BIOGOSPODARSTVU
Biogospodarstvo kao pokretač održivog razvoja Hrvatske i Europe
KONFERENCIJA O BIOGOSPODARSTVU
25. studenoga 2025. Hotel Zonar Zagreb
BIOGOSPODARSTVO KAO
POKRETAČ ODRŽIVOG RAZVOJA HRVATSKE I EUROPE
• Biogospodarstvo od zakonodavstva do utjecaja na društvo, okoliš i gospodarstvo
25. STUDENOG 2025., HOTEL ZONAR ZAGREB
Biogospodarstvo od zakonodavstva do utjecaja na društvo, okoliš i gospodarstvo
• Pretvaranje mogućnosti u prilike
Pretvaranje mogućnosti u prilike
ORGANIZATOR: MEDIJSKI PARTNER: PARTNERI:
• Biogospodarstvo kao rješenje europskih izazova
• Primjeri dobre prakse
Biogospodarstvo okao rješenje europskog izazova
Primjeri dobre prakse
’Kako biogospodarstvo
pretvara otpad u vrijednost i Hrvatsku u pobjednika’
Piše:
DAVi D VlAJČiĆ MINISTAR POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
Poštovanedameigospodo,uvaženičitatelji! Punoljudikadčujedajenešto“ekološki”,“organski” ili“bio”,ustartupomislidajeskupoiliobičanmarketing.Takoi“biogospodarstvo”izustapolitičaramnogimanećezazvučatinajuvjerljivije,alisiguransamda ćeihrezultatiuvjeritiusuprotno.Biogospodarstvoje konceptgospodarskograzvojakojisetemeljinasirovinamaimaterijalimaizbiološkihizvora,tzv.biomasa,uključujućiinjihovenusproizvodeiotpad,anena fosilnimgorivimaiproizvodimadobivenimaodnjih. Ubiogospodarstvoulazepoljoprivreda,prehrambena, kemijska,farmaceutskaipapirnaindustrija,kaoitekstilnisektor.Zajednozapošljavajuvišeod200tisuća Hrvata,stvarajuoko12milijardieuraprihodaigotovo četirimilijardeeuradodanevrijednosti.Dodatnimće ulaganjima-štoeuropskih,štonacionalnihsredstava -brojzaposlenikaiuspješnihkompanijasamorasti. ZatorazvijamoStrategijubiogospodarstvazasljedeće desetljeće.CiljjeiskoristitiokretanjeEuropeodrživostiiprofitiratiodočekivanogvelikoginvesticijskog ciklusaumodelrazvojakojipočivanaonomštosami stvaramo:biomasi,nusproizvodimaiotpadu.Grijehje neiskoristititajpotencijal. Prviputujednojstrategijiokupljamosvegranekoje činebiogospodarstvo.Tajokvirnijenastaoujednom uredu,većjerezultatpredanogzajedničkogradapet ministarstavaibrojnihstručnjakaizrazličitihsektora. Sjajanjetoprimjerkakomeđuresornasuradnjatreba izgledati.IskrenozahvaljujemkolegamaizMinistarstvaregionalnogarazvojaifondovaEU,Ministarstvazaštiteokolišaizelenetranzicije,Ministarstva gospodarstvateMinistarstvaznanosti,obrazovanja imladihnaodličnojsuradnjiivažnomdoprinosuu izradinacrtaStrategije,kaoibrojnimdrugihuključenim dionicima.
Hrvatskaunovoeuropskorazvojnodobanećeućikao promatrač.Uzresurseiznanjekojeposjedujemo,uz razvojnepotencijalenakojimanammnogizavide, našadomovinanesmijebitilošđakkojićezaostajati. Mivećsadželimopokazatikolikoznamoidasmou nekimstvarimakorakispreddrugih. Zatoorganiziramomeđunarodnukonferencijunakojoj ćeznanstvenazajednica,industrija,FAO,Europska komisijaiBIOEASTraspravljatiobudućimmodelimarazvojairasta.Zanastonije“parlaonica”,nego predstavljanjejedneuspješnepričekojahrvatskom gospodarstvutrebadatinovizamašnjak.Želimo privućisveonekojisebiogospodarstvomjošnebave, abitćeključnizanjegovrazvoj. Uvjerensamdasunašiljudi,znanjeiresursispremni za taj iskorak.
DAVID VLAJČIĆ, MINISTAR POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA
VlAJČiĆ: BioMASA
ViŠE NEĆE BiTi oTPAD NEgo rESUrS
ProFiT
Ministar poljoprivrede govori o važnosti strategije kojom će doći do velikoga generatora rasta, osobito u ruralnim područjima te kako ona predviđa projekte gradnje ozbiljne infrastrukture
Pred Hrvatski sabor uskoro stiže jedan od najambicioznijih strateških dokumenata dosad, nacionalna Strategija biogospodarstva. Biogospodarstvo, naime, povezuje prirodne resurse, inovacije i tehnologiju kako bi se iz biomase dobilo nešto više pametnije. O tome što Strategija donosi, gdje leže najveći potencijali i kako će izgledati hrvatski put prema politici koja se tiče svih nas razgovarali smo s ministrom poljoprivrede Davidom Vlajčićem, čije je ministarstvo vodilo
Piše: TEA KVArANTAN SolDAT Ć
višegodišnji proces njezine pripreme. 24sata: Uskoro bi Sabor trebao usvojiti nacionalnu Strategiju biogospodarstva. Što ona zapravo donosi?
Biogospodarstvo može zvuči apstraktno, ali to je zapravo jedna od rijetkih politika koje se tiču baš svih. Tiče se hrane koju jedemo, proizvoda koje koristimo, energije koja nam treba za topli dom, otpada koji stvaramo i vrlo mnogo radnih mjesta, kojih će u budućnosti biti još više. Da dobijete stvaran dojam, reći ću samo da u sektorima koji koriste biomasu trenutačno radi 213.000 ljudi, a potencijal rasta izuzetno je velik. Ideja je iz onoga što već imamo napraviti nešto vrednije, pametnije i korisnije. Tomu služi ova strategija, na kojoj smo dugo radili, a koja krajem ove godine ide u saborsku proceduru. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva vodilo je cijeli proces, a uključena su još četiri resora: gospodarstvo, regionalni razvoj, zaštita okoliša te znanost i obrazovanje. Cilj je otključati potencijal biogospodarstva i u što većoj mjeri prebaciti ga iz sfere znanstvene rasprave u proizvodnju. Na znanstvenim zaključcima gradimo održivo gospodarstvo s radnim mjestima koja će biti potrebna u sljedećim desetljećima i dobro plaćena. 24sata: Kakva je, dakle, ta zajednička vizija?
Želimo da bude dinamično, inovativno i dovoljno široko da obuhvati baš sve grane koje već danas koriste biomasu: poljoprivredu, prehrambenu industriju, kemijsku i farmaceutsku industriju, pa i tekstilnu, papirnu i drvnu. To je ozbiljan gospodarski potencijal i krajnje je vrijeme da ga i tretiramo tako. Europska unija već godinama ulaže milijarde u biogospodarstvo, a neke od zemalja članica otišle su daleko u pametnoj uporabi biomase. Naša je polazišna točka drukčija, ali imamo resurse koje mnoge razvijenije zemlje nemaju. Tu je golema količina šumskog potencijala, čisto more, poljoprivredno zemljište tradicija obrade. Trebamo samo biti dovoljno odvažni otvoreni inovacijama i novim tehnologijama jer ne mislim da su drugi pametniji od nas. Programi za razvoj biobaziranih materijala, biorazgradive plastike i recikliranih ambalažnih rješenja već sad se financiraju kroz EU programe to treba što bolje iskoristiti. Dio tih mjera već je u punom pogonu. 24sata: Gdje bi se taj iskorak trebao vidjeti?
Strategija ima dva velika cilja. Prvi je stvoriti održivu i stabilnu proizvodnju sirovina. Drugi je povećati dodanu vrijednost. Dakle, da iz biomase ne radimo samo osnovne proizvode nego finalne, pametne, inovativne. To je ključ konkurentnosti, a ne da mi izvozimo sirovinu i osnovni proizvod te onda skupo uvozimo finalni proizvod. Sve je to popraćeno financijskim planom, mehanizmima provedbe i jasnim okvirom kako ćemo mjeriti rezultate. Biogospodarstvo može biti golem
generator rasta, osobito u ruralnim područjima. I zato smo strateški ciljali upravo njih, tamo gdje biomase ima najviše i gdje može pokrenuti lanac vrijednosti.
24sata: Spomenuli ste mehanizme. Kako ćete točno to sve postići?
Razvijamo platforme koje će povezivati proizvođače, prerađivače, institutsku zajednicu i sve koji su dio biogospodarstva. CROBIOHUB već je aktivan i dobro prihvaćen. Da ne mislite da će Strategija ostati u virtualnom prostoru, ona predviđa projekte gradnje ozbiljne infrastrukture. Među njima je i gradnja postrojenja za preradu ribljih ostataka i komine maslina u Zadarskoj županiji. To je baš dobar primjer kako se ostatak iz jedne proizvodnje može pretvoriti u vrijedan resurs u drugoj.
24sata: Što biste još izdvojili kao primjere dobre prakse?
