada ne bi bili protumačeni u pravom svjetlu. U Psalmima čitamo da kada G-spod bude vraćao zarobljenike Ciona "bit ćemo kao oni koji sanjaju." Taj će san trebati protumačiti, a to tumačenje može doći jedino od onih ljudi koji se upravo vraćaju u Cion. A kako bi taj san bio ispravno protumačen, duh B-žanske svetosti i namjere mora počivati na tumačima – u ovom slučaju samim sanjarima osobno.

Umjesto toga, on će nastojati upotrijebiti i iskoristiti sve te okolnosti, kako bi svoje snove ostvario i postigao veličinu za koju je bio uvjeren da mu je namijenjena i obećana. Ova lekcija o ljudskoj hrabrosti vodila je Židovski narod tijekom duge noći našeg izgnanstva i rasijanosti. Mi se trenutno suočavamo s teškim situacijama i uznemirujućim događajima. Trebali bismo ih, na neki način, pokušati okrenuti u našu korist i ostvariti naš prastari san o Cionu i Jeruzalemu. Talmud nas uči da su značenja snova posve ovisna o onome koji ih tumači i tumačenju sna. Josef je bio rekao faraonovom peharniku i pekaru, "Tumačenje snova je u B-žjoj ruci." No ipak je otišao korak dalje i protumačio dva sna točno i vidovito. Očito, ono što je on podrazumijevao pod "u B-žjoj su domeni" jest da onaj koji tumači snove mora imati neku vrstu svete intuicije, unutarnji osjećaj o osobi čiji san tumači kako bi mogao protumačiti san. UnutarGodina 14 15Broj 10 Strana

nji glas je B-žji dar. Ovo je točno u medicinskim pitanjima gdje su neki liječnici pravi stručnjaci za postavljanje dijagnoze i njihov unutarnji glas ih vodi do ispravnih zaključaka u vezi karaktera bolesti neke osobe. Ovo isto tako vrijedi i za psihologe i terapeute za mentalno zdravlje. Mora da ih unutarnji glas vodi k tome kako pomoći osobi u nevolji koju imaju pred sobom. To je točno i u vezi velikih halahičkih sudaca, koji mnogo puta odluku donose kao rezultat snažne učenosti, ali i nepogrešive intuicije u vezi toga koje je ispravno rješenje za stvar koja im je iznesena. Josef je u sebi imao intuiciju, pa je stoga bio siguran da će njegova tumačenja faraonovih snova biti precizna i točna. Upravo se ta očigledna samouvjernost i sigurnost duha toliko dojmila Faraona, te time ubrzalo Josefov meteorski uspon na vlast u Egiptu. Faraon to priznaje time što iz-

B-g daje san, no tumačenje je na nama i našoj sposobnosti da dokučimo B-žje želje u toj stvari. Svaki je san – čak i san o obnovljenom i ponovo izgrađenom Cionu – podložan različitim tumačenjima. Mi koji u

današnje vrijeme živimo u Izraelu potpuno smo svjesni da ima ne samo različitih, već i proturječnih tumačenja onoga što san o Cionu i Jeruzalemu doista znači. Potreban je Sveti duh da bi se taj san razumio i da bi se njegovo obećanje ispunilo. B-g pred nas stavlja mogućnosti. Ono što mi činimo s tim mogućnostima je krajnje mjerilo našeg tumačenja sna. Josef ne samo da tumači Faraonov san već i predlaže što učiniti kako bi se njegovo obećanje i mogućnosti ostvarili. Zdrava intuicija koja je plod Židovskog iskustva i tradicije može nam pomoći da dođemo do ispravnog i najsmislenijeg ispunjenja našeg vjekovnog sna o Cionu i Jeruzaemu, miru i svetosti. Šabat šalom ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Različite životne zadaće zahtijevaju različite metode življenja Kao što je Josef predvidio Faraonu, strašna je glad zadesila čitavu zemlju. Odasvud su se ljudi spuštali u Egipat da kupe hranu koju je Josef mudro pohranio u godinama obilja. I Jaakov je uvidio da će uskoro morati poslati svoje sinove dolje u Egipat da nabave hrane za obitelj. Pasuk kaže [poglavlje 42, redak 1]: "Videći da u Egiptu ima žita, reče Jakov svojim sinovima: "lama tisrau" ["Što gledate jedan u drugoga]?" Tumačenje riječi "lama tisra-u" nije očito na prvi pogled. Raši kaže da ih je upitao: "Zašto upadljivo pokazujete pred sinovima Ezava i Jišmaela da još imate hrane? Jer u to doba, veli Raši, oni su još uvijek imali hrane. Ramban propituje Rašijev komentar: Sinovi Ezava i Jišmaela nisu živjeli u zemlji Kanaan! Oni su imali svoja vlastita područja na kojima su živjeli. Pa gdje se onda, pita on, taj kontakt između Jaakovljeve djece i njihovih rođaka, potomaka Ezava i Jišmaela, navodno desio? Ramban piše da je vjerojatno logičnije protumačiti uputu "Lo tisra-u" kao da se ne prave važnima pred obližnjim

kanaanskim stanovnicima.

zajedno s njegovom obitelji.

Međutim, sugerira Ramban – u obranu Rašijevog tumačenja – da su sinovi Ezava i Jišmaela možda morali putovati iz svojih zemalja dolje u Egipat da nabave hranu od Josefa, pa su na svom putu prolazili kroz zemlju Kanaan. Jaakov je rekao svojim sinovima da ne ostave dojam na svoje rođake kao da imaju obilje

Način na koji Ramban ocrtava Jaakova, kao osobu koja upozorava svoju djecu da glume oskudicu kako njihovi rođaci ne bi došli tražiti jelo – ne zvuči ni u njamanjoj mjeri kao govorimo o unuku Avrahama Avinu. Avraham je imao četiri ulaza u svoj dom kako bi svi putnici, u bilo kojem trenutku, mogli svratiti na jelo. Zar bismo od Avrahamovog unuka očekivali da spusti rolete kako njihovi vlastiti rođaci ne bi znali da su kod kuće?

Rav Simcha Zissel kaže da svatko treba znati koja je njegova vlastita zadaća u životu

Rav Simcha Zissel Brody donosi vrlo zanimljivu interpretaciju, ■ koja nas uči jednu važnu pouku. Rav Simcha Zissel kaže da svatko treba znati koja je njegova/njezina osobna zadaću u životu. Zadaća jedne osobe nije nužno ista zadaći druge osobe. Zadaća Avrahama Avinu bila je da u svijet uvede ideju monoteizma. Kako bi to postigao, Avraham je smatrao da je najbolji pristup, kako bi mogao izvršiti utjecaj na ljude svijeta, da ih dovede u svoj dom i omogući im da sjednu za njegov stol. Avraham bih ih tada nahranio, razgovarao s njima i pridobio ih za monoteizam. Avraham je znao da će, kako bi izvršio svoju zadaću, za svojim stolom morati imati puno društvenog taloga – neznabošce, idolopoklonike, ljude ne baš prvorazrednog karaktera. Međutim, to je bila njegova životna zadaća. On je dragovoljno prihvatio izazov, i bio je uvjeren da će se s njime moći nositi.

hrane i da ne pate od gladi kao i oni. Kada bi oni vidjeli da Jaakov i njegova obitelj imaju hrane mogli bi se pozvati k njima na hranu. Jaakov nije želio da u njegovu kuću zalaze sinovi Ezava i Jišmaela i objeduju

I Jaakov Avinu je bio osoba koja je postupala gostoljubivo i uslužno (baal chesed), no njegova je primarna zadaća bila nešto sasvim drugo. Njegova je zadaća bila da podigne 12 sinova tako da u budućnosti budu praoci Klal Jisraela. Odgajajući tu djecu, Jaakov je shvatio da ih mora zaštititi od strašnih i dekadentnih utjecaja vanjskog društva. Da bi Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

