Skip to main content

1-04 - Divrej Tora - Vajera 5782

Page 1

Divrej Tora Godina 15 Broj 4

Zagreb, šabat 23. listopada 2021. - 17. (mar)hešvana 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 4 divrejtora@gmail.com

Paraša Vajera

B’’H

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Parša priča o prerušenom anđelu koji dolazi Abrahamu i Sari da ih obavijesti da će konačno imati svoje prvo zajedničko dijete. Ovo je bilo veliko iznenađenje, s obzirom da je Abrahamu bilo 99, a Sari 90 godina! Kao reakcija na ovu zapanjujuću vijest, Sara se u nevjerici nasmijala. Nahmanides kaže da je to bila Sarina pogreška. Umjesto toga, ona je trebala odgovoriti "amen" - "neka bude tako" - jer kad nam netko daje blagoslov, to nikada ne smijemo uzeti olako. Dakle, što je pravi odgovor kada nam netko izrekne blagoslov za dobro zdravlje, ili za uspjeh u obitelji? Moramo vjerovati u moć svakog ljudskog bića da bude provodnik B-žjeg blagoslova. Pa ljubazno kažemo: "Amen." I dodamo: "Tako neka bude i za vas."

(Berešit 12,1-17,27) B-g se otkriva Avrahamu tri dana nakon obrezivanja tog prvog Židova, u dobi od 99 godina; a Avraham se žuri pripremiti obrok za goste koji se pojavljuju iz pustinjske omare. Jedan od trojice – a to su anđeli prerušeni u ljude – najavljuje da će, točno za godinu dana, neplodna Sara roditi sina. Sara se nasmije. Avraham moli B-ga da poštedi pokvareni grad Sedom. Dvojica od trojice prerušenih anđela dolaze u osuđeni grad, u kojem im Avrahamov nećak Lot pruža gostoprimstvo i štiti ih od pokvarenih namjera sedomske svjetine. Dva gosta otkrivaju da su došli uništiti mjesto i spasiti Lota i njegovu obitelj. Lotova žena se pretvara u stup od soli kada ne posluša zapovijed da dok bježi ne smije pogledati natrag na grad u plamenu. Dok se nalaze u pribježištu u pećini, dvije Lotove kćeri (uvjerene da su one i njihov otac jedine preživjele osobe na svijetu) napiju svog oca, legnu s njim i ostanu trudne. Dva sina rođena iz tog nemilog događaja su narodi Moav i Amon. Avraham se seli u Gerar gdje filistejski kralj Avimeleh uzima Saru – koja se pred-

stavlja kao Avrahamova sestra – u svoju palaču. U snu, B-g upozorava Avimeleha da će umrijeti ukoliko ne vrati ženu njezinu mužu. Avraham objašnjava da se bojao da će ga ubiti zbog Sarine ljepote. B-g se spomene Svog obećanja Sari te daje njoj i Avrahamu sina koji dobija ime Jichak (što znači "smijat će se"). Jichaka obrezuju osmog dana; Avrahamu je 100 godina, a Sari 90 u vrijeme rođenja njihovog djeteta. Hagar i Jišmael su otjerani iz Avrahamovog doma, te lutaju pustinjom; B-g čuje plač umirućeg dječaka i spašava mu život tako što pokaže njegovoj majci izvor. Avimeleh sklapa savez s Avrahamom u Beer Ševi, gdje mu Avraham daje sedam ovaca kao znak sklapanja mira. B-g iskušava Avrahamovu odanost tako što mu zapovijedi da prinese na žrtvu Jichaka na brdu Morija (na Hramskom brdu) u Jeruzalemu. Jichak je vezan i položen na žrtvenik te Avraham podiže nož da ubije svog sina. Glas sa neba dovikne mu da stane; ovan, kome su se rogovi zapleli u grmlje, prinesen je na žrtvu umjesto Jichaka. Avraham prima obavijest o rođenju kćeri, Rivke, njegovom nećaku Betuelu. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬


OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Paraša Vajeira

Avraham ugleda tri "čovjeka" i pohita pozdraviti ih, nakon što je

Kohen 1. alija – 14 p'sukim – 18,1 – 14 I Bog se pojavio njemu (Avrahamu).

zamolio B-ga da malo pričeka. Iz ovoga učimo koliko je velika i važna micva hahnasat orhim. "Govori malo, čini puno." Ova Levi

Upotreba zamjenice "njemu" um-

maksima iz Pirke Avota je u Avra-

jesto punog imena Avraham, ima

hamovu slučaju očita. On nudi an-

svoj značaj. Eilav (njemu) nas upu-

đelima malo vode i malo kruha, ali

ćuje na prethodnu paraša - Avraha-

u stvari priprema za njih (uz Sarinu

movo obrezivanje, što ukazuje da je

i Jišmaelovu pomoć) raskošan ob-

svrha B-žjeg pojavljivanja Avraha-

rok. Mišna navodi da je Avrahamov

Svaki od tri anđela imao je po je-

mu bikur holim, posjeta bolesniku.

obrok za strance bio znatno raskoš-

dan zadatak: jedan da izliječi ■Avra-

Nadalje, činjenica da Tora ne kazuje

niji od gozbe Šloma HaMeleha na

hama, jedan da objavi rođenje Jicha-

da je B-g išta rekao Avrahamu pri-

proslavi povodom izgradnje Beit

kovo (obje misije ostvarene), treći

likom ovog "pojavljivanja," govori

HaMikdaša. Avraham i Sara su vr-

da uništi S'dom. Taj anđeo je sada u

nam da je imao drugu namjenu, tj.

hunski primjer gostoprimstva, jedan

pratnji R'faela, čiji je novi zadatak

bikur holim.

od simbola židovskog naroda.

spasiti Lota i obitelj. Avraham prati

2. alija – 19. p'sukim – 18,15 – 33 Sara želi poreći da se smijala (i sumnjala), ali ne može.

anđele na putu u S'dom.

Sjedio je na ulazu u šator (i gledao

Rabin Yehuda kaže u ime Rava

hoće li naići putnici da im poželi

(Bava M'ci'a): Što je Avraham sȃm

dobrodošlicu) za najveće dnevne

učinio za svoje goste, B-g je sȃm

pravilnom

žege.

učinio za narod Izraelov; što je Av-

smatra se da je još važnije ispratiti

raham učinio preko drugog, B-g je

goste, nego li ih srdačno primiti!

Bilo je neprirodno vruće; to je B-g učinio da poštedi Avrahama zamornih posjetitelja. Međutim, Avraham se žalosti zbog njihove odsutnosti, tako da B-g u liku putnika šalje tri anđela. To nas može naučiti nešto o tome kako se ponašati prema starijim i nemoćnim osobama. Svatko je osoba za sebe. Mirovanje nije dobro za svakog. B-g je, da tako kažemo, prvo osjetio da je Avrahamu potreban odmor. Ali onda je "shvatio" da je u Avrahamovu slučaju, njegov hahnasat orhim, gostoljubivost, za njega daleko bolji lijek, nego odmor.

na isti način učinio. Avraham je rekao: jukah na m'at majim. Raši objašnjava

neobičnu

gramatičku

formu tvrdnjom da Avraham nije sȃm donio vodu strancima. Isto tako, kad je B-g htio osigurati vodu

Još jednom od Avrahama učimo o ponašanju

domaćina:

Hašem zatim govori Avrahamu o svojoj namjeri da uništi S'dom. Avraham moli i pogađa se u njihovo ime, ali nema dovoljno pravednih ljudi za spas tih gradova.

za Avrahamovo potomstvo, naredio

Dijalog između Avrahama i Haše-

je Mošeu Rabeinu da baci štap u

ma je zapanjujuć (i jedinstven) pri-

vodu, da udari stijenu, da govori

mjer bliskog odnosa koji vlada

stijeni.

među njims.

No,

Avraham

je

sȃm

nahranio anđele. Kada je B-g trebao

Avrahamov izraz poniznosti pred

prehraniti narod, On nas je opskrbio

B-gom je: "ja sam prah i pepeo." Ge-

manom, a ne Moše. Izravno B-g ju je

mara kaže da su zbog Avrahamove

dao narodu.

poniznosti njegova djeca zaslužila dvije micvot - pepeo para aduma i prah sota. Tora T'mima objašnjava

Strana 2

Divrej Tora


(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

da pepeo para aduma predstavlja

zi ideja za makom kavua, mjesto

smrti u pustinji, ali Jišmaelove mo-

oličenje duhovne čistoće (koja se

određeno za molitvu. Talmud kaže:

litve su uslišane i oni su spašeni.

može shvatiti kao područje "između

"Tko odredi mjesto na kojem moli,

Jedan anđeo uvjerava Hagar da će

Židova i B-žjih" micvot). Obećava-

B-g Avrahamov će mu pomoći".

preživjeti. Hagar poslije ženi Jišma-

jući ishod postupka sota je šalom bajit, kao glavni primjer međuljudskih odnosa. Tako nagrada za Avrahama pokriva cijeli spektar židovskog života. Šliši 3. alija – 20. p'sukim – 19,1 – 20 Dva anđela stižu u S'dom i tamo ih prima Lot. [Nećak Avrahama Avinua je naučio nešto od svog strica.] Narod S'doma pokazuje svoju zlu ćud. Jasno je iz p'sukima, midrašima i komentara, da Lot nije bio dovoljno pobožan, niti uvjeren u vlastitu ispravnost, ali je bio u pre-

dnosti u usporedbi s ljudima među kojima je živio. Lota, njegova ženu i dvije kćeri odvode iz grada dva anđela. Lot moli za dopuštenje da potraži utočište negdje bliže.

Naravno, još važnije je da upravo taj pasuk te drugi koji "podržavaju"

Kad su se Hagar i Jišmael molili

tvrdnju u Gemari pokazuju da je

B-gu, B-g je čuo "mladićev glas";

Avraham ustanovio t'filat šaharit.

Raši kaže kako iz toga učimo da je

Da Amida, stati pred B-gom, znači

najsnažnija molitva u korist nekog

moliti, uči se iz pasuka vaja'amod

bolesnika,

Pinhas vaj'palel ... I Pinhas je stajao

bolesnika osobno.

u molitvi - T'hilim 106,30. Pasuk ovdje u Vajera povezuje molitvu Amida uz Avrahama Avinua i uz rano ujutro, dakle šaharit. Lotove dvije kćeri, nakon što su svjedočile

potpunom

Nakon što se Lot udaljio, počinje

uništenju

S'doma, pretpostavljaju da su oni jedini preživjeli od sveg čovječan-

stva. Skovale su zavjeru i legle s pijanim Lotom kako bi čovječanstvo nastavilo postojati. Moav i Amon su rezultat toga. B-g je održao obećanje i Sara rađa Jichaka.

Pihol (zvan Fihol zbog dikduka, gramatičkih pravila) sklapaju pakt s Avrahamom.

Pakt

ima

veze

s

bunarima koje je Avraham iskopao, a Avimelehove sluge ukrale, vraćanjem tih bunara i Avimelehovim priznanjem da bunari stvarno pripadaju Avrahamu. Grad Be'er Ševa dobiva svoje ime od dvostrukog značenja 7 ovaca upotrijebljenih kao smibol saveza i međusobno date

Osim što je vrst stabla, riječ ešel se

renju – i pretvori se u stup soli. (Ka-

dana starosti. Jichak odrasta i Sara zamjećuje potencijalni negativni utjecaj koji bi mogao na njega imati Jišmael, pa traži od Avrahama da otjera njega i

mjesto gdje je stajao pred B-gom".

njegovu majku Hagar. Avraham to

Avraham se vraća na isto mjesto da

čini tek kad mu B-g kaže da posluša

razgovara s B-gom. Odavde proizla-

Saru. Hagar i Jišmael su na rubu

Godina 15 3 Broj 4 Strana

6. alija – 13 p'sukim – 21,22-34

5. alija – 17 p'sukim – 21,5 – 21

se rodio Jichak. Obrezuje ga s 8

"I Avraham ustane rano ujutro na

Šiši

Avraham sadi "ešel" u Be'er Ševi.

osvrne – što je bilo protivno upozo-

kazivala prema gostima).

tog

Hamiši

Avrahamu je bilo 100 godina kad

za drago" zbog škrtosti koju je po-

molitva

zakletve.

uništenje S'doma. Lotova žena se

zna povezana sa solju je kazna "milo

upravo

Avimeleh i njegov zapovjednik

R'vi'i 4. alija – 40 p'sukim – 19,21 – 21,4

ela za ženu iz zemlje egipatske.

smatra akronimom hebrejske riječi

za hranu, piće i konačište (ili hrana spavanje i pratnja) – što ostaje simbol

gostoprimstva

za

sva

vremena. Š'vi'i 7. alija – 24 p'sukim – 22,1 – 24 Ovo je dio o vezivanju Jichaka – akedat Jichak. Iako nitko od Avrahamovih poStrana 3


(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

tomaka (mi, židovski narod) nikad

Ova sedra nam pokazuje oštru

neće biti stavljen na kušnju na tako

suprotnost između ljubaznosti i

drastičan način, mi crpimo ogro-

gostoljubivosti Avrahama i Sare s

mnu inspiraciju iz tog dijela Tore.

jedne strane, te okrutne "posao je

To je dio naše baštine i, još više, dio

posao" i "što ja imam od toga"

naše suštine. Svatko od nas doživ-

prirode S'doma.

ljava različite izazove tijekom živo-

vljen od ovnujskog roga. Tražimo

ta. To isto se odnosi i na nas kao

od B-ga da se sjeti Akedat Jichak i

narod.

smiluje se njegovoj djeci (premda

Neka

nas

uvijek

vodi

duboka predanost Tori i židovskim vrijednostima.

ona to ponekad ne zaslužuju) . Paraša

završava

spominjanjem

Haftara govori o udovici jednog proroka koja se suočava s gubitkom dvoje djece zbog siromaštva i izopačenosti izraelskog društva koje je izgubilo iz vida Avrahamovu i

Akedat Jichak je naša osobna iskaz-

Rivkinog rođenja što je poveznica sa

Sarinu

nica. Ona definira tko smo... čak i

sljedećom fazom razvitka judaizma.

izvodi čudo i obitelj je pošteđena tog udarca. ■

kada je naše vlastito ponašanje u suprotnosti sa standardima Tore. Stojimo pred B-gom na dan suda - Roš

Haftara

Hašanu, i pušemo u šofar napra-

37 p'sukim – Melahim Bet 4,1 – 37

Strana 4

ostavštinu.