Od ostataka masline mogu se raditi peleti ili prirodna gnojiva. Riblji otpad može postati vrijedan uljni ekstrakt, a od konoplje se razvijaju potpuno nova vlakna materijali. To su priče koje želim da postanu pravilo, ne smiju ostati iznimke. Svi ti mehanizmi koje osiguravamo zajedno stvaraju sustav u kojem biomasa ima mjesto i tržište, a mi dobivamo proizvode s visokom dodanom vrijednošću.
24sata: Kako će se financirati sve te mjere i tko sve može računati na potporu?
Biogospodarstvo nije ograničeno samo na jedan fond ili jedan program, i to je njegova najveća snaga. U ovom programskom razdoblju, do kraja 2027., projekte je moguće financirati iz više izvora – Strateškog plana ZPP-a, Programa konkurentnost i kohezija, Integriranog teritorijalnog programa, NPOO-a, Modernizacijskog fonda, pa iz programa Obzor. Konkretno u praksi to znači da će mali proizvođač moći nabaviti novu opremu, da će se nusproizvodi lakše plasirati, a tvrtke moći udružiti oko zajedničkih postrojenja. Rezultat je manje otpada, više profita i veća otpornost ruralne ekonomije, što će nam pomoći sačuvati ljude u ruralnom prostoru. Nemojte zaboraviti, demografija je također važan aspekt svih naših nastojanja, pogotovo u rjeđe naseljenim područjima.
24sata: Plan se u velikoj mjeri oslanja na europske fondove, što ako potpore izostanu?
Ne oslanjamo se samo na EU fondove, tu je i državni proračun, koji osigurava sufinanciranje tamo gdje treba. Očekujemo da će se produktivnost povećati, a nusproizvodi, ostaci i otpad iz proizvodnje sve više koristiti za nove proizvode i tako potaknuti potpuno nove proizvodne grane temeljene na biomasi. Biogospodarstvo nije socijala nego profitabilna ekonomija budućnosti.
24sata: Kako ćete pratiti rezultate? Hoće li izvještaji biti javni?
Da, naravno. Pratit ćemo rast prometa u
sektorima koji koriste biomasu i dodanu vrijednost po zaposlenom. Koordinacijsko tijelo za biogospodarstvo redovno će izvještavati o napretku. Dakle, bit će transparentno, mjerljivo dostupno javnosti.
24sata: Vaše ministarstvo surađuje s istraživačkom zajednicom. Na koji način? Jedan od najvećih izazova u Hrvatskoj je prijenos znanja iz znanosti u praksu. Imamo jake znanstvenike, pametne ljude, ali rješenja često ostanu unutar akademske zajednice. Biogospodarstvo je prilika da se to promijeni jer ono živi na spoju znanosti i gospodarstva. U izradi Strategije sudjelovali su i fakulteti, instituti, razvojne agencije, udruge i privatne tvrtke. Zapravo svi koji nešto znaju o biogospodarstvu ili žive od njega. Tako i treba biti. Suradnja sa znanošću vrlo nam je važna i tu Hrvatska zapravo stoji bolje nego što se misli.
24sata: Po čemu to vidite?
Naši stručnjaci sudjeluju u radnim skupinama SCAR-a i BIOEAST-a pri Europskoj komisiji, istraživači su vrlo aktivni u programima Obzor 2020 Obzor Europa, a uključeni smo i u partnerstva poput CBE JU, PRIMA i BlueBio. Sve to govori da smo sve prisutniji u europskom istraživačkom prostoru i da imamo znanja koja itekako mogu pridonijeti razvoju biogospodarstva.
24sata: Kako vidite buduće pregovore u Bruxellesu o raspodjeli sredstava za ZPP 2028.–2034.?
Jasno je da cijela EU traži model poljoprivrede koji je održiviji i otporniji. I Hrvatskoj je u interesu da se novac pametno ulaže, a nama je pametno ulaganje sve što dovodi do rasta domaće proizvodnje i očuvanja ruralnih zajednica. Pritom moram istaknuti da naša početna pozicija nije ista kao kod razvijenih članica zapadne i srednje Europe, pa i dalje tražimo svoju priliku da preko europskih sredstava uhvatimo korak. Hrvatska tu ima čvrstu poziciju: podržavamo jačanje prehrambene sigurnosti i razvoj inovativne proizvodnje. Biogospodarstvo je prirodni dio te priče.
24sata: Možemo li očekivati više sredstava?
Možemo očekivati da će hrvatska poljoprivreda iz ove reforme izaći jača i otpornija. Količina sredstava nije jamstvo uspjeha, što mislim da potvrđuju i dosadašnja iskustva. Mnogo je novca bilo potrošeno, a nama je poljoprivredna proizvodnja padala. Rješenje se krije u pametnim ulaganjima i mjerljivim kriterijima. U tom kontekstu očekujem da će biogospodarstvo dobiti snažniju ulogu nego danas. To znači i veći prostor za naše projekte, poduzetnike istraživače. Želimo pozicionirati Hrvatsku kao državu koja donosi rješenja, a ne onu koja stalno vuče nekoga za rukav traži pomoć. Moj je cilj da na temeljima koje sad gradimo za deset godina izrastemo u zemlju koju će spominjati kao primjer uspjelog biogospodarstva snažnog sela.
Strategija ima dva velika cilja. Prvi je stvoriti održivu i stabilnu proizvodnju sirovina. Drugi je povećati dodanu vrijednost. Dakle, da iz biomase ne radimo samo osnovne proizvode nego finalne, pametne, inovativne. To je ključ konkurentnosti, a ne da mi izvozimo sirovinu i osnovni proizvod te onda skupo uvozimo finalni proizvod
Biogospodarstvo: Hrvatski put prema održivu rastu, inovacijama i globalnoj konkurentnosti
Živimousvijetuograničenihresursa,aizazovipoputklimatskih promjena,ovisnostiofosilnimgorivimai(ne)sigurnostiopskrbnih lanacapotičunasdakontinuiranoradimonauspostavinovihnačina proizvodnjeipotrošnjehrane,proizvodaienergije,kojipodržavajuodrživost,čuvajubioraznolikostipotičustvaranjevišedodane vrijednosti.
Biogospodarstvo,kaojedanodvažnihelemenataeuropskograzvojnogstrateškogokvira,imaočitipotencijalzaodgovornanavedene izazove,aliizapostizanjeokolišnihiklimatskihciljevaizeuropskog zelenogplana,uzistodobandoprinospovećanjukonkurentnosti Unije.
Zahvaljujućibogatimizvorimabiomase,iHrvatskaprepoznajeovaj potencijaltejesvojomNacionalnomrazvojnomstrategijomdo 2030.kaojedanodstrateškihciljevadefiniralasamodostatnostu hraniirazvojbiogospodarstva,aizradaStrategijebiogospodarstva do2035.jedanjeodvažnihkorakanatomputu.
Osimtoga,HrvatskajeizEUfondovaosiguralaznačajnasredstvaza ulaganjauistraživanjeiinovacije,nove tehnologije,održivirastikonkuren tnostteprelazaknakružnoire sursnoučinkovitogospodarstvo.
Primjerice, 535 milijuna eura usmjereno je na industrijsku tranzicijuregijaukojojbiogos podarstvo,krozdefiniranelan ce vrijednosti koji se odnose napodručjahraneipoljopri vrede,pametnuindustrijute plaviizelenirast,imavažnu uloguupoticanjutransformi ranja tradicionalne industrije krozinovativnuupotrebu obnovljivihbiološkihresursa. Biogospodarstvoćebitii jednoodključnihpodručja ulaganjanovopredloženog Europskogfondaza konkurentnost, koji je osmišljenzapoticanje konkurentnosti, istraživanjaiinovacijakroz ulaganjaustratešketeh nologije,kakobiEuropa osiguralalanceopskrbe, unaprijedilainovacijei zauzelavodećipoložaju globalnojutrcizarazvoj čisteipametnetehnologije.
Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
’Jačamo
istraživanja
i inovacije u službi biogospodarstva’
Ministarstvoznanosti,obrazovanjaimladihpredanojeizgradnji Hrvatskekaozemljeznanjaiinovacija,sposebnimnaglaskom nazeleneidigitalneprioritetekojipredstavljajutemeljdugoročneodrživostiigospodarskognapretka.Kontinuiranoprovodimo reformeusmjerenejačanjuistraživačkogiinovacijskogkapaciteta tesnažnijempovezivanjuakademskogigospodarskogsektorakako bismoodgovorilinaglobalneizazoveipotaknulirazvojgospodarstvaidruštvaucjelini.Biogospodarstvoimavažnuuloguujačanju dugoročnekonkurentnostiEuropskeunijeuzkomercijalizaciju biotehnološkihrješenja.Uposljednjihnekolikogodinabilježiseporastznanstvenihistraživanjauovompodručju,ponajprijepotaknut ciljanompotporomEuropskeunije.Kakobiseojačalacjelovitost biogospodarstva,posebnosepotičesuradnjajavnogsektoraiistraživačkezajednicesgospodarstvom.