R. Yissocher Frand:

obavio svoju zadaću, Jaakov nije želio da sinovi Jišmaela i Ezava sjede za njegovim stolom. To bi izvršilo užasno negativan utjecaj na njegovu djecu. I moglo bi ugroziti njegovu životnu zadaću. 'To su bila plemenita djela moga djeda, primjerena i za svaku pohvalu. No što se mene tiče, zbog toga što je moja životna zadaća drugačija, "ja sada ne mogu činiti te stvari.' Ovo je sasvim nova ideja koja ima svoju praktičnu primjenu. Mesilas Yesharim započinje riječima "čovjek mora znati koje dužnosti ima na svom svijetu. (ma chovoso b'olamo)". Mesilas Yesharim to ne kaže kao apsolutnu (koje su to dužnosti čovjeka u njegovom svijetu), već kao subjektivnu tvrdnju (koje su njegove dužnosti u njegovom svijetu). Avrahamova zadaća bila je da "pod svoje okrilje dovede što je više moguće ljudi". Jaakovljeva je zadaća bila da "podigne 12-oro pravedne djece". Ono što je Avraham morao učiniti da ispuni svoju zadaću nije ono što bi funkcioniralo i za Jaakova, zapravo moglo bi na njegovu zadaću djelovati baš suprotno. Jaakov je smatrao da ne može dopustiti svojim vlastitim rođacima da objeduju za njegovim stolom, kako oni ne bi bili loš utjecaj na njegovu djecu. Rav Simcha Zissel nastavlja iznoseći još jednu novinu. Rav Simcha Zissel postavlja pitanje zašto Avraham nije dobio Jichaka sve dok mu nije bilo 100 godina i zašto Sara nije imala bebu sve dok joj nije bilo 90 godina. Rav Simcha Zissel daje odgovor, da se Jichak rodio dok su njegovi roditelji bili mlađi, oni ne bi mogli ugostiti polovicu svijeta za svojim stolom. Da su se morali baviti odgajanjem malenog sina u zdravoj atmosferi, morali bi vrlo pažljivo birati koga pozvaju u svoje šatore. Jednom kada je Jichak bio rođen,

Godina 14 17Broj 10 Strana

Različite životne zadaće i različite metode življenja

Avrahamovi su se prioriteti doista promijenili i on je sada morao štititi svoga sina. Nakon što je Avraham postao otac, sugerira Rav Simcha Zissel, njegov je stol vjerojatno postao manje otvoren za strance i strane utjecaje. B-g mu nije dopustio da ima sina sve dok prethodno nije ispunio svoju životnu zadaću prema ostatku društva. Najljepši dar u životu: Duševni mir Kad Josef dođe pred faraona, kralj mu kaže: "Čuo sam da znaš tumačiti snove." Poznato je da faraon nije imao ni najmanje strpljenja. Nije najbolje podnosio nekompetentnost (sjetite sudbine koja je zadesila pekara i peharnika zbog najsitnijih prekršaja). Faraon je bio tiranin i ubojica. Današnji su tirani mala djeca u usporedbi s faraonom. On se nije morao zamarati time što svijet misli o tome.

Unatoč takve reputacije, Josefova prva reakcija je da se suprotstavi faraonovoj tvrdnji i skromno objasni da bi samo B-g mogao dati Faraonu zadovoljavajuće objašnjenje njegovih snova. On je zapravo faraonu rekao: "Ja sam ne mogu učiniti ama baš ništa da ti pomognem. Morat ćemo vidjeti hoće li mi B-g dopustiti da ti protumačim snove ili neće." Odakle Josefu takav mir i hladnokrvnost? Odgovor glasi da je Josef suštinski primjer ba’al bitahona [osobe koja je potpuno sigurna da je sve što joj se događa djelo Ruku B-žjih]. S takvim stavom čovjek može biti siguran da se nema čega bojati. Nema potrebe za žurbom. Ne treba se brinuti. "Moja je sudbina u rukama Gospodara svemira." Chovos HaLevovs (Bachye Ibn Pakuda) piše da je glavna dobrobit ba’al bitahona—menuhas hanefeš [duševni mir]. Svi znamo koliko je te-

ško biti ba’al bitahon. Kad nekome financijska situacija ne ide na dobro, kada - B-že sačuvaj - dođe do bolesti u obitelji, vrlo je teško biti ba’al bitahon. No to daje ogromnu prednost. Najveća je prednost što se nema zbog čega brinuti. Istinsko spokojstvo koje svi volimo dolazi od Pouzdanja u Svemogućeg. Rav Matisyahu Solomon pita odakle je Josef uspio crpsti takvu snagu samopouzdanja. Rav Matisyahu Solomon odgovara citirajući pasuk u Paršas Vaješev: "I njegov gospodar vidje da je Hašem bio s njim i što god da je činio Hašem je dao da to preko njega uspije." [Bereišis 39,3] Raši komentira riječi "i vidje da je Hašem bio s njim" (ki Hašem ito) (na temelju Medraša, koji objašnjava kako je to Potifar uspio zapaziti o Josefu): "Hašemovo Ime mu je neprestano bilo na usnama" (šagur b'piv). Štogod da mu se događalo, on bi sebe hrabrio i rekao: "To je ono što Svemogući želi." To nisu bile tek prazne riječi. Josef je to ponavljao iznova i iznova, sve dok to nije izvršilo tako dubok utjecaj na njega da JE TO ZAISTA I MISLIO. Lako je pričati kada sve dobro ide. Druga je stvar činiti onako kako govoriš i živjeti kao da je sve dobro. Ako čovjek dovoljno govori na takav način, na kraju će razmišljati na takav način, i u konačnici, ako bude razmišljao na takav način, doći će do razine bitahona [povjerenja] u Svemogućeg kroz koju će uistinu postići spokoj i mir koji će mu omogućiti da se mirno suoči sa svim životnim tegobama. ■

Čovjek na kraju može stajati pred najmoćnijim ljudskim bićem na svijetu, a da pritom ne bude nimalo ■ zbunjen. On će biti opušten, znajući da Ribono šel Olam rukovodi svime i da će Njegova volja odnijeti prevagu. ■ Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Ako postoji problem, mora postojati i rješenje Tora kaže da je faraon ispričao svoj san svojim vidovnjacima, ali ga oni nisu mogli protumačiti. Raši kaže da faraon nije prihvatio njihova tumačenja. Rekli su mu da će osvojiti sedam zemalja i izgubiti sedam zemalja, da će imati sedam kćeri i da će sedam kćeri umrijeti. No, prihvatio je Josipovo tumačenje da će biti sedam godina obilja, nakon kojih će uslijediti sedam godina gladi. Zašto mu je Josipovo tumačenje bilo prihvatljivije? Vidovnjaci su mu predskazivali dobro i loše, ali mu nisu ponudili rješenje kako bi mogao ublažiti loše. Josip je predskazao sedam godina gladi, ali mu je i dao prijedlog kako može preživjeti tu glad. Kad se suočite s problemom za koji postoji rješenje, možete jasno sagledati problem i nastaviti se nositi s njime. Ako ne postoji očigledno rješenje, vi se dovedete u obrambeno poricanje, te čak uopće i ne vidite problem. "Ne griješi protiv svog djeteta": Razvod koji uključuje i djecu Na Tiša beav i Jom kipur čitamo kako su Rimljani pogubili sedam najvećih talmudskih učenjaka. Ovime je trebao biti iskupljen grijeh plemena koja su prodala Josipa u ropstvo. Talmud kaže da su nebeski anđeli prosvjedovali protiv ove nepravde, no B-g je rekao: "Šutite, ovo je moj ukaz!" Glavnu osudu ovog gnusnog grijeha iznio je Reuven, koji je rekao: "Nisam li vam rekao: 'Ne griješite protiv dječaka?'" (Postanak 42,22). Te riječi Tore još uvijek odzvanjaju: "Ne griješite protiv djeteta". Djeca nisu tražila da ih se donese na ovaj stresni svijet, svijet u kojem moraju podnositi brojne teškoće. I doista, Talmud kaže kako bi bilo bolje da čovjek nije ni stvoren (Eruvin 13b). Nevolje koje većina ljudi proživljava u svojim životima daleko nadmašuje njihova zadovoljstva. Ali iz kojeg god razloga donijeli djecu na ovaj svijet, moramo biti svjesni izuzetne odgovornosti koju to podrazumijeva. Svaki djelić naše savjesti diktira nam da jednom kad donesemo dijete na svijet, imamo obvezu osigurati djetetu sredstva za postizanje sreće. Mi svojoj djeci ne Strana 18