Prorok

Eliša

■

Prevela i prilagodila Dolores Bettini

Divrej Tora


Raspršenost potomaka Šema, Hama i Jafeta (karta iz povijesnog udžbenika i atlasa biblijske geografije iz 1854. godine) Godina 15 5 Broj 4 Strana

Strana 5


Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vajera ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo razmotriti neke opće stvari. Šest stalnih micvos—nastavak

Postoji šest micvos za koje su Židovi dobili uputu da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalnih micvos". Micvos se obično razvrstavaju u dvije kategorije, one koje su vezane uz određeno vrijeme, i one koji nisu vremenski definirane. Micvos vezane uz određeno vrijeme mogu se ispuniti samo u to određeno vrijeme, kao što slučaj s jedenjem macesa na Pesah ili ljujanjem lulava na Sukos. Čak se i većina micvos koji nisu vezane uz vrijeme ne može ispuniti u svako doba. Na primjer, micva o mezuzi ne može se ispuniti ako čovjek nema vrata. Međutim, postoji šest micvos za koje je Židovima naloženo da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. Vozite se autobusom? Možete ispuniti šest micvos. Legli ste u krevet jer ste jako prehlađeni? I tamo ih možete ispuniti. One se nazivaju šest Micvos temidios ili " Stalnih micvos". 4. Ljubiti B-ga Ljubit ćeš Vječnog, B-ga svoga, svim svojim srcem, svom svojom dušom i svim svojim sposobnostima. (Pon. zakon 6,5) Ljubiti Vječnog trebalo bi biti prirodna posljedica saznanja o Njegovom postojanju. Ako istinski shvaćamo sve što Hašem čini za nas, kako bismo mogli, da ne cijenimo i ne ljubimo Ga zbog toga? Izučavanje Tore omogućava nam da postanemo svjesniji Hašema i postanemo Mu još bliži. Također bismo trebali biti spremni dati svoje vrije-

me, svoje resurse i više od toga za Hašema. 5. Biti u strahopoštovanju pred B-gom Morate poštovati Hašema, svog B-ga; Njemu ćete služiti. (Ponovljeni zakon 10,20) Jednako tako, ako smo svjesni da B-g postoji, ne bismo mogli a da nemamo strahopoštovanja prema Njemu. Poštovanje B-ga znači shvaćati da naša djela imaju posljedice. Baš kao što ćete se razboljeti ako popijete otrov, postoje duhovne posljedice, kako pozitivne tako i negativne, za naše postupke. Spoznaja da postoji B-g i sustav duhovnih provjera i protuteža, pomaže nam da ostanemo na pravom putu. 6. Ne biti zaveden svojim željama Nemojte ići za svojim srcem ili očima, za kojima čovjek može poći stranputicom. (Brojevi 15,39) "Srce" se odnosi na heretičke misli, a "oči" se odnose na fizička iskušenja, od kojih oboje može odvratiti osobu od onoga što je stvarno važno u životu. Moramo "zadržati svoje oči na nagradi", to jest, na Tori i nagradi koju ona daje. Ne smijemo se dati zavesti filozofijama koje nisu podudarne s Torom ili fizičkim željama. Ovih se šest micvos može ispuniti i samo mislima, bez obzira na tjelesne sposobnosti osobe. Svi Židovi mogu iskoristiti ove micvos kako bi se bolje upoznali, voljeli i poštivali našeg Stvoritelja, te kako bi postali bolji ljudi. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 137. Negativna je zapovijed da mamzer (kopile) ne oženi Židovsku kćer kao što Pismo kaže, Kopile neće ući u zajednicu Vječnoga (D'varim 23,3). Pojam mamzer odnosi se na osobu koja dolazi iz spolnog sjedinjenja onih koji se kažnjavaju [zbog svog intimnog odnosa] karetom – izuzev žene koja je obredno nečista od menstruacije: dijete koje ona rodi nižeg je statusa, ali nije mamzer. Sasvim je svejedno da li su ona [takva djeca] muška ili ženska: njima je zauvijek zabranjeno [da se ožene ili udaju u Židovsku zajednicu]. I muški i ženski mamzer mogu stupiti u brak s preobraćenicima na judaizam, i njihova djeca imaju pravni položaj mamzera. Ukoliko je nekoga rodila neudata žena i nije rekla s kim je začela dijete, ili je rekla, "Zatrudnjela sam s tim i tim mamzerom," dijete je neutvrđenog pravnog statusa, moStrana 6

gući mamzer. Tako isto, ako dijete bude pronađeno na tržnici i ne zna se tko mu je majka, niti tko mu je otac, ono je neutvrđenog pravnog statusa, mogući mamzer. Po zakonu Tore, neutvrđenom mamzeru dopušteno je da uđe u zajednicu (da se oženi/uda unutar zajednice), no učenjaci su im zabranjivali (Talmud Bavli, Kidušin 73a) da se ožene/udaju unutar zajednice. Njima je također zabranjeno da stupe u brak s utvrđenim mamzerom ili neutvrđenim, ali vjerojatnim mamzerom. Postoji, također, mamzer prema zakonu učenjaka: na primjer, ako je žena čula da joj je muž umro, pa se preudala, no njen je muž zapravo živ; i onda njen prvi suprug bude spolno intiman s njom dok ona živi s drugim muškarcem: taj sin [rođen iz tog intimnog odnosa] je mamzer prema zakonu učenjaka. Mamzeru je prema zakonu učenjaka dopušteno da se oženi jedino s drugim mamzerom. Ovo je na snazi posvuda i u svako doba. ■ Divrej Tora


AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Kolektivna kazna i kolektivno spasenje Mnogi čitatelji vide Avrahamovu molitvu za Sodomu kao osudu kolektivne kazne. Međutim, kada bolje pogledamo otkrivamo da je njegov zahtjev složeniji. Čini se da Avraham istovremeno apelira na B-žansku milost za kolektivno spasenje, tražeći da se poštedi čak i bezbožnike tog grada zbog vrlina pravednika. Raspravite sa svojom obitelji:

• Je li kolektivno spasenje imalo pravednije od kolektivne kazne? Je li Avraham bio nedosljedan osuđujući jedno a tražeći drugo? Ili treba njegovu molbu razumjeti na drugačiji način? • Može li Hašema pokolebati ljudska argumentacija? Može li se zamisliti da su se Hašemovi osjećaji u vezi kolektivne kazne/spasenja promijenili kao rezultat Avrahamovih molbi? Da li priča sugerira

da jesu?

• Na kraju pogledajte druge primjere kazni u Tanahu. Je li kolektivna kazna norma ili izuzetak? Anđeli ili ljudi Što Tora vjeruje o anđelima? Iako se mnogi likovi nazivaju "‫( " לא מם‬melahim), kada se ovaj izraz odnosi na nebesko biće, a kada na glasnika ljudskog roda? Jesu li anđeli tjelesna, ili nematerijalna bića? Ako je ovo drugo u pitanju, kako ih ljudi mogu vidjeti ili kako mogu vršiti fizičke radnje poput jedenja hrane? Čemu nas priča o Avrahamu i tri gosta može podučiti u ovoj temi? Usporedite stavove racionalista kao što su Rambam i Ralbag s onima koji su više skloni mistici, kao što je Ramban. S čijim se gledištem slažete?

Nemoralne zapovjedi? Kako čovjek može razumjeti Hašemov nalog da se žrtvuje Jichaka i Avrahamovu spremnost da pristane na to?

• Kako može moralni B-g, koji kasnije u Tori osuđuje ubojstvo i ustvrđuje da je praksa žrtvovanja djece odvratna, zahtjevati od Avrahama da ubije svoje dijete? Zašto se Avraham složio, a da nije doveo u pitanje taj nalog, kao što je to učinio kad mu je Hašem otkrio svoje namjere da uništi Sodomu? • Za raspraviti: Koji je ispravan način postupanja kada ljudski pojam o moralu, ili čak i sam etički sustav Tore, dođe u sukob s B-žanskom zapovijedi? Da vam danas Hašem kaže da žrtvujete voljenu osobu, što biste učinili? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Godina 15 7 Broj 4 Strana

Strana 7


David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Halila i has, te Lot

be nije bilo dobro rastumačeno." Ibn Ezra ima malo drugačije tuU ovotjednoj parši, Avraham raspravlja s B-gom o njegovom planu da uništi Sdom. Kad tvrdi da bi ubiti nedužne bilo nepravedno, on kaže (Berešit 18,25)

‫ה״דזֶּד‬ ַ ‫״כ ָד ָב‬ ַ ֹׂ‫ד״ל ָ״ ֵ ֲ ש‬ ְׁ ‫ָח ִל ָל‬ "Halila leha da učiniš tako nešto." Što ovdje znači halila? Jedno se vrlo popularno tumačenje bazira na Gemari (Avoda Zara 4a, Berahot 32a) -

mačenje. On kaže da ovo znači "nemoguće", možda dolazi od riječi

‫ חלעל‬halul, koja znači "prazno", nešto bez sadržaja. Amos Chacham u Daat Mikra na

Ijov 34,10 piše da se halila u Bibiji uvijek pojavljuje u formi zakletve (možda da prokune?), čime čovjek sebi ili drugoj osobi zabranjuje da učini određenu stvar. Za Onkelosa, koji se u svom pri-

Raši citira Onkelosa u svom komentaru na 44,7 pa piše:

‫״לשע ״‬,‫״חעלמ ״דעא״לנע‬-‫חלמלד״ל ב מ ״‬ ‫״חס״ א ״דקב"ד״‬, ‫״ע הגעם״חס״ל ב מ‬.‫גנאמ‬ ‫מדמ״ למנע״ שע ״זא ״עדהבד״חס״עשלעם״‬ :‫מש״ב ל ע ״בלשע ״דזד‬ "To bi bilo vulgarno s naše strane (Avoda Zara 4a); izraz sramoćenja. Onkelos prevodi; 'has tvojim slugama' kao, neka bi bilo has od Svetoga, da je blagosloven, na nama zbog toga što to činimo. U Talmudu nalazimo mnogo primjera ove riječi kao has v'šalom"

■

‫ חעלמ ״דעא״ל‬- "to bi bilo za tebe hu-

jevodu silno trudi da očuva B-žju

lin". I ova je gemara predmet tuma-

čast, svakako bi predstavljalo po-

čenja. Većina tumači da je hulin

teškoću da Avraham optužuje B-ga

"svetogrđe, skrnavljenje, oskvrnuće"

za nečasno ophođenje. I zato on

- drugim riječima "tebi ispod čati"

halila leha prevodi kao ‫ֻק ְׁש ָטא ִאּנּו ִדמ ָנ ְׁ״‬

Izdanje Rashi HaShalem (koje je

(ovo je također u skladu sa Steinber-

- "tvoji su zakoni istiniti". Međutim,

objavio Ariel Institute) nudi tri mo-

gom, koji halila izvodi iz korijena

na drugom mjestu gdje se halila ko-

guća odgovora:

– ‫ חלד‬iz kojeg nam dolazi hole ‫חעלד‬

risti – na mjestu gdje braća govore

"bolestan" – a znači "biti jadan").