BioekonomijajevažnaizaOrganizacijuzaekonomskusuradnjui razvoj(OECD),štojevidljivoizradanjihovaOdborazaznanstvenu itehnološkupolitiku(CSTP),aposebicenjegoveRadneskupineza biotehnologiju,nanotehnologijuikonvergentnetehnologije(BNCT), kojanaglašavaulogubioekonomijeurazvojuodrživihikonkurentnihinovacija.HrvatskajezaprimilapozitivnopismoBNCT-ai CSTP-aukojimapotvrđujudaHrvatskaostvarujezadovoljavajuće napretkeupodručjuznanostitebiotehnologijeibiogospodarstva. KakobismouHrvatskojpotaknulipretvaranjerezultataistraživanja uproizvode,uslugeiprocesestržišnimpotencijalom,Ministarstvo jedonijeloNacionalnesmjernicezatransfertehnologije,ausklopu Nacionalnogplanaoporavkaiotpornostiprovelismoidvapoziva usmjerenajačanjutransferatehnologije,kaoipozivezasnažnije povezivanjeakademskogsektorasindustrijom.
Važanizvorfinanciranjaistraživanjaupodručjubiogospodarstva sueuropskasredstva,osobitoonadostupnausklopuOkvirnih programaEU-azaistraživanjeiinovacijeObzorEuropa.Hrvatskaimaznačajanznanstveno-istraživačkipotencijalupodručju biogospodarstvaštojevidljivopouspješnostiuklasterimaKlima, energijaimobilnostteHrana,biogospodarstvo,prirodniresursi,poljoprivredaiokoliš,ukojimasunašiprijavitelji najuspješniji.Dodatnotrebaistaknuti ipartnerstvakojaimajuključnu uloguuosiguravanjuprimjenjivostiistraživačkihiinovacijskih rezultata. Ministarstvo je glavnoimplementacijskotijelo zaPartnerstvozaistraživanja i inovacije na mediteranskom području(PRIMA),usmjerenona održivoupravljanjevodnimresursima,poljoprivrednimsustavimai prehrambenimlancimavrijednostite sudjelujekaopartneruprojektuBlueBio,čijijeciljuspostavakoordinirane shemefinanciranjaistraživanjairazvoja zajačanjeplavogbiogospodarstva.
prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i
BiogoSPoDArSTVo KAo PoKrETAČ oDrŽiVog rAZVoJA
H rVATSKE i EU
Konferencija o biogospodarstvu okuplja stručnjake, poduzetnike i ministre radi razvoja održivoga gospodarstva i razmjene primjera dobre prakse
U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva održana je 25. studenoga 2025. u hotelu Zonar Zagreb Konferencija o biogospodarstvu, posvećena razvoju biogospodarstva u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Cilj konferencije je potaknuti dijalog i bolju komunikaciju među kreatorima politike, poduzetnicima znanstvenom zajednicom o ulozi biogospodarstva u održivom razvoju te razmijeniti znanja iskustva, kao i istaknuti primjere dobre prakse. U okviru tri tematska panela raspravljalo se o razvoju zakonodavstva, utjecaju biogospodarstva na društvo, okoliš i gospodarstvo te o pretvaranju mogućnosti u prilike i o ulozi biogospodarstva u rješavanju aktualnih izazova Europske unije.
Program konferencije otvorio je potpredsjednik Vlade RH te ministar poljoprivrede, šumarstva ribarstva David Vlajčić, a dan prije njene službene objave predstavnica Europske komisije izložila je ciljeve i prioritete koje donosi nova Strategija biogospodarstva Europske
unije. Na panelima su sudjelovali predstavnici resornih ministarstava, Europske komisije, inicijative BIOEAST, Konzorcija biobaziranih industrija te predstavnici hrvatskih tvrtki organizacija aktivnih u području biogospodarstva.
Sudjelovanje potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske te ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića potvrđuje snažnu potporu Vlade razvoju biogospodarstva kao jednog od ključnih pokretača održivoga gospodarskog rasta i zelene tranzicije Hrvatske.
Chat s ministrima i primjeri dobre prakse Poseban dio programa bili su razgovori jedan na jedan s potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske Davidom Vlajčićem, ministricom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Natašom Mikuš Žigman, ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković te ministrom znanosti, obrazovanja i mladih Radovanom Fuchsom.
Konferencija je istaknula primjere dobre prakse koje donose tvrtke MIRET d.o.o./ Earthbound™ Eco Sneakers FEMA d.o.o., uz inspirativni domaći start-up projekt tvrtke BIOTECH MATERIALS d.o.o., koji pokazuju kako inovacije i održiva rješenja potiču razvoj gospodarstva i ubrzavaju zelenu tranziciju.
Biogospodarstvo ima ključnu ulogu u smanjenju ovisnosti o fosilnim resursima, jačanju otpornosti društva na ključne
izazove i poticanju kružnoga gospodarstva, a ova konferencija prilika je da Hrvatska Europa zajedno razmotre put prema održivijoj budućnosti. Organizator konferencije je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva ribarstva Republike Hrvatske, medijski partner su 24sata, a partneri Podravka, Hrvatske šume, Agroproteinka, Hrvatska gospodarska komora i Energetski institut “Hrvoje Požar”.
ŠTo JE
BiogoSPoDArSTVo U HrVATSKoJ
Biogospodarstvo čini gotovo devet posto domaće ekonomije, a nova strategija treba povezati sve njegove grane u jedinstveni sustav rasta i ulaganja
Biogospodarstvo obuhvaća sektore koji se oslanjaju na biološke resurse kao što su životinje, biljke, mikroorganizmi i biomasa iz tih izvora, uključujući organski otpad. Međusobno povezuje sektore primarne proizvodnje poput poljoprivrede, šumarstva, ribarstva akvakulture, u kojima se koriste proizvode biološki resursi, s gospodarskim i industrijskim sektorima u kojima se biološki resursi i procesi koriste za proizvodnju hrane, hrane za životinje, proizvoda dobivenih od bioloških sirovina, energije i usluga. Biomasa predstavlja biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka proizvedenih u poljoprivredi, uključujući tvari biljnoga i životinjskoga podrijetla, ribarstvu, akvakulturi, šumarstvu i njima srodnim industrijama, kao biorazgradivi dio industrijskog komunalnog otpada. Prema tome, mnogo sektora čini biogospodarstvo. Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, akvakultura te proizvodnja hrane, pića duhana u potpunosti proizvode biomasu te se u cijelosti ubrajaju u biogospodarstvo, dok sektori označeni sa zvjezdicom djelomično ulaze u segment biogospodarstva te se kao doprinos biogospodarstvu računa samo onaj dio koji se zasniva na biomasi.
BiogoSPoDArSTVo U H rVATSKoJ
Najveći dio biogospodarstva u Hrvatskoj čine poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura te proizvodnja prehrambenih proizvoda. Od ostalih sektora, značajniji iskorak u istraživanjima i ulaganjima napravljen je u energetici, iako je njezin udio u biogospodarstvu i dalje nizak.
Postoje istraživanja povezana s biogospodarstvom, koja su rezultirala s više projekata, u području biotehnologije i biofarmacije. Prema procjenama Europske komisije, u 2022. godini biogospodarstvo u Hrvatskoj je doseglo dodanu vrijednost od pet milijardi eura, a to je približno 8,7 posto od ukupne dodane vrijednosti gospodarstva te je zapošljavalo nešto više od 180 tisuća osoba. Ostvarena dodana vrijednost po zaposlenom u biogospodarstvu u 2022. godini iznosila je 28.000 eura. Dodana vrijednost smanjivala se do 2014. godine, nakon čega je počeo njezin rast i od 2019. premašuje vrijednost ostvarenu u 2008. godini. Najveći udio u broju zaposlenih i dodanoj vrijednosti u biogospodarstvu imaju sektori poljoprivreda i proizvodnja prehrambenih proizvoda, koji čine 68,6 posto od ukupnog broja zaposlenih u biogospodarstvu te ostvaruju 68,6 posto dodane vrijednosti. Šumarstvo i prerada drva zapošljavaju 19,2 posto od ukupno zaposlenih u biogospodarstvu i ostvaruju 19 posto dodane vrijednosti. Broj zaposlenih u biogospodarstvu smanjen je od 2008. do 2022. godine za 46,4%, što se može pripisati padu zaposlenosti u sektoru poljoprivrede za 65,6 posto, sa 185,1 tisuću na 63,6 tisuća. Smanjenje broja
zaposlenih zabilježeno je i u drugim sektorima, osim u proizvodnji biobaziranih kemijskih i farmaceutskih proizvoda, plastike i gume (povećanje za 19,7posto) te u proizvodnji električne energije iz biomase za 2448 posto (s 4 zaposlena u 2008. na 111 zaposlenih u 2022.). Unatoč manjem broju zaposlenih, dodana vrijednost biogospodarstva u Hrvatskoj zadržana je na razini iz 2008. godine, uz promjene u strukturi po sektorima, a to upućuje na povećanje produktivnosti u biogospodarstvu. Značajno povećanje dodane vrijednosti u odnosu na 2008. zabilježeno je u proizvodnji električne energije iz biomase (za 2949,1 posto), sektoru proizvoda od drva i namještaja (za 154,6 posto), proizvodnji papira (za 92,6 posto), kemijskih i farmaceutskih proizvoda, plastike, gume (za 47,4 posto) te sektoru šumarstva (za 26,6 posto). Najveći porast dodane vrijednosti između 2008. i 2022. godine ostvaren je u proizvodnji električne energije iz biomase (za 30,2 puta), ali ovaj sektor i dalje ima vrlo mali udio u ukupnom biogospodarstvu. Proizvodnja tekućih biogoriva u promatranom razdoblju smanjila se za 98,7 posto.