možemo dati sreću. Jedino što možemo učiniti jest da im pružimo klimu koja će pridonijeti da ona postignu svoju sreću. Najveća potreba koju djeca imaju je sigurnost, a to im pružamo kada u domu uistinu vlada mir i sklad, te kad djeca osjećaju da su roditeljima briga i ljubav prema njima na prvom mjestu u njihovom životu, a ne da to dolazi tek poslije nečeg drugoga, pa makar to bile i njihove vlastite želje. Kao što sam bio rekao na drugom mjestu, kad jednom donesete dijete na svijet, izgubili ste pravo da inzistirate na svojim vlastitim željama. Razmišljanje o tome što je najbolje za dijete dolazi na prvo mjesto. Razmirice između roditelji potkopavaju sigurnost djeteta i grijeh su protiv djeteta. "'Ne griješite protiv djeteta". Nažalost, neki brakovi ne funkcioniraju. Ako se par razdvoji, na umu im prije svega mora biti: "Što možemo učiniti da smanjimo utjecaj rastave braka na dijete?" Sva druga razmatranja, poput financijskih dogovora i skrbništva, moraju se ostaviti po strani, i sve se mora učiniti na način da trauma po dijete bude što manja. Sebični zahtjevi koji propuste uzeti u obzir učinak na dijete, najveći su grijeh. Nezamislivo je, ali ipak se dogodi, da se u gorčini razvoda roditelji koriste djecom kao oružjem. Korištenje djece kao ljudskih štitova u ratu je kršenje međunarodnog prava, a korištenje djeca kao oružja u bitci razvoda braka gnusni je zločin. S užasom reagiramo kad čujemo da neke životinje ubijaju i jedu svoje mlade. Koristiti dijete kao oružje kojim potpomažete svoje interese nije ništa manje odvratno! To stavlja čovjeka u položaj niži čak i od životinja, koje postupaju na osnovu instinkta i nemaju savjesti. Brak Yone i Esti imao je težak početak. Od samog početka, Yonah je morao sve imati pod kontrolom. On se protivio Estinoj želji da posjeti svoju majku, čak je kritizirao i njene telefonske razgovore. Pod krinkom financijske odgovornosti, Yonah je uspostavio potpunu kontrolu nad obiteljskim financijama. Esti nije mogla potpisivati čekove i nije imala kreditnu karticu. Radila je kao učiteljica i svoj ček predavala njemu. Iznosio je uvredljive komentare o njezinoj obitelji. Kada bi se Esti

požalila na njega svojim roditeljima, oni bi joj rekli da pokuša biti "ljubaznija" prema njemu, no sav Estin trud nije kod Yonaha izazvao bilo kakve promjene, već je njegova potreba za kontroliranjem eskalirala. Imali su sina, i Yonah je s djetetom izgradio čvrsti odnos. Dijete je počelo ići u ješivu sa šest godina. Kad je djetetu bilo osam godina, Yonah je počeo popuštati u svom jidiškajtu. Jednom prilikom je dječak rekao Esti da ga je otac odveo u restoran "u kojem su svi bili goji". Esti se užasnula i rekla Jonahu da želi razvod. U pregovorima, Yonah je htio da dijete bude kod njega svaki drugi vikend. Esti se nećkala, jer Yonah više nije držao Šabes, no Yonah je rekao da on ima jednako pravo podizati dijete kao i ona. Rekao■je da, ukoliko se ona ne složi da dijete bude kod njega svaki drugi vikend, on joj neće dati get. Kako bi dobila get, Esti se složila u vezi vikenda. Sin je išao u ješivu, gdje je naučio da je kršenje Šabesa pogrešno. Pričao bi Esti o tome što su on i njegov otac činili na Šabes, a Esti bi mu rekla da "mi ne smatramo da je to u redu". Dijete je izvijestilo kako je njegov otac rekao da je "majčin način ponašanja staromodan i da ti zakoni više nisu potrebni". Ovo je nedavan slučaj. Djetetu u ješivi ne ide dobro, i postao je hucpadig (drzak) prema Esti. Ne može se predvidjeti kakvo će to dijete na kraju ispasti, ali biti zbunjen u dobi od osam godina u vezi toga što što je ispravno a što pogrešno, i biti rastrgan između roditelja, ne daje dobre perspektive budućnosti djeteta. Esti je dobila svoj get, ali da bi to ostvarila, ona je zapravo žrtvovala duhovnu budućnost svog sina.

Djeca mogu patiti čitavog života zbog toga što njihovi roditelji vlastite potrebe stavljaju ispred potreba svoje djece. Ima li većeg grijeha od uništavanja budućnosti djeteta? Ako se brak raskine, medijacija je daleko poželjnija od sudovanja. U neprijateljskom sučeljavanju, ni odvjetnik ne pridaje potrebnu pažnju djeci. Medijator može predložiti načine kako zaštititi interese djece i pomoći roditeljima da se usredotoče na dobrobit djece. Nadajmo se da se može pomoći oboma roditeljima da zadrže pozitivan odnos s djecom unatoč odvajanju od njih. ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti D eset izreka (Aseret hadibrot) Kada je reb Šmelke Horovic došao u Nikolsburg, vođe zajednice ga obavijestiše da ondje imaju poseban običaj: od svakog novog rebea se očekuje da doda novo pravilo ili običaj u ljetopisu zajednice. Reb Šmelke ih je saslušao, nasmiješio se, ali nije ništa odgovorio. Kako je vrijeme prolazilo, a on još nije ništa dodao u

knjigu pravila, uglednici zajednice su ga sve češće podsjećali na običaj. Reb Šmelke je nastavio odugovlačiti i smišljati razne vrste izgovora. Konačno je njegov tajnik preuzeo stvar u svoje ruke i stavio otvorenu knjigu na njegov stol. Pored knjige je uredno složio pribor za pisanje. Reb Šmelke nije imao kuda, uzeo je olovku i jednostavno napisao Deset izreka (Aseret hadibrot).

V idimo da ljudi, po samoj svojoj prirodi, vjeruju u

nešto što je veće od njih samih. Taj osjećaj je ugrađen u sve nas; mi samo trebamo znati kako do njega doprijeti. Svakako znamo kako koristiti razum, zato što smo proveli čitav život razvijajući tu sposobnost – u školi, na poslu i u ostalim prilikama. Ali kako razvijati vjeru? Nije li to nešto što ili imate ili nemate? Mi smo svi rođeni s vjerom. Ona nije ni stečena, ni naučena; ona je naše najprirodnije stanje. Malo dijete, na primjer, jednostavno prirodno vjeruje. Ispričajte mu bajku i, premda "osjeća" da nije stvarna, ono će vam vjerovati. To ne znači da vjeru treba izjednačiti s dječjom naivnošću, lakovjernošću ili lijenošću. Isto tako, vjera nije odsustvo razuma. Vjera je snažna, pozitivna snaga u našim životima, ništa manji sastavni dio ljudske duše nego što je to sposobnost mišljenja i osjećanja. Vjera je naša sposobnost, koja prepoznaje istine beskonačno i razumom nespoznatljivo veće od nas samih, kako bismo ih mogli prihvatiti kao stvarne i relevantne.

Kad je završio s pisanjem, samo je kratko dodao: "Premda ih dobro znamo, uvijek ih iznova trebamo

proučavati." ■

M i trebamo moliti

i za najgore ljude na svijetu. Trebamo i njih voljeti. Sve dok tako ne molimo, sve dok tako ne volimo, Mesija neće doći.

R. Pinhas iz Koreca ■

R Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 14 19Broj 10 Strana

Strana 19

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Nek slavlje započne – samo još trenutak "Kad jedete i nasitite se, imate blagosloviti B-ga ... za dobru zemlju koju vam je dao" (Ponovljeni zakon 8,10). Rebe Nahman je rekao da ako se čovjek ne navikne prakticirati da od B-ga traži za svoje materijalne potrebe - hranu, odjeću, krov nad glavom, prihode, zdravlje – onda čak i ako mu B-g sve pruži, on živi poput životinje. Iako on to ne traži, B-g se brine za njega (Ps 147,9). (Mladi gavrani koji krešte za pomoć na kraju retka ne zazivaju B-ga. Pa ipak, On priprema hranu za njih, ali ne na način koji bi nama bio ugodan. Vidi Ketubot 49b.) Sredstvima za život, svakoj svari koju posjedujete ili upotrebljavate bez da ste zatražili B-ga da vam ju priskrbi, nedostaje onaj završni dodir, ljudski dodir. To je molitva – svijest da B-g stvara sve, brine o svemu i želi komunicirati sa svojim stvorenjima na blag, ljubazan i koristan način. Budući da djeca svih dobnih skupina vole priče i kroz priče lakše uče, evo jedne priče iz svetog Zohara (Mikec 199b). "Čovjek koji vjeruje ima mnogo blagoslova" (Izreke 28,20). To se odnosi na čovjeka koja ima vjeru i pouzdaje se u Blagoslovljenog Svetoga Jednoga, poput Rabi Yeive Saba. Iako je imao dovoljno hrane za taj dan u svojoj