Josefovom upravitelju (Berešit 44,7) -

Međutim, Raši na Post 18,25 daje

Onkelos nije toliko rezerviran. I tu

tumačenje da hulin znači "obično ili

je njegov prijevod zanimljiv: ‫ ַחס‬-

uobičajeno" – što bi izgledalo kao da

has.

je to način na koji je B-g postupao s

Ovo povlači niz pitanja. Što znači has? I da li se Rašijevo prvo tumačenje slaže ili ne slaže s Onkelosom?

a) Has dolazi od korijena ‫ חעס‬i znači "sažaljenje". (Druga je mogućnost da riječ dolazi od korijena ‫חסד‬ koji znači "zaštititi". Prema Kleinu, ova dva korijena se ne doimaju sro-

potopnim naraštajem i naraštajem Babilonske kule. No, mada ovo funkcionira tamo gdje se Avraham obraća B-gu, ono se ne slaže s

mnogim drugim slučajevima halila kada se jedan čovjek obraća drugome. Ben-Yehuda je, u svom rječniku, uočio problem u ovom tumačenju Gemare. On piše da se "prejako osjeća dah draša (midraša) iz ovog (objašnjenja) i da je teško povjerovati da bi u staro vrijeme upotrijebili takvu metaforu. Porijeklo ove upotreStrana 8

Divrej Tora


(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Halila i has, te Lot

dnima – tome sam trebao posvetiti

piše da šalom u has v'šalom ne znači

himalet" (Vidi Berešit 19,17(x2). 19.

više pažnje u ovom tekstu.) Onkelos

"mir" nego "potpuno" pa bi stoga

20. 22) – ili se možda glagol lehimalet

se ne slaže s Gemarom, i smatra da

ovaj izraz trebalo prevesti "potpuno

poigrava s imenom Lot. Doduše, igra

halila zapravo znači "sažaljenje" –

osramoćen".

možda na osnovu midrašim koji ‫עמחל‬

‫( שד‬Šmot 32,11) tumače kao "on je zatražio sućut i milost". Ovo je tumačenje Lifshuto Shel Rashi, Rava Shmuela Gelbarda, no Rashi Ha-

Shalem ga zbog gramatičkih razloga odbacuje (Mizrachi također tumači prijevod Onkelosa na 18,25 kao zbog potrebe da pokaže da B-gu nije potrebno sažaljenje.) b) Has znači "sažaljenje" no Onkelos ne daje doslovan prijevod izraza halila, već umjesto toga koristi izraz koji ima istovjetno značenje. Ako je halila zakletva, onda bi has više ličio na molitvu, kao što Miz-

rachi tumači has v'šalom - "neka B-g razastre milost i mir nad nama da spriječi da se to ne dogodi". (Rav Gelbard – kako je navedeno u Margolin Chumash Rashi – ima malo

Izgleda da Rashi HaShalem nalazi drugo objašnjenje najmanje isforsiranim, i mislim da se slažem s njim. Tako možemo vidjeti razvoj fraza koje znače "Ne daj B-že" ili "Daleko bilo od mene". U Tanahu nalazimo halila a u Talmudu ‫ חס למ‬i has v'šalom. U srednjem vijeku počinjemo nailaziti na halila v'has ‫חלילה וחס‬, a u suvremenijem hebrejskom nalazimo

riječima ne mora nužno odražavati

has v'halila ‫חס וחלילה‬.

etimološku povezanost.

Treba primijetiti da fraza hozer halila

To je zanimljiva teorija – nisam to

– ‫ חעזה חלמלד‬koja znači "i tako dalje",

još nikada susreo. Svakako Lot je

i odnosi se na ići u krug ili u "osmi-

prvi od svih s kojima bi se glagol

cu", nije povezano s halila kao sra-

‫—מלט‬pobjeći – mogao povezati. I

motom, već dolazi od korijena ‫חול‬

Steinberg i Klein ukazuju da kod

koji znači "kretati se u krug."

– ‫ מלט‬koji također znači pobjeći –

(Vidjeli smo neke etimološke nejas-

povezano s ‫—פלט‬mem i pe, oba usne-

noće između ta dva pojma već rani-

na glasa, mogu mijenjati jedan dru-

je.)

goga. U suvremenom hebrejskom

drugačiji prijevod - "Smiluj se [na

I na kraju ovako teškog teksta za-

nas da se to ne dogodi] i [onda će]

vršit ću s vicem kojeg donosi Rosten

mir [biti s nama].")

u knjizi The Joys of Yiddish.

Ovdje također može biti i da bi se

Dvojica Židova odluče izvršiti

Onkelos složio s Ibn Ezrom (gore) a

atentat na cara. Ponesu naoštrene

ne s Rašijem, pa se njemu halila ne

noževe i sakriju se iza drveća u par-

čini povezana s "sramotom".

ku kojim ruski vođa svakodnevno

c) Onkelos se slaže s Rašijem no has ovdje znači "oskvrnuće, sramota" - kao halila. To je Kohutovo miš-

šeta. Prolaze sati, a car se ne pojav-

korijenu značenja "prezren". On odbacuje mišljenje Mizrachija time što kaže da se B-g ne spominje nigdje u tom retku (i zato ga ne treba smatrati molitvom.) On također Godina 15 9 Broj 4 Strana

izlaz: kelet-pelet ‫פלט‬-‫קלט‬. Steinberg kaže da je melet ‫מלט‬žbuka (iz Jirmijahu 43,9) povezana s glagolom ‫מלט‬

koji može značiti

"skliznuti", a žbuka zaglađuje zidove zgrade (glagol ‫ חלק‬također

znači i "biti gladak" i "biti sklizak".)

ljuje. U sumrak jedan će: "Nadam se

I na kraju, naziv otočne države

da mu se ništa nije dogodilo, halila."

Malte može se povezati s korijenom

‫מלט‬. Kao što piše Online Etymology

ljenje u Aruch HaShalemu (pod ‫)חס‬. On piše da je has srodan arapskom

smislili su zgodnu frazu za ulaz-

Dictionary: malta Lonnie mi je postavila pitanje: Netko mi je jednom skrenuo pažnju

od L. Melite, možda od feničkog melita, dosl. "utočište," od malat "on je pobjegao." ■

kako je "Lot" igra riječi s izrazom "le-

Strana 9


Rabbi Lord Jonathan Sacks:

B-g i stranci

Naša parša započinje pomalo zbu-

Najizglednija mogućnost je da su

Treća mogućnost je da je to sve

njujućom scenom, sa Abrahamom

tri. Svaka sekcija predstavlja zasebni

jedna uzastopna scena. B-g se pojav-

koji sjedi na ulazu u svoj šator:

događaj. Najprije, B-g se javlja Ab-

ljuje Abrahamu, no prije nego što

rahamu, kao što Raši tumači, "kako

On progovori, Abraham vidi posje-

bi posjetio bolesnog" nakon Abraha-

tioce i traži od B-ga da sačeka dok

movog obrezanja (brit mila). Zatim

im on ne posluži hranu. Tek kad oni

posjetioci dolaze sa vijestima da će

odu - u stihu 17 - on se okreće B-gu i

Sara imati dijete. Nakon toga slijedi

razgovor započinje.

"B-g se pojavi Abrahamu kod hrastova Mamre, dok je za dnevne žege sjedio na ulazu u svoj šator. On podignu oči i pogleda, i gle, tri čovjeka stoje nasuprot njega. Kad ih ugleda,

potrča im od ulaza u šator u susret i pokloni se sve do zemlje... (Postanak 18,1-2) Na prvi pogled priča izgleda jednostavno. Međutim, nakon dubljeg sagledavanja, zapravo je vrlo kompleksna i višeznačna. Sastoji se od tri sekcije:

duga konverzacija između Abrahama i B-ga o pravdi i kazni za ljude u Sodomi.

Abraham, otac monoteizma, znao je paradoksalnu istinu da živjeti život vjere znači vidjeti tračak B-ga na licu stranca

Stih 1: B-g se pojavljuje Abrahamu. Stihovi 2-16: Abraham susreće

ljude/anđele. Stihovi 17-33: Dijalog između B-ga i Abrahama o sudbini Sodome.

Rambam sugerira da su to samo

dvije scene: Posjet anđela i dijalog sa B-gom. Prvi stih ne opisuje događaj, to je više naslov poglavlja. On

Pitanja za razmišljanje:

• Koje od ovih triju tumačenja po vašem mišljenju najbolje objašnjava priču? Zašto preferirate to tumačenje u odnosu na ostala tumačenja? ■ • Razmislite o trećem tumačenju. Što mislite o Abrahamovoj odluci da prekine svoj razgovor sa B-gom? Je li to bilo opravdano? Može li se takvo ponašanje ikada opravdati?

• Prema vašem mišljenju, koja poruka stoji iza trećeg tumačenja?

nam kaže da su svi događaji koji

Vidjeli smo tri moguća tumačenja

Odnos između tih sekcija je dale-

slijede dio proročke komunikacije sa

priče o anđelima koji posjećuju Ab-

ko od jasnog. Je li ovo jedna scena,

B-gom, susret između božanskog i

rahama. Te mogućnosti ovise o na-

ili su dvije, ili čak tri?

ljudskog.

činu na koji prevedemo riječ Ado-nai u Abrahamovoj molbi: "Molim te Ado-nai, ako sam pronašao milost u tvojim očima, nemoj mimoići svog slugu" (18,3). Ado-nai može upućivati na jedno od B-žjih imena. No, također se može čitati i kao "gospo-

da". U prvom slučaju, Abraham bi se obraćao B-gu. U drugom, on bi se obraćao prolaznicima. Ustvari, primjer tog drugog načina čitanja riječi Ado-nai, kao "gospoda", možemo vidjeti u sljedećem poglavlju (19,12) kada Lot prima dvojicu od tih istih anđela u Sodomi. Najjednostavnije čitanje obiju priča bilo bi kada bi tu riječ čitali dosljedno kao "gospoda", i mnogi engleski prijevodi Strana 10

Divrej Tora


(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: B-g

i stranci

čine upravo tako. Židovska tradi-

nici Abrahamovog vremena štovali

B-gu kao o onome koji "liječi one

cija, međutim, to ne čini.

su sunce, zvijezde i prirodne sile

slomljena srca i povija njihove ra-

kao bogove. Oni su štovali moć i

ne". To uključuje gostoprimstvo za

moćne. Međutim, Abraham je znao

usamljene,

da B-g nije u prirodi, nego iznad

ohrabrivanje obeshrabrenih, podi-

prirode. Postoji samo jedna stvar u

zanje duha depresivnima, pomaga-

svemiru u koju je On ugradio Svoju

nje ljudima u njihovim životnim kri-

sliku: ljudsko biće, svaki čovjek, i

zama, i postizanje toga da se oni

onaj moćan i onaj bez moći.

koji se nalaze na marginama dru-

To znamo jer u ovom slučaju postoje halahički propisi o tome kako čitati ovu riječ. Ako Ado-nai čitamo kao "B-g", to je sveto ime pa i pisarovo pisanje te riječi, kao i način na koji se odnosimo prema dokumentu koji to ime sadrži, ima posebne zah-

posjećivanje

bolesnih,

štva osjećaju dijelom zajednice. To je

tjeve u židovskom zakonu. A to je

Abraham, otac monoteizma, znao

način na koji židovski zakon gleda

je paradoksalnu istinu da živjeti ži-

na ovaj slučaj.

vot vjere znači vidjeti tračak B-ga na

Cedaka se čini sa materijalnim do-

licu stranca. Lako je primiti B-žju

brima, hesed sa psihološkim: vreme-

prisutnost kada se B-g pojavi kao

nom i brigom. Cedaka je praktična

B-g. Ono što je teško jest iskusiti

podrška, hesed je emocionalna po-

B-žju prisutnost kada dođe prikri-

drška. Cedaka je dar resursa, hesed je

vena kao tri nepoznata prolaznika.

dar osobe. Čak i oni kojima nedo-

To je bila Abrahamova veličina. On

staje dobara za davanje cedake, još

je znao da služiti B-gu i iskazati go-

uvijek mogu davati hesed. Cedaka

stoprimstvo strancima nisu dvije

ispravlja ono što je krivo, hesed čini

stvari, nego jedna.

lakšim ljudsku sudbinu.

To je nevjerojatna činjenica jer sugerira da je Abraham zapravo prekinuo B-ga dok je On želio govoriti, moleći Ga da pričeka dok se on posvetio posjetiocima. Priča se onda mora čitati ovako: B-g se pojavio Abrahamu, a on je tada također primijetio trojicu ljudi kako se približavaju. Abraham se zatim okrenuo

druga strana cedake.

B-gu i rekao, "B-že Moj, ako sam na-

Birajući najradikalnije od tri mo-

šao milost u Tvojim očima, nemoj

guća tumačenja Postanka 18, mu-

Svrha je heseda

ostaviti slugu Svog (tj. molim te pri-

draci su nam dozvolili da čujemo

emocionalna podrška, dobrota

čekaj dok ne iskažem gostoprimstvo

jedan od najvažnijih principa života

ovim ljudima)." Zatim se Abraham

vjere: B-ga poštujemo poštujući one

i ljubav kao suosjećanje

okrenuo ljudima i ponudio im svoje

stvorene na Njegovu sliku, ljudsku

gostoprimstvo.

vrstu.