PolJoPriVrEDA, ŠUMArSTVo, riBArSTVo poljoprivreda šumarstvo ribarstvo
PrErAĐiVAČKA iNDUSTriJA proizvodnja prehrambenih proizvoda proizvodnja pića proizvodnja duhanskih proizvoda proizvodnja tekstila proizvodnja odjeće proizvodnja kože i srodnih proizvoda proizvodnja drva i proizvoda od drveta pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame pletarskih materijala proizvodnja papira i proizvoda od papira proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka proizvodnja proizvoda od gume plastike proizvodnja namještaja
BioENErgiJA opskrba električnom energijom, plinom, parom klimatizacija proizvodnja električne energije
Službene informacije o procjenama raspoložive biomase u Republici Hrvatskoj dostupne su iz administrativnih izvora (Platforma Europske komisije o tijekovima biomase, podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te podaci i Ministarstva gospodarstva). Također, informacije o raspoloživosti biomase su unazad desetak godina prikupljane i obrađivane kroz nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata, koji se razlikuju s obzirom na obuhvat i korištenu metodologiju.
Prema procjeni Europske komisije, objavljenoj na Platformi o tijekovima biomase u Europskoj uniji, godišnja proizvodnja biomase u Republici Hrvatskoj iznosi približno 9,3 milijuna tona, od čega 5,573 milijuna tona ili 71 posto dolazi iz poljoprivrede, 2,785 milijuna tona ili 21 posto iz šumarstva, a 942 tisuće tona ili 7 posto je biomasa nepoznatog podrijetla.
Proizvodnja biomase iz poljoprivrede, uključujući ribarstvo, prema podacima iz 2022. godine, iznosila je 5,9 milijuna tona,
uz dodatni neto uvoz od 3,4 milijuna tona. Od ukupno raspoložive poljoprivredne biomase, uključujući i ribarstvo, 76 posto namijenjeno je za proizvodnju hrane i hrane za životinje, 20 posto je izvezeno, a ostatak je završio u otpadu. Ukupni otpad od hrane iznosio je 299 tisuća tona suhe tvari. Proizvodnja biomase iz šumarstva, prema podacima iz 2022. godine, iznosila je 2,8 milijuna tona suhe tvari. Od ukupne raspoložive biomase iz šumarstva, 478 tisuća tona čini neto izvoz, 1266 tisuća tona je završilo u preradi, a 1906 tisuća tona je iskorišteno za dobivanje energije. Iz Hrvatske su izvezene značajnije količine piljene građe (704 tisuća tona neto), peleta (325 tisuća tona neto) i nusproizvoda obrade drva (353 tisuća tona neto). Područje biogospodarstva u Hrvatskoj obrađeno je djelomično u nekoliko strategija i akcijskih planova poput Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. (Narodne novine, br. 13/21), Strategije poljoprivrede do 2030. (Narodne novine, br. 26/22), Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (Narodne novine, br. 63/21), Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (Narodne novine, br. 25/20), Strategije pametne specijalizacije do 2029. godine, Integriranog nacionalnog energetskog klimatskog plana za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP). Biogospodarstvo kao cjelina nije definirano kao zasebno upravno područje te je i područje nadležnosti propisano samo za pojedine segmente biogospodarstva, npr. u segmentu biogoriva, obnovljivih izvora energije i inovacija. U skladu s tim, tema biogospodarstva obuhvaćena je parcijalno u nekoliko strateških i provedbenih dokumenata.
Stoga je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva ribarstva iniciralo izradu nacionalne Strategije biogospodarstva kako bi kroz participativni, multisektorski pristup s Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih iznjedrili strateški dokument koji će obuhvatiti sve sektore biogospodarstva.
BiogoSPoDArSTVo U EUroPSKoJ UNiJi i gDJE JE TU HrVATSKA
Strategija biogospodarstva Europske unije prvi put je objavljena 2012. godine, a ažurirana 2018. godine
Strategija biogospodarstva Europske unije prvi put je objavljena 2012. godine, a ažurirana 2018. godine, dok će 27. studenoga 2025. Europska komisija objaviti novu, ažuriranu Strategiju biogospodarstva Europske unije. Strategija iz 2018. ubrzala je uvođenje održivog europskog biogospodarstva s ciljem maksimiziranja njegova doprinosa Agendi 2030. i njezinim Ciljevima održivog razvoja (SDG), kao i Pariškom sporazumu. Strategija ima pet ciljeva: sigurnost hrane i prehrane, održivo upravljanje prirodnim resursima, smanjenje ovisnosti o neobnovljivim neodrživim resursima, smanjenje prilagodba na klimatske promjene, jačanje europske konkurentnosti stvaranje radnih mjesta. Kako bi se postigli ovi ciljevi, Akcijski plan koji prati strategiju uključuje 14 konkretnih mjera u tri glavna područja djelovanja: jačanje i proširivanje biobaziranih sektora, otključavanje ulaganja i tržišta, brzo uvođenje lokalnih biogospodarstva diljem Europe te razumijevanje ekoloških granica biogospodarstva. Strategija ima međusektorski karakter holističku perspektivu te je povezana s mnogim sektorskim politikama. Slično tome, mnoge politike EU-a ključni su čimbenici za prijelaz na pravedno i održivo biogospodarstvo. Politike od velike međusobne važnosti za biogospodarstvo su, na primjer, politike zaštite okoliša, onečišćenja i klime, zajednička poljoprivredna politika, zajednička ribarstvena politika, industrijske politike i politike prilagođene malim srednjim poduzećima, potrošačke politike, energetske politike, politike istraživanja i inovacija putem Okvirnih programa EU-a za istraživanje i inovacije. Strategija i Akcijski plan za biogospodarstvo te sektorske politike međusobno se nadopunjavaju i zajednički rješavaju međusobno povezane izazove. Novu ažuriranu Strategiju biogospodarstva Europske unije, koja slijedi političke prioritete mandata Europske komisije od 2024. do 2029., 12. studenoga 2025. u Bruxellesu službeno je predstavila Teresa Ribera, izvršna potpredsjednica za čistu, pravednu konkurentnu tranziciju i Povjerenica za tržišno natjecanje u Europskoj komisiji. Biogospodarstvo je definirano kao područje koje obuhvaća sve sektore sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, biljke, mikroorganizme i izvedenu biomasu, uključujući organski otpad), njihove funkcije načela. Biogospodarstvo uključuje međusobno povezuje: kopnene i morske ekosustave i usluge koje pružaju, sektore primarne proizvodnje koji koriste i proizvode biološke resurse (poljoprivreda, šumarstvo,
ribarstvo i akvakultura), gospodarske i industrijske sektore koji koriste biološke resurse procese za proizvodnju hrane, hrane za životinje, bioproizvoda, energije i usluga. Ekonomski gledano, biogospodarstvo generira više od 2,3 bilijuna eura prometa (4,1% BDP-a) zapošljava oko 18 milijuna ljudi (8,2% radne snage). Istodobni rast dodane vrijednosti i smanjenje broja zaposlenih rezultirali su prividnim porastom produktivnosti rada od 2008. do 2015. godine. Biogospodarstvo je ključni strateški prioritet zbog potencijala da osigura sigurnost hrane, održivo upravljanje prirodnim resursima, smanji ovisnost o neobnovljivim resursima i ojača europsku konkurentnost. Uz ispunjavanje tako raznolikih društvenih očekivanja, europsko biogospodarstvo mora se suočiti s nizom izazova kao što su: klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti, biogospodarstvo mora odgovoriti na hitnu potrebu ublažavanja klimatskih promjena zaustavljanja gubitka bioraznolikosti, zatim veliki poremećaji u lancu opskrbe: pandemija i geopolitičke krize istaknule su ranjivosti u lancima opskrbe, što je zahtijevalo otporna i prilagodljiva rješenja, tu su znanstveni napredak i industrijska primjena: premošćivanje jaza između znanstvenog napretka i njegove industrijske primjene, pa zatvaranje kruga korištenja biomase: povećanje učinkovitosti resursa zatvaranjem krugova korištenja biomase. Tu je i poštovanje bioloških granica konkurentskih korištenja obnovljivog ugljika: uravnoteženje raznolikih zahtjeva za obnovljivim resursima ugljika u različitim sektorima te učinkovitost resursa i gospodarenje otpadom: poboljšanje učinkovitosti resursa smanjenje otpada u cijelom lancu vrijednosti biogospodarstva, kao i koordinacija politika i ulaganja: osiguravanje koherentnih politika dovoljnih ulaganja u istraživanje i razvoj u svim državama članicama.
Na zahtjev Vijeća Europske unije, 2022. godine objavljeno je Izvješće o napretku Strategije biogospodarstva Europske unije. U njemu je procijenjen napredak postignut u provedbi Strategije i Akcijskog plana te su utvrđeni nedostaci za moguće buduće aktivnosti inicijative u području biogospodarstva.
Ne postoji specifično zakonodavstvo Europske unije o biogospodarstvu.
Međutim, sektorsko zakonodavstvo, u mnogim slučajevima znatno starije od koncepta biogospodarstva, ima veliki utjecaj na tom području. Strategije biogospodarstva ili one koje su povezane s biogospodarstvom također postoje ili se razvijaju: u mnogim državama članicama Europske unije njihovim regijama na međunarodnoj razini (npr. program
biogospodarstva OECD-a) te u mnogim trećim zemljama.