Strana 20

smočnici, on ju ne bi pripremao sve dok nije zatražio hranu od Svetog Kralja. Nakon što je molio, započeo bi kuhati. Uvijek je govorio: "Pripremat ćemo si hranu samo ako nam je dana iz Kraljevske palače". Ova ideja o tome da se brinemo o stvarima i da ih pripremimo – poznata i kao ideja da svijet učinimo boljim – potiče još iz Edenskog vrta. Iako je Vrt bio spreman da u trenutku probuja obiljem, bio mu je potreban Adam, gospodin i gospođa Čovječanstvo, da se pridruže i da se pomole da on nastane (vidi Raši o Postanku 2,5). Vidite, kada je B-g stvorio svijet, nije bilo nikog drugoga tko bi to mogao učiniti, pa je On sve učinio sam. Ali sada kada smo ovdje vi i ja, On želi da poduzmemo inicijativu - jezikom kabale itaruta d'litata - i uzmemo sirovi materijal kojega je posvuda ostavio i pretvorimo ga u nešto bolje. Klasičan primjer je mljevenje pšenice da se od nje načini kruh, ali siguran sam da se i sami možete sjetiti nekih primjera. Samo u slučaju ako ne možete (vaš omiljeni pisac komentara na parašu ne bi vas ostavio na cjedilu, zar ne?), Reb Noson piše nešto što je u opreci sa široko rasprostranjenom pogrešnom idejom. Možda će vam to biti vrlo šokantno, st og a čv rst o sjednite. On piše da kao što smo mi, ljudska bića, stvoreni da ispravimo i usavršavamo duhovnu stranu Stvaranja, vršenjem dobrih djela, mi smo isto tako stvoreni da dovršimo i ispravimo materijalnu stranu Stv-

aranja! Iz tog razloga ništa nije stvoreno već "spremno za upotrebu", bez ljudske intervencije (Likutey Halakhot, Umnin 4,2). Kuhari i obrtnici su na visokoj cijeni zbog toga što uzimaju sirov materijal i od njega stvaraju nešto što ljudi mogu koristiti da služe B-gu (npr. oblikuju žlicu i tanjur da možemo jesti juhu u čast Šabata). "U redu, moj najdraži pišče komentara na parašu, mogu ovo iskoristiti i početi se moliti B-gu za stvari koje su mi potrebne i pretvoriti ih u nešto što je duhovno i materijalno korisno. Ali što sa svim onim ■ stvarima iz prošlosti za koje nisam uputio molitvu? Što je sa svim onim duhovnim i materijalnim djelima koja nisam učinio? "Molitva nakon jela (Birkat HaMazon) je ono što nas spašava. Reb Yitzchak Breiter (neka B-g osveti njegovu krv) piše da čak i ako osoba nije bila upoznata da se treba obratiti B-gu za Njegovu pomoć, zaštitu, i drugo - iz neznanja, straha, stresa ili čega drugoga – kada kasnije shvati da je još uvijek živa i pri svijesti, tada može kazati Birkat HaMazon, "Hvala Ti." Za sve što je iza nas ostalo neučinjeno, također možemo reći Birkat HaMazon. Zemlja Izrael je glavna tema u ovom blagoslovu. Zapravo, naša zahvala za hranu je zapravo zahvala za Zemlju, jer za Židove sva hrana dolazi putem naše Zemlje. Rebe Nahman uči da duhovno možemo rasti samo ako prvo padnemo (Likutey Moharan I, 22,11). Zemlja Izrael daje nam strpljenje i želju da krenemo naprijed unatoč našim pogreškama. Zahvaljivanje B-gu za to mijenja našu neobavljenu prošlost u naše sadašnje vršenje. A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša (priča) Mikec je sjajna pouka o slobodnoj volji. U prošlotjednom odjeljku Vaješev naučili smo da se Josefova unutarnja promjena, ona koja ga je preobrazila i od koje je započeo njegov put postajanja cadikom (pravednikom), dogodila u trenutku kad su ga njegova braća bacila u bunar, te da se tajna njegova uspjeha krije u spoznavanju da zlo predstavlja ona vrata koja vode do postizanja uspjeha. Mi ne možemo željeti dobro sebi, a nadati se da će zlo zadesiti našeg bližnjeg. Ako želimo

pravi uspjeh, ovisnost je njegov naj-

bude postavljen za drugoga do fa-

veći neprijatelj.

raona.

■

zlo drugima, ta želja eliminira svako

Onog trenutka kad je Josef u sebi

Kao ljudskim bićima, stvorenim na

dobro koje imamo. Priča u paraši

ispravio to mjesto, tog časa "... Faraon

B-žju sliku, naš je cilj steći moć pove-

Mikec izravno se nastavlja na parašu

posla i pozove Josipa, i izvedoše ga brže-

zivanja materijalnog i duhovnog svije-

Vaješev i bavi se privođenjem kraju

ta, povezivanja našeg tijela i duše, kao

(na hebrejskom: kec) tame u našem

što je rečeno: "Duh je čovjekov svijeća

životu. Kad Josef glavnom faraonovom peharniku protumači san na kraju prošlotjedne paraše, on ga zamoli da ga ne zaboravi kad iziđe iz zatvora. Zohar objašnjava da je Josef u tom trenutku svoj uspjeh povezao uz glavnog peharnika, i prekršio zakon:

Jedini način da prevladamo svoje padove je da se koncentriramo na rješenje problema i uklanjanje tame iz naših života

"Nemoj imati drugih bogova uz mene"

hebrejskom: šiheha, sastoji se od istih slova kao hašeha, tama) dvije godine. Ta je ovisnost odvojila Josefa od Svjetlosti, od Stvoritelja. To znači da dok su suradnja i timski rad neophodni za

rečeno: "Vječni nalazi zadovoljstvo (na hebrejskom: roce) u onima koji ga se boje..." (Psalmi 147,11), i neki od velikih mudraca tumače da roce dolazi od riječi vajericuhu (žurno), dok drugi tumače da dolazi od "rocec" (slomiti), tako da ne zaboravimo da čak i najvećim dušama veličina nije prirođena, već su je morale stvoriti

(Izlazak 20,2), i to je dovelo do toga da glavni peharnik na to zaboravi (na

Vječnoga ..." (Izreke 20,27). Također je

slamanjem svoje sebičnosti. Stoga je bolje iz tamnice ..." - "brže-bolje, žurno"

najprije bilo potrebno slomiti Josefa -

na hebrejskom je vajericuhu, što dolazi

baciti ga u jamu, prodati ga Jišmaelci-

od riječi leracot, udovoljiti, što znači da

ma, potom Potifaru u Egiptu, a kad je

je nakon godina patnje bilo vrijeme da

postigao moć kao Potifarov rob, pono-

Josefu dođe olakšanje. I tako, Josef

vo je dožvio pad, bio bačen u zatvor -

protumači faraonove snove i odmah

i tek tada je "... izveo ga brže-bolje iz tamnice... ", stoga je jedini način da prebrodimo svoje padove to da se koncentriramo na rješavanje problema i uklanjanje tame iz naših života. ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 14 21Broj 10 Strana

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesec tevet je deseti mjesec u hebrejskom kalendaru, a njegov je astrološki znak Jarac.

što ste izgubili, ili osjećaju da nešto

svako godišnje doba simbolizira je-

nedostaje.

dno od slova u imenu Stvoritelja,

Oni uvijek imaju osjećaj da će ih

‫מדע"ד‬, Tetragramu. Posljednje slo-

vo ‫ ד‬- he simbolizira zimu, koja je

Mjesec jarca može se smatrati do-

sreća izdati. Oni čekaju "da padne i

brim mjesecom, jer jarac je na he-

druga cipela", ne mogu vjerovati da

brejskom ‫( ג מ‬gedi), i ova riječ sadrži

im sve ide odlično čak i kad stvari

slova ‫( ג‬gad), što znači "(dobra) sre-

tako idu. Pojavi se šablona po kojoj

ća". Međutim, u stvarnosti jarci se

jarci izgrade nešto i odjednom sve

ne oslanjaju na svoju sreću, i umje-

izgube, stoga je potrebno da se

sto toga vjeruju samo u svoj na-

obnavlja od početka. To proročan-

poran rad. Mnogi od njih imaju ten-

stvo koje se ispunjava samo po se-

denciju da budu pesimisti i razviju

bi, da će nešto poći po zlu, modeli-

anksioznost ponekad sve do toga da

ra ih za neuspjeh i učvršćuje njihov

Zemaljski znakovi se smatraju vr-

im je potrebna i klinička skrb.

