1-03 - Divrej Tora - Leh leha 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 3

Zagreb, šabat 9. studenog 2019. - 11. (mar)hešvana 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Leh leha Jeruzalem 16:26

17:26

Zagreb

16:15

17:15

Rijeka

16:22

17:22

Split

16:19

17:18

Dubrovnik 16:14

17:13

Vinkovci 16:05

17:04

Sarajevo 16:10

17:09

Doboj

16:09

17:09

B. Luka

16:13

17:12

Beograd 15:59

16:59

Novi Sad 16:01

17:00

Subotica 16:00

16:59

Zrenjanin 15:58

16:58

Niš

15:57

16:57

Beč

16:07

17:06

Frankfurt 16:33

17:32

Edison, NJ 16:28

17:27

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 12.11.2018.

Alot Hašahar

5:19

Najranije Talit

5:54

Nec Hahama

6:51

Najkasnije Š’ma

9:15

Zman Tefila

10:04

Hacot

11:40

Minha Ketana

14:29

Plag Haminha

15:29

Šekia

16:29

Cet Ha-kohavim

17:11



Broj 3 divrejtora@gmail.com

Paraša Leh leha du kao zarobljenika kada moćne vojske Hedarlaomera i trojice njegovih saveznika osvoje pet gradova S'domske doline. Avram se otputi s malom grupom svojih slugu da izbavi svog nećaka, pobijedi četvoricu kraljeva i prima blagoslov od MalkiCedeka, kralja Salema (Jeruza lema).

(Berešit 12,1-17,27) B-g govori s Avramom i zapovijeda mu „Idi iz svoje zemlje, iz svoje postojbine i iz očinskog doma, u zemlju koju ću ti pokazati.“ Tamo će, kaže B-g od njega nastati veliki narod. Avram i njegova žena Saraj, zajedno s njegovim nećakom Lotom, putuju u zemlju Kenaan, gdje Avram podiže žrtvenik i nastavlja širiti vijest o Jednom B-gu. Nestašica hrane prisiljava ovog prvog Židova da se otputi u Egipat, gdje prelijepu Saraj uzimaju u Faraonovu palaču; Avram izbjegne smrt predstavivši se kao Sarajin brat. Pošast sprečava Egipatskog kralja da dotakne Saraj i uvjeri ga da je vrati Avramu i obešteti brata, odnosno sada sasvim jasno muža, zlatom, srebrom i stokom. Ponovo u zemlji Kenaan, Lot se odvaja od Avrama i nastanjuje u pokvarenom gradu S'domu, odakle ga odve-

B-g sklapa Savez Među Dijelovima, u kojem je predskazano izgnanstvo i progon (galut) izraelskog naroda i Sveta zemlja je im je obećana kao njihova vječna baština. Još uvijek bez djece, deset godina od njihovog dolaska u Zemlju, Saraj kaže Avramu da oženi njenu služavku Hagar. Hagar zatrudni, postane drska prema svojoj gospodarici i zatim bježi kada Saraj počne oštro postupati prema njoj; anđeo je nagovori da se vrati i kaže joj da će njen sin biti otac velikog naroda. Jišmael se rodio kada je Avramu bilo 86 godina. Trinaest godina kasnije, B-g mijenja Avramovo ime u Avraham („otac mnoštava“) i Sarajino u Sara („princeza“) i obećava da će im se roditi sin. Od tog djeteta, koje trebaju nazvati Jichak („smijat će se“), proisteći će veliki narod s kojim će B-g uspostaviti poseban odnos. Avraham dobiva zapovijed da obreže sebe i svoje potomke kao „znak saveza između Mene i tebe.“ ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 13 p'sukim

ovaj test jer je došao u zemlju zato

(12,1 – 13)

što je to B-g tražio, a ne zbog mate-

B-g kaže (primijetit ćete tu blaži izraz vajomer, a ne oštriji i češći, va'j'daber) Avra(ha)mu da napustiti svoju zemlju, rodno mjesto i očev dom i ode u "zemlju koju ću ti pokazati." „Napusti svoju zemlju, rodno mjesto, kuću očevu." Ramban objašnjava da je svaka "točka odlaska" Avrahamu bila sve teža i teža. Teško je napustiti zemlju, pa čak i više ako je bio tamo rođen. Napustiti obitelj je najteže. Ramban kaže da nam Tora pokazuje veliki stupanj Avrahamove ljubavi za B-ga. Ova Rambanova tvrdnja je upitna. Što je tako teško u Avrahamovu napuštanju mjesta u kojem su ga ismijavali, proganjani i bacili u užarenu peć zbog njegovih uvjerenja? Zar nije s radošću to ostavio? Pitanje zapravo nosi odgovor. Ramban je istaknuo značajan aspekt ljudske

rijalnih obećanja. Poziv Židovu na aliju se nastavlja. Jedini pravi "ispravni" razlog, jest zato što je to micva i to je ono što je B-g želi od nas. Sve blagodati koje slijede su tek popratna pojava. Imamo mnogo toga za naučiti od Avra(ha)ma Avinua. Avra(ha)mu je bilo 75 godina u vrijeme kad je došao u Izrael sa Sarajom, nećakom Lotom i mnogima koje su on i Saraja preveli na monoteizam.

Levi – druga alija – 11 p'sukim (12,14 – 13,4) U Egiptu su primijetili Sarajinu ljepotu i odvode je u faraonovu palaču. Avra(ha)m, kao njen brat, dobije mnogo poklona. Faraona i njegovo kućanstvo pogađa bolest za ■

kaznu što su oteli Saraju. Kad faraon shvati da je Saraja Avra(ha)mu

Komentari nagađaju o tome što se

žena, sučeli se s njim, vraća mu Sa-

naknadno dogodilo s tim ljudima.

raju, a onda traži od njih da napuste

Neki smatraju da su nakon Avraha-

Egipat. Avra(ha)m i pratnja, teško

move smrti odbili ostati s Jichakom

natovareni bogatstvom, vraćaju se u

jer je njegov pristup "religiji" bio je

Izrael preko Negeva. Avra(ha)m se

znatno drugačiji od pristupa njego-

vraća žrtveniku koji je izgradio i

va oca i njima "neprivlačan". Drugi

nastavlja objavljivati B-žje ime.

kažu da su postali razne bogobojazne osobe razasute među narodima svijeta.

Avraham, u bijegu iz rodnog grada, stranac u stranoj zemlji, sve to ima svoje izazove i kušnje. Avra-

prirode. Bez obzira koliko loši uvjeti

Avra(ha)m putuje zemljom i B-g

ham natovaren bogatstvom i ugle-

bili, koliko čovjek želi bolji život,

obećava zemlju njegovim potomci-

dom, ima nove izazove i kušnje.

uvijek će ostati tuga i žaljenje za

ma. Avra(ha)m gradi žrtvenik B-gu.

Siromaštvo je kušnja; bogatstvo ta-

"dobrim starim vremenima" - čak i

Nakon toga, glad tjera njega i Saraju

kođer. Teško je znati što je teže.

kada ih nije bilo mnogo. Ova zna-

u Egipat. Na putu Avra(ha)m traži

čajka ljudske prirode, objašnjava

da se Saraja predstavi kao njegova

puno toga iz povijesti Židova.

sestra (tehnički nije laž, ali ...), iz

B-g obećava da će od njega napraviti veliki narod i da će on biti blagoslov za sve. Avra(ha)mu je obećana velika nagrada i blagodati bude li poslušao B-ga. A pasuk 4. svjedoči da je otišao "kao što je mu je B-g govorio." Njegova "alija" smatra se testom njegove vjere. On je prošao Strana 2

straha da će biti ubijen kao "suprug koji stoji na putu" faraonu. Gemara nas uči da ponekad, ako osoba seli na drugo mjesto, zla uredba (koja se na njega odnosi) s Nebesa može biti "razderana". Avraham i Sara su bili neplodni od rođenja. "Leh l'ha" im je pružila čudesnu priliku da imaju dijete.

Š'liši – treća alija – 14 p'sukim (13,5 – 18) Lot također ima veliko bogatstvo, preveliko da ostane zajedno s Avra(ha)mom. Svađa između njihovih pastira (zbog različitih etičkih standarda) razdvojit će im puteve. Avra(ha)m prepušta Lotu "prvi izbor" teritorija, a on (Lot) odabire plodno područje S'doma i Jordanske doline. Tora to naglašava pričom o zloći društva u S'domu, što je očita Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

kritike Lotovih iskrivljenih prioriteta.

Alija po Alija

Avraham odbija bogatu nagradu koju mu žele dati S'domski kraljevi.

Šv'i'i – sedma alija – 21 p'sukim (17,7 – 27)

(To je, također, tema koja se po-

Komentari napominju da je zbog

B-g obećava da će poseban odnos

navlja u židovskom životu i sadrži

toga Avra(ha)m bio nagrađen s mi-

uvijek postojati između njega i Av-

upozorenja za sve nas - nažalost,

cvot i t'filinom koji su njegovim po-

rahamovih potomaka, i ponavlja

mnogi Židovi sele iz židovskih

tomcima bili zapovjeđeni da ih stav-

obećanje o zemlji. Zatim otkriva u

kvartova na mjesta s klubovima,

ljaju na sebe. Mešeh Hohma ističe

kojem obliku će se odvijati „savez“

golfom, i drugim "važnim stvari-

da posebno za šaharit – molitvu koju

– kroz obrezivanje svih muškaraca.

ma.“)

se pripisuje Avrahamu – stavljamo

Tek nakon što se Avra(ha)m rije-

talit i t'filin.

šio Lota, B-g se opet pred njim uka-

Međutim, nagradu koja je bila

zao i ohrabrio ga da proputuje zem-

namijenjena njegovim saveznicima

lju koja će jednog dana pripadati

koji su mu pomogli u bitci, Avra-

njegovim potomcima. Avra(ha)m se

ham jest prihvatio.

nastanio u Hevronu i izgradio žrtvenik B-gu.

Micva Ta micva je prva "neprirodna" zapovijed. Do ove točke, 7 Noahovih micvot su sve logični, racionalni, razumni, zakoni. Ova 8. micva, na 8. dan, je neprirodna. B-g je stvorio

Odatle učimo, kaže Hafec Haim,

dijete s prepucijem; što činimo nje-

da onaj tko želi biti „mahmir“ (strik-

govim uklanjanjem? Odgovor je da

Istaknuto je da, iako je Avraham

tan), ne treba to isto nametati dru-

mila predstavlja izazov Židovu da

znao da mu je duhovnost bila ug-

gima. Avraham nije htio biti cadik

se uzdigne iznad prirode i dovrši

rožena zbog Lotove prisutnosti, on

na tuđi račun.

svoje duhovno oblikovanje baš kao

ipak nije potjerao Lota sve dok više nije imao izbora. Avraham je osjećao moralnu obvezu da se brine o Lotu (uključujući i da ga spasi nakon što su se razdvojili), iako je znao da se B-g "drži na distanci" kad je Lot u blizini. Pazi na posljedi-

Nakon toga se B-g opet pojavljuje Avra(ha)mu i opet mu daje obećanje

što mu je naređeno da dovršiti svoj fizički oblik.

još uvijek bez djece, a B-g mu obe-

Haftara – 21 p'sukim (Ješejahu – 40,27 – 41,16)

ćava da će njegovih potomaka biti

Rabin Jacobs ističe da prve tri haf-

da će ga nagraditi za vjernost. On je

kao zvijezda na nebu.

tare B'reišita dolaze iz istog dijela

ce koje to za nas danas ima. Možda

Vilna Gaon citira Talmud koji ka-

Ješajahua kao i 7 haftarot utjehe. To,

se to može promatrati kao "vrsta"

že da je Avraham Avinu bio prvi

smatra on, nije slučajnost. Osim

primjene načela o čemu ćemo učiti

koji se B-gu obratio s „Adon“. Mi

povezanosti svake uz svoju sedru,

na početku sedre sljedećeg tjedna -

zato

možemo ih uzeti kao poruku nade i

Veće je gostoprimstvo, nego prima-

„Adon olam.“

nje B-žan-ske Prisutnosti.

Šiši – šesta alija – 37 p'sukim (15,7

R'vi'i – četvrta alija – 20 p'sukim (14,1 – 20)

– 17,6)

šahrit

počinjemo

poemom

ohrabrenja. Ovaj odlomak spominje Avrahama, a sadrži i posredne reference na njega. Također možemo vidjeti ovu haftaru kao nacionalni

B-g govori Avra(ha)mu da će nje-

duplikat nekih Avrahamovih osob-

Ovaj dio govori o zarobljavanju

govi potomci biti porobljeni u stra-

nih iskustava. Baš kao što B-g daje

naroda S'doma, uključujući i Lota.

noj zemlji, ali i da će izaći iz nje s

obećanja Avrahamu Avinuu, tako

Kad Avra(ha)m čuje (od Oga, slije-

velikim bogatstvom. Još jednom se

ih daje i djeci Izraelovoj. Baš kao što

pog putnika koji je preživio potop)

ponavlja obećanje o zemlji koju će

se Avraham uporno drži vjere u

o Lotovu zarobljavanju, on ga kreće

mu dati.