Prema podacima Europske komisije iz listopada 2025. godine u Europi: 12 država (Austrija, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Latvija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Portugal i Španjolska) donijelo je strategiju biogospodarstva na nacionalnoj razini, osam država (Češka, Hrvatska, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka, Švedska i Švicarska) u procesu je razvoja strategije biogospodarstva na nacionalnoj razini, 12 država (Belgija, Bugarska, Crna Gora, Danska, Gruzija, Island, Kosovo, Moldavija, Rumunjska, Slovenija, Srbija i Turska) ima druge političke inicijative posvećene biogospodarstvu, a sedam država (Albanija, Armenija, Bosna i Hercegovina, Grčka, Sjeverna Makedonija, Ukrajina i Velika Britanija) ima druge strategije povezane s biogospodarstvom na nacionalnoj razini.
Hrvatska je u razvoju strategije na nacionalnoj razini otišla dalje od ostalih deset država koje su članice BIOEAST Inicijative Srednje i Istočne Europe za poljoprivredu, šumarstvo akvakulturu temeljenu na znanju u biogospodarstvu. Nacrt nacionalne Strategije biogospodarstva je pripremljen. Očekuje se da će do kraja 2025. Vlada Republike Hrvatske donijeti Strategiju biogospodarstva do 2035. Nadalje, uspostavljen je Središnji portal za biogospodarstvo u Hrvatskoj, Crobiohub stranica, na kojoj se mogu pronaći najažurnije informacije o biogospodarstvu u Hrvatskoj. Iskazano po dodanoj vrijednosti i po zaposlenosti, Hrvatska čini otprilike jedan posto biogospodarstva Europske unije. S obzirom na strukturu biogospodarstva, u Europskoj uniji Hrvatska se ubraja u skupinu država s nižom produktivnošću, u kojima je biogospodarstvo prvenstveno usmjereno na primarne sektore i proizvodnju hrane, pića i duhana te donekle na druge manje produktivne i radno intenzivne sektore. Ključni pokazatelji razvoja biogospodarstva u Hrvatskoj su ispod prosjeka u odnosu na ostale države članice Europske unije. Međutim, postoji veliki potencijal biomase koju je moguće koristiti ne samo u proizvodnji energije, već i u proizvodnji npr. građevinskog materijala na bazi slame i konoplje, gnojiva i poboljšivača tla na bazi vune i komine od maslina, kozmetike na bazi smilja ili koštica od grožđa, kože za odjeću i obuću na bazi ostataka iz proizvodnje džina. Mogućnosti proizvodnje proizvoda iz biomase gotovo su neograničene te se nadamo da ćemo potporama usmjerenima u biogospodarstvo potaknuti razvoj i povećati produktivnost u sektorima biogospodarstva.
BiogoSPoDArSTVo NiJE MArKETiNŠKi TriK, NEgo Dio NAŠE SVAKoDNEViCE
Kozmetika od pčelinjeg voska, okviri za naočale od otpada od rezidbe maslina, sve je to, kaže državni tajnik u ministarstvu, biogospodarstvo
Državni tajnik Tugomir Majdak zadnjih se godina intenzivno bavi temom biogospodarstva koje poljoprivrednicima, osim što smanjuje otpad, smanjuje emisije plinova te stvara nova radna mjesta.
24sata: Biogospodarstvo je pojam novijeg datuma i relativno nepoznat izvan stručnih krugova. Možete li nam malo više opisati biogospodarstvo?
Biogospodarstvo nije marketinški trik, nego dio naše svakodnevice. Razmislite o kozmetici od pčelinjeg voska, cipelama s plutenim potplatom, lanenoj posteljini, biorazgradivim posudama za sadnju bilja i opeki od konoplje: sve je to biobazirano. Sve više biobaziranih proizvoda zamjenjuje one na bazi fosilnih goriva, od bioplastike do kozmetike na bazi algi, pa čak i automobilskih dijelova i okvira za naočale od otpada od rezidbe maslina. Poljoprivrednici koriste biognojiva od ostataka voća povrća, a industrije razvijaju ambalažu za hranu napravljenu od poljoprivrednog otpada. Na ovaj način poljoprivrednici, osim što smanjuju otpad, smanjuju i emisije plinova te stvaraju nova radna mjesta. 24sata: Možete li nam reći što Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva poduzima kako bi približilo ovu temu široj javnosti?
U zadnjih nekoliko godina, otkad se bavimo temom biogospodarstva, napravljeni su značajni pomaci u tom segmentu.
Među ostalim, uključili smo se u rad institucija na međunarodnoj i EU razini (FAO, EK, SCAR, CBE JU) koje kreiraju politiku i raspravljaju o programima istraživanja i razvoja biogospodarstva. U suradnji s ostalim dionicima u biogospodarstvu, pripremili smo nacionalnu strategiju biogospodarstva.
24sata: Postoji li službena stranica na hrvatskom jeziku na kojoj je moguće pronaći informacije o biogospodarstvu?
Pokrenuli smo CROBIOHUB Središnji portal za biogospodarstvo u Hrvatskoj na kojemu se mogu pronaći informacije o biogospodarstvu u Hrvatskoj i Europskoj uniji poput zakonodavstva koje uređuje ovo područje, mogućnosti financiranja projekata u biogospodarstvu, istraživanja u kojima sudjeluju naši stručnjaci, korisnih linkova, vijesti, događanja... Zaseban dio Središnjeg portala je rezerviran za BIOMAPU koja povezuje one koji nude one koji potražuju ostatke otpad s onima koji ga mogu preraditi, na primjer, u sredstva za čišćenje na bazi lavande, kozmetiku od koštica grožđa, ambalažu od ljuski jaja, gnojivo od komine od maslina, dodatke prehrani od otpada od riba i brojne druge proizvode s dodanom vrijednošću ili u krajnjem slučaju mogu poslužiti za proizvodnju biogoriva i bioenergije.
24sata: Kako stoji Hrvatska regional-
no u odnosu na države u okruženju?
Od 2017. Hrvatska se priključila BIOEAST
Inicijativi, koju čini 11 država Srednje Istočne Europe, a nastala je kao potreba ovih država da osiguraju održivi rast i kohezivnu regiju. U međuvremenu je došlo do međusobnog povezivanja suradnje institucija ovih država u razvoju zajedničkog strateškog i istraživačkog okvira u području biogospodarstva. Kao posljedica dobre suradnje ova Inicijativa je dobila posebno mjesto u pregovorima s Europskom komisijom o budućem Okvirnom programu za istraživanja i inovacije.
24sata: Kako ste zamislili daljnji razvoj biogospodarstva u Hrvatskoj?
S obzirom na trenutačne razgovore oko Višegodišnjeg financijskog okvira za buduće programsko razdoblje Europske komisije vidimo da bi biogospodarstvo u budućem razdoblju trebalo dobiti na većoj važnosti. Može se očekivati da će prioriteti vezani uz razvoj biogospodarstva u idućim godinama biti jače naglašeni te se može pretpostaviti da će za biogospodarstvo biti na raspolaganju veća sredstva od onih u sadašnjem programskom razdoblju. Nadalje, nakon usvajanja nacionalne strategije u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima planiramo pripremiti akcijski plan u kojemu ćemo predvidjeti mjere koje će se financirati iz okvira postojećeg novog Višegodišnjeg financijskog okvira.
Sve
je to rezultat višegodišnjih sustavnih ulaganja u tehnologiju, infrastrukturu, logistiku i partnerske odnose s proizvođačima
Podravkina ovogodišnja sezona rajčice završila je s rezultatima koji potvrđuju koliko je ulaganje u domaću proizvodnju važno, čak 46 tisuća tona prerađene rajčice, a to je pedeset posto više nego prošle godine. Od toga je s Podravkinih vlastitih polja stiglo oko 5400 tona, dok su domaći kooperanti proizveli više od 41.000 tona, čime je premašen ambiciozni plan postavljen za ovu godinu. Ovi impresivni rezultati odraz su višegodišnjih sustavnih ulaganja u tehnologiju, infrastrukturu, logistiku i partnerske odnose s proizvođačima. Ključna prekretnica dogodila se prošloga ljeta, kad je u sklopu Tvornice voća i povrća u Varaždinu otvoren novi pogon za preradu rajčice kapaciteta tisuću tona dnevno. Ulaganjem u modernu opremu i 45 transportnih prikolica, Podravka je osigurala besprijekornu organizaciju otkupa i prijevoza rajčice iz svih regija u kojima ima kooperantsku proizvodnju - od Istre Slavonije do Međimurja i Podravine.
- Ovi rezultati pokazuju što se može postići kad postoji zajednički cilj, uzajamno povjerenje i predanost kvaliteti. Naša suradnja s kooperantima raste iz godine u godinu, a zajedno dokazujemo da Hrvatska može imati stabilnu, održivu i konkurentnu proizvodnju rajčice - istaknuo je Ivan Ostojić, član Uprave Podravke zadužen za poljoprivredu. Zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima, Podravka danas s ponosom ističe da je samo-
dostatna u proizvodnji rajčice, cikle i graška, a znatno je povećana proizvodnja paprike i patlidžana, čime kompanija dodatno jača svoju poziciju vodećeg proizvođača domaće poljoprivredne sirovine. Cilj je jasan, povećati udio domaćih sastojaka u proizvodima smanjiti ovisnost o uvozu, čime se izravno pridonosi sigurnosti opskrbe i jačanju domaće poljoprivrede.