sustav vjerovanja da se ne mogu os-

■ oblo praktičnima i to djelomično

loniti na sreću, već samo na svoj na-

jašnjava zašto su jarci "suhoparni",

poran rad, i otuda dolazi njihova

dobro organizirani i realni (mogu se

marljiva priroda.

naći često da rade u upravi i raču-

Indikacija ovog problema se nalazi u priči plemena Gadovog, jednog od dvanaest sinova patrijarha Jakova. Mudrost kabale uči da dvanaest

Jarac, koji pripada elementu Zem-

biblijskih plemena Izraela predstav-

lje, također je prvi od znakova u

ljaju tajne dvanaest znakova zodija-

zimskim mjesecima. Kao što smo

ka. Priča o njihovom rođenju, njiho-

spomenuli u prethodnim člancima,

vim imenima i povijest svakog plemena opisuje značajke samih znakova zodijaka. Priča o rođenju plemena Gadovog u knjizi Postanka, govori nam da kada je Gad rođen, Lea (Jakovljeva žena), nazvala ga je Ba-Gad ( ‫ג‬-‫בא‬ što znači, stigla je sreća, jer je Jakov dobio drugog sina). Međutim, u biblijskom tekstu slovo - ‫ א‬alef koje simbolizira Svjetlo Stvoritelja je nestalo, i napisano je ‫( בג‬značenje: izdaja). Ovaj nedostatak B-žanske Svjetlosti razlog je zašto su ljudi rođeni u znaku Jarca stalno u potrazi za ovim izgubljenim slovom ‫ א‬- alef, izgubljenim svjetlom, i to je razlog zašto oni tako često osjećaju nedos-

zadnje godišnje doba u godini. To slovo ‫ ד‬- he predstavlja naš ograničeni fizički svijet i stalnu glad za primanjem. Jarci imaju veliku želju/

glad za materijalnom sigurnošću, Vodenjak žudi za znanjem i komunikacijom, a Ribe žude za toplinom i detaljima.

novodstvu). To je razlog zašto je rečeno da su jarci rođeni "stari", ali i zato što su imali teško djetinjstvo i doživjeli velike krize, oni osjećaju da nisu nikad imali djetinjstvo. To im uvelike doprinosi da odrastu u jake, čvrste, otporne i realne osobe. Sile koje utječu na Jarca Planet koji upravlja jarcem je Saturn. Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – koja se pripisuje patrijarhu Abrahamu - kaže nam da su 22 hebrejska slova

hebrejskog alefbeta (abecede) gradivni blokovi svemira. Ova slova predstavljaju duhovne frekvencije koje su stvorile naš svemir. Sefer Jecira nas uči da su te 22 frekvencije koje predstavljaju 22 hebrejska slova alati koji se koriste za prijenos duhovnog bogatstva.

tatak i anksioznost. To je razlog za-

Prema kabali i Sefer Jecira svakim

što su oni stalno u potrazi za onim

mjesecom vladaju dva hebrejska

Strana 22

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesečni Zohar: Tevet - Jarac

slova. Jedno slovo vlada planetom

iz Poskiresa) objašnjava da moć Sa-

koji dominira nad znakom. Drugo

turna dolazi od činjenice da je on

slovo vlada astrološkim znakom

planet uništenja. To je zato što ga ne

mjeseca. Planet teveta je Saturn, a

zanima niti mu je stalo do potreba

njime vlada slovo ‫( ב‬bet). Njegov

fizičkog tijela, i stoga ih uništava.

astrološki znak je Jarac, kojim vlada

Saturn nije povezan s tjelesnošću, a

slovo (ajin).

ta svijest postavlja pitanje: "Zašto se

Slovo ‫ב‬

bojimo ostaviti se materijalnog?" On nas tjera da se ponovno povežemo s

Poznati Midraš nam govori da

duhovnim i shvatimo da uspjeh ne

kada je Stvoritelj htio stvoriti svemir

dolazi od fizičkih stvari i to je razlog

svako hebrejsko slovo došlo je k

zašto

njemu i molilo ga da ga koristi za

uništiti našu ovisnost o materi-

stvaranje svijeta. Na kraju je izabra-

jalnom, kako bi nas se probudilo i

no slovo ‫ ב‬- bet budući da je ono

navelo da shvatimo da nam se

slovo blagoslova (‫)בה ד‬.

ispunjenje, zadovoljstvo i istinsko

Ako razmotrimo strukturu slo-

je

njegov

posao

uništiti,

povjerenje nikada ne može uzeti.

va ‫ ב‬- bet vidimo da ono ima liniju

Saturn, "Veliki Učitelj", uči nas da

na dnu koja simbolizira zemlju.

su duhovne i mentalne sposobnosti

Gornja linija simbolizira nebo, a

koje smo stekle tijekom života naša

vertikalna linija koja ih spaja simbo-

najistinskija imovina. Samo one

lizira vezu između dviju sila zemlje

nam mogu dati pravi osjećaj radosti,

i neba. Ova veza između zemlje i

sreće i povjerenja.

neba je mjesto odakle dolazi moć blagoslova. Slovo ‫ ב‬- bet također gleda prema naprijed, a sa straž-

sko slovo koje kontrolira Jarca, prema Sefer Jecira s ‫ ב‬čini

(ajin) koje zajedno

"‫ ב‬što simbolizira Sefiru

Hohma i njezin ogroman intenzitet. Jarci imaju mogućnost zadržati ovaj intenzitet, željeti i raditi za njega. To

Jarac je od djetinjstva učio na teži

je razlog zašto jarci imaju najveću

način, da su duhovnost, smisao za

sposobnost da uživaju u duhovno-

praktično, dobrota i dijeljenje jedine

sti, bogatstvu, radosti i pravoj izvje-

prave stvari koje su važne. Potom je

snosti.

također poznato da kako jarci stare, oni postaju sve mlađi, budući da su napokon u svojoj odrasloj dobi uspjeli naučiti tajnu života; da je duhovnost u kojoj se ona (tajna)

nalazi. Oni počnu istinski uživati u životu u svojim kasnijim godinama.

Kad počne tevet mi se svi nalazimo pod utjecajem Jarca i to je razlog zašto je to velika prilika za nas da naučimo, gledati na svoje živote kao na duhovni projekt. To je savršeno vrijeme da napravimo popis svih duhovnih dobara koje smo nakupili

nje strane je zatvoreno i to nas uči

Kad Jarac shvati da je njegovo pra-

tijekom godina. To će nam biti do-

da ako želimo blagoslove u našem

vo bogatstvo u smislu za praktično,

bar pokazatelj onoga što želimo od

životu uvijek trebamo gledati na-

duhovnosti, obilju, suosjećanju i di-

života, i motivirati nas da nastojimo

prijed. Ako je tako, zašto smo onda

jeljenju, on odvlači svoju radinost,

biti poput Jarca: uživati u duhov-

ranije kazali da su jarci pesimistični

odanost, proračunatu prirodu i am-

nosti, bogatstvu, radosti i istinskoj

i da se samo oslanjaju na vlastiti

bicioznost u tom smjeru, i onda ga

sigurnosti. ■

naporan rad?

ništa ne može zaustaviti.

RABaD (Rabi Abraham Ben David Godina 14 23Broj 10 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Spomenuli smo prije da je hebrejStrana 23

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Trebaju li B-gu naše molitve?

traže da kupe samo najbolje žitarice. Međutim, ako je bila suša i prinos

Na prvi pogled, ovo pitanje izgleda

snopova je bio slab, oni će kupiti

apsurdno! B-g je apsolutno savršen-

bilo koju dostupnu žitaricu. Čim

stvo i nema potrebu za našim hvalo-

poljoprivrednik donese žito na tr-

spjevima ili, u tom smislu, bilo čim

žnicu, trgovci žure da ga kupe, bez

drugim.

obzira na njegovu kvalitetu.

Pa, kako da onda objasnimo slje-

"Bila su vremena," rekao je Cho-

deći citat? "Kada ljudi žive prema

fetz Chaim, "kada je bilo mnogo

B-žjoj volji, oni uvećavaju moć Sve-

cadikima (svetih ljudi), koji su molili

mogućeg" (Yalkut Shimoni Haazinu).

s velikom kavana. Danas, mi smo u

Ali tu postoji unutarnja kontradikcija. Svemogući po definiciji znači sve-

ne držim nikakve micvos iz Tore.

stanju duhovne gladi. B-g prihvaća

moćan, i stoga se moć Svemogućeg

Ipak, ja sam vrlo bogat i sretan.

sve molitve koje Mu se upućuju, bez

ne može uvećati.