B-ga, tako čine i njegovi potomci. Iz-

spasiti s 318 ljudi i u tome uspijeva. Hamiši – peta alija – 10 p'sukim (14,21 – 15,6)

Godina 13 3 Broj 3 Strana

Slijedi priča o Sari, Hagar i Jišmaelu, njegovom obrezivanju s 13 godina.

držljivost, pouzdanost, pobjeda, samousavršavanje - te osobine su zajedničke ovom pretku i njegovim potomcima, nama. ■ Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 2. Mazel Tov: Obveza da se obreže muškarca Židova

Ovo je moj Savez koji imate ispunjavati, između mene i vas i među potomcima vašim: svako muško među vama mora biti obrezano. (Postanak 17,10) Obvezu da se obreže sina nalazimo u parši Leh Leha, kada B-g kaže Abrahamu da se svakom muškom od njegovih potomaka ima osmog dana ukloniti prepucij s penisa. (Ova micva je ponovljen u paraši Tazria, Levitski zakonik 12,3). Vršenjem ovog čina mi se udružujemo s B-gom u dovršenju čina stvaranja. Razlog za ovu micvu jest da je ona trajni, fizički znak našeg saveza s B-gom. Talmud u Menahos 43b prenosi da se kralj David rastužio kada je ušao u kupalište, budući da je bio lišen svog talita, tefilina i drugih fizičkih simbola obveze židovskog naroda da ispunjava B-žju volju. Međutim, kada je ugledao mjesto na kome je obrezan, utješio se. Ova micva je na snazi u sva vremena i na svim mjesti-

ma. Ovu obvezu ima otac djeteta, a u odsutnosti oca, ona se prenosi na lokalni beis din. (Majka nema obvezu obrezati svoga sina.) Ako dječak postane punoljetan bez da je bio obrezan, odgovornost se prenosi na njega, da to učini sam za sebe. Propust da se izvrši taj čin, koji se naziva mila, jedna je od rijetkih pozitivnih micvos za koje je kazna kares (duhovna ekskomunikacija). (Kares bi se primjenjivao samo na neobrezane muškarce koji namjerno propuste ispraviti tu stvar.) Mila se vrši čak i na šabes, ali samo ukoliko je to osmi dan nakon vaginalnog poroda. (Dijete koja se rodi carskim rezom, ili ono čiji je bris odgođen zbog zdravstvenih razloga, ne bi se obrezalo na šabes.) Ova se micva može naći u 19. poglavlju talmudskog trakta Šabos, kao i u Jevamos i drugdje. U Šulhan aruhu se može naći u Jore dea 260. Ona je 215. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 47. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu ispunjavati popisanih u ■ Chofetz Chaimovoj Sefer HaMicvos HaKacar.

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 2. Pozitivna je zapovijed spoznati jedinstvo blagoslovenog B-ga, vjerovati potpunom vjerom da je On jedan, bez ikakvog suučesnika ili suradnika kao što kaže Pismo: Čuj Izraele: Vječni je naš B-g, Vječni je jedan (Dvarim 6,4). Ovo je temeljno načelo naše vjere; nakon prve spoznaje da B-g postoji [§1] nužno je vjerovati potpunom vjerom da je On sasvim, doslovce, jedan do krajnje mjere jedinstva. On nije fizičko biće, niti se zamisao o fizičkom biću može na Njega primijeniti, ništa što može imati utjecaja na fizičko biće ne može utjecati na Njega; nema nikoga drugog [jednakog] uz Njega; i bez Njega ne postoji B-g. Naša je obaveza da tu vjeru imamo na umu u svakoj prilici i trenutku, kako muškarci tako i žene. Negativne zapovijedi 4. Negativna je zapovijed ne jesti nikakav hamec na Pesah kao što kaže Pismo: i nikakvog ukvasanog kruha nećete jesti (Šemot 13,3). Zabranjeno je čak imati bilo kakvu korist od njega. Ako netko na Pesah pojede količinu hameca Strana 4

veličine masline – ako je to učinio namjerno, zaslužit će karet [bogomdani prestanak postojanja], a ako nehotice, morat će prinijeti hatat (žrtvu za grijeh). Svejedno je da li to čovjek pojede ili razmuti u vodi i popije. Ako tko pojede količinu manju od veličine masline, treba biti bičevan zbog neposlušnosti. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. 5. Negativna je zapovijed ne jesti ništa pomiješano s hamecom na Pesah kao što kaže Pismo: nećeš jesti ništa ukvasanoga (Šemot 12,20). Bilo da se pomiješalo s istom vrstom hrane ili se pomiješalo s drugom vrstom hrane, ako u količini hrane ima [hameca obujma] veličine masline u pola štruce kruha, ova je zabrana prekršena [jedenjem] ali neće biti kazne kareta [bogomdani prestanka postojanja,]. Ako količina [hameca] u količini hrane nije veličine masline u pola štruce kruha, onaj koji to jede treba biti bičevan zbog neposlušnosti. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Jesu li Avot držali micvot?

Kritiziranje naših Avot - praotaca

Kakav otac takav sin?

O ovom se pitanju raspravlja vje-

U kojoj mjeri trebamo na naše

Čitatelji si često predočavaju Av-

kovima. S jedne strane, Avot (prao-

pretke gledati kao na savršene uzo-

rahama kao pokretača, a Jichaka tek

ci) i Imahot (pramajke) su živjeli sto-

re vrijedne oponašanja, tumačeći na

kao pasivnu sjenku, čiji je glavni

ljećima prije davanja Tore i mnogi

nov način svaku pripovijest koja ba-

doprinos to što je karika u lancu. Je

od njezinih zakona bi im bili besmi-

ca sjenku na njihov renome, i kada

li to točan opis?

sleni. S druge pak strane, čini se pa-

je u redu kritizirati njihova djela i

radoksalno pojmiti da se utemelji-

prepoznati da su i oni imali ljudskih

telji religije nisu držali niti najos-

nedostataka? (Sjetite se, na primjer,

novnije zapovijedi te religije.

kako Avraham u Egiptu dovodi Sa-

•

Koji drugi faktori nas mogu navesti da smatramo da su Avot

•

bosti svake ličnosti?

•

Koje su glavne točke sličnosti i različitosti između njih?

ru u opasnost)

•

Što mislite koje su snage i sla-

Mislite li da je Avraham na-

•

Možda je iznenađujuće, no priče

zapravo držali barem neke od

puštanjem zemlje koju mu je

o ocu i sinu zapravo su vrlo sli-

zapovijedi?

Hašem tako doskora obećao,

čne, i traženje paralela pomaže

pokazao manjak vjere, ili je to

čitatelju da razumije ono u če-

bila logična odluka kad se su-

mu se poklapaju, kao i ono

očio s gladi? Vidite što o tome

jedinstveno

kažu Ramban i Ralbag.

čelnika. ■

Koje dokaze iz Tore možete iznijeti

kao potporu za svako od

stajališta?

•

•

Koju stranu zauzimate u ovoj raspravi i zašto?

•

Kako

je

Avraham

mogao

kod

svakog

od

Prevela Tamar Buchwald

pokušati spasiti svoj život na uštrb Sarine časti?

■

Godina 13 5 Broj 3 Strana

Strana 5

Rav Kook:

Leh leha: "Budi potpun!" Kad je Abrahamu bilo 99 godina,

tva. Mi ne možemo istinski shvatiti

hit'haleh ('hoditi') je u povratnom

ukazao mu se B-g, objavljujući mi-

ovaj jedinstveni dar, proizvod tajne

glagolskom vremenu; Abraham će

cvu o brit mila (obrezivanju).

veze duše sa tijelom. Iz tog razloga,

moći "hoditi sam" i samostalno na-

proroštvo, za razliku od čiste intele-

predovati, pred B-gom.

"Ja sam Bog Svemogući. Hodi predamnom i budi potpun. Učinit ću savez (brit) između Mene i tebe" (Postanak 17,1-2) Kako je Abraham u tom trenutku reagirao? On je pao doslovce licem prema zemlji. U Talmudu (Nedarim 32b) piše da kad je Abraham čuo da mu B-g zapovijeda "hodi predamnom i budi potpun", čitavo njegovo tijelo je počelo podrhtavati. Abraham je

ktualne aktivnosti, uključuje moć imaginacije, želje i drugih nižih aspekata uma.

Otac mnogih naroda

Kad je B-g zadužio Abrahama,

Skraćenice i akronimi uobičajeni

"budi potpun," Abraham se uplašio

su u rabinskim spisima, no rijetko

da u njegovoj intelektualnoj preda-

se nalaze u tekstu same Tore. Ipak,

nosti služenju B-gu ima nedostata-

učenjaci su primijetili da se u Tori

ka. To bi bila greška za koju bi se

može se pronaći nekoliko akronima

pravednog čovjeka poput Abra-

- na aramejskom: notarikon. Prvi i

hama sigurno držalo odgovornim.

naj-očitiji primjer je novo ime ■ koje je B-g dao Abrahamu:

bio zbunjen i prestravljen. "Možda

No, kada je Abraham čuo da je

postoji nešto neprilično u mojim

B-g mislio na micvu obrezivanja, nje-

postupcima?« No Abraham se smi-

govi problemi su nestali. Brit mila

rio kad mu je B-g počeo zapovije-

služi da oplemeni posebnu vezu iz-

dati da obreže sebe i sve svoje uku-

među tijela i duše. Ona se bavi po-

B-g je Abramu ime promijenio u

ćane.

dručjem koje je van ljudskog poima-

Abraham, objašnjavajući da ovo

nja - i odgovornosti. B-žja zapovijed

novo ime označava njegov novi

Abrahamu nije bila da treba ispravi-

identitet i novu zadaću. Ime Avra-

ti neku pogrešku ili karakternu ma-

ham je kratica za "av hamon gojim",

nu, već mu je podaren jedinstven

"otac mnogih naroda."

Zašto se Abraham ohrabrio kad je čuo da je B-g mislio na brit mila? Viša proročka razina Mi vanjski svijet percipiramo ra-

savez, savez koji će mu omogućiti

zličitim osjetima.... Oni uključuje

da postigne čišću, višu razinu pro-

pet fizičkih osjetila i našu moć in-

roštva.

telekta i razuma. A postoje i jedna dodatna vrata osjeta – dar proroš-

Strana 6

"Nećeš se više zvati 'Abram.' Tvoje će ime biti 'Abraham', jer sam te učinio ocem mnogih naroda. "(Postanak 17,5)

Međutim, Talmud (Šabat 105a) nije bio zadovoljan ovim tumačenjem imena. Dok Tora objašnjava da je

S ovim darom, Abraham će biti u

"Avraham" slogovna skraćenica ri-

stanju "hoditi pred B-gom". Riječ

ječi av hamon, učenjaci su ga pretvo-

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rav Kook:

Leh leha: "Budi potpun!"

rili u punokrvni akronim. Napisali

nazivaju 'Izrael' (Breišit Raba 63,3).

znovjerja kojih su se držali poganski

su da svako od šest hebrejskih slova

To je stoga što je njihov primarni cilj

narodi. Njegova vjera u jednog B-ga

riječi av hamon ) ‫ )אב ד ע‬ukazuje na

bio da osnuju narod Izraela, jedin-

bila je čista, bez iskrivljenih utjecaja.

drugačiji aspekt Abrahamovog po-

stveni narod koji će služiti kao "kra-

Nadalje, njegova je Tora imala kari-

ložaja i utjecaja u svijetu.

ljevstvo svećenika i sveti narod" (Izl

zmatsku privlačnost. Mnoge je pri-

19,6.).

vukla i nadahnula njena unutarnja

Alef - Učinio sam te ocem (av) naroda; Bet - Učinio sam te izabranim (bahur) među narodima; He - Učinio sam te voljenim (haviv) među narodima; Mem – Učinio sam te kraljem (meleh) narodima; Vav - Učinio sam te primjerom (vatik) među narodima; Nun - Učinio sam te vjernim (ne'eman) među narodima.

No, Abraham je isto tako izvršio i snažan utjecaj na sve narode. Njego-

istinitost i ljepota. Bila su voljena i haviv.

va monoteistička učenja preobrazila

Zbog njegovih prvorazrednih ka-

su paganski i idolopoklonički svijet.

rakternih osobina i uvjerenja, Abra-

Učenjaci su analizirali Abrahamov utjecaj, ističući da je on sadržavao šest osobina – što se podudara sa šest slova izraza ‫אב ד ע‬. Dakle, poput notarikona, Abrahamov se utjecaj vršio na dvije razine. Njegov je jasno određeni životni cilj bio utemeljiti Židovski narod. No Abra-

hama su izuzetno cijenili. Smatrali su ga melehom, kraljem. Ljudi su ga doživljavali

kao

"B-žjeg

kneza"

(Postanak 23,6). Poput kralja tijekom bitke, on je vodio borbu za istinu u svijetu zastrtom tamom i neznanjem, izlazio kao pobjednik zbog istinitosti svoje vizije.

ham je imao još jednu razinu utjeca-

Nadalje, Abrahamova Tora nije

Od svih imena u Tori, zašto je Ab-

ja, dok je širio svoje ideale monotei-

bila samo neka teoretska filozofija.

rahamovo ime skraćenica? Zašto su

zma i morala među svim narodima.