U proizvodnji rajčice Podravka već godinama sustavno širi mrežu kooperanata. Ove godine bilo ih je više od sedamdeset uključenih u uzgoj rajčice, a ukupno više od 270 poljoprivrednika surađuje s Podravkom kroz različite kulture. Za njih to znači siguran otkup, stručnu podršku jasne planove za budućnost, dok za Podravku to znači stabilnost i kontrolu kvalitete kroz cijeli proces, od sjemena do gotovog proizvoda.
Rezultat takvog pristupa nisu samo brojke, već i kvaliteta. Zahvaljujući modernim pogonima, stručnom nadzoru i kontinuiranoj edukaciji proizvođača, svaki plod uzgojen na hrvatskim poljima završava u Podravkinim poznatim proizvodima, od pasirane rajčice do juha i gotovih jela. Sirovina s domaćih polja jamči svježinu, okus i standard koji potrošači prepoznaju i očekuju. Ovogodišnji uspjeh potvrđuje da ulaganja u poljoprivredu i partnerski odnos s proizvođačima donose dugoročne rezultate. Sezona 2025. tako se može smatrati svojevrsnom
prekretnicom, godinom kad je hrvatska rajčica, uz potpis Podravke, dosegla povijesni rekord i pokazala da zajedničkim radom domaća poljoprivreda može biti uspješna, moderna i samodostatna.
Uz snažan fokus na povećanje domaće proizvodnje, Podravka paralelno razvija modele održivog i kružnoga gospodarstva te digitalizirane, precizne poljoprivrede. Ulaganja u modernu mehanizaciju i nove tehnologije omogućuju učinkovitije upravljanje resursima, smanjenje potrošnje energenata i zaštitu okoliša.
Svi Podravkini traktori danas su opremljeni satelitskim navođenjem ISOBUS sustavom koji povezuje traktor i priključne strojeve. Ovaj sustav povećava preciznost obrade tla, smanjuje zbijanje površine i optimizira potrošnju goriva. U kombinaciji s naprednim prskalicama s GPS navođenjem, omogućena je selektivna i precizna primjena zaštitnih sredstava samo na onim dijelovima polja gdje je to nužno, čime se znatno smanjuje utjecaj na okoliš.
Modernizirani sustavi navodnjavanja dodatno pridonose održivosti, tehnologija danas omogućuje preciznu isporuku vode izravno do korijena biljke, uz digitalnu kontrolu putem aplikacija koje prate vlagu u tlu i potrošnju vode te omogućuju daljinsko upravljanje sustavom. Time se osigurava stabilan rast kultura uz minimalnu potrošnju resursa.
HrVATSKE ŠUME: oBNoVA DrVEĆA oSigUrAVA MATEriJAl, rADNA MJESTA
i SKlADiŠTENJE UglJiKA
U cijelom sektoru na šumi baziranih industrija nalaze se tisuće i tisuće radnih mjesta u Hrvatskoj, a šumari su zaštitinici prirode i okoliša
Građanima se često čini da šumari odjednom posijeku cijelu šumu. No stvar nije tako jednostavna. Šumarska struka za svaku vrstu drveća propisuje ophodnju, a to znači period gdje ta specifična vrsta doživi svoju fiziološku zrelost, odnosno svoj vrhunac. Tad je šuma najjača, može dati najviše potomstva te je njezino skladištenje ugljika u prirodi na vrhuncu. Tad je vrijeme za njezinu obnovu. Šumari ne sijeku šumu da bi je uništili, već upravo suprotno, da bi joj dali novi život pomlađivanjem ili, kako se to stručno kaže, obnovom.
Obnova započinje pripremnim sijekom gdje se s površine prvo uklone sve vrste koje svojim prisustvom umanjuju mogućnosti tla za prihvatom novoga sjemena. Znači, prvo se za pomlađivanje priprema tlo.
Zatim slijedi tzv. naplodni sijek, koji se događa nakon godine dobrog uroda sjemena. Tad se uklanjaju sve jedinke koje prave mladim biljkama zasjenu priječe im dotok sunčeva svjetla, koje je izuzetno bitno za rast heliofilnih vrsta, kao što je na primjer naš daleko poznati hrast. I na kraju, šumari ostavljaju najbolja i najveća stabla za takozvani dovršni
sijek. Zašto?
Prvi razlog je zaštitni. Prejako svjetlo može uništiti sasvim mlade biljke. Drugi razlog je biološki, jer najjača stabla mogu još dodatno naploditi površinu. Treći razlog je gospodarski, jer će ta najkvalitetnija stabla još dodatno prirasti, a to će im povećati vrijednost.
Tek kad sve mlade biljčice ojačaju dovoljno za samostalan život, uklanjaju se i posljednja stabla stare generacije, a mlada generacija koja je izrasla iz sjemena materinskih stabala može krenuti u svoju ophodnju, tj. rasti do gospodarske zrelosti.
E, sad se pitate čemu sve to?
Iz vrlo jednostavnog razloga. Dovoljno je okrenuti se oko sebe u svom domu pogledati što sve drveno imate u njemu. Ormari, kreveti, parket, stol, stolice..., ma i kuhače su od drveta, i dobro je da jesu, jer je drvo obnovljivi i razgradivi materijal, za razliku od silnih umjetnih materijala kojima smo zatrpali Zemlju. Drvo je u 21. stoljeću dalje nezamjenjivi materijal koji naš dom čini mjestom koje prepoznajemo kao ugodan prostor življenja. Osim ugode koju pruža drvo kao materijal, ono je vrlo često
i izvor topline, bilo da ložite cjepanice u kaminu ili imate peć na brikete ili pelete. Nadalje, u cijelom sektoru na šumi baziranih industrija, dakle od gore opisanog procesa pa do ormara i parketa, nalaze se tisuće i tisuće radnih mjesta u Hrvatskoj. Naravno, uvijek se pojavljuje pitanje treba li uopće sjeći šume ili je bolje zabraniti sječu pokušati konzervirati šumu u nekom trenutačnom stanju. No to bi bila velika pogreška... Naime, možemo stvoriti prašume po cijeloj državi, ali tek bi tad ljudi bili ljuti na šumare jer ne rade svoj posao. Prašumama se ne može sigurno šetati i ugodno hodati, izvorišta su brojnih bolesti, izuzetno se sporo prirodno obnavljaju (pomlađuju), a u svjetlu klimatskih promjena skladište manje ugljika od gospodarene šume, onakve šume kakvu smo zapravo navikli vidjeti. Istog onog ugljika koji je za sva vremena uskladišten u vašem namještaju. Ako ga ne spalite.
H rVATSKE ŠUME DrUŠTVo S ogrAN iČENoM oDgoVorNoŠĆU
NoSiTEl J CErTi Fi KATA SUrE
Klimatske promjene, koje su uzrokovane emisijama stakleničkih plinova uslijed industrijalizacije neodrživog korištenja zemljišta, imaju značajan utjecaj na političke i ekonomske odluke. Kako bi se tome suprotstavila, EU je Direktivom(EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, između ostaloga, utvrdila i kriterije održivosti za goriva iz biomase. U skladu s odredbama ove Direktive, biomasa koja se nakon 1. siječnja 2023. godine koristi za proizvodnju energije u postrojenjima većim od 20 MW toplinske snage ili postrojenjima poslovnih subjekata uključenih u sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova tretira se kao fosilno gorivo ako ne posjeduje certifikat kojim se dokazuje održivost njezine proizvodnje. Održivost je potrebno dokazati kroz cijeli lanac proizvodnje i korištenje biomase, od mjesta proizvodnje biomase do mjesta isporuke energije krajnjem korisniku i izračuna emisija stakleničkih plinova. Iz navedenih razloga na razini EU uspostavljene su procedure dokazivanja proizvodnje biomase u skladu s utvrđenim kriterijima održivosti, a za provjeru poštovanja tih kriterija uspostavljene su dobrovoljne certifikacijske sheme.
Hrvatske šume d.o.o. odabrale su Sustainable Resources Verification Scheme GmbH kao najprikladniju certifikacijsku shemu za šumsku biomasu i u prosincu 2023. godine prvi put postale nositelj SURE certifikata. Prvim certifikatom bila je obuhvaćena šumska biomasa koja dolazi iz šuma kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., a nakon što je isti u prosincu 2024. godine uspješno obnovljen, novim certifikatom prošireno je područje primjene i na drvnu biomasu koja se proizvodi održavanjem nešumskih površina u vlasništvu Republike Hrvatske, a koju Hrvatske šume d.o.o. preuzimaju kao robu vanjskog podrijetla i dalje stavljaju na tržište.
Na taj način sveukupna količina drvne biomase koju Hrvatske šume d.o.o. stavljaju na tržište je certificirana, za istu se na zahtjev kupca može izdati Dokaz održivosti za isporuku goriva iz biomase, ključni dokument kojim se potvrđuje da je točno određena količina biomase proizvedena u skladu s kriterijima održivosti.
Donošenjem Direktive (EU) 2023/2413 o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001 u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora,
minimalni prag za primjenjivost kriterija održivosti snižen je s dosadašnjih 20 MW na 7,5 MW ulazne toplinske snage, odnosno od 21. svibnja 2025. godine, nakon usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s ovom Direktivom, sva energetska postrojenja veća od 7,5 MW instalirane toplinske snage moraju moći dokazati da koriste biomasu proizvedenu u skladu s kriterijima održivosti.