Mislio sam da Tora kaže da B-g

obzira na njihovu kvalitetu." ■

Evo kako hasidski majstori objašnjavaju očiglednu kontradikciju. Kralj Salomon je napisao, "Pravdom kralj utvrđuje zemlju" (Izreke 29,4). Riječ "kralj" odnosi se na B-ga. B-g

vodi svijet u apsolutnoj pravdi. Istina, mi često nismo sposobni shvatiti Njegovu pravdu, ali mi prihvaćamo, vjerom, da je B-g pravedan. Nadalje, B-g neće odstupiti od Svojih principa pravde! Zato je Talmud vrlo

nagrađuje samo one ljude koji drže

Unatoč tome, razočaravajuće je

Toru."

vidjeti da se molitve izgovaraju me-

Rebbe Levi Yitzhak je rekao, "Dijete

hanički. Nakon što čovjek moli, on

moje, odakle ti ta ideja? Mora biti

bi doista trebao biti bolji od onoga

da si čitao Šema, gdje kaže da će

kakav je bio prije no što je molio. Iz

čovjek biti nagrađen bude li poslu-

molitve bismo trebali nešto naučiti.

šan riječi B-žjoj. No, ako si pročitao Šema makar jednom cijelog svog života, to je samo po sebi toliko ve-

Netko je upitao rabina, "Čuju li se naše molitve doista?"

lika micva da ni svo bogatstvo svi-

Rabi je odgovorio, "Jesi li ti slušao?"

jeta nije adekvatna nagrada."

Siguran sam da B-g čuje naše molitve. Nisam toliko siguran da ih mi

kritičan prema čovjeku koji kaže da

Tako, da, na neki način B-gu tre-

će B-g "progledati kroz prste" kod

baju naše molitve. Kada molimo, mi

nekih grijeha. B-g nikada ne "gleda

činimo micvu, i kao zaslugu za tu

kroz prste." B-g može oprostiti grije-

micvu, B-g Sebi dopušta da čini ono

he, kada Njegovi principi pravde

što zaista želi činiti, a to je da nam

Duša – božanska i čista

garantiraju oproštenje.

dadne Svoju bezgraničnu dobrotu.

… Ti si ju stvorio i Ti si ju udah-

Učiti iz molitve

nuo u mene.

Kad čovjek moli, on vrši micvu, i to

Jedna od prvih molitvi koje izgova-

Kada čovjek, na bilo koji način, ispuni B-žju volju, B-g će izliti Svoju dobrotu na tog čovjeka. Stoga, uistinu, "Kada ljudi žive prema B-žjoj volji, oni uvećavaju moć Svemogućeg." Rebbe Levi Yitzhak iz Berditcheva bio je poznat po tome što je u svakoj situaciji uvijek isticao pozitivno. Raskalašeni grešnik mu je rekao, "Ja Strana 24

vrijedi čak i ako molitva nije najviše kvalitete. Chofetz Chaim kaže da kada poljoprivrednici donose svoje proizvode na tržnicu, trgovci ispituju žitarice kako bi odredili njihovu kvalitetu i utvrdili koliko zemlje i pijeska je pomiješano sa zrnjem. Oni

čujemo.

ramo ujutro je, "B-že moj, duša koju si stavio u mene je čista. Ti si ju stvorio i Ti si ju udahnuo u mene." Mi uistinu znamo jako malo o duši. Ne možemo ju vidjeti i ne možemo ju analizirati. Pismo nam kaže da kada je čovjek bio stvoren, B-g je udahnuo u njegove nosnice žiDivrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

votni duh, i čovjek je postao živa duša

pogrešan.

(Postanak 2,7). Zohar ističe da kada

Ropstvo je grozota jer lišava čovje-

netko izdiše, on puše dah iz sebe.

ka same srži čovječanstva, slobode

Stoga, budući da je B-g, da tako ka-

da bira svoje akcije. Uistinu je po-

žemo, "upuhnuo" dušu u čovjeka,

sebna molitva reći, "Blagoslovljen si

duša je došla iz B-ga. Tako, duša je

Ti, Hašem, B-že naš, Kralju svemira,

b-žanska po prirodi i dio je samog

što me nisi učinio robom."

B-ga.

Iako nas je B-g stvorio slobodni-

Ako čovjek nosi radnu odjeću koja

ma, mi nažalost možemo bezumno

je prljava i masna, tada ne pazi previše na to da izbjegne mrlje. Ali ako nosi luksuzno, skupocjeno odijelo od najfinije svile, on veoma pazi da ono ostane čisto, i ako primijeti mrlju od hrane ili prljavštinu na nje-

predati taj dragocjeni dar slobode i Meditirati nad riječima ove moli-

podvrgnuti se ropstvu. To je ono što

tve rano ujutro može čovjeku omo-

se događa u ovisnosti, kada čovjek

gućiti da ima uspješan i produkti-

gubi kontrolu i kada je zarobljen al-

van dan.

koholom, drogom, nikotinom, hranom, kockanjem, internetom, ili bilo

mu, on ju brzo čisti kako na odijelu ne bi ostala trajna mrlja. Mi svi imamo b-žansku dušu koja je B-žja i čista. Moramo paziti da se

čim drugim. Sloboda … jer me nisi učinio robom.

ne ponašamo na način koji će upr-

U jutarnjoj službi, mi izgovaramo

ljati dušu, a ako smo bili neoprezni i

beraha (blagoslov), "Blagoslovljen si

dozvolili da duša bude uprljana,

Ti, Hašem, B-že naš, Kralju svemira,

moramo brzo djelovati kako bismo

što me nisi učinio robom." To je mo-

otklonili mrlju tako što ćemo popra-

litva koja veliča vrijednost slobode.

viti štetu i tražiti oproštenje. Ne bi-

Ali ovisnosti nisu jedino ropstvo kojem se čovjek može podvrgnuti. Ako čovjek nema kontrolu nad svojom ljutnjom, on je rob. Ako se netko ne može odvojiti od svog ureda, on je rob. Ako je netko ovisan o kompjuteru, on je rob. Mnoga ponašanja su samoinicijativna ropstva.

Patrick Henry govorio je u ime

Sloboda je osnovna karakteristika

cijelog čovječanstva kad je rekao,

dostojanstvenog ljudskog bića. Od-

"Dajte mi slobodu ili mi dajte smrt."

ricanje od slobode lišava čovjeka

Prorok kaže, B-g je istina (Jeremija

Život bez slobode jedva da je ljudski

samopoštovanja koje je toliko vital-

10,10), stoga je i duša, koja je B-žja,

život. Osobina koja definira čovje-

no u potrazi za srećom.*

također istina. Laž i neiskrenost mo-

čanstvo je sloboda, sposobnost do-

gu uprljati dušu.

nošenja izbora.

smo trebali odgađati čišćenje do Jom Kipura.

Kada izgovaramo beraha, "Blagoslovljen si Ti, Hašem, B-že naš,

Nadalje, budući da je b-žanska

Životinje u divljini nisu istinski

Kralju svemira, što me nisi učinio

duša u meni, ja sudjelujem u Nje-

slobodne. One ne mogu donositi

robom," mi bismo to trebali činiti sa

govoj bezgraničnoj snazi. Trebao

izbore, jer njima u potpunosti domi-

zahvalnošću i ponosom, i trebali

bih shvatiti da iako je moja snaga

niraju fizički nagoni. Nijedna životi-

bismo vježbati dragocjeni dar slo-

ograničena jer je duša nastanjena u

nja nikad nije odlučila, "Danas ću

bode koji nam je B-g dao. ■

ograničenom tijelu, moj potencijal je

postiti." Gladna životinja mora tra-

daleko veći nego što možda shva-

žiti hranu. Ona nema izbora.

