logistika
Optimizacija skladišnih procesa i logistički troškovi Bojan Premužić, mag. ing. traff.
Uvod Jedan od temeljnih zahtjeva koji se postavlja na logističke procese povećanje je učinkovitosti, odnosno smanjenje troškova. Smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti organizacija može izgraditi konkurentsku prednost, a što u uvjetima globalizacije i internacionalizacije poslovanja predstavlja imperativ. No, povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova značajan je izazov koji podrazumijeva analizu postojećeg stanja za što može biti potreban značajan period, budući da se logistički procesi kao takvi kategoriziraju u složenije procese. S druge strane, nakon analize postojećeg stanja, implementacija poboljšanja može trajati također značajno razdoblje s obzirom na to da može zahtijevati promjene vezane uz drukčiji raspored regala u skladištu, implementaciju novog načina komisioniranja robe ili drukčiji pristup skladištenju kao i općenito drukčiji model skladišnog poslovanja. Optimizacija logističkih procesa značajno je pojednostavljena mogućnostima koje nudi digitalna transformacija koja, između ostaloga, omogućuje primjenu naprednih sustava temeljenih na strojnom učenju, interneta stvari i sličnih sustava koji omogućuju praćenje odvijanja procesa u realnom vremenu. No, temelj optimizacije procesa svakako je svijest menadžmenta i potpora koju menadžment organizacije treba osigurati, a koja uključuje projekte pod pokrovitelj96
Suvremena trgovina 1(48)
stvom uprave organizacije kao i osiguranje potrebnih resursa ali i edukacije. Skladišni procesi Najjednostavnije rečeno, skladišni procesi odnose se na procese zaprimanja, skladištenja i otpremanja robe, a koji mogu uključivati potprocese kao što su to komisioniranje, sortiranje robe i slično. Svi mehanizmi potrebni za osiguranje učinkovitog odvijanja skladišnih procesa trebaju biti iskorišteni što optimalnije, budući da u suprotnom oni predstavljaju komponentu koja, osim što ne omogućuje dodavanje vrijednosti, ima značajan utjecaj na povećanje logističkih troškova. Primjeri takvih mehanizama su viličari, točnije, nedovoljno optimizirane rute njihova kretanja kao i viličari koji mogu imati nejednako radno opterećenje, a što znači da se dio viličara opterećuje u značajno većoj mjeri u odnosu na ostale, čime dolazi i do većeg trošenja dijelova. Isto vrijedi i za vozila transporta, ako ga organizacija ima, odnosno transport nije eksternaliziran gdje tzv. prazne vožnje ili stajanje vozila predstavlja također značajan trošak. Ako se na to doda i stil vožnje, kao i briga vozača o samom vozilu, troškovi zbog nedovoljno kvalitetnog upravljanja voznim parkom može biti značajan. No, ako se generalno govori o potprocesima koji imaju najveći utjecaj na učinkovitost skladišnog sustava, potrebno je naglasiti potproces
komisioniranja u kojem su zaposlenici u neposrednom kontaktu s robom. U tom kontekstu, cilj organizacije mora biti smanjenje u što je moguće većoj mjeri dodir zaposlenika s robom. U praksi, ako organizacija uspije optimizirati komisioniranje tj. otpremu robe tako da zaposlenici imaju do 5, odnosno 7 kontakata s robom, takva organizacija se smatra učinkovitom dok se u suprotnom mogu provesti poboljšanja. Sličan primjer je i sama ruta kretanja viličara komisionera, a koja primarno ovisi o pozicioniranju SKU-a. Drugim riječima, drukčije politike pozicioniranja SKU-a u skladišnom sustavu mogu rezultirati povećanjem učinkovitosti budući da komisioneri mogu brže komisionirati robu. U tom kontekstu, pozicioniranje se može provoditi na temelju provedene ABC-XYZ analize ili samim dizajnom skladišnog sustava u kojem se roba koja se brzo komisionira izdvaja od robe za čije komisioniranje treba značajno više vremena. Drugim riječima, brzo komisionirajuća roba se može smjestiti bliže ulazu ili izlazu. No, treba imati na umu da se u tom slučaju često mora provesti spajanje narudžbi ako se govori o komisioniranju iste isporuke koja se nalazi na istoj paleti, ali sadrži proizvode koji se sporo i brzo komisioniraju. Logistički troškovi i KPI-ovi Nesumnjivo je to kako se za upravljanje logističkim troškovima, ali i sustavom općenito, trebaju defi-