To smjelo tumačenje postalo je temelj za princip judaizma koji kaže: "Veće je gostoprimstvo, nego primanje B-žje prisutnosti" (Talmud Bavli, Šabat 127a). Suočen sa izborom iz-

među slušanja B-ga i iskazivanja gostoprimstva strancima, Abraham je izabrao potonje. B-g je prihvatio njegov zahtjev i čekao dok Abraham ne donese posjetiocima hranu i piće, prije no što je s njim započeo dijalog o sudbini Sodome. Kako je Abraham mogao staviti potrebe (onih za koje je mislio da su) ljudi ispred B-ga? Taj nas odjeljak uči dubokoj istini. IdolopokloGodina 15 11Broj 4 Strana

Cedaka Cedaka je dar koji se daje u novcu ili njegovoj zamjeni. No ponekad to nije ono što najviše trebamo. Možemo biti emotivno siromašni, baš kao

i fizički. Možemo biti depresivni, usamljeni, blizu beznađa. Možda trebamo društvo ili utjehu, ohrabrenje ili podršku. I to su također ljudske potrebe, ne manje stvarne samo zato što se ne mogu prevesti na jezik politike ili ekonomije.

Abraham i Sara bili su izabrani zbog svog heseda prema drugima. Rut je postala pramajka izraelskih kraljeva zbog svog heseda prema Naomi. U srcu vizije judaizma je san o društvu utemeljenom na hesedu: društvu s ljudskim licem, ne

onim kojim dominira natjecanje za bogatstvom i moći. Hesed je znak naroda udruženog savezom. Savez stvara društvo kao produžetak obitelji; to znači da na strance gledamo kao da su naša davno izgubljena braća ili sestre. Zajednica utemelje-

To je ono što je svrha heseda: emo-

na na hesedu je mjesto milosti, gdje

cionalna podrška, dobrota, ljubav

se svatko osjeća poštovano i gdje je

kao suosjećanje. To je ono što misli-

svatko kod kuće. ■

mo kada u Psalmu 147 govorimo o

.

.

Prevela Anja Grabar Strana 11


Rabbi Berel Wein:

Svijet istine Ratovi, nesređen obiteljski život i opasnost od potencijalnog budućeg istrebljenja, izazovi su pred kojim se naš otac Avraham i naša majke Sara nalaze u pripovijesti koja dominira čitanjem Tore od ovog tjedna. U naše vrijeme je korigiranje prošlosti i

vijestima i životopisima. Poruka koju to donosi je da je istina najvažnija vrijednost i da ona nadilazi sve druge pristupe. Tora je

Zašto Tora ne poželi

nazovem, B-žji pečat. Istina je dar za koji molimo B-ga da ga podari Jaakovu i njegovim potomcima. Majmonides nam objašnjava da ne smijemo služiti idolima, vjerovati u praznovjerje i štovati mrtve, jer je sve to lažno, tek malo više od gomi-

preuređivanje osobnih biografija,

barem malo "uljepšati"

kako bi životi ljudi izgledali savrše-

priču o Avrahamu

na vjerovanja u ideologije koje su

ni, spokojni i bez smetnji, posebno

i njegovoj obitelji ?

davno izgubile svaki osjećaj za is-

prisutno. Ova metodologija nastoji

Tora je knjiga

tinu, kao i na njihove ciljeve i sva-

karakter subjekta učiniti uzorom i

apsolutne istine.

prototipom kako bi mu se drugi di-

stracija, sukoba među ukućanima i opasnosti od uništenja – a sve to zbog plemenitog, no vrlo nepopularnog razloga? Pa zašto Tora ne poželi barem malo "uljepšati" priču o Avrahamu i njegovoj obitelji tako da barem nešto izostavi, ako već neće učiniti nešto drugo? Naravno, Tora je knjiga apsolutne istine i zbog toga ne izostavlja nijednu od ljudskih slabosti koje utječu na sve nas dok se bavi - čak i pri našem najobjektivnijem pokušaju - pripo-

Strana 12

kako njihove metode i politiku. Avraham vidi da će Sodoma ■ biti

vili i možda oponašali. Tko si želi život pun nevolja, fru-

le laži. A sve se to također odnosi i

odlučna da nas poduči da je život, čak i za one najveće ljude, često težak, razočaravajuć i ponekad čak i okrutan. I da su vjera i predanost, dobrota i moralnost oni nositelji koji

opravdavaju samu našu egzistenciju, bez obzira na izazove koji neprestano napadaju ljudski život. Nama nije naloženo da oponašamo Avrahamova životna iskustva. Naprotiv, pozvani smo da oponašamo njegove osobine vjerovanja i spremnosti, predanosti i nepokolebljivosti. Učili su nas da je istina, da to tako

uništen zbog svog nepoštenja. On prepoznaje da se Avimeleku ne može vjerovati jer je on jedna licemjerna, neiskrena osoba. I Avraham si pridržava pravo da služi B-žjoj istini čak i po cijenu, prvobitno, svog vlastitog života, a kasnije i života njegova vlastitog voljenog sina. Talmud opisuje naš svijet kao "svijet laži". Ipak, spoznaja da živimo u svijetu laži, prvi je korak naprijed ka svijetu iskrenosti i istine. To je ono što podrazumijeva biblijsko upozorenje da se trudimo ići,

Divrej Tora


(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Svijet istine

kažimo to tako, B-žjim putem. Biti

da hode među nama.

svjestan razlike između laži i istine

Traženjem anđela mi počinjemo

nužan je sastojak inteligentnog ži-

poštivati druge i otvarati se zadatku

vota i vječne vjere. Avrahamove

pomaganja našim bližnjima. Oni su

poteškoće u životu upućuju nas na

nas naučili da je gostoprimstvo čo-

put realizma i istine. To ne zna za

vjeka značajniji vid službe B-gu od

kompromise ili izbjegavanja. Stoga

meditiranja s nadom da ćemo se na-

je to vječno.

ći u B-žjoj nazočnosti, da to tako ka-

Anđeli među nama

žem. Oni su nam usadili duh suosjećanja i dobrote koje počivaju u

Ima mnogo anđela koji među na-

srži Židovskih vrijednosti i života.

ma hode ovim svijetom, i ljudi ih ne prepoznaju. Anđeli očigledno po-

Učili su nas da vjerujemo u anđe-

primaju nijanse društva u koje ih je

postalo dominantno. Upravo ta spo-

le, bez obzira koliko đavolski bio

njihova misija odvela. Izraelski pro-

sobnost da istinski prepoznaju i iz-

svijet u kojem živimo. Nevjerojatno

roci u živopisnim detaljima iznose

vuku dobrotu svojstvenu čovječan-

preživljavanje

opise anđela koji se pojavljuju na

stvu učinila je ovaj par precima

tijekom stoljeća progona i diskri-

ljudske civilizacije u najboljem smi-

minacije trijumf je ne samo volje,

slu te riječi.

nego i stava. Mi smo uvijek vjero-

nebeskom sudu. Oni imaju krila i oči na više strana. Oni su vatreni i brzi, zastrašujući i nemilosrdni. Ali

kada se nalaze na zemlji, da se tako izrazim, izgledaju kao obični pripadnici društva koje ih okružuje. Zato ih u nekim događajima opisanim u Bibliji nisu odmah prepoz-

Civilizacija je priča o ljudskoj preobrazbi. Brojne generacija od ubojice Kajina, pa do Avrahama, dobročinitelja svega, zapravo su priča ovog uspona u sagi o ljudskom razvoju.

nali kao anđele. To se događa u slučaju Jehošue i Šimšonove majke. U ovotjednom čitanju Tore, tri se an-

Traženjem anđela počinjemo

đela prvotno pojavljuju kao putnici, nomadi koji lutaju, hodaju za po-

zadatku pomaganja bližnjima

dnevne žege. Tek onda kada uđu u lježje obitavališta Avrahama i Sare, otkriva se njihova istinska priroda i točan identitet. Neka bi bića mogla u taj šator ući kao beduinski Arapi, a izroniti kao B-žji anđeli. U okruženju Avrahama

vali da sutra može i hoće biti bolje

od današnjice i da ćemo zasigurno i dalje hoditi među anđelima ovdje na zemlji. Čak i u svijetu kojim dominira sodomski način života, Avraham je sto da ih potpuno uništi. On je uvijek tražio anđele. Ponekad su ta nastojanja bila bezuspješna i B-žja je presuda prirodno prevladala. Ali veličina je Avrahama bila u samom

Naši su preci preobrazili svijet. Oni su razotkrili laž i praznovjerje

istraživanju i traganju. Šabat šalom ■

poganstva i idolopoklonstva. Oni su uspostavili monoteizam kao zajedničku normu vjere i vječnog vjerovanja. Oni su ponovno povezali ljudska bića sa njihovim Stvorite-

i Sare, ono što je Abraham Lincoln

ljem. I poučili su sve kasnije naraš-

znamenito nazvao "boljim anđelima

taje da traže i poistovjete se s anđe-

unutar nas" izronilo je na površinu i

lima koje Gospod neprestano šalje

Godina 15 13Broj 4 Strana

naroda

nastojao preobraziti zločince umje-

poštivati druge i otvarati se

okruženje svetosti, koja je bila obi-

Židovskog

Strana 13


Prof. Shalom Rozenberg:

"Zapleten u šikari" – značenje midraša "A Avraham podiže oči svoje i pogleda, i gle još jedan ovan, rogovima se zapleo u šikari" [Berešit 22,13]. Midraš daje neočekivano tumačenje za ovaj redak: "Što znači 'još jedan'? Rabi Judan reče: Nakon svih djela njihovih, kada je Jisrael posegnuo za grijesima i bio uvučen u nevolje, na koncu će biti izbavljeni rogom ovna, kao što je pisano: I B-g će zatrubiti u šofar ' [Zeharja 9,14].". [Berešit Raba 56,9]. Budućnost naroda isprepleće se s vizijom o ovnu. Rogovi nisu razlog

■

što se ovan zapleo, oni mu zapravo daju put izbavljenja. Ti rogovi su simbol šofara koji će se čuti na kraju

ovu poveznicu s prispodobom o

Midraš nastavlja s drugim tumače-

vjenčanju, poput onog kada dva

njem. "Rabi Levi reče, Avraham je

Koji su to grijesi koje čine potomci

suparnička kraljevstva sklope mir

vidio da ovan odlazi s jednog polja i

Avrahama i u koje se oni zapliću?

tako što sklope brak među svojom

ide na drugo da se tamo zaplete.

Možda bismo bili skloni dati odgo-

djecom. Na isti način, tijelo i duša se

Svemogući mu je objasnio, na ovaj

vor navodeći popis grijeha iz moli-

moraju skladno i savršeno sjediniti.

će se način tvoje potomstvo zaplesti

dâna.

tve "Al het" koju govorimo na Jom kipur. No, Rabi Yaacov Krantz, Magid iz Dubna, vodi nas u drugom smjeru pri tumačenju ovog midraša.

Ovaj primjer o braku je znatno proširio Rabi Yitzchak Arameh, bazirajući se na Rambamu ("Akedat Yitzchak" poglavlje 8). On priču o

s raznim narodima." Time se ovaj odlomak odnosi na tragediju progonstava. I ovo tumačenje ima psihološku stranu. Magid iz Dubna na progonstvo gleda kao na ilustraciju

Magid svoje riječi usmjerava pre-

Adamu i Havi čita istovremeno na

ma temeljnoj ljudskoj dualnosti ti-

dva načina. Priča se može čitati na

jela i duše. Obično se ova dvojnost

"makro" razini, tako da se odnosi na

doživljava kao izvor nesklada, su-

obiteljski život, i na "mikro" razini,

kob suprotstavljenih htijenja. Među-

iz perspektive psihologije, a tiče se

tim, to u stvarnosti nije tako. Točnije

odnosa između čovjekovih duhov-

Rabi Avraham Yitzchak Kook ta-

je da dvojnost čini osnovu za jedin-

nih snaga. Klasična Židovska misao

kođer je razvijao ovu temu no na

stvo. Magid za nas spominje redak:

u prošlosti je često promatrala ljud-

drugačiji način od Magida. On je

"B-že moj, želim činiti volju tvoju, i

sku psihologiju na temelju politič-

smatrao da je progonstvo opasnost

Tora tvoja u mojoj je utrobi " [Tehi-

kog pristupa, pri čemu je izgledalo

koja vodi k pretjeranoj i prekomjer-

lim 40,9]. Umjesto da potražimo

da različite duhovne sile vladaju je-

noj duhovnosti, a da izbavljenje

simboličko značenje drugog izraza,

dna nad drugom. Psihološki pristup

znači da će se tijelo osloboditi svoje

riječi možemo uzeti doslovno. Kraj-

priči o Adamu i Havi pokazuje nam

otuđenosti i vratiti se pravom miru

nji je cilj, doista, da Tora bude u mo-

da obrazac o silama i vladanju nije

i unutarnjem skladu. Naši su životi

joj utrobi, mojoj nutrini, sastavni dio

ispravan, već da je ispravan onaj o

u opasnosti da se ljuljaju poput kla-

moga tijela. Rabi Yaacov uspoređuje

braku i ljubavi.

tna koje ne može dostići ravnotežu.

Strana 14

napetosti i podjele između tijela i duše. U progonstvu nema unutarnjeg mira: "Moja duša nema više mira" [Eiha 3,17].