ćam. Ako usmjerim svoj um ka nečemu i ne dozvolim unutarnjoj inerciji i lijenosti mog zemaljskog tijela da dominiraju, mogu postići velike stvari. Godina 14 25Broj 10 Strana

Prevela Anja Grabar

Životinje ne mogu donositi etičke odluke. (Međutim, kućni ljubimci

*Vidi moje knjige, Sreća i ljudski duh,

su iznimka jer usvajaju ljudske

Jewish Lights Publishing, 2007., i Simha:

osobine.) Životinja ne može odbiti

To nije samo sreća, Shaar Press, 2006 .

tjelesni nagon zato što smatra da je Strana 25

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara Priroda unutarnje promjene

rasti kao osoba jednako je ispunjenju Tore." I u sljedećoj priči koju je ispričao Rabbi Mordechai Rogov o musarskom nadzorniku (mašgiahu) u predratnoj Mirskoj ješivi, vidimo ne samo potvrdu naše mogućnosti da se promijenimo, već stvarnu obavezu da to učinimo:

Promjena nastala kroz ovakve duhovne prakse ne događa se trenutno niti brzo. Majstori musara zagovaraju put vrlo postupne promjene koja uključuje rutinsku i redovitu postupnu praksu. Kod musara se ne radi o tome da se munjevito stigne do vrha planine u potrazi za nekakvim "brzim prosvjetljenjem". On savjetuje male korake, koji se redovito ponavljaju, jer ono što se brzo promijeni u jednom pravcu, jednako se lako može promijeniti natrag. Ići ovim putem zahtijeva strpljenja, kao što je jetko primijetio Alter iz Novarodoka. "Problem s ljudima je", rekao je, "to što se oni žele promijeniti preko noći - i te se noći dobro i naspavati." Ili kako upozorava Rabbi Salanter: Neka čovjeku ne očajava srce ako izučava musar i to ga ne pobudi, ili na njegovu dušu ne ostavi nikakav dojam koji bi ga motivirao da promijeni svoj put. Kroz puno proučavanja [musara] tijekom duljeg vremenskog razdoblja, dojmovi će se nakupiti i on će se transformirati u drugu osobu. Njegove će želje biti obuzdane, bez pretjeranog prepuštanja njima, a neke će [želje] čak biti potpuno neutralizirane. Iskustvo svjedoči [čak i] letimičnim opažanjem da učenje musara - bilo ga puno ili malo uzdiže osobu iznad njenih vršnjaka, kako u mislima, tako i u ponašanju. Neurobiolozi znaju opisati ono što su učitelji musara prepoznali. Oni kažu da "neuroni koji se zajedno pale zajedno se i povezuju". To znači da ponavljanje doživljaja tijekom Strana 26

duljeg vremenskog razdoblja rezultira ponovljenom stimulacijom istih živčanih putova u mozgu, i tako mozak razvija svoje povezivanje koje definira naše razmišljanje i ponašanje. Isto tako, putovi koji su zanemareni ubrzo atrofiraju, a veza se raspada. Iako nisu imali anatomske dokaze ili pojmove, učitelji musara su opažali i uvažavali ove mehanizme stoljećima ranije i stvorili prakse koje koriste ove principe kako bi doveli do duboke i trajne unutarnje promjene. Druga stvar oko koje se musarska tradicija i neurobiolozi slažu jest da je promjena moguća. Uz pravo usmjeravanje i trud, unutarnje se osobine mogu promijeniti onako kako ih usmjeravate. U musaru se ta vrsta promjene koja se ističe opisuje kao rast. "Najljepši zvuk u svemiru", napominje Rabbi Salanter, "je zvuk onoga koji mijenja sebe i raste." Rabbi Elyakim Krumbein kaže to ovako: "Ispuniti Toru znači rasti kao osoba, a istinski

Dok sam bio student u Mir ješivi, uživao sam u bliskom odnosu s mašgiahom Rabbi Yeruchamom Levovitzom. Jednog prelijepog proljetnog dana, kada se skupina dječaka okupila u ■njegovoj kući kako bi proučavala musar, mašgiah je uletio u sobu s vrlo uznemirenim izrazom lica. Mašgiah je potom povikao: "Upravo dolazim s ulice i vidio sam da svuda oko mene sve raste. Zašto vi ne rastete?" Od tog dana, kad god mi je toplo i ugodno, mogu čuti mašgiahov glas kako grmi prema meni, "Zašto ti ne rasteš?" Musarska praksa kao priprema za musarsko djelovanje Koliko god da je praksa važna za musar, ona je samo priprema. Pravi fokus je musarsko djelovanje. U čemu je razlika? Pod praksom podrazumijevam vježbe i metode koje radimo kad se povučemo, u tišini osobne meditacije, u svojoj svakodnevnoj discipliniranosti. Nasuprot tome, musarsko djelovanje je ono što nam dolazi kad se bavimo stvarnim životnim situacijama za koje je naša duhovna praksa priprema. Musar je uvijek naglašavao oboje - trebate se pripremati, ali nemojte misliti da svoj duhovni program rada ostavljate iza sebe kad izađete iz sinagoge, ješive ili svog vlastitog tihog kutka u kući.

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis:

Učitelji musara nikada nisu dali savjet da se povuče iz kompliciranih životnih strujanja, pa da se ispružite na nekoj pješčanoj obali okruženoj palmama gdje život neće narušavati vaš duševni mir. Smisao prakse je da vas pripremi da ostanete uspravni i budni kad se na vas sruči bujica, tako da je možete vidjeti takvu kakva jest i odabrati svoj put. Jačanje vaše sposobnosti izbora proširuje vašu sposobnost ispoljavanja slobodne volje, što židovska tradicija vidi kao odlučujuće obilježje ljudskog bića. Učitelji musara nas potiču da se prilagodimo čistoj i svetoj duši i da se oslobodimo utjecaja onoga što oni nazivaju životinjskim duhom. Mi se borimo da sebe uzdignemo kako bi naše više ja upravljalo našim životom. I to se može izraziti u terminima suvremene znanosti. Najprimitivniji dio našeg živčanog sustava - limbički mozak djeluje samo iz emocija i njime u potpunosti upravlja nagon za preživljavanjem. Limbički mozak je ono što nas tjera na agresivne ispade kad se nađemo ugroženima, čak i ako prijetnju spazi u nekoj nevinoj gesti. Limbički mozak uvijek je pripravan i spreman da nas povuče na instinktivno djelovanje, pa stoga sva nastojanja da živimo prema visokim standardima Tore, s velikodušno-šću, ljubaznošću i samopožrtvov-nošću uključuju borbu i prevlada-vanje limbičkog mozga. Kad smo u stisku dubokog i drevnog limbičkog sustava, našim životima upravljaju strah i instinkti, dok nam procesi smješteni u moždanoj kori omogućavaju da provjerimo ili poništimo procjene limbičkog sustava, omogućuju nam slobodu izbora te nam pomažu da predvidimo posljedice svojih postuGodina 14 27Broj 10 Strana

Svakodnevna svetost paka. Ovu temeljnu dihotomnu stvarnost ljudskih bića Tora nam prenosi u dvije priče o tome kako su ljudska bića stvorena. U Postanku 1,27-28 čitamo: Tako stvori B-g čovjeka na svoju sliku. Na sliku B-žju, stvori ga, muško i žensko stvorio ih. I B-g ih blagoslovi. B-g im reče: "Plodite se i množite se, napunite zemlju i pokorite je, i budite gospodari nad ribama morskim, pticama nebeskim, zvijerima i nad cijelom zemljom." Ubrzo nakon toga, Postanak 2,7-8 iznosi drugačiju priču: B-g načini čovjeka od praha zemaljskog i udahnu mu u nosnice živu dušu. Čovjek [tako] posta živo stvorenje. B-g posadi vrt u Edenu na istoku. Tamo smjesti čovjeka kojega je stvorio. Rabbi Joseph Ber Soloveitchik naziva ta dva stvorenja "Adam prvi" i "Adam drugi" i daje nam prikaz razlike među njima. Adamu iz prve priče o stvaranju povjeren je mandat života u svijetu i pokoravanja svijeta, dok je drugom Adamu u tijelo bila udahnuta živu dušu i bilo mu je rečeno da obrađuje i čuva vrt: Dok je prvi Adam dinamičan i kreativan, pretvarajući osjetilne podatke u misaone konstrukcije, drugi Adam je prijemčiv i promatra svijet u njegovim izvornim dimenzijama. On ne traži B-žju sliku u matematičkoj formuli ili zakonu o prirodnim odnosima, već u svakom zraku svjetlosti, u svakom pupoljku i cvijetu, u jutarnjem povjetarcu i spokoju zvjezdane večeri. Ova dva Adama ne treba shvatiti kao različite tipove ljudi, već kao dvije dimenzije koje žive unutar - i