On je bio vatik među narodima -

učenjaci dodatno, slovo po slovo,

cijenjen zbog svog svoje vlastite

proširili ovu skraćenicu?

čestitosti i pobožnosti. Abraham je nastojao usavršiti djela i crte karaktera kroz svetost svojih vjerovanja, i

Abrahamov dvojaki utjecaj

promicao je moralan i pravedan

Bilo bi pogrešno notarikon uzeti

život.

tek kao homiletsko ili mnemoničko

Konačna kvaliteta Abrahamova

sredstvo. Umjesto toga on otkriva

utjecaja bila je ne'eman - kvaliteta

dublje razine značenja u tekstu. Osim doslovnog shvaćanja riječi, postoji izobilje dubokih ideja sadržanih u pisanom tekstu. To je slično djelovanju akronima, gdje iz svakog slova izvodimo cijelu riječ. Posebno je zanimljiv primjer koji su učenjaci izabrali za notarikon u Tori – ime ''Abraham''. Zašto je to značajno? Abrahamova životna misija bila je da utemelji Židovski narod. Učenjaci su poučavali da se sva tri praoca Godina 13 7 Broj 3 Strana

čovjeka nepokolebljive vjere. Kao Šest aspekata univerzalnog utjecaja Razmatrajući svako slovo izraza av hamon, mi otkrivamo različite aspekte Abrahamova utjecaja. On je bio Av - duhovni otac i mentor mnogim narodima, izvor istinske spoznaje o B-gu diljem svijeta. Njegova su učenja bila bahur - o-

što Tora svjedoči: "On je vjerovao u B-ga, a Bog je to uračunao kao pravednost" (Postanak 15,6). Abraham i njegove radikalne ideje zapalili su iskru vjere koja se pojavila među narodima. Ovaj plamen vjere i dalje će bacati svjetlo na putove mnogih naroda - plamen koji će se u budućnosti prevoriti u čistu i prefinjenu vjeru u B-ga. ■

dabrana i razlikovala su se od bezlične mase zbrkanih vjerovanja i pra-

Prevela Tamar Buchwald

Strana 7

Rabbi Berel Wein:

Avrahamova pouka B-g otpočinje karijeru Avrahama

vremena utočišta (ne daj B-že)? Zaš-

lutalice. Nema stalnost niti u je-

kao oca Židovskog naroda tako što

to je židovska sudbina postala da

dnom aspektu ljudskog života. Je-

mu zapovijedi da bude lutalica. Ti-

budu svjetske lutalice?

dino što je stalno u svijetu je da B-g

me On najavljuje budućnost Židovskog naroda. Tisućljećima je narod Izraela bio nazivan "lutajućim Židovom." Avraham će napustiti svoj dom u Mezopotamiji i zaputiti se u zemlju kanaansku. Potom će putovati u Egipat, pa se još jednom vratiti u zemlju kanaansku. U toj svetoj zemlji, Avraham će lutati od Hevrona da Beerševe, pa do filistejske obale i do brda Morija. On očito ne ostaje stalno boraviti niti na jednom mjestu, uvijek je u pokretu ili spreman za pokret. Koja je pouka ovog lutalačkog stanja Avrahama i njegovih potomaka kroz stoljeća? Zašto, čak i kada Židov naizgled pusti duboke korijene u nekoj zemlji i tamošnjem društvu, uvijek zapuše oluja koja Židova odgura u novi dom i drugu zemlju? U naše doba, židovska je Europa bila desetkovana i gotovo potpuno uništena. Židovske lutalice sada su se uglavnom naselille u Sjevernoj Americi i Izraelu. Jesu li to više-manje naši stalni domovi ili su i oni samo pri-

Strana 8

Komentari na Bibliju bavili su se ovim problemom lutanja u Židovskoj povijesti. Ideja lutanja predstavljena je u smislu kazne za grijehe Izraela; u smislu širenja pobožnosti i ideja Tore diljem svijeta; te u pogledu sakupljanja duhovnih duša koje su se raspršene po čitavom svijetu i omogućavajući im da

orkestrira sudbinu čovjeka prema njegovom ponašanju i djelovanju. Spoznaja o B-žjoj svemoći i sveznanju, te čovjekovoj prolaznosti i lutanju, učinila je Avrahama prvim ljudskim bićem kojemu treba odati priznanje i učinilo drugačijim te mu omogućilo da bude utemeljitelj izraelskog naroda.

postanu dio vječnog izraelskog na-

Lutanja Izraela, koja bi po svakoj

roda. Drugi filozofski odgovori ta-

logici već davno trebala dovesti ■ do

kođer su bili isticani kroz stoljeća

naše propasti, umjesto toga su po-

židovske učenosti. Mene je, među-

služila kao glavna pouka Izraela

tim, fascinirala spoznaja koju spo-

svijetu. Naime, da svijet pripada

minju velikani musara, na temelju

B-gu, a ne čovjeku, te da čovjek čini

riječi rabina Mošea ben Nahmana u

veliku pogrešku kada smatra da je

njegovom komentaru na početak

stalan i siguran. Događaji iz povije-

knjige Berešit. Njihovo mišljenje je

sti stalno nas šamaraju i prevlada-

da Tora dolazi do nas poduči da je

vaju. Zbivanja se uvijek ismijavaju

čitavo čovječanstvo, svatko od nas,

našim pretpostavkama i onome što

lutalica. Kad su Adam i Hava sa-

smatramo sigurniim. Svi smo mi

griješili poslani su da odlutaju iz

lutalice u B-žjem svijetu. Jeka "leh

rajskog Edena. Kada Kajin ubije

leha" uvijek se može čuti u uhu naše

svog brata on postaje lutalica. Kad

duše i u dubini nas samih. Tada

su braća prodala Josefa kao roba,

smo u stanju čuti B-žji glas koji nam

oni postaju lutalice. Jakov odluta u

govori, i više se ne moramo bojati

Aram i dom Lavanov. Svi smo mi

zbog svog stanja lutalice u Njego-

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Avrahamova pouka

vom svijetu. Avraham putuje on-

jući se s usamljenima, ostajući loja-

suParša dokazali Noah da su je loši zastrašujuća objekti da jer ih

dašnjim civiliziranim svijetom, no

lan prema onima koji više nisu bili

se emulira i oponaša. Bez ljudskog standarnam ilustrira sposobnost

on nije samotni lutalica jer on čuje

vrijedni njegove odanosti, on je

nebeski glas u sebi koji ga tjera na-

"prizivao ime G-spodnje" gdje god

da po da, kojem mogli mjeriti života kao bismo što znamo, bude ausebe, mi smo nesretni u svom nartodestruktivan. Dovoljno se sjetiti

prijed. Avrahama ne plaši njegova

bi se našao. Ljudi su u njemu vidjeli

nestalnost, naprotiv, on je itekako

posebnu osobu, jedinstvenu figuru,

svjestan toga. Židovski je narod

junaka duha i djelovanja. S vreme-

tijekom čitave svoje povijesti iteka-

nom su ljudi u njemu ugledali po-

ko bio pod utjecajem svoje nestalno-

božnost. I na kraju, ljudi su, da tako

sti, no on je ostao vječni narod upra-

kažemo, kroz Avrahamove oči i

vo zato što je priznavao da je B-g

vjeru vidjeli samog B-ga. I sve to

onaj koji upravlja, a čovjek luta.

kroz Avrahamovo ponašanje, opho-

Midraš nam kaže da je B-g rekao

đenje i javni ugled.

Avrahamu da ide naprijed "za svoje dobro i sebi na korist." Ta se poruka nije promijenil u 3500 godina otkako je Avraham napustio svoj dom da otkrije svoju sudbinu i uobliči čitavu buduću ljudsku civilizaciju. Avraham Unatoč detaljnom opisu posvećenom životu i dostignućima našeg praoca Avrahama, on nam i nadalje ostaje zagonetan lik. Kako je jedno ljudsko biće, bez vojske, vlade, promidžbenog aparata, promijenilo lice svoje generacije i svih kasnijih generacija? Koja je bila njegova tajna snaga koja mu je omogućila da ne samo da sam stane nasuprot poganskog, nasilnog društva njegovog vremena, već i da stekne poštovanje i na kraju izvrši utjecaj na to društvo? Ja se ne pretvaram da imam neku posebnu novu spoznaju po tom pitanju, no svejedno mislim da sama Tora baca svjetlo na ovo pitanje. Ona opisuje Avrahama kao osobu čiji je utjecaj proistekao iz njegove osobnosti i njegovog ponašanja, a ne iz javnih istupa ili ideoloških izjava. Hraneći gladne, sprijateljuGodina 13 9 Broj 3 Strana

cizmu prosječnosti. Ne shvaćamo luđaka i koji kontroliraju Sjevernu koliku cijenu plaćamo mi sami Koreju i Iran pa da shvatimoi naš da svijet zato nije što živimo u ili neznanju apokalipsa teoretska fikcioTore i židovske tradicije, što ne ponalna stvar. Noahov svijet biva unikušavamo posegnuti i dotaknuti šten pred njegovim vlastitim očima. skute našeg oca Avrahama, i što B-žje obećanje da se potop i ledeno

smo samodopadni i sami pred sodoba neće ponavljati na tako katabom pravedni u svom blagostanju i klizmičan način prema rabinima je sebičnosti. ograničeno samo na uništenje svi-

Zanimljivo je da je ova Avrahamo-

Nevodom. čuvajućiOno u sjećanju nitio svoje jeta ne govori dru-

va pouka trebala biti primjer svim

djedove i bake,potencijalne a kamoli Avrahama, gim oblicima katastro-

kasnijim

suvremeni američki Židovi okrenuti fe. samoizazvanom izumiranju, blažeje pokraj svijet, groblja svijet pohlepe, noNoahov zvižduću i zastu-

pokoljenjima,

posebno

onim njegovih potomaka. Gledište judaizma na opise života Avrahama, Jichaka, Jakova, Sare, Rivke, Lee i Rohel, je da su opisi zamišlje-

ugnjetavanja, i fizičke paju usvajanje financijske uzroka i borbi koje iskvarenosti, te razuzdanih seksualsamo dodatno mogu zatamniti ži-

o tome kako živjeti i ponašati se -

nih ekscesa nemorala. Nažalost, dovsku iskru ikoja je još preostala u tragično na nesreću, naš svijet nama. Mii smo trebali nai svijetu biti

njihovim potomcima. Židovi su se

podsjeća na takvo stanje ljudskih predstavnici pobožnosti, morala,

trebali zapitati: "Kada će moji po-

odnosa. Noah se očito nije ui stanju dobrote, tradicije, odanosti, obite-

stupci doseći razinu postupaka mo-

nositi lji. To su s takvim bila glavna svijetom. uvjerenja On Avragradi

jih prethodnika?" Životi, stavovi i

hama i njegov načinom postupanja, arku kao zaštitu, te ga ona ponese

ponašanje

a ostatak čovječanstva došaoon je osdo van te oluje. No, razumljivo, togatraumatiziran da prepozna, tim pa čak i usvoji teI taje događajem.

na kao "znak" - instruktivna pouka

utemeljitelja

judaizma

trebali su biti vječni standard po kojem će se mjeriti svi naraštaji Židova. Tako Tora zapravo nama ne opisuju toliko Avrahama koliko postavlja program za naše živote i težnje. Spomenuo sam mnogo puta ranije u ovim tekstovima da se zapadnjačko društvo, postmoderno i u osnovi bez korijena, koje ide za zadovoljstvom i osobnim zadovoljenjem pod svaku cijenu, nije spremno žrtvovati za budućnost ili za druge, te da pati od nedostatka heroja i uzora. Sportske zvijezde, filmski glumci i glumice, princeze i političari, svi

vrijednosti.. li ne-židovski mada poživiVidi da vidi kako svijet svibujet te osobine i način života u židovde ponovo izgrađen, on nikako ne skoj danas? Jesmokojem li zainmožezajednici zaboraviti uništenje je teresirani da se "pozovemo na ime bio svjedok. G-spodnje" u današnjem svijetu? Noah lise,ponosni u neku ruku, nije djeca poma-i Jesmo što smo kao odAvrahamov, potopnih događaja. Sve narod ili nam se svenjeto govesuvišnim prethodnei godine napora ulo-i čini nebitnim za nas naše u današnjem svijetu? ženogobitelji u izgradnju arke i slušanja To ključna pitanja kojima se B-žjesuzapovijedi čine se suzaludnima Židovinjegove danas nesposbnosti suočavaju – ne zbog daplurasvoje lizam, mirovni procesi, kontinuitet čudesno preživljanje pretvori u ka-i ostale pital. Iumjetno mada jeproizvedene on preživjeli,parole. on je Budimo također idjeca žrtvaAvrahamova potopa. To jednako na neki ■ u djelima kao po imenu! način objašnjava njegovu čudnu odluku da zasadi vinograd, pobere Strana 9