Divrej Tora


(nastavak s 14. stranice)

Prof. Shalom Rozenberg:

"Zapleten u šikari" – značenje midraša

Sklad znači da je potrebno da se čo-

našnje doba, kada društvo ne shva-

Ovnujski rog podsjeća nas na

vjek zadrži da ne upadne u suprotni

ća razliku između erotike i porno-

važnost vezivanja Jichaka, no na-

smjer, da ga ne isprepletu opasnosti

grafije, koje se u stvari nalaze sa

posljetku, vezivanje nije stvarna

koje proizlaze iz političkog života,

suprotnih strana linije razgraniče-

žrtva. Vezivanje koje se od nas oče-

uz elemente koji su ekonomske, voj-

nja. Opasnost pornografije leži u

kuje može se postići korištenjem

ne i kulturne prirode. Redak kojega

činjenici da ona može uništiti lju-

konopaca ljubavi i morala. ■

Magid navodi važan je i za nas da-

bav. Ljubav mora biti skladna i pot-

nas, u našoj neovisnoj zemlji: "G-s-

puna. Ona mora sadržavati erotsko

pod podiže tužbu protiv stanovnika

zbližavanje, fizičku ljubav, koja je

zemaljskih; jer u zemlji nema više

važan element u pravilnoj vezi iz-

vjernosti, nema pobožnosti, nema

među muškarca i žene. Prekrasno je

spoznaje B-ga. Kriva kletva i laž,

to uočio Rabi Shimon Ben Chalafta,

umorstvo, krađa i preljubočinstvo

da je kod ostarjele žene "razlog mira

vladaju." [Hošeja 4,1-2].

u kući dokinut " [Šabat 152a], što će

Ove su stvari istina i one su relevantne i danas, a na nama je obaveza da popravimo situaciju. Naučili smo važnu pouku iz hasidske misli, one koja se također pojavljuje i u spisima Rabi Kooka: Ljudska bića imaju i životinjsku i B-žansku

dušu. Granica između dobra i zla ne ide vodoravno, u visini pojasa, već okomito. Ona dijeli osobnost na dvije polovice, tijelo i dušu. Ovu je stvar važno naglasiti u da-

Godina 15 15Broj 4 Strana

reći da želja više ne postoji, a odnosi se na B-žanski dar koji paru omogućuje da budu privrženi jedno drugom tijekom njihovih tegobnih života. Pornografija dovodi do osipanja ovog dragocjenog blaga te do prekida veza između tijela i duše. To je velika tragedija kako za tu osobu tako i za društvo u cjelini. Društvo ne shvaća da pornografija nije vjerski problem. Ono je, prije svega, društveni i iskustveni problem.

Strana 15


Rabbi Dovid Goldwasser:

Zaobilazni put Ovotjedna paraša naglasak stavlja

Govore naši mudraci (Šabos, 127a):

na micvu hahnosas orhim (gostoprim-

"Veća je hahnosas orhim nego prima-

stvo), a posebno na pojedinosti o

nje Šehine (B-žanske prisutnosti)."

tome kako je Avraham avinu ugo-

Iako je Avraham bio usred razgovo-

stio malahim i kako dostojno doče-

ra s Hašemom – koji ga je došao po-

kati goste.

sjetiti kad se oporavljao od brit mila

Komentatori su razmatrali razliku između Avrahamovog gostoprim-

– on je razgovor prekinuo i odjurio dočekati goste.

stva i onog Lotovog, o čemu Tora

Obično kazujemo blagoslov prije

uopće ne govori. Uostalom, Lotova

izvršenja micve u kojem objavljuje-

gostoljubivost se vezuje uz mesirat

mo namjeru izvršavanja micve i po-

nefeš, opasnost po život. Budući da

zivamo se na Hašemovu jednost.

je Lot znao, tumači se, da su ljudi

Micva hahnosas orhim ne iziskuje taj

koje je ugostio anđeli (malahim), nje-

preduvjet. Zašto?

gova micva nije toliko vrijedna hvale. Tko se ne bi potrudio Hašemovim anđelima pružiti gostoprimstvo iako postoji mogućnost da ga susjedi ubiju? S druge strane, Avraham avinu nije imao obvezu hahnosas orhim jer je bio bolestan. Pa ipak,

mišnu (Avot, 1,15) koja kaže da sva■ koga treba primiti s osmjehom i

propisuje to pogotovo kad se radi o

Degel Mahane Efraim objašnjava

posebno zahtjevnom gostu ili o ne-

da tu nema potrebe zazivati B-žju

kome koga domaćinu nije baš drago

b-žansku prisutnost (l'šem jihud) jer,

vidjeti. Domaćin je obavezan učiniti

kao što je već rečeno, ova micva

sve kako bi se njegov gost osjećao

prethodi dobrodošlici Šehine i zato

ugodno; odmah mu treba pokazati

je ta namjera već izvršena.

smještaj i sam od sebe mu treba ponuditi hranu i piće.

žalostan zbog nedolaska gostiju, bio

Likutei maharil iznosi da ova micva

je presretan što može iskazati do-

nije ograničena na dobrodošlicu si-

Leib, četrnaestogodišnji bahur, po-

brodošlicu običnim putnicima na-

romašnima koji ni sami nemaju do-

laznik ješive, krenuo je na cjelodne-

mjernicima i tu je micvu izvršio bes-

voljno. Naprotiv, ona uključuje pri-

vno putovanje vlakom kući u Stutz-

prijekorno. Ta vrsta micve je pohval-

jatelje, rodbinu i svakog kome treba

yen. Na putu je trebao presjesti u

na i vrijedna razmatranja.

smještaj, neovisno o njegovoj život-

drugi vlak, ali nažalost, prvi vlak je

noj situaciji. Nadalje, Tora posebno

jako kasnio. Kad je Leib stigao u

ističe da je Avraham avinu, unatoč

mjesto presjedanja, shvatio je da će

poodmakloj dobi i slabosti, osobno

u svoj grad stići tijekom šabata.

služio goste i počastio ih najfinijim jelima.

Razmišljajući što da učini, Leib je provjeravao da li se vlak na svom

Veliki cadik rabin Jichok iz Vorka

putu zaustavlja u nekom mjestu u

naglašava da treba imati na umu

kojem ima Židova, pa da tamo pro-

narav siromaha koji je primoran

vede šabat. Kondukter mu je nabra-

koristiti tuđe gostoprimstvo. Često

jao nazive gradova i sela, a među

je ta osoba usamljena i osjetljiva. Ne

njima je spomenuo i Radin, mjesto u

može si priuštiti da kupi hranu, a

kojem je živio Hofec Haim, Leibov

očajna je i posramljena što mora tra-

daljnji rođak. Bahur je odlučio iskr-

žiti milostinju. Vorker upućuje na Strana 16

Divrej Tora


(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Zaobilazni put

cati se u Radinu i otići do kuće

nije htio buditi. Znao je da je put bio

Hofeca Haima.

težak i htio je da se odmoriš. Moj je

Kad je tamo stigao, Leiba je toplo dočekala rebecin i objasnila mu da je Rav već otišao na seder i učenje sa sugrađanima prije službe. Predloži-

sin napravio kiduš za mene, pa sam mogla nešto pojesti, ali Rav nije želio početi sa seuda bez našeg uvaženog gosta," objasnila je rebecin.

la mu je da se malo odmori prije

HaGaon Rav Shach zapaža da je

odlaska u šul. Leib je sa zahvalno-

majka ta koja u dijete usađuje jiras

šću prihvatio i utonuo u dubok san.

Šamajim i ljubav prema Tori.

Kad se probudio, vidio je da Ho-

Naša nam tradicija kaže da su ro-

fec Haim već sjedi za šabatnim sto-

ditelji, a posebno majke, snažni

lom i gleda u sefer. Podigavši po-

uzori koji vrše utjecaj čak i na sa-

gled, cadik ga je toplo pozdravio i

svim malu djecu, i u našim su

pokazao mu gdje će oprati ruke i

svetim

daven kabalat Šabat i ma'ariv. A onda

slučajevi.

je Rav pozvao rebecin da im se pridruži kod kiduša. Zatim su njih troje sjeli i jeli seuda. Kad su završili, Hofec Haim se ispričao i otišao spa-

vati. Malo poslije otišao je i bahur. Leib se mučio da zaspi jer je već bio odrijemao. Onako iznerviran, ustao je iz kreveta da malo protegne noge. Iznenadio se kad je na kuhinjskom

učenjima

izneseni

razni

Raši kaže da je Pu’a Mirjam (Šemos 1,15) zato što bi ona šaptala na uho maloj dječici kako bi prestala plakati. Naši učenjaci tumače da je

čak i dijete staro jedan dan u stanju u sebe upiti čistotu i duhovnost koja mu se šapuće na uho. Talmud

(Jerušalmi, Jevamos 1,6)

satu vidio da je već 4 ujutro. Kako je

govori da je R. Johanan ben Zakaj

to moguće? Pa nisu tako davno za

pohvalio uspjeh svog učenika, R. Je-

vršili s večerom! Mora da je sat po-

hošue ben Hananje, citirajući "ašrej

kvaren, zaključio je.

joladto – hvale je vrijedna ona koja

Kad je ujutro Leib ušao u kuhinju, rebecin je već bila tamo. Nakon što

su si međusobno zaželjeli dobro jutro, Leib je upita je li sat ispravan. "Naravno," odgovori rebecin. "Kako je moguće," čudio se bahur. "Koliko dugo sam spavao prije večere?"

ga je rodila." R. Dosa ben Hurkenus posvjedočio je da je R. Jehošuu majka u kolijevci donosila u ješivu

kako bi uvijek slušao divrej Tora. Njegova mudrost i slava bili su legendarni, i on je bio taj koji je intervenirao kod Rimske vlasti u ime Židova. ■ Prevela Dolores Bettini

"Reći ću ti što se dogodilo," reče mu rebecin, "Kad se Rav vratio iz šula, toliko si duboko spavao, da te Godina 15 17Broj 4 Strana

Strana 17


Rabbi Shaul Rosenblatt:

Svaki čovjek je genij Tri stranca posjećuju Abrahama. On nije svjestan da su to anđeli, ali ih svejedno kraljevski ugošćuje - jer u Abrahamovim očima, nije li svako ljudsko biće dijete Kralja Kraljeva? 'Ljudi' nastavljaju prema Sodomi i Gomori koje ubrzo uništavaju - nakon što su najprije spasili Lota. Lot i njegove dvije kćeri, također ne baš najmoralniji ljudi, malo se previše zabave zajedno i djevojke zatrudne sa svojim ocem. Vraćajući se na našu drugu priču, rođen je Izak i Abraham prolazi kroz najveći test svog života - test voljnosti da žrtvuje svog sina i sve svoje snove iz poslušnosti B-gu.

klo. Ono što nas čini onime što jesmo jest kako koristimo taj potencijal, što činimo sa svojim životima, kakve izbore donosimo. Biti genij ne znači ništa - ako sjediš i igraš kompjutorske igrice čitav dan. Ili, još gore, ako svoj dar inteligencije koristiš da bi postao najbolji pljačkaš banaka u povijesti.

Rabi Horowitz daje prekrasno tumačenje ovog stiha koje bih rado podijelio s vama. Svaki je čovjek stavljen na ovaj svijet sa nevjerojatnim talentima i sposobnostima. Svatko od nas programiran je sa svojom vlastitom genijalnošću. Bez iznimki. Međutim, za to ne dobivamo nikakve zasluge jer je riječ samo o potencijalu. Kroz naš životni vijek, imamo ogroman potencijal koji možemo dovesti u postojanje. A tada, vrijeme je isteStrana 18

Tako, od dana kad je stvorio Abrahama, B-g je točno 'znao' kakav je njegov potencijal, znao je kakav čovjek može postati. Ali tek 'sada', kad je Abraham napravio izbor koji je napravio, B-g je vidio ono što je već 'znao' kako donosi plod. Kao takvi, mi smo partneri s B-gom. Ne toliko u izgradnji i razvoju Njegovog svijeta. Da, mi imamo svoju riječ u tome i igramo ulogu, ali na kraju, sav težak posao ■ čini On. Ne, mjesto našeg pravog partnerstva sa B-gom je u aktualizaciji ljudskog duha koji je ugrađen u svakog pojedinog od nas. Mi smo ti koji

Srednjovjekovni komentator, R. Isaiah Horowitz, ističe jednu naizgled gramatičku pogrešku u ovotjednoj parši. Abraham veže svog sina Izaka na žrtvenik i spreman je izvršiti B-žju uputu o tome da ga ubije. Međutim, B-g ga poziva s neba govoreći mu da to ne čini. Razlog tome je, kako On kaže: 'Sada sam znao da se bojiš B-ga'. Da, upravo tako je gramatički napisano, sada (sadašnje vrijeme) sam znao (prošlo vrijeme).

ti i vršiti izbore za koje znamo da će nas voditi prema toj veličini.