Navedene činjenice upućuju na važnost ovog certifikata, odnosno koliko je bitan dokaz da biomasa koju Hrvatske šume d.o.o. stavljaju na tržište zadovoljava sve kriterije održivosti, odnosno da Hrvatske šume d.o.o. proizvode i prodaju održive proizvode, osiguravaju održivo korištenje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova posluju u skladu s načelima društvene odgovornosti.
Tvrtka koristi električne kompostere za preradu biootpada direktno na izvoru, smanjuje emisije i logistiku
Interzero je predvodnik u primjeni električnih kompostera u turističkom sektoru, ali i drugim granama gospodarstva, gdje svakodnevno dokazujemo da pravilno zbrinjavanje biootpada može biti i ekonomski ekološki isplativo. Naši sustavi omogućuju preradu biootpada na izvoru, značajno smanjuju emisije i logistiku te podižu ESG standarde hotela kampova diljem Hrvatske. Dobiveni kompost je stabilan, siguran i može se koristiti na vlastitim zelenim površinama, čime
Interzero gradi jasne i mjerljive modele kružnoga gospodarstva. Električni komposteri predstavljaju najčišći i najočitiji primjer cirkularne ekonomije.
➤ PriMJEr DoBrE PrAKSE
EUro-TiM: iNoVACiJE i oDrŽiVoST U SrCU HrVATSKog SElA
Obiteljsko gospodarstvo iz Slavonije predvodi proizvodnju ekoloških agropeleta i održivu energiju
EURO-TIM d.o.o. je obiteljsko poduzeće iz Kujnika, nedaleko od Slavonskog Broda, koje od 2005. godine vode Darko i Danijela Grivičić. Prepoznati su po ekološkoj ratarskoj proizvodnji u kojoj uzgajaju lucernu, pšenicu, soju, kukuruz, uljanu repicu i druge kulture te se bave sjemenarskom proizvodnjom. Strategija tvrtke temelji se na prelasku s fosilnih energenata na obnovljive izvore. Ulaganjem u vlastitu liniju za peletiranje, EURO-TIM je otvorio novu razvojnu fazu i svrstao se među pionire proizvodnje agropeleta u Hrvatskoj. Time aktivno pridonosi modernizaciji i održivom razvoju hrvatskog sela, pokazujući da ruralna gospodarstva mogu biti pokretači zelenih tehnologija i energetskih rješenja. Agropeleti se proizvode od poljoprivrednih ostataka, slame, soje, pšenice, uljane repice i lucerne, čineći proizvod potpuno prirodnim i CO2 neutralnim. Koriste se kao alternativno gorivo,
kvalitetna stelja u stočarstvu ili hranidbeni proizvod. Posebno se ističe peletirana lucerna, poznata po visokom udjelu proteina. Filozofija poslovanja tvrtke je jednostavna: koristiti lokalne resurse, poticati održivost i kupcima omogućiti energetsku neovisnost. Sjedište poduzeća nalazi se u Kujniku, dok su proizvodni i skladišni pogoni smješteni u Slobodnici.
EURO-TIM nudi agropelete u različitim pakiranjimarinfuza, vreća od 15 kg i jumbo vreća - standardnog promjera 6 mm i visoke kalorijske vrijednosti. U ponudi je i pelet od pšenične slame, poznat po iznimnoj moći upijanja i neutraliziranja mirisa, kao i ekološki certificirana peletirana lucerna za stočnu prehranu. EURO-TIM d.o.o. pokazuje da se tradicija, inovacije i odgovorno upravljanje resursima mogu spojiti u snažnu priču koja unapređuje ruralni prostor i jača domaću poljoprivrednu proizvodnju.
DR. ZLATKO HERUC, DOKTOR VETERINARSKE MEDICINE I SVEUČILIŠNI MAGISTAR SUDSKOG VETERINARSTVA, ČLAN UPRAVE, KOJI JE DIO TVRTKE VIŠE OD 20 GODINA
BiogoSPoDArSTVA
U doba u kojem Europa sve snažnije naglašava biogospodarstvo održivo upravljanje resursima, rijetko koja hrvatska tvrtka tako jasno utjelovljuje ideju biogospodarstva kao Agroproteinka, tvrtka specijalizira za zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla. Iako većina građana o njoj zna tek da je “ona tvornica koja prerađuje lešine”, njezin je značaj u javnom zdravstvu, sigurnosti hrane, zaštiti okoliša i održivosti golem, nezamjenjiv i u potpunosti usporediv s najnaprednijim europskim standardima. Ovo je priča o sustavu koji funkcionira 24 sata na dan, 365 dana u godini. O sustavu koji radi posao koji nitko drugi ne može, a bez kojeg bi Hrvatska bila suočena s ekološkim incidentima, zaraznim bolestima životinja i ozbiljnim rizikom za javno zdravlje.
I pritom, o sustavu u kojem je tek manji dio posla financiran od države, jer se odnosi na obvezno zbrinjavanje zaraženih lešina papkara, kopitara i peradi s farmi, a čiji se ugovorni iznos nije mijenjao još od 2013. godine. Naime, u suvremenom pogonu u Sesvetskom Kraljevcu svakodnevno se obrađuju životinjski nusproizvodi iz cijele Hrvatske. Sustav je postavljen tako da država financira samo prikupljanje i preradu lešina, uginulih zaraženih životinja, čime se sprečava širenje bolesti poput bedrenice, ptičje gripe, salmonele ili svinjske kuge. Jedan od ključnih ljudi u tvrtki je dr. Zlatko Heruc, doktor veterinarske medicine sveučilišni magistar sudskog veterinarstva, član Uprave, koji je dio tvrtke više od 20 godina. Heruc, doktor veterinarske medicine, jedan je od onih stručnjaka čiji se autoritet ne nameće, on se jednostavno osjeti. Blag u pristupu, iznimno stručan i duboko predan svom području, godinama je razvijao ugled kao osoba na koju se može osloniti u bilo kojem segmentu veterinarske struke i sustava zbrinjavanja životinjskih nusproizvoda. U Agroproteinku je došao kad je postojala samo jedna tvornica. S vremenom su se propisi postrožili, što je uzrokovalo potrebu gradnje još jedne tvornice za odvojenu preradu životinjskih lešina ostalih nusproizvoda kategorije 1 i 2 od nusproizvoda kategorije 3.
Bio je dio njezina rasta transformacije, svjedočio je svim izazovima promjenama te je svojim znanjem smirenim vođenjem dao važan doprinos razvoju cjelokupnog sustava. Njegovo iskustvo, u kombinaciji s ljudskom toplinom, čini ga jednim od ključnih ljudi koji su oblikovali profesionalne standarde tvrtke kakva je danas.
- Kategorije 1 i 2, uginule i zaražene životinje čije zbrinjavanje plaća država, čine tek oko 16.000 od ukupno 96.000
AGROPROTEINKA U SUVREMENOM POGONU U SESVETSKOM KRALJEVCU IMA RAZVIJEN CJELOVIT, VISOKO ORGANIZIRAN SUSTAV PRIKUPLJANJA, TRANSPORTA PRERADE NUSPROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA, KOJI POČINJE VEĆ U TRENUTKU DOJAVE, A ZAVRŠAVA SIGURNOM I KONTROLIRANOM PRERADOM U POGONU
tona koje godišnje obradimo, što je manje od petine našeg ukupnog poslapojašnjava dr. Zlatko Heruc te naglašava da ostatak, onih više od 80.000 tona, čini kategorija 3, nusproizvodi iz klaonica koji nisu opasni.
Kategorije 1 i 2, dakle lešine životinja, kojih je oko 16.000 tona godišnje, prerađuju se, objašnjava Heruc, pod temperaturom od 133 stupnja i tlakom od tri bara najmanje 20 minuta, što uništava sve uzročnike bolesti. Iz njih nastaju mesno-koštano brašno i mast, koji se, sukladno europskim propisima, moraju termički uništiti. Brašno se koristi kao energent u cementarama, gdje izgara na vrlo visokim temperaturama, a mast se prerađuje u biodizel izgara u dizelskim motorima. Riječ je o opasnim nusproizvodima kojima se upravlja na strogo kontroliran, siguran i okolišno održiv način. Dodaje i da kod njih završavaju i uginule životinje iz zooloških vrtova u Hrvatskoj. Tako su u Sesvetskom Kraljevcu zbrinuti leševi slonova, zmija, krokodila ostalih divljih životinja. - Nismo spalionica nego dio biogospodarstva. Životinjski organizmi sadrže od 60 do 70 posto vode. Kad bi se takav materijal spaljivao, zapravo bismo ‘palili vodu’, što zahtijeva izrazito veliku količinu energije. Time bi se stvorila nepotrebna emisija i dodatno bi se opteretilo okoliš, tlo, zrak cijeli ekosustav. U našem procesu u obradu ulazi 100 posto sirovine, a na izlazu nastaju dva korisna proizvoda, oko 24 posto mesno-koštanog brašna i oko 12 posto tehničke masti. Ostatak čini voda, koja se, nakon potpunog pročišćavanja, može sigurno ispustiti. To je čista voda koja može biti otpuštena u bilo koji prirodni recipijent, u skladu sa svim propisima o zaštiti okoliša - kaže Heruc. Agroproteinka u suvremenom pogonu u Sesvetskom Kraljevcu ima razvijen cjelovit, visoko organiziran sustav prikupljanja, transporta i prerade nusproizvoda
životinjskog podrijetla koji počinje već u trenutku dojave, a završava sigurnom i kontroliranom preradom u pogonu. Za cijelu Hrvatsku uspostavljen je jedinstveni kontakt broj, 072 500 605, na koji vlasnici životinja, farme, veterinarske stanice ili klaonice prijavljuju svako uginuće. Kad je riječ o pojavama zaraznih bolesti, poput bedrenice, salmonele, ptičje gripe ili drugih bolesti koje zahtijevaju hitno postupanje, sustav se aktivira u suradnji s nacionalnim stožerom, inspektoratom veterinarskim službama kako bi se spriječilo širenje zaraze. Tad na teren izlazi jedna od stotinu posebno opremljenih ekipa. Sva su vozila jasno označena i namijenjena isključivo kategorijama materijala za koje su registrirana. To je strogo propisano, pa se lešine mogu prevoziti samo u vozilima za prijevoz kategorije 1 i 2. Ona su potpuno nepropusna, zatvorena i dezinficirana, čime se eliminira svaki rizik od širenja bolesti tijekom transporta. Radnici su opremljeni posebnom zaštitnom odjećom i opremom, a ulazak u krug tvornice strogo je reguliran, kad se vozilo sa zaraznim materijalom nalazi unutar pogona, pristup nema nitko tko nije dio specijaliziranog procesa. Tek kad se materijal istovari i vozilo i prijamni dio prođu kompletan postupak pranja i dezinfekcije, omogućava se nastavak redovnog rada.