Rabbi Yissocher Frand:

Čemu duguješ svoj uspjeh? Tora nam kaže da je Lot, Avramov nećak, postao zarobljenikom usred Svjetskog rata koji je buknuo između četvorice kraljeva i petorice kraljeva. „Kad je Avram čuo da je njegov nećak odveden u zarobljeništvo, naoružao je sluge koji su bili rođeni u njegovoj kući – njih tri stotine i osamnaest – i pošao u potjeru sve do Dana.“ (Berešit 14,14) Avram je bio uspješan u spašavanju Lota i zahvalni kralj Sodome mu je rekao, „Daj mi ljude, a dobra uzmi sebi.“ (Berešit 14,21). Međutim, Avram je odbio ponudu riječima – „Neću uzeti ni končića, ni remena s obuće – da ne kažeš 'Na meni se Avram obogatio'.“ (Berešit 14,23)

slijed. Rabi Akiva Eiger u svojim komentarima na Šulhan Aruh citira djelo Emek haMeleh koje daje zapanjujuće objašnjenje za ovaj specifičan protokol. Emek haMeleh citira talmudsko učenje da su židovskom narodu date dvije micve utemeljene na Avramovoj izjavi „Neću uzeti ni končića, ni remena sa obuće“ – končić tehelesa (koji se dodaje cicitu ili talitu) i kožni remen na tefilinu. Budući da smo micvu tefilina dobili zaslugom Avrahamovog odbijanja da uzme čak i remen sa obuće, halahičko značenje dajemo čak i vezivanju svojih cipela. Budući da se tefilin

Šulhan Aruh (Orah Hajim 2,4) odre-

stavlja na lijevu ruku (kod većine

dio je da čak i svakodnevna radnja

ljudi koji su dešnjaci), prednost da-

poput obuvanja i vezivanja cipela

jemo lijevoj nozi i tu cipelu prvu

ima halahički protokol: Najprije

vežemo, baš kao što tefilin vežemo

treba obuti desnu cipelu, zatim lije-

na lijevu ruku.

vu cipelu, nakon toga treba svezati lijevu cipelu i na kraju svezati desnu cipelu. Postoji razlog za taj redo-

biti znak na tvojoj ruci (al jadha)“ .(Šemot 13,16). Riječ 'jadha' je neobično napisana sa slovom 'he' na kraju riječi, iz čega rabini izvlače „jad kehe“ (tvojoj slabijoj ruci). Ako je netko dešnjak, njegova slabija ruka je lijeva ruka i na nju stavlja tefilin. I obrnuto, ljevak tefilin stavlja na svoju slabiju desnu ruku. Što stoji iza ideje stavljanja tefilina na „slabiju ruku“? Jedan od velikih životnih izazova ■ zajest podsjetiti se kome trebamo

hvaliti za svako dobro koje imamo. Ako smo uspješni u bilo kojem području, uvijek moramo imati na umu da sve što imamo, imamo samo milošću Stvoritelja svemira i nebeskom pomoću. Bilo da je riječ o financijski uspješnom čovjeku, ili onome tko je u samom vrhu svoje profesije; bilo da netko – Baruh Ha-

Najčešći razlog koji se navodi za

šem – ima predivnu djecu koju je

to da većina ljudi stavlja tefilin na

krasno odgojio; o kojem god podru-

lijevu ruku je stih koji uči da će „to

čju da je riječ – jedini način da ljudi budu uspješni jest zbog 'sijata d'šmaja'. Nažalost, mnogo puta mi upadnemo u zamku razmišljanja „Moja snaga i moć mojih ruku stvorile su ovo moje bogatstvo.“ (Devorim 8,17) Počinjemo misliti da je razlog uspjeha naša pamet, naše poslovne sposobnosti, naši mozgovi, naša ustrajnost, ili štogod to bilo. Pripisujemo zasluge sebi. Tefilin koji stavljamo na svoju slabiju ruku treba služiti kao protuteža takvoj vrsti razmišljanja. Čovjek se mora podsjetiti da je njegova

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Čemu duguješ svoj uspjeh?

ruka slaba i da sve ono što ostvaruje

ci. Vojske koje pobjeđuju, vojne

nije zbog njegove snage. Poruka je

sile koje ostvaruju velike uspje-

da su naše ruke nemoćne i da same

he, uvijek pripisuju uspjehe sebi

ne mogu postići ništa.

– svojoj moći, svojim mozgovi-

Vidio sam vrlo zanimljivo gledište u knjizi Miškan Bezalel. Talmud kaže da onaj tko sagriješi dobiva isključenje iz vojske i vraća se kući sa bojišta da se ne bi bojao da će umrijeti u bitci zbog svog grijeha jer bi time prouzročio da i drugi vojnici izgube hrabrost zbog njegovog negativnog stava. Talmud citira primjer grijeha zbog kojeg čovjek može biti isklju-

ma, svojoj superiornoj opremi, ili čemu već. Stoga je osoba koja govori između stavljanja tefilina na čelo i na ruku i time razdvaja djelovanje ruke od prihvaćanja vladavine Neba, neprikladna za odlazak u rat. Zato je taj specifičan grijeh naveden kao prototip grijeha koji vojnika isključuje iz židovske vojske.

čen iz židovske vojske i kaže da to

Razumijevanje toga daje nam

može biti „onaj tko govori između

drugačiji pogled na paršu Leh

stavljanja tefilina na ruku i stavljanja

Leha. Avram Avinu pobijedio je naj-

tefilina na čelo“.

moćniju vojsku na zemlji. Drugi

Zašto je baš taj grijeh izabran za prototip grijeha zbog kojeg netko treba biti isključen iz rata? Odgovor je da tefilin na čelu predstavlja prihvaćanje vladavine Neba (kabalas ol malhus šamajim). Čovjek mora znati da je Svemogući drži sve pod kontrolom. Tefilin na ruci predstavlja

ljudi bili bi u takvom trenutku iznimno ranjivi i rekli bi da su „svojom snagom i moći svoje ruke namaknuli bogatstvo.“ Kralj Sodome ponudio mu je plijen. „Zaslužuješ to, Avrame, ti si nas doveo do ovog trijumfa!“ To je bilo pravilo rata: pobjedniku ide plijen.

čelo. To je ono što Emek haMeleh misli kada kaže da ujutro najprije vežemo lijevu cipelu zbog povezanosti sa tefilinom i zato što to pojačava ideju „slabije ruke“. Samo Ribono šel Olam daje ljudima da budu pobjedonosni bilo da je riječ o ratu, ili bilo kojem drugom području života. To je Avramova lekcija i lekcija

ono što mi možemo postići u ovom

Avram ga je odbio. „Ni končića, ni

svijetu. Čovjek koji radi prekid iz-

remena neću uzeti! Ja shvaćam da

među stavljanja tefilina na čelo i

ovo nema nikakve veze sa mnom.

stavljanja tefilina na ruku ne može

Shvaćam da je to samo 'sijata d'šma-

ići u rat kao dio židovske vojske jer

ja' (pomoć Neba). Neću uzeti ni jote

ne shvaća da snaga i uspjeh osobe

od tebe.“ To je bila velika duhovna

(tefilin na ruci) dolaze samo zaslu-

važnost izjave „čak niti remena sa

gom prihvaćanja vladavine Neba

obuće“. To je bilo toliko važno da

(kabalas ol malhus šamajim) predstav-

nam je donijelo micvu o tefilinu koja

ljene tefilinom na čelu.

nam zapovijeda da tefilin stavimo

Svi mi u životu imamo vrlo slabu

na slabiju ruku i da ni trenutka na-

ruku (jad kehe). Jedini razlog zbog

kon djelovanja svojom rukom ne

kojeg smo uspješni jest Hašemova

oklijevamo u tome da sav svoj us-

pomoć. ■

Jedna od najvećih kušnji u kojoj je lako pasti u zamku osjećaja da smo „svojom snagom i moći stekli bogatstvo“ je kada su ljudi uspješni u bitGodina 13 11Broj 3 Strana

pjeh pripišemo Onome koga obznanjujemo stavljanjem tefilina na svoje

tefilina koji stavljamo na slabiju ruku. Bez B-žje pomoći (tefilin na čelu), naše ruke su bespomoćne. Samo sa pomoći Neba jesmo ono što jesmo. Avram je prepoznao da bez pomoći Gospodara svemira, on ne bi uspio u oslobađanju svog nećaka Lota. Nije zaslužio ništa od plijena.

Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Putovanje bez odredišta Ne razumijem zašto ljudi vole pričati o tome kako se svijet raspada, ali srećem mnoge koje takva razmišljanja izgleda zabavljaju. Ekonomske krize, nuklearno oružje, ISIS, Rusija… Stvar je sljedeća. Ako se želiš brinuti, uvijek ćeš naći puno razloga za brigu. A uz društvene medije sve svoje brige možeš doživjeti uživo i u boji. Tokom čitave povijesti naš je svijet imao opciju ratova i raspada društva. Isto tako je i danas. Ništa novo. Ono što je ipak novo jesu dobrobiti Zapada. Koristim sebe kao primjer. Nikada u svom životu nisam iskusio rat. Nikada nisam na bilo koji značajniji način iskusio antisemitizam, osim zbog činjenice da svoj judaizam nosim na glavi. Uvijek sam imao pristup prodavaonicama hrane. Uvijek sam imao moderne i sofisticirane bolnice na raspolaganju. Uvijek sam bio u mogućnosti otputovati na bilo koji kraj svijeta u manje od 24 sata. Uvijek sam živio u društvu u kojem su moja prava zaštićena i slobodan sam živjeti kako želim, uključujući moju vjersku praksu. Mislim da nijedan od mojih predaka nije imao prilike te stvari iskusiti neprekidno u razdoblju od 50 godina. Svijet se u svakom trenu može raspasti, to je istina. Ali dok se to ne dogodi, ja ću i dalje cijeniti nevjerojatno blagoslovljeno i sigurno vrijeme u kojem živim.

On se vraća u Kanaan i sa nekolicinom svojih slugu započinje rat protiv 4 moćne vojske kako bi oslobodio svog nećaka. Sa B-gom na svojoj strani, kako bi mogao izgubiti?

Abrahamu B-g kaže da napusti svoju zemlju. On ne oklijeva, shvaćajući da to što nekad ne razumiješ B-žje razloge ne znači da On nije u pravu. Po dolasku u Kanaan, nastupa glad i Abraham odlazi u Egipat te ponovno shvaća nešto bitno, a to je da kada ideš s B-gom, stvari će se uvijek na kraju posložiti, no to će biti onda kada B-g to odluči, a ne nužno onda kada ti to želiš.

Kao što sam pisao prošle godine, Abrahamu je rečeno 'idi k sebi' u prvim riječima ove parše.

Strana 12

Abraham je blagoslovljen sinom Jišmaelom – ocem arapskog naroda. On obrezuje sebe i svoje ukućane (mora da je imao mirnu ruku sa svojih 99 godina, osobito s obzirom na to da njegov nož vjerojatno nije

tko si ti – u što vjeruješ? Što ti je važno? Prestani biti produkt tuđih mišljenja – bilo da je riječ o društvu, prijateljima, roditeljima ili obitelji. Shvati tko si ti. O tome sam govorio prošle godine, a sada bih želio još nešto dodati. Na kraju tog istog stiha B-g kaže Abrahamu da mora ići 'u zemlju koju će mu pokazati'. Ali postavlja se pitanje: kako poći nekuda ako ne znaš gdje je to??? Kada je Abraham napustio svoju kuću, u kojem pravcu je krenuo? No, upravo je u tome stvar kad je riječ o putovanju samospoznaje. Jednom kada znaš kuda ideš, putovanje je gotovo. U trenu u kojem znaš 'destinaciju' onoga tko si i što vjeruješ, već si stigao. Putovanje u kojem tražiš sebe je po prirodi putovanje bez odredišta. Moraš započeti sa praznom stranicom. Jer ako započneš sa idejama na papiru, tvoj će život biti vođen njima.

bio oštar kao ovi današnji) i konačno mu je dato obećanje da će mu se roditi još jedan sin koji će nastaviti njegovo nasljeđe buđenja svijeta za istinu i prave vrijednosti.