B-žja svrha za naše kratke živote jest dati nam priliku da postanemo velika ljudska bića. Svi mi u sebi nosimo veličinu zapakiranu i spremnu da se otvori i aktivira. Ali ljepota je u tome da je izbor na nama. U judaizmu, ništa nije predodređeno ili odlučeno u vezi s time što ću postati. Postat ću upravo onakav kakav želim biti. (Živimo u složenom svijetu pa možda neću 'činiti' upravo ono što želim 'činiti', ali ću 'biti' čovjek kakav izaberem 'biti'.) B-žja svrha za naše kratke živote jest dati nam priliku da postanemo velika ljudska bića. A to ne činimo stvarajući nešto novo od nas samih. To činimo jednostavno aktualizirajući ono što već postoji u nama. Svi izvori su već tu - mi samo trebamo duboko kopa-

donosimo izbore (ili ih u nekim slučajevima ne donosimo) kojima uzimamo nešto od tog nevjerojatnog potencijala i gradimo od njega veliku ljudsku dušu. I mi smo ti koji to možemo učiniti, a ne B-g. Svatko od nas je potencijalni 'duhovni div'. I potencijalno 'ništa' u isto vrijeme. Sve je stvar našeg izbora. Tako, B-g je 'znao' naš potencijal od dana kad smo rođeni. Hoće li ili neće taj potencijal ostati stvar prošlosti, ili će postati živo, dišuće, 'sada', to je u potpunosti na nama. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora


Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Vajera

Stavio sam pred

smrt. Budući da se život sastoji od

suosjećajni, previše razdražljivi, ili

tebe život i smrt . .

rasta i napredovanja, mi smo pri-

preosjetljivi. (Pesahim113b).

. a ti ćeš izabrati

morani naučiti živjeti uz rizik.

život.

(Ponovljeni

zakon 30,19) Kako morski rak uspijeva narasti? Jer, njegov oklop je

Ljudi na koje neuspjeh djeluje

nepodnošljivo? Ako nas jako opeče

poražavajuće možda nikada neće

sunce, izbjegavamo kontakt s dru-

ništa pokušati. Oni nikada neće

gim ljudima, jer ono što bi inače bilo

narasti.

prijateljsko tapšanje po ramenu ili

krut i ne da se raširiti. Kada se morski rak osjeti pritje-

Zašto je biti previše osjetljiv toliko

blago milovanje, moglo bi izazvati

Budući da se život sastoji od

veliku bol.

šnjenim u svom oklopu, on se uvu-

rasta i napredovanja,

če u pukotinu jedne od podvodnih

mi smo primorani naučiti

jetljivi jednako kao i naša koža, pa

stijena, odbaci svoj oklop, i presvu-

živjeti uz rizik.

stvari prema kojima biste inače ■ bili

če se u novi. Kada preraste taj oklop

Naši osjećaji mogu postati preos-

ravnodušni, ili bi vam se čak sviđa-

on ponovi isti postupak, i tako čini

Najveći od svih neuspjeha je ne-

le, mogu biti vrlo bolne. Kako bi iz-

sve dok ne postigne svoju konačnu

uspjeh da se uzraste i poveća svoje

bjegli da budemo povrijeđeni, mi se

veličinu.

potencijale do njihovih krajnjih mo-

možemo povući od kontaktiranja s

gućnosti. Pasivni neuspjeh još je teži

ljudima ili komunikaciji postaviti

od aktivnog neuspjeha.

druge barijere.

Za vrijeme faze dok je bez oklopa, morski se rak nalazi u velikoj opasnosti. Može ga pojesti kakva gra-

Mi ne smijemo propustiti izgraditi

Ego je ishodište te osjetljivosti.

bežljiva riba, ili ga snažna struja

dovoljno srčanosti i samopouzdanja

Kad se napuše ego ljudi oni se osjete

može smrskati o stijenu. Da bi na-

kako se ne bi povukli pred pre-

nadmoćnima u odnosu na druge i

rastao, morski rak mora riskirati

uzimanjem rizika (no svakako onih

zamišljaju si da zaslužuju veće pri-

svoj goli život.

razumnih),

znanje. Nikakvo priznanje im, me-

Nemoguće je postići uspjeh bez da se riskira neuspjeh—ponekad se život može živjeti jedino riskirajući

kako

bismo

napre-

dovali. Tri vrste ljudi žive nepodnošljivim životom: oni koji su previše

đutim, nije dovoljno pa se nedužni komentari ili postupci drugih ljudi tumače kao uvrede ili omalovažavanja. Za razliku od opečene kože, egom opaljene osjećaje ne može se lako prepoznati. Manjak svjesnosti tada te jadne ljude može navesti da pomisle kako ih drugi žele povrijediti. Takva pogrešna tumačenje učinit će im živote nepodnošljivima. ■

Godina 15 19Broj 4 Strana

Strana 19


Rabbi Shlomo Carlebach:

Napravi mjesta Abraham je bio prvi Židov, prvi B-žji glasnik na zemlji. Prvo što je Abraham učinio bilo je da otvori svoju kuću, zapravo on je odstranio vrata. Svatko je bio dobrodošao. Abraham nije propovijedao grešnicima: "Slušajte vi prljavi neznabošci, vi idete u pakao". On bi ih samo

primio u svoju kuću i rekao im: "Ovo je moja kuća, ali i vaša kuća također." Tada bi ljudi tamo dugo ostali, a kad bi odlazili zahvaljivali bi Abrahamu. On bi rekao: "Nemojte zahvaljivati meni, zahvalite B-gu." Tada bi ljudi pitali: "Tko je taj

čovjeka osjećaju se krivima. "Bogat

Nekoga mora biti na ulici." Tada B-g

B-g o kojem govoriš? Moj bog nema

sam, a on je siromašan, to se ne čini

vidi da Abraham stvarno želi činiti

takvih ljudi poput tebe." Tada bi

pošteno. Bolje da mu dam nekoliko

dobro. Ako uistinu želite činiti do-

Abraham rekao" Postoji samo jedan

novčića." Ali ako siromašni čovjek

bro, prilika će vam se uvijek pružiti.

B-g ".

nije tamo, kome je on potreban?

Tri mala neznabošca su došla. Siguran sam da znate priču: oni su za-

Abraham je uvijek imao posjetite-

lje. Ako se sjećate, B-g je učinio da

Znaš li doista što ti je

jedan dan bude posebno vruć i ni-

svrha na ovom svijetu?

koga nije bilo na ulici, kako bi se

binski test. Vidite, većina ljudi poželi učiniti dobro kada vidi siromašnog čovjeka, invalida koji jadikuje i koji je tužan. Kada vide siromašnog

Abrahama na dobro ne potiče jedino situacija kada vidi siromašnog čovjeka. Abraham uvijek želi činiti dobro. On može sjediti sam, ili čak imati B-žju objavu, najvišu objavu koja postoji, ali to ga ne čini zadovoljnim. "Moram učiniti nešto dobro". Zato on poziva svog slugu

Eliezera i kaže: "Učini mi uslugu. Ovdje negdje mora biti siromašnih ljudi, stoga požuri pa ih dovedi." I Eliezer trči okolo po ulici i traži. Otrči natrag Abrahamu i kaže: "Moj sveti gospodaru, žao mi je što vam moram reći, ali na ulici nema nikoga."

Strana 20

neznabošci. Oni, zapravo, nisu bili poput nekih običnih pogana, već nalik onim poganima koji su štovali

Abraham mogao malo odmoriti. Zapravo, to je bio test, jedan du-

pravo bili anđeli, ali su izgledali kao

prašinu na svojim stopalima, najniža vrsta pogana koji obožavaju prašinu. Dakle, Abraham bi trebao sebi reći: "Sjedim ovdje i imam B-žju objavu, najsvetiji trenutak mog života, a gle, dolaze tri odvratna poganina." Čak da je bio i dobar čovjek, mogao je reći, Eliezere, učini mi uslugu. Ja

sam zauzet s B-gom, a svi znaju da nema nikoga tko je važniji od B-ga. Zapravo, na Nebu su me izabrali za "Najboljeg čovjeka godine". Ili je mogao zatražiti nekog drugog od svojih brojnih slugu da se pobrine za posjetitelje. Umjesto toga, Abraham ustaje i trči prema trojici neznatnih poganina, te ih moli da

Abraham kaže: "Više se ne mogu

dođu u njegovu kuću. Talmud kaže

pouzdati ni u svog slugu Eliezera.

da iz toga učimo da je dočekivati Divrej Tora


(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Napravi

mjesta

strance dublja spoznaja od razgo-

mjesta za svijet. Svako i najmanje

krivenje, jer inače to ne bi bio test.

vora s B-gom.

biće ima mjesto. Napraviti mjesta je

Dolaze tri grozna poganina, i to

najveća stvar. Ako ugledam nekog

mora da su biti najniži pogani na

dragog stranca, a on se osjeća tako

svijetu, kao kontrast. Abraham je

bijedno, nema svog mjesta na svi-

rekao B-gu: "Oprosti. Jako Te volim,

jetu, i ja mu kažem: "Dođi u moju

ali oni su sigurno gladni i žedni."

To je bio Abrahamov rigorozan test vrijednosti. Takav test za čovjeka glasi: Znaš li doista što ti je svrha na ovom svijetu? Znaš li doista što B-g želi od tebe? I koliko god bili ovdje zbog toga da vam se B-g otkrije, najveća je

stvar da napravite mjesta za nekoga, malo mjesta, čak samo na minutu. Kada ste mrtvi, mrtvi ste. To može biti tužno, ali nije bolno. Ali ako netko luta okolo i nema svojeg mjesta na svijetu, to je najveća bol.

kuću, napravit ću mjesta za tebe", to je dosizanje dubine svijeta. To je tako jednostavno, ne košta ništa, a mi to ne činimo.

Zamislite da je Abraham rekao: "Sada sam zauzet." Znate li što bi se dogodilo? Ta tri anđela su bili anđe-

li koji su donosili poruku od B-ga

Sveti Zohar pita kako to izgleda

da će Abraham imati sina Izaka i da

stvarno imati savez s B-gom. Puno

će u konačnici od njega nastati iz-

ljudi ima savez s B-gom i oni su

raelski narod koji će dovesti Maši-

ushićeni B-gom. Oni su u potpunos-

jaha koji će donijeti izbavljenje svi-

ti s B-gom, ali oni nisu ushićeni svi-

jetu. Da Abraham nije iskazao do-

jetom. Oni više ne vide ljude, po-

brodošlicu i primio trojicu stranaca,

Kad pozdravljate nekoga morate

gotovo ako su ljudi, prema njihovoj

on nikada ne bi imao Izaka i nikada

za njega napraviti malo mjesta u

teoriji, pogani. Čovjek koji ima

ne bi bilo Mašijaha, a čitav bi svijet,

svom srcu. Možda ljudska stopala

istinski savez s B-gom mora biti

najvjerojatnije, bio uništen na ovaj

stoje na tlu, ali njihovim srcima je

posve svjestan svakog neznatnog

ili onaj način. ■

potrebno drugo srce u kojem će

poganina na svijetu. Nakon što je

imati svoje mjesto.

B-g sklopio savez s Abrahamom,

Kada sam apsolutno najbliži B-gu?

On je rekao: "Dobro, da vidimo znaš

B-g mi Sebe može u potpunosti ot-

li kako stoje stvari. Ja ću ti se otkriti,

kriti, ali u kojoj mjeri sam ja B-g? Ja

i dok ti se Ja otkrivam, pojavit će se

sam najviše B-g onda kada primim

tri neznatna poganina. Da vidimo

stranca.

kako postupaš." Morate shvatiti, to

Zašto? Što B-g radi? B-g stvara

mora da je bilo vrlo veliko ot-

Rabbi Shlomo Carlebach: Riječi nadahnuća

.

Baal Šem Tov kaže: Ako ste jednom u životu žednom čovjeku dali čašu vode, to je dovoljan razlog da sedamdeset godina plešete. Jeste li napravili nešto dobro u svom životu? Jeste? Nevjerojatno! Jeste li ikada bili oduševljeni zbog te jedne dobre stvari koju ste učinili? Jeste li kada kome napravili uslugu? Smatrate li da ste kada imali privilegiju da nekome učinite uslugu? Gevalt! Silna stvar. Rabi Kloynimus Kalman kaže: Najveća stvar na svijetu je nekome učiniti uslugu! Vrata Neba trebaju uvijek biti otvorena za naše molitve… ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 15 21Broj 4 Strana

Strana 21


Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Priča u VaJera se izravno nastavlja na prethodnu parašu, Leh-leha, u kojoj smo naučili da, kako bismo se povezali s energijom uspjeha i blaženstva, moramo prevladati sebe i svoje urođene negativne osobine. Ova

priča

započinje

riječima:

"G-spod mu se pojavio (VaJera)... za dnevne žege, a on podiže oči i pogleda, i gle, tri čovjeka ... i on ih vidje i potrča prema njima ..." Priča kaže da je Abraham sjedio na ulazu u šator, i kad su gosti stigli, on je izvršio propis o "hahnasat orhim" (gostoprimstvu). Međutim, Midraš nas uči da je Abraham, kojem je bilo 99 godina, samo tri dana ranije imao brit mila (obrezanje) i da

je njegova bol u tom trenutku bila

vati u skladu s "Ljubi druge kao sebe".

svake osobe da se veže uz Stvori-

Abraham postupa suprotno ljudskoj

telja. Nameće se pitanje, kako je to

prirodi. Umjesto da se odmara, "on

moguće, kada je Stvoritelj je opisan

je trčao prema njima ... i pohitao ... .i

kao "vatra koja proždire"? Njegova

na tele potrča Abraham", s velikim

je moć beskonačna i silna, a svi koji

entuzijazmom. U trenutku kada se

Mu se približe mogu biti spaljeni.