često se bore unutar - svakoga od nas. Znanstvenici, majstori musara i Tora se slažu. Izazov s kojim se ti i ja suočavamo u svom životu nije ništa drugo do priča o razvoju naše vrste, što znači učiniti sve što možemo kako bismo se oslobodili diktata naše primitivne prirode i uspostavili da nama upravlja naše više ja, duša. "Čovjek uvijek treba poticati svoju sklonost dobru protiv zlog poriva", tako su to rekli rabini iz vremena Talmuda. Svakog dana, mnogo puta u danu, svatko od nas vodi ovu borbu. Ona se odvija na svjetskoj pozornici, u velikim događajima koji suprotstavljaju ono dobro u čovječanstvu s onim niskim i sebičnim. Ali borba udara i puno bliže kući. Rabbi Moshe Chaim Luzzatto kaže nam da smo svi mi, kao ljudi "postavljeni između potpunosti i manjkavosti, sa snagom da zaslužimo potpunost. Čovjek tu potpunost mora zaraditi svojom slobodnom voljom ... Čovjekove su sklonosti stoga uravnotežene između dobra i zla i ne usmjerava ga se ni prema jednom od njih. On ima moć izbora i u stanju je svjesno i voljno odabrati koju god stranu." U svakoj vašoj odluci i izboru koji donesete, postojat će opcija koja predstavlja put višeg ja i druga koja odgovara na poziv nižeg ja. Ono što jedete, s kim razgovarate, koliko spavate, što čitate, kako se češljate i stotinjak drugih dnevnih odluka su borilište u vama između višeg i nižeg ja. To nam pomaže da hodimo tim putem duše, kojeg su tijekom tisuću godina majstori musara razvijali, zapisivali i prenosili svoje tehnike. Rabbi Simcha Zissel, alter iz Kelma, podučavao je da musar prakticiramo "u jednostavnim stvarima, malim stvarima, kako bismo kroz njih došli do najvećih visina." ■ Strana 27

POVIJESNA POVLASTICA

Izrael prvi put pokazao dijelove Herodove palače Večernji list, 15.12.2020. Mjesto koje se smatra Herodovim grobom otkriveno je 2007. i sve od tada traju iskapanja na toj lokaciji. Izrael je javnost prvi put pokazao dijelove Herodiuma, tvrđave-palače kralja Heroda, koji su do sada bili nedostupni. Lokacija gdje se, prema svemu sudeći, nalazi i Herodova grobnica, nalazi se pokraj Betlehema i već je dugo turistička atrakcija. Međutim, do sada dijelovi palače smještene na vrhu brda nisu bili dostupni Pokolj dječice u Betlehemu Tko je bio kralj Herod poznato je i površnijim poznavateljima povijesti i Biblije. Hrvatska enciklopedija navodi kako je bio judejski kralj, Idumejac, sin Antipatrov, za čijega je života 47. pr. Kr. postao namjesnik Galileje, a 37. pr. Kr. uz pomoć Rimljana osvojio je Jeruzalem i postao kralj Judeje, na čije ga je prijestolje doveo Marko Antonije. Kako bi učvrstio svoju vlast, okrutno je pogubio mnoge političke protivnike, pa i članove svoje obitelji, ženu Mariamnu i sinove. Nakon 31. pr. Kr., oslanjajući se na Augustovu pomoć, nastojao je ekonomski i kulturno podignuti zemlju, u Jeruzalemu je obnovio hram u helenističkom stilu, sagradio kazalište, amfiteatar i

tvrđavu, a utemeljio je i nekoliko novih gradova. Provodeći helenizaciju u svojoj državi, nailazio je na jak otpor među Hebrejima. Svakako je u kršćanstvu zapamćen po najstrašnijem događaju. Prema Bibliji (Evanđelje po Mateju, II, 16), izvršio je pokolj nevine dječice u Betlehemu u doba Kristova rođenja. Njegov su lik književno prikazali H. Sachs, P. Calderón de la Barca, Voltaire, Ch. F. Hebbel i F. Rückert. Nakon njegove smrti njegovo su kra-jevstvo među sobom podijelili sinovi Arhelaj, Herod Antipa i Herod Filip. Zašto do sada nisu bili vidljivi svi dijelovi njegove palače, također je poznato iz povijesti. Herod je, naime, prije svoje smrti naložio da se palača zatrpava tlom koje se nalazilo ispod brda Herodiuma, sve dok je se u potpunosti ne sakrije, jer nije želio da išta zasjeni njegovu grobnicu. Sada su do kraja otkopani i pripremljeni zasvođeno stubište, foaje te Herodovo privatno kazalište. Herod je, osim po brutalnosti, poznat i kao graditelj, a upravo mu je njegova palača tvrđava, s ulazom okrenutim prema Jeruzalemu, bila najdraža. Roi Porat, arheolog koji vodi istraživanje nalazišta, rekao je za AFP kako je upravo ta utvrđena palača jedina građevina ko-

ju je Herod nazvao po sebi, te da je riječ o mjestu koje je moćni vladar odabrao za svoje počivalište. Zbog toga što je palača bila zatrpana, te je tako provela stoljeća, ona je i jako dobro sačuvana, te se donekle može usporediti s Pompejima. Stubište, foaje i kazalište povezani su s grobom koji je najvjerojatnije Herodov, iako među arheolozima postoje i određena sporenja je li to baš to mjesto.

No čini se da je ključan upravo smještaj kazališta s 300 mjesta koje je s grobom povezano stubištem, što je sada dostupno javnosti. Na vrhu kazališta nalazi se i privatna loža te soba za goste. Prema Poratu, upravo je ondje Herod ugostio Marka Agripu, Augustova generala, 15. g. pr. Kr.

Prizori pohoda na Egipat – Taj je posjet Herodu bio vrlo važan pa je zbog toga dao preurediti sobu. Tada je napravljena serija slikarija koje su simulirale otvorene prozore, ali i Agripin pohod na Egipat, zajedno s raskošnim štukaturama, objasnio je izraelski arheolog. Mjesto koje se smatra Herodovim grobom otkriveno je 2007. i sve od tada traju iskapanja na toj lokaciji. – Sve u palači upućuje na način kako je Herod razmišljao, a sve je bilo usmjereno na očuvanju njegova lika za vječnost, kaže Porat te naglašava kako ■ će otkrivanje cijele Herodove palače još jednom promijeniti krajolik današnje Zapadne obale. ■

HANUKA

Svetkovinu svjetla slave osam dana

Glas Slavonije, 13.12.2020. Paljenjem prve svijeće na deveterokrakom obrednom svijećnjaku počela je Hanuka, židovski blagdan koji se obilježava svakog 25. dana mjeseca kisleva prema hebrejskom kalendaru. Simbolika je ovog blagdana upravo svjetlo. Hanuka se još zove i Svetkovina svjetla. Židovi se slavljenjem ovog blagdana prisjećaju pobjede Jude Makabejca nad Seleukidskim Kraljevstvom, koje je nametalo svoju kulturu i štovanje grčkih bogova. Bilo je to 168. godine prije Krista. Tom su prilikom Židovi oslobodili Jeruzalemski

Page 28 Strana 28

hram koji su helenisti oskvrnuli. Juda Makabejac pronašao je jedinu preostalu neoskvrnjenu posudu s uljem i njime zapalio menoru. Nekim čudom ulje iz te posude gorjelo je punih osam dana. To je i razlog zašto se blagdan Hanuke slavi osam dana. Ove je godine prva svijeća zapaljena u četvrtak navečer, 10. prosinca, a posljednja će biti zapaljena u petak, 18. prosinca. U Talmudu (Soferim 20) piše: "Palimo ove svijeće zbog čuda, djela izbavljenja i ustanka koje si učinio u doba naših otaca, posredstvom svojih posvećenih svećenika. Tijekom svih osam dana Hanuke njihov je plamen svet i nije nam dopušteno rabiti ga kao

rasvjetu, nego ga smijemo samo gledati radi hvaljenja Tvoga Imena, Tvojih čuda, čudesnih djela spašavanja i Tvog divnog djelovanja." . Obveza je svakog Židova paliti svijeće za Hanuku. Tijekom ovog blagdana pali se u večernjim satima po jedna svijeća na deveterokrakom svijećnjaku ili hanukiji, ne samo u domo-

Divrej Tora

vima i sinagogama nego i na ulicama i trgovima. Kako objašnjava zagrebački rabin Katel Da Don u svojoj knjizi "Židovstvo", hanukija ima devet krakova, od kojih jedan nosi svijeću kojom se pale ostale. Aškenazi pale po jednu hanukiju za svakoga, a Sefardi pale jednu hanukiju za cijelu obitelj. Obredno paljenje svake pojedine svijeće prati izgovaranje odgovarajućeg blagoslova, a tijekom blagdana obvezatno se čita Tora. . Za ovaj se radosni blagdan jedu jela pržena u ulju, a djeca se darivaju novcem. ■

Godina 14

Broj 10