Istaknuo sam da je ta zapovijed nevjerojatno važna u židovskoj tradiciji jer je to prva zapovijed koju Tora daje prvom Židovu. Kao takva, ona predstavlja početnu duhovnu točku judaizma. Idi k sebi. Pronađi sebe. Spoznaj

Primjerice, netko tko želi shvatiti tko on zapravo jest, ali započne vjerovanjem da to mora biti unutar parametara religije sigurno će završiti unutar parametara religije, čak i ako njegova duša zapravo pokazuje u nekom drugom smjeru. Putovanje do samoga sebe je putovanje otvorenog uma koje vodi bilo gdje, a ne nigdje. Gdje god da me moja duša vodi, ja ću poći. To je jedini način da pronađem sebe. Srećom po svijet, Abraham je pošao na takvo putovanje i našao B-ga kao svoje odredište. I tako je etički monoteizam, kamen temeljac ljudske civilizacije, bio čvrsto postavljen. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Terah, Abramov otac “G-spod reče Abramu: 'Idi iz svoje zemlje i iz svoje domovine, i iz kuće svog oca, u zemlju koju ću ti pokazati.'“(Post 12,1) Na Abrahamovog oca Teraha često se gleda kao na primitivni simbol zastarjele religije, od koga se njegov sin, revolucionar, rušitelj tradicije, odvojio da bi pristao uz novu vjeru koja bi u konačnici trebala izbavila svijet. "Idi iz kuće svog oca", kaže B-g novopokajanom Abrahamu. Ali što ako postoji drugi način na koji možemo sagledati Teraha, način koji je više u skladu sa stvarnim riječima Tore? Što ako je Terah bio taj koji je prvi otkrio B-ga — što Abrahama čini manje pionirom, a više vjernim sljedbenikom? Možda Abraham nije u tolikoj mjeri bio buntovan sin već sin koji poštuje oca, sin koji je nastavio graditi stazama koje mu je pripremio njegov otac? Naposljetku, ima mnoštvo razloga da povjerujemo da kada B-g kaže Abrahamu da ode iz svoje zemlje, svog rodnog kraja, u zemlju koju će mu B-g otkriti, B-g govori s čovjekom koji već zna za Njega i čiji su nazori najvjerojatnije zasnovani na vjerskoj perspektivi s kojom se upoznao kod kuće. Terah je u jednom periodu života bio idolopoklonik, ali možda se okrenuo Jednom B-gu još dok je Abraham bio vrlo mlad dječak, ili čak prije nego što se Abraham rodio. Slutim da se u ovom zagonetnom stihu može naći suptilan trag koji svjedoči o ispravnosti ovog stava: “Terah uze svog sina Abrama, svog unuka Lota, sina Haranovog i svoju snahu Sarai, suprugu njegovog sina Abrama; i oni zajedno krenuše iz Ura Kaldejskog u zemlju Kanaansku; ali kad stigoše do Harana, naGodina 13 13Broj 3 Strana

stane se tamo. Terahovi su dani dosegli do 205 godina; i Terah umrije u Haranu." (Post 11,31-32) Zašto se Terah uputio u Kanaan, upravo ono mjesto na kojem je Abraham, na B-žji poziv, završio u relativno poodmakloj dobi od sedamdeset i pet godina? Da li je Abraham dovršavao put koji je njegov otac započeo desetljećima ranije? I što je to posebno bilo u Kanaanu? Zašto bi Terah želio otputovati tamo i zašto Tora vjeruje da je to putovanje bilo dovoljno značajno da spomene Terahovo nastojanje da dođe na to mjesto? Dalje u ovoj paraši, Abraham (tada Abram) s uspjehom povede rat protiv četiri tiranska kralja kako bi spasio svog nećaka Lota, kojeg su oni bili zarobili zajedno s ostalima. Malkicedek, kralj Šalema ("Jeru" = grad, "Šalem" = mir) i svećenik B-ga Višnjega, prepoznaje pravičnost Abramove bitke protiv tiranije i pobjednika dočeka s kruhom i vinom, dajući mu blagoslov: "Neka je blagoslovljen Abram B-gu Višnjem, Stvoritelju neba i zemlje, i blagoslovljen da je B-g Višnji, Koji je predao neprijatelje tvoje u ruke tvoje." (Post 14,19) Abram tada Malkicedeku, kojeg očito poštuje, daje danak u iznosu od jedne desetine svog plijena. Grad Šalem (Jeruzalem) je bio glavni grad Kanaana - i to je prvi put da se spominje u Bibliji. Malkicedek doslovno znači "kralj pravednosti", a Jeruzalem je biblijski poznat kao "grad pravednosti". (Iza 1,16). Odakle je taj Malkicedek, očito stariji od Abrama, čuo o B-gu Višnjem (El Eljonu) ? Nahmanides (Postanak 14,18) smatra da su monoteističke tradicije Adama i Noaha bile od samog poče-

tka svijeta očuvane samo na jednom mjestu na svijetu – u Jeruzalemu. Njegov kralj, Šem, Noahov sin, poznat i kao Malkicedek, bio je svećenik B-ga-na-Visini. Ako je tako, sasvim je moguće da je Terah bio čovjek koji je povjerovao u tog Jednog B-ga, čak i u duhovnoj pustoši Ura Kaldejskog - i stoga se otputio ka Kanaanu, zemlji monoteizma, gdje je želio odgajati svoju obitelj. Terah je možda čak održavao osobni kontakt s Malkicedekom, koji pozdravlja sina svog prijatelja vjerskim riječima ohrabrenja pobjedniku vjerske bitke u kojoj je pravda nadvladala moć, pobjedu B-ga etičkog monoteizma. Poput mnogih suvremenih Židova koji su se zaputili u Izrael, Terah se morao zaustaviti na pola puta i nije ga uspio dovršiti. Ali cijelo je to vrijeme B-g čekao da Terahov sin prihvati priliku da nastavi tamo gdje je stao njegov otac. Uobičajeno se na Teraha gleda kao na oca čijem se načinu života suprotstavlja njegov sin Abraham dok gradi svoj vlastiti put i time postaje uzor mnogim suvremenim ba'alei tešuva (pokajnicima) koji se pokušavaju radikalno odvojiti od roditelja koji nisu vjernici, odbacujući sve iz svoje prošlosti. Prema shvaćanju koje smo ovdje predstavili, Abraham zapravo slijedi očevim stopama, gradeći na temeljima koje je podigao njegov otac, iznova definirajući način života svog oca, i po prvi puta u povijesti utire put sebi i drugima da se uspnu duhovnim ljestvama, ne samo nastavljanjem nego također i kretanjem dalje. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 13

Yossi Katz:

Sve u svoje vrijeme Da zapitam: "Koji je tajni uzrok zla

nešama (dušu) u naša tijela kako

i grijeha?" što biste odgovorili? Mo-

bismo Ga mogli doživjeti u svakod-

žda biste predložili požudu, pohle-

nevici svijeta. Što nas sprečava u

pu, ili jedno od naših brojnih drugih

tome? Tko ne bi iskoristio poticaj na

najnižih iskušenja. Međutim, Reb

privatni odnos s Gospodarom sve-

Noson nudi jedan drugi osnovni

mira?

katalizator, a to je vrijeme.

Više od svega, u tome nas spre-

Naši rabini uče da sklonost zlu

čava vrijeme. B-g je Abrahamu o-

ima utjecaja samo "u svoje vrijeme"

bećao da će naslijediti zemlju i da će

(Jerušalmi, Sota 3.) Počevši s prvim

izbavljenje konačno doći. Isto tako,

grijehom - jedenjem zabranjenog

znamo da će na kraju, svaki Židov

ploda – veliki su cadikim pogriješili

dobiti svoju osobnu korekciju. Svat-

samo zato što su djelovali pogrešno

ko od nas će zaslužiti vječno duhov-

proračunavši vrijeme. Na primjer, da je Adam pričekao do šabata, zab-

no blaženstvo. No, kada i na ■ koji točno način će se to dogoditi pozna-

ranjeno voće bi mu postalo dopušte-

to je samo B-gu. Mi to jednostavno

no. On nije bio u krivu u vezi veli-

ne znamo.

kog potencijalnog duhovnog isprav-

Ono što znamo je da možemo rasti

ljanja do kojeg dovodi jedenje tog

i iskusiti duhovni život živeći u sa-

voća, već u tome što još nije bilo

dašnjosti. Izbjegavanjem pritiska da

sazrelo vrijeme za taj čin. I, kao što

se stalno osvrćemo na svoje prijaš-

znamo, uzimanje ploda imalo je

nje neuspjehe, i tjeskobe poku-

katastrofalne posljedice.

šavanja da shvatimo kako će se

Isto tako, nakon što mu je dva

stvari u budućnosti ispraviti, mi

puta bila obećana zemlju, Abraham

od dvije tisuće godina biti proganja-

možemo živjeti u trenutku. Imamo

pita B-ga: "Po čemu ću znati da ću

ni, mučeni i ubijeni, dok će živjeti u

slobodu povezati se sa svom dobro-

naslijediti [zemlju]?" (Postanak 15,8).

stranim zemljama. Stoga je "napra-

tom koja nam se nudi upravo sada.

Talmud (Nedarim 32a) prepoznaje

vio pritisak" na B-ga da izračuna i

Na taj način omogućeno nam je da

upravo taj upit kao uzrok egzila u

iznese upravo u tom trenutku točan

krenemo naprijed i ubrzamo proces

Egipat. No, Abraham je bio izuze-

plan za njegovo potomstvo u vezi

koji će, da, B-g nekako završiti. Ali

tno veliki cadik koji je unio monotei-

naslijeđivanja zemlje zauvijek. No,

prvo se moramo prepustiti i uspo-

zam u svijet. U stvari, potrebno se

vrijeme za otkrivanje konačnog iz-

staviti istinsko pouzdanje u Njega;

vratiti samo dva retka unatrag da

bavljenja još nije nastupilo. Čudesno

tek tada nam se otvara mogućnost

bismo vidjeli kako B-g daje kompli-

"veliko finale" još se nije moglo ot-

da otkrijemo svoju pravu, božansku

ment Abrahama zbog njegove og-

kriti.

bit.

romne razine vjere. Pa kako bi mogao Abraham doživjeti tako brzi preokret u vjeri?

Iako ove epizode uključuju velike

Možda je jedini način na koji smo

cadikim, izazov vremena na nas ut-

ovu lekciju mogli naučiti bilo pro-

ječe na isti način. Život je vrlo dra-

gonstvo u Egipat. Iako smo bili po-

Abraham je predvidio da iako će

gocjen. Svaki nam trenutak pruža

robljeni i potpuno podređeni Egip-

njegovi potomci kasnije osvojiti Sve-

priliku da se povežemo s B-gom. Mi

ćanima, B-g nam je pred cijelim svi-

tu Zemlju, da će biti protjerani iz

nismo stavljeni ovdje samo da čini-

jetom, pokazao da će nas na kraju

nje. On je primijetio da će oni više

mo i ne činimo. B-g je udahnuo

On izvesti van. Amen! ■

Strana 14

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Gledanje na druge Faraon pozva Avrahama i reče: "Kako si mi to mogao učiniti? Zašto mi nisi rekao da je ona tvoja žena? Zašto si rekao da ti je sestra, da bih je uzeo sebi kao ženu? Sad, evo ti tvoja supruga! Uzmi je i odlazi!" (Berešit 12,18-19)

je zahvalio Ravu na prikladnim rije-

veći učenjaci pretjeruju kada govo-

čima, pojasnivši da, iako se one ne

re, bez da konkretno navedu točne

odnose na njega, on je svjestan da

pojedinosti. Kako to možemo pomi-

su mnogi u publici trebali čuti ono

riti s brojnim upozorenjima naših

što je imao za reći.

učenjaka da moramo pomno razmi-

Faraon je priznao da je Avraham

beit din, a beit din je odlučio u korist

Odgovor je da, ponekad preuveli-

učinio ispravno rekavši njegovim

druge strane. Iznenađen presudom,

čavanje može poslužiti konstrukti-

podanicima da mu je Sara sestra (jer

Shach je sucima ukazao na brojne

vnoj svrsi pomažući da se izrazi ili

je znao da su Egipćani nemoralan

komentare koji podržavaju njegovu

istakne poanta. Dakle, kad je B-g

narod). Ipak, faraona je razljutilo što

stranu. Suci su odgovorili da halaha

Avrahamu obećao da će židovske

je Avraham njemu ispričao istu tu

ne slijedi ta mišljenja, već odluke

nacije biti poput praha i zvijezda,

priču, jer je smatrao da se njemu

donosimo prema drugim mišljenji-

On nije mislio na doslovno prebro-

moglo vjerovati da će postupiti mo-

ma, koja je sam Shach koristio u

javanje Židova. Zapravo, On je me-

ralno. Avraham nije odgovorio na

svojim presudama kao halahu. U-

taforički izrazio koliko će slavan

to, jer iako je faraon sebe smatrao

vjeren da je u ovom slučaju u pravu,

narod postati Židovi.

potpuno ispravnim, istina je bila da

Shach je smetnuo s uma da se time

on nije bio drugačiji od svojih poda-

ne slaže sa svojim vlastitim stavom!

nika.

Shach je jednom bio pozvan na

sliti o svakoj našoj riječi?