■

Učenjaci odgovaraju, "Vežite se uz

Njegove odlike", "budite suosjećajni

na vrhuncu; i kao da to nije bilo

Kad svoju sebičnu prirodu

dovoljno, bio je to jako vruć dan.

promijenimo u

Unatoč tome, Midraš veli da je

prirodu davanja,

Abraham žalio što nije mogao imati

onda se povezujemo s

goste, pošto nitko nije putovao zbog

udaljen od svoga Stvoritelja koliko

obiljem i beskrajnim dobrom

je istok udaljen od zapada, a ipak,

toga što je dan bio tako neobično vruć. B-g je primijetio njegovu tugu i poslao mu goste. Pismo nam tada kaže da, čim ih je Abraham ugledao, "on je potrčao prema njima",

toliko ponesen tom namjerom da je otrčao da zakolje tele za njih. Tele mu je pobjeglo, te ga je Abraham sustigao tek u špilji, i tako je Abraham otkrio "Me'arat HaMahpela" (pećinu za sahranu patrijaraha u He-

je

On

suosjećajan,..."

Kabalisti objašnjavaju da je čovjek smrtan, da je sebičan i limitiran, i

nagrada

je

velika

kada

postupa

dobronamjerno.

čovjek Mi

se

ovako možemo povezati s besko-

gima on je otkrio dragocjenu špilju i

načnom silom na način koji je sigu-

dobio obavijest o rođenju svog sina,

ran, jer slične stvari se privlače. Sve

Jichaka. Tora nas ovdje uči poruku i

izobilje koje tražimo - sigurnost,

formulu kako bismo imali uspješan

zdravlje, sreću i ljubav – dolaze od

život. Što više izađemo iz sebe i bri-

Svjetlosti

nemo se za druge, to će bolji postati

sebičnu prirodu

naši životi.

prirodu davanja, onda se pove-

Stvoritelja.

Kad

svoju

promijenimo u

zujemo s obiljem

i beskrajnim

dobrom. Vrijedi isprobati. ■ Kako to funkcionira

uspio na ovom svijetu, čovjek mora

Važno načelo u Bibliji i spisima

izaći iz sebe, "Leh-leha" (izići) i djelo-

učenjaka kaže da je istinska svrha

Strana 22

što

Abraham povezao s davanjem dru-

bronu). Abraham je razumio da kako bi

kao

Divrej Tora


“Gal Einai”, Rabbi Yitzchak Ginsburgh:

Anđeli i Sefirot Poznato je da u kabali trojica anđela Mihael, Gavriel i Refael korespondiraju sa sefirot djelovanja iz ljubavi (dobrote), moći i ljepote čiji su predstavnici Abraham, Izak i Jaakov. Pogledajmo, dakle, kako je svaki od anđela izvršio zadatak koji odgovara njegovoj sefiri. Naša parša započinje time da je Sara dobila obavijest da će roditi Izaka. Svi se slažu da je anđeo Miha'el taj koji je bio glasnik za ovaj zadatak. Miha'el se također smatra zagovornikom Židovskog naroda. Svaki narod na svijetu ima jednog anđela koji je njegov duhovni poslanik. Anđeo poslanik Židovskog naroda je anđeo Miha'el. Doista, Sarino ime na hebrejskom proizlazi iz istog korijena kao "poslanik". Hasidut objašnjava da je moć rađanja utjelovljenje beskonačne moći Svemogućeg u ljudskom biću. Time što je našu prvu pramajku i praoca učinio plodnima, Miha'el je obavio najvišu zadaću djelovanja iz ljubavi, jer sefira djelovanja iz ljubavi predstavlja stanje bez granica (beskonačno, samo po sebi). Nema većeg djelova-

nja iz ljubavi (dobrote) od toga da se sputanu posudu sterilnog muškarca i žene učini nelimitiranom i sposobnom rađati. Misija Gavri'ela, uništenje Sodome, jasan je čin demonstracije ogromne moći. Njegova je veza s Izakom u tome što Izakovo ime na hebrejskom znači doslovno "on će se smijati". Izakov unutarnji doživljaj je doživljaj radosti. Kao što stih kaže, "kada zlikovci bivaju uništeni, radujte se". Rafa'el na hebrejskom proizlazi iz korijena ‫הפא‬, koji znači "izliječiti". Ali ‫ הפא‬se također može presložiti tako da se čita ‫פאה‬, što je korijen naziva sefire ljepote, ‫ פאה‬, sefire Jaakova.

Anđeli i patrijarsi Budući da su Izak i Jaakov (i njihova suština kao arhetipskih■ duša koje odgovaraju moći i ljepoti) još uvijek bile tek potencijal u Abrahamovoj prokreativnoj energiji [a čak i sama Abrahamova suština kao djelovanje iz ljubavi (dobrota) još nije bila potpuno otkrivena] objava tro-

jice anđela Abrahamu je ilustrirala kako će izgledati njegovo potomstvo. Kao što stih kaže: "Jer, u Izaku, naći ćeš svoje sjeme." Riječ "u/unutar" ograničava Izaka, jer se od Izakovih sinova samo Jaakov smatra sjemenom Abrahama. A sva su trojica patrijaraha bili predstavljeni anđelima koji su došli u posjetu Abrahamu. Ta je veza i sukladnost između anđela i patrijarha lijepo ilustrirana u gematriji. Postoji važan princip u matematičkoj analizi Tore, da kvadrati brojeva, gdje god se nalazili, predstavljaju savršenu potpunost. Ako imena patrijarha dodamo imenima trojice anđela, dobivamo:

= ‫אל ״גבהמאל ״הפאל‬ 4 2 .6 =‫״‬36 ‫ =״‬1296

‫אבהדם ״מצחק ״מ קב ״ מ‬

Gdje 6 ovdje ukazuje na 6 imena čiju smo sumu izračunali. ■ Godina 15 23Broj 4 Strana

Strana 23


Biseri hasidske mudrosti B ogomoljac Dođe jednom hasid rebu Menahemu Mendelu iz Kocka i potiho mu, da nitko ne bi čuo, šapne na uho svoju nevolju: "Ljudi me iza leđa nazivaju bogomoljcem. Ne razumijem kakvu mi to slabost pripisuju? Zašto me nazi-

vaju bogomoljcem, a ne jednostavno - hasidom?" Rebe se nasmiješi, pa mu odgovori: "To je zato što bogomoljac ono što je bitno pretvori u sporedno, a iz onoga što je sporedno napravi bitno." ■

S vjetlo je, sa svim svojim paradoksalnim kvalitetama, naša najbolja metafora za razumijevanje procesa stvaranja. Mi govorimo o "prosvjetljenju" koje će raspršiti tamu ne-

znanja, o "zraci nade" koja prodire u tamu očaja, o "božanskom svjetlu" koje će okupati dušu krepošću. Razmišljajući o paradoksu svjetla – koje nedvojbeno postoji, premda izgleda kao da nema supstancu ili oblik – možemo se približiti drugom, još većem paradoksu: jedinstvu našeg fizičkog svijeta sa "svijetom" božanskog. Mistična obilježja svjetla ilustriraju osnovnu istinu našeg fizičkog svijeta: pojedini oblik postojanja ne smijemo definirati samo u parametrima njegova bića, već kao sredstvo za osvjetljavanje

N ajuzvišeniji mir je onaj koji vlada između dvije suprotnosti. Sjeti se toga kad sljedeći put sretneš nekoga u čijem društvu ti nije ugodno. Umjesto da izbjegavaš druženje, pokušaj pronaći s njim zajednički jezik. ■ ~ R. Nahman iz Breslova

više istine. Svjetlo postaje u isto vrijeme čisti izraz božan-

skog i metafora koja nam, s pomoću razuma i drugih sposobnosti, omogućuje da iskusimo putove B-ga. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Strana 24

Divrej Tora


Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 1 – Košer i ne-košer stvorenja

Tora nam dopušta da jedemo od-

razlikuju dopuštene (košer) vrste životinja: one preživaju hranu koju jedu i

imaju

razdvojene

ređene vrste životinja (Lev. 11,2-8,

papke. Usmena Tora

Pnz. 13,4-8), ribe koje imaju peraje i

daje dodatne zna-

ljuske (Lev. 11,9-12, Pnz. 13,4-10 ),

kove (79,1). Ovi znakovi se koristi kada ne znamo tko su roditelji

■

životinje;

svaki živi potomak rođen od košer živo-

većinu vrsta ptica (Lev. 11,13-19, Pnz. 13,11-20), te neke vrste skakavaca (Lev. 11,20-23). Tora daje dva znaka po kojima se

tinje je košer i obratno, bez obzira

ukoliko nemamo pouzdanu tradi-

na izgled (79,2).

ciju da su košer (82,2-5).

Tora navodi 24 vrsta ne-košer pti-

Ribe koje imaju vidljive, uklonjive

ca; sve ostale ptice su košer (82,1).

ljuske u nekom stadiju svog života

Usmena Tora daje znakove po koji-

moraju također imati i peraje i stoga

ma se razlikuju košer i ne-košer vr-

su košer (83,1-3). (U dvojbenim slu-

ste ptica, ali danas ptice ne jedemo

čajevima vidi 83,4-6.9.) Sva druga stvorenja koja žive u otvorenim vodama su ne-košer; vodu za piće stoga treba prethodno procijediti kako bi se iz nje uklonila sitna stvorenja (vidi 84,1-3). Usmena Tora daje znakove po kojima se razlikuju košer vrste skakavaca, no danas ih jedemo samo ako imamo pouzdanu tradiciju da su košer (85,1). Sva druga leteća stvorenja (osim košer ptica) i stvorenja koja žive na zemlji (osim košer životinja) su ne-košer; vidi 84,4-7.15-16. Stoga se hranu koja je vjerojatno njima infestirana mora pregledati u vezi prisutnosti sitnih stvorenja ili je procijediti da ih se ukloni; vidi 84,814 i 100,4. ■

Godina 15 25Broj 4 Strana

Strana 25


Alan Morinis

Program musara

Postizanje punine Učitelji musara ne govore uvijek o svrsi musara u kontekstu svetosti.

dovršenima. Nadalje, bilo bi

Naš svijet je svijet preobrazbe.

mnogo dosljednije od Njega da

Kada poboljšavamo i opleme-

je tako i učinio, jer pošto je B-g

njujemo sebe, mi postupamo u

sam u svakom pogledu savršen,

skladu s B-žanskim planom –

bilo bi primjereno da i Njegova

ispunjavamo svoju svrhu po-

djela jednako tako budu potpu-

stojanja

no savršena.

Ljudska bića ne samo da su

na

ovome

svijetu...

stvorena s tom svrhom, već im je

Ponekad kažu da je svrha praktici-

No u svojoj velikoj mudrosti, on

ranja musara da nam pomogne

je odredio da je bolje da omogući

pokrenuti se u smjeru koji je u

ljudima da dovrše svoje vlastito

potpunosti

ovom

stvaranje. Stoga je On 'zaustavio

Učitelji musara nikada ne kažu

stupnju stvarnosti: cilj je šlemut

prije kraja' Svoje vlastito obilježje

sasvim jasno što je to što čini pot-

(šlemus), u doslovnom smislu riječi

savršenstva, i Svojim veličan-

punost. Ja smatram da je to idealno

"potpunost". Šlemut dolazi od istog

stvom i dobrotom suzdržao se

stanje postojanja u kojem se svako

korijena kao i riječ šalom, koja se

od Svog veli-anstva pri tom stva-

naše unutarnje obilježje nalazi u

obično prevodi kao "mir". Među-

ranju, te učinio ta stvorenja ne-

savršenoj ravnoteži. Majmonid piše

tim, ovoj definiciji manjka širina

dovršenima. To je način na koji

o ševil ha'zahav – zlatnoj sredini – što

značenja potpunosti koja je upad-

je On želio da budu načinjeni, u

je mjerilo koje bismo trebali primi-

ljivo vidljiva u šlemutu, a neizravno

skladu s Njegovim uzvišenim

jeniti na svaku karakternu osobinu:

u miru.

planom.

kada je bilo koja od njih sklona ne-

pojmljiv

na

Mi sada nismo 'potpuni', ali bismo

Prema ovom gledištu, dakle, sve

mogli biti. Ako usmjerimo svoje

naše slabosti, nedostaci i mane nisu

napore prema svakom unutarnjem

tek naše slabe točke – one imaju

elementu koji je nedovršen ili nije

svoju svrhu. Popravljanje svake

izbalansiran, mi činimo korak na-

pojedine od njih korak je prema

prijed prema tome da sebe učinimo

potpunosti. U engleskom jeziku i u

dovršenijima, ili šalem.

samim je riječima očigledna pove-

Ponovo nalazimo kako Ramhal rasvjetljava ovu ideju, u jednom drugom spisu, Da’at Tevunot, gdje piše: "Onaj jedan kamen na kojem počiva čitava zgrada ideja je da B-g želi da svaka osoba dovrši sebe, tijelo i dušu..." Mi smo stvoreni nedovršeni. To nije prokletstvo, već prije početna točka za naše živote, jer mi se na ovoj zemlji nalazimo zato da bismo dovršili djelo našeg stvaranja. Ramhal nastavlja: B-g je svakako u stanju načiniti

dana i sposobnost da postignu taj najviši cilj."