- Smeta mi kad se kaže da Agroproteinka ‘dobije novac’. Mi smo za taj novac odradili posao za koji je propisima jasno definirana i propisana naknada. Država tu uslugu plaća umjesto farmera. S obzirom na to da u Hrvatskoj postoji oko 160.000 obiteljskih gospodarstava, kad bismo mi naplaćivali uslugu farmerima, a oni tražili povrat od države, to bi dovelo do goleme opterećujuće administracije. Iz tog razloga mi direktno šaljemo račun državi. Mi vodimo sve evidencije i unosimo podatke u realnom vremenu u sustav Ministarstva po-
ljoprivrede, tako da država ima potpun nadzor nad svakom prikupljenom lešinom u realnom vremenu. Na temelju tih izvješća ispostavlja se faktura državi, a u evidenciji se jasno vidi vlasnik životinje, vrsta životinje i svi relevantni podaci - kaže Heruc te dodaje da tvrtka ima gotovo 70 godina tradicije, a na trenutnoj lokaciji posluje od 1984. godine. Država je, kaže, prepoznala njih kao partnera s kojim može zatvoriti jedno od ključnih poglavlja u procesu pristupanja EU. Naime, jedan od uvjeta bio je da Hrvatska mora propisno zbrinjavati lešine i ostale životinjske nusproizvode, a oni su, kaže Heruc, imali potrebne resurse i kapacitete. - Taj sustav kontinuirano razvijamo. Država je prvi put 2007. godine s nama potpisala koncesijski ugovor na deset godina, a 2017. godine on je produljen na dodatnih deset godina. Da se koncesija nije produljila, sustav zbrinjavanja ne bi mogao funkcionirati. Prema važećem ugovoru, dužni smo prikupiti sve nusproizvode kategorije 1 i 2 - ističe Heruc.
Tvornica za preradu kategorije 1 2 u redovnim uvjetima, dakle kad nisu u pitanju zarazne bolesti, preradi oko 60 tona materijala na dan, no zahvaljujući pričuvnom kapacitetu, može obraditi do 150 tona u razdobljima pojave bolesti ili masovnih eutanazija životinja. Kad na farmi izbije zaraza, s redovnim količinama može pristizati i do sto dodatnih tona materijala na dan.
- U svakodnevnom radu, bez izvanrednih situacija, Agroproteinka prikupi oko 8000 lešina svih vrsta životinja, od miša do slona. Nijedna životinja ne ugiba ‘od zdravlja’, pa svaka nosi potencijalni rizik za radnike, okoliš ili druge životinje. Upravo zato se prema svakoj uginuloj životinji postupa jednako ozbiljno, bez obzira na to je li riječ o službeno potvrđenoj bolesti ili ne, čime se osigurava potpuna biosigurnost cijelog sustava - kaže Heruc.
Važno je, kaže on, napomenuti da bi bez koncesije države prikupljali samo ono što je ekonomski isplativo. To znači, objašnjava Heruc, da oni idu po, primjerice, jedno janje bilo gdje u Hrvatskoj, putuju na Mljet radi 300 grama materijala ili 2,5 kilograma šunke s greškom, a naknada za sakupljanje samo je 19 centi po kilogramu. Pritom je potrebno ići brodom, a vozač mora i prenoćiti. Tu, naime, dolazimo do kategorije 3, koja čini najveći dio poslovanja Agroproteinke. Od ukupno oko 96.000 tona materijala koji godišnje uđe u sustav, nakon što se izdvoji oko 16.000 tona zaraženih ili uginulih životinja (kategorija 1 2), ostatak čini kategorija 3, najmanje rizični nusproizvodi, poput kostiju i iznutrica iz klaonica od životinja, koji su izvorno bili namijenjeni prehrani ljudi. - Da ih mi ne prerađujemo, morali bi biti zbrinuti drugim metodama, a zakapanje ili odvoz na odlagališta stvarali bi ozbiljan ekološki problem. Pri raspadanju nastaje metan, snažan staklenički plin, našim sustavom
obrade sprečavamo stvaranje velike količine metana godišnje, čime izravno pridonosimo borbi protiv klimatskih promjena - kaže
Heruc te objašnjava da oko 80.000 tona materijala iz kategorije 3 čini osnovu njihova proizvodnog procesa. Ti nusproizvodi, ističe, obuhvaćaju robu kojoj je istekao rok trajanja, artikle s greškom u ambalaži i ostale nusproizvode iz klaonica. Ništa od toga se ne baca, sve se preradi u dvije tehnološke linije.
- Prva linija je namijenjena peradarskome materijalu, imamo peradarsku tvorničku liniju. To su nusproizvodi iz peradarskih klaonica (iznutrice, perje i ostaci koji se ne vide u dućanu kad kupac dobije očišćeno pile). Od njih nastaju peradarski prerađeni životinjski protein i životinjska mast. Taj protein može se koristiti u prehrani svinja, riba i u hrani za kućne ljubimce, a mast se koristi, osim u hrani za životinje, u proizvodnji kozmetike, sapuna. Druga linija obrađuje materijal iz svinjskih i govedarskih klaonica. Iz nje se dobiva prerađeni životinjski protein koji se koristi isključivo u proizvodnji hrane za kućne ljubimce - kaže Heruc. Agroproteinka se aktivno uključila u zaštitu bjeloglavog supa, jedne od najugroženijih ptica Europe. Bjeloglavi sup je veliki strvinar, impresivnog raspona krila od gotovo tri metra, koji ima ključnu ulogu u ekosustavu jer uklanja lešine iz prirode i tako sprečava širenje bolesti. Ova vrsta nekad je bila brojna na kvarnerskim otocima, osobito na Cresu, no populacija je s vremenom gotovo nestala, nije bilo reproduktivnih parova i ptice se više nisu razmnožavale. U suradnji s udrugama i ustanovama koje upravljaju prirodom, Agropro teinka je organizirala dostavu kontroliranih, zdravstveno ispravnih lešina koje služe kao hrana supovima. Time je osigurana sta bilna i sigurna hranid bena baza koja je bila presudna za njihov oporavak. Rezul tati su vidljivi, u posljednje dvije godine broj supova na Cresu značajno se povećao, ponovno se uspješno razmnožavaju, a vrsta se ponovno pojavila i na Učki, kao i na pojedinim područjima Velebita, gdje je nije bilo godinama. Ovaj primjer pokazuje koliko je širok angažman Agroproteinke. Tvrtka se ne bavi samo onim što je ključno za zdravlje životinja i ljudi, sakupljanjem i obradom nusproizvoda, sprečavanjem širenja bolesti i smanjenjem emisija stakleničkih plinova, nego aktivno pridonosi očuvanju prirode, biorazno likosti i okoliša.
Agroproteinka u suvremenom pogonu u Sesvetskom Kraljevcu ima razvijen cjelovit, visoko organiziran sustav prikupljanja, transporta i prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla, koji počinje već u trenutku dojave, a završava sigurnom i kontroliranom preradom u pogonu
Agroproteinka je moderna hrvatska tvrtka i lider u ekološkom zbrinjavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla i biorazgradivog otpada. Tvrtka koja doprinosi jačanju poslovnih načela kružnog gospodarstva i održivog razvoja.
Baštinimo 70- godišnju tradiciju brige za zdravlje ljudi, životinja i okoliša. U svojim najsuvremenijim pogonima dobivamo sirovinu za hranu za kućne ljubimce, sirovinu za biodiesel, energente te toplinsku i električnu energiju. Stoga je već prihvatljivo i standardno za Agroproteinku da iz izdvojenih životinjskih nusproizvoda i otpada naše svakodnevnice, stvara nove proizvode i nove vrijednosti.
AGROPROTEINKA d.d. Strojarska cesta 11, Sesvete HRVATSKA
Osim središnje lokacije u Sesvetskom Kraljevcu, u kojem se nalaze tri pogona, izgradili smo mrežu sabirališta po čitavoj Hrvatskoj kako bismo skratili vrijeme od nastanka nusproizvoda do njegove prerade.