Slično tome, ako netko kaže: "Na tom je vjenčanju bilo milijun ljudi!",

Ako je prirodno da osoba bude

sasvim je jasno da on ne govori o

Vrlo je lako otkriti tuđe pogreške,

slijepa za svoje vlastite mane, kako

točno određenom broju; on želi pre-

ali je uistinu vrlo teško prepoznati

uopće itko može spoznati istinu o

nijeti samo da je na vjenčanju bilo

svoje vlastite nedostatke. U većini

sebi? Ako osoba traži istinu i istin-

neobično puno ljudi. Iz tog razloga,

slučajeva, kada jedna osoba kritizira

ski je želi znati, B-g će joj otkriti koje

zabrana obmanjivanja se ne primje-

drugu, i ona sama pati od istog pro-

su joj slabe točke i pomoći joj da ih

njuje u ovom slučaju. Isto tako, ha-

blema u vezi kojega prigovara dru-

ispravi.

lahički nije problem u pozivnici za

goj osobi. Budući da je svjesna svih faktora koji se kriju „iza fasade“, a koji je tjeraju da postupi na taj način, vrlo joj je lako opravdati vlastite postupke. Kada je riječ o nekom drugom, budući da nismo svjesni svih pozadinskih informacija o njihovim životima, teško je promatrati njihove postupke u istom svjetlu kao i svoje vlastite. Jednom, nakon jednog vrlo poticajnog predavanja, netko tko je došao čuti Rava otišao je da bi s njim privatno razgovarao. Tijekom dijaloga, Ravu je postalo jasno da osoba koja je razgovarala s njim treba poraditi upravo na problemu o kojem je govorio u svom predavanju. Dok su razgovor privodili kraju, slušatelj Godina 13 15Broj 3 Strana

Preuveličavanje Svemogući reče Avrahamu: "Učinit ću tvoga potomstva poput praha zemlje.". (Berešit 13,16) "Pogledaj nebo i prebroj zvijezde; vidi možeš li ih prebrojati. Toliko će biti tvojih potomaka. "(Berešit 15,5) Ova spominjanja praha i zvijezda očita su pretjerivanja. Neosporno je da je tendencija pretjerivanja loša osobina koja može dovesti do redovitog laganja, ali ipak u gore navedenim slučajevima sam B-g preuveličava! Kako da to razumijemo? Jednako je zbunjujuće i to što je općeprihvaćena praksa da čak i naj-

vjenčanje kao vrijeme za hupu navesti vrijeme koje je ranije nego što se planira početi sa hupom. Budući da je široko prihvaćeno da židovsko vjenčanje može započeti kasno, goste se zapravo može dovesti u zabludu ako se sa hupom započne u vrijeme navedeno u pozivnici! U takvom slučaju, navođenje točnog vremena za hupu moglo bi uključivati pitanje obmane. Međutim, u skladu s riječima naših učenjaka, da ponekad postoji element šekera koji je uključen u pretjerivanje, svaku situaciju moramo pomno odvagati, jer ono što smatramo bezazlenim pretjerivanjem može zapravo biti laž. ■

Strana 15

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša Leh-Leha otpočinje riječi-

jedna uvijek bude pobjednik nad

ma: "I B-g reče Abramu, Leh-Leha (Izi-

drugom. Tajna leži u tome da zna-

đi) iz svoje domovine i iz svojeg rodnog

mo kako u sebe usaditi energiju

mjesta i iz doma oca svojega, u zemlju

središnjeg stupca, kojeg kabalisti

koju ću ti pokazati." Tumači se bore s

nazivaju "Din Rafe" (blaža presuda),

time zašto je napisano "iz svog do-

koja obuhvaća silu uravnoteženja te

ma i iz svog rodnog mjesta i iz do-

spajanje desnog i lijevog stupca uz

ma oca svojega", kada prethodna

pomoć "Dina" (presude ili ograni-

paraša završava riječima: "A Terah

čenja). Da nije te sile nalazili bismo

uze Abrama sina svojega ... pa se zaputi s njima iz Ura Kaldejskog da ode u Kanaan, i dođoše koliko do Harana i nastaniše se tamo." To znači da u vrijeme kad je B-g govorio Abrahamu i rekao mu da ode iz svoje zemlje, Abraham više nije bio tamo, nego je već bio u Haranu. Zohar objašnjava kako u poruci Abrahamu počiva moćna skrivena tajna za cijelo čovječanstvo, kao što je nadalje zapisano "I ja ću od tebe učiniti velik narod, i blagoslovit ću te i učiniti tvoje ime velikim, i ti ćeš biti blagoslov, a ja ću blagosloviti one koji tebe blagoslove, a onoga koji te prokune

se u bijedi i pustoši, baš kao što je to ono što vam je namijenjeno. Tora kaže da kada Abraham od-

bilo s ljudima Noahovog naraštaja koji nisu imali granica pa su na sebe

bije vjerovati u obećanje da će nje-

prizvali potop.

govo potomstvo naslijediti zemlju (on je na put krenuo kao astrolog i

Kako bi se desni i lijevi stupac ■ spojili, te kako bi jedan imao sluha

prema svojoj karti on nije vidio da

za drugoga, mi moramo postaviti

će imati sina): "I On ga izvede van i

granice svakom stupcu - svakoj že-

On mu reče, pogledaj sada prema nebu i

lji, i ograničiti ih, jer tek kada ih

prebroj zvijezde, ako ih možeš prebroja-

smirimo, onda ove strane naše oso-

ti, toliko će biti tvoga potomstva." Potom se kaže za Abrahama, "I on imaše vjere". Zohar riječi "I izvede ga van", tumači kao prvi trenutak u vremenu kada postanemo sposobni razumjeti i prepoznati da se u svom

ja ću prokleti, i sve će porodice na ze-

životu vrtimo u krug, i da možemo

mlji biti blagoslovene u tebi." Zohar

izići iz tog kruga. Način da se to uči-

objašnjava da se riječi "izađi iz ze-

nite je da se "prebroji zvijezde"; sefor

mlje svoje" ne odnose na Abraha-

(prebrojati), od riječi "sefira" ili gra-

movo napuštanje njegove domovine

nica. Drugim riječima, način da ov-

u fizičkom smislu, nego na put ži-

ladamo zvijezdama, ili sudbinom, je

vota koji je izabrao.

da znamo kako im postaviti granice.

bnosti mogu čuti jedna drugu. To se zove "cimcum me'daat", svjesno ograničavanje ili stiskanje, svjesni da je slušanje drugoga naš način povezivanja sa Stvoriteljem. Ako to ne učinimo, mi se neprestano vrtimo u krugu, patimo od istih starih problema i stalno iznova doživljavamo iste obrasce patnje. Ako želimo "izići" i napustiti svoju sudbinu, otresti se svojih nepoželjnih osobina, riješiti se trauma iz djetinjstva i starih rana, mi sebe možemo obnoviti zna-

Abraham u ovoj poruci otkriva

Zohar objašnjava da postoje dvije

jući kako postaviti granice svom de-

mogućnost da se izdigne iznad nje-

glavne sile koje upravljaju misao-

snom i lijevom stupcu, te ih poveza-

gove utvrđene astrološke karte, iz-

nim procesima svake osobe – te se

ti sa središtem. Tada možemo kre-

nad svoje sudbine, ako se nauči ko-

sile nazivaju "Desni stupac" i "Lijevi

nuti novim putem. To je poruka i

ristiti alatima koje mu Stvoritelj po-

stupac". Lijevi stupac simbolizira

sila koju nam je dao praotac Abra-

kazuje. "Iz svog rodnog mjesta" - što

želju za primanjem, potrebu za pri-

ham, i koja do dana današnjega pul-

znači od svojih urođenih osobina; i

manjem samo za sebe, a Desni stu-

sira u nama.

"iz doma oca svojega" - astrološke

pac simbolizira hesed (dobrohot-

kuće na njegovoj karti, iz koje se ide

nost), dijeljenje, brigu, davanje i

naprijed i prema gore, jer je to je

bezuvjetnu ljubav. Ove dvije sile su

Šabat šalom. ■ Prevela: Tamar Buchwald

u stalnom međusobnom sukobu, i Strana 16

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti S ve ovisi o tebi samom

Mladić koji je upravo završio svoj nauk kod čuvenog duhovnog učitelja i želio

je i sam poučavati druge, doselio se u novi grad. Javno je oglasio svoje usluge, ali nitko nije dolazio po pomoć. Rijetki ljudi, koji su u tom gradu pokazivali interes za duhovna znanja, bili su učenici poznatog rebea. Nezadovoljan svojim položajem, nesuđeni je učitelj smislio plan kako da ponizi rebea i preotme mu učenike. Ulovio je ptičicu i krenuo u sinagogu, gdje je rebe sjedio okružen svojim učenicima. Držeći ptičicu u ruci iza svojih leđa, pred svima će ga glasno upitati je li ptičica u njegovoj ruci živa ili mrtva. Njegov je plan bio sljedeći: ako rebe kaže da je ptičica mrtva, otvoriti će šaku i ona će pred svima odletjeti; ako, pak, on kaže da je ptičica živa, snažno će stisnuti šaku i - biti će mrtva. U svakom slučaju, rebe mora pogriješiti, pa će tako njegovim učenicima

N

aši nas mudraci uvjeravaju da će doći dan kada će naša zemaljska realnost biti savršen odraz svojeg b-žanskog izvora, vizije svoga tvorca. Mi smo sada na pragu tog doba. Nikada do sada nije bilo boljeg vremena za približavanje ljudima, zato što njihova srca i duše žude za podrškom, razumijevanjem i ljubavi. Umjesto da modernu tehnologiju koristimo isključivo u osobne i poslovne svrhe, moramo je naučiti koristiti za širenje inspiracije i dobrote. Što B-g želi od naše generacije? Nitko od nas nije izuzet od ogromne odgovornosti da proučava i poučava B-žju riječ. Svatko od nas mora otvoriti svoje oči, svoj um i svoje srce prema toj novoj svijesti. Svako doba ima svoj poziv. Svaka generacija ima svoju misiju. Moramo biti svjesni da živimo u posebno vrijeme, i da smo pripremani za ovaj trenutak. Svatko od nas se mora upitati: Ispunjavam li svoj poziv? R. Menachem Mendel Schneerson ■

biti jasno tko je njihov novi učitelj. Prepun samopouzdanja, mladić je stao pred rebea i zahtijevao odgovor: "Ako si ti tako mudar kao što se priča, reci mi sada je li ptičica u mojoj ruci živa ili mrtva?" Rebeov je pogled bio prepun suosjećanja i on mu mirno uzvrati: "Sine moj, sve to ovisi jedino o tebi samom:" ■

I najsvjetlija noć – još uvijek je noć. R. Šalom Dov Ber iz Lubaviča ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 17Broj 3 Strana

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

ljubeći je, Rebbe Simcha Bunim je odgovorio, „Poljubio sam ga.“

Svi se mi volimo osjećati zadovoljni sami sa sobom i postanemo uznemireni kada pomislimo da nešto s nama nije u redu. Naš „zaštitnički“ um priskače nam u pomoć, on nam omogućava da pronađemo nekakvo olakšanje vjerujući da drugi ljudi također imaju te mane. Zapravo, on može uveličati te mane u drugima kako bi minimalizirao težinu tih mana u nama samima. Kad sam bio dijete, poznavao sam čovjeka koji je citirao izreke na jidišu. On je znao reći, „Što usrećuje malo dijete? Kada vidi dijete manje od sebe.“ To je mudar aforizam. Malo dijete osjeća se poput patuljka u svijetu odraslih, i ono nalazi neku stabilnost u osjećaju da je ono veće od nekog drugog. Čovjek koji ima osjećaje inferiornosti može izabrati povezivanje sa ljudima u odnosu na koje se on može osjećati superiornim. Čovjek može omalovažavati druge kako bi se sam osjećao dobro. Rabeinu Jona rekao je da baal ga'ava (bahat, arogantan čovjek) ostavlja dojam kao da samog sebe smatra najvećim. Nije tako, kaže Rabeinu Jona. Baal ga'ava se osjeća toliko inferiornim da pokušava pobjeći od osjećaja inferiornosti ponašajući se kao da je najveći. Baal Šem Tov rekao je da je svijet ogledalo. Budući da odbijamo vidjeti naše vlastite karakterne mane, Hašem nam ih pokazuje u drugim ljudima. „Stoga,“ rekao je Baal Šem Tov, „ako vidite manu u drugima, trebali biste znati da je mana koju vidite vaša vlastita.“ U psihologiji, to se naziva projekcija, jer mi svoje nedostatke projiciramo na druge. Očigledno, kako bismo ispravili Strana 18

Trebali bismo biti zahvalni na prepoznavanju naših nedostataka, kako bismo ih mogli ispraviti.