■

koj krajnosti, bilo da je u pitanju njen višak ili manjak, to stvara problem. Samo onda kada je osobina u sredini, ona će djelovati skladno i na korist. A kada su sve naše osobine u tom stanju, tada sebe možemo nazvati potpunima.

zanost između potpunosti i svetosti

Do koje god mjere naši životi po-

(wholeness i holiness). Potpunost –

kazivali potpunost, ne bismo to tre-

šlemut – nije toliko nagrada koliko je

bali smatrati stalnim stanjem u ko-

ispunjenje

života.

jem smo postigli konačnu i trajnu

Rabin Yisrael Salanter, koji je toliko

svrhe

našega

dovršenost. Život nije takav, i mi se

mnogo učinio kako bi ukazao na to

samo možemo nadati da ćemo biti

kako funkcionira duša, govori o

potpuni u svakom trenutku i u sva-

ovome u svojoj knjizi, Ohr Yisrael:

koj situaciji. Ovo nam ne daje nika-

Midraš (Brešit Raba 11,6) uči: "Svemu što je stvoreno tijekom šest dana Stvaranja potrebno je

kvu sigurnost u to koliko ćemo biti potpuni u slijedećem trenutku ili sljedećoj situaciji.

usavršavanje – na primjer, zrno

Rabin Shlomo Wolbe, u svojoj

gorušice je potrebno zasladiti... I

knjizi Alei Shur, potpunost definira

čovjeku je, također, potrebno po-

kao sposobnost odolijevanja kušnji

boljšanje.

koju život donese. Kušnju prebro-

ljude (i sve stvoreno) potpuno Strana 26

Divrej Tora


(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis

Program musara

dimo zbog svoje potpunosti, no ta

rod" dolazi ispred riječi "svet." U

razovanja. Popravljanje svojih oso-

se ocjena odnosi samo na taj ispit

vezi toga Kotzker Rebe kaže: "U

bina način je na koji vi uzdižete

kojem smo trenutno podvrgnuti.

redu, budite sveti. Ali ne zabora-

svoju dušu i činite sebe potpunim,

Već slijedećeg trenutka je drugi mo-

vite – čovjek prvo treba biti

a to je neophodan dio onoga zbog

ment života, i vaša potpunost u cije-

mensch."

čega se nalazite tu na zemlji. Umje-

losti ovisi o tome kako reagirate na taj doživljaj. Biti Mensch Ciljevi musara o kojima smo do sada govorili – da budemo sveti i potpuni – mogu izgledati više primjereni za cadikim nego za mene i vas. Razumijevajući da možemo zapasti u takav način razmišljanja, učitelji musara su opisali ciljeve za tu duhovnu praksu na mnogo jednostavniji način:

Rabin Yisrael Salanter artikulira ovaj ovozemaljski cilj musara govoreći o golemu, nadnaravnom biću iz Židovskog folklora:

Maharal iz Praga stvorio je golema, i bilo je to veliko čudo. No, koliko je čudesnije preobraziti tjelesno ljudsko biće u menscha. Radionica – Praktični dio

sto da se zbog ovih vidova svog unutarnjeg života osjećate loše, vi biste zapravo mogli biti oduševljeni i motivirani time što ćete na to gledati kao na početnu točku za napredovanje. Uzmite si svakoga dana 5 minuta da razmotrite svaku od osobina sa spiska i razloge zašto ste je tamo stavili. Dok to činite, imajte na umu da kada ne bi bilo tih djelića nedo-

U prethodnoj radionici načinili ste

vršenosti, vi biste bili uskraćeni za

popis svojih osobina za koje ste pre-

mogućnost da napredujete prema

Sada, kada je sve rečeno i uči-

poznali da na određen način nisu

dovršenosti. Pokušajte osjetiti da je

njeno, svetost i potpunost i sva-

idealne. Uzmite taj popis i sada ga

svako mjesto na kojem 'niste savr-

ka druga uzvišena zamisao ovog

ponovo pročitajte.

šeni' zapravo dar, jer vam daje je-

duhovnog cilja svodi se na jednostavan naziv na jidišu: Vi biste trebali biti mensch, tj. "dolično ljudsko biće." Ova jedna riječ

Razmotrite kakav dojam u vam proizvodi ovaj pogled na to što jeste i kako se ponašate.

dnu duhovnu stepenicu koja čeka da se na nju popnete. Na taj način, vi se zbližavate sa svojim duhovnim planom obrazovanja. Umjesto da se

na jidišu prenosi svu puninu če-

Većina od nas se osjeća vrlo loše

osjećate dovedeni u škripac zbog tih

stitosti, časti i poštovanja kojoj se

zbog stvari u kojima smo na neki

strašnih nedostataka, ili da ulažete

netko može nadati u životu.

način podbacili. I vi? Sa stanovišta

svoju energiju u racionaliziranje i

Veliki hasidski učitelj, Kotzker

musara, međutim, moguće je, čak je

opravdavanje toga što jeste, vi sada

Rebe (1787-1859), iznosi komen-

i poželjno, da iznova shvatimo te

pred sobom vidite ljestve, koje če-

tar na redak, "Budite mi sveti na-

"neuspjehe" ne kao obične mane,

kaju da se uz njih popnete, prečku

rod." Na hebrejskom riječ "na-

već kao vlastiti plan duhovnog ob-

po prečku. Kako biste osigurali postojani na-

predak u ovom području, napraviti svakoga dana u određeno vrijeme 5-minutnu provjeru. Isključite telefon, odmaknite se od računala i zatvorite vrata svoje sobe. Vaša spretnost da stvorite trenutak za mir i razmišljanje biti će ključ vašeg uspjeha u ovom tečaju musara. Dakle, najbolje je da počnete upravo sada, tako što ćete odrediti vrijeme u danu i mjesto za to. ■ Godina 15 27Broj 4 Strana

Strana 27


SJEĆANJE NA HOLOKAUST

Grlić Radman: Obrazovanje o Holokaustu važno je za sve generacije Index, 13.10.2021. ŠEF hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman sudjelovao je na Međunarodnom forumu na visokoj razini o sjećanju na Holokaust i borbi protiv antisemitizma i upozorio da je obrazovanje o Holokaustu važno za sve, a ne samo za mlađu generaciju, priopćio je MVEP.

Forum se održao povodom obilježavanja 20. obljetnice potpisivanja Stockholmske deklaracije i osnivanja Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA).

Svrha Foruma je podsjetiti da antisemitizam i svi oblici nesnošljivosti predstavljaju prijetnju demokratskim društvima i suprotstaviti se negiranju Holokausta i antisemitizmu kroz bolju zaštitu i promicanje demokratskih vrijednosti i ljudskih prava. S obzirom na to da je prošlo 75 godina od završetka Drugog svjetskog rata i uskoro više neće biti živih svjedoka Holokausta, postoji obveza budućim generacijama prenositi istinu o tom tragičnom poglavlju prošlosti, ističe se u priopćenju.

Uzroci i posljedice Hrvatski ministar sudjelovao je na panelu o razvoju obrazovanja o Holokaustu i upozorio da obrazovanje nije važno samo za mlađu generaciju, već za sve, s obzirom na to da je na globalnoj razini primjetno smanjenje znanja i razumijevanja Holokausta, njegovih uzroka i posljedica.

Istaknuo je da će Hrvatska preuzeti predsjedanje IHRA-om 2023. godine. "Hrvatska je bila prva članica IHRA-e koja je prevela IHRA-

ine Preporuke za podučavanje i učenje o Holokaustu te stavlja poseban fokus na povećanje svjesnosti među učenicima osnovnih i srednjih škola o Holokaustu. Sljedeće godine se, kao dio redovite suradnje s centrom Yad Vashem iz Jeruzalema, planira održavanje sedmodnevnog seminara za učitelje o Holokaustu, dok se u suradnji s pariškim muzejom Memorial de la Shoah organiziraju dva međunarodna dijaloga sa susjednim zemljama", najavio je hrvatski ministar. ■

'KAPETAN KIRK' SE VRATIO NA ZEMLJU Net.hr, 13.10.2021. William Shatner (90), legendarni glumac najpoznatiji po ulozi kapetana Kirka u "Zvjezdanim stazama", u srijedu je postao najstarija osoba koja je uspješno odletjela u svemir i vratila se na Zemlju. Zahvaljujući pozivu milijardera Jeffa Bezosa, osnivača tvrtke Blue Origin, glumac je s ostatkom posade uživao u četiri minute bestežinskog stanja tijekom 11-minutnog suborbitalnog putovanja. Unatoč kašnjenju, lansiranje i let prošli su bez ikakvih poteškoća. Kapsula s posadom dotaknula je rub svemira, a rake-

ta New Shepard sama se vratila na Zemlju. Glumac pun dojmova "Svi bi trebali vidjeti tu ljepotu, ovo nije nalik ničemu što sam prije doživio", izjavio je oduševljeni 90-godišnji Shatner nakon slijetanja. Bezos ga je dočekao i zagrlio nakon izlaska iz kapsula, a sretan povratak nazdravili su šampanjcem. "Ovo je iskustvo nevjerojatno. Da, bestežinsko stanje je čudan osjećaj. Ali ta nevjerojatna plava boja neba i onda odjednom tama svemira. U sekundi ste s druge strane. Ono što si mi pružio je nevjerojatno iskustvo. Pun sam emocija. To je čudesno. Nadam se da se ni-

kad neću oporaviti od ovoga. Ne želim nikad izgubiti ovo što sad osjećam. To je toliko veće od života. Nema veze s malim zelenim bićima, već s grandioznošću života. Ne mogu ni izraziti ono što trenutno osjećam. Ta ranjivost koju osjećaš", ispričao je Shatner Bezosu. Ostatak posade S glumcem su u srijedu u svemir otputovali Chris Boshuizen, suosnivač Planet Labsa i bivši NASA-in inženjer, Glen de Vries iz softverske tvrtke Dassault Systemes te Audrey Powers, potpredsjednica misije i operacije letenja Blue Origina. Četvorka je prvotno trebala letjeti

u ponedjeljak, no putovanje je odgođeno zbog jakog vjetra. Inače, Shatner je upravljao svemirskim brodom USS Enterprise u "Zvjezdanim stazama". "Stvari o kojima sam glumio sada ću vidjeti iz prve ruke", kazao je glumac ranije. ■

Sarajevski Purim Benevolencija, 10.10.2021. Danas slavimo Hag aasirim poznatiji kao Purim di Saraj ili Sarajevski Purim. O ovom događaju je sam naš rabin i učitelj Moše Danon, neka bi uspomena na pravednika i sveca bila na blagoslov, u svom tefteru zapisao: "Godine 5.580, na dan 4. mjeseca Marhešvana, u subotu ujutru, učini nam Bog čudo te smo se spasli od ruke Ruždipaše bez otkupa i bez novaca,

Page 28 Strana 28

silom i bez njegove privole neka je blagoslovljen Svemogući koji je spasio i izbavio naše duše od smrti. Iza toga poče on (Ruždi-paša) da skuplja vojsku da bi navalio na naš grad jakom silom, te je htio da sve iskorijeni i da sruši sve do temelja, da upropasti, da uništi, da poubija i da opljačka sve. Ali Bog - blagoslovljeno neka je ime Njegovo - spasio nas je iz njegovih ruku, jer odjednom probudi Bog srce Carevo - neka se uzvisi slava njegova - i svrgne ga s njegove mo-

ći, te njegove nakane propadoše, a nama Jevrejima nastade svjetlo i veselje. To bi dne 17 mjeseca Teveta, godine kako je gore navedeno, jer nam je stigla vijest da je potpuno propao. Napisao sam za uspomenu poniznim, Moše Danon." Za sarajevsku jevrejsku zajednicu ovaj praznik ima veliki značaj jer pored samog veličanja Boga za djela učinjena haham-bašiju Danonu mi se sjećamo i dobrih djela naših sugrađana koji su stali u odbranu

Divrej Tora

života i časti jevrejskih prvaka. Ovim praznikom se takođe podsjećamo na važnost zalaga■ nja ljudi različitih vjera za pravdu, jednih za druge i zajedničkog življenja kao načina života u raznolikim društvima kao što je naše. ■

Godina 15

Broj 4


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
1-04 - Divrej Tora - Vajera 5782 by Bet Israel - Issuu