nedostatak, moramo biti svjesni da on postoji. Ako ga potiskujemo ili projiciramo, mi smo nesvjesni da on postoji u nama pa stoga ne možemo poduzeti korektivne mjere kako bismo ga poboljšali. To je primjer kako „zaštitničko“ djelovanje našeg uma može biti naopako. Mi možemo propustiti ispraviti naše nedostatke jer nam naš „prijateljski“ um čini „uslugu,“ čineći nas nesvjesnima tih nedostataka. Opetovano proučavanje musar sefarim može nam pomoći da prevladamo taj nedostatak svjesnosti. Bilo bi predivno kad bismo imali prijatelja koji bi nas upozorio na naše nedostatke. U stvarnosti, to bi prijateljstvo vrlo vjerojatno bilo kratkoga vijeka ako bi nam prijatelj rekao kako on vidi stvari. Zato, premda nažalost, većina prijatelja šuti iz straha da nas ne povrijede time što bi bili kritični prema nama. Rebbe Simcham Bunim iz P'shischea, rekao je svom gospodaru, Yehudi HaKadoshu, da ga je netko gorko izgrdio i kritizirao. „I kako si reagirao?“ upitao je gospodar. Vadeći knjigu musara Reishis Chahma i

Osnovna obrana koju um koristi kako bi pokušao spriječiti da se osjećamo loše u vezi nas samih jest poricanje, ali budući da poricanje može biti nedovoljno snažno da bi nadišlo stvarnost, um može koristiti dodatne taktike kako bi poricanje pojačao. Jedna od tih taktika poznata je kao oblikovanje reakcije, u kojoj ■ mi, u pokušaju da se uvjerimo u nešto što ne želimo prihvatiti, odlazimo u potpuno suprotnu krajnost. Ne bi bilo ništa pogrešno u tom manevru kada bismo ga mi radili svjesno i kada bismo znali što radimo. Uistinu, Rambam kaže da je način na koji možemo prevladati negativnu osobinu taj da odemo u suprotan ekstrem. Problem sa oblikovanjem reakcije je u tome što njome upravlja podsvijest pa mi zapravo varamo sami sebe. Varanje samog sebe nikad ne može biti konstruktivno. Mlada djevojka osjećala se vrlo ljutito u vezi svoje majke, osjećajući da je njena majka ponižava te da favorizira njenu sestru. Razvila je snažan negativni osjećaj prema svojoj majci, ali osjećala se krivom jer je znala da je mrziti svoju majku strašan grijeh. Kako bi izbjegla taj osjećaj krivnje, postala je pretjerano brižna prema svojoj majci, tražeći je da radi razne stvari za nju. Iako se moglo činiti da ona pokušava steći majčinu naklonost, njena stvarna motivacija bila je da uvjeri samu sebe: „Nije moguće da ju mrzim. Zar nije očigledno koliko ju volim?“ Znam za ženu koju je muž zlostavDivrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

ljao i ona je planirala napustiti taj brak. Prije no što je imala priliku zatražiti razvod, muž joj je umro od srčanog udara. Ona je na dan njegova pogreba bila histerična, te je svakog dana odlazila plakati na njegov grob. To je očigledno bilo oblikovanje reakcije, kako bi zanijekala činjenicu da ga se htjela osloboditi. Ona je bila relativno mlada žena koja se mogla ponovno udati, ali sve do dana svoje smrti ona je nastavila nositi crninu i žalovati. Svi njeni prijatelji znali su da je prezirala svog muža, ali njena potreba za nijekanjem toga bila je toliko velika da je odbacila njihov savjet i odbila prihvatiti terapiju. Još jedna tehnika obrane je poistovjećivanje sa agresorom. Dijete koje je bilo zlostavljano od svog oca i koje osjeća gorki prijezir prema ocu može postati nasilno prema svom rođaku, oponašajući ponašanje svog oca koje toliko prezire. Dobro je poznato da kada se dijete koje je bilo zlostavljano oženi i ima djecu, ono se prema njima može ponašati na način na koji se otac ponašao prema njemu, iako je osuđivao očevo ponašanje i zakleo se da nikada neće

Učinkovit život

isto činiti svojoj djeci. Iako je to svima očigledno, on toga nije svjestan. Njegova podsvijest koristi poricanje i poistovjećivanje sa agresorom kako bi spriječila da on samog sebe vidi kao žrtvu zlostavljanja. Postoji znanstveni princip da energija ne može biti uništena. Ona se samo može transformirati iz jednog oblika u drugi. To isto može vrijediti i za emocije. Podsvjesni um može ih potisnuti, te u tom slučaju one ostaju pohranjene u podsvjesnom umu, ali to ih ne eliminira. Čovjek može dobrovoljno i svjesno potisnuti svoju ljutnju, kao primjerice kad odluči da nije baš najbolje svoju ljutnju iskaliti na šefu. On zna da je ljut, ali diskrecija ga djelotvorno zaustavi u iskazivanju ljutnje. S druge strane, on se može jako naljutiti na svog oca i ako to izazove da se osjeća krivim, njegov podsvjesni um može potisnuti ljutnju. Ljutnja koja je potisnuta može se okrenuti prema unutra, tako da čovjek postane ljut na samog sebe. To može rezultirati depresijom, koja je ponekad rezultat internalizirane ljutnje. Međutim, postoje načini na ko-

je ljutnja može biti umanjena, kao kad čovjek shvati da ljutnja nije opravdana. Jedna od taktika koju podsvijest koristi je preusmjeravanje, što je upravo to što sam naziv kaže: preusmjeravanje ljutnje (ili neke druge emocije) s jedne mete na drugu. To nije poput primjera u kojem je čovjek ljut na šefa, ali ne može izraziti svoju ljutnju, već kao kada on dođe kući i nogom udari psa. To je svjesno potiskivanje ljutnje koje, usput rečeno, uopće ne olakšava ljutnju. Primjer preusmjeravanja je kada čovjek potisne ljutnju prema svojoj majci; ljutnja je tada pohranjena u podsvijesti. Nakon što se oženi, on počinje nalaziti mane svojoj punici i svoju ljutnju počinje izražavati u odnosu na nju. On može racionalizirati i uvjeriti sebe da je ljutnja prema njoj opravdana, birajući nebitne, trivijalne detalje kako bi opravdao svoj slučaj. Ono čega on nije svjestan je to da je njegova podsvijest preusmjerila njegovu potisnutu ljutnju koju je osjećao prema majci te da ju je usmjerila prema njegovoj punici. Trud da se ublaži njegova ljutnja ističući da njegovi osjećaji prema punici nisu utemeljeni vrlo vjerojatno neće polučiti rezultata, jer u stvarnosti on uopće nije ljut na nju. Njegova podsvijest preusmjerila je njegovu neprihvatljivu ljutnju prema njegovoj majci na njegovu punicu. Očigledno, takve situacije mogu biti štetne po brak. U tom slučaju, rješenje može biti potražiti psihoterapiju koja će mu pomoći da se suoči sa svojim stvarnim izvorom svoje ljutnje. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 13 19Broj 3 Strana

Strana 19

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Tijekom stoljeća, mudri i suosjećajni židovski učitelji predstavljali su djelotvorne metode koje možemo prakticirati kako bismo Toru uveli u svoje najdublje biće. Tradicionalne upute u takvu praksu mogu se naći u knjizi jezgrovitih aforizama i mudrosti poznatoj pod nazivom Pirkei Avot (što se često prevodi kao Poglavlja otaca, no bolje bi bilo reći Poglavlja korijenskih načela) koja je dio Mišne pa tako datira od oko 200. godine naše ere. Poglavlje 6 Pirkei Avot dodano je nešto kasnije, ali sada se smatra sastavnim dijelom knjige. To poglavlje sadrži učenje (6,6) koje izlistava četrdeset i osam metoda putem kojih čovjek može steći Toru. Te su metode vrlo praktične, dostupne i univerzalne i podjednako su djelotvorne za usađivanje istine u srca ljudi poput vas i mene danas, kao što su bile i stotinama godina ranije kada su bile kodificirane u Pirkei Avot. Učenje glasi ovako: Tore je veća od svećeništva i kraljevstva, jer se kraljevska vlast stječe putem trideset vrlina, svećeništvo putem dvadeset i četiri, a Tora se stječe putem četrdeset i osam osobina, a to su ove: Učenje, pozorno slušanje, izražavanje riječima, razumije-

Strana 20

vanje srcem, bojazan/strah, poniznost, radost, čistota, posluživanje učenjaka, druženje sa suvremenicima, raspravljanje sa svojim učenicima, spokojstvo, proučavanje svetih spisa, proučavanje Mišne, svođenje angažmana u poslu na najmanju moguću mjeru, svođenje društvene interakcije s drugima na najmanju moguću mjeru, svođenje zadovoljstava na najmanju moguću mjeru, spavati najmanje što je moguće, razgovarati što je manje moguće, veseliti se najmanje što je moguće, sporost na ljutnju, dobro srce, povjerenje u uče-

njake, prihvaćanje patnje, znati gdje je tvoje mjesto, zadovoljstvo onime što ti je sreća dodijelila, biti oprezan u svojim riječi, ne pripisivati si zasluge, dopadljivost, ljubav prema B-gu, ljubav prema čovječanstvu, ljubav prema dobročinstvu, ljubav prema pravednosti, ljubav prema prijekoru, bježanje od časti, bez uznošenja pri učenju, nevoljkost u donošenju presuda, nošenje tegoba sa svo■ jim bližnjim, prosuđivanje bližnjega prema njegovim vrlinama, ispravljanje bližnjega, dovođenje bližnjega do mirnog rješenja [njegovih sporova], promišljanje pri učenju, postavljanje pitanja i odgovaranje, slušanje i pojašnjavanje, učenje radi podučavanja, učenje kako bi se moglo izvršavati, poticanje učitelja na mudrost, točno prenošenja učenja i reći svaku stvar u ime onoga koji ju je izrekao. Ovo smo naučili: Svatko tko kaže nešto u ime onoga koji ju je prvi rekao, dovodi spasenje na svijetu, kao što je rečeno (Est 2,22): "I reče Ester kralju u ime Mordehaja." Ovdje imamo kurikulum, plan i program, duhovnih kvaliteta koje

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Alan Morinis:

su židovski duhovni tragatelji ne samo poštovali nego ih i prakticirali tisućljećima. On je također i kazalo sadržaja ove knjige koja će istražiti svih četrdeset i osam metoda za postizanje unutarnje transformacije koju nazivamo stjecanjem Tore. A budući da je ova sveobuhvatna transformacija samoga sebe više od puke intelektualne vježbe, svako poglavlje objašnjava jednu od transformativnih metoda navedenih u retku u Pirkei Avot, te pruža i praktični postupak koji možete raditi da biste usvojili tu metodu tako da njena suština postane usađena u vašem srcu. Sam tekst utvrđuje da postoji četrdeset i osam metoda za stjecanje Tore, ali, kao što svako tko zna nešto o izučavanju židovskih tekstova može očekivati, ne postoji samo jedan način na koji su kvalitete i atributi navedeni u Pirkei Avos 6,6 raščlanjeni u popis od četrdeset osam. Zapravo, ako ih brojite jednu po jednu, čini se da postoji pedeset i jedna pojedinačna stavka! Od šesnaestog stoljeća pa sve do nedavno, komentatori su se raspravljali oko različitih popisa koji čine tih četrdeset i osam. U suradnji s kolegama uspoređivao sam nekoliko različitih verzija popisa kako bih došao do ovoga koji ovdje predstavljam. Ovo je najbliže verziji oko koje bi se svi mogli složiti, koju smo mogli smisliti. Pristup je holistički, pa su neke od četrdeset i osam metoda kognitivne, poput promišljanja pri učenju i postavljanja pitanja i odgovaranje na njih. Druge su društvene, i uključuju blisku povezanost s kolegama, posluživanje učenjaka i raspravljanje o temama s učenicima. Neke su vezane uz ponašanje, poput umjerenosti u razgovoru, umjerenosti u zadovoljstvu i slično. Postoje emociGodina 13 21Broj 3 Strana

Srce smješteno u umu

je, u koje se ubraja ljubav usmjerenu u nekoliko smjerova. Mnoge su karakterne osobine, poput poniznosti i vedrine, strpljenja i dobrog srca. Možda je zastrašujuće razmišljati o savladavanju četrdeset i osam zasebnih i različitih metoda kako bi se iskusio plod ove prakse, i, u stvari, komentirajući na stih iz Pirkei Avot koji je naš vodič, veliki židovski učenjak osamnaestog stoljeća, Gaon iz Vilne, uvjerava nas da nitko ne može savladati svih četrdeset i osam puteva. Svaka je osoba u stanju savladati samo nekoliko od ovih metoda. Kako je nemoguće da jedna osoba usavrši sebe na svih četrdeset i osam načina, Gaon iz Vilne nam daje štap na koji se možemo osloniti dok hodamo ovom stazom. Od svih četrdeset i osam, jedna je metoda najvažnija: ohev et habrijot - voljeti svoje bližnje. Ova smjernica otkriva glavnu istinu o židovskoj duhovnoj praksi – ona ne traži od nas da se povučemo iz uobičajenih životnih sfera i izbjegnemo neuredan svijet ljudi i odnosa. Umjesto toga, ona bučnu i kompliciranu svakodnevicu prepoznaje kao idealno mjesto za rad na duhovnom rastu. Nigdje drugdje nismo na kušnji kao u svojim interakcijama s drugim ljudima. Kad se odlučite zavoljeti druge ljude, kako to

upućuje Gaon iz Vilne, dužni ste pronaći svaku duhovnu prepreku koja vreba u vama i iskače da ispita vaše težnje. Nastojite voljeti, a otkrivate da ste nestrpljivi. Nastojite voljeti, a umjesto toga osuđujete. Nastojite voljeti, a ono što ispliva su vaše vlastite želje. Koje god osobine s potencijalom rasta i postajanja potpunijima imali u sebi, pokušaji da volite druge izbacit će ih u prvi plan. Ništa ne izdiže vaš osobni duhovni kurikulum, kao trud da volite druge ljude. Odluka da ćete voljeti druge ljude pruža vam priliku da se pozabavite aspektima vašeg unutarnjeg ja koji nisu potpuni. Te nepotpune osobine definiraju vaš osobni duhovni kurikulum. Ako budete radili da potpomognete taj rast, postići ćete napredak u stjecanju unutarnjeg načina postojanja za koji nam Tora govori da je ideal i kojeg majstori musara nazivaju cjelovitim i svetim. Tada ćete biti istinski spremni za ljubav. A ako to ne radite, tužna je i neizbježna činjenica da ćete stalno iznova dobivati iste životne testove, sve dok se ne probudite i postignete rast koji vam je određen, ili svoju lekciju ne naučite na teži način, nekim gorkim iskustvom. Sasvim je moguće da vas je sve što ste naučili i prakticirali tokom života pripremalo upravo za ovaj trenutak i da će putovanje koje ćemo sada poduzeti u procesu stjecanje Tore biti posljednjih 0,1 posto koji će zapaliti potpunu transformaciju vaše duše. Ili se može dogoditi da će promjene koje ćete primijetiti da se događaju biti manje i postupne. Zapravo nije važno koliko daleko ćete stići. Najvažnije je da usmjerite svoje stope u pravom smjeru, na put koji vodi prema svetoj planini, i krenete. ■

Strana 21

Resul Mehmedović

Izraelski put od socijalizma do kapitalizma i ekonomskog čuda Dialogos.ba 15.10.2019. Krajem 2016. godine PEW Research objavio je rezultate istraživanja o najobrazovanijoj religijskoj zajednici na svijetu. Rezultati su sljedeći:

Prosječan Jevrej provede 13.4 godina obrazujući se, kršćanin 9.3, budista 7.9, a musliman i hindus svega 5.6 godina. Svjetski prosjek je 7.7 godina školovanja u prosjeku. 61% odraslih Jevreja (starijih od 25 godina) su visokoobrazovani, 20% kršćana, 12% budista, 10% hindusa i 8% muslimana, a svjetski prosjek je 14%. Dakle, muslimani su skoro duplo ispod svjetskog prosjeka po obrazovanju.

Kada je riječ o dobitnicima Nobelove nagrade, i tu Jevreji prednjače u odnosu na ostatak svijeta. U proteklom stoljeću, 21% od ukupnog broja znanstvenika koji su dobili Nobelovu nagradu, bili su Jevreji, iako Jevreji čine svega 0.2% svjetske populacije. Udio muslimana koji su dobili Nobelovu nagradu je 0.8%, iako muslimani čine 24.1% svjetske populacije. Generalno, Jevreji kao narod, ali i sama država Izrael plijene svojim intelektualnim pregalaštvom, a posljednjih decenija inovativnošću i nevjerovatnim tehnološkim postignućima. Danas Izrael spada među 10 najinovativnijih zemalja svijeta, a prema podacima OECD-a, ulaže 4.3% BDP-a u inovacije i istraživanja, po čemu je prvi u svijetu. Prema Globalnom izvještaju konkurentnosti za 2017-2018. godinu, izraelska ekonomija je treća na listi najinovativnijih ekonomija. No, nije uvijek bilo tako. Izrael je od svog osnivanja 1948. godine, pa narednih 30-ak godina bio socijalistička zemlja. U Startup naciju i današnjeg Cyber giganta nije izrastao mitski, preko noći, zahvaljujući velikodušnoj pomoći Amerike, što je uveliko rasprostranjen mit, naprotiv, zemlja je prolazila kroz teške ekonomske periode, od kontrole cijena do hiperinflacije. U početku, Izrael je imao ogroman javni sektor, sindikati su bili vrlo utjecajni, vlada je uspostavila kontrolu cijena i deviznih troškova, porezi i budžetski rashodi bili su veoma visoki. Tako je bilo sve do 1977. godine kada na vlast dolazi Menachem Begin u vrijeme čijeg je mandata nobelovac Milton Friedman posjetio Izrael u svojstvu ekonomskog savjetnika Beginove vlade. U New York Timesovom članku iz 1978., navodi se da je Beginova vlada ukinula propise o kontroli valute koji su bili na snazi još od vremena prije nego je Page 22 Strana 22

Izrael postao država 1948. Mapecka kalkalit – ekonomsko uništavanje – oslobodilo je izraelsku funtu državne kontrole, ukinuti su izvozni podsticaji i nameti na uvoz i smanjene su državne subvencije na osnovne robe, što je potez koji je imao direktni utjecaj na svakog izraelskog potrošača. Milton Friedman je prilikom posjete Izraelu pohvalio ekonomsku politiku finansijskog ministra Simha Ehrlicha, napominjući da prosječan izraelski državljanin – koji već plaća neke od najviših poreza – bori se s rastućim cijenama hrane i probija se kroz močvaru inflacije koja trenutno pogađa 3.6 miliona ljudi, treba biti strpljiv, rekavši da će politika ekonomske liberalizacije na kraju rezultirati ekonomskim čudom sličnim poslijeratnom oporavku Zapadne Njemačke. I doista, to se i dogodilo. Međutim, reforme nisu bile ni jednostavne ni bezbolne. Iako je poslovna situacija postala mnogo bolja i potrošači su imali koristi od pojave velikog broja jeftinih i visokokvalitetnih proizvoda, inflacija u zemlji ne samo da nije poražena, već je prerasla u hiperinflaciju. 1979. godine dostigla je 111%, 1984. 450%, a u prvoj polovini 1985. 500%. Također, ranije 1983. godine pojavila se bankarska kriza, što je dovelo do nacionalizacije najvećih banaka. Beginova ekonomska politika pokazala se kontroverznom: s jedne strane, on je pokrenuo trend da se izraelska ekonomija kreće ka kapitalizmu, i da se tokom godina stav Izraelaca prema tržišnoj ekonomiji promijeni: ranije su prezirali kapitalizam i vrednovali jednakost i socijalnu pravdu, a sada su žudili za bogatstvom i većim životnim standardom. S druge strane, njegovo nepoznavanje problema s inflacijom dovelo je do teške ekonomske situacije i trebalo je tražiti izlaz iz ćorsokaka. 1984. godine u Izraelu je na vlast došla vlada nacionalnog jedinstva. Vodio ju je ljevičarski političar Šimon Peres, a Yitzhak Modai iz desničarskog Likuda, postao je ministar finansija. Razvio je program ekonomske stabilizacije, koji je usvojen u ljeto 1985. Programom su se slijedila dva glavna cilja: smanjenje budžetskog deficita i suzbijanje inflacije. Glavne tačke programa bile su: 1. Radikalno smanjenje budžetskih rashoda, prije svega svih vrsta subvencija; 2. Privatizacija vladinih preduzeća; 3. Postizanje sporazuma sa tada moćnim sindikatom

Histadrut o uvođenju kontrole plata, čime bi odvojili rastuću platu od inflacije cijena; 4. Hitne mjere koje nameću privremenu kontrolu cijena širokog spektra osnovnih proizvoda i usluga; 5. Smanjivanje realnih zarada u privredi kako bi se smanjila domaća potražnja, povećala konkurentnost izraelskog izvoza i smanjila nezaposlenost 6. Značajna devalvacija šekela u odnosu na dolar i održavanje stabilnog kursa na novom nivou što duže; i 7. Sprječavanje Centralne banke Izraela da štampa novac kako bi se pokrili državni deficit. Ovi koraci, zajedno s kasnijim uvođenjem tržišno orijentisanih strukturnih reformi, uspješno su ojačali ekonomiju, otvorivši joj put za brzi rast tokom 1990-ih. Plan je od tada postao model za ostale zemlje koje se suočavaju sa sličnim ekonomskim krizama. Program je kritikovan u inostranstvu, međutim, uspjesi postignuti još tokom njegove implementacije utišali su kritičare. Već 1986. inflacija je iznosila 19%, a budžetski deficit je smanjen. Važnost tržišnih reformi prepoznala je i ljevica, a Perez, koji je pristao da liberalizira ekonomiju da bi izašli iz ćorsokaka, nije bio jedini. Yitzhak Rabin, koji je na vlast došao 1992. godine, nastavio je s privatizacijom i privlačenjem stranih investitora velikodušnim poreskim olakšicama. Počele su se razvijati visoke tehnologije, a nakon toga Izrael je stekao status svjetskog lidera u ovoj oblasti. 1996. godine započela je nova faza reformi, koja je povela Izrael ka razvijenoj tržišnoj ekonomiji. Te godine, mladi i ambiciozni lider Likuda Benjamin Netanyahu, postao je premijer. Njegov prvi premijerski mandat bio je kratkotrajan: već 1999. bio je primoran da podnese ostavku. Ipak, uspeo je da uradi nešto. Pored tradicionalnih mjera kao što su smanjenje poreza i troškova, kao i privatizacija, Netanyahu je građanima omogućio da iz zemlje izvuku neograničen iznos novca, otvore račune u stranim bankama, slobodno ulažu u druge zemlje i zadrže stranu valutu. Tokom ovog perioda ulaganja u visoke tehnologije su iznosila milijardu dolara godišnje. Reforme su provedene u veoma teškim političkim uslovima, zatvoren je veliki broj ekonomski neodrživih preduzeća što je dovelo do nezadovoljstva sindika-

Divrej Tora

ta. Kao rezultat toga, Netanyahu je izgubio izbore. Po odlasku iz vlade, Netanyahu se našao u opoziciji, aktivno kritikujući svog nasljednika Ehuda Baraka. U međuvremenu, izraelska ekonomija je počela da opada, uslijed sukoba s Palestincima. Desničari su vratili vlast, vladu je predvodio bivši general Ariel Sharon, koji je Netanyahua imenovao za ministra finansija. Kao ministar, Netanyahu je reformisao poreski sistem, smanjio javni sektor, smanjio mnoge poreze i propise, aktivno se boreći s monopolima, smanjio je zavisnost ljudi od socijalnih programa, zahtijevajući od primalaca da traže posao, reformisao je penzioni sistem i smanjio budžetski deficit. Privatizacija je zahvatila banke, rafinerije nafte i aviokompanije. Ishod reformi bio je zapanjujući: ekonomija je počela rasti, nezaposlenost se smanjila, bankarski sektor je ojačao, investicije su porasle, udio javnog duga u BDP-u drastično je pao, ali sukob sa Sharonom zbog povlačenja trupa iz Gaze 2005., primorao je Netanyahua da napusti vladu. Naredne četiri godine ponovo je proveo u opoziciji. Danas, po glavi stanovnika, Izrael je daleko ispred ostatka svijet u istraživačkom i tehnološkom inovacijama. Između 1991. i 2000. godine, čak i prije velike reforme 2005., godišnja ulaganja kapitala u Izraelu, gotovo sva privatna, povećala su se gotovo 60 puta, s 58 miliona na 3.3 milijarde dolara, a kompanije koje su pokrenule izraelski poduzetnički fondovi porasle su sa 100 na 800. Prihodi Izraela od informacionih tehnologija porasli su sa 1.6 milijardi na 12.5 milijardi dolara. Do 1999. godine Izrael je bio na drugom mjestu iza Sjedinjenih Država po uloženom privatnom kapitalu shodno BDP-u. Istraživanje svjetskog ulagačkog kapitala kompanije Deloitte & Touche iz 2008. godine pokazalo je da Izrael u šest ključnih oblasti: telekomunikacijama, mikročipovima, softveru, biofarmaceutskim sredstvima, medicinskim uređajima i čistoj energiji, zauzima drugo mjesto, odmah iza Sjedinjenih Država po tehnološkim inovacijama... Izrael je prešao dug i trnovit put ka liberalnoj ekonomiji i tim putem i danas ide. Reforme sprovedene od 1977. transformirale su zemlju i postale još jedan dokaz efikasnosti tržišne ekonomije. Iako se u Izraelu još uvijek može osjetiti snažna zaoštavtina ljevice, no, ona se iz godine u godinu smanjuje. ■ Godina 13

Broj 3